SNSD, SDA I HNS osvojili najveći broj glasova za Parlament BiH

SNSD, SDA I HNS osvojili su najveći broj glasova za Parlament BiH, prema netom objavljenim podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Nakon 62 posto obrađenih biračkih mjesta iz FBiH za Zastupnički dom Parlamenta BiH, SDA je osvojila 140.436 glasova ili 24,87 posto, druga je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH sa 109.743 ili 19,43 posto. Treći je SDP koji je dobio 70.145 ili 12,42 posto. Demokratska fronta je na 9,49 posto, a Narod i pravda na 7,44 posto.

Kada je riječ o strankama iz RS-a, nakon 80 posto prebrojanih biračkih mjesta, najviše glasova za Zastupnički dom Parlamenta BiH dobio je SNSD – 202.312 ili 42,44 posto. Drugi je SDS sa 89.763 ili 18,83 posto. PDP je treći sa 53.257 sa 11,17 posto.

Novi podaci SIP-a: Komšić ipak preuzeo vodstvo nakon 84,75% prebrojanih glasova

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je nove podatke prema kojima Željko Komšić ima 183.529 glasova (53,61%), a Borjana Krišto ima 158.781 (46,39%)

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su jučer, i još se broje glasovi, a brojni kandidati su već proglasili pobjedu.

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je jutros nove podatke prema kojima Željko Komšić ima 183.529 glasova (53,61%), a Borjana Krišto ima 158.781 (46,39%).

Obrađeno je 2812 biračkih mjesta, odnosno 84,75%. Denis Bećirović ima 57% glasova, Bakir Izetbegović 37,84%, a Mirsad Hadžikadić 5,16%. Željka Cvijanović je sa 52,87% ispred Mirka Šarovića koji ima 35,70%.

Vukanović: Čestitamo Jeleni Trivić pobjedu na izborima i izbor za novog predsjednika RS

Opći izbori u BiH održani su jučer, a glasovi se još uvijek broje. Nebojša Vukanović tvrdi da je Jelena Trivić pobijedila za predsjednicu bh. entiteta RS, iako je njen protukandidat Milorad Dodik proglasio pobjedu.

Vukanović je na svojoj stranici objavio u tri ujutro prema podacima kojima on raspolaže Za pravdu i red liste Nebojše Vukanovića imat će sedam mandata u Narodnoj skupštini RS.

– Čestitamo Jeleni Trivić pobjedu na izborima i izbor za novog predsjednika RS, nadamo se da će Središnje izborno povjerenstvo BiH sutra potvrditi rezultate i pobjedu i da se krene u pripreme za formiranje nove prijelazne Vlade RS, napisao je Vukanović.

Podsjećamo, PDP je ranije proglasio pobjedu Jelene Trivić.

Europska unija o izbornom zakonu: To je odluka isključivo visokog predstavnika

Delegacija Europske unije reagirala je na nametanje izmjena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći uveo visoki predstavnik Christian Schmidt. Naveli su da je to isključivo odluka visokog predstavnika.

“Europska unija u Bosni i Hercegovini prima k znanju odluku visokog predstavnika Schmidta o izmjenama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH). To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonnske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, naveli su iz Delegacije.

Istaknuli su da je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“Tijekom skoro godinu dana, EU i Sjedinjene Američke Države su facilitirale razgovore o ustavnoj i izbornoj reformi. Duboko žalimo što političke stranke nisu uspjele postići izbalansirani dogovor o paketu reformi koji bi sveobuhvatno odgovorio na neriješena pitanja, uključujući funkcionalnost FBiH i Doma naroda FBiH”, navodi se.

Kažu kako su ustavne reforme u kladu sa zahtjevima iz odluka Europskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije, u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, je i dalje hitan i neispunjen zadatak.

“Neprovedene su i preporuke OESS-ovog ODIHR-a i GRECO-a u vezi sa transparentnošću i integritetom izbora. Lideri političkih stranaka u BiH su se dogovorili 12. lipnja u Brexellesu da će se pozabaviti ovim pitanjima u roku od šest mjeseci nakon formiranja nove vlasti. Pozivamo ih da ispoštuju ovu obvezu”, poručili su iz Delegacije Europske unije.

“EU očekuje od novoizabranih zvaničnika da preuzmu punu odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unaprjeđenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na europskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije”, zaključuju u Delegaciji EU.

Krišto: Osjećam se kao pobjednica

Rezultati iz svih županija s hrvatskom većinom koje u ovom trenutku imamo, pokazuju da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) imaju uvjerljivu pobjedu i ovo je pobjeda hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, istaknula je zajednička kandidatkinja HNS-a BiH za člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto.

Želim zahvaliti hrvatskom narodu, a na poseban način Hrvatskom narodnom saboru što je pokazao svoju odgovornost kandidirajući jednog zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Imamo uvjerljivu pobjedu. Želim još jednom ukazati na ono što je važno, a to je da je hrvatski narod u ovom povijesnom trenutku također pokazao svoju odgovornost izlaskom na izbore, jer ovo je uistinu plebiscitarna pobjeda hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini – kazala je Krišto.

Naglasila je da se osjeća kao pobjednica hrvatskog naroda.

Ne želimo se zamarati drugim brojkama, mi znamo da smo u ovu izbornu utrku ušli po istim izbornim pravilima i procedurama gdje bošnjački narod može izabrati, odnosno uzurpirati poziciju hrvatskog člana Predsjedništva, tako da ja mogu reći da se osjećam kao pobjednica hrvatskog naroda, a ako rezultati budu drugačiji najveći gubitnik može biti Bosna i Hercegovina – istaknula je.

Krišto je dodala kako su političke stranke s hrvatskim predznakom ostvarile bolji rezultat nego 2018. godine.

Imam uvjerljivu pobjedu u svom Livnu, u svom Tomislavgradu, u cijeloj Hercegbosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, da ne nabrajam dalje. Još uvijek nemamo službene rezultate, ali sve ono što sada u ovom trenutku imamo, kao što sam i ranije kazala, to je plebiscitarna pobjeda hrvatskog naroda za hrvatskog člana Predsjedništva BiH – kazala je Krišto.

Dodala je kako je njihova kampanja bila fer i primjerena ovom političkom trenutku u BiH.

Naša kampanja bila je takva da smo na jedan način iskazali ono što su naši programski ciljevi, što je naš politički stav i koji su to problemski ciljevi, kako odgovoriti izazovima i vremenu u kojem se nalazimo. Drugim kandidatima nismo se bavili ni u vrijeme kampanje, a isto tako ne želim ni sada. Ja sam se kandidirala za hrvatskog člana Predsjedništva, a ne bih govorila o drugima koji su se kandidirali za neku drugu poziciju – kazala je Krišto.

Prema preliminarnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva s 54 posto obrađenih birališta, Borjana Krišto dobila je 117.147 ili 51,36 posto glasova, a Željko Komšić (Demokratska fronta) 110.928 ili 48,64 posto glasova.

Međutim, prema neslužbenim podacima koje objavljuju stranke, izvjesno je da će Komšić osvojiti još jedan mandat u Predsjedništvu BiH.

rtv hb

ČOVIĆ: Bez Hrvata se neće moći voditi politika u BiH

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović obratio se javnosti na kraju ovog izbornog procesa u BiH.

“Hvala na interesu na onom što mi radimo za dobrobit BiH, kroz HDZ i HNS.

Pokazali smo da se može uljuđenom kampanjom, ne baveći se drugim, dobiti uvjerljivo izbore u BiH, unutar hrvatskog naroda. Zahvaljujem svima koji su podržali politiku koju provodimo, i svima koji su izašli na izbore, i kolegama u HNS-u.

Sve naše liste dobile su plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda. Brojniji narod i dalje može odvojiti 200, 300 tisuća glasova i birati Hrvatima predstavnika. Mislim da su u tome jako pogriješili zbog budućnosti Bosne i Hercegovine.

Ja sam siguran da ćemo mi moći poslati jasnu poruku, koju ću sada izreći bez tih konačnih rezultata: Bez hrvatskog naroda neće se moći voditi politika u Bosni i Hercegovini”, kazao je među ostalim Čović. Zahvalio je Borjani Krišto koja je dobila najveći broj glasova Hrvata u BiH, a koja je izišla na megdan Željku Komšiću koji je unaprijed upisao bošnjačke glasove u borbi za hrvatskog člana Predsjedništva.

Istaknuo je da je put BiH euroatlantski put.

OBJAVLJENA ODLUKA: Schmidt na 11 povećao broj izaslanika koji biraju predsjednika i Vladu FBiH

Donosimo je u cijelosti.

Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH

Ove mjere imaju za cilj poboljšati funkcionalnost Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osigurati blagovremenu provedbu rezultata izbora iz listopada 2022. godine.

Ovim mjerama utemeljuje se ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Daytonski mirovni sporazum i Ustav, uz istodobno sprječavanje zlouporabe ili paralize sustava.

Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.

Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:

Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obvezna razmatrati akte drugog doma u određenom vremenskom roku.

Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BIH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obvezati kako će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.

Pomoći da se spriječi zlouporaba vitalnoga nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.

Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnoga nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.

Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen u vezi s ovim pitanjem i pitanjem primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.

Osigurati blagovremen izbor izaslanika za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obvezu u zadatom vremenskom roku.

Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga potpore koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva potpore jedanaest delegata, u narednim krugovima omogućit će se nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.

Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasovanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.

Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.

Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju sudjelovanje građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obvezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju provedbe sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavik nudi svoju pomoć u vidu potpore za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.

Zatvorena birališta, slijedi prebrojavanje glasova

BH. građani danas su birali novu vlast, a tačno u 19 sati zatvorena su biračka mjesta diljem BiH. Glasalo se na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini, a pravo glasa imalo je 3.368.666 birača prema podacima CSredišnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. Na glasačkim listićima nalazilo se 7.258 kandidata.

U BiH je do 15 sati glasalo je 1.164.261 građana, odnosno 35 posto birača, potvrdio je predsjednik Središnje izborne Suad Arnautović. Ispravnost glasačkog listića Novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače su te da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan. Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlaštena osoba, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića. Glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića. 145 političkih subjekata Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću se našlo ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Ovjereno je i na glasačkim listićima su se našla imena 7.258 kandidata, po tijelima vlasti.

U neredima na utakmici u Indoneziji više od 170 mrtvih. Policija: Mnogi su se ugušili

Najmanje 174 osobe su poginule, a 180 je ozlijeđeno u stampedu i neredima na nogometnoj utakmici u Indoneziji, u jednoj od najvećih svjetskih katastrofa na stadionu, rekle su vlasti danas.

Kad su ogorčeni navijači poražene domaće ekipe nahrupili na teren u Malangu, u pokrajini Istočnoj Javi, u nedjelju navečer, policija je ispalila suzavac pokušavajući kontrolirati situaciju, što je izazvalo stampedo u kojem su se mnogi ugušili, rekao je novinarima zapovjednik istočnojavanske policije Nico Afinta.

“Postalo je anarhično. Počeli su napadati policajce, uništavali su automobile”, rekao je Afinta te dodao da je gužva nastala kad su navijači bježali prema izlazu.

Penembakan gas air mata salah satu penyebab puluhan jiwa tewas di stadion kanjuruhan. STOP KOMPETISI ATAS DASAR KEMANUSIAAN! Cc @jokowi @Kiyai_MarufAmin pic.twitter.com/O5kgtSbgK7

— Instagram @akmalmarhali20 (@akmalmarhali) October 1, 2022

Među poginulima i petogodišnje dijete

Videosnimka lokalnog medija pokazuje navijače kako oko 22 sata po lokalnom vremenu upadaju na teren, nakon što je Arema FC izgubio 3:2 od Persebaye Surabaye. Na snimci se vide tučnjava i nešto što izgleda kao suzavac u zraku. Vidi se i kako navijači iznose onesviještene ljude.

Ravnatelj jedne od bolnica kamo su ozlijeđeni odvezeni rekao je za Metro TV da su neke od žrtava pretrpjele ozljede mozga te da je među poginulima i petogodišnje dijete.

Indonezijski predsjednik Joko Widodo rekao je da vlasti moraju temeljito procijeniti sigurnost na utakmicama te dodao kako se nada da je ovo “posljednja nogometna tragedija u zemlji”.

The state of football in my country, 127 died, more than 100 injured, this is so sad, sending prayers to the family of the deceased#kanjuruhan #AremavsPersebaya #indonesia pic.twitter.com/lWmOiMzq3r

— Bored Dude (@ProudCityzens) October 1, 2022

Jokowi, kako zovu predsjednika, naredio je indonezijskom nogometnom savezu da obustavi sve utakmice nacionalne top lige BRI Liga 1 dok se ne završi istraga.

Pravila za upotrebu suzavca, prekapacitiranost

Krovna svjetska nogometna organizacija FIFA u svojim sigurnosnim propisima navodi da redari i policija ne smiju upotrijebiti oružje ni “plin za kontrolu mase”.

Indonezijska komisija za ljudska prava također namjerava istražiti sigurnost na terenu, uključujući upotrebu suzavca, rekao je njihov povjerenik za Reuters.

Indonezijska podružnica Amnesty Internationala oštro je osudila sigurnosne mjere te rekla kako se “uopće ne može opravdati da država koristi prekomjernu silu u obuzdavanju i kontroli takvih gomila”.

Indonezijski ministar sigurnosti Mahfud MD u postu na Instagramu je ustvrdio da je stadion bio ispunjen preko svojeg kapaciteta. Napisao je da je izdano 42.000 ulaznica za stadion koji može primiti samo 38.000 ljudi.

Kako glasati na izborima, pogledajte u videu

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) pokrenulo je informativnu kampanju pod nazivom “Kako glasati?”. Objavili su edukativni video na koji način birači mogu glasati danas na Općim izborima.

Cilj kampanje je upoznati državljane Bosne i Hercegovine s biračkim pravom, na koji način mogu glasati i kako ispravno popuniti glasački listić.

Ovaj video su dostavili svim elektronskim medijima u BiH kako bi ga objavili i na taj način doprli do velikog broja ljudi te im pomogli da nauče ispravno glasati.

Središnje izborno povjerenstvo BiH poziva i sve ovjerene političke subjekte za učešće na Općim izborima 2022. godine u BiH da u vezi s ispravnim i zakonitim načinom popunjavanja glasačkih listića objavljuju samo službene videozapise Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Ovi i svi drugi edukativni, informativni, a uskoro i motivirajući spotovi dostupni su na web stranici SIP BiH kao i na njihovom YouTube kanalu.

U Novom Gradu glasovanje zaustavljeno, donijeli dva bunta označenih glasačih listića na biračko mjesto

Teško kršenje Izbornog zakona zabilježeno je u Novom Gradu u Republici Srpskoj gdje je glasovanje prema posljednjim informacijama zaustavljeno. Slučaj se odnosi na donošenje dva bunta označenih glasačih listića na biračko mjesto u Hozićima (007B051).

Policija je prema posljednjim informacijama na terenu i radi na rješavanju slučaja. U 89 posto slučajeva, svi članovi biračkog odbora su bili prisutni na biračkim mjestima u 6 sati

Na skoro svim biračkim mjestima nisu zabilježeni problemi sa izbornim materijalom, dok na manje od 1 posto posmatranih biračkih mjesta glasački listići nisu ručno brojani.

Zabrinjava podatak da na skoro 23 posto biračkih mjestu u zemlji nije izvješena lista članova biračkog odbora na kojem se vidi naziv političkog subjekta za svakog člana biračkog odbora, a što je obveza.

Na skoro 8 posto biračkih mjesta, lista je izvješena, ali na njoj stoji šifra, umjesto naziva političkog subjekta. Na skoro svim biračkim mjestima, glasačka kutija je pokazana prazna prije otvaranja biračkih mjesta.

Ukupno 79 posto biračkih mjesta otvoreno je tačno u 7 sati, do 7:15 otvoreno je 18 posto biračkih mjesta, a preostala biračka mjesta sa kašnjenjem do sat vremena.

Čović: Pozivam sve koji žele dobro BiH da masovno izađu na birališta

Dragan Čović, predsjednik HDZ- BiH i HNS-a BiH danas je u devet sati, u pratnji supruge Bernardice, glasovao u Mostaru. U izjavi za novinare nakon glasanja Čović je kazao kako mu je drago što su konačno došli izbori te je pozvao sve građane koji, kako je naveo, žele dobro Bosni i Hercegovini da masovno izađu na birališta.

”Ja sam svoju dužnost obavio i nadam se da je to dobar primjer svima da dođu i u Mostaru, a i diljem BiH”, rekao je on. Upitan o očekivanjima od ovih izbora Čović je kazao ”što bi očekivao predsjednik HDZ BiH i HNS-a nego uvjerljivu pobjedu HDZ-a i koalicije stranaka zajedno s nama i pobjedu gospođe Krišto”.

”Mi danas trebamo obaviti svoju dužnost i uvjerljivo pobijediti. Davno smo trebali promijeniti Izborni zakon, da možemo birati legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH, Domovima naroda tamo gdje se štite kolektivna prava bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Morali smo doći do situacije da provedemo presude Suda u Strasbourgu. Nažalost, to se nije desilo, drugi su to blokirali, idemo u ove izbore, za koje su svi mislili da ćemo ih blokirati, ali ne”.
”Mi idemo na izbore i zato pozivamo sve one koji razmišljaju na sličan način da treba napraviti promjene u BiH da danas masovno izađu na izbore i da naprave te promjene, bez obzira što se nije promijenio Izborni zakon”, poručio je Čović, piše Avaz.

Zajednička kandidatkinja HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Borjana Krišto će glasati u 11:30 sati na biračkom mjestu u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Livnu.

U pucnjavi kod Viteza povrijeđene dvije osobe, napadači u bjekstvu

U noći sa subote na nedjelju u Vitezu je došlo do pucnjave u kojoj su povrijeđene dvije osobe, potvrđeno je za Klix.ba iz Ministarstva unutarnjih poslova KSB.

Kako je priopćeno, pucnjava se dogodila oko dva sata ujutro i u njoj su sudjelovale četiri osobe.

“Pucnjava se dogodila u dva ujutro u mjestu Željeznička stanica kod Viteza. Došlo do upotrebe vatrenog oružja te su tom prilikom povrijeđene dvije osobe. Povrijeđen je J. B. (1967) iz Viteza i K.O. (1990) iz Busovače. Nakon pucnjave, povrijeđenima je ukazana liječnička pomoć te su prebačeni u bolnicu Nova Bila”, priopćili su iz MUP-a.

Također, navedeno je kako je u tijeku potraga za osumnjičenima.

“Prema raspoloživim saznanjima, osumnjičeni S.M. i D.K iz Viteza su napustili objekat i udaljili se u nepoznatom smjeru te se za njima traga”, pojasnili su nam.

Kako neslužbeno saznajemo, do pucnjave je došlo u ugostiteljskom objektu “Story”, a svemu je prethodila svađa. Nakon verbalnih prepirki, osumnjičeni su oružjem nanijeli povrede dvojici muškaraca.

Također, prema nezvaničnim saznanjima i osumnjičeni, ali i povrijeđeni u ovom incidentu od ranije su poznati policiji.

Uhapšen muškarac koji je jučer zapalio oca u Sarajevu

Muškarac koji je jučer zapalio svog oca u sarajevskom naselju Buća Potok uhapšen je sinoć u Sarajevu, potvrđeno je za Klix.ba iz MUP-a KS.

Kako je izjavio glasnogovornik MUP-a KS Mirza Hadžiabdić, policijski službenici Interventne jedinice policije Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo su pronašli i u 21.15h uhspsili osobu inicijala J. E. (1987) koji je osumnjičen za pokušaj ubojstva svog oca, jučer u popodnevnim satima, u obiteljskoj kući na području općine Novi grad Sarajevo.”Uhapšena osoba je u službenim prostorijama Uprave policije MUP-a KS i nad istim se provodi kriminalistička obrada”, kazao nam je Hadžiabdić.

Pod nadzorom Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, policijski službenici nastavljaju dalji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju svih okolnosti vezanih za ovo kazneno djelo.

U Novom Travniku bačena eksplozivna naprava na ugostiteljski objekt

U subotu oko 23:20 u središtu Novog Travnika bačena je eksplozivna naprava na ugostiteljski objekat, piše centralna.ba. Na svu sreću nitko nije ozlijeđen, a na objektu je pričinjena veća materijalna šteta, dok su na parkingu preko puta objekta oštećena tri vozila.

Očevid obavljaju pripadnici Krim policije MUP-a ŽSB, nakon čega će biti poznati detalji ovog događaja.

JAVNI POZIV DOMAĆINSTVIMA ZA DODJELU POLJOPRIVREDNIH DOBARA, STOKE I PERADI

JAVNI POZIV DOMAĆINSTVIMA ZA DODJELU POLJOPRIVREDNIH DOBARA, STOKE I PERADI | Islamic Relief Bosna i Hercegovina (klik ovdje)

VIDEO Mate Rimac podijelio snimku iz proizvodnje i pokazao kako se “pakiraju“ Nevere

Proizvodnja se zahuktava.

Barem tako sugerira najnoviji video iz proizvodnje koji je Mate Rimac podijelio na svojem Facebook profilu. Snimka otkriva zalihu šasija budućih neveri, kao i tijek radova na sklapanju automobila. Prema viđenom, proizvodi se simultano na četiri radne pozicije.

Pri kraju videa može se vidjeti i dovršena Nevera. Riječ je o prvom primjerku namijenjenom kanadskom tržištu. Kako se ne bi oštetio u transportu automobil je dvostruko zaštićen, zaštitnom folijom uz karoseriju i dodatnom presvlakom koju automobil također koristi i pri testnoj vožnji.

Video je u rekordnom roku prikupio brojne reakcije i komentare. One najčešće su vezane uz čistoću pogona, dakako u pozitivnom smislu.

“Dođe mi da tagiram KBC Rebro da vide kako pod mora izgledati”, rekao je jedan od pratitelja.

https://www.index.hr/mobile/auto/clanak/video-mate-rimac-podijelio-snimku-iz-proizvodnje-i-pokazao-kako-se-pakiraju-nevere/2399377.aspx

Imate artritis? Četiri voćke pune kalija mogle bi zaštititi vaše zglobove

Artritis može biti neugodno i bolno stanje, koje može uzrokovati otečenost, osjetljivost, upalu i slabost mišića, kao i iscrpljenost. Iako ne postoji lijek, smatra se da prehrana može igrati ulogu u upravljanju simptomima. Prema doktorici Clare Morrison, hrana bogata kalijem mogla bi biti ključna u borbi protiv artritisa.

“Kalij u prehrani pomaže uravnotežiti višak soli, smanjujući zadržavanje tekućine i pomažući pravilnu upotrebu kalcija u kostima i zglobovima”, pojašnjava ona za Express.

To podupire istraživanje objavljeno u magazinu The Journal of Pain, koje je utvrdilo vezu između niske razine kalija i reumatoidnog artritisa. Opisano je da pacijenti s reumatoidnim artritisom imaju značajno niže koncentracije kalija u serumu od zdravih ispitanika.

Kao dio istraživanja, skupina sudionika s reumatoidnim artritisom osjetila je manju bol nakon uzimanja dodatka kalija tijekom 28 dana, u usporedbi s onima koji nisu. Stoga, čini se da i dodaci kalija smanjuju intenzitet boli. Ali dr. Morrison savjetuje da, prije nego što se bacite u takav trošak, u svoju prehranu uključite četiri voćke koje bi mogle pomoći u povećanju razine kalija.

“Dobri izvori kalija uključuju banane, dinje, naranče i marelice”, kaže ona.

Sto grama banane sadrži 358 mg kalija, dok ista količina dinje ima 267 mg. Sto grama naranče ima 181 mg kalija, a marelica 259 mg. Sušena marelica još je bogatija kalijem i u sto grama sadrži čak 1162 mg.

Reumatoidni artritis drugi je najčešći oblik artritisa, prvi je osteoartritis. Javlja se kada imunološki sustav cilja na zglobove i uzrokuje njihovu bol i oticanje. U početku ugrožava glatku hrskavičnu oblogu zgloba, otežavajući pokrete i dovodi do boli i ukočenosti. Simptomi artritisa ovise o vrsti, ali mogu uključivati:

bol u zglobovima, osjetljivost i ukočenost
upalu unutar i oko zglobova
ograničeno kretanje zglobova
toplu crvenu kožu iznad zahvaćenog zgloba
slabost i trošenje mišića.

Veleposlanici SAD-a i EU pozivaju građane BiH da glasaju na nedjeljnim izborima

Veleposlanici SAD-a i EU u Bosni i Hercegovini pozvali su građane te zemlje da iskoriste svoje glasačko pravo i sudjeluju na nedjeljnim općim izborima ističući kako je u toj zemlji previše problema koji se ne mogu riješiti bez nove vlasti odlučne provoditi reforme.

“Sutra imate važnu priliku da se čuje vaš glas o budućnosti koju želite za sebe, svoju djecu i unuke. Pozivam vas da izađete i glasate”, kazao je u videoporuci američki veleposlanik Michael Murphy.

Dodao je kako razumije da građani BiH osjećaju ljutnju ili razočarenje stanjem u zemlji, a najbolji način da to učine jest da na izborima jasno kažu što misle o političarima i njihovom djelovanju u proteklom razdoblju.

“Ako ne smatrate da su vaši izabrani predstavnici služili dobro protekle četiri godine, onda ih smijenite, izaberite nekog novog”, kazao je Murphy sugerirajući kako su zemlji potrebne promjene da bi izašla iz najdublje krize još od popisivanja Daytonskog sporazuma.

“Ako mrzite trenutne političke igre, to je razlog više da glasate 2. listopada”

I šef Delegacije Europske unije u BiH Johan Sattler posebnom je izjavom pozvao birače u BiH da u nedjelju u što većem broju iskoriste svoje glasačko pravo.

Kazao je kako je svima jasno da u BiH ima puno toga čime su građani nezadovoljni i što treba odbaciti u političkim procesima, a jedini način da se to učini je glasanjem, a ne okretanjem leđa.

Ocijenio je kako se previše političkih rasprava fokusira na identitet i navodne razlike, a to nisu pitanja koja mogu poboljšati svakodnevni život. Dodao je kako je postojeći politički sistem učinio vrlo malo da unaprijedi interese građana, da pokaže da ima sluha za njihove težnje i da ponudi viziju za budućnost

“Ako mrzite trenutne političke igre, to je razlog više da glasate 2. listopada”, poručio je Sattler građanima BiH od kojih je na posljednjim izborima prije četiri godine svoje glasačko pravo iskoristilo tek nešto više od 54 posto.

Na općim izborima u nedjelju nešto više od 3.3 milijuna registriranih glasača izabrat će 518 novih dužnosnika u tijelima vlasti na različitim razinama od Predsjedništva BiH do skupština županija u Federaciji BiH.

Za te pozicije natječe se više od 7200 kandidata, a pravo sudjelovanja ima čak 90 političkih stranaka te 17 neovisnih kandidata.

SCHMIDT: Blokade moraju prestati, a diskriminacija se konačno mora ukloniti iz izbornog sustava ove zemlje

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pozvao je građane Bosne i Hercegovine da sutra na općim izborima u Bosni i Hercegovini izaberu one koji će ih predstavljati u institucijama na državnoj, entitetskim i županisjkim razinama – one koji će biti povjerena dužnost vođenja ove države, raditi na zadovoljavanju potreba i pronalaženju rješenja za prevladavanje izazova.

“Pozivam sve birače u ovoj zemlji da iskoriste ovo demokratsko pravo i privilegiju, te aktivno sudjeluju u definiranju kursa ove zemlje za sljedeće četiri godine” – rekao je Schmidt.

Neki kažu, dodao je, da se ništa ne mijenja i da politika stoji, a da ima puno nagomilanih problema koji čekaju da politički predstavnici zasuču rukave i nađu rješenja, jer život ne stoji.

Vidjeli smo, naveo je, kroz pandemiju, rat u Ukrajini, rastuću inflaciju i nadolazeću energetsku krizu da uvijek postoje novi izazovi, a “vaše institucije moraju biti u stanju odgovoriti na njih – inače će vaša djeca odgovoriti odlaskom odavde Države”.

“Zato morate sudjelovati u sutrašnjem odlučivanju. Morate izabrati predstavnike koji će raditi za vas i vašu djecu, za vaš prosperitet u ovoj lijepoj zemlji. Beskrajne političke blokade moraju prestati. To više ne može biti vlada u tehničkom mandatu. A institucije moraju raditi na tome da se diskriminacija konačno iskorijeni iz izbornog sustava ove zemlje” – naglasio je Schmidt.

Taj proces, dodao je, počinje sutra ispunjavanjem vaše građanske dužnosti na biralištima, a nastavlja se brzim formiranjem vlasti na temelju izbornih rezultata.

“Moj ured će pratiti ovaj proces, a ja ću intervenirati ako bude potrebno da se vaša volja kao birača poštuje. Vratimo Bosnu i Hercegovinu na put prosperiteta koji njeni građani zaslužuju” – rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, priopćeno je iz OHR-a.

Otkriven uzrok požara u Zagrebu u kojem je poginuo muškarac, nije bilo eksplozije

U jutrošnjem požaru koji je izbio u jednoj od zgrada zagrebačkog naselja Trnsko poginula je jedna osoba, a dvije su ozlijeđene. Iako se mislilo da je došlo do eksplozije, policija javlja da je nije bilo.

“Danas, 1. listopada 2022. godine oko 6.20 sati u Zagrebu, Ulica Trnsko u stanu, izbio je požar tijekom kojega je smrtno stradao 72-godišnjak. Liječnička pomoć pružena je još dvjema osobama zbog udisanja dima, dok drugih ozlijeđenih nema.

Obavljenim očevidom uz stručnu pomoć protupožarnog inspektora, utvrđeno je da je požar izbio najvjerojatnije iz metalnog kućišta za lampaše ili svijeće. Također, iako se na mjestu događaja čuo zvuk koji je upućivao na sumnju o mogućoj eksploziji plinske boce, očevidom je utvrđeno kako nije došlo do eksplozije plinske boce”, izvijestili su iz PU zagrebačke.

MMF upozorio: Najveća kriza s hranom od 2008. godine

Sukob u Ukrajini poremetio je transport žitarica i umjetnog gnojiva i izazvao najveću krizu s hranom od globalne financijske krize 2007. i 2008. godine, a oko 345 milijuna ljudi suočava se sa nestašicama koje im ugrožavaju živote, priopćio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

U novom istraživačkom izvješću procjenjuje se da se 48 zemalja koje su najizloženije nestašici hrane suočavaju s ukupnim povećanjem uvoznih troškova za devet milijardi dolara u 2022. i 2023. godini zbog iznenadnog poskupljenja hrane i gnojiva nakon što je Rusija pokrenula posebnu vojnu operaciju, pišu Nezavisne novine.

Ovo će istrošiti rezerve mnogih osjeljivih držva i onih koje su zahvaćene konfliktima, pošto već imaju financijske probleme usljed pandemije i poskupljenja energeneta, navodi MMF.

“Samo u ovoj godini procjenjujemo da je visokoizloženim zemljama potrebno sedam milijardi dolara za pružanje pomoći najsiromašnijim domaćinstvima”, objavili su direktor MMF-a Kristalina Georgijeva i njezini suradnici.

Oni navode da je sukob pogoršao krizu s hranom koja raste od 2018, djelomično zbog intenziviranja učestalosti i snage klimatskih šokova i regionalnih sukoba.

MMF je pozvao na brzo povećanje humanitarne pomoći kroz Svjetski program za hranu i ostale organizacije, kao i kroz ciljane fiskalne mjere u pogođenim zemljama da bi se pomoglo siromašnima. U dokumentu se napominje da prioritet za vlade treba biti borba protiv inflacije.

Za izborni proces angažirano čak 50 tisuća osoba

Izborna šutnja je u BiH, što je dobra prilika i da se u ovom tekstu bavimo samo statistikom i brojkama.

Broj birača na ovim izborima iznosi 3 milijuna, 368 tisuća i 666 osoba s pravom glasa.

Na listama će biti 127 političkih subjekata, a na listama se nalazi ukupno 7258 kandidata. Bira se 518 dužnosnika, donosi Večernji list.

U Predsjedništvo BiH ulaze 3 člana, u Parlament BiH 42 zastupnika, u Parlament FBiH 98 zastupnika, za predsjednika i potpredsjednike RS-a 3 člana, u Narodnu skupštinu RS-a 83 zastupnika. Što se županijskih skupština tiče, u USŽ-u će sjediti 30 skupštinara, u Posavini 21, u Tuzlanskoj 35, Zeničko-dobojskoj županiji 35, Bosansko-podrinjskoj 25, Srednjobosanskoj 30, Hercegovačko-neretvanskoj 30, ZHŽ-u 23, Sarajevskoj 35 i Herceg-Bosanskoj županiji 25.

Za ove izbore potrošit će se 12,52 milijuna maraka. Za izborni proces angažirano je 50 tisuća osoba. Izbore će motriti 60 tisuća promatrača.

Netflix donosi film iz Zenice, jezive priče s ubojicama koji su šokirali i Bosnu i Hercegovinu…

Zenički zatvor jedna je od glavnih priča nove sezone Netflixove serije Inside the World’s Toughest Prisons.

Seriju vodi britanski novinar Raphael Rowe, koji je odslužio 12 godina zatvorske kazne za zločin koji nije počinio.

Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica tako se našao u “društvu” zatvora u Meksiku, Brazilu, Filipinima, Kolumbije, Poljske, Rumunije, Ukrajine, Južne Afrike, ali i Njemačke, donosi Dnevni avaz.

Dokumentarac počinje podsjećanjem na agresiju na Bosnu i Hercegovinu, uz navode kako su poslijeratni kriminal i korupcija kreirali mafiju, “a to je stvorilo jedan od najvećih europskih problema – trgovanje oružjem, drogom i ljudima”, govori Rowe pa nastavlja:

– Bosna je uz bok Rusiji kao jedna od najgorih europskih zemalja po organiziranom kriminalu. Rowe je u zatvoru proveo sedam dana, a na početku ističe kako je “zenički zatvor na strašnom glasu”.

U ovoj dokumentarnoj seriji u zatvorima boravi kao jedan od zatvorenika, a u ćeliji prvi dan saznaje da su mu cimeri Elvis (osuđen za ubojstvo i organizirani kriminal), Eldin (osuđen za prevaru, pranje novca i nelegalnu trgovinu oružjem) te samozatajni Muharem, o čijim zločinima nećemo saznati.

– Ne granaj rukama dok sa mnom razgovaraš. Ja ne dozvoljavam – jedna je od prvih rečenica koje mu je rekao Elvis. Rowe i Elvis će poslije “popraviti” odnos, a saznat će se da je u zeničkom zatvoru bio i njegov brat Samir.

Eldin za sebe kaže da su on i otac u ratu bili u koncentracijskom logoru, poslije rata je radio za EUPM, a onda, tri tjedna prije vjenčanja, pijani vozač ubio je ženu s kojom se trebao vjenčati. Kaže da je nakon toga “pukao”.

Novinar je pričao i sa čuvarem Borisom Skokom koji je u KPZ-u duže od 15 godina, a posebno ga je zanimalo koliko je realna “reformacija” zatvorenika u osobe koje se ne bave kriminalom. U dokumentarcu se pojavljuje i Mirza Hatić, “osoba od ranije poznata” i policiji i bh. javnosti, danas bivši osuđenik koji je aktivan na društvenim mrežama.

– Kakva droga, fuj. Samo reket govori Hatić britanskom novinaru.

– Ima tu stvari i za koje sam osuđen, i za koje nisam osuđen. Takav sam kakav sam. Nikad se neću promijeniti. Rowe je razgovarao i s Jasminkom Jašarevićem. Hercegovina i danas pamti dobro zločine koje je počinio, piše Avaz.

Brodovi na ulicama, automobili u moru: Uragan pomeo Floridu

Pete Belinda i njegova supruga sporo hodaju cestom pokraj Fort Myers Beacha na jugozapadnoj obali Floride i vuku velike putne kovčege za sobom.

“To je sve što nam je ostalo”, kaže Belinda, uzdrman i vidno umoran.

Fort Myers Beach, mirno mjesto na obali Meksičkog zaljeva, postao je epicentar razaranja uragana Iana koji se u srijedu u punoj snazi obrušio na Floridu.

“Oluja je kuću okrenula na krov”

Par je živio ondje, na donjem katu kćerine kuće, koja je sada uništena.

“Oluja ju je jednostavno okrenula na krov. Puna je vode i mulja”.

“Stvarno ne znamo što ćemo sada. Pokušavamo se smjestiti kod nekih prijatelja ili obitelji na neko vrijeme jer stvarno nemamo kamo”, rekao je Pete Belinda.

Fort Myers Beach praktično je napušten. Ondje su samo vozila hitnih službi i pokoji stanovnik koji navrati pokupiti stvari koje nisu uništene.

Uništen dio grada

Dio grada koji je najteže stradao, najbliži obali, sveden je na polje ruševina.

Policija je ograničila pristup svima koji ne žive u četvrti, ali snimke iz helikoptera pokazuju razmjere štete.

Snažni vjetrovi razorili su drvene kuće, a na nekim mjestima čak nema ni ruševina, samo prazna parcela na kojoj je kuća nekad bila.

Rich Gibboni jedan je od onih koji je izgubio dom. “Voda se popela do drugog kata”, rekao je rezignirano. Sad mu je privremeno utočište u obližnjem hotelu s još dvadesetak mještana.

“Nismo mislili da će biti tako jak”

U blizini 72-godišnja Chris Bills i njezin suprug čekaju autobus. Oni su turisti kojima je policija dala dva sata da pokupe svoje stvari i isprazne apartman koji su unajmili.

Doputovali su iz Engleske da malo uživaju u toplom vremenu i nisu se zabrinjavali upozorenjima o uraganu.

“Nismo mislili da će biti tako jak”, kaže Bills. “Užasno sam se uplašila”.

U susjedstvu koje upravo napuštaju snaga uragana dobro je vidljiva. Ian je na desetke brodica i čamaca pobacao na ulicu, neki su još privezani za odlomljeni dio pristaništa, a automobile odvukao u obližnji zaljev gdje još plutaju.

Gibbonija, međutim, nada ne napušta.

“Moramo opstati, nema druge. Trebat će nam dugo, ali moramo stati ponovo na svoje noge.”

Diljem svijeta bit će otvoreno 21 biralište, u odnosu na 6 prije 2 godine

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, u suradnji s CIK-om BiH, ove godine uspjelo je osigurati značajno uvećan broj lokacija za glasovanje na općim izborima u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH.

Kako je priopćeno, na općim izborima 2. listopada građani BiH će moći glasati u 19 veleposlanstava i konzulata i dva počasna konzulata, odnosno na 21 lokaciji širom svijeta.

Na lokalnim izborima 2020. godine glasovanje je organizirano na šest lokacija, prenosi Avaz.

– Ove godine imamo značajno povećanje i nadamo se da će to rezultirati i boljim odzivom birača, što će svakako doprinijeti jačanju demokracije – navedeno je.

Ubrzajte metabolizam uz samo nekoliko namirnica

Ako se već dugo borite s viškom kilograma i pitate se postoji li uopće pravi način da ih izgubite, nutricionisti bi mogli imati rješenje za vas. Naime, odgovor ne leži u brzim dijetama i napornim tjelovježbama, već se krije u ubrzavanju metabolizma. Naravno, ako pritom redovito vježbate, rezultati će nastupiti još brže.

Metabolizam možete ubrzati na nekoliko načina, posebno konzumiranjem određenih namirnica koje vam mogu pomoći da izgubite suvišne kilograme a da pritom ne gladujete niti se odričete svoje omiljene hrane.

1. Zeleno lisnato povrće

Kada je u pitanju prehrana i njezin utjecaj na metabolizam, sve više nutricionista ističe važnost zelenog lisnatog povrća, poput špinata, blitve, raštike i kelja koji, zahvaljujući svojim nutritivnim vrijednostima, pridonose ubrzavanju metabolizma.

2. Voće bogato vitaminom C

Osim što jača imunitet, voće bogato vitaminom C ima mnogo drugih dobrobiti za naše zdravlje, između ostaloga i ubrzava metabolizam. Tu ubrajamo naranče, jagode, jabuke, ananas, limun, aroniju, šipak i, možda malo manje popularnu, papaju. Svaka od ovih namirnica pozitivno djeluje na metabolizam i samim time pomaže kod mršavljenja.

3. Čili papričice

Iako na prvu možda nikada ne biste na to pomislili, ali, da, čili papričice bogate su vitaminom C te tako utječu na ubrzavanje metabolizma. Osim toga, nedavno istraživanje pokazalo je da redovito konzumiranje ljutih čili papričica smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

4. Namirnice bogate vlaknima

Već smo spomenuli voće koje pospješuje metabolizam, ali druge namirnice bogate vlaknima iz obitelji povrća, graha i orašastih plodova također su korisne. Prema mišljenju nutricionistice Casey Kelley, povećanje ukupnog unosa vlakana može znatno ojačati metaboličko zdravlje.

“Hranu bogatu vlaknima kao što su brokula, jabuke i orašasti plodovi treba duže žvakati te će vas samim time dulje držati sitima”, objašnjava. Naglašava da to također pomaže pri sprječavanju prejedanja koje opterećuje tijelo i probavu, a samim time usporava metabolizam.

Danas se održava četvrta kazanijada u Rauševcu

Danas u organizaciji Konobe 3A krenulo je održavanje četvrte po redu Kazanijade u Rauševcu na imanju vlasnika Konobe Ivice Vujice (Šerifa).

Na manifestaciji su nazočni timovi iz cijele Središnje Bosne.

Brestovljani tako njeguju tradiciju svojih starih – peku rakiju i uživaju. Postavljanje kazana i opreme kreće u ranim jutarnjim satima.

Naš cilj je poboljšati ponudu našeg područja, a ova događanja svakako tome doprinose. „Posjetitelji iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine šire našu poruku, naše recepte i tako nas podižu na jednu drugu razinu”, ponosno dodaje Vujica.

Tu su i neizostavnih glazbenih nastupa kulturno umjetničkih društava, dobar tim i puno zabave.

Očekujemo vaš dolazak…

Sponzori manifestacije: Molson Cors BH d.o.o.-(Branislav Dilber), Općina Kiseljak – PVP Kiseljak, Barić d.o.o. i Brano – Auto.

Kiseljak.info

Korisne informacije iz BIHAMK-a: Na ovim dionicama promet je obustavljen

Na cestama u Bosni i Hercegovini jutros se prometuje po pretežno suhom i mjestimično vlažnom kolniku, uz umjerenu frekvenciju vozila.

Iz BIHAMK-a su vozače upozorili na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetuju opreznu vožnju, prilagođenu uvjetima na cesti.

Na magistralnoj cesti Tarčin-Bradina zbog sanacionih radova obustavljen je promet i preusmjeren na vozne trake novoizgrađene poddionice autocestu Tarčin-Ivan u oba smjera, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine.

Molimo vozače da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice cesti Cerik-Lončari (na dionici Cerik-pijaca „Arizona“). Radnim danima u vremenu od 8:30 do 16 sati na snazi su polusatne obustave prometa, uz 15-minutna propuštanja vozila. Za vrijeme obustave u funkciji je i alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnoj cesti Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-6 sati) promet obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Zbog aktualnih radova izdvajamo i autocestu A-1 dionicu Zenica sjever-Zenica jug (oba smjera, vijadukt Klopačke stijene), kao i magistralne ceste: Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Simin Han-Čaklovići i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Na magistralnoj cesti Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) u periodu od 03.10 do 03.12. dolazit će do obustava prometa (izuzev nedjeljom i blagdanima) u terminima od 09 do 12:15 sati i od 13:15 do 15 sati. Za vrijeme obustava moguće je prometovati alternativnim pravcima.

Potres 3.6 po Richteru probudio stanovnike Gline i okolice

Umjeren potres s epicentrom kod Gline magnitude 3.6 prema Richteru zabilježili su u 5:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske.

Intenzitet potresa u epicentru bio je IV-V stupnja EMS ljestvice, navodi Seizmološka služba Republike Hrvatske.

VIDEO | Najzanimljivija sjednica GV Čapljina: Gradonačelnik se obratio preko holograma!

U povodu Dana Grada Čapljine održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Čapljina, a veliki broj uzvanika ispunio je do posljednjeg mjesta dvoranu kina ”Mogorjelo”.

Svečana proslava Dana Grada Čapljine započela je polaganjem vijenaca ispred spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatske slobode.

Potom je otvorena bista dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, na mostu koji nosi njegovo ime.

Svečana sjednica održana je u prostorijama kina ”Mogorjelo” u Čapljini, a započela je intoniranjem himne BiH i ”Lijepom našom”, a minutom šutnje nazočni su se prisjetili svih onih koji su svoj život dali za Čapljinu i onih koji su ugradili sebe u izgradnju bolje Čapljine, a danas više nisu s nama.

Potom je Pero Knežević, predsjedavajući GV Čapljina, podnio izvješće o radu lokalnog parlamenta u protekloj godini.

Gradonačelnik Čapljine dr. Smiljan Vidić okupljenima se ove godine obratio na nešto drugačiji način – njegovo izvješće predstavljeno je putem holograma koji je bio postavljen na pozornicu.

Vidić je naveo kako Čapljina iz godine u godinu napreduje u svakom pogledu.

Gradska vlast završila je mnogobrojne infrastrukturne projekte koji su bili planirani u tekućoj godini, poručio je Vidić.

Istaknuto je, prije svega, kako je ponosan da mladi ostaju u Čapljini te da se mladi doseljavaju iz drugih gradova u Čapljinu.

”Vidjeli ste u ovom videozapisu koliko Čapljina ulaže u razvoj, a tu mislim najviše na mlade obitelji, koje želimo zadržati u Čapljini, jer su oni naše najveće blago. Ponosni smo na veliki broj razvojnih i infrastrukturnih projekata koji su ispunjeni u izazovnoj godini poput ove koja je iza nas, a zasigurno jedan od najvećih projekata je i ponovno otvaranje tvornice keksa i vafla ‘Lasta’ Čapljina”, rekao je Vidić.

”Ponosan sam i na to da naše demografske mjere koje provodimo daju rezultat jer se ove godine u prvi razred upisalo više prvašića nego lani”, dodao je Vidić.

Izvor: caportal.net

(Video) Vrijedni supružnici proizvedu 3 tone ovčijeg sira, 200 janjaca i 100 kurbana

Zahid Miftarević Dado je pastir dugo godina koji se bavi ovcama na Vlašiću. U svom stadu ima preko 400 ovce i neumorno se bavi ovim ne tako laganim poslom s obzirom kako proizvede sa svojom suprugom tri tone sira godišnje. Mužnja ovaca je jedan od težih stočarskih poslova koje ne može svako raditi ali Dado i njegova vrijedna žena ne odustaju dok god ih zdravlje služi. Ovoga puta zatekli smo Dadu i njegove bližnje kako mu pomažu u kupanju ovaca. Snimili smo cijelu proceduru i način kako se kupaju ovce.

Fojničanin Jasmin Klisura ubrao vrganj od dva kilograma

Fojničko podneblje je izuzetno bogato gljivama, a posebno vrganjima, mliječnicama, lisičarkama, blagvama, sunčanicama i smrčcima.

Ova godina je posebno bogata i rodna s gljivama, a dokaz je i najnoviji “ulov” Jasmina Klisure.

Naime, danas je Jasmin ubrao vrganj težine dva kilograma. Čestitamo!

Izvor: mahalla.ba

Lokacije biračkih mjesta u Kiseljaku

[pdf-embedder url=”https://www.kiseljak.info/wp-content/uploads/2022/09/BM-i-lokacije-1.pdf” title=”BM i lokacije (1)”]

Milanović poslao poruku Hrvatima u BiH: Izađite na izbore i demokratskim putem zaštitite svoja prava

“U takvim okolnostima, kada je upitno hoće li moći izabrati svoje legitimne predstavnike, jedini način da pokušaju osigurati svoje pravo na legitimnu zastupljenost jest izlazak na izbore u što većem broju”, poručio je hrvatski predsjednik

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je u petak Hrvate u BiH da izađu na izbore u nedjelju i ponovio da će štititi njihovu konstitutivnost i jednakopravnost u BiH.

Građani BiH u nedjelju izlaze na opće izbore koje bi ponovo moglo obilježiti preglasavanje Hrvata u BiH, a Milanović je poruci uoči izbora ponovio da će se izbori u BiH opet održati prema izbornom zakonu koji već dulje vrijeme ograničava mogućnost izbora legitimnih predstavnika Hrvata na mnogim razinama vlasti.

“Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u BiH, sve koji imaju pravo glasa, da izađu na izbore i pokušaju demokratskim putem zaštititi i osigurati svoja prava birajući svoje istinske predstavnike”.

Milanović je u poruci uoči izbora ponovio da je zaštita prava hrvatskog naroda u BiH ustavna obaveza i hrvatski državni interes. “Hrvati u BiH su konstitutivan narod, jednako kao Bošnjaci i Srbi.

Osiguranje potpunog poštivanja njihovog prava kao konstitutivnog naroda nužno je ne samo kao ključni preduvjet njihovog opstanka, već i kao temelj za stabilnost i funkcioniranje Bosne i Hercegovine”, kazao je.

Milanović je naglasio da će, neovisno o ishodu izbora, kao predsjednik države činiti sve što je u njegovoj moći da zaštiti konstitutivnost i jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Nada se da će u tome ubuduće imati “konkretniju i odlučniju podršku” hrvatske vlade, prije svega u tijelima EU-a i NATO-a.

Pošto je Hrvatska “punopravni a ne samo papirnati” član tih organizacija ima instrumente “koje ozbiljna suverena država mora koristiti u zaštiti svojih nacionalnih interesa i to stvarno, a ne deklarativno”, kazao je. Hrvatskoj je u interesu cjelovita i stabilna Bosna i Hercegovina s kojom će graditi prijateljske i partnerske odnose, kazao je predsjednik.

“Siguran sam da su upravo Hrvati u BiH poveznica koja sprečava daljnju destabilizaciju i rastakanje te države. Dužnost je Republike Hrvatske učiniti sve da Hrvati ostanu konstitutivni narod Bosne i Hercegovine te da u tijelima vlasti na svim razinama imaju svoje legitimne predstavnike”, zaključio je Milanović.

OPĆINSKI ODBOR MLADEŽI HDZ-a KISELJAK DAROVAO TABLETE OSNOVNIM ŠKOLAMA

Mladež HDZ-a BiH Općinski odbor Kiseljak ovih je dana darovao tablet uređaje za učenike četiri kiseljačke osnovne škole u kojima se nastava izvodi po Hrvatskom nastavnom planu i programu.

Tablete je ravnateljicama/ravnateljima škola uručio predsjednik spomenutog Odbora, Boris Mrnjavac. Donirani tableti podići će kvalitetu nastavnog procesa, a prije svega će djeci i nastavnom osoblju biti od koristi na nastavi informatike.

“Ova donacija nastavak je dugogodišnje prakse darivanja spomenutih škola koju provodi Mladež HDZ-a BiH OO Kiseljak”, naglasio je Mrnjavac.

Pokrovitelj ove aktivnosti OO Mladeži HDZ BiH Kiseljak je IT Factory iz Kiseljaka.

Kiseljak.info

Izaslanstvo Općine Kiseljak u Lipiku

Načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak i Tajnik Općine Dragomir Lučić danas boravi u Lipiku povodom održavanja svečane sjednice Gradskog vijeća ovog Grada koji se nalazi na samim vratima Slavonije.

Grad Lipik je najzapadniji od ukupno pet slavonskih gradova u Požeško slavonskoj županiji a poznat je po Lipičkim toplicama, mineralnoj vodi i ergeli konja lipicancima.

Ove godine, ostvarena je suradnja između ovih dviju lokalnih samouprava te je izaslanstvo Lipika predvođeno gradonačelnikom Vinkom Kasana boravilo u Kiseljaku povodom Dana općine. Uzvratna posjeta realizirana je povodom Dana Lipika i izaslanstvo Općine Kiseljak ima za cilj ostvariti što bolje kontakte kako bi i suradnja bila što konkretnija na što više osnova.

Načelnik Mišurić-Ramljak se i obratio na svečanoj sjednici te spomenuto mogućnost uspostave i službenog prijateljstva ova dva grada s obzirom kako Kiseljak već godinama ostvaruje konkretnu suradnju sa svojim gradovima prijateljima kako u BiH, tako i Hrvatskoj te Mađarskoj. Posebno su se pozitivnim pokazala nastojanja Vlade RH na povezivanju općina i gradova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine s ciljem zajedničkog apliciranja na sredstva prekogranične suradnje.

Svečanom sjednicom je predsjedavao predsjednik Vijeća Slobodan Katunar a protokol obilježavanja je započeo polaganjem vijenaca za sve poginule u Domovinskom ratu, objavljeno je na službenoj stranici Općine Kiseljak.

Grad Split gradu prijatelju Mostaru donirao 22 autobusa

–Svečanost primopredaja autobusa koje je Grad Split donirao Gradu Mostaru, a koji će biti korišteni za gradski prijevoz putnika, upriličena je u četvrtak u krugu Javnog poduzeća “Mostar Bus”.

Direktor Mostar Busa Damir Marić kazao je kako su ukupno dobili 22 moderna, niskopodna i klimatizirana autobusa, od kojih do sada isporučeno 17, a u idućem tjednu očekujemo i preostalih pet.

Predsjednik Uprave poduzeća “Promet” d.o.o. Split Miroslav Delić kazao je kako su sa zadovoljstvom darovali autobuse prijateljima u Mostaru, ali da ovaj broj u budućnosti može biti i veći od 22 ako bude potrebe, i kada budu nove nabavke putem europskih fondova.

Dodaje kako su ovi autobusi u Splitu bili u funkciji sve do isporuke Mostaru.

– Bili smo vrlo zadovoljni autobusima, svi su dobro opremljeni, prilagođeni invalidima, vozači su također zaštićeni kabinama, a imaju i ekrane koji pružaju nebrojeno mogućnosti za objavu na njima. Sretni smo što smo mogli pomoći gradu Mostaru i javnom prijevozniku, a s ovim priča sigurno ne završava – naglasio je Delić.

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak istaknuo je kako su Grad Split i Grad Mostar pravi prijatelji koji surađuju, međusobno se poštuju i pomažu jedni drugima kada treba.
– Kad je došla inicijativa od direktora “Prometa” da doniramo autobuse Mostaru, objeručke smo to prihvatili. Izuzetno mi je drago što na ovakav način možemo pomoći građanima Mostara, a ono što mi je još draže je da se naši odnosi razvijaju tako da pripremamo i daljnje zajedničke projekte koje ćemo financirati na različite načine. Jako se veselim svemu ovome – kazao je splitski gradonačelnik.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić istaknuo je kako je poboljšanje mostarskog javnog prijevoza visoko na listi njegovih prioriteta.

– U kontekstu povećanja cijena, uvođenja Mo-Parkinga i svega onoga što radimo u gradu, javni prijevoz u Mostaru je jako bitna tema. Ovom donacijom došli smo tamo gdje smo htjeli doći. Moja osobna želja i vizija je da u gradu ne gledamo kada i s kojeg mjesta polazi autobus, nego doslovno da sačekamo par minuta i da naiđe neki autobus. To će nam puno dati i u kontekstu turizma, ali i svega ostaloga. Osobno sam presretan i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom, još jednom od uspješno privedenih projekata Grada Mostara kraju, idemo dalje – kazao je Kordić.

HMS

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća obilježen Dan grada Čapljine

Povodom obilježavanja Dana grada Čapljine i blagdana sv. Franje, u dvorani kina ”Mogorjelo” danas je održana Svečana sjednica Gradskog vijeća.

Prije Svečane sjednice gradonačelnik Čapljine dr. Smiljan Vidić i Udruge Domovinskog rata položili su vijenac na Trgu hrvatske slobode i tako odali počast poginulim hrvatskim braniteljima.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i gradonačelnik grada Čapljina dr. Smiljan Vidić prije održavanja svečane sjednice, otvorili su bistu dr. Franje Tuđmana na mostu dr. Franje Tuđmana u Čapljini.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu obilježavanja Dana Grada Čapljine, nazočilo je i izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, izvršne i zakonodavne vlasti svih razina u BiH. Sjednica je započela intoniranjem himne BiH i Lijepe naše.

Sjednicu je otvorio dopredsjedatelj vijeća Pero Knežević, koji je uz pozdrave nazočne izvijestio radu vijeća kroz proteklu godinu.

Nakon izvještaja prikazan je i kratki video prilog o onome što je u Čapljini urađeno u proteklom razdoblju, kao i sve ljepote ovog grada, a potom se nazočnim obratio gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić.

Gradonačelnik Vidić u izvješću je govorio o realiziranim projektima od prošlogodišnje do ovogodišnje svečane sjednice, kao i onome što je ispred lokalne vlasti u razdoblje koje dolazi.

Na svečanoj sjednici nazočne je pozdravila, Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Krišto je pozdravila sve nazočne, goste iz Republike Hrvatske, sve dužnosnike u BiH, predstavnike i članove Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, posebno obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, uz zahvalu za slobodu koju imamo i u Čapljini i na prostoru BiH.

„Kroz prikazani video, vidjeli smo što se sve to radilo na prostoru grada Čapljine, koje je odluke donosilo gradsko vijeće, a koje odluke je izvršavala gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Smiljanom Vidićem i suradnicima. Naravno, vide se i problami s kojima se susrećemo, ne samo grad Čapljina, nego i cijeli prostori BiH, a bilo ih je mnogo. Unatoč svemu, vidljivo je da je lokalna vlast, kako zakonodavna tako i izvršna, unatoč svim izazovima, uspjela odgovoriti svome zadatku i uspjela realizirati brojne projekte iz nadležnosti lokalne zajednice“, poručila je Krišto.

„Vidjeli smo da uz angažman lokalne vlasti, gradskog vijeća i gradonačelnika Čapljine i njegovih suradnika, nije izostala ni potpora viših razina vlasti, kroz kordinaciju svih razina, od razine županije do razine BiH koju neumorno vodi naš predsjednik Čović, kako bi osigurali kvalitetne uvijete za život svakog čovjeka“, kazala je.

Krišto je istaknula kako će se suradnja nastaviti i u budućnosti, kako na dobrobit grada Čapljine, i svih stanovnika, tako i svih drugih krajeva u BiH.

„Svim Čapljinkama i Čapljincima koji su se ugradili u ovaj kulturni, tradicijski, povijesni, gospodarski i svaki drugi život Čapljine koji je doista ponosan želim uputiti iskrene čestitike, kao i čestitke za Dan grada i zaželjeti puno uspjeha u budućnost“, poručila je Krišto.

U Prozoru-Rami otkriven spomenik gastarbajterima

U Prozor-Rami svečano je otkriven spomenik “Ramski gastarbajter” autora Petra Dolića, koji je posvećen onima koji se teškim radom daju i žrtvuju za obitelj i zajednicu.

Spomenik su simbolično otkrila dva najstarija živuća gastarbajtera u Prozor-Rami Ante Bilić i Ivan Sabljo. Prigodnim riječima obratili su se književnik Ivan Lovrenović, autor djela Petar Dolić te načelnik općine Jozo Ivančević.

Oni su poručili kako je cilj podizanja spomenika zahvaliti sugrađanima koji su veliki dio svoga života proveli na radu u Njemačkoj i drugim zemljama i koji su na taj način prehranjivali obitelj i školovali djecu.

Pojasnili su da Dolićev gastarbajter ne sjedi opušteno, nema naslona na koji bi se zavalio onako kako se sjedi pri odmoru, u zadovoljstvu, nego suprotno od toga, na koferu on sjedi napola, gornjim dijelom tijela sav osovljen uvis, noge nisu pasivizirane, nisu prekrižene ni pružene, svijene su u koščatim koljenima i spremne na dizanje.

A na koferu upisan je tekst fra Ivana Šarčevića koji glasi: “U nevolji se nisam ponižavao, ni u dobru uznosio. Iz siromaštva i bogobojaznosti sticao sam, podizao obitelj, snivao i gradio, vjerovao u bolje dane, vjerovao u Boga, u pravdu, u ljudsko zajedništvo, u mali svijet ramski, bez osvete i gorčine, bez nadimanja i zla oka. Još me uvijek ima – još uvijek vjerujem!”.

Književnik Lovrenović komentirao je ovo neobično umjetničko djelo.

“Ideja da Rama i Prozor dobiju trajan spomenik putniku-gastarbajteru, dolazi kao kulturno lucidan i socijalno vjerodostojan primjer njegovanja kolektivnoga pamćenja i podsjećanja na temeljna pitanja života ljudi. Spomenik je tiha, a snažna gesta simboličnog klanjanja svima onima što su u prošlosti, a nažalost i danas, najviše podnosili, davali i žrtvovali – za sebe i svoje, ali i za cijelu svoju zajednicu”, kazao je Lovrenović.

Novi vlasnik kupit će engleskog velikana za 400 milijuna funti

Amerikanac Maciek Kaminski, investitor sa sjedištem u Minnesoti, korak je do kupovine engleskog premierligaša Evertona za 400 milijuna funti, prenose engleski mediji.

Navodi se kako su pregovori između sadašnjeg vlasnika Farhada Moshirija i malo poznatog američkog biznismena daleko odmaknuli, ali i dalje su komplicirani zbog nestabilnog financijskog tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Za bilo kakav dogovor i dalje bi bilo potrebno odobrenje vodstva lige. Uspješna prodaja značila bi da bi polovina od 20 klubova Premier lige imala američke dioničare.

Britanski poduzetnik iranskog podrijetla postao je većinski dioničar Evertona u veljači 2016. prije nego što je dvije godine kasnije povećao svoj udio u klubu.

Prema izvješćima lokalnih medija, Kaminski je u Sjedinjene Države emigrirao iz Poljske kasnih 1960-ih, a zatim je bio investicijski savjetnik u brokerskim kućama Paine Weber i Piper Jaffray prije nego što se počeo baviti ulaganjima u nekretnine.

Svoje je bogatstvo izgradio stjecanjem uredskih nekretnina u Minneapolisu, najvećem gradu američke savezne države Minnesote na Srednjem zapadu.

Predvođen menadžerom Frankom Lampardom, bivšim igračem Chelseaja, Everton je prošle sezone jedva izbjegao ispadanje iz Premier lige, a trenutačno se nalazi na 13. mjestu.

Izvor

BiH u prvih osam mjeseci izvezla proizvode u vrijednosti od 11 milijardi i 889 milijuna KM

Od siječnja do kolovoza iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 11 milijardi i 889 milijuna KM, što je drastičan skok u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema podacima statističara, najviše smo izvozili metale, a na popisu izvoznih proizvoda su čak i šeširi. Što smo uvozili, a što smo izvozili i kome?

Statistika robne razmjene BiH sa inozemstvom od siječnja do kolovoza ove godine pokazuje da je izvoz za 35,8 posto viši nego prošle godine, a da je vrijednost uvoza veća za oko 40 posto.

Slavica Marković iz Gospodarske komore Republike Srpske, kaže:

To govori da naša gospodarska društva unatoč teškoj situaciji, i u ovoj postcovid situaciji i novim ratnim sukobima, da naša gospodarska društva i dalje posluju dobro.

Na pitanje što smo izvozili, a šta uvozili za ovih osam mjeseci, iz Vanjsko-trgovinske komore BiH odgovaraju:

Električna energija, aluminij, sjedala za automobile, izolir žica i konstrukcije, tu su grede i daske, obuća i motorna vozila, s druge strane, najviše smo uvozili naftu, naftne derivate, aluminijum, automobile i druga motorna vozila.

U vrhu liste izvoza našli su se i proizvodi drvne industrije.

Milenko Stevanović, direktor kompanije za proizvodnju montažnih kuća, ističe:

Naš rast je preko 40 i 50 posto do sada. Montažne kuće imaju status finalnog proizvoda, a naše drvne sortimente pretvaramo u finalni proizvod i kao finalni proizvod šaljemo širom svijeta.

Izvezli smo drva, a uvezli karton, pa čak i čačkalice. Među uvoznim proizvodima za ovih osam mjeseci našle su se i šibice i pirotehnički proizvodi vrijedni milijun i po maraka, konopci i kablovi vrijedni preko pet milijuna maraka, ali i kišobrani i suncobrani. Mišljenja ekonomista su podijeljena.

Dok jedni najavljuju da će inflacija nastaviti sa rastom, drugi ističu da je veći izvoz razvojna šansa.

Aleksa Milojević, ekonomist, navodi:

U svim tim međunarodnim kretanjima, inflacija se ne može izbjeći, mi ćemo biti najgore pogođeni. Mi ćemo platiti najveću cijenu jer se nalazimo u specifičnim monetarnim uvjetima.

Njegov kolega, Saša Stevanovič, također ekonomist, kaže:

U nadolazećem razdoblju očekujem da će se smiriti kako inflacija, ali i da će se postići dogovor, trebamo iskoristiti novac koji dolazi u BiH, profiti koji su se stvorili da se mudrim politikama kreira novi ekonomski rast u sljedećoj godini, a mislim da će ove godine ekonomski rast biti preko 4 posto.

Bosna i Hercegovina od zemalja članica EU najviše robe izvozi u Hrvatsku, Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju, potom Nizozemsku, Francusku te Mađarsku.

Izvor

Prijateljska utakmica svećenika Vrhbosanske nadbiskupije i reprezentacije ‘Ilmijje’

Uokviru obilježavanja 110. godišnjice Udruženja “ilmijje” Islamske zajednice (IZ) u BiH, u srijedu je u KSC-u Skenderija odigrana revijalna utakmica u malom nogometu između reprezentacije “Ilmijje” i reprezentacije svećenika Vrhbosanske nadbiskupije.

Ismail-ef. Smajlović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini, koji je bio nazočan kao izaslanik reisu-l-uleme, izjavio je kako je ovo upravo implementacija jedne tradicije i kulture življenja na ovim prostorima i da mu je izrazito drago da se građani Bosne i Hercegovine druže u različitim prilikama i situacijama.

“Mislim da je rukovodstvo Udruženja ilmijje napravilo jako dobru stvar što je uspjelo organizirati ovaj susret između imama i svećenika. Nekada smo i mi u učeničkim danima također imali sportske susrete s našim kolegama iz Katoličke i Pravoslavne Crkve iz njihovih bogoslovija. Radostan sam što večeras u Sarajevu potvrđujemo tu kulturu življenja na ovim prostorima”, kazao je Smajlović, prenosi u četvrtak agencija KTA.

Vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić čestitao je Udruženju ilmijje ovaj veliki jubilej, kazavši kako ga raduje što Udruga toliko godina traje.

“Raduje me ovaj večerašnji susret i prilika gdje se pokazalo da prijateljstvo nije samo moguće nego da i stvarno postoji. Cijeli ovaj događaj bio je u službi promicanja prijateljstva, suradnje, tolerancije, dogovora i dijaloga”, rekao je mons. Vukšić.

U Blažuju putnički vlak usmrtio migranta

Putnički vlak je sinoć u naselju Blažuj kod Sarajeva usmrtio jednu osobu, a iz policije pretpostavljaju da je riječ o migrantu.

Nesreća se dogodila u 19:58 sati, a medicinski timovi su potvrdili smrt u 20:20 sati.

Željeznički promet je obustavljen do okončanja očevida nakon kojeg će biti jasnije pod kojim okolnostima je došlo do tragedije.

U Banjoj Luci uhapšeni Adam Šukalo i Vlado Mandić, članovi Vučićevog SNS-a

U Banjoj Luci večeras su privedeni Adam Šukalo i Vladimir Mandić, članovi SNS-a na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema nezvaničnim informacijama oni su privedeni nakon što im je izvršen pretres vozila.

Šukalo je bivši poslanik SNS-a u Skupštini Srbije, dok je Mandić nekadašnji rukometaš Srbije. I Šukalo i Mandić su članovi Glavnog odbora SNS Aleksandra Vučića.

Banjalučka Alternativna televizija, koja je na američkoj crnoj listi zbog povezanosti s Dodikom, večeras je objavila kako je policija zaustavila nekoliko luksuznih vozila u kojima su se nalazile “sigurnosno zanimljive osobe.”

“Neslužbeno, zaustavljena su vozila sa registarskim oznakama Srbije. Policija je izvršila pretres osoba ali i automobila. Razlog privođenja i pretresa zasada nije poznat, a prema neslužbenim informacijama među privedenima su osobe koje su i ranije dovođene u vezu sa nelegalnim aktivnostima u BiH, ali i Crnoj Gori”, naveli su.

Podsjetit ćemo da je Adam Šukalo i bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srpske, a prije četiri godine je bio kandidat PDP-a za Predstavnički dom Parlamenta BiH, ali je političku karijeru u travnju 2020. godine nastavio u Srbiji, točnije u SNS-u.

Zanimljivo je kako se ovaj slučaj hapšenja Vučićevih kadrova dogodio u Banjoj Luci samo tri dana prije Općih izbora u BiH i to baš u vremenu kada je kandidatkinja opozicije za predsjednicu RS-a Jelena Trivić, inače protukandidatkinja Milorada Dodika (SNSD), proteklih dana gostovala po brojnim medijima u Srbiji koji su bliski vlastima.

Mnogi ovo hapšenje tumače i kao neku vrstu poruke i osvete lidera SNSD-a vladajućem režimu u Srbiji koji je pružio priliku opozicionarima iz bh. entiteta RS da govore protiv Milorada Dodika u završnici predizborne kampanje. Treba podsjetiti i da prema anketama koje su se pojavile u javnosti Jelena Trivić ima blagu prednost u odnosu na Milorada Dodika.

Dražen Barbarić novi je dekan Filozofskoga fakulteta

Doc. dr. sc. Dražen Barbarić novi je vršitelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru na što je prvotno Senat dao suglasnost, a potom je na sjednici Upravnog vijeća Sveučilišta i potvrđen izbor.

Barbarić je docent na Filozofskom fakultetu, a bavi se područjima političke teorije i političke filozofije, geopolitike, mirovnim studijama, popularnom kulturom i politikom, teorijama nacija i nacionalizma, političkim ideologijama i doktrinama, kulturom pamćenja i politikom povijesti, piše SUM.

Danas oblačno sa kišom, za vikend nas očekuje slično vrijeme

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tijekom dana, sa lokalnim pljuskovima u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne.

Vjetar slab do umjeren jugozapadnog smjera, a u Hercegovini i na planinama na momente i pojačan. Jutarnja temperatura od 11 do 17, a najviša dnevna od 16 do 22, na jugu do 25 stupnjeva.

Kakvo vrijeme nas očekuje za vikend

U subotu jutro pretežno oblačno uz postepeno smanjenje oblačnosti tijekom dana. Poslije podne, lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 19, a najviša dnevna od 16 do 22, na jugu do 25 stupnjeva.

U nedjelju sunčano uz postupno naoblačenje tijekom dana. Poslije podne i u večernjim satima, mogući su lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura od 10 do 15, na jugu do 17, a najviša dnevna od 16 do 23, na jugu do 25 stupnjeva.

Biometeorološka prognoza

Opća slika će većim dijelom dana biti ljepša u centralnim i istočnim dijelovima zemlje, dok bi u Hercegovini i na zapadu, povremeno izraženija nestabilnost mogla remetiti ugođaj i uvjetovati manje poteškoće kroničnim bolesnicima i meteoropatama.

Poželjno je ne pretjerivati sa odijevanjem, obzirom da će preovladavati strujanje toplijeg zraka. Također nije preporučljivo izlagati se jačim fizičkim aktivnostima.

Evo što se događa s vašim tijelom ako ne jedete poslije treninga

Kad govorimo o prehrani kao važnom segmentu fitnessa, često nailazimo na savjet da nikada ne preskočimo obrok poslije treninga. S tim se slaže i Amy Marturana Winderl, osobna trenerica i blogerica, koja je ukratko objasnila što se događa našem tijelu ako poslije treninga ništa ne pojedemo.

”Ako vam preskakanje jela nakon vježbanja postane navika, mogli biste kompromitirati svoje fitness ciljeve, a također biste se mogli osjećati loše. Neki ljudi osjećaju umor, drugi doživljavaju nesvjesticu zbog naglog pada šećera u krvi”, objašnjava osobna trenerica.

Prebrojavanje… 2:1 – i ?!

Iako je glasovit kao borac za bolju, ponajviše svoju, prošlost, Ljiljan Zlatni prilično neoprezno inzistira na omjeru 2:1. Tragična nas povijest, naime, uči kako takav rezultat sugerira preglasavanje jednog naroda. Uostalom, sjetimo se, koga nije strah, ’92.

Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

U predizbornoj kampanji, praktički u samoj njezinoj završnici, bošnjački je narodni heroj otkrio kako ima najmanje dvije dvojbe glede Christiana Schmidta. Treba, međutim, kazati kako je toga vječitoga njihova favorita za hrvatsku fotelju u troglavome bh. državnom vrhu, malo isprovocirao i sam – visoki predstavnik. Naime, prije nekoliko dana Nijemac je skinuo diplomatske rukavice i u predvečerje još jednoga povijesnoga listopada poručio: „Oni koji kažu sad ćemo napraviti revoluciju i poništit ćemo sve identitete, ne rade u korist poboljšanja stvari.“

A što fali Sejdić & Finciju?!

Jasno, uvijek budni korifej Građanske odmah se – lumen je to! – prepoznao i uzvratio opaskom kako ne pravi nikakvu revoluciju. A drugačije bi to bilo kada bi se latio toga posla – mnogo žešće, veli, negoli Schmidt to može uopće i zamisliti. Istovremeno, taj revolucionar s (ipak) zadrškom ne zna tko je Visokom savjetovao da prepozna revoluciju u njegovoj predizbornoj kampanji – i inače! No, ako je to sam Christian smislio, Ljiljan Zlatni drži kako je to onda još i gore. I to je ta prva njegova dvojba. Druga je pak još delikatnija – jer ne može se načuditi tomu što Građanska smeta Hrvatima, kada ona najviše koristi manjinama.

„Kako to odgovara Židovima ili Romima, a ne odgovara Hrvatima koji su najmalobrojniji konstitutivni narod“, čudom se ne može načuditi bošnjački prvoborac što Dragan Čović ne ide ruku pod ruku s nerazdruživim tandemom Sejdić & Finci. I (još) strahuje: „Bojim se“, pošteno priznaje, „da je Schmidt pod utjecajem nekih politika koje stvari u BiH vide na pogrešan način“. A kada se taj bošnjački narodni heroj, uslijed dvojbe misli li međunaordni poklisar (uopće) svojom glavom, boji – znate onda koliko je sati. I zato strah treba odagnati 2. listopada. Kako?! Lako!

Domaći izdajnici?!

K’o i na prošlim izborima nužno je osigurati omjer u kolektivnom bh. rukovodstvu 2:1 za Bosnu i Hercegovinu. U prijevodu s bosanskoga (po Haliloviću) to znači dva će „predsjednika“ izabrati Bošnjaci, a jednoga – sila Boga ne moli! – Srbi. Tradicionalno… Općenito, halal Željko nema dvojbe kako je poglavito ove jeseni važno da Bošnjaci ne potroše sve glasove na Izetbegovića II. i Bećirovića, već da i njemu ostane taman koliko je potrebno da se Borjana Krišto ne ušulja u Titinu 16. i sruši Tisućljetnu.

A njegov vjerni pobočnik Zlatan Begić misli kako Bosne (za Hercegovinu, čini se, nije siguran) ne bi bilo kada bi (još!) i Hrvati izabrali svoga „predsjednika“. Kada dva člana napuste Predsjedništvo, država više nije za stolom, nema je tko predstavljati, upozorava, zapravo prijeti Begić, plašeći se, ipak, kako bi ovoga vikenda među Bošnjacima moglo biti domaćih izdajnika koji će njegovu stranačkom predsjedniku okrenuti leđa.

Ljilan&comp iz tzv. Demokratske fronte i inače znani su po borbi za bolju prošlost. Kada, međutim, po, evo, treći put nakon 2006., kada je Zlatko Lagumdžija od anonimnog općinskog načelnika napravio člana Predsjedništva BiH, prizivaju (mitski) omjer 2:1, treba se vratiti u rane 1990-te. Na referendumsko pitanje: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?” – s „Da“ su odgovorili ovi prvi i treći. Srbi su se držali – Srbije. Tradicionalno. Baš kao, evo, i danas…

Referendum je, znamo, trajao dva dana; 29. veljače ’92. Hrvati su se, za razliku od Muslimana, još kolebali. A onda su 1. ožujka na nedjeljnim misama svećenici s oltara pozivali vjernike da se izjasne za Suverenu i Nezavisnu. S mise na referendum, glasio je tadašnji naputak Katoličke Crkve. I referendum je uspio. Bez glasova Hrvata, kojih je tada bilo 17,3%, ne bi imao takav ishod i ne bi se danas, ponajviše doduše na teritoriji pod bošnjačkim nadzorom, 1. ožujka slavio kao Dan neovisnosti. Neki su muslimanski, zapravo već bošnjački, dužnosnici znali zbog te povijesne činjenice odati priznanje biskupima. Neslužbeno, istina…

Krah (oko) izbora?!

I s ovotjednog zasjedanja biskupi su pozvali “sve katoličke vjernike da, u odgovornosti za društvo u kojemu žive, iziđu na izbore i svoj glas, slobodno i u skladu sa svojom savješću, dadnu osobama i programima za koje smatraju da su u skladu s naukom Katoličke Crkve, a pozivaju i sve ostale da, tijekom glasovanja i kasnije primjene rezultata izbora, vršeći svoju društvenu odgovornost, dosljedno poštuju pojedinačna i kolektivna prava svakoga čovjeka i naroda”.

S ovim pozivom korespondira i alarmantno izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG) koja je ususret izborima pozvala visokog predstavnika da spriječi „crni scenarij“ za BiH.

„Antagonizam između Bošnjaka i Hrvata mogao bi narušiti sposobnost zemlje da preživi separatistički izazov od Srba, koji su druga glavna zajednica u zemlji. Schmidt mora vidjeti može li prijetnjama potaknuti bh. političare da spriječe krah oko izbora. Ako nije, trebao bi nametnuti promjene potrebne za izbjegavanje krize”, stoji u dokumentu ICG-a, uz upozorenje na ekstremističke poruke dijela političara i aktivista koji prijete ratom te prebrojavanjem. Što je Nijemac ionako već detektirao. I vrijeme je da reagira.

Ma što o tomu mislio Ljiljan Zlatni i njegovi politički pokrovitelji skloni (i) – prebrojavanju te (uznemirujućem) inzistiranju na omjeru 2:1.

Milenko Kajganić predložen za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH

Podvijeće VSTV-a povuklo je svoj raniji stav da se poništi natječaj za glavnog Tužitelja BiH, te je nominiralo Milanka Kajganića za funkciju koju sada obnaša.

Sat vremena raspravljalo se, kako izvještava N1, o tome treba li uopće glasovati za ranije donijetu odluku Podvijeća da se izbor za glavnog tužitelja BiH ponovi. Pojedini članovi predlagali su da se Podvijeće povuče i donese novi prijedlog odluke, budući da su, kako su govorili, promijenjene okolnosti. Naime, kako je kazao predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, jedan od četiri kandidata za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Miroslav Janjić povukao je svoju kandidaturu, dok Seid Marušić nije ispunio uslove da njegova kandidatura bude podržana. Budući da je integritet kandidata Dijane Kajmaković narušen nakon što je stavljena na američku crnu listu, kazao je Lagumdžija, izbor je pao na samo jednog kandidata, Milanka Kajganića, koji sada obavlja tu funkciju. Lagumdžija, i jos nekolicina članova, bila su za to da se izbor ponovi, odnosno da se glasa na ranije donijetu odluku, te dodao kako nije dobro da se ide s jednim kandidatom. Ipak, podvijeće je donijelo oduku da se Milanko Kajganić nominira te da se na narednoj sjednici raspravlja o njegovom imenovanju.

“Stavili su van snage svoju raniju ogluku, pa na glasanju donijeli odluku da se Vijeću predloži da kao kanidat bude nominiran Milanko Kajganić ili predložen za narednu sjednicu gdje će članovima Vijeća biti dana mogučnost da mu postavljaju pitanja”, rekla je reporterka N1 Sanda Arnautović koja prati zasjedanje VSTV-a.

Odluka je donesena kaže Arnautović, kandidat je nominiran. Iako su u utrci za ovu poziciju bila četiri kandidata, kandidatura Diane Kajmaković kompromitirana je stavljanjem na crnu američku listu, i provjerama koje se vrše zbog pojavljvanja njenog imena u porukama na aplikaciji Sky. Tužitelj Miroslav Janjić je odustao od kandidature, a Seid Marušić nije zadovoljio sve uvjete.

Plenković u Livnu podržao Borjanu Krišto i pozvao da se prestane s preglasavanja Hrvata

Premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prestati s praksom preglasavanja Hrvata u BiH te da će kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH Borjana Krišto na izborima koji se u nedjelju održavaju u toj zemlji postati hrvatski član Predsjedništva.

“Činjenica je da je ona (Krišto) već pobijedila kao kandidatkinja među građanima BiH koji su Hrvati. Nije dobro da jedan narod bira drugome člana Predsjedništva. Takva praksa nije dobra, smatramo je čak prijevarnom”, rekao je Plenković u izjavi za medije u Livnu gdje je sudjelovao na predizbornome skupu stranaka HNS-a BiH.

U tri navrata do sada glasovima bošnjačkih birača za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran je Željko Komšić koji se ponovno kandidirao na predstojećim izborima.

Plenković je pojasnio kako je takav izbor protivan duhu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, ustava ove zemlje te uspostavljenih načela budući su do 2006. kada je Komšić prvi put biran u državno predsjedništvo Bošnjaci birali jednoga, a Hrvati drugog člana Predsjedništva BiH.

Hrvatski premijer ocijenio je i da bi prestanak prakse preglasavanja Hrvata u BiH pridonio boljim međusobnim odnosima unutar BiH ali i snaženju veza između BiH i Hrvatske.

Plenković je držeći govor u Livnu podržao i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH izražavajući očekivanje da će Hrvati biti zastupljeni u izvršnoj vlasti na svim razinama nakon sljedećih izbora.

Upitan hoće li visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene izbornoga zakona kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, Plenković je odgovorio da će to biti odluka njemačkog političara koji je na čelu međunarodne uprave u BiH.

Potvrdio je kako više mjeseci ima komunikacuiju sa Schmidtom oko izmjene izbornih propisa kojm bi se otklonila nepravda prema bbosanskohercegovačkim Hrvatima navodeći kako je to za Hrvatsku ‘par exellence političko pitanje’.

“Bilo bi grotesktno da hrvatska vlada ne razgovara s visokim predstavnikom u BiH u ovakvim okolnostima kada s njim svi razgovaraju, a pitanje koje se treba riješiti i ispraviti je pitanje nepravde prema Hrvatima”, rekao je premijer.

Dodao je kako o položaju Hrvata razgovaraju i s predstavnicima američke i EU administracije, Njemačke, Francuske, Italije.

SCHMIDT: Kada budem donosio odluke, donosit ću ih tako da budu u skladu s procedurom i kako bi izdržale na sudovima

Pod naslovom „U nuždi i nametanje“, frankfurtski dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), u četvrtak je objavio prilog o izborima u Bosni i Hercegovini u kojima novinar i kolumnist FAZ-a Michael Martens piše kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt „želi promijeniti zemlju, ali otpor raste“.

-BiH leži često u sjeni europske pozornosti. To vrijedi i za najmoćnijeg muškarca u zemlji (žena nije bilo nikada na toj poziciji) tzv. visoki predstavnik međunarodne zajednice. Ta pozicija omogućuje, bar teoretski, odriješiti dužnosti izabrane predstavnike, nametati zakone ili ih proglasiti nevažećima. Odluke visokog predstavnika ne mogu se osporiti od strane domaćih sudova. Međutim u rijetkim slučajevima kada budu nametnuti i nemaju više učinka jer visokog predstavnika se ne shvaća ozbiljno. On se više ne može osloniti na sveobuhvatnu vojnu prisutnost, piše Martens, a prenosi portal Fenix-magazin.de.

-Od 2021. osmi visoki predstavnik u Sarajevu je bivši njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU). Svoju karijeru je ondje u miru mogao završiti, posebno zbog peteroznamenkaste mjesečne neto plaće. Međutim, Schmidt ne vidi svoju dužnost kao sinekuru. On želi tu balkansku državu promijeniti, po potrebi i nametanjem. U vezi s time su ga se u kolovozu kratko prisjetili i u Njemačkoj. Snimka ispada bijesa na jednoj konferenciji za medije proširila se široko na društvenim medijima, piše Martens ističući kako je Schmidtov ispad njega samoga stajao „agresivnih, i dijelom osobnih napada prema njemu“.

-Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je snažno. Prema Schmidtu su iskazane sumnje kako pogoduje hrvatskom narodu u BiH, piše Martens navodeći kako u toj zemlji postoje „tri konstitutivna naroda“: (formalno muslimanski) Bošnjaci predstavljaju najveću skupinu, te već nekoliko godina i apsolutnu većinu. Srbi stoje na drugom mjestu, Hrvati s oko 15 posto na trećem.

-Dotada su mnogi Bošnjaci u svakom pojedinom visokom predstavniku vidjeli svoga saveznika, od kojeg su očekivali da iskoristi svoje moći i Bosnu centralizira po željama bošnjačke većine. Iza fasade da se samo želi „građanska BiH“ u kojoj svaki glas jednako vrijedi, nerijetko stajala je bošnjačka želja da brojčanu premoć svoga naroda iskoristi u drukčije koncipiranoj BiH, navodi Martens dodajući kako „po želji ponekih bošnjačkih jastrebova nametanja visokih predstavnika nikada nisu mogla biti dovoljno oštra“.

Pišući nadalje o 30 godina „funkcionalne demokracije u BiH“, novinar FAZ-a navodi kako se Schmidt, „koji je ne umanjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih nacionalista“, želi kroz svoja nametanja spriječiti da Bošnjaci svoju brojčanu nadmoć zloupotrebljavaju kako bi kroz institucionalne etničke mehanizme zaštite majorizirali Hrvate.

-To se trenutačno događa na način da se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati i kao kandidati budu birani na položaje, koji su po ustavu namijenjeni Hrvatima.

„Ako Mehmet Mehmetović se izjašnjava kao Hrvat i kao takav bude izabran u parlament, može se već po imenu prepoznati da se zapravo radi o Bošnjaku“, kaže jedan strani diplomat u Sarajevu.

Schmidt istu misao diplomatičnije kaže i za FAZ:

„Meni je jednom netko iz bošnjačkog stranačkog miljea rekao kako naravno netko nije pravi predstavnik Hrvata, ako se netko s prepoznatljivim bošnjačkim podrijetlom izjašnjava kao Hrvat.“

Martens nadalje piše kako unatoč otporu, Schmidt ustrajava u tome da se drži svojih reformskih planova. No, na scenu se želi vratiti tek nakon bosanskih izbora 2. listopada. „Za veće zahvate već smo bili preblizu izbora.“ Treba imati na umu da određena pitanja mogu vrlo lako dominirati izbornom kampanjom i istisnuti važna pitanja“, obrazlaže Schmidt svoju suzdržanost. Hoće li, dakle, intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi koje smatra važnima? “Blokade još uvijek nisu riješene”, kaže Schmidt, najavljujući:

“U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih tako da budu u skladu s procedurom i kako bi izdržale na sudovima. „Inače to ne bih ni pokrenuo“, prenosi novinar Martens izjavu Christiana Schmidtovu u FAZ-ovom prilogu o nedjeljnim izborima u BiH, zaključuje se u članku objavljenom na portalu Fenix-magazin.de.

Orban se umiješao u izbore u BiH, otvoreno podupro Dodika

U video poruci, koju je objavio javni servis Republike Srpske (RTRS), Orban nije niti spomenuo BiH kao državu a naveo je kako RS u nedjelju očekuju izbori koji su važni i za Mađarsku kao i za cijelu regiju.

Mađarski premijer Viktor Orban otvoreno se umiješao u izborni proces u Bosni i Hercegovini uputivši u četvrtak poruku kojom izravno podupire sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika poznatog po protuzapadnim stajalištima i bliskosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kazao je kako dobro poznaje “predsjednika” Dodika opisavši ga kao dobrog prijatelja Mađarske i Mađara.

“Ponosan sam na naše osobno prijateljstvo. U njemu sam upoznao čovjeka koji je spreman očuvati mir, koji je otvoren za dijalog, koji se zalaže za poštivanje Daytonskog sporazuma i koji uvijek i u svim prilikama čuva interese srpskog naroda. Oduvijek sam ga podržavao, zato želim i ubuduće surađivati sa njim. Nadam se da ću i nakon izbora imati priliku za to”, izjavio je Orban zazivajući pri tom Božji blagoslov “za sve Srbe na Balkanu”. Sadašnji mađarski premijer ranije je najavio kako će njegova vlada blokirati svaki pokušaj da se na razini Europske unije uvedu sankcije Dodiku zbog stalnog osporavanja teritorijalnog integriteta BiH i prijetnjama secesijom RS.

Dodik je ranije odlučio kako se na izborima zakazanim za 2. listopada neće boriti za još jedan mandat u državnom vrhu iako na to ima zakonsko pravo. Odlučio se natjecati za poziciju predsjednika RS a planira da ga u Predsjedništvu BiH zamijeni sadašnja entitetska predsjednica Željka Cvijanović.

Jedna od rijetkih anketa čiji su rezultati javno objavljeni pokazala je kako Dodik unatoč agresivnoj izbornoj kampanji zaostaje za kandidatkinjom ujedinjene oporbe Jelenom Trivić.

Mediji pod kontrolom Dodikovog režima objavili su ovaj tjedan rezultate navodnog istraživanja jedne mađarske agencije u kojoj stoji kako je Dodik u prednosti.

U BiH jutros pretežito oblačno s kišom, najviša dnevna temperatura do 24 stupnja

UBosni i Hercegovini jutros je pretežito oblačno vrijeme sa kišom.

Temperature zraka u 08.00 sati: Bjelašnica 5 stupnjeva, Ivan-sedlo 11, Zenica 12, Bihać, Jajce, Sanski Most i Tuzla 13, Bugojno, Drvar i Sarajevo 14, Livno 15, Gradačac i Grude 16, Mostar 17, Neum 21 stupanj.

Atmosferski pritisak je u Sarajevu iznosio 931 milibar, za 10 milibara je niži od normalnog i sporo se mijenja.

Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne se očekuju pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 18 do 24 stupnja.

U Sarajevu umjereno do pretežito oblačno vrijeme. Tijekom dana, može pasti i malo kiše. Najviša dnevna temperatura oko 20 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Apelira se na vozače da voze maksimalno oprezno i vožnju prilagode uvjetima na putu

Zbog povremeno jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolnicima, otežno je prometovanje na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke. Apelira se na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode uvjetima na putu.

Na magistralnom putu Tarčin-Bradina zbog sanacijskih radova obustavljen je promet i preusmjeren na vozne trakove novoizgrađene poddionice autoputa Tarčin-Ivan u oba smjera, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine. Mole se vozači da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice.

Zbog sanacijskih radova u tunelima Vis i 25 novembar, na autoputu A-1 Sarajevo zapad-Tarčin, prometuje se usporeno, jednim trakom.

Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedelje) od 08.00 do 17.00 sati obustavlja se promet na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagić. Za vrijeme obustave promet se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar. U tijeku su deminerski radovi na magistralnom putu Cerik-Lončari (na dionici Cerik-pijaca „Arizona“). Radnim danima u vremenu od 08.30 do 16.00 sati na snazi su polusatne obustave prometa, uz 15-minutna propuštanja vozila.

Za vrijeme obustave u funkciji je i alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje. Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednim trakom. U noćnim satima (22-06 sati) promet se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Sporije, zbog radova, prometuje se na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnim putevima Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar). Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

BiH ograničava iznose kamatnih stopa

Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske donijele su odluke o privremenom ograničavanju iznosa kamatnih stopa, a kao odgovor na rizik od eventualnog rasta kamatnih stopa.

Agencija za bankarstvo FBiH u srijedu je usvojila Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, a vezano za ublažavanje rizika izazvanog mogućim rastom referentnih kamatnih stopa, inflatornim pritiscima i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište BiH.

Iz Agencije navode da su primarni ciljevi odluke izbjegavanje naglog rasta kamatnih stopa u Federaciji BiH, odnosno zaštita korisnika finansijskih usluga, stabilnost bankarskog sustava u smislu utjecaja efekata odluke na kvalitetu kreditnog portfolija banaka, te postizanje makroekonomske ravnoteže.

Dodaju da je Agencija, uslijed povećanog utjecaja kamatnog rizika, a cijeneći institucionalni i regulatorni okvir koji ne omogućava upravljanje inflacijom putem kamatnih stopa i stvarne uzroke inflatornih pritisaka koji se prenose na naše tržište, smatrala potrebnim djelovati na moguće negativne efekte na financijski sustav, korisnike finacijskih usluga i ekonomiju BiH.

Imajući u vidu nadzornu i regulatornu funkciju u okviru svojih nadležnosti propisanih Zakonom o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH, kao i analizu potencijalnih šokova uslijed rasta kamatne stope, ta odluka ima za cilj pravovremeno upravljanje kreditnim rizikom, formiranje dodatnih rezervi za očekivane kreditne gubitke i ublažavanje posljedica potencijalno značajnog porasta iznosa otplate duga.

BiH ograničava iznose kamatnih stopa

28. rujna 2022.

Nema komentara

Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske donijele su odluke o privremenom ograničavanju iznosa kamatnih stopa, a kao odgovor na rizik od eventualnog rasta kamatnih stopa.

Dodatno, primjenom te odluke od banaka se zahtijeva jačanje procesa i kontrola u cilju planiranja, analiziranja i praćenja efekata poremećaja koji su vezani za rast kamatnih stopa i druge makroekonomske poremećaje. Očekuje se da će donesene mjere Agencije ograničiti postupke banaka koji bi mogli nepovoljno utjecati na građane i gospodarstvo, te u konačnici i na rast sustvnih rizika.

Odluka predviđa povećanje minimalnih stopa koje su banke u obavezi primjenjivati za očekivane kreditne gubitke u slučaju značajnijeg rasta kamatnih stopa.

Odredbe odluke naročito utječu na zaštitu korisnika financijskih usluga, a što podrazumijeva da banka neće povećati kamatnu stopu iznad razine koja se smatra značajnom, ukoliko procijeni da će navedeno povećanje kamatne stope imati utjecaja na kreditnu sposobnost korisnika financijske usluge, te bi isto dovelo korisnika financijske usluge u status neizmirenja obaveza.

U skladu s navedenim, banka može takvom korisniku financijske usluge ponuditi mogućnost modifikacije kreditne izloženosti. Također, odluka ima za cilj dodatno stimulirati banke da iznađu način zadržavanja kamatnih stopa na razumnim razinama, kako bi se izbjegli negativni efekti na gospodarstvo i stanovništvo, što izravno utječe na izbjegavanje rizika gubitka banke uslijed nemogućnosti izmirenja obaveza prema banci.

Potrebno je da banke planiraju adekvatno upravljanje kamatnom induciranim kreditnim rizikom, što podrazumijeva, između ostalog, usporedbu aktualne razine kamatnih stopa u odnosu na razine kamatnih stopa na referentni datum, projekcije rasta kamatnih stopa i efekte povećanog kreditnog rizika. Na osnovu navedenog, banka će poduzimati mjere za umanjenje kreditnog rizika i posljedice za korisnike kredita.

Iz Agencije tvrde da će, kroz preventivno i plansko djelovanje koje predviđa ta odluka, ekonomski poremećaji, uslijed rasta kamatnih stopa, za bankarski sustav Federacije BiH biti umanjeni, a potencijalne dugoročne štete koje bi nastale kroz rast udjela nekvalitetne aktive u bilansima banaka bit će izbjegnute.

Donesena odluka predstavlja prvu privremenu reakciju na očekivane ekonomske prilike. U skladu s ranijim iskustvima iz ra razdoblja elementarnih nepogoda 2014. i pandemije koronavirusa, Agencija će provoditi pojačane supervizorske mjere, naročito u prvom kvartalu 2023., u cilju praćenja primjene i efekata donesene odluke, priopćeno je iz te institucije.

Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske priopćeno je da u cilju ublažavanja rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske, a postupajući u skladu sa zakonskim odredbama i propisanim nadležnostima, te uzevši u obzir novonastalu situaciju na financijskom tržištu, Agencija je izdala novi podzakonski akt, tj. Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, a koja je u srijedu usvojena od strane Upravnog odbora Agencije.

Razlog za donošenje predmetne Odluke je ispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva i zadataka Agencije, odnosno očuvanja stabilnosti bankarskog sektora. Primarni ciljevi predmetne Odluke su ublažavanje naglog rasta kamatnih stopa u Republici Srpskoj, odnosno zaštita korisnika bankarskih usluga, te stabilnost bankarskog sektora i postizanje makroekonomske ravnoteže, kao i dodatno stimuliranje banaka da pronađu način zadržavanja kamatnih stopa na razumnim razinama, kako bi se izbjegli negativni efekti na gospodarstvo i stanovništvo, što izravno utječe na izbjegavanje rizika gubitka banke uslijed nemogućnosti servisiranja obaveza prema banci, navode iz ove Agencije.

Ovo su najbolje (i najgore) zimske gume koje možete kupiti

VRIJEME je sve hladnije i uskoro ćemo morati automobile opremiti zimskim gumama. Spremate li se na kupnju, pogledajte što možete kupiti ove godine.

Ovogodišnji test zimskih guma u režiji europskih autoklubova i HAK-a donosi pregled u dvije dimenzije, ukupno čak 33 modela – 16 u manjoj dimenziji 185/65 R15 i 17 u većoj dimenziji 215/60 R16. Kao što je poznato, manje koriste gradski automobili, dok su veće najčešće na SUV vozilima.

Ovo su najbolje (i najgore) zimske gume koje možete kupiti

Index Auto/HAKPrije 9 sati

VRIJEME je sve hladnije i uskoro ćemo morati automobile opremiti zimskim gumama. Spremate li se na kupnju, pogledajte što možete kupiti ove godine.

185/65 R15

Vozite li Renault Clio, Opel Corsu ili testni VW Polo, stvari su jasne – ovo je dimenzija koja vas zanima.

Testirano je 16 modela, a dojam je pomiješan. Naime, maksimalnu ocjenu izvrstan nije zavrijedila nijedna zimska guma, ali njih četiri su vrlo preporučljive (Continental WinterContact TS 870, Goodyear UltraGrip 9+, Semperit Speed-Grip 5 i Michelin Alpin 6). Nadalje, sedam je preporučljivih (sve su dobile smanjenje ukupne ocjene zbog manjih nedostataka u barem jednoj kategoriji), dok se tri djelomično preporučuju (jasni nedostaci u određenim kategorijama). Konačno, dvije se ne preporučuju prvenstveno zbog tragičnih rezultata na mokroj podlozi (Imperial Snowdragon HP i Wanli SW611).

Prevedeno, pet od ukupno 16 pneumatika nije dobilo jasnu preporuku stručnog osoblja, pri čemu su sve tri zimske gume s ocjenom “djelomično se preporučuje” (Dunlop Winter Response 2, Fulda Kristall Montero 3 i Barum Polaris 5) podbacile, pazite sad ovo, na suhom. Što to konkretno znači? Ta tri modela ne omogućuju mirnu vožnju na suhoj podlozi pri brzinama primjerenima autoputovima, guma ne vodi vozilo savršeno ravno, odnosno vozači nemaju primjereni osjećaj za upravljačem niti dobivaju adekvatan odgovor nakon zakretanja upravljača. To pak dovodi do nužnih korekcija putanje, što je neugodno i iscrpljujuće prilikom duže vožnje po autoputu.

Puno je nezgodnija činjenica da kod sva tri navedena modela vozilo ima tendenciju ranog preupravljanja čim guma dosegne svoj limit tijekom izbjegavanja prepreke, pa oni neiskusniji mogu relativno lako izgubiti kontrolu nad automobilom.

Dva pneumatika sa začelja, Imperial Snowdragon HP i Wanli SW611, platili su danak vrlo lošem ponašanju na mokroj podlozi, gdje je podbacila i prethodno spomenuta Fulda Kristall Montero 3. Sve postaje jasno ako pogledate zaustavni put (80-0 km/h). Čak 13 modela se smjestilo unutar samo 5 metara (Bridgestone Blizzak LM005 – 36.2 metra i Barum Polaris 5 – 41.4 metra), dok debelo na dnu, s rupom od gotovo 4 metra, zaostaju Fulda Kristall Montero 3 (45.2 metra), Imperial Snowdragon HP (45.7 metara) i Wanli SW611 (47.7 metara). To praktički znači da će kraj Pola na boljim gumama koji se zaustavi prozujati Polo na lošim gumama, i to pri 36 km/h. Zabrinjavajuće!

Kod najboljih guma Continental se ističe ujednačenošću, Goodyear vrhunskim ponašanjem na mokrom, Semperit blista na snijegu, a Michelin nema premca po izdržljivosti.

Završimo s prosjekom, sedam modela u sredini. Pojedinci koji su spremni prihvatiti manje nedostatke na suhom i mokrom, ali im je u isto vrijeme važno dobro ponašanje na snijegu, mogli bi izabrati BFGoodrich G-force Winter 2. Onima koji tijekom zime ne vide puno snijega mogli bi odgovarati Vredestein Wintrac ili Nexen Winguard Snow’G3. Vozači koji tijekom zime ne prevale previše kilometara mogli bi se odlučiti za Bridgestone Blizzak LM005 ili Maxxis Premitru Snow WP6, dok bi se pojedinci koji rijetko koriste autoput mogli opredijeliti za Firestone Winterhawk 4. Avon WT7 Snow je manjkav po suhom i snijegu, a nije ni najizdržljiviji.

215/60 R16

Ovu veličinu najčešče koriste nešto lošije opremljeni modelu SUV-ova kao što su Škoda kAroq, na kojoj je vršen test, ili Mauda CX-3 i Peugeot 3008.

Ovdje su od 17 testiranih modela također četiri vrlo preporučljiva (Continental WinterContact TS870, Dunlop Winter Sport 5, Goodyear UltraGrip Performance + i Michelin Alpin 6), čak 12 ih se preporučuje (bez značajnijih nedostataka), a samo jedan se djelomično preporučuje (Cooper WM-SA2+).

Ono što čini razliku kod ovih guma je prvenstveno ponašanje na suhoj podlozi i tu su četiri spomenuta “vrlo preporučljiva” proizvoda značajno odskočila u odnosu na samo “preporučljivu” pratnju. Druga kategorija u kojoj su se vodeći posebno istaknuli bila je vožnja na snijegu, gdje su najbolje rezultate po krugu ostvarili Goodyear UltraGrip Performance +, Continental WinterContact TS870 i Dunlop Winter Sport 5 (Michelin Alpin 6 je malo zaostao).

Središnja skupina od 12 pneumatika nije bila tako besprijekorna, ali njihovi nedostaci ulaze u skupinu tzv. manjih, pa ni njihovi kupci nemaju razloga za pretjeranu zabrinutost. Ukratko, Yokohama BluEarth*Winter V906 i Toyo Observe S944 imaju prostora za određeni napredak na mokrom i snijegu, Kleber Krisalp HP3, Esa+Tecar Supergrip Pro, NokianTyres WR Snowproof, Uniroyal WinterExpert i Matador MP93 Nordicca na suhom i mokrom, GT Radial Winterpro 2 na suhom, mokrom i snijegu, Bridgestone Blizzak LM005 samo na snijegu, Sava Eskimo HP2 samo na mokrom, a Vredestein Wintrac i Falken Eurowinter samo na suhom.

Na začelju kolone je Cooper WM-SA2+, koji se samo djelomično preporučuje jer su nedostaci na suhom i po izdržljivosti jednostavno preveliki, a poseban dojam ne ostavlja ni na mokrom i snijegu.

Ocjene guma u dvije dimenzije

185/65 R15

Continental WinterContact TS 870

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, uvjerljiva na snijegu, solidna predviđena kilometraža

Goodyear UltraGrip 9+

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, osobito vrlo preporučljiva kod akvaplaninga

Semperit Speed-Grip 5

vrlo preporučljivo

+ rubno vrlo preporučljiva na suhom, izvrsna kod akvaplaninga, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, najniža potrošnja goriva

– manji nedostaci u kočenju i držanju ceste na mokrom

Michelin Alpin 6

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, najizdržljivija guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu

– manji nedostaci kod poprečnog akvaplaninga

BFGoodrich G-force Winter 2

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na snijegu, rubno vrlo preporučljiva po potrošnji goriva, vrlo preporučljiva po izdržljivosti

– manji nedostaci na suhom i mokrom

Vredestein Wintrac

preporučuje se

+ rubno vrlo preporučljiva na suhom, vrlo preporučljiva na mokrom, rubno vrlo preporučljiva po izdržljivosti

manji nedostaci kod poprečnog akvaplaninga i na snijegu

Bridgestone Blizzak LM005

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na suhom, najbolja na mokrom

– manji nedostaci na snijegu i ledu, nedostaci po izdržljivosti

Maxxis Premitra Snow WP6

preporučuje se

+ iznadprosječna na suhom, vrlo preporučljiva na mokrom

– nedostaci na snijegu, manji nedostaci na ledu, najviša potrošnja goriva, nedostaci po izdržljivosti

Firestone Winterhawk 4

preporučuje se

– veći nedostaci na mokrom, nedostaci na snijegu

Wanli SW611

ne preporučuje se

+ rubno vrlo preporučljiva na ledu, niska potrošnja goriva

– nedostaci na suhom, veći nedostaci na mokrom, nedostaci na snijegu

215/60 R16

Continental WinterContact TS870

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu, solidna predviđena kilometraža

Dunlop Winter Sport 5

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu, niska potrošnja goriva, visoka predviđena kilometraža

Goodyear UltraGrip Performance +

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, rubno vrlo preporučljiva na suhom, vrlo preporučljiva na mokrom i ledu, izvrsna na snijegu

– manji nedostaci kod uzdužnog akvaplaninga

Michelin Alpin 6

vrlo preporučljivo

+ ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom, rubno vrlo preporučljiva na mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu

– manji nedostaci kod poprečnog akvaplaninga

Yokohama BluEarth*Winter V906

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na suhom i ledu, niska potrošnja goriva

– manji nedostaci na mokrom i snijegu

Bridgestone Blizzak LM005

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na suhom, najbolja na mokrom

– nedostaci na snijegu

Kleber Krisalp HP3

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, niska potrošnja goriva

– nedostaci na suhom i mokrom

GT Radial Winterpro 2

preporučuje se

+ vrlo kratak zaustavni put na suhom, kratak zaustavni put na snijegu, vrlo preporučljiva na ledu

– nedostaci na suhom i mokrom, nedostaci na snijegu

Sava Eskimo HP 2

preporučuje se

+ najizdržljivija guma, rubno vrlo preporučljiva na suhom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, niska potrošnja goriva

– nedostaci na mokrom, najbučnija guma

Vredestein Wintrac

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na mokrom, rubno vrlo preporučljiva na snijegu, iznadprosječna na ledu, niska potrošnja goriva

– nedostaci na suhom, najlošija po izdržljivosti

Esa+Tecar Supergrip Pro

preporučuje se

+ najniža potrošnja goriva, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu

– nedostaci na suhom i mokrom

Toyo Tires Observe S944

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na suhom i ledu

– nedostaci na mokrom i snijegu, najviša potrošnja goriva

Nokian Tyres WR Snowproof

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na snijegu i ledu

– nedostaci na suhom i mokrom

Uniroyal WinterExpert

preporučuje se

+ najniža potrošnja goriva, vrlo preporučljiva na snijegu, najbolja na ledu

– nedostaci na suhom i mokrom

Matador MP93 Nordicca

preporučuje se

+ vrlo preporučljiva na snijegu i ledu

– nedostaci na suhom i mokrom

Falken Eurowinter HS01

preporučuje se

+ rubno vrlo preporučljiva na snijegu, vrlo preporučljiva na ledu

– nedostaci na suhom

Cooper WM-SA2+

djelomično se preporučuje

+ vrlo preporučljiva na ledu, niska potrošnja goriva

– nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom i snijegu, najlošija po izdržljivosti

Treba li uopće uzimati multivitamine? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Uzimanje dodataka prehrani može biti odlično za vaš organizam, ali jednako tako može imati i neke neželjene posljedice, kaže znanost. Istraživanja provedena na ovu temu donijela su neočekivane rezultate kada je riječ o korištenju multivitamina. Ispostavilo se da i nisu toliko učinkoviti kao što se još donedavno smatralo, a evo kako to objašnjavaju stručnjaci.

Studija koju je proveo Howard D. Sesso, liječnik i profesor na Sveučilištu Harvard, istraživala je učinke svakodnevne upotrebe multivitamina na više od 14 tisuća sredovječnih muškaraca i nije zabilježila gotovo nikakvu razliku, odnosno do smanjenja broja srčanih i moždanih udara nije došlo.

Slične je rezultate pokazalo i istraživanje koje se bavilo učinkom korištenja multivitamina na rizik od karcinoma. Dok su pojedine studije pokazale da nema nikakve poveznice između ovih suplemenata i smanjenog rizika od raka, neki su znanstvenici došli do otkrića da bi pretjerivanje s multivitaminima čak moglo povećati rizik od oboljenja, donosi Healthline.

Negativne posljedice uzimanja multivitamina

Istraživanje je isto tako pokazalo da pretjerani unos multivitamina može uzrokovati smetnje poput bubrežnih kamenaca, oštećenja živaca, zgrušavanja krvi, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, ali i povećanja rizika od raka pluća.

Koliko god ovi podaci bili zabrinjavajući, stručnjaci naglašavaju da je nekim skupinama ljudi uzimanje multivitamina ipak potrebno. Svatko ponekad treba nadopuniti vitamine i minerale, bilo da je to nakon uzimanja antibiotika, neuravnotežene prehrane ili iz nekih drugih sličnih razloga.

Najčešće je riječ o trudnicama i dojiljama, starijim osobama, ljudima koji se oporavljaju od neke teške bolesti, profesionalnim sportašima te svima onima koji dovoljan unos vitamina i minerala ne mogu dobiti direktno iz hrane.

Na groblje u Srbiji pao vojni dron, drugi se srušio u dvorište obiteljske kuće

Vojna bespilotna letjelica sletjela je jučer na groblje u selu Obrva na jugu Srbije. Istog dana u selu Tavnik u dvorište kuće sletio je i vojni dron. Oba sela nalaze se neposredno pored vojnog aerodroma Lađevci, piše Nova.rs.

Na groblju u selu Obrva jučer je oko 14 sati sletjela bespilotna letjelica. Zvuk motora je alarmirao mještane. Kažu da su, kada su vidjeli da se otvorio padobran, shvatili da s letjelicom nešto nije u redu.

“Čuli smo motor, otvorio se padobran”

“Mislio sam prvo da se nešto uvježbava. Čuo sam kako trokira motor na letjelici. Kada se ugasio, a ubrzo nakon toga sam vidio kako se otvara padobran, shvatio sam da s letjelicom nešto nije u redu”, rekao je Milan Srećković iz Obrve.

Kako je ispričao za Novu.rs, na groblju je vidio letjelicu, s padobranom oko spomenika.

“Desnim krilom se naslonila na jedan spomenik. I nije bila oštećena prilikom slijetanja. Često ih viđamo, ali nikada blizu naseljenog mjesta nije sletjela”, kaže Srećković .

Prema riječima mještana okolnih sela, prije nekoliko mjeseci sličan slučaj se dogodio u selu Mrsać.

Dron sletio u dvorište kuće

Prilikom izvođenja vježbe na aerodromu Lađevci jučer je neplanirano sletio dron u dvorište kuće u selu Tavnik.

Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci mještani sela u okolici aerodroma Lađevci kažu da su više puta vidjeli kako dronovi slijeću po okolnim njivama. Ali nitko nikada nije uspio snimiti događaje jer je vojska vrlo brzo locirala i odnosila dronove.

Nova.rs piše i da se na aerodromu nalazi grupa vojnih stručnjaka iz Kine te da postoji mogućnost da se na aerodromu odvijaju obuke za opremu uvezenu iz Kine.

Interpol traga za 91 državljaninom BiH, najmlađem 26 godina, najstarijem 74 godine

Riječ je o Jovanu Bjelotomiću (26) i Dejanu Popoviću (26) za kojima se traga zbog pljačke te Mirku Vručiniću (74) za kojim se traga zbog zločina protiv čovječnosti.

Na listi je i jedan 27-godišnjak, Eric Nuhanović koji je rođen u Rimu. Tereti se za organizirani kriminal, pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim grupama.

Na listi su tri žene. Slobodanka Tošić koja je već godinama na tjeralici, a živi u Srbiji. Za njom se traga zbog učešća u kriminalnoj organizaciji i povezanosti s ubojstvom, prenosi N1.

Na listi je duže i Aldijana Dizdarević koja se tereti za pokušaj ubojstva te Sandra Kahrić koja se tereti za krađu, provalu, zlostavljanje djeteta i dr. Za njom traga Francuska.

Biskupi u BiH pozvali katolike da izađu na izbore i svoj glas daju onima čiji su programi u skladu s naukom Katoličke crkve

Stalno vijeće Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održalo je svoju 32. sjednicu u utorak, 27. rujna u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu.

Predsjedao je vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su: mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, potpredsjednik BK BiH, zatim banjolučki pomoćni biskup mons. Marko Semren i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević.

Biskupi su se osvrnuli na provedbu zaključaka Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine donesenih na 84. redovitom zasjedanju održanom u Banjoj Luci 13. i 14. srpnja 2022.

Članovi Stalnog vijeća su također razmotrili važnije dopise pristigle nakon posljednjeg zasjedanja BK BiH u Banjoj Luci te dali potrebne smjernice Tajništvu BK BiH.

Tijekom zasjedanja dogovoren je dnevni red 85. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH koje će održati 4. i 5. studenoga 2022. u Sarajevu.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine je, uoči održavanja općih izbora, s svoga 84. redovitog zasjedanja, koje je održano u srpnju 2022. godine u Banjoj Luci, poručila: „U duhu crkvenoga socijalnog nauka biskupi pozivaju sve na društvenu odgovornost. U tom smislu potiču na razboritost i mir u ovo predizborno vrijeme i na odgovorno sudjelovanje u izborima kao i na pravovremenu registraciju onih koji to trebaju učiniti.“

Sada, s 32. redovite sjednice Stalnoga vijeća biskupi pozivaju sve katoličke vjernike da, u odgovornosti za društvo u kojemu žive, iziđu na izbore i svoj glas, slobodno i u skladu sa svojom savješću, dadu osobama i programima za koje smatraju da su u skladu s naukom Katoličke Crkve, a pozivaju i sve ostale da, tijekom glasovanja i kasnije primjene rezultata izbora, vršeći svoju društvenu odgovornost, dosljedno poštuju pojedinačna i kolektivna prava svakoga čovjeka i naroda.

KTA

Kiseljak: Uvjeti za ostvarivanje prava na dječji dodatak

Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko:
a) ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40% (četrdeset posto = 217,20 KM) najniže plaće u Federaciji utvrđene sukladno odredbama Zakona o radu;
b) nije smješteno u udomiteljsku obitelj ili ustanovu socijalne skrbi u razdoblju duljem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelomično ili u cijelosti osiguravaju iz proračunskih sredstava.

Visina dječjeg dodatka

Visina dječjeg dodatka iznosi 19% (devetnaest posto=103,17 KM) najniže plaće u Federaciji utvrđene sukladno odredbama Zakona o radu.

Prestanak prava na dječji dodatak

Pravo na dječji dodatak prestaje:
a) s navršenih 18 godina;
b) smrću djeteta;
c) na osobni zahtjev zakonskog zastupnika djeteta;
d) ukoliko zakonski zastupnik djeteta nije u propisanom roku dostavio dokaze o ispunjavanju uvjeta za nastavak ostvarivanja prava;
e) prestankom nekog od uvjeta utvrđenih člankom 13. ovoga zakona.

Trajanje prava i Obnova postupka:

Pravo na dječji dodatak traje dok postoje uvjeti za ostvarivanje prava, a najdulje 12 mjeseci.
Zakonski zastupnik djeteta koje je ostvarilo pravo na dječji dodatak, dužan je obnoviti zahtjev za nastavak ostvarivanja prava na dječji dodatak u mjesecu prije isteka prava.

Zahjevi se preuzimaju u prostorijama Službe za socijalnu skrb Općine Kiseljak. Bitno je napomenuti da se zakon primjenjuje od 09.10.2022. godine, stoga tek nakon navedenog datuma možete predati zahtjev sa dokumentacijom na protokol u Općini, pisarnica ured br. 16.

OSNOVNA DOKUMENTACIJA ZA OSTVARIVANJE PRAVA

DJEČJI DOPLATAK

Izvod iz matične knjige rođenih za dijete (Općina, matični ured br.17)

2. Uvjerenje o državljanstvu za dijete (Općina, matični ured br.17)

Dokaz o prebivalištu svih članova domaćinstva (POŠTA-CIPS)

Uvjerenje ili potvrda o prihodima koji su uređeni propisima o porezu na dohodak, prihodima po osnovu životnog osiguranja i prihodima od nasljedstva, za sve članove zajedničkog domaćinstva (Porezna ispostava Kiseljak ured br. 6, zgrada općine)

Uvjerenje ili potvrda o prihodima ostvarenim prema propisima o boračko-invalidskoj zaštiti-za sve članove zajedničkog domaćinstva- za sve članove zajedničkog domaćinstva (Općina ured br. 1 ili 21.)

Ugovor s bankom ili potvrda banke iz koje se vidi broj transakcijskog računa i vlasništvo

Transakcijski račun mora biti otvoren na ime djeteta.

Služba za soc. skrb će po službenoj dužnosti tražiti:

Uvjerenje ili potvrda o prihodima ostvarenim po osnovu starosne, invalidske i porodične penzije za sve članove zajedničkog domaćinstva.

uvjerenje ili potvrda o prihodima koji su ostvareni po propisima o zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti lica s invaliditetom, te prihodima ostvarenim po osnovu obaveznog izdržavanja i naknada za hraniteljstvo, odnosno starateljstvo.- za sve članove zajedničkog domaćinstva.

Uvjerenje ili potvrda o nekorištenju usluge smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana pri čemu se troškovi smještaja djelimično ili u potpunosti obezbjeđuju iz budžetskih sredstava -samo za dijete.

Preko nove aplikacije možete tražiti izdavanje putovnice i vozačke, stižu vam doma

Ministarstvo unutarnjih poslova i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) predstavili su mobilnu aplikaciju Certilia putem koje će građani moći predati zahtjev za putovnicu, vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu ili prijaviti novorođenče.

Početkom kolovoza prošle Hrvatska je uvela nove eOsobne iskaznice u sklopu Digitalne agende za Europu. Nove iskaznice služe i za aktivaciju mobilne aplikacije Certilia, koja će smanjiti administraciju i olakšati građanima pristup javnim uslugama, napominje AKD u priopćenju.

Nova aplikacija omogućuje korištenje mobilnog digitalnog identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata, što će imati jednaku pravnu snagu kao vlastoručni potpis. Građani će tako ubuduće moći digitalnim putem predati zahtjev za putovnicu ili vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu, prijaviti novorođenče, upisati dijete u dječji vrtić te koristiti ostale usluge sustava eGrađani.

Prije instaliranja aplikacije, građani moraju aktivirati eOsobnu, bez obzira na to imaju li novu ili staru osobnu iskaznicu i zatražiti mobilni identitet, a nju će biti moguće aktivirati i na mobilnim kioscima na lokacijama policijskih uprava Bjelovar, Čakovec, Pula, Karlovac, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Zadar, Zagreb, PP Velika Gorica, na osječkom FERIT-u, kampusu i kampusu Algebre u Zagrebu. Projekt je financiran u sklopu inicijative NextGenerationEU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Učenici Hercegbosanske županije imat će terensku nastavu u Vukovaru i učiti o žrtvama rata

Učenici završnih razreda osnovnih škola Hercegbosanske županije sa sjedištem u Livnu od ove će godine imati terensku nastavu iz povijesti u Vukovaru o stradanju i žrtvi toga grada heroja, što je rezultat sporazuma ove županije i ministarstva hrvatskih branitelja.

Kako je priopćilo ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije (HBŽ) učenici koji nastavu pohađaju po hrvatskom nastavnom planu i programu u BiH će tijekom boravka u Vukovaru slušati predavanja o obrani grada heroja i stradanju, obilaziti memorijalne lokalitete, posjetiti muzej i vodotoranj kao simbol otpora te druga znamenita mjesta grada na Dunavu.

“Hrvatski narod ima pravo na povijesne istine”

Ministarstvo hrvatskih branitelja će snositi troškove programa upoznavanja učenika s vrijednostima Domovinskoga rata, smještaja i prehrane, dok će ministarstvo obrazovanja HBŽ-a osigurati prijevoz.

To je predviđeno sporazumom o suradnji s ministarstvom hrvatskih branitelja kojega je odobrila i hrvatska vlada, navedeno je u priopćenju.

Resorna županijska ministrica obrazovanja Gordana Nakić izjavila je kako hrvatski narod, iako podijeljen granicom i živi u dvije samostalne države Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, predstavlja jedan narod “koji ima svoj jezik, kulturu i povijest”.

“Vukovar je simbol stradanja hrvatskoga naroda koji ima pravo na povijesne istine i dužan je njegovati uspomenu na sve nedužne žrtve toga teškog povijesnog razdoblja”, rekla je ministrica Nakić.

Ovo je hrana koja sabotira mršavljenje

Skinuti nakupljene kilograme nije nikada jednostavno, a ako ponekad imate osjećaj da, koliko god uporno vježbali i izbjegavali određenu hranu, nikako na uspijevate smršaviti, kao da vas netko sabotira – to možda i nije daleko od istine, tvrde stručnjaci.

Preduvjeti zdravog mršavljenja su prilagođeni treninzi, kvalitetan odmor te posljednje, ali nimalo manje važno, pravilna prehrana. Ipak, nutricionisti upozoravaju da postoje takozvane ”zdrave namirnice” koje zapravo uopće nemaju toliko dobrobiti kao što se misli i umjesto da vam pomognu kod mršavljenja, one vam zapravo samo odmažu. Evo o kojoj se hrani radi.

1. Smoothieji

Smoothieji se mogu činiti kao savršen zdravi doručak ili međuobrok. Međutim, ako niste oprezni, ovi pripravci mogu biti prepuni skrivenog šećera, pogotovo ako smoothie uzimate u restoranu ili prodavaonici sokova umjesto da ga napravite sami.

2. Proizvodi s niskim udjelom masti

Prije nekoliko desetljeća proizvodi s niskim udjelom masti bili su vrlo popularni dio svake dijete. Zbog toga su mnogi ljudi hranu s niskim udjelom masti povezivali sa zdravom prehranom. Na prvi pogled, teorija da malo masnoće znači i manje kalorija mogla bi imati smisla, ali to zapravo nije tako. Hrana s niskim udjelom masnoće zapravo nije nimalo manje kalorična od punomasne hrane. Također, punomasna hrana može vas duže držati sitima zbog čega je bolja opcija ako ste na dijeti i želite spriječiti prejedanje.

3. Salate

Kada se zdravo hranite i pokušavate kontrolirati svoju prehranu kako biste smršavjeli, posjeti restoranima mogu biti vrlo nezgodni. Možda mislite da ste sigurni ako s jelovnika naručite salatu umjesto hamburgera ili pržene hrane. Međutim, mnogi restorani u svoje salate stavljaju stvari koji ih čine jednako tako kaloričnima i nezdravima. Često znaju sadržavati prženu piletinu, slaninu, sir i nezdrave preljeve, a ako pokušavate smršavjeti, salate koje jedete trebale bi u sebi imati lisnato povrće, nemasne bjelančevine i lagane začine.

4. Orašasti plodovi i ostali proizvodi sa zdravim mastima

Ove grickalice su zapravo vrlo zdrave pa ih ne morate potpuno izbaciti iz prehrane. Ljudi koji jedu orašaste plodove mogu živjeti dulje i sniziti svoj kolesterol. Jedino na što morate paziti kod konzumiranja orašastih plodova je isključivo veličina porcije jer sadrže velike količine masnoće.

5. Jogurt

Zbog praktičnosti i mnogo proteina, jogurt je često jedna od prvih namirnica za kojom ljudi posežu kada pokušavaju smršavjeti. Na tržištu postoji mnogo jogurta koji su namijenjeni upravo onima koji žele smršavjeti, ali kao i s mnogim drugim namirnicama na ovom popisu, prije kupnje potrebno je pripaziti na nekoliko stvari. Nutricionisti savjetuju da potražite one jogurte koji ne sadrže šećer, dok voćne jogurte radije izbjegavajte.

6. Humus

Humus je općenito zdrav međuobrok i biljni protein koji pomaže očuvanju zdravlja, ali ponekad može stati na put mršavljenju. Zašto? S obzirom na to da kupovne verzije humusa najčešće sadrže procesuirano ulje i dodatke šećera, sve je to vrlo kalorično i odmaže ako nastojite skinuti višak kilograma.

Milić: Hrvati se moraju mobilizirati za izbore, a građanski koncept je varka za dominaciju Bošnjaka

“Ne možete voditi zemlju tako da isključujete jedan narod, koji god narod to bio. Ne može BiH ići naprijed dok su Hrvati kao najmanje brojan konstitutivan narod preglasani, marginalizirani i izbačeni iz najviših institucija, te da nemaju svoje legitimne političke predstavnike”, poručio je Milić

Glasnogovornik Vlade RH Marko Milić ocijenio je lošim po Bosnu i Hercegovinu ukoliko se na nedjeljnim izborima dogodi preglasavanje Hrvata pri izboru člana Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda.

”Ne mogu razumijeti da bošnjačke političke elite jednom kratkovidnošću, a sada i otvorenim prijezirom prema hrvatskom narodu u BiH mogu činiti takve greške koje u konačnici, ako se ponovi da se četvri put izabere Komšić, ako se dogodi preglasavanje Hrvata na drugim razinama, ako se dogodi da se Hrvate izbaci iz federalne Vlade, ako se predstavnike Hrvata svede na županijsku upravu, onda to nije stvar da su samo Hrvati marginalizirani po tko zna koji put, nego je to loše po cijelu Bosnu i Hercegovinu. Mi želimo dobro Bosni i Hercegovini i nama je to u interesu.

Nama je u interesu stabilna, demokratska, europska BiH kojoj želimo pomoći na europskom putu i putu razvoja. Ali imate situaciju da bošnjačke elite žele držati status quo, a akcija koju je počeo visoki predstavnik Schmidt je to otkrila. Oni ne žele niti da gospodin Schmidt nametne mininalne promjene koje su nužne da se Hrvatima makar u nekim tijelima osigura ravnopravnost. Čak i to im smeta te vrše pritisak. Onda je jasno da imamo jednu situaciju gdje takav ishod, kada bi se dogodio, a nadam se da se neće dogoditi, bio bi jako loš za cijelu BiH”, rekao je Milić za Pressing N1 Televizije.

Po njegovim riječima BiH neće moći napredovati niti funkcionirati ukoliko budu izbačeni iz institucija vlasti. “Ne možete voditi zemlju tako da isključujete jedan narod, koji god narod to bio.

Ne može BiH ići naprijed dok su Hrvati kao najmanje brojan konstitutivan narod preglasani, marginalizirani i izbačeni iz najviših institucija, te da nemaju svoje legitimne političke predstavnike. Tako nijedna zemlja ne može funkcionirati, a građanski koncept kojega oni (bošnjačke stranke) zagovaraju je varka. To je koncept gdje će većina zadržati sve poluge moći i gdje žele Federaciju BiH zadržati za sebe. A sve što smo mi čini, poglavito premijer Plenković, i kada je u pitanju europski put i kada su u pitanju brojni projekti prekogranične suradnje bilo je da se učini dobro Bosni i Hercegovini“, rekao je Milić.

Dodao je kako premijer Andrej Plenković večeras ide na predizborni skup stranaka HNS-a BiH podržati njihove kandidate na izborima.

“Premijer ide u Livno podržati predstavnike Hrvatskog narodnog sabora BiH, Potrebna je velika mobilizacija Hrvata da bi se spriječio izborni inženjering po postojećem okviru. Vjerujem da će svi izaći. Ide se s jedinstvenom listom i vjerujem da će Hrvati uspjeti ostati legitimno predstavljeni”, istaknuo je glasnogovornik Vlade RH.

Život u Leipzigu zamijenili selom kod Livna: Zaljubili smo se u Golinjevo i ne mislimo natrag u Njemačku

Sussane i njezino četvero djece život u njemačkom Leipzigu prije godinu dana zamijenili su mirnim životom u selu Golinjevo kod Livna, u okolici Buškog jezera

Vijest da građani BiH u potrazi za kvalitetnijim i sigurnijim životom odlaze u Njemačku ili druge zapadne zemlje nije strana, no vijest da Nijemci napuštaju svoju zonu komfora i novi život zasnivaju upravo u BiH nije uobičajena. Jedan takav primjer zabilježen je u livanjskom selu Golinjevo, u koje se šesteročlana obitelj iz Njemačke doselila i započela novi život, prenosi N1.

Na prvi pogled

Sussane i njezino četvero djece život u njemačkom Leipzigu prije godinu dana zamijenili su mirnim životom u selu Golinjevo kod Livna, u okolici Buškog jezera. Prije četiri godine tu su boravili kao turisti i bila je to, kažu, ljubav na prvi pogled. Sloboda, priroda i ljepota ovog mjesta bili su presudni u njihovoj odluci o preseljenju.

– Zaljubili smo se u ovo mjesto, u ljude i odlučili smo ostati, da naša djeca odrastaju u slobodnoj, sretnoj i zdravoj okolini – ispričala je Susanne Marielle Goepel.

Već godinu dana djeca pohađaju osnovnu školu, uče jezik. Sve što im je nedostajalo u Njemačkoj, dobili su, kažu, tu. Desetogodišnji Karl i njegov dvije godine mlađi brat Max priznaju da im nedostaju prijatelji, ali ne skrivaju oduševljenje zbog odluke roditelja.

– Ljudi su ovdje mnogo ljubazniji i ono što mi je jako drago je to što ovdje uopće nema zrakoplova kao u Njemačkoj jer smo živjeli blizu zračne luke, pa smo stalno bili izloženi buci. Ovdje smo mnogo slobodniji, a i zrak je bolji – objasnio nam je desetogodišnji Karl Goepel. Prvih mjeseci živjeli su u kamp-kućici, a potom su Sussane i njezin suprug kupili dvije stare kamene kuće i izgradili jednu novu u koju bi se uskoro trebali i useliti. I dok čeka na dolazak supruga, koji u Njemačkoj radi kao stomatolog, Sussane je pokrenula agenciju preko koje pomaže i drugim obiteljima iz Njemačke da se presele u BiH i pokrenu svoj posao.

– Želim se baviti turizmom, ojačati gospodarstvo, ljude vratiti u ovu zemlju i da radimo zajedno na gradnji. To je moja vizija. Možda bude teško, ali kad ljudi vide da ovdje ima potencijala, da se otvaraju radna mjesta, naravno da će poželjeti doći – tvrdi Susanne Marielle Goepel.

Život u prirodi

Življenje u prirodi i slobodi njihov život, kaže, čini potpunijim i ljepšim. U godini dana života u Livnu nisu naišli ni na jednu neugodnost. – Ovo područje, jezero, ljudi – razlog su zbog kojih ne planiramo ići iz ovog mjesta jer toliko ljubaznosti i srdačnosti nigdje nisam osjetila. Nema ni jedna negativna stvar s kojom sam se suočila – iskreno kaže Sussane.

U Zagrebu uhićenja zbog lažnih covid-potvrda, u tijeku pretresi

Policija i Uskok krenuli su jutros u veliku akciju uhićenja. Akcija se provodi prvenstveno na zagrebačkom području i njome je obuhvaćen veći broj osoba. Meta istražitelja navodno je organizirana skupina koja je tijekom pandemije izrađivala lažne covid-potvrde, piše Jutarnji. U tijeku su pretresi njihovih domova.

Jedna osoba iz zdravstvenog sustava?

Prema prvim informacijama, sumnja se da je najmanje jedna osoba iz zdravstvenog sustava zajedno sa svojim pomagačima na temelju krivotvorenih podataka organizirala izdavanje stotina lažnih covid-potvrda zainteresiranim građanima, a za što su im ti građani plaćali određene novčane iznose.

Britanija upozorava na moguću tešku zimu zbog gripe i covida-19

Britanski zdravstveni dužnosnici upozorili su u srijedu na tešku zimu ukoliko dođe do povećane prisutnosti gripe i povratka covida-19 jer bi to dodatno opteretilo javno zdravstvo (NHS) čiji su kapaciteti ionako već pod velikim pritiskom.

Od izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020., svake se zime upozorava na mogućnost dvostruke pandemije, covida-19 i gripe, no zbog smanjenja socijalnih kontakata uslijed restrikcijskih mjera gripa je “mirovala”.

Nakon ukidanja mjera društveni kontakti su ponovo na predpandemijskoj razini, a razina otpornosti prema gripi je relativno niska.

Stoga britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) preporuča da se cijepe svi oni koji imaju pravo na besplatno cjepivo protiv gripe i dodatnu dozu protiv covida-19.

Oko 33 milijuna ljudi ove godine ima pravo na besplatno cjepivo protiv gripe, a njih 26 milijuna protiv covida-19.

“Postoje uvjerljive naznake da bi se zbog niskih razina prirodnog imuniteta, kao rezultata manje izloženosti u protekle tri zime, mogli suočiti s velikim brojem slučajeva gripe te istovremeno povratkom covida-19”, rekla je Susan Hopkins, glavna medicinska savjetnica u UKHSA.

Srpski šef diplomacije: Očekujemo da Hrvatska povuče priznanje Kosova

HinaPrije sat vremena

SRPSKI šef diplomacije ocijenio je da njegov hrvatski kolega, stajalištem da Srbija neminovno treba priznati neovisnost Kosova, izlazi izvan službenih pozicija EU, a istodobno je poručio da Srbija očekuje od Hrvatske da, poput mnogih država koje su to učinile, povuče priznanje Kosova.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je za Albanian Post da će naredni mjeseci biti odlučujući za postizanje dogovora u dijalogu Kosova i Srbije, ocijenivši kao neminovnost da Srbija prizna Kosova, objavio je u ponedjeljak portal KoSSev, pozivajući se na albanske medije.

“Srbija neće priznati neovisnost Kosova”

“Očekujemo da će dijalog rezultirati pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom koji bi normalizirao odnose između Kosova i Srbije. Podržavamo rješenja koja bi pridonijela sveukupnoj stabilnosti i prosperitetu u regiji i koja bi dovela do međusobnog priznavanja. Naš stav je da dijalog Kosova i Srbije nema veze sa statusom Kosova, već s normalizacijom odnosa dviju zemalja”, rekao je hrvatski šef diplomacije za Albanian Post.

Nikola Selaković, reagirajući na tu izjavu, u pisanom priopćenju kasnije u ponedjeljak istaknuo je da je Grlić Radman “izišao iz okvira službene politike EU, koja je po tom pitanju na statusno neutralnim pozicijama”.

Srpski šef diplomacije naglasio je da se stajališta i argumenti Srbije temelje na međunarodnom pravu te da Srbija “unatoč željama ministra Grlića Radmana neće priznati jednostrano proglašenu neovisnost svoje južne pokrajine”.

“Za to (Srbija) ima čitav niz valjanih razloga, a njezini su argumenti čvrsto zasnovani na međunarodnom pravu, na pravno važećoj Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a te na temeljnim principima na kojima počivaju suvremeni međunarodni odnosi”, naglasio je Selaković.

“To nije ni principijelno ni dobrosusjedski”

Pozicija hrvatske diplomacije po tom pitanju, kako je ocijenio Selaković, “najblaže rečeno je proturječna jer Hrvatska danas brani teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine pozivajući se upravo na princip suverenosti i nepovredivosti teritorijalnog integriteta država, a istovremeno Srbiji uskraćuje ista prava”.

To, kako je naglasio, “nije ni principijelno ni dobrosusjedski”.

Principi međunarodnog prava, po njegovoj ocjeni, “moraju biti univerzalni da bi uopće bili principi, a svako odstupanje od pravila i prihvaćanje presedana zapravo obesmišljava međunarodno pravo i ruši njegove temelje”.

Selaković drži da su mnoge zemlje “upravo u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji” postale “bolno svjesne da se povrede međunarodnog prava i principa vraćaju kao bumerang” te da se zato brojne države odlučuju da “olako dato priznanje samoproglašenom Kosovu povuku”.

Grlić Radman: Srbija neminovno mora priznati Kosovo

“Očekujemo da će tim putem poći i Republika Hrvatska, ne samo zbog posvećenosti međunarodnim pravu već i zbog toga što, nadamo se, sagledava važnost izgradnje stabilnih dobrosusjedskih odnosa s Republikom Srbijom”, poručio je Selaković.

Hrvatski ministar je u intervjuu za Albanian Post, naglasivši kao neminovnost da Srbija prizna Kosovo, poručio i da se moraju provesti svi sporazumi postignuti u Bruxellesu, uključujući i Zajednicu srpskih općina, u skladu s Ustavom Kosova te da ta asocijacija “ne smije imati ovlasti koje ugrožavaju suverenitet i funkcionalnost Kosova”.

Grlić Radman je rekao i da regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, nije potrebna jer duplira neke mehanizme koje je već predviđao Berlinski proces.

“Jačanje opće stabilnosti na zapadnom Balkanu je strateški interes Hrvatske”, poručio je Grlić Radman.

Tuga do neba: Obitelj Krstić ispraćena na posljednji počinak

Održan je posljednji ispraćaj obitelji Krstić koja je poginula u strašnoj prometnoj nesreći. Pogreb je održan u 15 sati ispred gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg u Mostaru, gdje su članovi obitelji od 14 sati primali sućut. Tročlana obitelj pokopana je na Rimokatoličkom groblju u naselju Ortiješ. Tisuće Mostaraca, prijatelja i poznanika okupilo se kako bi izrazili sućut članovima nastradale obitelji Krstić te ispratili poginule na vječni počinak na groblju u južnom dijelu grada. Posebno emotivan bio je oproštaj vršnjaka dječaka Roberta Krstića, kojemu su na ispraćaj došle školske kolege i članovi karate kluba Zrinjski.

Zbog njihove smrti i pokopa u Mostaru je proglašen dan žalosti. Još jedna osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći sahranjena je danas u Čitluku. Još tri osobe su zadobile teže ozljede u prometnoj nesreći u kojoj su ukupno sudjelovala četiri vozila. Podsjetimo, u teškoj prometnoj nesreći kod Mostara u subotu navečer smrtno su stradali bračni par Krstić te njihov devetogodišnji sin. U vrijeme nesreće s njima je u automobilu bila i trogodišnja kći koja je teško ozlijeđena. Supružnici i njihov sin stradali su nadomak kuće u naselju Ortiješ dok su se vraćali s jednodnevnog izleta. Još tri osobe teško su ozlijeđene, a riječ je o putnicima iz vozila BMW – L.M. (1987.), R.V. (1977.) i K.J. (1998.). Poginuo je i vozač navedenog BMW-a X5 u kojem su bile teško ozlijeđene osobe. Teško ozlijeđena trogodišnjakinja u stabilnom je stanju, izvijestili su iz Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.

Očekivanja njemačkih izvoznika na najnižoj razini od svibnja 2020.

Očekivanja njemačkih izvoznika iz sektora industrije u rujnu su ponovno pogoršana i na najnižoj su razini od svibnja 2020., pokazalo je izvješće njemačkog instituta Ifo o poslovnoj klimi.

Odgovarajući indeks u rujnu je tako pao na minus šest bodova, s minus 2.8 bodova u kolovozu.

Čak i u srednjoročnom razdoblju, zbog usporavanja globalnog gospodarstva jedva da se očekuje bilo kakav rast, rekao je u utorak u Muenchenu čelnik Ifo-a Clemens Fuest.

“U većini industrijskih sektora očekivanja vezana uz izvoz su negativna”, rekao je Fuest, iako automobilska industrija očekuje povećanje izvoza u četvrtom kvartalu, a i proizvođači pića su ponovno skloniji optimizmu.

Međutim, u kemijskoj i industriji namještaja proizvođači očekuju značajan pad. U metaloprerađivačkoj industriji također su znatno pesimističniji u pogledu međunarodnog poslovanja u iduća tri mjeseca, pokazuje izvješće.

Izvoz iz najvećeg europskog gospodarstva u srpnju je pao za 2.1 posto u odnosu na prethodni mjesec, pogođen padom potražnje iz dvaju najvažnijih njemačkih trgovinskih partnera, Kine i Sjedinjenih Država, podsjeća Reuters.

(Video) Izgubio petero djece, ima sina bez bubrega

Ibrahim Smajić iz Viteza je svima poznat kao jako vedra i čestita osoba. Svakog gosta dočeka raširenih ruku pa makar ga i prvi put vidio. Zatekli smo ga u poslu, svoje životinje želi premjestiti iz podruma u štalu.

(VIDEO) Konaković objavio video obraćanja Sebije Izetbegović: Kakvo se pomračenje uma mora dogoditi da ovo izjaviš?

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković reagirao je na sinoćnju izjavu Sebije Izetbegović, direktorice KCUS-a i kandidatkinje za Skupštinu KS koja je tijekom svog obraćanja, osobe koje su napustile SDA, između ostalog nazvala “gubitnicima krvavih očiju”.

– Selam alejkum i dobro veče. Selamim vas, a selamim i te “luzere” zakrvavljenih očiju, nesretnike i gubitnike koji su otpali od nas i krenuli nekim groznim putevima koji će ponovo kako reče naš Amor, ako uspiju voditi u Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice – poručila je Izetbegović.

Konaković se povodom ove izjave oglasio na svom službenom Facebook profilu.

https://www.facebook.com/100004694106349/videos/543981704160991/

– “Ako oni koji su otpali od nas pobjede, odvest će nas to u Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice”.

Izjava Sebija Izetbegović na nekom skupu večeras. Kakvo se pomračenje uma mora desiti da ovako nešto izjaviš? Kakvo se pomračenje uma mora desiti da aplaudiraš na ove bolesne poruke supruge predsjednika SDA?

Ove je ljude zbog njih samih sevap pomesti sa scene. A Bogami i zbog nas. Zbog naše djece, zbog države, zbog svih normalnih ljudi koji u njoj žive.

PS: Bez vulgarnih komentara, brisat ću sve. Mi na ove ljude ne smijemo nikako nalikovati – napisao je Konaković na Facebooku.

Nakon pada zbog korone, u BiH se vraćaju druge zarazne bolesti

U 2021. godini u Federaciji BiH registrirane su 293 oboljele osobe od tuberkuloze. Godinu ranije zabilježen je 281 slučaj, a pretpandemijske 2019. godine u FBiH registrirana su 374 slučaja

Pandemija koronavirusa izbacila je iz fokusa javnosti sve ostale bolesti i bolesnike. Posljednje tri godine brojimo zaražene, hospitalizirane, oporavljene i preminule od pandemijskog virusa, a pritom u drugom planu ostaju ostale zarazne, ali i nezarazne bolesti, piše Večernji list BiH.

Zbog izolacije, nošenja maski, distance, smanjenog broja kontakata posljednje dvije godine bilježen je i manji broj zaraza.

Brojke tijekom godina

Život se polako vraća u normalu, ali isto tako raste i broj zaraznih bolesti. Tako su u 2021. godini u Federaciji BiH registrirane 293 oboljele osobe od tuberkuloze. Godinu ranije zabilježen je 281 slučaj, a pretpandemijske 2019. godine u FBiH registrirana su 374 slučaja. Zanimljivo je i kretanje broja oboljelih od akutnog enterokolitisa, crijevne bolesti koju najčešće uzrokuju bakterije i virusi. Naime, pretpandemijske 2019. u FBiH je registrirano 3512 slučajeva akutnog enterokolitisa, 2020. godine 1097.

Nadalje, prošle godine registrirana su 1343 slučaja, dok ih je u sedam mjeseci ove godine već zabilježeno 860, a u istom razdoblju prošle godine bilo ih je 466.

U sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 19 slučajeva Q-groznice, dok u istom razdoblju prošle godine nije bilo oboljelih, a u cijeloj prošloj godini prijavljen je samo jedan slučaj. U prvih sedam mjeseci ove godine prijavljena su 4373 slučaja vodenih kozica, a u istom razdoblju prošle godine 817. U cijeloj prošloj godini u FBiH prijavljeno je 1817 slučajeva. Godinu ranije bila su 2932, a u pretpandemijskoj 2019. godini 8627 slučajeva. U sedam mjeseci ove godine zabilježena su samo dva slučaja ospica, i to u srpnju. U istom razdoblju prošle godine nije zabilježen ni jedan slučaj. U cijeloj prošloj, kao i pretprošloj godini zabilježena su dva slučaja.

Zanimljivo je da ih je u godini prije pojave pandemije koronavirusa zabilježeno 8627. U 2019. zabilježeno je 860 slučajeva šuge ili svraba, a sljedeće godine bilo ih je 350. Potom 2021. godine 318, dok su u sedam mjeseci ove godine zabilježena 173 slučaja. Očigledno je bolja higijena doprinijela smanjenju broja zaraženih.

Više slučajeva COVID-a

Zanimljivo je da je broj slučajeva COVID-a, koji su rat u Ukrajini i ekonomska kriza bacili u drugi plan, veći nego prošle godine. U prvih sedam mjeseci ove godine u FBiH prijavljeno je 72.548 slučajeva COVID-a, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 50.157. Općenito, broj slučajeva zaraznih bolesti u FBiH u ovoj godini znatno je veći nego lani. U sedam mjeseci ove godine prijavljena su ukupno 87.572 slučaja, a lani 56.024.

Vlada RH sa Schmidtom dogovarala izmjene Izbornog zakona u BiH

Na svom Twitter profilu Vlada Hrvatske je istaknula kako je dogovarala izmjene Izbornog zakona s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.
S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH, navedeno je iz Vlade Republike Hrvatske.

Osim toga iz Vlade su istaknuli da moraju apelirati na izmjene Izbornog zakona.

Naša politika je politika stvaranja saveznika, a politika nepametnog, destruktivnog i za Hrvate u BiH pogubnog gađenja visokog predstavnika koju je provodio predsjednik dovela je do toga da sada moramo apelirati na njega i na Općoj skupštini UN-a da donese ono što je htio, stoji u objavi.

S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH. (1/2)

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) September 26, 2022

Izvor

Na kuću policajca u Crnoj Gori bačene dvije ručne bombe

Dvijeručne bombe bačene su tijekom noći na kuću policajca Eće Mervana u podgoričkom naselju Konik, pišu crnogorske Vijesti.

Jedna bomba je eksplodirala, a druga nije. Iz policijske uprave neslužbeno se doznaje da je nastala manja materijalna šteta i da se radi na identificiranju napadača.

Očevid je u tijeku.

Bijeg iz Rusije zbog mobilizacije: Kolona 16 kilometara na granici s Gruzijom, tisuće prelaze i u Finsku

Satelitske slike koje je u nedjelju objavio Maxar Technologies pokazuju duge kolone na ruskoj strani granice s Gruzijom. Iz Maxara kažu da slike prikazuju prometnu kolonu od oko 16 kilometara sjeverno od graničnog prijelaza i dodaju da se “prometna gužva vjerjatno nastavila dalje prema sjeveru snimljenog područja”.

CNN je ranije u ponedjeljak izvijestio da slike i videi s graničnog prijelaza između Rusije i Gruzije koji se šire društvenim mrežama pokazuju duge kolone kroz planinski prijevoj.

Snimka dronom s tog područja u ponedjeljak sugerira da su stotine vozila okupljene na ruskoj strani, a svjedoci kažu da ljudi čekaju i do 48 sati da prijeđu u Gruziju.

Granice još uvijek otvorene

Nekoliko videa prikazuje dodatne ruske sigurnosne snage kako stižu na granicu u oklopnom transporteru.

Redovi su se stvorili na prijelazu Verkhnii Lars iz Sjeverne Osetije u Gruziju i drugim graničnim prijelazima otkako je predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan objavio djelomičnu mobilizaciju.

Videozapisi pokazuju neke obitelji i mnoge same muškarce među onima koji čekaju prijelaz na Verknii Lars. Stotine ljudi približavaju se prijelazu pješice, vukući kofere.

Usred iznenadnog priljeva, opoziciona političarka u Gruziji Nona Mamulashvili za CNN je rekla kako su “gurali vladu da uvede vize i/ili zatvori granice.”

Trenutno se ipak čini da je granica još uvijek otvorena.

Udvostručio se broj Rusa koji bježe u Finsku

Broj Rusa koji su u nedjelju ušli u Finsku preko kopnene granice s Rusijom udvostručio se u odnosu na prethodni tjedan, objavila je finska granična straža.

U nedjelju je 8.314 Rusa ušlo u Finsku preko finsko-ruske kopnene granice – dvostruko više nego tjedan prije, twitao je Matti Pitkäniitty, šef međunarodnih poslova granične straže.

Situation 26.9.2022 at 09.00 Finnish time
Yesterday 8 314 Russians entered Finland via Finnish Russian land border. Double the number than week before. During Saturday and Sunday total of 16 886 Russians arrived. Many in transit to other countries.
Sunday 5 068 Russians exited.

— Matti Pitkäniitty (@MPitkaniitty) September 26, 2022

U ponedjeljak navečer je Pitkaniti napisao kako je promet na granici i dalje pojačan te da je 80 posto Rusa koji prelaze granicu u tranzitu prema drugim zemljama Šengena.

Situation 26.9,2022 at 21.00 Finnish time
Border traffic stays at elevated level. Chief of the Finnish Border Guard stated that up to 80% of arriving Russians are in transit to other (Schengen) countries
At the moment I follow number of asylum seekers and illegal border crossings

— Matti Pitkäniitty (@MPitkaniitty) September 26, 2022

– Pratimo broj tražitelja azila i ilegalnih prelazaka granice – napisao je.

Uključujući brojke od subote, ukupno je stiglo 16.886 Rusa, a “mnogi su bili u tranzitu u druge zemlje”, dodao je.

Nakon što je Kremlj objavio “djelomičnu mobilizaciju”, Rusija je doživjela prosvjede širom zemlje i egzodus građana koji su napustili zemlju.

Prošle srijede, finski ministar obrane Antti Kaikkonen rekao je da zemlja pomno prati situaciju.

Finska i Rusija dijele kopnenu granicu koja se proteže na 1.340 kilometara, a postoji nekoliko dostupnih graničnih prijelaza.

Sky aplikacija nastavlja (raz)otkrivati kriminal: Poznat identitet uhićenog policajca

Pripadnici Uprave policije MUP-a Sarajevske županije uhitili su sinoć u Sarajevu policijskog službenika ove Uprave. On se sumnjiči da je počinio kazneno djelo “Povreda tajnosti postupaka i pomoć učinitelju poslije učinjenog kaznenog djela”.

Riječ je o višem inspektoru MUP-a SŽ Adisu Prašoviću. Njega je otkrila Sky aplikacija, doznaje Avaz. Provjerava se njegova uloga u poslovima s uhićenim Admirom Arnautovićem Šmrkom.

BIHAMK upozorava vozače: Mogući su sitni odroni, prilagodite vožnju uvjetima na cesti

Na magistralnoj cesti Tarčin-Bradina zbog sanacionih radova obustavljen je promet i preusmjeren na vozne trake novoizgrađene poddionice autoceste Tarčin-Ivan u oba smjera, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine.

Molimo vozače da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice, navode iz BIHAMK-a.

Aktualni radovi

Zbog sanacije magistralne ceste Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedjelje) od 08 do 17 sati obustavlja se promet na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagić. Za vrijeme obustave promet se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

Polusatne obustave prometa, zbog deminiranja terena, aktualne su od 08:30 do 16 sati na magistralnoj cesti Srebrenik-Orašje, dionici Cerik-pijaca “Arizona”. Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnoj cesti Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) promet se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Sitniji odroni i kamenje na cestama

Sporije, zbog radova, prometuje se na dionici autoceste A-1 Zenica jug-Zenica sjever, kao i na magistralnim cestama: Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Kolnik je pretežno mokar ili vlažan, a upozoravamo na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja.

Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uvjetima na cesti.

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Ulazak BiH u EU podržava 77,4 posto građana

Ulazak u EU bi podržalo 90,1 posto ispitanika iz Federacije BiH, 54,5 posto ispitanika iz RS-a i 73,8 posto ispitanika iz Brčko Distrikta – priopćeno je iz Direkcije za europske integracije.

Direkcija za europske integracije provela je u kolovozu 2022. godine istraživanje javnog mišljenja o podršci pristupanju BiH u EU, te o temama u vezi s europskim integracijama koje zanimaju građane BiH.

Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 1.200 ispitanika koji je reprezentativan na razini cijele države. U slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU 77,4 posto ispitanika bi glasovalo za ulazak u EU. Ulazak u EU bi podržalo 90,1 posto ispitanika iz Federacije BiH, 54,5 posto ispitanika iz RS-a i 73,8 posto ispitanika iz Brčko Distrikta – priopćeno je iz Direkcije za europske integracije.

U priopćenju se navodi da kao razloge za podršku ispitanici najčešće navode garanciju trajnog mira i političke stabilnosti 34,4 posto; slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala 32 posto i poštivanje zakona i propisa 22,8 posto.

Ispitanici koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza 50,4 posto.

Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika, njih 49,9 posoto, najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi. Isto tako najveći broj ispitanika 39,1 posto smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, dok je za njih 27,9 posto to nespremnost na promjene.

Borba protiv korupcije je prema mišljenju 49 posto ispitanika najpotrebnija refoma za unapređenje svakodnevnog života građana u BiH, a slijede je smanjenje poreznih opterećenja (17,2 posto), te reforma sudova i tužiteljstava (14,5 posto).

Ukupno 48 posto ispitanika misli da europski put BiH nema alternativu, dok njih 44,8 posto smatra da ima.

U priopćenju se navodi da 35,3 posto ispitanih smatra da BiH neće nikada ući u EU, dok 34,7 posto smatra da će se to desiti najviše za 10 godina; 15,4 posto za najviše 15 godina, a 14,6 posto za najviše 20 godina.

Ukupno 56,3 posto ispitanika prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH. Za 20,9 posto ispitanika to je Turska, 6 posto smatra da je to Rusija, a 4,9 posto smatra da je to Japan.

Ispitanici u najvećem postotku 51,3 posto misle da će EU učvrstiti unutarnje odnose i nastaviti s proširenjem, dok 21,4 posto ispitanika smatra da EU kao integracija neće opstati.

Istraživanje javnog mišljenja o stavovima građana o članstvu u EU i procesu integracije u EU objavljeno je na web stranici Direkcije za europske integracije – priopćenio je iz te institucije.

Dodik: Cilj Bošnjaka je da nestanu Hrvati, a onda smo mi na redu

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istaknuo je da je danas važna i nepobitna činjenica to da Srbi imaju dvije države – RS i Srbiju, a Hrvati su u jednoj državi.

– To je nešto što ne možete osporiti, to je činjenica – rekao je Dodik za TV Happy.

On je podsjetio na svoju raniju izjavu da Hrvati treba imati treći entitet i boriti se za svoj status. –

Majorizacija koju Bošnjaci žele u BiH u političkom smislu ide za tim da eliminira identitet, da nestanu Hrvati, a sljedeći smo mi i da ta stara ideja Alije Izetbegovića u “Islamskoj deklaraciji” ovlada BiH – kazao je on.

Obavijest Službe za zapošljavanje KSB o isplati jednokratne pomoći neuposlenim osobama

APEL HKZ TROPLET: Pozivamo i molimo sve Hrvate iz BiH s pravom glasa izađite na izbore

U nedjelju, 2. listopada 2022. godine, održat će se opći izbori u BiH, odnosno izbori za županijske skupštine, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu RS, Predsjednika i potpredsjednike RS te za Predsjedništvo BiH. Na izborima imaju pravo sudjelovati svi punoljetni građani BiH.

Hrvatska kulturna zajednica Troplet naglašavamo da glasovanje na izborima nije samo pravo nego i obveza svakog odgovornog građanina, svakog vjernika katolika.

-Socijalni nauk Katoličke crkve kaže da je svaki katolik dužan sudjelovati u javnom i političkom životu društva kroz župne zajednice, građanske udruge, političke stranke i slično. Građani vjernici imaju obvezu sudjelovati u kulturnom, gospodarskom kao i u političkom životu svoje zajednice s ciljem promicanja naravnog moralnog zakona, djelovanja za opće dobro i kreiranja bolje budućnosti za sve. Najmanje što možemo učiniti za opće dobro jest izlazak na izbore i odgovorno glasovanje, stoji u priopćenju HKZ Troplet.

Ponavljaju ono što su, kako navode, uvijek tvrdili: -Tko ne glasuje, nema nikakvo moralno pravo naknadno prigovarati i kritizirati izabranu vlast i političke dužnosnike”.

U priopćenju HKZ Troplet se, dalje, ističe:

-Duboko smo svjesni neravnopravnog položaja hrvatskog naroda u BiH i stoga je to pitanje nužno pravično razriješiti, kao preduvjet za napredak cijelog društva. Zbog toga građani Hrvati imaju obvezu više izaći na izbore, jer naša veća izlaznost znači i veću brojnost naših zastupnika u zakonodavnim tijelima, a time i veću mogućnost utjecaja na donošenje odluka. Posebno moramo naglasiti potrebu savjesna i odgovorna glasovanja. Dobro razmislimo koje to političke stranke i ponuđeni kandidati zaslužuju naš glas! Trebamo moralne, vjerodostojne i sposobne zastupnike koji hoće, znaju i mogu izboriti se za ravnopravnost našeg naroda, te za gospodarski i socijalni oporavak cijelog društva. Naglašavamo, važno je birati osobe koje su ne samo dobre i moralne nego i sposobne i kompetentne za poslove izabranog dužnosnika, ali je manje zlo birati dobru a nekompetentnu osobu nego iznimno kompetentnu a loših namjera, kojoj nije na srcu opće dobro. Ne trebaju nam oni koji pričaju prazne priče i mašu zastavama a skrbe se samo o osobnim, prijateljskim, rođačkim i usko stranačkim interesima. Trebamo one koji su stalno zauzeti za dobro svoga naroda, a ne samo mjesec dana prije izbora. Dobro razmislimo tko ima takve ljudske kvalitete da mu/joj možemo vjerovati, tko je činio i čini dobro za naš narod i opće dobro. Birajmo one kandidate/kandidatkinje koji će na temelju socijalnog nauka Katoličke crkve zastupati univerzalne etičke i kulturne vrijednosti, koje kršćani zajednički dijele s drugima.

Kandidacijske liste su otvorene, što znači da možemo birati pojedinog kandidata ili nekoliko kandidata s jedne liste, čime dajemo glas i cjelokupnoj listi, ali istovremeno kandidatu kojeg smo odabrali omogućavamo da bude bolje pozicioniran na konačnoj listi. Kandidati koji dobiju najveći broj glasova dolaze na vrh liste i oni ulaze u zastupničko tijelo za koje su se kandidirali (koliko ih ulazi ovisi o postotku koji je ta lista osvojila u odnosu na sve druge liste). Tako se može dogoditi da ne prođu kandidati koje je stranka istakla na prva mjesta nego kandidati kojima birači daju najveće povjerenje. Na taj način kandidati postaju odgovorni i prema biračkom tijelu, a ne samo prema stranci. Time se i same stranke demokratiziraju i bolje profiliraju i vidi se koliko koji kandidat vrijedi kod birača. Tako napreduju sposobni i kvalitetni, odnosno oni koji promiču interese svojih birača i koje birači prepoznaju kao svoje istinske zastupnike, a ne podobni i poslušni.

Pozivamo i molimo sve Hrvate iz BiH s pravom glasa, iskoristite svoje pravo i izvršite svoju obvezu, izađite na izbore. To je naša građanska, domoljubna i kršćanska dužnost. Izađimo na izbore i glasujmo savjesno i odgovorno!, stoji na kraju priopćenja HKZ Troplet.

Izetbegović se u Mostaru hvalio kako je spriječio dogovor o izmjenama Izbornog zakona, pa HDZ optužio za rasizam

Lider SDA Bakir Izetbegović govoreći na predizbornom skupu svoje stranke u Mostaru pohvalio se, po tko zna koji put, kako je opstruirao postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona kojim bi se provela presuda Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda. Dolazeći iz Sarajeva, u kojem brojne ulice nose nazive po suradnicima nacista, u Mostar, grad kojih takvih ulica nema, nazvao je rasizmom, kojeg je pripisao HDZ-u, postojanjem “dviju škola pod jednim krovom”, kojima se omogućava pravo da djeca pohađaju nastavu prema programu kojeg sami izaberu, a kojeg je uveo OESS, prenosi Hrvatski Medijski Servis. Evo što je, uz ostalo Izetbegović, kazao u Mostaru.

– I Mostar je nakon 27 godina ostao bez fašista u nazivima ulica. Ipak se kreće. Sporo, ali sigurno. Očekujemo da se nakon fašizma HDZ odrekne i rasizma, da ukine „dvije škole pod jednim krovom“. Tako nešto se radilo jedino u Južnoafričkoj Republici, ali prije 40 godina. Što je problem da Bošnjaci i Hrvati sjede u istim školskim klupama – kazao je Izetbegović i nastavio:

-SDA nije pristala na izmjene Ustava i Izbornog zakona koje su protivne presudama Europskog suda za ljudska prava i europskim demokratskim standardima i vrijednostima. Kažu da se neki veleposlanici ljute na mene i SDA što nismo pristali na neumski prijedlog. Ne znam je li to istina. Nama ti ljudi trebaju i ja ću sa njima graditi dobre odnose. U nama mogu imati partnere, ali ne i poslušnike. Ali jedini kojima ja odgovaram ste vi. Meni je jedino bitno da vas ne razočaram, da vama mogu pogledati u oči. A razočarati vas, budite uvjereni, neću. Ni ja, kao ni Alija, izdati ne znam – izjavio je Izetbegović.

Osvrnuo se Izetbegović na dogovor koji je postignut 2020. godine, a koji je omogućio održavanje Lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

– Osmislili smo model koji je omogućio pobjedu probosanskohercegovačkih stranaka u Mostaru. Pobjedu je prodala Naša stranka. Jedna od ovih 11. Recite im šta mislite o tome na izborima 2. listopada. U Daytonu su nam navukli luđačku košulju. U Neumu su je pokušali dotegnuti i učiniti vječnom. Pomagao im je predsjednik stranke NiP, druge od ovih 11. Čović je bio pozitivno iznenađen takvim odnosom. Odgovorite i njima na to u nedjelju – poručio je Izetbegović, priopćeno je iz SDA

Bradara: Komšićeva pobjeda će biti problem za BiH, ali i za Bošnjake

Lidija Bradara, izaslanica u Domu naroda BiH (HDZ), kazala je za N1 kako vjeruje u pobjedu Borjane Krišto, kandidatkinje Hrvatskoga narodnog sabora za članicu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Ukoliko, pak, pobjedi Željko Komšić – Bradar najavljuje “odgovor HNS-a”.

Još nema nametnute odluke Schmidta?

Vjerujte da je teško prognozirati šta će Schmidt uraditi. Moguće je da to on napravi. To je na njemu. Mislim da bi za implementaciju izbornih rezulatata i relaksiranje odnosa bilo dobro da nametne legitimno predstavljanje. Govorim to iz kuta gledanja na ustavni poredak i kuta onoga što BiH jest. Mislim da ćemo kako tako doći do izmjena Izbornog zakona.

I Plenković je tražio od Schmidta nametanje izmjena Izbornog zakona. Da li on vrši utjecaj na visokog predstavnika?

Ne mogu komentirati da li netko vrši utjecaj. Ne mislim da jedna izmjena Izbornog zakona može biti problem. Ne vidim ni problem da implementira presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić koja se zasad jedino može provesti.

Bradara o kandidatkinji Borjani Krišto: Kada god je pobjedio gospodin Komšić to nije bilo legitimno. Ako se neko po četvrti put usudi rušiti BiH na takav način, prevarom, uzurpacijom pozicija hrvatskog naroda, HNS će dati odgovor

Više informacija na – https://t.co/qIkPg8nq99 pic.twitter.com/f44DZCYvsK

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) September 26, 2022

Hoće li nakon izbora biti nametnutih odluka?

Mislim da nema uvjeta za implementaciju izbornih rezultata.

Da li to znači da će HDZ ići u bojkot?

Mi kao legalisti ne vidimo kako se mogu implementirati izborni rezultati. Zašto bi mi blokirali ako nema načina da se implementiraju rezultati?. Trenutačno mi sudjelujemo u izborima, pripremili smo stranku za izbore i sudjelujemo u kampanji. To je tako do izbora.

Postoji li plan B?

Vjerujem u rezultate HDZ-a.

Jeste li optimistični kada je riječ o izgledima Borjane Krišto?

Ona je jedini hrvatski kandidat. Vjerujem u njenu pobjedu. HNS je njenom kandidaturom poslao jasnu poruku u kakvom položaju se nalazi hrvatski narod. Svjedoci smo nekoliko političkih prevara. Želimo da BiH prevaziđe krizu i da imamo fer i korektne izbore i da nitko ne bira naše predstavnike.

Ako Krišto pobjedi da li će to za HDZ značiti da su izbori OK?

Imamo izbore za četiri razine vlasti. Vjerujem u pobjedu stranaka okupljenih oko HNS-a.

Ukoliko Komšić pobjedi?

Kad god je pobjedio Komšić to nije bilo legitimno, ne vjerujem kako ovaj put može pobijedit. Ako se i četvrti put usudi varati jedan konstitutivni narod, HNS će dati odgovor. On uzurpira ustavnu mogućnost. Komšić se obraća bošnjačkim glasačima. Ako pobjedi to će biti problem ove zemlje, ali i Bošnjaka. To će biti problem i budućnosti BiH. Nama trebaju relaksirani odnosi.

Krišto: Na temeljima zajedništva i jednakopravnosti gradimo svima bolji život u BiH

Predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH održan je večeras u Usori. Sve okupljene, stranačke kolege, kandidate i nositelje listi u ime domaćina pozdravio je Zlatko Jelić, dopredsjednik OO HDZ BiH Usora i kandidat na lisit za Skupštinu Zeničko-Dobojske županije. Jelić je pozdravio i izaslanstvo dužnosnika, posebno Borjanu Krišto, zajedničku kandidatkinju Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i dr. Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, istaknula je važnost ovih izbora kao i odgovornost za budućnost BiH, posebno hrvatskog naroda. Krišto je naglasila glavne točke Programa za Opće izbore u BiH, ističući snagu HDZ-a BiH i zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH. Također, izrazila je uvjerenje kako će Hrvati imati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti u BiH te zaštiti i ostvariti ustavnu jednakopravnost u BiH. „Na predstojećim izborima 2. listopada pokazat ćemo pobjedničku snagu koja će osigurati našu ustavnu jednakopravnost sa druga dva konstitutivna naroda u BiH, osigurat naše političko predstavljanje, te ostvariti sve one programske ciljeve koje smo zacrtali“, istaknula je Krišto.

„U zajedništvu pokažimo odgovornost za budućnost, pri čemu ćemo osigurati i razvijati dimenzije napretka, gospodarskog rasta i razvoja u svakom smislu na svim područjima u BiH. Na temeljima zajedništva i jednakopravnosti gradimo svima bolji život u BiH“, zaključila je Krišto, te pozvala na zajedništvo do pobjede.

Ivo Tadić, nositelj liste za Skupštinu Zeničko-Dobojske županije kazao je, kako obilaskom svih općina ovih dana hrvatski dužnosnici pokušavaju ukazati na važnost predstojećih izbora za Hrvate unutar ove Županije. Istaknuo je, kako ovi izbori nisu bitni samo zbog Skupštine. „Izborni sustav je takav da se iz županija biraju zastupnici u Dom naroda koji je ključno mjesto gdje Hrvati mogu zaustaviti sve one opcije, podvale, majorizaciju i zakonska rješenja koja bi nas izbrisala kao konstitutivni narod“, poručio je Tadić.

O važnosti podrške kandidatima HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH na skupu je govorio Josip Martić, nositelj liste za Parlament Federacije BiH. Istaknuo je i kako svi izabrani legitimni dužnosnici HDZ-a BiH kontinuirano provode infrastrukturne projekte, koji za cilj imaju kvalitetniji život svih stanovnika u F BiH pa i u Usori. „To je moguće osigurati isključivo sudjelovanjem u vlasti“, istaknuo je Martić, te je ukazao na važnost velikog izlaska na Opće izbore 2. listopada.

„HDZ BiH ustrajno radi na izgradnji stabilnog političkog sustava temeljenog na vladavini prava, što je preduvjet za izgradnju moderne demokratske države po najvišim europskim standardima“, konstatirao je Marinko Čavara, nositelj liste za Parlamentarnu Skupštinu BiH, uz poruku kako je Usora dokaz da se sve može, dokaz da se može i obraniti i opstati ali samo uz zajedništvo, koje su Hrvati uvijek znali prepoznati i pokazati. „Upravo nas naše zajedništvo kroz Hrvatski narodni sabor BiH krasi, i to je ono nešto što drugi nemaju. Pokažimo to i 2. listopada, izađimo na izbore i svoju potporu usmjerimo jedinoj snazi koja se bori za poziciju Hrvata u BiH“, poručio je Čavara.

(Video) Jedini koji je pobijedio banke, digao 500 000 KM kredita a trebao vratiti 1.7 milijuna

Kemal Duraković je svim bh. građanima poznat kao korisnik kredita u Švicarskim francima ali ne samo zbog toga već i kao predsjednik istoimene udruge sa kojim se izborio da se svi korisnici spomenutih kredita spase na vrijeme.

Zbog porasta Švicarskog franka prije nekoliko godina, krediti koje su ovi korisnici digli su narasli enormno visoko. Tako je Kemal na podignutih 500.000 KM trebao vratiti 1.7 milijuna KM zbog porasta Švicarskog franka, ali se na kraju izborio.

Na svu sreću pojavio se Kemal Duraković koji je stao iza svih ljudi i riješio probleme kako sebi tako i drugima. Vrijedi pogledati video ukoliko se odlučite podignuti bilo kakav kredit.

Buduća premijerka najdesnije vlade Italije od Drugog rata održala pobjednički govor

Giorgia Meloni vjerojatno će postati prva premijerka Italije na čelu najdesnije orijentirane vlade od Drugog svjetskog rata nakon što je njena konzervativna koalicija trijumfirala na nedjeljnim parlamentarnim izborima.

Uvjerljiva većina u oba doma parlamenta

Privremeni rezultati pokazali su da bi desni blok trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta, što je potencijalna rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija, ocjenjuje Reuters.

Međutim, Meloni i njezini saveznici suočavaju se s povećim popisom izazova, uključujući skok cijena energenata, rat u Ukrajini i ponovno usporavanje trećeg najvećeg gospodarstva eurozone.

“Moramo zapamtiti da nismo na krajnjoj, već na početnoj točki. Od sutra moramo dokazati svoju vrijednost”, rekla je 45-godišnja Meloni dobro raspoloženim pristašama svoje nacionalističke stranke Braćo Italije.

Tvrdi da će nastaviti podržavati politiku Zapada prema Italiji

Meloni umanjuje važnost postfašističkih korijena stranke i predstavlja ju kao mainstream političku grupaciju poput britanskih konzervativaca. Obećala je da će nastaviti podržavati politiku Zapada prema Ukrajini i da neće eksperimentirati s fragilnim talijanskim financijama.

Europske prijestolnice i financijska tržišta pomno će pratiti njene rane poteze s obzirom na euroskeptičnu prošlost i ambivalentan stav njezinih koalicijskih partnera prema Rusiji.

Pomirljiv ton u pobjedničkom govoru

U svom pobjedničkom govoru Meloni je imala pomirljiv ton.

“Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činit ćemo to za sve Talijane s ciljem ujedinjenja ljudi i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja”, poručila je pa dodala: “Vrijeme je za odgovornost.”

Slab rezultat Lige Mattea Salvinija

Nakon više od pola prebrojanih glasačkih listića Braćo Italije imaju 26 posto glasova birača, što je ogromno povećanje u odnosu na samo 4 posto na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. Nasuprot tome, glavni saveznik Meloni u koaliciji desnog centra, kako se službeno zove koalicija, imao je katastrofalnu noć.

Liga Mattea Salvinija osvojila je, po trenutnim rezultatima, oko 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na više od 17 posto prije četiri godine, dok je Meloni pretekla Ligu i u njenim tradicionalnim uporištima na sjeveru zemlje.

Treća članica te koalicije stranka Forza Italija bivšeg premijera Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova pa je stranka Braćo Italije dominantna unutar koalicije.

Salvini i Meloni se dive Putinu

Iako se predviđa da će desna koalicija imati komotnu većinu u gornjem i donjem domu talijanskog parlamenta, koalicijski partneri imaju različita stajališta o nekoliko pitanja koja će možda biti teško pomiriti.

Za razliku od Meloni, Salvini dovodi u pitanje sankcije Zapada protiv Rusije, a on i Berlusconi često su izražavali svoje divljenje prema ruskom vođi Vladimiru Putinu.

Također imaju različite stavove o tome kako se nositi s rastućim računima za energiju, a iznijeli su niz obećanja, uključujući smanjenje poreza i mirovinsku reformu, koje će Italija teško moći priuštiti.

Meloni će preuzeti dužnost od Marija Draghija, bivšeg čelnika Europske središnje banke koji je Rim okrenuo prema centru odlučivanja u EU s oslonom na bliske veze s Parizom i Berlinom.

Draghijeva vlada raspala se nakon 19 mjeseci

Vlada tehnokratskog premijera Marija Draghija raspala se nakon 18 mjeseci pošto ju je napustio populistički Pokret pet zvijezda. U toj vladi nacionalnog jedinstva od većih stranaka jedino nije sudjelovala stranka Braćo Italije.

Među prvim liderima koji su čestitali Meloni bio je mađarski premijer Viktor Orban, blizak Salviniju i čelnici desne koalicije. Na izborima je glasalo 64 posto birača, što je deset postotnih bodova manje nego prije četiri godine i ujedno najmanji odaziv u povijesti.

Ljevica: Ovo je tužna noć

Desnica je u potpunosti iskoristila talijanski izborni zakon koji pogoduje strankama koje sklapaju predizborne saveze.

Uz tradicionalnu koaliciju desnog centra i koaliciju lijevog centra na izborima je samostalno nastupio populistički Pokret pet zvijezda koji je dobio 16 posto glasova, dok je centristička koalicija oko stranke Akcija osvojila 7 posto glasova.

Najveća stranka u koaliciji lijevog centra Demokratska stranka osvojila je 19 posto glasova. “Ovo je tužna noć za zemlju”, kazala je novinarima istaknuta zastupnica PD-a Debora Serracchiani.

“Desnica ima većinu u parlamentu, ali ne i u zemlji”, dodala je.

BIHAMK: Radovi širom BiH, ovim dionicama se prometuje sporije

Iz BIHAMK-a mole vozače da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice.

Aktualni radovi

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Stanje na GP

Sporije, zbog radova, prometuje se na dionici autocesti A-1 Zenica jug-Zenica sjever, kao i na magistralnim cestama: Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), Tuzla-Lukavac, Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Duga su zadržavanja na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima: Velika Kladuša, Izačić, Gradina, Bosanska Gradiška i Bosanski Brod. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Ponesite kišobrane: Danas nas očekuju pljuskovi sa grmljavinom

Danas će u našoj zemlji očekuje oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima ponegdje praćenih grmljavinom, navode iz FHMZ. Obilnije padaline na području Hercegovine, jugozapadne i zapadne Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 15 do 21 stupanj.

Narednih dana kiša

Sutra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. U ostatku zemlje kiša ili lokalni pljuskovi uglavnom tijekom poslijepodneva. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 16 do 22 stupnjeva.

U srijedu umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. U većem dijelu zemlje prestanak padaline poslijepodne. Jutarnja temperatura od 8 do 13, na jugu do 17, a dnevna od 14 do 19, na jugu do 23 stupnja.

Biometeorološka prognoza

Tmurno vrijeme, praćeno padavinama i južinom, uvjetuje lošiju biometeorološku prognozu. Tegobe kod kroničnih bolesnika djelimično će se pojačati.

Moguće su meteropatske reakcije u vidu reumatskih i bolova na mjestu ozljeda, promjene raspoloženja, dekoncentracije, u noći problemi sa snom. Temperature zraka će porasti, što bi trebalo malo umanjiti negativne efekte promjene vremenskih prilika.

Poželjno je ne pretjerivati sa aktivnostima.

Strana ulaganja u BiH iznosila su 971,2 mil. KM, od kojih se na FBiH odnosi 825,6 mil. KM

Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju Federalnog ministarstva trgovine o izravnim stranim ulaganjima u Federaciji BiH za 2021. godinu, piše Večernji list BiH. U informaciji je navedeno da je, prema podacima Centralne banke BiH, stanje izravnih stranih ulaganja (DSU) u razdoblju od 2012. do 2021. godine u Federaciji BiH iznosilo 10.221,9 milijuna KM. U 2021. godini izravna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini iznosila su 971,2 milijuna KM, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 825,6 milijuna KM.

Značajan rast

Također, u prošloj godini bio je značajno veći priljev ulaganja u FBiH u odnosu na 2020. godinu koja su, prema revidiranim podacima, iznosila 447,2 milijuna KM. Vodećih pet zemalja investitora po iznosu ulaganja u 2021. godini u Federaciji BiH, čiji ukupni iznos ulaganja iznosi 595 milijuna KM, bile su Švicarska (223,1 milijun KM), Turska (146,6 milijuna KM), Njemačka (91,3 milijuna KM), Austrija (70,8 milijuna KM) i Hrvatska (63,3 milijuna KM). Istodobno je ukupno smanjenje stranog kapitala nastalo njegovom prodajom, ustupanjem cjelokupnog ili dijela kapitala i brisanja iz registra iznosilo 83,4 milijuna KM. Kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima prema djelatnosti, najveće investicije od 166,5 milijuna KM odnosile su se na trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) i od 107,5 milijuna KM na proizvodnju gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme). BiH je druga po siromaštvu, a posljednja po stranim ulaganjima u regiji, ali i u Europi. I dok u Bosni i Hercegovini kontinuirano traju političke tenzije i sukobi o pitanju državnog uređenja, nadležnosti, Izbornog zakona itd., dotle zemlju investitori uglavnom zaobilaze u širokom luku. To, dakako, ne treba čuditi jer kako netko može očekivati da mu kapital bude siguran u zemlji koja je po korupciji pri europskom vrhu, u kojoj ga očekuju birokratski pakao, politička nestabilnost, pa i učestale prijetnje ratom.

– Nitko neće uložiti novac tamo gdje je nestabilno. Bosna i Hercegovina je, što se tiče stranih investicija u regiji, u najvećem zaostatku. Srbija je tu prvak, u nju se najviše ulaže zbog stabilne političke situacije – kazao je ranije za N1 Momčilo Komljenović iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH.

Srbija lider u regiji

Promatrano u dolarima, BiH je u 2021. godini privukla svega 519 milijuna dolara izravnih stranih investicija. Srbija, koja je ponovno regionalni šampion po priljevu izravnih stranih investicija, usporedbe radi, prošle je godine privukla 4,56 milijardi dolara ili gotovo deset puta više od BiH. U dolarima. Ispred Bosne i Hercegovine nalazi se i Crna Gora, sa svega 600 tisuća stanovnika, koja je privukla 664 milijuna dolara izravnih stranih ulaganja. U Sjevernu Makedoniju uloženo je 606 milijuna dolara. Zanimljivo je da, iako je članica EU-a, vrlo niska razina izravnih stranih investicija bilježi i susjedna Hrvatska u koju je prošle godine investirano svega 569 milijuna dolara. S druge strane, iako je prema broju stanovnika gotovo dvostruko manja od BiH, Slovenija je tijekom 2021. godine privukla 1,52 milijarde dolara izravnih stranih investicija.

Kinezi žele uvoziti mlijeko, mliječne proizvode, voće i vino iz BiH

Kada je BiH u pitanju, njezina trgovinska suradnja s Kinom iznosi 275 milijuna dolara, a to je za 140 milijuna više nego u pretpandemijskoj 2019.

Četiri stavke koje je kineski veleposlanik u BiH Ji Ping spomenuo nedavno u razgovoru s premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem su mlijeko, mliječni proizvodi, voće i vino, a u kontekstu onoga što bi Kina mogla uvoziti iz BiH, piše Večernji list BiH.

Sporazumi, razmjena… Zemlja je to koja nam se nekoć činila tako dalekom i čijim smo se radnicima čak i čudili te ih pomalo i žalili kad su dolazili u BiH i otvarali trgovine u kojima su nam prodavali jeftinu robu, a napuštali svoju domovinu. Međutim, sve je to bio dio širega kineskog plana, onoga koji će donijeti strjelovit rast ove države, da se u kontekstu najmoćnijih sila na svijetu spominje uz bok Americi, a predviđanja pokazuju kako će Kina do 2030. godine s BDP-om od 37,6 bilijuna dolara postati najveće svjetsko gospodarstvo i tako “skinuti” SAD koji je godinama na vrhu.

S obzirom na to da je analizu radila Svjetska gospodarska liga, iza koje stoji londonski Centar za ekonomska i poslovna istraživanja, takve najave itekako su realne. Daleki istok jača iz godine u godinu iako i ovakva predviđanja nose razne rizike s obzirom na to da živimo u vremenu pandemije i ratova, ali su duboko istražena i analizirana.

Kada je BiH u pitanju, njezina trgovinska suradnja s Kinom iznosi 275 milijuna dolara, a to je za 140 milijuna više nego u pretpandemijskoj 2019., što je pokazatelj da ovakva krizna situacija nije samo usporila suradnju dviju država nego je i višestruko porasla.

Kina je u BiH prisutna u građevinskim projektima, radi koridor Vc, a nakon završetka Pelješkog mosta u RH, a koji BiH gleda, intenzivirali su se razgovori o projektima i u BiH s obzirom na to da Kinezi imaju mehanizaciju i ljudstvo koje itekako može pomoći u realizaciji cestovnih i drugih infrastrukturnih projekata. Također, da se nešto iza brda valja, vidjelo se još u ljeto 2018. kada su BiH i Kina pokrenule pregovore o sporazumu o zračnim uslugama između dviju vlada, uspostavljanju zračnih odnosa i razvijanju tehničke suradnje. Već je to bio znak da BiH počinje u širem kontekstu gledati gospodarske prilike u svijetu i da koliko-toliko izlazi iz uskog fokusa političkih igara koje su nas sve zarobile. Gospodarstvenik koji godinama iz Kine nabavlja robu i koji je boravio u više navrata u toj zemlji kaže kako nismo ni svjesni koliko su BiH i Kina bliske. – Prije svega, kineski narod je vrijedan, a isto možemo reći i za stanovnike BiH. I premda smo mi poput malog mrava naspram najmnogoljudnije zemlje svijeta, imamo puno toga ponuditi, samo politika mora omogućiti da se brže i kvalitetnije postižu sporazumi. Ja, primjerice, godinama surađujem s tom zemljom i upoznao sam njihove gospodarstvenike kao srdačne i jako predane poslu. Tu nema improvizacije, nego se konkretno govori i ozbiljno se analizira neka situacija, zapisuje se na papir svaka stavka koja će biti utrošena u poslu. Tu se mi moramo dijelom poboljšati, ali oni vole taj naš ležerniji pristup i činjenicu da volimo improvizirati, a opet nas to dovede do uspjeha jer nismo zatvoreni ni u kakve kalupe, snalažljivi smo kako bi se reklo – priča nam poduzetnik.

Prostor za napredak

Podsjeća da su još u doba svile ovdašnji stanovnici karavanama išli u tu zemlju i tako se povezivali. – Nemamo nikakvih otvorenih pitanja, postoji međusobno uvažavanje, a deseci sporazuma dosad su potpisani između dviju zemalja, od sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, suradnji u carinskim pitanjima, trgovinskoj i ekonomskoj suradnji, unaprjeđenju i zaštiti investicija i slično. Kina ima izvrsnu tehnologiju u svim oblastima i zato je dobro da ta suradnja stalno jača. Prostora ima napretek, a do nas je koliko ćemo to znati iskoristiti. Vjerujem, ako se smiri globalna situacija s raznim krizama koje na nas utječu, suradnja će biti još bolja i rasprostranjenija – kazao nam je poduzetnik koji dosta vremena provodi na relaciji BiH – Kina.

AUSTRIJA – HRVATSKA 1:3 Pobjeda Hrvatske za povijesno osvajanje skupine Lige nacija

Hrvatska reprezentacija pobijedila je u drami posljednjeg, šestog kola natjecanja po skupinama Austriju u Beču 3:1 i tim rezultatom zadržala prvo mjesto ljestvice skupine 1 elitne grupe Lige nacija. Ta pozicija vodi Hrvatsku na završni turnir četiri najbolje momčadi natjecanja koji će se održati od 14. do 18. lipnja sljedeće godine.Uz Hrvatsku tamo će nastupiti i Nizozemska, a za preostala dva mjesta se bore Mađarska i Italija, odnosno, Portugal i Španjolska.

Na poluvremenu utakmice Hrvatska je kombinacijom svog rezultata u uvodnom dijelu (1:1) i prednosti Danske protiv Francuske (2:0) pala na drugo mjesto poretka, a to znači i da je u tim trenucima bila bez plasmana na završni turnir. Ipak, golovima Marka Livaje i Dejana Lovrena ponovno je preuzela vodstvo u kojem je bila nakon što je Luka Modrić zabio na otvaranju utakmice. Tu prednost poništio je Christoph Baumgartner u osmoj minuti, no nakon tri savršeno iskorištene minute sredine nastavka i dva gola Hrvatske, novog povratka za Austriju nije bilo.

Hrvatska je na stadionu u Beču imala veliku pomoć svojih navijača kojih se ondje skupilo 20-ak tisuća. Uz pjesmu i podršku koja se čula s tribina, igrači Zlatka Dalića sjajno su otvorili susret, a kapetan Luka Modrić odradio ono najvažnije za svoj drugi gol u natjecanju ove sezone i poticaj suigračima. Brzo izjednačenje Austrije nije ostavilo prevelikog traga na hrvatskim igračima, barem ne u smislu gola, no dobar dio susreta Austrija je izgleda opasnije i kao momčad koja će prva do sljedeće prednosti.

Dva gola u tri-četiri minute

U tim trenucima, tri-četiri minute efikasne igre riješile su pitanje pobjednika i aktualne svjetske doprvake gurnule su u priliku za novi trofej. Onaj koji se dodjeljuje pobjedniku natjecanja u lipnju sljedeće godine.

Nakon dvije razočaravajuće sezone u Ligi nacija, prve u kojoj je reorganizacija natjecanja sačuvala Hrvatsku u elitnoj skupini i druge u kojoj je samo zahvaljujući boljoj gol-razlici od Švedske ostala s jednom pobjedom i pet poraza dio elite, Hrvatska u svojoj trećoj sezoni ondje odrađuje velik posao. On još nije gotov…

U utorak ispraćaj obitelji Krstić

Ispraćaj obitelji Krstić koja je tragično stradala u prometnoj nesreći održat će se u utorak, 27. rujna, u 15 sati ispred Gradske mrtvačnice Bijeli brijeg u Mostaru.

Obitelj će sućut primati od 14 sati. Pokop će biti obavljen na rimokatoličkom groblju Ortješ tijekom kojeg će biti služena i misa zadušnica za pokojne.

Tri člana obitelji Krstić smrtno su stradali u prometnoj nesreći koja se u subotu dogodila kod mjesta Buna kraj Mostara. Trogodišnja kćerka zadobila je po život opasne ozljede i smještena je u SKB Mostar.

ČLANOVI TAEKWONDO KLUBA “FOJNICA” OSTVARILI ODLIČNE REZULTATE NA NATJECANJU U HADŽIĆIMA

Članovi Taekwondo kluba “Fojnica” nastupili su na međunarodnom turniru Hadžići Friendship championship i završili su sa četiri zlatne medalje.

Zlatne medalje osvojili su Amanda Hukić, Eldan Varka, Noa Hukić i Deni Hodžić.

Srebrne medalje osvojili su Ajla Omanović i Luka Miličević.

Bronza je pripala Ismailu Omanoviću i Nihadu Haskoviću.

Turnir u Hadžićima okupio je 407 natjecatelja iz 37 klubova i tri države regije Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske.

Bez medalje su ostali David Oroz i Ahmed Mazić.

Mlađi kadeti i kadetkinje osvojili su drugo mjesto timski.

Sudci su bili Irena Oroz, Mirjana Golub, Dario Stojanovic i Zeljko Buzuk, a trener tima “Fojnice” Ivan Krajina.

Čestitke timu na odličnim rezultatima!

Privući tvrtke s njemačkog govornog područja da ulažu u BiH

Tvrtka Coral d.o.o., koja aktivno radi na poticanju izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i regiju jugoistoka Europe, kao i povezivanju domaćih gospodarstvenika s uspješnim tvrtkama i tržištima zapadne Europe, namjerava približiti bosanskohercegovačke potencijale poslovnoj zajednici s njemačkog govornog područja.

S tim ciljem izradili su publikaciju “Bosnien und Herzegowina Extra 2022/23” za njemačko govorno područje – Austriju, Švicarsku i Njemačku, što predstavlja područje s više od 100 milijuna stanovnika, piše Večernji list BiH.

Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine u tom smislu uputila je poziv medijima na Gospodarsku prezentaciju BiH na tržištu Europske unije tvrtke Coral d.o.o. u cilju promidžbe gospodarstva i tvrtki u publikaciji “Bosnien und Herzegowina Extra 2022/23”.

Temeljni ciljevi navedene poslovne publikacije su funkcionalno povezivanje poslovnih subjekata i tvrtki na relaciji Bosna i Hercegovina – zemlje njemačkog govornog područja i obratno radi veće protočnosti podataka i informacija te proširivanja komunikacije na svim razinama, zatim uspostavljanje poslovnih veza i odnosa između BiH i stranih gospodarstvenika i gospodarstva općenito te uspostavljanje informacijskog sustava koji bi olakšao i ubrzao komunikaciju i u velikoj mjeri olakšao potencijalnim ulagačima doći do svih potrebnih informacija na jednom mjestu. Prezentacija će se održati u Tehnološkom parku Intera u utorak, 27. rujna 2022., u 10 sati.

U četvrtak, 29. rujna 2022., s početkom u 11 sati u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (Branislava Đurđeva 10, Sarajevo) Vanjskotrgovinska komora, u suradnji s tvrtkom Coral Consulting Service, također organizira prezentaciju navedene publikacije.

Iz tvrtke Coral u više su navrata isticali iznimne potencijale Bosne i Hercegovine za ulaganja tvrtki iz Europe, a Zdenko Štriga, uspješni biznismen rodom iz Hrvatske, koji ima dugogodišnje iskustvo u investiranju, nedavno je u Mostaru upravo s tim ciljem otvorio ured svoje tvrtke Coral Consulting Service.

Štriga je objasnio i kako se žele staviti iseljeništvu na raspolaganje, objasniti ciljeve i vizije, uspostaviti sustav koordinacije te ga pozvati da se uključi u proces ekonomskog razvoja.

Kada je riječ o konkretnim načinima pomoći u uvezivanju, Štriga navodi kako, zahvaljujući dosadašnjem iskustvu, iseljeništvu mogu pomoći pri odabiru investicijskog projekta u skladu s ponudom i potražnjom, kao i projekta koji može ostvariti očekivanu dobit štedeći im vrijeme i novac. Također, to mogu i stručnom pomoći te savjetovanjem.

Kiseljak će pokazati snagu i nastaviti pobjednički niz 2. listopada

Polaganjem vijenaca ispred Središnjeg spomenika poginulim braniteljima u Kiseljaku, danas je započeo program posjete dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH ovoj općini u Županiji Središnja Bosna.

Riječi dobrodošlice uputio je predsjednik Općinskog odbora i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak prilikom održanog sastanka u prostorijama stranke.

Mišurić-Ramljak je predstavio rad stranke kroz pripremu za Opće izbore, ali i organizacija, Mladeži i Zajednice žena, kazavši, kako se radi o dobro organiziranim strukturama te je predstavio aktualne projekte općine Kiseljak. Pozdravio je dolazak Borjane Krišto, zajedničke kandidatkinje Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Čovića kao i sve kandidate, nositelje listi za Opće izbore u BiH.

Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, kazala je kako će Kiseljak kao i uvijek do sada pokazati snagu i nastaviti pobjednički niz 2. listopada.

Izaslanstvo je potom otišlo do Doma zdravlja Kiseljak, gdje ih je dočekao dr. Nino Baban, ravnatelj, koji je govorio o radu ove zdravstevene ustanove ali i tijeku radova na novoj modernoj zgradi Doma zdravlja koja će pratiti regionalne pa i europske trendove što se tiče primarne zdravstvene zaštite.

Izaslanstvo je obišlo i radove na dionici ceste obilaznice u Kiseljaku, gdje ih je o radovima i tijeku projekta upoznao Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH.

Druženje kandidata održano je na Trgu kneza Radoje u Kiseljaku, gdje se nazočnima obratila Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

„Vjerujem u vas ovdje u Kiseljaku, vjerujem u snagu našeg zajedništva. Vjerujem kako ćemo na predstojećim izborima 2. listopada pokazati našu odgovornost za budućnost BiH, posebno hrvatskog naroda. Vjerujem kako ćemo učinit sve da ostvarimo naše programske ciljeve, kako bi odgovorili na izazovna vremena i ugroze koje su pred nama i osigurali kvalitetan život za svakog čovjek na ovom prostoru. U zajedništvu do pobjede“, poručila je Krišto

Posjet Kiseljaku dužnosnici su zaključili druženjem na koncertu klape Cambi.

Fojnica: Izložba ,,Novi život starog hrasta”

U organizaciji HKD Napredak, Podružnica Fojnica u subotu 1. 10. 2022 godine u Samostanu Duha svetoga u Fojnici sa početkom u 19 sati biti će predstavljena izložba ,,Novi život starog hrasta”, autora Ive Jelušića iz Odžaka.

Na izložbi će biti izloženo 45 replika zdjela sa lokaliteta Pivnica kod Odžaka iz doba kostolačke kulture koje su urađene od abonosa.
Posjetitelji će imati prigodu pogledati i uvodni kratki film, a svojim stručnim obraćanjem o ovom dobu u Izložbu će nas uvesti povjesničarka Sandra Biletic.

Krišto u posjeti Travniku – Naša zadaća je osigurati više razloga kako bi mladi ostajali ovdje i gradili svoju budućnost

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH danas je posjetu Županiji Središnja Bosna, nakon sinoć održanih preizbornih skupova u Busovači i Uskoplju, nastavilo posjetom Travniku.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH te kandidati i nositelji listi iz ove županije, Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Lidija Bradara članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna održali su niz aktivnosti, posjeta i druženja na prostoru općine Travnik.

Izaslanstvo je posjetilo Franjevački samostan sv. Franje Asiškog – Guča Gora, gdje su razgovarali sa fra Davorom Petrovićem, gvardijanom. Potom je uprilikčena posjeta i druženje sa sportskim kolektivima Nova Bila, predstavnicima svih sportskih klubova u Sportskoj dvorani Nova Bila.

Na kraju je upriličeno druženje i radni sastanak članova Općinskog odbora HDZ BiH Travnik s kandidatima i nositeljima listi za Opće izbore u BiH.

Predsjednik stranke u Travniku, Bojan Domić ujedno i ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi SBŽ-a istaknuo je sve aktivnosti vezane uz pripremu i održavanje Općih izbora u BiH koje su provedene i planiraju se provesti na terenu općine Travnik. Domić se zahvalio visokom izaslanstvu HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH na svim potporama većih razina vlasti koje su pružene ovoj općini, posebno onima koje su vezane za mlade. „Središnja Bosna lijepa je i ugodno područje za život, s tim da je potreban kontinuiran strateški pristup i ulaganje u modernizaciju gospodarstva, kao i na kreiranju programa poreznih olakšica, subvencija, poticaja kao mjerama demografske revitalizacije ovog područja pri čemu su dužnosnici entitetske i državne razine izvršne i zakonodavne vlasti Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH uvijek i zagovarali“, kazao je Domić i zahvalio se na svekolikoj potpori koja je došla u Travnik s većih razina.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH izrazila je uvjerenje kako svi dužnosnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora imaju snage za rješenje svih narodnih i političkih prijepora za budućnosti BiH. HDZ BiH je kroz tijela Hrvatskog narodnog sabora BiH uvijek podupirao sve što je u interesu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i to će nastaviti činiti i u budućnosti. „Naša zadaća je osigurati više razloga kako bi ljudi ostajali ovdje i gradili svoju budućnost. Moramo se pobrinuti i za one ljude koji žele ostati na ovim prostorima, ali i dati sve od sebe kako bismo pružili nadu i poticaj našim ljudima koji su u iseljeništvu da razmisle i o povratku u rodni kraj“, istaknula je Krišto.

Sinkovići ostali bez medalje nakon 12 godina: Ne znamo kako se ovo dogodilo

Hrvatski veslači braća Valent i Martin Sinković zauzeli su četvrto mjesto u dvojcu na pariće na Svjetskom prvenstvu u češkim Račicama.

Zlato su osvojili Francuzi Hugo Boucheron i Matthieu Androdias s vremenom 6:09.34, drugi su bili Španjolci Aleix Garcia Pujolar i Rodrigo Conde Romero (6:10.52) , a treći Australci David Bartholot i Caleb Antill (6:11.92). Braća Sinković su do četvrtog mjesta stigli s vremenom 6:14.99.

Tako su Sinkovići ostali bez medalje po prvi put još od 2010. godine. Ostali su na 19 medalja, od čega 14 zlatnih, ako se računaju sva najveća natjecanja – Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva.

“Razočarani smo finalom, ali to je sport – tako je kako je. Čestitam ekipama koje su bile daleko ispred nas, bili su klasa za sebe. Moramo analizirati što se dogodilo, vidjeti što napraviti da budemo bolji, ali ovo će nam definitivno biti motivacija za iduću godinu”, rekao je Valent Sinković.

“Nadamo se povratku pobjedama”

“Treba iz poraza uvijek izvući neku pouku. Ne bih govorio koji je uzrok jer iskreno ni ne znam trenutno. Čamac je išao jako lijepo na treninzima i sve je bilo dobro tako da ćemo naknadno analizirati sve s trenerom. Definitivno ne mislimo da je ovo početak kraja ili kraj nego samo dvije lošije utrke i mislim da ćemo se iduće godine vratiti još jači”, izjavio je Martin Sinković i zahvalio navijačima na podršci.

“Stvarno je bilo posebno ići na vodu i čuti naše navijače. Nadamo se da ćemo se sljedeće godine vratiti u svoje pobjedničke vode jer ova sezona je do sada bila savršena i mislim da možemo tako i sljedeće.”

Krišto u posjeti Travniku – Naša zadaća je osigurati više razloga kako bi mladi ostajali ovdje i gradili svoju budućnost

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH danas je posjetu Županiji Središnja Bosna, nakon sinoć održanih preizbornih skupova u Busovači i Uskoplju, nastavilo posjetom Travniku.

Na kraju je upriličeno druženje i radni sastanak članova Općinskog odbora HDZ BiH Travnik s kandidatima i nositeljima listi za Opće izbore u BiH.

Uskoro će se moć vlakom od Sarajeva do Zagreba

Najavljeni međunarodni vlak na relaciji Sarajevo – Zagreb, ukoliko se dogovori promet istog, budući da se čeka odgovor Željeznica RS na inicijativu za sastanak koji su predložile Željeznice FBiH, počeo bi prometovati 11. prosinca ove godine.

Kazali su ovo za portal Radiosarajevo.ba iz Željeznica FBiH na upit kada bi mogla biti uspostavljena putnička linija Sarajevo-Zagreb-Sarajevo preko Banjaluke, a za koju je ranije bilo najava.

“Ponovnom uspostavljanju ovog vlaka, prethodilo bi ponovno povezivanje Sarajeva i Banjaluke o čemu pregovaramo sa Upravom Željeznica RS”, potvrđeno je.

Kada je u pitanju uspostavljanje sezonskog putničkog vlaka Sarajevo-Ploče-Sarajevo koji je prometovao u razdoblju od 01. srpnja do 11. rujna , on je “u potpunosti opravdao očekivanja Željeznica FBiH”.

“Ovaj vlak je prometovao samo petkom, subotom i nedjeljom (ukupno 11 vikenda, odnosno, 33 dana) i za to vrijeme na spomenutoj relaciji prevezeno je 4.666 putnika. Cijena karte u jednom pravcu iznosila je 25 KM, a cijena povratne karte koja je važila mjesec dana iznosila je 41,40 KM. Zbog velikog interesa putnika u sastav vlaka na relaciji Sarajevo-Ploče redovno su bile uvrštene dvije Talgo garniture sa 472 mjesta za sjedenje. Iskazani interes putnika za vožnju na relaciji Sarajevo-Ploče-Sarajevo najbolji je pokazatelj da bi ova linija i ubuduće trebala prometovati”, kazali su za portal Radiosarajevo.ba iz ovog poduzeća.

Počela je podjela glasačkih listića općinskim/gradskim izbornim povjerenstvima

Sukladno Planu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o dostavi izbornog materijala, rano jutros iz skladišta Povjerenstva počela je distribucija osjetljivog izbornog materijala, uključujući glasačke listiće, općinskim/gradskim izbornim povjerenstvima u BiH.

Prvog dana distribucije osjetljivog izbornog materijala, sedam kamiona, uz policijsku pratnju i nadzor Tajništva SIP-a BiH, dostavit će materijal u 31 općinu/grad u Bosni i Hercegovini, gdje će biti uz primopredajni zapisnik predaje nadležnom općinskom/gradskom izbornom povjerenstvu.

Predviđeno je da distribucija osjetljivog izbornog materijala općinskim/gradskim izbornim povjerenstvima traje pet dana, odnosno posljednja dostava planirana je za četvrtak, 29. rujna 2022. godine.

Općinska/gradska izborna povjerenstva dostavljaju izborni materijal biračkim odborima dan ranije, a najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta.

Sukladno Pravilima o provođenju izbora, birački materijal se čuva u zaključanim prostorijama na mjestu biračkog mjesta noć prije otvaranja biračkog mjesta. Policija osigurava birački materijal noć prije otvaranja biračkih mjesta na lokacijama biračkih mjesta.

Predsjednik i članovi biračkog odbora odgovorni su za sigurnost izbornog materijala na biračkom mjestu od trenutka primitka materijala do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta, završetka postupka prebrojavanja i dostavljanje biračkog materijala općinskom/gradskom izbornom povjerenstvu, priopćeno je iz SIP-a.

(Video) Spasio dva života, vozi fiću, upisao fakultet u 45-oj, ima petero djece…

Petar Bijelić je Bugojanac sa adresom u Zagrebu. Profesionalni je vozač autobusa a u slobodno vrijeme se druži sa svojim Fićom, popularna Zastava koja mu puni baterije kada nije na poslu. Nerijetko se iz Zagreba zaputi za Bugojno sa Fićom i bez problema pređe 650 km uz potrošnju 6,5 litara na 100 kilometara. Pored ove ljubavi veliki je humanitarac i spasio je dva života a i pored toga upisao je fakultet u 45-oj godini. Svestran i jako pozitivan Petar Bijelić.

U Srednjoj školi “Ivan Goran Kovačić” održano predavanje na temu “Oružje ne štiti”

U suradnji sa PS Kiseljak u Srednjoj školi “Ivan Goran Kovačić”, u Kiseljaku, održano je predavanje na temu “Oružje ne štiti, oružje ubija”, učenicima trećih i četvrtih razreda škole.

Poučna tema o opasnostima koje se kriju u oružju zainteresirala je i ostavila dubok dojam na učenike.
Predavanju su nazočili razrednici prof. Arijana Ivicevic, prof. Vedran Pecirep i voditeljica Vijeća učenika škole prof. Danijela Lučić.

Učenicima su podijeljeni i promotivni materijali na ovu temu.

Iz uprave škole su se zahvalili na suradnji djelatnicima PS Kiseljak Leu Laštri i Jozi Laliću.

Održane 43. „Lepeničke jeseni“

Na Igralištu Osnovne škole u Lepenici i ove godine, na 43. manifestaciji očuvanja tradicije i običaja Hrvata Lepeničke doline, tražilo se mjesto više. Organizator manifestacije koja se održava 43. put bilo je Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Bećarac“ koje u Lepenici djeluje od 1976. godine.

Ovogodišnju manifestaciju otvorio je mladi viječnik Općinskog vijeća Kiseljak Boris Mrnjavac.

Uz domaćine nastupili su i HKUD „Dubrave“ iz Aladinića u općini Stolac, HKUD “Fra Karlo Kujundžić” iz Brestovskog, HKUD “Gromiljak” iz Gromiljaka, KPD “Matija Gubec” iz Bakovića, KUD “Rudine” župa Vidoš iz Livna, IFD župa “Potkraj-Turbe”, HKUD “Biloševica Rasno i Dužice” iz Širokog Brijega i HKUD “Crvenice” iz Tomislavgrada.

Općina Kiseljak zajedno s Ministarstvom obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa, bila je pokrovitelj manifestacije.

Kiseljak.info

Borjana Krišto iz Uskoplja – Uz suživot i međusobno uvažavanje gradimo BiH u kojoj će se svi narodi osjećati dobro, sigurno i jednakopravno

Sinoć je u prepunom Domu kulture u Uskoplju održan predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH. Dužnosnici su prije skupa odali počast poginulim hrvatskim braniteljima, položivši cvijeće i svijeće na Središnjem spomeniku.

Dražen Matišić predsjednik OO HDZ BiH Uskoplje, kao domaćin predizbornog skupa, istaknuo je koliko se ljudi u Uskoplju zalažu za politiku i zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora na čelu sa HDZ-om BiH, te najavio ustrajnu borbu za prava Hrvata i za 2. listopada.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, je naglasila važnost izlaska na izbore počevši od onih najtežih političkih vremena kada je nametnutim odlukama mimo volje hrvatskog naroda počela borba za jednakopravnost. Pored teške situacije s kojom smo suočeni posljednjih godina u ekonomskom i gospodarskom pogledu i svim drugim krizama, Krišto je upozorila i na ključnu, političku krizu, s kojom se suočavamo u BiH.

„BiH je definirana kao domovina tri konstitutivna naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, nepravdeno podjeljena na dva entiteta, uz to imamo stalne nasrtaje na naša Ustavom zagarantirana prava, prava konstitutivnog naroda. Samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda, mogu biti jamstvo opstojnosti, sigurnosti i europske budućnosti BiH. Kako bi Hrvati ostvarili sve programske i vanjskopolitičke ciljeve, 2. listopada moraju pokazati svoju odgovornost, izaći na izbore i izabrati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama. Samo tako možemo izboriti svoju ustavnu jednakopravnost i izboriti se za kvalitetniji život svakog čovjeka na ovom prostoru i na prostoru cijele BiH. Uz suživot i međusobno uvažavanje moramo graditi stabilnu, prosperitetnu, modernu te politički, ekonomski i socijalno stabilnu zemlju u kojoj će se svi narodi osjećati dobro, sigurno i jednakopravno“, poručila je Krišto.

Na skupu su govorili i Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Lidija Bradara članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna

Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, kazao je kako unatoč svim problemima i poteškoćama Hrvate u BiH povezuje zajednička borba za prava našega naroda. „Upravo nas naše zajedništvo kroz Hrvatski narodni sabor BiH krasi, i to je ono nešto što drugi nemaju. Pokušali su na razne načine uništiti poziciju hrvatskog naroda, kao političkog subjekta i zavladati Federacijom, kao entitetom jednog naroda. Pokazali smo da im to neće uspjeti. Pokažimo im to i 2. listopada, izađimo na izbore i svoju potporu usmjerimo jedinoj snazi koja se bori za poziciju Hrvata u BiH, to je zajedništvo svih Hrvata Posavine, Središnje Bosne i Hercegovine kroz Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH“.

Lidija Bradara nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u Uskoplju je govorila u ime ljudi svih kandidata s liste. Naglasila je nužnost postizanja stabilnosti u BiH, posebno političke stabilnosti. „Naše borbe za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih drugih u BiH dosad su bile uzaludne, no nismo se predavali i nastavljamo borbu do zadnje prilike. Federalna razina, je ključna kada su u pitanju političke borbe, ali i ona životna pitanja pa čak i neophodni zakoni koji stoje na našem europskom putu. Središnja Bosna je oduvijek prostor na kojem žive i Hrvati, i tako mora ostati. Ona je i vezivno tkivo države Bosne i Hercegovine, najbolji primjer onoga što ista predstavlja i zaštita naših nacionalnih prava na ovom prostoru je od ključne važnosti za više razine“, istaknula je nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara.

Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna, istaknuo je značaj Županije Središnja Bosna u ukupnom političkom odnosu. „Bolji život svakog Hrvata, odnosno svakog stanovnika Županije Središnja Bosna naš je prioritet i obveza. Opstali smo i ostali. Predati se nećemo. Hrvati Središnje Bosne imaju svoje legitimne predstavnike u vlasti u Županiji Središnja Bosna i stoga vas pozivam da izađete na izbore 2. listopada i svoje povjerenje ponovno date listi stranaka Hrvatskog narodnog sabora predvođenih HDZ-om Bosne i Hercegovine. U zajedništvu ćemo pobijediti, ostati, opstati i nastaviti stvarati preduvjete za nove naraštaje“, zaključio je general Nakić.

BIHAMK: Kolnik je mokar i klizav, prilagodite vožnju uvjetima na cesti

Kolnik je jutros mjestimično mokar i klizav, a frekvencija vozila slabijeg intenziteta. Vozače upozoravamo na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja, piše BIHAMK.

Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uvjetima na cesti.

Radovi u tunelu Skela

Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedjelje) od 08 do 17 sati obustavlja se promet na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagić. Za vrijeme obustave prometa se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Bez dužih zadržavanja na graničnim prijelazima

Sporije, zbog radova, prometuje se na dionici autoceste A-1 Zenica jug-Zenica sjever, kao i na magistralnim cestama: Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), Tuzla-Lukavac, Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Građani BiH će zbog poskupljenja imati vrlo tešku i neizvjesnu zimu

Inflacija u FBiH popela se na 17,6 posto u srpnju na godišnjoj razini, objavio je Federalni zavod za statistiku.

– Ovo je najveća inflacija u posljednje 22 godine – napisao je ekonomist Vjekoslav Domljan na Twitteru.

Cijene hrane zabilježile su u srpnju rast od 25,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su cijene bezalkoholnih pića imale rast od 16,5%, piše Večernji list BiH.

Korištenje prijevoznih sredstava, uslijed poskupljenja goriva, skuplje je 41%, dok su usluge prijevoza poskupjele 18%. Poslije tih stavki, najveći rast bilježe el. energija, plin i drugi energenti, gdje poskupljenje na godišnjoj razini iznosi 23,6%.

Poskupljenje hrane

Vlasti na svim razinama u BiH iznalaze “ad hoc” i provizorna rješenja o jednokratnim naknadama, privremenim i povremenim novčanim izdvajanjima ili pokušaju sprječavanja rasta cijena; uglavnom bez bitnijeg rezultata. U posljednjih godinu dana u BiH su značajno poskupjele sve životne namirnice, neke i za više od 50%, dok su primanja umirovljenika i radnika tek neznatno povećana.

S obzirom na to da mnogi građani svojim plaćama i mirovinama već odavno ne mogu pokriti troškove života, dodatnu glavobolju zadaju im najave novih poskupljenja, koja će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen i zimu koje nam predstoje. A najviše ih pogađa povećanje cijena namirnica koje svakodnevno moraju kupovati, tako da je za mnoge odlazak u trgovinu, pekarnicu ili na tržnicu postao prava noćna mora. Sindikalna potrošačka košarica za kolovoz stajala je 2900 KM, a četveročlana obitelj samo za hranu trebala je izdvojiti 1241 KM.

– Ljetni i topli dani završavaju, a vrlo teška i neizvjesna zima je pred vratima. Prvo nas čeka rast cijena energenata i hrane, a onda novogodišnja čestitka rasta kamatnih stopa, koja će dovesti u još teži položaj građane. Uskoro će bh. zime zazimiti, a umjesto razglednica, iz toplih krajeva stići će nam računi za sav nemar i nerad političara na vlasti. Kao i uvijek, kompletan ceh plaćamo svi mi, građani, a ne oni – napisao je na Facebooku ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

U proteklih godinu dana zasigurno je najviše poskupjelo ulje, pa su tako građani za litru ulja prošle godine izdvajali 3,01 KM, a ove godine je plaćaju 5,70 KM. Skuplja je i riža, koja je po kilogramu stajala 3,38 KM, a sada je 4,23 KM. Značajno je poskupjelo i brašno, koje po kilogramu stoji 1,47 KM, a koštalo je 0,94 KM. Poljoprivrednici najavljuju da će cijene mesa nastaviti rasti. Građani na mesu prave i najveće uštede.

I dok je 1 kg junećeg mesa od buta bez kosti u lipnju prošle godine stajao 13,55 KM, ove godine košta gotovo 18 KM. Nezapamćene cijene dosegnula je i piletina, a pile se može kupiti za 6,49 KM, a samo godinu prije koštalo je 5,02 KM. Cijene maslaca posebno su iznenadile, a 1 kg sad stoji 28 KM, dok je ranije koštao 21,56 KM. Uštede se prave i na kavi, čija je cijena po kg dosegnula 16,86 KM, a ranije je bila 13,17 KM. Za litru mlijeka danas je, umjesto ranijih 1,38 KM, treba izdvojiti gotovo 2 KM.

Skuplje grijanje

Zima dolazi i definitivno će za građane biti teška.

– Prvi udar na naše građane predstavljat će značajniji rast cijene energenata. Cijena prirodnog plina je u godini dana povećana gotovo 100%, gdje će dodatni rast cijene taj energent zabilježiti, ironično, nakon izbora. Vrlo je izvjesno da će i cijena električne energije biti povećana za oko 20%, što će račune za grijanje učiniti još većim. S obzirom na to da nije došlo do rasta plaća ili ili je došlo do nedovoljnog rasta, građani će se naći pred izborom – što platiti – račune ili hranu.

O kakvom rastu cijene energenata svjedočimo, najbolje se može vidjeti na primjeru cijene peleta koji se danas prodaje po dvostruko višim cijenama nego prošle godine. Tona peleta prošle se godine mogla kupiti i za oko 350 KM, danas je već iznad 750 KM uz najavu da će otići i iznad 1000 KM – navod Hadžić. Ono što najviše brine, uz rast cijena energenata i hrane, je drastičan rast kamatnih stopa do kojeg će doći u siječnju.

Promjena vremena: Očekuju se padaline širom BiH

U Bosni i Hercegovini se danas očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom.

Prije podne padaline će biti uglavnom na zapadu i sjeverozapadu Bosne, a poslije podne u većem dijelu naše zemlje.

U večernjim satima padaline uglavnom u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Vjetar će biti slab do umjeren istočni i jugoistočni.

Jutarnja temperatura je od 7 do 13, na jugu do 16, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 stupnja Celzijusova.

Epilog stravične nesreće kod Mostara: Četvero preminulih, stradala skoro cijela obitelj

Četiri osobe smrtno stradale i četiri teško ozlijeđene, od kojih je jedna zadobila ozljede opasne po život, epilog je stravične nesreće koja se sinoć dogodila na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Buna – Zaton južno od Mostara.

Kako je potvrđeno Avazu, smrtno su stradali B. K. (35),M.K.(34) i R. K. (9) koji su se nalazili u automobilu Renault Scenic te M. P. (46) iz automobila BMW X5.

Nažalost, stradali iz Renaulta su članovi obitelji, a radi se o mužu, ženi i djetetu.

Teške tjelesne ozljede su zadobile osobe i iz druga dva automobila, također, marke BMW te Mercedesa.

Okolnosti ove užasne nesreće se i dalje utvrđuju. Naložene su sve neophodne mjere i radnje.

Očevid koji su obavili pripadnici Policijske uprave Mostar, a kojim je rukovodila dežurna županijska tužiteljica je trajao više od pet sati, a više informacija bit će poznato kasnije.

Busovača: Borjana Krišto iz Busovače: Hrvatski narod nije podstanar u BiH, nitko neće odlučivati u ime hrvatskog naroda

Uz pozdrave i zahvalu svim okupljenima u prepunoj dvorani na predizbornom skupu u Busovači, Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, pozdravila je i sve kandidate i dužnosnike kao sudionike velikog političkog projekta zajedništva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

„Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH je u tri navrata uzurpirana od strane Bošnjaka, i u ove izbore idemo po neizmijenjenim izbornim pravilima“, naglasila je Krišto i upozorila: „Svi smo svjesni kako je to promašena politika koju razumije i ne podupire većina ljudi u BiH. Prava konstitutivnih naroda po Ustavu i zakonu se moraju poštivati, naravno kao i prava svakog pojedinca. Samo dogovorom našu domovinu BiH možemo graditi i voditi na europskom putu, što je naš glavni cilj, uz potpuno uvažavanje kako kolektivnih tako i individualnih prava“, kazala je, između ostalog zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH.

Hrvatski narod svojom većinskom voljom mora odlučivati tko će ga predstavljati u institucijama gdje se štitie kolektivna prava, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Hrvatski narod nije podstanar u BiH i nitko neće odlučivati u ime hrvatskog naroda“, kazala je Krišto te pozvala sve da 2. listopada potvrde zajedništvo hrvatskog naroda na svim područjima u BiH.

Na skupu u Busovači govorili su i nositelji listi HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH za Opće izbore u BiH, Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Lidija Bradara članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna

Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, govoreći o programu za izbore istaknuo je i veliku odgvornost pri zastupanju Hrvata iz središnje Bosne, ali i svih Hrvata u BiH. „Kao hrvatski narod u BiH, mi se nastojimo očuvati kao politički subjekt, a vidimo s druge strane toliko želje da se taj paritet i konstitutivnost naruši. Određene političke stranke rade kampanje u cilju ustroja građanske države, a to je put prema jednonacionalnoj državi“, kazao je Čavara. Na kraju je pozvao da Hrvati masovno izađu na izbore i daju potporu jedinoj snazi koja se bori za poziciju Hrvata u BiH, a to je HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor u zajedništvu svih Hrvata Posavine, Središnje Bosne i Hercegovine.

Lidija Bradara nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u svome govoru istaknula je povijesni značaj, bogatu tradiciju i raznolikost i ogromne potencijale Središnje Bosne. Posebno je naglasila kako je to prekrasan prostor, prostor dobrih i hrabrih ljudi. „Ravnomjeran ekonomski razvoj, strateški pristup razvoju ekonomije, socijalna sigurnost, ali i opredijeljenost za čistu industriju, promocija naših turističkih ljepota i demografske mjere točke su na kojima inzistiramo i na kojima moramo raditi da bi naši ljudi imali priliku za kvalitetniji život i samim time volju za borbom, ostankom i opstankom“, poručila je Bradara.

Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna, u svome obraćanju istaknuo je važnije projekte koji su urađeni na području ove županije u proteklom razdoblju, planirajući bolje životne uvjete za Hrvate i druge narode u Središnjoj Bosni. „Nastavak izgradnje škola, vrtića, zdravstvenih i drugih ustanova, kao i pomoć mladim obiteljima, poduzetnicima, ugroženim skupinama i dalje će ostati prioritet našeg rada i djelovanja. Bolji život svakog Hrvata, odnosno svakog stanovnika Županije Središnja Bosna naš je prioritet i obveza“, kazao je Nakić.

Mirjana Plavčić, predsjednica Općinskog odbora HDZ BiH Busovača na početku večerašnjeg predizbornog skupa HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH iskazala je zahvalu svima na dolasku i na ogromnoj potpori koju Busovača daje kandidatima na svim listama koji se bore za opstojnost hrvatskog naroda u BiH.

Predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH održan je večeras u dvorani Srednje škole Busovača.

Plenković u UN-u pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer Hrvatske Andrej Plenković govorio je na Općoj skupštini UN-a. Premijer najmlađe članice EU govorio je o jugoistočnoj Europi. Nakon govora o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu osvrnuo se na stanje u jugoistočnoj Europi.

“Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu”, rekao je Plenković.

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Dodao je da je Hrvatskoj “stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti”. “Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH”, rekao je hrvatski premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti “pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme”.

“Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti”, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.

“Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost”, naglasio je.

“Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine”, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”.

“Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet”, istaknuo je hrvatski premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.

“Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu”, rekao je Plenković.

Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu”, naglasio je.

Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”.

Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.

“Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan”, poručio je.

Energetska, klimatska kriza

Premijer Hrvatske je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.

“Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo”, istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. “Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora”, rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer Hrvatske smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

“Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)”, naveo je.

Premijer Hrvatske je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini”.

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time “osnažuje svoju poziciju”.

Plenković je zaključno poručio da “dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju”.

Dodao je da je “potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije”.

“Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan”, rekao je Plenković.

Hina

SIP izrekao novčane kazne PDA-u, PDP-u, SNSD-u, Vladi Đajiću i Elzini Pirić

Na 48. hitnoj sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine izrečene su novčane kazne za nekoliko stranaka i političkih subjekata.

Izrečene su kazne za političke stranke PDP, PDA i SNSD, a kazne su dobili i njihovi kandidati Sanja Dimitrić, Elzina Pirić i Vlado Đajić.

Kandidatkinja PDP-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske, odbornica u Skupštini Dervente i uposlenica osnovne škole u Derventi Sanja Dimitrić kažnjena je s 3.000 KM, kao i PDP koji je kažnjen u istom iznosu zbog zloupotrebe javnog resursa u statusu prosvjetnog djelatnika, prostorija škole kako bi slala političke poruke.

SDS je prijavio Vladu Džajića da je zlorabio javna sredstva i resurse UKC-a RS i SRNA-e, a kako ga je SNSD kandidirao kazne su dobili i Đajić i SNSD i to 10.000 odnosno 5.000 KM, prenosi Patria.

SDA je prijavio i Elzinu Pirić, predsjednicu PDA te kandidatkinju za Zastupnički dom Parlamenta FBiH zbog govora mržnje. Ona je povezala predizborni plakat Bakira Izetbegovića na kojoj je fotografiran podignute ruke s fašističkim pozdravom iz Drugog svjetskog rata.

Pirić je rekla da “nas netko pozdravlja kao nekad ‘39 kako su pozdravljali Europu” što je aluzija.

Zbog toga je kažnjena s 5.000 KM, a PDA s 3.000 KM.

Nakon prijave Transparency Internationala, SNSD je kažnjen i zbog vođenja plaćene političke kampanje prije početka iste. S obzirom na to da je riječ o prvom ovakvom kršenju SNSD-a u ovoj predizbornoj kampanji, dobili su minimalnu kaznu od 3.000 KM, prenosi N1.

(Video) Žena zmaj, ne boji se nikakvog posla, a u ovome je najbolja

Amira Miftarević je jako vrijedna i čestita žena koja se bavi proizvodnjom sira od ovaca a pored toga radi još puno poslova oko stočarstva i poljoprivrede. U reportaži smo prikazali samo mali dio onoga što Amira radi i ističe da će raditi dok god može. Jako malo je ovakvih žena koje se ne boje nikakvog rada.

Meteorolog otkrio kakva nas jesen očekuje

Toplija i sušnija jesen je nastavak trenda iz sezone u sezonu ove godine gdje smo imali dosta toplije sezone sa nešto manjim količinama padalina i takvu jesen očekujemo do kraja klimatološke jeseni – kazao je Krajinović.

Jesen je ove godine nastupila noćas, tri sata poslije ponoći po srednjoeuropskom vremenu, a trajat će do 21. prosinca kada počinje zima.

– Jesen je stigla i u Bosnu i Hercegovinu noćas u 3.04 minute po našem vremenu, tako da smo i na taj način stupili u novo godišnje doba. Za nas klimatologe jesen počinje 1. rujna, a vremenske prilike, odnosno temperaturni i padalinski režim uveliko liče na pravu jesen na našim prostorima. Dosta hladna jutra i česta kiša uz pojavu magle, odlike su vremenskih prilika tijekom ovog godišnjeg doba u našim krajevima, a proteklih nekoliko dana upravo su te vremenske prilike bile prisutne širom BiH – kazao je u izjavi za Fenu meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović.

Prema njegovim riječima, što se tiče sezonske prognoze jesen 2022. godine u BiH očekuje se sa nešto višim vrijednostima temperatura zraka u odnosu na uobičajene vrijednosti, a u pogledu padalina prognozira se nešto manja količina od tih referentnih vrijednosti.

– Toplija i sušnija jesen je nastavak trenda iz sezone u sezonu ove godine gdje smo imali dosta toplije sezone sa nešto manjim količinama padalina i takvu jesen očekujemo do kraja klimatološke jeseni – kazao je Krajinović.

On je istaknuo i kako prve snježne padaline u BiH nisu ništa neuobičajeno tijekom rujna.

– Treba spomenuti da je na našoj najvišoj meteorološkoj stanici na vrhu planine Bjelašnici snijeg registriran tijekom svih 12 mjeseci, a u rujnu apsolutni rekord za visinu snježnog pokrivača je 28 cm izmjeren rujna 1964. godine. Pored ove meteorološke stanice još je registriran snježni pokrivač na meteorološkoj stanici Ivan-sedlo 1978. godine kada je izmjereno 12 cm snježnog pokrivača. Tako da ove pahulje koje smo imali tijekom proteklog vikenda nisu ništa neubičajeno za naše prostore i mjesec rujan kao i ostali jesenji mjeseci mogu biti dosta snježni na našim prostorima – kazao je Krajinović.

Dodao je da i u pogledu temperatura zraka, ovo što je bilo tijekom proteklih par dana, nekoliko minusa na vrhu Bjelašnice nije također ništa neuobičajeno, ali je daleko od rekordih minusa.

– Apsolutni minimum na Bjelašnici minus 10,6 stupnjeva izmjeren je 1906. godine 28. rujna, a na većini meteoroloških stanica u našoj mreži apsolutne minimalne vrijednosti su dosta ispod nule. U Sarajevu je minus 2,2 stupnja izmjereno 28. rujna 1970. godine – kazao je.

Krajinović je istaknuo da i listopad i studeni također imaju dosta niže vrijednosti temperatura s većim maksimalnim vrijednostima snježnog pokrivača.

‘Pored onoga što se događa na Kosovu i u BiH, Crna Gora se pokazuje kao meta ruskog malignog utjecanja na Balkanu’

“Po onome što sam shvatio, a mislim da su to shvatili i naši saveznici, moguće prioritetna točka bavljenja i destabilizacije po principu – što gore na Balkanu, što gore u Crnoj Gori, to bolje za rusku agresiju u Ukrajini”, rekao je Krivokapić.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić smatra da u Crnoj Gori eskalira rusko mišljenje pa bi ta zemlja potencijalno mogla biti vruća točka na Balkanu.

“Pored onoga što se već događa na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, i Crna Gora se pokazuje kao posebno značajna meta ruskog malignog utjecanja na Balkanu.

Po onome što sam shvatio, a mislim da su to shvatili i naši saveznici, moguće prioritetna točka bavljenja i destabilizacije po principu – što gore na Balkanu, što gore u Crnoj Gori, to bolje za rusku agresiju u Ukrajini”, rekao je Krivokapić.

Odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora trenutačno podložna još većem ruskom miješanju, a imajući u vidu aktualnu političku krizu, Krivokapić je u intervjuu za Glas Amerike kazao a da je u svim kontaktima osjetio “kako su crnogorski saveznici to shvatili”. Po njegovim riječima, Crna Gora iz aktualne političke krize može izaći organiziranjem izbora i demokratskom odlukom građana koji će izabrati najbolje rješenje kao i 2006. godine.

“Posljedice rata u Ukrajini se već osjećaju u regiji, možda i prije nego što se dogodilo ovo s Ukrajinom počele su se događati u Crnoj Gori. Te aktivnosti koje su sada prešle u divlju agresiju u Ukrajini, kroz razne vidove hibridnog rata su bile prisutne u Crnoj Gori i ranije, a sada eskaliraju”, kazao je ministar Krivokapić.

Postoje vrste stresa koje mogu biti dobre za zdravlje, pokazalo je istraživanje

Stislisu vas rokovi na poslu ili vas je iznervirao kolega koji se stalno provlači ili izbjegava zadatke koji su mu namijenjeni? Ovakvi stresni događaji na poslu, vjerovali ili ne, zapravo bi mogli biti vrlo dobri za vas. Svi događaji u našem životu, bez obzira na to bili oni pozitivni ili negativni, uzrokuju određene reakcije u našem tijelu. Koliko ga god pokušavali izbjeći, jedno je sigurno – nažalost, stres je uvijek oko nas.

Ipak, dobra vijest je da nije svaka vrsta stresa potpuno loša za naše zdravlje te neki oblici čak mogu biti i pozitivni. Istraživanje koje je nedavno provelo Sveučilište u Georgiji otkrilo je da su niske do umjerene razine stresa, poput nekih koje često prolazite na poslu, zapravo dobre. I ne samo to, mogu utjecati na očuvanje zdravlja mozga.

Niska razina stresa jača otpornost

Stručnjaci su otkrili da određene vrste stresa mogu pomoći ljudima da postanu psihički otporniji te da se ubuduće lakše nose sa stresnim situacijama. Studija je uključivala podatke ukupno 1200 mladih ljudi koji su sami bilježili doživljaj razine stresa tijekom mjesec dana.

U upitniku koji su ispunjavali izjasnili su se o tome koliko su često bili uzrujani proteklog mjeseca, a rezultati su bili zanimljivi. Naime, niske do umjerene razine stresa djelovale su protiv razvoja simptoma depresije i anksioznosti te su zapravo bile pozitivne za zdravlje ispitanika.

Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da određena razina stresa može razviti mehanizme u našem tijelu koji nam pomažu da postanemo učinkovitiji, a stručnjaci potvrđuju da tako ujedno jačamo osobni rast. Iako ovakve situacije nisu od životne važnosti, dovoljno su bitne da se preispitamo te ubuduće lakše nosimo sa stresnim situacijama.

U četiri regije u Ukrajini danas počinje referendum o pripajanju Rusiji

Područja u Ukrajini pod kontrolom Rusije danas otvaraju referendume za pripajanje Rusiji. Riječ je o regijama Luganska, Donjecka, Zaporožja i Hersona. Referendumi će biti otvoreni pet dana.

Zapadni zemlje smatraju taj potez otimanjem zemlje i odbili su priznati rezultate glasovanja.

Državni tajnik SAD-a Entoni Blinken je kazao da je riječ o opasnoj eskalaciji te da nikakvi izgovori, kao što su “rusko polaganje prava na ukrajinsko tlo”, ne mogu oduzeti Ukrajini pravo da se brani.

Ukrajinski predsjednik je poručio da je glasovanje nedemokratsko i lažno.

Dodik helikopterom sletio na Baniju i pio rakiju: “Ovo je tužan kraj”

Milorad Dodik bio je jučer u Republici Hrvatskoj.

Kako javlja Dnevnik.hr, Dodik je stigao na Baniju, i to helikopterom, kako bi posjetio kuću obnovljenu novcem Republike Srpske.

Dodik: Kod Putina sam dogovorio plin po cijeni kao i prije rata

Novinar Nove TV pitao ga je o čemu je prekjučer razgovarao s Vladimirom Putinom u Moskvi, a o čemu s hrvatskim predsjednikom Milanovićem na svom imanju prije tjedan dana. Dodik tvrdi da je kod Putina dogovorio dobavu plina po cijeni kao i prije rata.

“Tamo stvari izgledaju sasvim normalno, sasvim uređeno, nema nikakvih nestašica, ljudi žive, restorani su puni”, rekao je. Evo kako je komentirao sastanak s Milanovićem:

“Hrvatska ima svoju državu, Srbija ima svoje dvije države – Republiku Srpsku i Srbiju. Prema tome, na taj način ćemo se kretati, vidjeti, surađivati na onim pitanjima na kojima možemo.”

Dodik: Kakva Bosna? Bosna je za nas veliki problem

Jedan od domaćina rekao je da je njemu Bosna zakon i da su mu Bosanci prva liga. Evo kako je Dodik reagirao na to.

“Nema Bosanaca! Kad mi nećemo Bosnu, što ti hoćeš? Kakva Bosna? Bosna je za nas veliki problem. Nemamo ništa od toga, samo imamo problem. Slušaj, u Jugoslaviji nije moglo Srbi, Hrvati, muslimani, i onda rasturiš Jugoslaviju, onda natjeraš te iste Srbe, Hrvate i muslimane da moraju živjeti.”

Stigao je i Pupovac

Do kuće su došli i patrijarh Porfirije te Milorad Pupovac. Ovo je prva od deset kuća koje će se obnoviti srpskim novcem.

“Živio sam u kontejneru. Teško je to bilo podnijeti, uništilo mi je traktore i garaže”, kazao je vlasnik kuće Milan Vranjanin.

“Dolazeći ovdje vidim da je ovo tužan kraj. Ovdje je mnogo razrušenih objekata, iz ovog ili onog razloga”, zaključio je Dodik.

Danski mediji se dive Modriću: On je čarobnjak, svjetska klasa

Hrvatska reprezentacija pobijedila je Dansku peti put u osmom međusobnom ogledu ovih dviju reprezentacija, s 2:1 u susretu 5. kola elitne grupe Lige nacija, a tim rezultatom ju je preskočila u poretku te zasjela na vrh ljestvice. U utakmici u nedjelju u Beču imat će priliku plasirati se na završni turnir natjecanja.

Osim što je ovom pobjedom osigurala ostanak u najjačem razredu Lige nacija i prvi put u povijesti plasirat će se na završni turnir ako u nedjelju u Beču svlada Austriju ili ako Danska ne pobijedi Francusku, Hrvatska je osigurala i prvu jakosnu skupinu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2024.

U analizi utakmice danski mediji ističu njena dva lica, jedno u kojem je bolja bila Danska te drugo u kojem je dominirala Hrvatska, a izdvaja se i doprinos Luke Modrića igri pobjedničke momčadi.

“Modrić zna kako zapaliti publiku”

“Da, Hrvatska ima Luku Modrića, nogometaša koji ima najmanji broj otkucaja srca na svijetu kada ga okruži nekoliko u crno odjevenih igrača danske momčadi. Kad se to dogodi, on se odmah pobrine da zapali domaću publiku driblingom, dodavanjem ili udarcem nakon kojeg uslijedi ubačaj iz kuta”, piše Jyllands-Posten pa dodaje:

“Publika zavija, zviždi, glasno pjeva i vrši pritisak na suca kad stvari krenu loše, ali nazivati stadion vještičjim kotlom Balkana, to ne dolazi u obzir. Stadion je izgrađen 1912., istrošen gotovo šarmantno, ali ne može se u koristiti u punom kapacitetu zbog potresa. Na tri korištene povišene tribine publika je 20-ak metara udaljena od travnjaka, pa nema tako izraženog verbalnog pritiska na suparnike.”

“Nije išlo”

“Nije išlo. Danska je to jako željela, ali nije izdržala protiv svjetskog doprvaka i upisala je i drugi poraz od njega u Ligi nacija”, navodi Ekstra Bladet i dodaje da je Modrić, kao što to radi i obično, blistao s loptom u nogama.

“Hrvatska je dobro školovana momčad i Modrić je sposoban napraviti nešto izvanredno. Danska nije imala šifru za zaustavljanje ni njega ni cijele momčadi”, ističe se.

Berlingske piše da je Danska nedovoljno često bila ispred hrvatskog gola i navodi da joj sad treba pobjeda protiv Francuske i pomoć Austrije, nakon što je prvo mjesto grupe prepustila Hrvatskoj.

Prije dvije godine tona peleta u BiH bila 280, a sada 750 KM

U travnju je bilo moguće pronaći tonu peleta za 480 KM. Već u svibnju cijena je bila 640 KM po toni. Trenutačno se pelet prodaje po cijeni od 700 do 750 KM po toni

Jedna od najvećih glavobolja za stanovnike BiH pred dolazak zime je cijena peleta. Prije samo dvije godine pelet se ubrajao u red najpovoljnijih sirovina za zagrijavanje prostorija. Pelet se u BiH tada prodavao po cijeni od 280 KM za tonu, dok se tijekom 2021. cijena kretala od 300 do 330 KM po toni. Ove godine došlo je do višestrukog porasta cijene.

U travnju je bilo moguće pronaći tonu peleta za 480 KM. Već u svibnju cijena je bila 640 KM po toni. Trenutačno se pelet prodaje po cijeni od 700 do 750 KM po toni. Za poskupljenje je navedeno više razloga od poskupljenja goriva, materijala za strojeve koji se koriste u proizvodnji, ali kao ključni se može izdvojiti povećanje potražnje na tržištu EU-a.

Vlasti su na poskupljenje peleta pokušale reagirati time što su uvele zabranu izvoza na tri mjeseca. Ispostavilo se da ograničenje izvoza nije dovelo do snižavanja cijene jer su proizvođači procijenili da im je isplativije pelet spremiti u skladišta i pričekati eventualni nastavak izvoza. Zemlje EU-a našle su se pred energetskim izazovima. Jedan od razloga je nestabilnost opskrbe plinom, a drugi je što je Ukrajina bila veliki izvoznik peleta.

Zbog rata su se zemlje EU-a okrenule alternativnim tržištima, a BiH je jedno od njih. U Hrvatskoj su vlasti reagirale tako što su PDV na pelet smanjile na 13%, a zatim na 5%. Ovisno o vrsti i kvaliteti, tona peleta (1050 kg) u RH se može kupiti za nešto više od 620 eura. Srbija je ograničila maksimalnu cijenu u maloprodaji do 1. studenoga na 320 eura po toni, a istoj mjeri pribjegla je i Crna Gora.

Cijena peleta u Njemačkoj u kolovozu je iznosila 682,98 eura, a u rujnu 763,76 eura. Tona peleta u Austriji je 560 eura te je u odnosu na prošlu godinu porasla 148%.

Danas u Bosni umjereno do pretežito oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežito sunčano

U Bosni danas će biti umjereno do pretežito oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežito sunčano. Više oblačnosti očekuje se na sjeveru Hercegovine. Vjetar će biti slab sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka je većinom između 2 i 7 stupnjeva Celzija, dok na jugu zemlje do 13 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka bit će uglavnom između 13 i 19 stupnjeva, dok na jugu zemlje do 23 stupnja.

Od danas početak sanacijskih radova i obustava prometa na MP Tarčin – Bradina

Za danas je najavljen početak sanacijskih radova i obustava prometa na magistralnom putu Tarčin-Bradina. Promet će se u narednom razdoblju preusmjeriti dvosmjerno na jedan kolovozni trak novoigrađene poddionice autoceste Tarčin-Ivan, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine.

Povremene polusatne obustave prometa zbog deminiranja terena aktualne su od 08.30 do 16.00 sati na magistralnom putu Srebrenik-Orašje, dionici Cerik-pijaca „Arizona“. Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Sporije, zbog radova, prometuje se na dionici autoputa A-1 Zenica jug-Zenica sjever, kao i na magistralnim putevima: Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), Tuzla-Lukavac, Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, priopćeno je iz BIHAMK-a.

(Video) Za mene nema ništa isplativije od ovoga

Ivan Jurčević se već 10 godina bavi proizvodnjom lješnjaka. Ističe kako sve što proizvede uspije i prodati. Ovo je biznis budućnosti. Nema umora a otkup zagarantiran. Cijena otkupa je uvijek stabilna i ne misli odustati od ovog posla u kojem, kako kaže, uživa.

Najavljena četvrta kazanijada u Rauševcu

I ove godine u organizaciji Konobe 3A planirano je održavanje četvrte po redu Kazanijade u Rauševcu na imanju vlasnika Konobe Ivice Vujice (Šerifa).

Održavanje ove manifestacije je planirano za subotu 1. 10. 2022. godine. Na manifestaciji se očekuju timovi iz cijele Središnje Bosne.

Brestovljani tako njeguju tradiciju svojih starih – peku rakiju i uživaju. Postavljanje kazana i opreme kreće u ranim jutarnjim satima.

Biti će tu i neizostavnih glazbenih nastupa kulturno umjetničkih društava, dobar tim i puno zabave.

Sponzori manifestacije: Molson Cors BH d.o.o.-(Branislav Dilber), Općina Kiseljak – PVP Kiseljak, Barić d.o.o. i Brano – Auto.

Kiseljak.info

Uhićeni Sado Đugum član je bande koju Nijemci smatraju trećom najopasnijom u Europi

Pripadnici Federalne uprave policije uhitili su danas na području Hercegovine dvije osobe od kojih je jedna Sado Đugum, član bajkerske skupine United Tribuns, koju su vlasti Njemačke ocijenile mafijaškom i trećom najopasnijom u Europi. Kako se navodi u policijskom priopćenju, uhićene su dvije osobe, a za tri se još traga zbog organiziranoga kriminala u vezi s iznudom, izazivanjem opće opasnosti te krijumčarenjem naoružanja.

Tko je Sado Đugum?

Sado Đugum, koji je od ranije poznat sa stranica crne kronike, uhićen je na području Livna, dok je njegovog suradnika Ismeta Vrcu, zvanog Hipa, policija lišila slobode nedaleko od Mostara. Oni su tijekom dana privedeni u Hercegovačko-neretvansko županijsko tužiteljstvo.

Mediji navode da je Đugum uhićivan u nekoliko navrata te je dulje bio pod policijskom prismotrom zbog povezanosti s brojnim kaznenim djelima. On je član bajkerske skupine United Tribuns, čije je sjedište u Bihaću. Njemačka policija proglasila je ovu organizaciju mafijaškom i trećom najopasnijom u Europi.

Đugum se okušao i u glumačkim vodama. U filmu o junaku Mijatu Tomiću naslova Hajduk glumio je turskog kadiju (suca) i zapovjednika duvanjske regije Otomanske vojske.

Godišnja inflacija u FBiH u odnosu na kolovoz 2021. iznosi 17,4%

Federalni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke vezane za kretanje cijena roba i usluga u Federaciji BiH. Potrošačke cijene u kolovozu 2022. godine u prosjeku su rasle za 0,1 posto u odnosu na srpanj.

Godišnja inflacija u Federaciji BiH u odnosu na kolovoz prošle godine iznosila je 17,4 posto. U srpnju je godišnja razina inflacije iznosila rekordnih 17,6 posto. Ovako visok stupanj inflacije pokazuje u kakvom se problemu nalaze stanovnici BiH, odnosno kućni proračuni velikog broja građana. Promatrano po odjeljcima klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,9 posto, restorani i hoteli za 1,3 posto, hrana i bezalkoholna pića za 1,1 posto, rekreacija i kultura za 1,0 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,9 posto, ostala dobra i usluge za 0,4 posto, obrazovanje za 0,2 posto i zdravstvo za 0,1 posto. Cijene su pale u odjeljcima: prijevoz za 3,8 posto i odjeća i obuća za 2,0 posto. U ostalim odjeljcima cijene se nisu mijenjale.

S druge strane, inflacija na razini Europske unije kudikamo je manja. Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1% u kolovozu. Upravno vijeće Europske središnje banke stoga je nedavno odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 75 baznih bodova. Tim velikim korakom pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na ESB‑ov srednjoročni cilj od 2 posto.

Održana 29. sjednica Sabora Srednjobosanske županije

Jučer je u Travniku održana 29. sjednica Sabora Srednjobosanske županije. Na dnevnom redu bilo je ukupno 10 točaka. Usvojena su dva zakona u skraćenom postupku te Strategija prema mladima SBŽ.

Jedan od dva spomenuta zakona je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtvama rata i zaštiti obitelji s djecom. Usvojenim izmjenama i dopunama planiran je 1 milijun KM izdvajanja za porodilje, za porodiljnu naknadu koja će za oko 1250 porodilja u SBŽ iznositi oko 300 KM mjesečno.

Kako je prilikom izlaganja naglasio ministar zdravstva i socijalne politike Anto Matić (HDZ BiH), opredjeljenje je Vlade SBŽ da u budućem razdoblju provede što više pronatalitetnih politika, a jedna od njih je i porodiljna naknada.

“Ova izmjena ide u pravcu pronatalitetne politike ove Vlade. Dali smo maksimum da u granicama proračunskih mogućnosti budemo potpora porodiljama u SBŽ, a kao Ministarstvo smo opredijeljeni da u budućnosti ova naknada bude i veća“, kazao je ministar Matić.

Kao dio usvojenih izmjena i dopuna ovog Zakona je i inicijativa zastupnice Zdenke Džambas (HDZ BiH) koja se tiče besplatnog smještaja u Edukacijsko-rehabilitacijskom centru „Duga“ u Novom Travniku. Od sada svi korisnici koji imaju anamnezu mogu boraviti u centru “Duga” do 30 godine života bez obzira na imovinsko stanje.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona nabavi, držanju i nošenju oružja i streljiva Srednjobosanske županije usvojen je u skraćenom postupku, dok je izjašnjavanje o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanske županije 2005. – 2025. godina odgođeno za neku od idućih sjednica.

Usvojena Strategija prema mladima Srednjobosanske županije

Na prijedlog zastupnice Suzane Krišto (HDZ BiH) koja je ujedno bila i predsjednica Radnog radnog tima za izradu Strategije, usvojen je Prijedlog strategije prema mladima Srednjobosanske županije. Tako je SBŽ osigurala sustavnu, institucionalnu brigu o mladima.

“Zadovoljstvo mi je što smo usvojili Strategiju prema mladima SBŽ. To je jedan sustavni, institucionalni pristup rješavanja problema mladih. Strategija je upravo takav dokument, dokument svih institucija naše županije u kojoj su definirani problemi i potrebe mladih, naši strateški ciljevi, kao i mjere putem kojih ćemo realizirati te ciljeve. Strategijom smo obuhvatili razne oblasti koje se tiču mladih. Prije svega to je rad i zapošljavanje, obrazovanje, stambena i zdravstvena politika te sve oblasti iz društveno-političkog angažmana“, naglasila je zastupnica Krišto.

Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopunama Financijskog plana Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanske županije za 2022. godinu, Polugodišnje izvješće o korištenju sredstava tekuće pričuve, kao i Prijedlog Odluke o utvrđivanju postojanja javnog interesa i načina financiranja Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” Travnik i Elči Ibrahim – pašine medrese Travnik. Sabor SBŽ se pozitivno očitovao o federalnom Nacrtu zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, federalnom Nacrtu zakona o zaštiti nasilja u obitelji te o federalnom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.

Sjednica Vlade FBiH danas u Mostaru

Sjednica Vlade Federacije BiH održat će se danas s početkom u 12 sati u Mostaru. Snimatelji i fotoreporteri mogu snimiti početne kadrove sjednice, priopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Sjednica će biti održana uz obvezno poštivanje Naredbi i Preporuka Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva usvojenih Zaključcima od 8. rujna 2022. godine.

Napominje se da će dnevni red 332. sjednice biti objavljen na web stranici Vlade FBiH (u sekciji ‘sjednice’) odmah po njegovom usvajanju te da će Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću dostaviti i priopćenje za javnost.

U BiH pale cijene goriva, moguće i novo pojeftinjenje

Nakon što su mjesecima išle uzlaznom putanjom, cijene goriva padaju. Niže su u oba entiteta

Sudeći prema posljednjim dostupnim podacima, gorivo u BiH je pojeftinilo. Niže cijene zabilježene su na benzinskim crpkama u oba entiteta, piše Večernji list BiH. Cijene dizela jučer su na crpkama u Sarajevu iznosile od 3,06 do 3,36 KM po litri. Benzin super 95 stajao je od 2,71 do 2,86 KM po litri. Super 98 stoji od 2,91 do 3,76 KM. Plin se kreće od 1,46 do 1,71 KM. Cijene dizela u Mostaru jučer su iznosile od 3,11 do 3,36 KM po litri. Benzin super 95 stajao je od 2,71 do 2,96 KM, a super 98 od 2,81 do 3,76 KM po litri. Plin se kreće od 1,56 do 1,81 KM.

Trenutačne cijene

U Bihaću se cijena dizela kreće od 2,21 do 3,41 KM, dok benzin super 95 stoji od 2,66 do 2,96 KM, super 98 košta od 3,01 od 3,71 KM. Cijena plina je od 1,41 do 1,66 KM. Cijena dizela u Jablanici je od 3,31 do 3,36 KM, dok je benzin od 2,81 KM. Plin se može naći po cijeni od 1,56 KM do 1,61 KM po litri. Dizel u Livnu stoji od 3,26 KM do 3,41 KM, a cijena benzina je od 2,86 KM po litri. Plin se može nabaviti po 1,46 KM po litri. U Neumu dizel stoji 3,36 KM po litri, benzin super 95 2,96 KM, dok je cijena plina 1,61 KM. Cijene goriva na benzinskim crpkama su u padu i u Banjoj Luci, pa je tako litra dizela 3,13 KM. Gorivo je u prosjeku pojeftinilo za 7 feninga po litri. Litra benzina stoji 2,70 KM, a plin je 1,56 KM. Iz Grupacije za promet naftnim prerađevinama pri Gospodarskoj komori RS-a nedavno su najavili blagi pad cijena na crpkama. Podsjetimo, prošli tjedan održana je sjednica Povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za usklađivanje izmjena teksta Zakona o trošarinama na kojoj je odlučeno da se trošarine privremeno ukinu na šest mjeseci, a onda, u slučaju da se cijene goriva ne stabiliziraju, postojala bi mogućnost produljenja mjere na još tri mjeseca. Nove cijene goriva od utorka vrijede u Hrvatskoj. U ponedjeljak je održana sjednica Vlade RH koja je utvrdila najviše maloprodajne cijene naftnih prerađevina. Benzin je skuplji jednu lipu po litri te stoji 10,58 kuna (2,76 KM) po litri. Litra dizela je 59 lipa jeftinija i stoji 12,29 kuna (3,20 KM).

Svjetsko tržište

Zbog straha od moguće recesije, ali i manje potražnje za naftnim prerađevinama, cijene goriva bi u idućem razdoblju mogle ići naniže, kako na svjetskom tržištu tako i u BiH, smatraju upućeni. Ekonomist Milenko Stanić objasnio je za Nezavisne da velikim stupnjem preciznosti i izvjesnosti možemo predvidjeti da će globalna, europska, ali i ekonomija BiH u budućnosti zbog poduzetih mjera u borbi protiv inflacije ući u stanje recesije. – Sljedeće godine očekuje se opadanje stope gospodarskog rasta i ulazak u recesiju. Poslije visokih inflatornih stopa i mjera koje poduzimaju vlade dolazi do stanja recesije i pada gospodarske aktivnosti. Zbog straha od recesije ukupna potražnja pada uslijed male dinamike i intenziteta gospodarske aktivnosti te je sigurno da će i potražnja za energentima padati. Ako se takvo što dogodi, sigurno je da će cijene nafte i dalje padati na svjetskom tržištu. Naša ekonomija prati globalne trendove s odgođenim djelovanjem od mjesec dana i pratit će pad cijena nafte na svjetskom tržištu, ali ne u potpunosti – objašnjava. Stručnjak za energetiku Almir Bečarević ističe kako se, ako se nastavi pad vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, u idućem razdoblju može očekivati daljnji pad cijena goriva u BiH. – Ipak, ne vjerujem da će taj pad biti u nekom velikom postotku i moguće je da će to biti samo privremeno. Što se tiče ostalih energenata, nemam tako optimistične najave. Ovo što se trenutačno događa na svjetskom tržištu nafte je dobro, ali nisam siguran da ćemo i u sezonu grijanja ući s nižim cijenama nafte na svjetskom tržištu, a tako i kod nas – naglasio je za Nezavisne Bečarević.

Što će motivirati birače u BiH i zašto Hrvati moraju izaći u masovnijem broju?

Opći izbori u Bosni i Hercegovini su sve bliže.

RTV HB analizirala je koje teme bi mogle mobilizirati birače u oba entiteta i kakva bi uopće mogla biti motivacija birača na predstojećim izborima.

Isto tako, provjerili smo zašto hrvatski birači moraju izaći u znatno većem postotku u odnosu na druga dva konstitutivna, ali i brojnija naroda.

Više u prilogu kolege Gorana Kutle.

SCHMIDT: Političari poput Željka Komšića uopće ne doprinose poboljšanju stanja u zemlji, nećemo biti pasivni promatrač

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt ocijenio je kako je međunarodna zajednica predugo bila puki promatrač zbivanja u zemlji upozorivši da je to vrijeme prošlo te da ubuduće treba računati s odlučnim djelovanjem, posebice nastave li se političari ponašati kao do sada.

“Godinama smo bili i previše velikodušni prema bosanskohercegovačkim političarima”, kazao je Schmidt u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz od srijede, pojašnjavajući kako će koristiti svoj mandat i spriječiti svaki pokušaj blokade provedbe volje koju građani pokažu na izborima 2. listopada.

Schmidt je tim riječima komentirao činjenicu da Federacija BiH protekle četiri godine ima vlast u tehničkom mandatu zbog političkih sukoba između HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA).

Kazao je kako nije spreman takvo što ponovo prihvatiti te je poručio kako bi svi trebali biti svjesni da on neće pasivno promatrati zbivanja i dopustiti slične blokade.

Istaknuo je kako je spreman poduzeti sve što je nužno da bi se osiguralo poštivanje izborne volje građana, a dodao je kako će isti pristup imati i u odnosu na problem promjene izbornog zakona, pitanja koje je već godinama neriješeno i oko kojega se također oštro sukobljavaju hrvatske i bošnjačke stranke.

Iako se nagađalo kako bi Schmidt mogao posegnuti za svojim ovlastima i prije 2. listopada nametnuti izmjene izbornog zakona koje bi bile na tragu provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, odnosno osigurale legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, njemački političar to do sada nije učinio.

Sada je kazao kako je nakon dodatnih konzultacija s predstavnicima političkih stranaka odlučio “vratiti loptu izabranim predstavnicima” no pritom ne kani ostati pukim promatračem. Ipak nije pojasnio što pod tim točno misli odnosno planira poduzeti, no onima koji ga kritiziraju zbog navodne spremnosti da provede zahtjeve HDZ-a poručio je kako ga takvi uopće ne poznaju jer on ni na koji način ne misli djelovati na jačanju etničkih podjela, što mu kritičari pripisuju, prenosi Hina.

Političarima poput člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji se ultimativno zalaže za pretvaranje BiH isključivo u građansku državu, poručio je kako nastojanja da se ponište (etnički) identiteti uopće ne doprinose poboljšanju stanja u zemlji.

Schmidt je bio kategoričan kada je poslao poruku da neće dopustiti manipuliranje izbornim rezultatima te da će svi oni koji to pokušaju biti suočeni s kaznenim progonom, ali i drugim posljedicama koje ih mogu stići ako se procijeni da je njihovo djelovanje usmjereno protiv odredbi Daytonskog sporazuma.

Komentirajući nastojanje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da jača odnose s Rusijom odnosno njenim predsjednikom Vladimirom Putinom, Schmidt je kazao kako je jasno da Moskva Republici Srpskoj ne može dati nikakvu konkretnu potporu jer ni sama nema novaca.

Dodiku, kako je istaknuo Schmidt, ostaje samo “Putinova lutka na koncu” pa bi trebao dobro razmisliti o svakom koraku kojega kani poduzeti.

Predsjednik HUM-a posjetio Sabor ŽSB i predsjedatelju Kvasini uručio zahvalnicu

Mnogo se ovih dana piše o Hrvatskoj Udruzi mladih u Središnjoj Bosni iz Viteza (HUM). Razlog pisanja medija o njima je njihov rad i zalaganje za cijelu društvenu zajednicu u kojoj živimo.

Nedavno su ove mlade osobe posjetile 50-tak obitelji a područja kantona i pomogli im na razne načine. Prošli tjedan su svečano otkrili “Spomenik ljubavi u Vitezu”.

Ali kako nam je rekao predsjednik Udruge Mateo Marić, ovo sve ne bi bilo moguće realizirati bez podrške dobročinitelja. Tako je danas ovo. Prilikom predsjednik Marić posjetio Sabor ŽSB-a i predsjedatelju Sabora gospodinu Josipu Kvasini uručio prigodnu zahvalnicu za sav doprinos radu Udruge.

Predsjedatelj Kvasina je naglasio kako će Sabor i dalje podržavati rad HUM-a u skladu sa svojim mogućnostima, a članovima i predsjedniku Mariću poželio još mnogo realiziranih projekata.

VUČIĆ: Bližimo se velikom svjetskom ratnom sukobu

Glavna debata 77. zasjedanja Opće skupštine UN-a počela je obraćanjem glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa, koji je poručio svjetskim liderima da su države “zarobljene u ogromnoj globalnoj disfunkciji” i da nisu spremne suočiti se s vodećim izazovima koji prijete budućnosti čovječanstva i sudbini planeta.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će govoriti na skupštini UN-a, ocijenio je da je situacija još gora od toga kako ju je opisao šef UN-a.

“Mislim da realne prognoze moraju biti još mračnije od onoga što je rekao Guterres. Za nas je situacija još teža jer UN igra slabiju ulogu u svijetu, velike sile su preuzele sve na sebe. Dakle, danas je najveći skup ovdje, preko 150 suverena, šefova država, premijera, što znači da ljudi traže nadu. Bezbroj je kriza u svakom dijelu svijeta, svakako teška slika za sve nas”, rekao je predsjednik Srbije, prenosi Blic.

Prema njegovim riječima, nije teško pogoditi što će reći predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Bližimo se velikom ratnom sukobu, bojim se da ćemo za mjesec-dva ući u veliki svjetski sukob kakav nismo imali od Drugog svjetskog rata. No na nama je da građanima pružimo sigurnost”, dodao je Vučić.

Putin poželio Dodiku uspjeh na izborima, spominjali i utakmicu BiH – Rusija

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na sastanku u Moskvi da se nada da će jačati patriotske snage u Republici Srpskoj.

Dodiku je poželio uspjeh na izborima, poručivši da će to jačati suradnju Republike Srpske i Rusije.

Dodik je rekao Putinu da njegova privrženost Daytonskom sporazumu čuva Republiku Srpsku.

– Za nas je uvijek važno da imamo prijatelje kao Vi. Točno je, imamo izbore ja sam se kandidirao za predsjednika Republike Srpske, sve ankete govore da tu neće biti problema. Nadamo se dobrom rezultatu – rekao je Dodik, prenosi RTRS.

On je istaknuo da se raduje susretima s ruskim predsjednikom.

– Činjenica da s vama održavamo komunikaciju jača našu poziciju. Prije nekoliko dana osigurali smo da reprezentacija BiH igra utakmicu s Rusijom, posebno sam ponosan što će se to dogoditi, iako dio zemlje nije bio za to – naveo je Dodik.

Putin je istaknuo da sport treba objedinjavati ljude, a ne dijeliti.

– Zato je to važno – rekao je on.

Kiseljak: Općinsko izborno povjerenstvo objavljuje biračka mjesta i njihove lokacije

Općinsko izborno povjerenstvo objavljuje biračka mjesta i njihove lokacije u Osnovnoj izbornoj jedinici 115A Kiseljak, koja su određen za glasovanje na Općim izborima 2022. godine, koji će se održati u nedjelju 2. listopada.

[pdf-embedder url=”https://www.kiseljak.info/wp-content/uploads/2022/09/BM-i-lokacije.pdf” title=”BM i lokacije”]

BIHAMK: Kolnik mjestimice mokar ili vlažan, smanjena vidljivost zbog magle

Uzapadnim i centralnim krajevima zbog povremene kiše kolnik je mjestimice mokar ili vlažan, a na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog magle. Na putevima u većem dijelu naše zemlje učestali su i odroni, pa se savjetuje opreznija vožnja. Brojne su dionice sa aktuelnim radovima gdje je izmijenjen režim odvijanja prometa.

Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedelje) od 08.00 do 17.00 sati obustavlja se promet na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagići. Za vrijeme obustave promet se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

U tijeku su radovi na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, zbog čega je promet obustavljen na raskrižju magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana prometuje se naizmjenično, jednim trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) promet obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Zbog aktualnih radova izdvaja se i autoput A-1 Zenica sjever-Zenica jug (vijadukt Klopačke stijene), kao i magistralni putevi: Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), Tuzla-Lukavac, Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Fena

Bradara: Središnja Bosna kao kralježnica Federacije je bila i ostala test opstanka, ovog entiteta, ali i Bosne i Hercegovine

„Vjerujem u vas, našu snagu, naše zajedništvo, koje smo mnogo puta do sada pokazali kroz povijest, pokažimo je i danas i u budućnosti, sve dok ne ostvarimo svoju Ustavnu jednakopravnost u BiH. Pokažimo svima da je BiH naša domovina. Mi je ne djelimo, ne rušimo BiH, mi je gradimo i izgrađujemo. Hrvatski narod nije podstanar u BiH, hrvatski narod je suvren, konstitutivan, ustavotvoran“, poručila je u Fojnici Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH.

„U ovaj izborni ciklus idemo po istim izbornim pravilima. Ovaj put Hrvatski narodni sabor BiH odlučio je stati iza jednog kandidata. Da pokažemo jasno svima da hrvatski narod u BiH samo svojim većinskom voljom može odlučiti tko će ga birati i tko će ga predstavljati u Predsjedništvu BiH i u institucijama gdje se štite kolektivna prava“, kazala je Krišto.

„BiH je definirana kao domovina tri konstitutivna naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, nepravdeno podjeljena na dva entiteta, uz to imamo stalne nasrtaje na naša Ustavom zagarantirana prava, prava konstitutivnog naroda. Samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda, mogu biti jamstvo opstojnosti, sigurnosti i europske budućnosti BiH. Važno političko pitanje, koje se naslanja na Ustav je izborni zakon. Promjene Izbornog zakona se moraju dogoditi, baš kao što je kazala i presuda Ustavnog suda BiH. Hrvatski narod svojom većinskom voljom mora odlučivati tko će ga predstavljati u institucijama gdje se štitie kolektivna prava, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda“, zaključila je Krišto i pozvala sve da 2. listopada potvrde zajedništvo hrvatskog naroda na svim područjima u BiH.

Na skupu u Fojnici su se obratili i nositelji listi HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH za Opće izbore u BiH.

„Došli smo ovdje da kažemo da smo svi zajedno spremni, za ono što su naši branitelji ginuli, da idemo dalje, ustrajno do pobjede na listopadskim izborima, odnosno na svim izazovima da odgovorimo na najbolji mogući način“, poručio je Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, te se osvrnuo na pet točaka Programa HDZ-a BiH. „Naš program nudimo Bosni i Hercegovini, to radimo i do sada, radit ćemo i u budućnosti, i vjerujem da ćemo kandidiranjem jedine kandidatkinje hrvatskog naroda u BiH s potpunim jedinstvom hrvatskog naroda, zajedničkim snagama ustrajati do pobjede“, poručio je Čavara.

Lidija Bradara nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ispred Srednjobosanske županije kazala je kako Središnja Bosna mora ostati prostor onakav kakav i jest, najljepši prostor u BiH. „Središnja Bosna kao kralježnica Federacije je bila i ostala test opstanka, ovog entiteta, ali i Bosne i Hercegovine, zemlje jednakopravnih naroda. Hrvatski narod ima nešto što nitko drugi nema, to je zajedništvo. Hrvatski narodni sabor BiH je najvrijedniji odgovor hrvatskog naroda na sve ono što nam se događa u Bosni i Hercegovini. Samo u zajedništvu možemo ostvariti svoj cilj. 2. listopada odlučujemo o svojoj sudbini i svome opstanku“, poručila je Bradara.

Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna, u svome obraćanju se osvrnuo na govor predsjednika Općinskog odbora HDZ-a BiH Fojnica, koji je istaknuo kako je pozicija hrvatskog naroda u Fojnici puno bolja, stabilnija, i ima velike izglede u budućnosti. „Mi u potpunosti moramo zaštititi političku volju hrvatskog naroda, kroz institucije, a ova županija nam je prevažna. Ono sve što smo učinili u prošlosti, ne možemo dopustiti da ode u zaborav. Hrvatski branitelji su dali za Središnju Bosnu sve, Središnju Bosnu nisu dali ni za što“, poručio je general Nakić na skupu u Fojnici uz poziv svima na zajedništvo i izlazak na izbore 2. listopada.

Branko Stanić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Fojnica, zahvalio se izaslanstvu HDZ-a BiH i zajedničkoj kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, Borjani Krišto, kao i predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Draganu Čoviću na dolasku i potpori s većih razina, projektima koje Fojnica ne može sama realizirati a od iznimne važnosti su za lokalno stanovništvo.

Krišto: Zajedništvom stvaramo promjene za budućnost, rješavamo istaknute probleme i otvorena pitanja

Potpora većih razina vlasti neće izostati kao ni do sada svim projektima u Bugojnu, Pružit ćemo maksimalnu potporu za rješavanje svih otvorenih pitanja i projekata, koji su danas vrlo jasno naznačeni, istaknuto je danas prilikom posjete Borjane Krišto, zajedničke kandidatkinje Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH i dr. Dragana Čovića predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Bugojnu.

Domaćini sastanka Igor Vrljić, predsjednik stranačke organizacije u Bugojnu i Miroslav Zelić, predsjedatelj Općinskog vijeća, prezentirali su aktivnosti na projektima, aktualnu političku situaciju s osvrtom na tijek kampanje koji se provodi na terenu, te su istaknuti i problemi s kojima se suočavaju Hrvati Bugojna.

Potpora većih razina uvijek je bila prisutna za sve naše upite i zahtjeve, istaknuto je, uz nadu kako će se potpora nastaviti i u budućnosti, ako bi se poboljšao položaj bugojanskih Hrvata.

„Svaki zahtjev za pomoć ovoj lokalnoj zajednici s većih razina, bilo sa županijske, entitetske i državne razine vlasti, nastaviti ćemo pratiti kao i do sada, te uvijek biti uz sve lokalne projekte. Zajedništvom stvaramo promjene za budućnost, rješavamo istaknute probleme i otvorena pitanja“, poručila je u Bugojnu Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH.

Današnjim sastankom naglasak je stavljen i na lokalnu infrastrukturu, koja je od velikog značaja a iskazano je veliko nezadovoljstvo s postojećim stanjem.

Posjet Bugojnu, izaslanstvo je iskoristilo i za posjet Hrvatskom planinarskom društvu „Stožer“ i razgovoru s Franjom Jurićem, predsjednikom Planinarskog društva, potom posjet župi sv. Ante Padovanskog i Igraonici „Framice“ gdje se razgovaralo s fra Ivanom Pilićem, župnikom i Anteom Žarković ravnateljicom te obilasku zgrade Klostera časnih sestara, samostana i škole časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove.

Posjet Bugojnu, izaslanstvo je zaključilo obilaskom gradilišta obilaznice, izgradnje kružnog toka na ulazu u Bugojno.

Uz kandidatkinju Krišto, predsjednika Čovića te dužnosnike HDZ-a BiH izvršne i zakonodavne vlasti, danas su u posjeti Bugojnu nazočili i kandidati i nositelji lista, lija Nakić, nositelj liste za Sabor ŽSB, Lidija Bradara, nositeljica liste za Parlamet Federacije BiH i Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Adidas i Nike: Oduzet tekstil vrijedan 70.000 KM

Ovlašteni službenici Uprave za neizravno oporezivanje u operativnoj akciji kodnog naziva ”Plan” u Carinskoj ispostavi Bijeljina oduzeli su veću količinu krijumčarene tekstilne robe u vrijednosti od 70.000 KM.

U operativnoj akciji kodnog naziva ”Plan” ovlašteni službenici Odjela za provođenje propisa, Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja RC Tuzla, a na osnovu ranijih operativnih saznanja o krijumčarenju tekstila iz Srbije izvršili su detaljan pregled i pretres teretnog motornog vozila i pošiljke prijavljene u carinskoj ispostavi Bijeljina, a sve u skladu s instrukcijama i uputama Tužiteljstva BiH i naredbe Suda BiH.

Prilikom pregleda vozila u pomoćnim pretincima za palete pronađena je neprijavljena i krijumčarena roba.

Ukupna vrijednost neprijavljenih tekstilnih proizvoda (trenirke Adidas i Nike – 1.049 komada, duksevi i hlače – 105 komada) procjenjuje se na 70.000 KM.

Protiv osumnjičene osobe bit će podnesen Izvještaj o počinjenom kaznenom djelu i izvršitelju Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, a zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo Krijumčarenje, iz člana 214 Kaznenog zakona BiH, priopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje.

SARAJEVO Velika akcija policije u Sarajevu, među uhićenima Admir Arnautović – Šmrk i policajac DKPT-a

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo sinoć su uhitili dvije osobe, a za trećom se i dalje traga, potvrđeno je za Klix.ba.

Uhićeni su Admir Arnautović – Šmrk (1980. godište) i pripadnik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT) Fahrudin Gačanović koji je godinama radio u SIPA-i, a prije nekoliko mjeseci prešao u DKPT.

Policija i dalje traga za trećom metom ove akcije, a to je Adnan Maglić. Za njim je raspisana operativna potraga jer nije zatečen na adresi stanovanja.

Arnautović i Maglić se terete za kaznena djela organizirani kriminal u vezi s neovlaštenim prometom opojnim drogama, dok je Gačanović osumnjičen za kazneno djelo “povreda tajnosti postupka” i to u vrijeme dok je bio pripadnik SIPA-e.

Iz DKPT za Klix.ba su kazali da snažno podržavaju tužiteljstvo i policijske agencije u provođenju zakona i svim radnjama koje poduzimaju protiv osoba koje krše zakon.

Tijekom akcije izvršeni su pretresi i uhićenja pod nadzorom Tužiteljstva BiH.

“Na osnovu naredbe Suda BiH izvršeni su pretresi na tri lokacije na području Kantona Sarajevo, na kojima su pronađeni i privremeno oduzeti predmeti izvršenja kaznenih djela”, priopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Ova akcija je, prema prvim informacijama, samo jedna u nizu koju provodi posebni tim MUP-a koji je formirao komesar Nusret Selimović. Oni su u svakodnevnom kontaktu s FBI-jem i Europolom uz čiju pomoć mjesecima dekodiraju kriptirane telefone i razmjenjuju podatke o kriminogenim osobama.

Dodik se danas sastaje sa Putinom, pročitajte o čemu će razgovarati

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a kako je sam naveo za Tass teme će biti konkretni projekti iz oblasti energetike i kako se ponašaju, predstavnici Zapada.

Dodao je da će tema biti i niz aktualnih političkih pitanja, među kojima i o Ukrajini.

– Što se tiče konkretnih projekata, mi bi bismo željeli da dobijemo dodatnu potvrdu da će u fokusu i prioritetu biti sve ekonomske aktivnosti vezane za rafineriju za preradu nafte i mazuta, gradnje plinovoda, plinskih elektrana. Naravno, mi ćemo čekati trenutak, i čim se on pojavi, počet ćemo rad na tim projektima – rekao je Dodik.

Nastavak razgovora

O ovom sastanku je govorila i savjetnica člana Predsjedništva BiH Ana Trišić Babić, koja je rekla da se ne očekuju se nikakvi razgovori o narušavanju mira unutar BiH, ali se očekuju priče o ozbiljnim ekonomskim pitanjima.

– Očekuju se priče o ozbiljnim ekonomskim pitanjima o kojima danas svi ozbiljni političari i pričaju, kako dočekati ovu zimu, proljeće i sljedeću zimu – izjavila je Babić.

Ona je navela da predstojeći sastanak Dodika i Putina u Moskvi predstavlja nastavak razgovora započetog na Ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu krajem lipnja.

Energetska situacija

– Jedna od tema sastanka bit će energetska situacija i način kako da RS prođe što bolje u ovome svemu šta se dešava. Vjerojatno će biti i razgovora i o tome dokle se došlo sa tad započetom pričom o projektu plinovoda iz Srbije prema RS-u – istaknula je Babić.

Prema njenim riječima, na svim tim sastancima, a i Ruska Federacija u svojim priopćenjima uvijek ističe da podržava dejtonsku BiH u svojim granicama poštujući tri konstitutivna naroda i dva entiteta kako to i i piše u Ustavu BiH.

ČOVIĆ: Ovo ne može biti građanska država, država jednog naroda, povijest joj ne dozvoljava

Druženju su, uz dužnosnike HNS-a i HDZ-a BiH izvršne i zakonodavne vlasti svih razina nazočili i kandidati i nositelji lista Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH za Opće izbore u BiH: Mira Vujeva, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Karlo Nevistić, nositelji liste za Parlament Federacije BiH te Dragan Konta, nositelj liste za Skupštinu Hercegbosanske županije.

Nazočne je na početku susreta pozdravio te dobrodošlicu poželio Jozo Bagarić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Tomislavgrad i kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Bagarić se zahvalio na ukupnoj podršci većih razina vlasti Tomislavgradu i lokalnom gospodarstvu. Govoreći o gospodarstvu, pored određenih prednosti, upozorio je i na probleme i izazove s kojima se gospodarstvenici ovoga kraja susreću. Također, izrazio je očekivanje kako će zajedničkim snagama i na dobrobit svih, politika i gospodarstvo pronaći riješenja.

„Skupa ćemo doprinositi razvoju svakog kraja, posebno Tomislavgrada sa svih razina, jer ovaj grad to zaslužuje“, poručio je Bagarić.

Dobru suradnju svih općina i grada kao i zajedničko apliciranje na razvojne projekte i prekograničnu suradnju koju treba razvijati ova županija, nužnim je istaknuo Dragan Konta, nositelj liste za Skupštinu Hercegbosanske županije.

Suradnja RH i BiH u svjetlu najnovijih geopolitičkih odnosa vezanih za opstojnost Hrvata u BiH, tema je, o kojoj je govorio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Milas je posebno pozdravio Borjanu Krišto, zajedničku kandidatkinju Hrvatskog narodnog sabora BiH za članicu Predsjedništva BiH, izrazivši joj potporu na predstojećim Općim izborima u BiH. Istaknuo je opredjeljenje Vlade RH za nastavkom institucionalne pomoći ravnopravnosti Hrvata u BiH, ali i pomoć svim projektima i podupiranju svih ustanova i institucija koje život znače Hrvatimau BiH.

O značaju Općih izbora za Hrvate u Bosni i Hercegovini govorila je zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto.

„Zašto se Hrvatski narodni sabor odlučio na samo jednog kandidata? Upravo zbog neizmjenjenih izbornih pravila, zbog toga što se u Federaciji biraju dva člana Predsjedništva BiH i što bošnjački narod zbog svoje brojnosti uvijek ima priliku izbarati po postojećim pravilima dva kandidata. To se do sada jasno pokazalo tri puta, uzurpirajući poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ovaj put HNS BiH je jednoglasno odlučio da ide s jednim kandidatom, samo na način da pošalje poruku tim politikama koje promišljaju budućnost Bosne i Hercegovine, da smo hrvatski narod treba odlučiti o svojom većinskom voljom tko će biti hrvatski član Predsjedništva BiH“, kazala je Krišto.

„I u ove izbore idemo sa svojim izbornim programom. Program sadrži pet tematskih cjelina i on je živ program, ima svoje nositelje. To su oni ljudi koji će sukadno svojim nadležnostima izvršavati obveze i gledati da se programski ciljevi ostvare. Jedna od točaka programa HDZ-a BiH za Opće izbore u BiH, veže se uz gospodarstvo, gospodarski razvoj i pametan rast. Donositelji javnih politika uz pomoć gospodarstvenika, moraju pomoći unapređenje poslovnog okruženja, te pridonositi razvoju gospodarstva“, istaknula je Krišto.

„Šaljemo poruku da jedino hrvatski narod treba i mora birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno ne samo u Predsjedništvu, nego i u svim zakonodavnim tijelima svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, gdje se štite kolektivna prava. Zato 2. listopada svi moramo pokazati svoju odgovornost za budućnost, izaći na izbore i izabrati svoje legitimne političke predstavnike, i tako realizirati svoje ciljeve“, zaključila je Krišto.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović je istaknuo prije svega potporu kandidatima Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH, te se zahvalio na potpori Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i gosp. Milasu.

Čović se osvrnuo na važnost izlaska na izbore, govoreći o strateškim odrednicama i aktivnosti HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

„Ovo ne može biti građanska država. Povjest joj ne dozvoljava. Ovo ne može biti država jednog naroda. Budimo osjetljivi oko toga. Suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda moramo vratiti do kraja u sve dokumente koji definiraju budućnost Bosne i Hercegovine. Naš identitet moramo do kraja zaštiti“, istaknuo je.

„Uvjeravam vas, ono što mi danas govorimo, razumije pola članica Europske unije, kroz predsjednike Vlada, ili predsjednike država, što u nazad dvije, tri godine nije bilo tako. To je jedini put kojim moramo djelovati. Suverenost, konstitutivnost hrvatskog naroda moramo vratiti do kraja u sve dokumente koji definiraju budućnost Bosne i Hercegovine“, poručio je za kraj predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

Ovogodišnji rujan prevrtljiv kao veljača, u kalendarskom ljetu snijeg, poplave, tornada

Foto: Ilustracija

Da je veljača, ovo sve što se dogodilo moglo bi se nekako pripisati njezinoj prevrtljivosti, međutim, rujan je. Istina, prijelaz iz ljeta u jesen, iz toplijega u hladnije vrijeme, međutim, mnogo toga se ispreplelo ovoga mjeseca, nekako naglo. Od vrućine do hladnoće, od suše do poplava u dijelovima zemlje i u susjedstvu, pa i snijega kao na Vlašiću prošloga vikenda. A i dalje smo kalendarski u ljetu. Jesen počinje 23. rujna u 3 sata i 4 minute iza ponoći, piše Večernji list BiH.

Razmjerno hladno

Kontaktirali smo profesora Zorana Zadru, najpoznatijega neovisnog meteorologa u BiH da nam kaže kakvo će biti vrijeme, ali i da ga upitamo za komentar na sve ovo što se s vremenom događa. – Početak tjedna donosi neobično hladno vrijeme i jedno kratkotrajno pogoršanje vremena u ponedjeljak i u noći na utorak s kratkotrajnom kišom. Zatim bi od utorka do vikenda mogli imati jedno stabilno, ali i dalje razmjerno hladno razdoblje vremena u odnosu na prosjek za drugu polovinu 9. mjeseca – priča nam Zadro i podsjeća na jedan ekstrem zabilježen u ovo doba, ali 1975. godine. Inače, Zadro je profesor geografije, ali i povijesti, pa voli podvući crtu s nekim događajima u prošlosti. – Val vrućine u ovo je doba prije 47 godina pogodio jugoistok Europe. Temperature su dosezale 40 Celzijevih stupnjeva. A sada imamo preuranjeno zahlađenje – ističe Zadro. Kaže i kako je, kada je pisao sezonsku prognozu, očekivao nešto raniju sezonu grijanja. – Čini se da bismo mogli ponovno ući u novu promjenu vremena uz jačanje južnoga strujanja, zatopljenje i nove kiše, i to na samome kraju ovoga, a moguće i početkom 10. mjeseca – kaže. Pričamo i o slučaju u Tomislavgradu gdje su ovoga mjeseca oštećeni krovovi kuća, razlupani automobili… – Jaka promjena vremena koja nam je stigla donijela je pregršt ekstremnih vremenskih iznenađenja od tornada u Tomislavgradu do jake oluje u Čazmi (RH) za koju sumnjam da je i u ovome slučaju bio tornado – kaže Zadro. I u povijesti ovih krajeva svega je toga već bilo. – Spomenuo bih zapise o velikom tornadu u Novskoj (RH) daleke 1892. godine gdje se opisuje da su s tračnica bačeni vagoni teški 13 tona. Što se poplava tiče, podsjetit ću na jesen 1925. godine, kada su mnoge rijeke u BiH dosegle svoje maksimume. Ne postoji nikakav ekstrem danas kojemu se nije svjedočilo kroz prošlost. Klima se oduvijek mijenjala na prirodan način, kreirajući ono što mi zovemo lijepim i ugodnim vremenom, a isto tako kreirajući opasne vremenske ekstreme od kojih su na tisuće ljudi stradale stotinama godina unazad. U borbi prirode i čovjeka, čovjek je uvijek bio i uvijek će biti gubitnik, to su činjenice. Na nama je da živimo sa silama prirode, baš kao što su to radili i naši preci – ispričao je Zadro za Večernji list.

Pripreme za sezonu grijanja

Od ekstremnih nevremena koja su nas pogodila u ovom, stabilnijem tjednu valja se malo odmoriti i krenuti s pripremama za sezonu grijanja. S obzirom na cijene, mnogi će u svoje šume sa sjekirom, kao u dobrim, starim vremenima.

O zakonu o minimalnoj plaći 5. listopada

Žurna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zbog velikog broja zahtjeva za razmatranje zakona o minimalnoj plaći, trebala bi biti zakazana 5. listopada, potvrdio je za Faktor Mirsad Zaimović, predsjedatelj ovog doma.

Kaže da bi se na dnevnom redu mogao naći i zakon o komunalnim pristojbama.

– Imao sam mnoštvo zahtjeva za održavanje žurne sjednice o temi nacrta zakona o minimalnoj plaći. Odlučio sam sjednicu zakazati za 5. listopada – kazao je.

Projekt EU4AGRI, koji financira Europska unija, objavio je dva javna poziva

1. Javni poziv potencijalnim korisnicima za iskazivanje interesa za mjeru podrške investicijama u diverzifikaciju ekonomskih i socijalnih aktivnosti u ruralnim područjima vrijedan 6,5 milijuna KM. Javni poziv je otvoren od 16. 9. 2022. godine do 21. 11. 2022. godine.

Kroz ovaj javni poziv Europska unija će podržati mala poljoprivredna gazdinstva kako bi pokrenuli nove ekonomske ili socijalne aktivnosti kojima će diverzificirati svoje izvore prihoda ili doprinijeti unapređenju kvaliteta života u ruralnim područjima. Prednost će biti data prijavama koje uključuju mala gazdinstva koja su upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava, a čiji prihod ne prelazi 50.000 KM, odnosno koja nisu upisana u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza (PDV registar). Kroz ovaj javni poziv se od korisnika neće zahtijevati da registruju obrt/preduzetničku djelatnost ili preduzeće. Također, kroz ovaj javni poziv će biti podržane i inicijative i aktivnosti koje će doprinijeti boljoj zapošljivosti mladih u ruralnim područjima (npr. poslovni inkubatori, razvojni hub-ovi i slično), unapređenju inovativnosti i konkurentnosti ruralnih preduzeća (npr. poslovni inovacijski centri, biznis inkubatori, hubovi i sl.). Dodatno, bit će podržane aktivnosti koje doprinose zapošljivosti i položaju žena u društvu kroz kreiranje infrastrukturne podrške (npr. vrtići, usluge podrške starijim osobama itd.), te za aktivnosti koje uopćeno doprinose unapređenju kvaliteta života na selu, uključujući i mlade (npr. klubovi mladih, sportski, edukacijski i kulturno-umjetnički sadržaji i sl.). Posebnu pažnju skrećemo na pojednostavljen proces prijave na javni poziv te osiguranu tehničku podršku za unapređenje odabranih projektnih prijedloga za finansiranje. Više informacija o javnom pozivu možete naći na linku u nastavku: https://eu4agri.ba/calls/javni-poziv-za-mjeru-podrske-investicijama-u-diverzifikaciju-ekonomskih-i-socijalnih-aktivnosti-u-ruralnim-podrucjima/

2. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške uvođenju standarda i certifikaciji u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. Prvi javni poziv je zatvoren prošlog tjedna i novi ciklus je otvoren od 14. 9. 2022. do 14. 10. 2022. godine. Ovaj ciklus za podnošenje prijava će trajati 30 dana, kao i svaki naredni do utroška sredstava. Broj ciklusa u sklopu kojih će potencijalni korisnici moći podnijeti prijavu će ovisiti o dinamici utroška sredstava koja su namijenjena za ovaj javni poziv. Na raspolaganju je 1 milijun KM, a sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 5.000 KM do 50.000 KM. Obavezno financijsko učešće podnositelja prijave iznosi 30% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta. Potencijalni korisnici su obavezni podnijeti kompletnu prijavu u sklopu jednog ciklusa (sa svom pratećom dokumentacijom) kako bi ista bila razmatrana od strane povjerenstva za ocjenu prijava. Prijave koje su otvorene u jednom ciklusu a nisu kompletirane, odnosno podnešene se neće ocjenjivati od strane komisije za ocjenjivanje, niti ih podnosilac prijave može nadopuniti i podnijeti u narednom ciklusu. Kroz ovaj javni poziv Europska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili izvrše certifikaciju svojih proizvoda, usluga i proizvodnih procesa. Cilj ovog javnog poziva je jačanje poljoprivredno-prehrambene industrije, unapređenja kvalitete, higijene, sljedivosti i sigurnosti hrane, povećanja konkurentnosti i olakšavanja pristupa tržištima. Više informacija o javnom pozivu možete naći na linku u nastavku: https://eu4agri.ba/calls/javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-za-mjeru-podrske-uvodjenju-standarda-i-certifikaciji-u-poljoprivredno-prehrambenoj-proizvodnji-2/

Koristimo priliku da najavim još jedan javni poziv koji će biti objavljen do kraja ove sedmice u okviru projekata EU4AGRI, EU4AGRI-Recovery i EU4BusinessRecovery, koje finansira Europska unija. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške ublažavanju negativnog uticaja tržišnih poremećaja i klimatskih promjena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji vrijedan 3,9 milijuna KM. Ciljevi ovog poziva jesu doprinos ublažavanju negativnog poremećaja na tržištu repromaterijala tokom 2022. godine na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH nastalih kao posljedica pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini, doprinos ublažavanju klimatskih promjena na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, optimizacija operativnih troškova, održavanje produktivnosti, likvidnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH, te podrška stabilizaciji postojećih lanaca vrijednosti od primarne proizvodnje do prerade i plasmana proizvoda na tržište.

(VOLONTERI) Javni poziv za prijem osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u kantonalna tijela uprave

Na temelju članka 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 26/16), VladaKantona Središnja Bosna objavljuje:

J A V N I P O Z I V
za prijem osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u kantonalna tijela uprave

I. Radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa, na vrijeme najdulje godinu dana, Vlada Kantona Središnja Bosna objavljuje Javni poziv za prijem osoba sa završenom VŠS – VI. stupanj, VSS – VII. stupanj stručne spreme odnosno visokim obrazovanjem prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sustava obrazovanja, iz sljedećih stručnih područja:

– Pravo,
– Ekonomija,
– Strojarstvo,
– Elektrotehnika,
– Informatika,
– Građevinarstvo,
– Geologija/geodezija,
– Arhitektura,
– Prostorno uređenje,
– Rudarstvo,
– Metalurgija (metali, nemetali)
– Promet,
– Kemijska tehnologija,
– Ekologija,
– Sanitarni inženjering,
– Poljoprivreda,
– Šumarstvo,
– Prehrambena tehnologija,
– Hortikultura,
– Veterinarstvo,
– Socijalni rad,
– Novinarstvo,
– Kriminalistika, Kriminilogija
– Politologija,
– Obrazovanje (pedagog, psiholog, edukator – rehabilitator, socijalni pedagog, sociolog, nastavnici i profesori svih profila uključujući predškolsko obrazovanje i razredne nastave),
– Stomatologija,
– Farmacija,
– Medicina(doktori,radiologija, mikrobiologija, laboranti, genetičari, sestre, viši tehničari, fizioterapeuti i drugog zdravstvenog smjera),
– Specijalne namjene (vojska, policija),
– Inženjeri zaštite,
– Sport,
– Tekstil i obućarstvo,
– Umjetnička zanimanja (kipar, slikar, glumac),
– Teolog – Filozof,
– Bibliotekar,
– Komunikologija
– Prirodno matematički fakultet svih zvanja uključujući biologija-biokemija i fiziologija,biologija-genetika
– Kineziologija
– Grafički inženjer

II. Opći uvjeti

Na Javni poziv se mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju opće uvjete iz članka 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ , broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), i to:
– da su državljani Bosne i Hercegovine
– da su stariji od 18 godina
– da imaju univerzitetsku diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije VI. ili VII. stupnja stručne spreme, odnosno visokog obrazovanja prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sustava studiranja,
– da su zdravstveno sposobni za obavljanje poslova za koje se prijavljuju
– da se na njih ne odnosi članak IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

III. Posebni uvjeti

Osim općih uvjeta iz članka 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ , broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete, i to:
– da su stekli VI. ili VII. stupanj stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sustava studiranja,
– da se nalaze na evidenciji nezaposlenih osoba kod nadležne službe za zapošljavanje,
– da nemaju radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme.

IV. Spisak potrebnih dokumenata

Kandidati su dužni uz prijavu, koja sadrži točnu adresu stanovanja i kontakt-telefon, dostaviti i sljedeće dokumente:
– diplomu ili uvjerenje o završenom školovanju,
– uvjerenje o državljanstvu, ne starije od 3 mjeseca,
– ovjerenu izjavu kandidata da nema radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme i ovjerenu izjavu da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine,
– uvjerenje nadležne službe za zapošljavanje da se kandidat nalazi na evidenciji nezaposlenih osoba, s podatkom o dužini vremena provedenom na evidenciji nakon sticanja tražene stručne spreme,
– dokaz o ostvarenom prosjeku ocjena cjelokupnog završenog studija na fakultetu.
– potvrda/uvjerenje od strane nadležne službe za zapošljavanje da kandidat nema evidentiran ugovor za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u organima uprave

Dokumenti koji se prilažu uz prijavu moraju biti u originalu ili ovjerenoj preslici.

Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje općih uvjeta, izabrani kandidati bit će dužni dostaviti prilikom zaključivanja ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

V. Ostale napomene

Zaprimljene prijave razmotrit će posebno formirana komisija koja će utvrditi rang-listu prijavljenih kandidata, na osnovu prosjeka ocjena i duljine provedenog vremena na evidenciji nezaposlenih lica nakon sticanja tražene stručne spreme, koja će se dostaviti Vladi Kantona središnja Bosna na odlučivanje. Vlada KSB će se prilikom prijema osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa držati načela ravnopravne teritorijalne i nacionalne zastupljenosti.

Rezultati Javnog poziva objavit će se na službenoj web-stranici Vlade KSB.

Prave osobe za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa propisana su člankom 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 26/16) i člankom 43. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantonu Središnja Bosna („Službene novine KSB“, broj: 2/12, 3/12 – ispravka teksta, 5/14, 7/14 – ispravka teksta i 12/15), uz napomenu da osobama koja se stručno osposobljavaju pripada naknada za topli obrok i prijevoz.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostaviti (putem pošte ili izravno) na adresu:
Vlada Kantona Središnja Bosna
Povjerenstvo za provođenje Javnog poziva za prijem osoba za stručno osposobljavanje – Prijava na Javni poziv za stručno osposobljavanje
Stanična 43
72 270 Travnik

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavljivanja Javnog poziva u dnevnim listovima i na službenoj web-stranici Vlade KSB (računajući od posljednje objave).

Nepotpune, neuredne i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

Travnik, 20. 9. 2022. godine

U kotlinama i uz riječne tokove vidljivost smanjena zbog magle

Na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog magle, a na tim dionicama i kolnik je vlažan. Upozorava se i na učestale odrone i savjetuje opreznija vožnja. Zastoji se mogu očekivati na dionicama gdje se izvode neophodni radovi.

U tijeku su radovi na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, zbog čega je promet obustavljen na raskrižju magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, od danas će svakog dana (osim nedelje) od 08.00 do 17.00 sati biti potpuno obustavljen promet na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagići. Za vrijeme obustave promet će se preusmjeravati alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednim trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) promet obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Francuska je zadnja u hrvatskoj skupini. Sad je ostala bez dva važna igrača

Francuska je grozno započela ciklus Lige nacija. Prvak svijeta nakon četiri odigrana kola ima samo dva boda i na začelju je grupe A. Prva je Danska s devet bodova, druga je Hrvatska sa sedam, treća je Austrija s četiri, dok Francuzi imaju samo dva boda.

No to nije kraj problema za prvake svijeta. Kapetan francuske nogometne reprezentacije, vratar Hugo Lloris, zbog ozljede će propustiti utakmice Lige nacija protiv Austrije i Danske, kao i branič Theo Hernandez, objavio je u ponedjeljak Francuski nogometni savez (FFF), piše Index.hr.

Llorisa će zamijeniti vratar Alban Lafont, a Hernandeza bek Lucas Digne. Prema FFF-u, Llorisu je u ponedjeljak ujutro u Clairefontaineu, trening-centru francuske momčadi, dijagnosticirana ozljeda desnog bedra, dok je Theo Hernandez zadobio rupturu desnog aduktora.

Navijači ostavili upaljen roštilj pa izgorjelo 11 automobila

Nakon što se najeli, ostavili su neugašeni roštilj i otišli gledati utakmicu. Vatra se proširila na parkirane automobile.

Dogodilo se to na parkingu Hard Rock stadiona u Miama Gardensu na Floridi. Tamo su se okupili fanovi jednog od kluba koji su nastupali na utakmici Dolphinsa protiv Patriotsa. Na utakmicu se ne ide praznog želuca, pa su prije na parkingu organizirali zabavu koja je uključivala roštilj. Međutim, poslije nisu ugasili vatru već su odjurili na utakmicu bodriti svoj klub.

Several cars catch fire outside Hard Rock Stadium during Dolphins-Patriots game.

Witnesses say a grill was left on from tailgating. pic.twitter.com/syTiwTNvZS

— Parker Branton (@ParkerBranton) September 12, 2022

Vatra se ubrzo proširila i do druge četvrtine je gusti dim bio dobro vidljiv i sa samog stadiona. Vatrogasci su ipak stigli prekasno, pa je vatra na kraju zahvatila 11 automobila. Među njima je bio i jedan skupocjeni Mercedes-AMG S63.

“Stajali smo i zabavljali se, a onda smo vidjeli veliki crni dim“, rekao je navijač Dolphinsa za WSVN i nastavio: “Pitali smo se što se događa, a onda smo shvatili da je požar. Iduća stvar koju smo čuli bilo je pucanja guma“.

My boy was at Dolphins Pats game and I was told someone left a grill on by a vehicle Unfortunately here is the result pic.twitter.com/rBW3nR7bJg

— Miami Mando 🙌🏝🏈⚾️🏀🥊 (@LakersCanes305) September 11, 2022

Nije poznato jesu li stradali automobili navijača odgovornih za roštilj i posljedice, ali je sasvim sigurno da ih čekaju teški pregovori s predstavnicima osiguravajućih društava. Dobra je vijest da u požaru nitko nije stradao.

Avion kod Imotskog zbog problema sletio izvan piste

Ravnateljstvo civilne zaštite RH javlja kako je njihov operativni centar u ponedjeljak u 9:17 primio informaciju od Hrvatske kontrole zračne plovidbe o slijetanju manjeg zrakoplova Cessna 172 izvan aerodromske piste kod mjesta Donji Proložac, nedaleko od Imotskog.

Kako navode, zrakoplov je imao problema s motorom.

Obaviještene su sve nadležne službe, a Županijski centar 112 Split na mjesto događaja uputio je žurne službe.

Nema ozlijeđenih osoba.

[Splitsko – dalmatinska županija]
✈️Operativni centar civilne zaštite zaprimio je danas, u 09:17 sati info od Hrvatske kontrole zračne plovidbe o slijetanju manjeg zrakoplova Cessna 172 izvan aerodromske piste kod mjesta Donji Proložac kod Imotskog,zbog problema s motorom (1/2)

— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) September 19, 2022

(www.jabuka.tv | Foto: Dino Stanin/Pixsell/Ilustracija )

U BiH će rasti kamate na kredite

Europska središnja banka povećala je kamate na depozite što znači da će one rasti i u Bosni i Hercegovini, objašnjava Berislav Kutle iz Udruge banaka BiH.

“Bez kamata na depozitu ljudi će dizati štednju, to se i danas događa. Cijene će otići u nebo.” – dodao je.

Više detalja pogledajte u prilogu RTV Herceg Bosne.

Kroz FBiH će se 2023. graditi čak 110 kilometara autoceste

Tijekom iduće godine kroz Federaciju Bosne i Hercegovine gradit će se čak 110 kilometara autoceste. Kako su nedavno potvrdili iz JP Autoceste FBiH, do kraja ove godine planiran je početak gradnje kompletnog sjevernog dijela koridora Vc, odnosno ukupno 43 kilometra.

Uz dionice na sjeveru, u planu je i realizacija ugovaranja dviju dionica na jugu.

Prema riječima direktora Javnog poduzeća Autoceste FBiH Elmedina Volodera, riječ je o 14,5 kilometara od Mostara juga do Bune.

– Ono što je trenutačno najvažnije na cestovnom koridoru Vc je činjenica da su za dva najkompleksnija projekta – tunel Prenj i mostarska obilaznica – raspisani natječaji i početak izgradnje planiran je za iduću godinu – kazao je Voloder.

Naglasio je kako je gradnja tzv. lakih dionica završena te sada slijede vrlo zahtjevni projekti na teškom terenu, među kojima je probijanje tunela Prenj svakako najteži izazov. Naime, tunel Prenj će, nakon izgradnje, po dužini biti deveti tunel u Europi, što dovoljno govori o kakvom je projektu riječ. Tunel Prenj je među vozačima ujedno i jedan od najiščekivanijih projekata s obzirom na to da će njegovim stavljanjem u funkciju putovanje između Sarajeva i Mostara biti upola kraće. Drugim riječima, udaljenost između Sarajeva i Mostara neće biti 113 km, kao što je to slučaj kada se vozi magistralnom cestom, nego 82 km, prenosi Večernji list.

Tunel Prenj, koji je dio dionice autoceste na koridoru Vc Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever, će udaljenost između dvaju navedenih gradova smanjiti za 31 kilometar. Izgradnja ovog impozantnog objekta na koridoru Vc trebala bi početi sredinom iduće godine, a cijeli posao trebao bi biti završen za pet godina i 10 mjeseci. Desna tunelska cijev tunela Prenj bit će duga 10.165 metara, dok je lijeva kraća pet metara.

Vrijednost radova procijenjena je na 800 milijuna konvertibilnih maraka, a za njegovu gradnju zainteresirano je čak 196 kompanija. Gradnju tunela Prenj će sa 110 milijuna eura financirati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a Europska investicijska banka sa 150 milijuna eura. Dio sredstava osiguralo je i JP Autoceste FBiH iz vlastitih izvora. Inače, dionica autoceste od Ovčara do petlje Mostar jug podijeljena je na poddionice Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj – Mostar sjever te Mostar sjever – Mostar jug. Na tim poddionicama bit će izgrađeno ukupno 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje.

Osam gradilišta

Voloder je istaknuo kako je trenutačno aktivno osam gradilišta na kojima se gradi 38 novih kilometara autoceste.

– Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku je 1,14 milijardi KM. Ako nastavimo raditi planiranom dinamikom, za dvije godine u prometu će biti nova 23 kilometra autoceste na sjeveru naše zemlje – kazao je Voloder. Ministar prometa i veza FBiH Denis Lasić istaknuo je kako je realan rok za završetak izgradnje autoceste na koridoru Vc kraj 2028. godine. Podsjetio je i na činjenicu kako će po njegovu završetku na dijelu koridora koji prolazi kroz FBiH biti izgrađeno 138 mostova/vijadukta i 44 tunela.

Krišto na obilježavanju Dana općine Kupres: Stvaramo uvjete za gospodarski rast i razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i ostanak mladih obitelji na ovom prostoru

olaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Središnjem spomen obilježju u spomen parku danas je započelo svečano obilježavanje Dana općine Kupres, a potom je održana i svečana sjedncia Općinskog vijeća.

Ime Kupres prvi put se spominje na današnji dan u jednom pisanom dokumentu – darovnici, posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, izdanoj na Bobovcu 1461. godine.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH i dr. Dragan Čović predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH danas su nazočili svečanosti obilježavanja općine Kupres, uz dužnosnike izvršne i zakonodavne vlasti, svih razina kao i kandidata i nositelja lista za Opće izbore u BiH: Mira Vujeva, nositeljica liste za Zastupnički dom PS BiH i Jozo Bagarić, kandidat na listi za Zastupnički dom PS BiH Karlo Nevistić, nositelji liste za Parlamenta FBiH te Dragan Konta, nositelj liste za Skupštinu Hercegbosanske županije.

Izaslanstvo je pred početak svečane sjednice posjetilo Osnovnu školu fra Miroslava Džaje, posjeti je nazočio i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Nazočne je na sjednici najprije pozdravio Zoran Lovrić, dopredsjednik Općinskog vijeća Kupres, a prigodno izvješće što se uradilo u prošloj godini te koji su trenutni i budući planovi i projekti u Kupresu u svom obraćanju iznio je načelnik općine, Zdravko Mioč.

Nazočne je pozdravila i na svečanoj sjednici se obratila Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH.

Krišto je posebno pozdravila branitelje i braniteljske Udruge iz Domovinskog rata: „Vi ste zaslužni za slobodu koju danas živimo, kako na Kupresu, tako i u Bosni i Hercegovni, vi ste oni, čija je žrtva ugrađena u temelje Bosne i Hercegovine i za to vam neizmjerno hvala“, kazala je u uvodu Krišto.

„Nakon ovoga što smo čuli od načelnika, s ponosom možemo slaviti i ovu svečanost obilježavanja dana općine Kupres. Unatoč svim nekim problemima i izazovima u kojima se nalazimo, od pandemije, pa energetske krize i svim što je ona donijela, te se odrazilo na život svakog čovjeka i stanovnika općine Kupres, ali i cijele BiH. Unatoč svemu, vidimo da načalnik u suradnji sa općinskim vijećem, u sinergiji izvršne i zakonodavne vlasti, a posebno u sinergiji s višim razinama vlasti, uspio je realizirati mnoge projekte iz nadležnosti lokalne zajednice, od onih koji se tiču osnovnog obrazovanja, športa, cestovne infrastrukture, zapravo svega onoga što znači život na ovom prostoru“, kazala je Krišto.

Krišto je naglasila kako treba odgovoriti svim izazovima koji su ispred nas. Što je usporedila sa Bosnom i Hercegovinim, složenom državom, državom s nametnutim rješenjima Ustava, posebno je istaknula, kako se ta pitanja u budućnosti moraju konačno riješiti.

„Vjerujem u snagu zajedništva, na principima ustavne jednakopravnosti sva tri naroda u BiH, to mora biti i može biti temelj opstanaka i budućnosti BiH. Temelj izgradnje bolje i prosperitetnije, modernije i europske Bosne i Hercegovine. Na taj načim stvaramo uvjete za gospodarski rast i razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, osiguravati ostanak mladih obitelji na ovom prostoru, te na svaki način doprinositi pozitivnom demografskom trendu, na cijelom prostoru BiH. Vjerujem da ćemo osnaženi u budućem razdoblju još više i snažnije poduprijeti sve prostore u BiH, posebno Kupres. Svi oni projekti koje je načelnik zacrtao biti u skoroj budućnosti realizirani na dobro svakog čovjeka koji žive na ovom prostoru“, zaključila je Krišto.

BIDEN: Pandemija covida je završila

Američki predsjednik Joe Biden kazao je da je pandemija covida 19 završila, u intervjuu za CBS koji je emitiran u nedjelju navečer.

“Pandemija je gotova, no još uvijek imamo problem s covidom”, rekao je Biden u intervjuu koji je snimljen u četvrtak.

“Ako pogledate, nitko ne nosi maske. Čini se da su svi u prilično dobroj formi. Stvari se mijenjaju i mislim da je to savršen primjer toga”, nastavio je američki predsjednik.

Prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins u svijetu je zabilježeno gotovo 612 milijuna slučajeva oboljenja od covida 19, a umrlo je više od 6,5 milijuna ljudi.

U SAD-u je bilo više od 95 milijuna slučajeva covida, a umrlo je više od milijun ljudi.

Sam Biden bio je pozitivan na koronavirus u srpnju i liječen je lijekom Paxlovid.

Krajem kolovoza i njegova supruga Jill zaražena je virusom te je liječena tim lijekom.

U prosjeku 390 ljudi još uvijek umre u SAD-u svaki dan zbog komplikacija nakon pozitivnog testiranja na koronavirus.

SAD je nedavno odobrio dva nova cjepiva prilagođena dominantnoj varijanti virusa omikron.

Dacia okreće novu stranicu i predstavlja Manifesto

Predstavljenim atraktivnog koncepta rumunjska marka najavljuje neke novosti u poslovanju.

Manifesto, konceptni auto koji Dacia predstavlja, „laboratorij” je za testiranje inovativnih rješenja, od kojih će neka naći mjesto u serijskim modelima. Manifesto ne najavljuje poseban model, samo pokazuje kako se na što jednostavniji način može zadovoljiti avanturistički duh vozača, a da se pritom u fokusu drži ekološki aspekt.

Ovdje su putnici doslovno u izravnom doticaju s okolišem – Manifesto nema vrata, prozora ni vjetrobranskog stakla. Poklopac prtljažnika je pak radna ploha, dok se komunikacija s civilizacijom odrađuje putem Bring-Your-Own-Device sustava. On je već komercijaliziran i prihvatili su ga brojni kupci.

YouClip je dodatak koji na jednostavan način nudi sigurno pričvršćivanje niza praktične i modularne opreme. U Daciji kažu kako će se ugrađivati u serijske modele, kao što su se već počeli nuditi modularni krovni nosači. To sigurno ne vrijedi za jednostruko prednje svjetlo koje se može odvojiti i upotrebljavati kao snažna ručna svjetiljka.

Mesić: Britansku kraljicu nije bilo briga za Hrvatsku, zanimala ju je Jugoslavija

Bivši predsjednik Stjepan Mesić gostovao je na RTL-u povodom smrti britanske kraljice Elizabete II., čiji je posljednji ispraćaj danas u Londonu.

Mesić kaže da je kraljica Elizabeta bila simbol imperija, Velike Britanije koja je nekoć imala vlast nad pola svijeta. “Bila je vladarica koja nije donosila odluke, nije sudjelovala u aktivnoj politici Velike Britanije, kao simbol bila je autoritet. Davala je pak mišljenje o mnogim stvarima”, rekao je.

“Kada je sa mnom razgovarala, nije ju puno zanimala Hrvatska, razgovarala je o Jugoslaviji, zanimalo ju je zašto se raspala Jugoslavija, iz prve ruke”, sjeća se razgovora Mesić.

Građani u FBIH notarske usluge više neće plaćati po enormno visokim tarifama

Ustavni sud Federacije BiH krajem lipnja donio je odluku kojom je određene članove Zakona o notarima FBiH proglasio neustavnim. To se, prvenstveno, odnosi na usluge koje su notari obavljali po enormno visokim tarifama.

Presudom Ustavnog suda FBiH, članovi šest, 27. i 73. Zakon a o notarima FBiH proglašeni su neustavnim. Također, odlukom suda, sljedeći zakoni su proglašeni neustavnim, a time su obuhvaćeni: Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakon o stvarnim pravima FBiH, Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Zakon o nasljeđivanju u FBiH, Obiteljski zakon FBiH i Zakon o izvršnom postupku

Od 2019. godine, kada je donijet Zakon o notarima FBiH u obliku u kojem je važio do sada, notari su su svoje usluge građanima (ovjere, sklapanja ugovora i sl.) vršili po sopstvenim tarifama, što predstavlja nezakonito postupanje. Kako se navodi u priopćenju Odvjetničke komore FBiH, sve notarske aktivnosti provedene u prethodnom razdoblju smatraju se nezakonitim postupanjem.

“Sve ove činjenice poznate su i notarima koji uredno sačinjavaju notarski obrađenu ispravu i istu naplaćuju u skladu sa svojom tarifom, što predstavlja nezakonito postupanje, odnosno te isprave su pravno ništavne, jer za njihovo sačinjavanje po bilo kom propisu notari nemaju pravni osnov, a to predstavlja i veliki novčani izdatak za građane, jer po važećem Zakonu on ispravu može sačiniti sam ili izradu te isprave povjeriti advokatu za znatno nižu financijsku naknadu, a izradu privatne isprave može povjeriti nekom svome srodniku pravne struke”, navode iz Odvjetničke komore FBiH.

Kako je kazao Hakija Kurtović, ovlašteni punomoćnik Odvjetničke komore FBiH, odluka Ustavnog suda FBiH prvenstveno ide u koristi građanima jer će oni ubuduće notarske usluge plaćati po minimalnoj, jednoobraznoj tarifi, a ne u enormno visokim cijenama kako je to do sada bio slučaj.

“Ovdje su građani plaćali i do 600, 800, pa čak i 1500 KM određene notarske usluge. U budućnosti, sukladno članu 69. Zakona o notarima, notari su i dalje nadležni ovjeravati prepise ili rukopise po cijeni od četiri KM, ili po svojoj tarifi koja je minimalna”, kazao je za Večernji list BiH Kurtović.

Također, kako navodi punomoćnik Odvjetničke komore FBiH Kurtović, notari više nemaju zakonske osnove za obvezno sačinjavanje notarske ispave (jer te isprave ne mogu biti provodive u zemljišnim knjigama), odnosno “izrade svih vrsta ugovora iz oblasti stvarnih prava, odnosno akata pravnih lica za upis u registar pravnih osoba, kao i obiteljskog prava i nasljedne ugovore”.

Baltičke zemlje i Poljska zabranile ulazak ruskim državljanima

Baltičke zemlje i Poljska u ponedjeljak su zabranile ulazak ruskim državljanima na svoj teritorij, prenosi agencija dpa.

Sve četiri države odsad više ne dopuštaju ulazak ruskim državljanima s vizama za Schengen radi turizma, posla, sporta ili kulture.

Četiri države dopuštaju iznimke za one koji već imaju boravište u europskim zemljama, za političke disidente te iz humanitarnih razloga, piše dpa.

Zajednička odluka četiri članice Europske unije reakcija je na rusku invaziju na Ukrajinu te dolazi nakon što su većinom suspendirale izdavanje viza i boravišta za Ruse.

Ruski su državljani, ipak, smjeli ući na njihov teritorij ako su imali vize koje su izdale neke od preostalih članica Schengena, što prestaje u ponedjeljak.

Estonska premijerka Kaja Kallas pozvala je i druge države da se pridruže zabrani koja ostaje kontroverzna unutar šire EU.

„Moramo koristiti sve dostupne alate kako bismo primorali Rusiju da zaustavi ovaj rat“, rekla je u subotu.

U pola godine u Federaciji prikupljeno 2,578 milijardi KM od poreza i drugih prihoda

Udio u porezu na dobit bilježe prihodi od poreza na dobit banaka i drugih financijskih organizacija

Uprvoj polovini godine ostvareni prihodi federalnog proračuna iznose 2,578 milijardi KM, što je 46% planiranog za 2022. godinu. Dakle, polovina planiranih prihoda za ovu godinu nije ostvarena iako su prihodi veći za čak 365,6 milijuna KM ili 17% u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine, piše Večernji list BiH.

Kretanja prihoda

Na prihode od poreza (porez na dobit, doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, prihodi od neizravnih poreza) otpada 2,081 milijarda KM, što je 80,74% ukupno ostvarenih prihoda, primitaka i financiranja. To je 52% planiranog proračunom FBiH za 2022., a u odnosu na prethodnu godinu porezni prihodi bilježe porast za 15%, odnosno 265,4 milijuna KM.

Prihodi od poreza na dobit ostvareni su u iznosu od 47,7 milijuna maraka, što je 71% ukupno planiranih entitetskim proračunom za 2022. godinu i taj rezultat predstavlja značajan rast od 71% ili 19,8 milijuna KM u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2021. Promatrano analitički, udio u porezu na dobit bilježe prihodi od poreza na dobit banaka i drugih financijskih organizacija (11,34 milijuna KM), porez po odbitku (9,87 milijuna KM), a potom i drugi porezi. S udjelom od 33,08% prihodi od neizravnih poreza u ukupno ostvarenim prihodima u prvih šest mjeseci ove godine iznose 853 milijuna KM, što je točno 50% planiranih sredstava ovogodišnjim federalnim proračunom i tu je vidljiv značajan rast od 106,8 milijuna KM ili 14% u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine.

Promatrajući kretanje ostvarenih prihoda od neizravnih poreza koji pripadaju FBiH, uočava se da su u razdoblju od siječnja do lipnja 2022. bili veći nego u istom razdoblju 2021. te da su bili najveći u lipnju 2022. godine, kada su iznosili 121,5 milijuna maraka. Neporezni prihodi, a to su prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine, naknade, pristojbe, novčane kazne i ostali neporezni prihodi, planirani su u iznosu od 488,1 milijun KM, od čega je ostvareno u prvih pola godine 189,89 milijuna maraka. To je 39% planiranog u proračunu za 2022. U odnosu na prethodnu godinu, ostvarenje je 2,5 milijuna KM više. Najveći udio u neporeznim prihodima imaju prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine – čak 70%.

Socijalna davanja Kada su federalni rashodi u pitanju, ukupno obračunati rashodi i izdaci za razdoblje od siječnja do lipnja 2022. iznose 2,284 milijarde KM, što je 41% planiranog ovogodišnjim proračunom. Rashodi i izdaci na gotovinskoj osnovi iznose 2,043 milijarde maraka, što je 89% ukupno obračunatih rashoda i izdataka u tekućem razdoblju. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uočljivo je da su rashodi veći za 6%, odnosno za 133,3 milijuna KM. Prema funkcionalnoj klasifikaciji, najveći iznos sredstava – 1,493 milijarde KM utrošen je na socijalna davanja ili 65,39% ukupno realiziranih rashoda, nakon čega su opće javne usluge s izvršenjem od 622,1 milijun KM ili 27,23% ukupno realiziranih rashoda.

Vanjska proslava patrona župe Imena Marijina u Gromiljaku

Vjernička zajednica u Gromiljaku kod Kiseljaka svečano je 18. rujna proslavila svoj patron Ime Marijino.

Svečanu euharistiju predslavio je župnik iz Balegovca kod Odžaka vlč. Matija Šimić, a propovijedao je superior isusovačke rezidencije na Grbavici u Sarajevu i ravnatelj Radio Marije BiH p. Mato Anić, DI. Koncelebrirala su još dva svećenika.

U prigodnoj propovijedi p. Mato istaknuo je kako je Blažen Djevica Marija uvijek u svim izazovima i kušnjama života, koji nije uzmanjkalo, ostala vjerna svome “da” i “evo me” Bogu te naglasio da “kao kršćani imamo razlog biti sretni i živjeti u nadi jer je Bog vjeran i jer je Marija uvijek tu da brine o nama i našim potrebama”.

Misno slavlje animirao je župni zbor, a slavlje se nastavilo narodnim veseljem ispred župne kuće.

Inače, svete mise kroz trodnevnicu predslavili su oci isusovci s Grbavice. U četvrtak 15. rujna misu je slavio p. Pero Mijić, DI, u petak p. Mato, a u subotu p. Anto Topić, DI.

Župa Imena Marijina u Gromiljaku samostalno djeluje od 1876. odvojivši se od Brestovskog. Danas vjernička zajednica uz Gromiljak, župno središte tri kilometra udaljeno od Kiseljaka, obuhvaća: Doce, Herceze, Jehovac, Liješevo, Lug, Malinjak, Mrakove, Višnjicu, Višnjicu Gaj i Višnjicu Polje.

Prvotno su o njoj skrbili franjevci Bosne Srebrene, a 1908. pastoralnu upravu preuzimaju dijecezanski svećenici.

Foto: Kiseljak.info

Izvor

Dodik sutra kod Putina, otkriveno o čemu će razgovarati

“Očekuju se priče o ozbiljnim ekonomskim pitanjima o kojima danas svi ozbiljni političari i pričaju, kako dočekati ovu zimu, proljeće i sljedeću zimu”, izjavila je Trišić Babič

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sutra će se sastati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a uoči ovog susreta Dodikova savjetnica je otkrila teme o kojima će se razgovarati.

Savjetnica člana Predsjedništva BiH Ana Trišić Babić izjavila je kako se na sastanku Putina i Dodika “ne očekuju nikakvi razgovori o narušavanju mira unutar BiH, ali se očekuju priče o ozbiljnim ekonomskim pitanjima”.

“Očekuju se priče o ozbiljnim ekonomskim pitanjima o kojima danas svi ozbiljni političari i pričaju, kako dočekati ovu zimu, proljeće i sljedeću zimu”, izjavila je Trišić Babič za ATV.

“Jedna od tema sastanka bit će energetska situacija i način kako da Republika Srpska prođe što bolje u ovome svemu što se događa. Vjerojatno će biti i razgovora i o tome dokle se došlo sa tad započetom pričom o projektu plinovoda iz Srbije prema Republici Srpskoj”, dodala je.

Prema njezinim riječima, na svim tim sastancima, a i Ruska Federacija u svojim priopćenjima uvijek ističe da podržava daytonsku BiH u svojim granicama poštujući tri konstitutivna naroda i dva entiteta kako to i i piše u Ustavu BiH.

Članovi HUM-a posjetili Daria Stojaka i uručili mu dar za rođendan

Majka Slavica je za Daria pripremila jedno lijepo i prigodno druženje u kojem su Daria posjetili mnogi prijatelji i poznanici, što je Daria posebno razveselilo.

Veliki borac i heroj iz Viteza, Dario Stojak koji boluje od rijetke Huntingtonove bolesti, nedavno je imao rođendan no proslavio ga je ovaj vikend jer je bio na liječenju u Fojnici.

Huntingtonova bolest je neurodegenerativno nasljedna koja utječe na koordinaciju mišića i dovodi do mentalnog propadanja i karakterističnih simptoma u ponašanju.

Nedavno je Hrvatska Udruga mladih u središnjoj Bosni iz Viteza pokrenula akciju prikupljanja sredstava za liječenje i rehabilitaciju Daria Stojaka te su u nepunih 15 dana prikupili više od 2.000,00 KM i uručila novac obitelji kako bi Dario zajedno s majkom Slavicom otišao na banjsko liječenje u Fojnicu.

Buduću da je za vrijeme rođendana bio na rehabilitaciji u Fojnici, slavlje je prolongirano za ovaj vikend. Majka Slavica je za Daria pripremila jedno lijepo i prigodno druženje u kojem su Daria posjetili mnogi prijatelji i poznanici, što je Daria posebno razveselilo.

I članovi HUM-a su posjetili Daria, uručili mu prigodan dar i zajedno s njim proslavili rođendan. Kako je za n24.ba rekao predsjednik Udruge Mateo Marić, odnos s Dariom je prerastao u jedno veliko prijateljstvo.

– Svi smo zajedno ponosni što smo prijatelji našeg Daria, dodao je Marić. Članica Udruge Ana-Marija Omazić je dodala kako je kroz vrijeme od dvije godine volontiranja u HUM-u zajedno s drugim članovima u više navrata posjetila Daria i svaki put je pokazao svoju vedrinu i nevjerojatnu energiju. Marić je dodao da će i dalje posjećivati obitelj Stojak i pomagati im sukladno svojim mogućnostima.

Danas Elizabetin sprovod. Osigurava ga 10.000 ljudi, stižu Biden, Milanović, Macron

Danas je sprovod britanske kraljice. Program će trajati cijeli dan, a u London stižu najmoćniji ljudi svijeta.

Zatvorena su vrata Westminster Halla

Vrata Westminster Halla, gdje je kraljičin lijes bio izložen javnosti, zatvorena su u 7:30, nakon četiri i pol dana. Tisuće ljudi strpljivo su čekale u kilometarskim kolonama duž rijeke Temze, a u nekoliko navrata su čekli i duža od 12 sati.

Lijes će biti prebačen u Westminstersku opatiju, gdje će se danas održati sprovod.

Inflacija guta radničke plaće u BiH, preživjeti mjesec sve je teže

Građani kažu kako teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela novca jer su cijene iz dana u dan sve više. Režije, ako se izostave plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono za što izdvajamo najviše nоvca je prehrana

Ni 40% potrošačke košarice građani Federacije BiH ne mogu pokriti s prosječnom plaćom. Cijene i dalje rastu, broj ljudi koji se bore s egzistencijom također, a konkretnih rješenja nadležnih nema, piše Večernji list BiH.

Osim jednokratne pomoći. Čak 2900 KM bilo je potrebno u kolovozu kako bi četveročlana obitelj u FBiH pokrila osnovne životne troškove. U godini dana cijene hrane u BiH rasle za 23,4%. Uz prosječnu plaću od 1115 KM – teško je, a uz minimalnu plaću ili mirovinu – gotovo nemoguće. U FBiH je košarica u kolovozu bila skuplja u odnosu na srpanjsku za 230 KM. Usporedno raste i broj onih koji su na rubu siromaštva.

Potrebno 800 KM više

Mjere koje bi barem usporile ovaj trend ne postoje. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za kolovoz 2021. iznosi 2524,81 KM i za 454,02 KM je skuplja od potrošačke košarice u odnosu na srpanj iste godine, kad je iznosila 2070,79 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za lipanj 2021. iznosila je 999 KM. Dakle, potrošačka košarica skuplja je za više od 800 KM, dok su plaće veće 116 KM. Inflacija u BiH buja i utječe na životni standard građana te stoga bilo kakvo povećanje plaće građani ne osjete u velikoj mjeri jer su potrošačke cijene znatno porasle.

Koliki je to udar na kućni proračun, Dževad iz Sarajeva kaže kako ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100% i za to izdvaja najviše novca. Pravi mađioničari u preživljavanju su umirovljenici. Osobito oni s najnižom mirovinom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od mirovine, kažu nam, kao i ranije, ne ostane im ništa.

Najteže je onim najstarijim i osobama bez ikakvih primanja, koji bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogli preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći. Na vrata Mozaika prijateljstva mogu pokucati svi kojima je potreban topli obrok. A njih je sve više. Počelo je pandemijom, kulminiralo inflacijom. Dnevno se u ovoj javnoj kuhinji priprema i tri puta više obroka, a da je sve više gladnih, znaju jer mnogi traže da im se obroci dostave kućama.

– Prije COVID-a 200 na dnevnoj razini, 400 tijekom vikenda. Danas tijekom vikenda imamo i više od 1200, a na dnevnoj razini 700 obroka. Ali nešto što je možda još više povećano je ono što ljudi ne vide. Jako puno osoba traži pomoć da ih nitko ne vidi. To nije bilo prije toliko izraženo kao sada – rekao je za BHRT Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva. Ovdje su svakodnevno stariji, nemoćni, nezaposleni, oni koji su u stanju socijalne potrebe, no sve više i oni koji imaju redovita primanja, ali im, kada podmire kredit ili plate stanarinu i sve troškove za režije, ostaje iznos nedovoljan ni za mjesečne potrebe za kruhom.

Sve više gladnih

Broj korisnika Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo od početka pandemije povećao se za 10%, a u posljednje vrijeme blago, ali konstantno raste, pa se u ovoj kuhinji pripremaju obroci za 638 osoba. – Kako idemo u jesen, mislim da ćemo imati više korisnika. Vidite kakva je situacija u zemlji, ljudi nemaju ni za ogrjeva, poskupjela su drva, pelet, ugljen, pa kako onda kupiti hranu, lijekove? Imamo veliki problem jer ljudi s minimalnim primanjima, oni koji su ostali bez posla, umirovljenici nemaju ništa – kazao je za Avaz upravnik ove kuhinje Amir Radeljaš.

Kuhinje Crvenog križa FBiH u Sarajevu i Mostaru hrane oko 1500 korisnika. Zbog strogih kriterija Službe za socijalni rad broj korisnika u Sarajevu isti je kao i ranije, ali je u Mostaru u odnosu na prošlu godinu veći za 19%.

– Svakodnevno imamo ljude koji nisu na popisima, ali dolaze i traže obrok. Do sada im se uvijek izlazilo ususret jer ili ostane viška ili netko od korisnika ne želi jelo pripremljeno za taj dan. Činimo sve kako bismo pomogli ljudima. U Mostaru je problem što su neki od korisnika udaljeni po 30 – 40 km, pa ne mogu svaki dan dolaziti po hranu, a mi nemamo kapaciteta da im odvozimo hranu, pa se za njih uglavnom spremaju tjedni paketi – kaže Indira Kriještorac iz CK-a FBiH.

Na evidentan rast cijena proizvoda stalno upućuje Savez samostalnih sindikata BiH. Tražili su aktiviranje robnih rezervi, ograničavanje cijena, ali i još nekoliko mjera koje nisu zaživjele.

– Mi smo predložili Parlamentu FBiH da minimalna plaća bude 1000 KM, da je taj zakon zaživio danas ili prije 6 mjeseci otkad vodimo kampanju, danas bismo imali drugačiju ekonomsku sliku u FBiH i BiH – kazao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Povećanje plaća neće dati rezultate ako se vlast ne odrekne budućih poreznih prihoda, odnosno ne smanji ili ukine PDV na hranu ili energente. Jedno od rješenja je i da se uloži u socijalno ranjive kategorije.

Molitvom i zajedništvom obilježena 30. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB u Orašju

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, s brojnim izaslanstvom i članovima Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je nazočio obilježavanju 30. obljetnice utemeljenja Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, koja se obilježava u Orašju.

Predsjednik Čović i Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, uz brojno izaslsnstvo Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, najprije su posjetili Spomen sobu 106. Brigade HVO Orašje. Spoman soba je znak trajnog čuvanja uspomena na 106-u legendarnu brigadu, kroz koju je prošlo oko 5.500 branitelja, preko 1000 je ranjenih, a za obranu svojih domova živote je dao 271 branitelj.

Potom je u Orašju održana sveta misa zadušnica za poginule branitelje u župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca, nakon čega su brojna izaslanstva Udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, prijatelji i suborci, predstavnici, vojske, policije, institucija, položili vijence i zapalili svijeće uz središnje Spomen obilježje u Orašju.

Predsjednik Čović je obraćajući se braniteljima pozdravio sve nazočne članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata, posebno članove Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i njihovog predsjednika Tomića.

„Moramo biti ponosni da slijedimo onu žrtvu svih naših vitezova, koji su Posavinu učinili svetom zemljom. Kada spominjemo naše branitelje, u tišini naklonimo se svima onima koji su dali svoje živote, da bi mi danas mogli promišljati Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Da bi našu Posavinu mogli izgraditi po mjeri svakog posavskog čovjeka. Hvala vam, što svi skupa pokušavamo izgraditi ambijent u Posavini, transformirajući Bosnu i Hercegovinu u jedno moderno društvo u kojem će hrvatski narod imati potpunu Ustavnu jednakopravnost sa druga dva naroda. Kojeg će predstavljati legitimni predstavnici“, istaknuo je predsjednik Čović.

„Naša Borjana Krišto je zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, u zajedništvu smo se opredjelili da na taj način pošaljemo poruku svima koji vode drugačije razmišljanje o Bosni i Hercegovini, u ime bošnjačkog ili srpskog naroda ili predstavnika međunarodne zajednice. Siguran sam da ćemo iz Posavine poslati snažnu poruku zajedništva hrvatskog naroda (…) ostvarit ćemo potpunu jednakopravnost s druga dva naroda, legitimno predstavljanje hrvatskog naroda i stvarati ambijent s kojim će nam svima biti bolje“, zaključio je predsjednik Čović.

Uz predsjednika Čovića, obilježavanju obljetnice nazočili su nositelji listi i kandidati HDZ-a BiH i HNS-a za Opće izbore u BiH: Marinko Čavara i Mijo Krešić, nositelji liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Mijo Matanović, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Đuro Topić, nositelj liste za Skupštinu Posavske Županija.

RADONČIĆ: Bošnjaci ne smiju prihvatiti da nas Komšić okreće protiv SAD

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić govorio je večeras na skupu ove stranke u Gradačcu.

– Bošnjacima kao političkom faktoru nisu potrebni ni domaći, ni strani mentori, ni oni koji se kandidiraju kao Bošnjaci, a ni oni koji se kandidiraju kao Hrvati i traže bošnjačke glasove. Hoću da kažem da bošnjački lideri ponovo moraju kritizirati izjavu gospodina Komšića da je administracija predsjednika Clintona bila protiv Bosne i Hercegovine i da su kadrovi Demokratske stranke u Washingtonu u timu predsjednika Bidena protiv naše zemlje ili čak Bošnjaka.

Bošnjaci ne smiju i neće prihvatiti da nas Komšić okreće protiv Washingtona i SAD. Komšić je proteklih 12 godina u Predsjedništvu BiH trebao pomoći Bošnjacima i Bosni i Hercegovini jačanjem naših veza s najjačom silom svijeta, a ne rušenjem mostova prema njoj. Politika da se imenom i prezimenom napadaju Palmer ili Escobar nije državnička, kontraproduktivna je i mi nećemo mirno i šutke prelaziti preko ovako kapitalnih šteta koje nam se prave kao nacionalnoj zajednici i BiH u cjelini.

Želim vas podsjetiti da je aktualni američki predsjednik, dok je bio potpredsjednik SAD, došao u posjetu Sarajevu, i da nažalost, nismo iskoristili povjesni poticaj koji je tada dao da zemlja krene bržim euroatlantskim putem. Sada imamo vrlo žalosnu činjenicu da nitko od članova Predsjedništva BiH ili Vijeća ministara, pa i takozvani, nacionalni poglavica nije primljen na najvišoj razini u Bijeloj kući ili Washingtonu. Nova vlast to mora popraviti i svojim rezultatima zaslužiti da budemo partner SAD i Washingtona, a ne točka koja će govoriti protiv njih i proizvoditi antiameričko raspoloženje – rekao je Radončić prenosi Avaz.

Nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Izet Žigić kazao je da se s dobrim primjerima može puno toga uraditi.

-Mi jesmo Bošnjaci i borit ćemo se za prava Bošnjaka, ali ne na uštrb Hrvata ili Srba. Nas sljeduje Bosna i Hercegovina, na čitavom prostoru i za takvu BiH ćemo se boriti – rekao je Žigić.

Kralj Charles ugostit će svjetske čelnike prije pogreba Elizabete II.

VELIKA Britanija danas se priprema za sprovod kraljice Elizabete II., uz ožalošćene koji čekaju u redu posljednja 24 sata kako bi odali počast pred njezinim lijesom, dok se kralj Charles III. priprema ugostiti svjetske čelnike.

Neki već kampiraju kako bi vidjeli veliki ispraćaj u ponedjeljak u Westminsterskoj opatiji, za koji se očekuje da će zaustaviti London i da će ga gledati milijarde gledatelja diljem svijeta.

Stotine tisuća ljudi došle vidjeti kraljičin lijes u britanskom parlamentu

Američki predsjednik Joe Biden, jedan od desetaka državnih čelnika koji dolaze na sprovod, doletio je kasno u subotu.

Smrt kraljice Elizabete (96) 8. rujna nakon sedam desetljeća na prijestolju izazvala je izljev emocija zbog kojeg su stotine tisuća ljudi pohrlile vidjeti njezin lijes u britanskom parlamentu.

Oni koji žele vidjeti kovčeg ogrnut zastavom mogu do ponedjeljka u 6:30 ući u Westminster. Ožalošćeni su čekali i do 25 sati u kilometarskim redovima uz Temzu. Čini se da će pristup toj koloni biti onemogućen u nekom trenutku u nedjelju.

“Kraljica je bila poput bake nacije”

Shaun Mayo (27), radnik u IT sektoru, jedan je od onih koji su odahnuli nakon što su stigli do odredišta nakon 14 sati čekanja u redu kako bi odali počast kraljici.

“Bilo je nevjerojatno emotivno. Bila je poput bake nacije”, rekao je za AFP. “Svima će nam nedostajati”, dodao je.

Muškarac koji je uhićen nakon što je u petak izašao iz reda i prišao lijesu, optužen je za prekršaj protiv javnog reda i mira, objavila je policija kasno u subotu.

Muhammad Khan (28) iz istočnog Londona optužen je za ponašanje s namjerom izazivanja uzbune i uznemiravanje, a pojavit će se pred londonskim sudom u ponedjeljak.

Unuci održali bdjenje

Princ William i njegov mlađi brat princ Harry predvodili su 12-minutno bdjenje oko lijesa s drugih osmero unučadi.

Harry, koji je bio britanski vojnik u Afganistanu, nosio je uniformu Blues and Royals konjičke pukovnije u kojoj je služio.

Čini se da je ovaj potez posljednja maslinova grančica koju je Charles ponudio svom najmlađem sinu nakon što su Harry i njegova supruga Meghan, koji sada žive u Kaliforniji, optužili kraljevsku obitelj za rasizam. Harryju (38), koji više nije viši član kraljevske obitelji, oduzete su njegove počasne vojne titule.

Kralj i njegov najstariji sin William, novi prijestolonasljednik, ranije su iznenadili one koji su stajali u redu uz obalu rijeke Temze neplaniranom šetnjom kako bi se s njima rukovali i zahvalili na dolasku.

Na sprovod dolaze čelnici država

Državni sprovod kraljice Elizabete, prvi u Britaniji nakon smrti njenog prvog premijera Winstona Churchilla 1965., održat će se u ponedjeljak u Westminsterskoj opatiji u Londonu u 11 sati.

Dok će čelnici Europske unije, Francuske, Japana i mnogih drugih zemalja prisustvovati, državni poglavari Rusije, Afganistana, Mjanmara, Sirije i Sjeverne Koreje nisu pozvani.

Charles – sa 73 godine najstariji monarh koji je ikada stupio na prijestolje – ugostit će desetke dostojanstvenika, uključujući Bidena, na prijemu u Buckinghamskoj palači u nedjelju navečer.

Državni čelnici, uključujući Jacindu Ardern s Novog Zelanda, australskog republikanca Anthonyja Albanesea i kanadskog Justina Trudeaua – premijeri zemalja kojima je kraljica bila državni poglavar – odali su počast Elizabeti II.

“U ovom trenutku velike tuge, zahvalni smo što smo ovdje odajući poštovanje kraljici za njeno služenje odanosti, vjeri, obitelji i Commonwealthu”, napisao je Albanese na Twitteru.

Trudeau je rekao da je kraljica Elizabeta “služila cijeli život i nosila težinu svojih dužnosti s besprijekornom ljupkošću”.

Izazov za britansku policiju

Priljev uglednika – zajedno sa stotinama tisuća ožalošćenih iz cijele Britanije i cijelog svijeta – predstavlja izniman izazov za britansku policiju. Više od 2000 policajaca iz cijele zemlje pomaže Scotland Yardu.

Nakon sprovoda, kraljičin lijes bit će prebačen kraljevskim mrtvačkim kolima u dvorac Windsor, zapadno od Londona.

Uslijedit će pokop samo za obitelj na kojem će kraljica biti položena uz svog pokojnog supruga Philipa, roditelje i sestru.

“Sigurno joj je bilo tako teško biti usamljena žena u svijetu kojim dominiraju muškarci”

Britanija će održati minutu šutnje u 20 sati u nedjelju, no neki su dugo čekali u redu kako bi imali dobro mjesto.

“Htjeli smo imati dobro mjesto da vidimo povorku”, rekao je Bill Parry (59), veteran Kraljevske mornarice dok je čekao u stolicama za kampiranje s još dvojicom bivših vojnika. “Nije puno tražiti spavanje vani s obzirom na sve što je kraljica učinila za nas u 70 godina”, dodao je.

Pogreb će okončati 11 dana nacionalne žalosti diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Camilla, nova kraljica, bila je posljednja koja je odala počast, prisjećajući se “divnih plavih očiju” svoje svekrve.

“Sigurno joj je bilo tako teško biti usamljena žena” u svijetu kojim dominiraju muškarci.

“Nije bilo žena premijera ili predsjednica. Ona je bila jedina tako da mislim da je sama isklesala svoju ulogu”, dodala je.

Djevojku u Iranu pretukla policija za moral jer nije pokrila kosu, preminula je

Mahsa Amini, 22-godišnja Iranka koju je pretukla iranska policija za moral jer nije nosila hidžab, preminula je nakon što je pala u komu, prema izvještajima u petak koja se pozivaju na Amininu obitelj, prenosi BBC.

Dvadesetdvogodišnja Iranka umrla je nekoliko dana nakon što ju je uhitila policija za moral jer se navodno nije pridržavala strogih pravila o pokrivalima za glavu.

Očevidci su izjavili da je Mahsa Amini pretučena dok je bila u policijskom kombiju kada su je pokupili u Teheranu u utorak.

Policija je odbacila optužbe, rekavši da je gospođica Amini “iznenada imala srčani problem”.

To je posljednji u nizu izvještaja o brutalnosti nad ženama od vlasti u Iranu posljednjih tjedana.

Obitelj gospođice Amini kaže da je bila zdrava mlada žena bez zdravstvenih problema koji bi objasnili iznenadni problem sa srcem.

Međutim, obaviješteni su da je odvedena u bolnicu nekoliko sati nakon uhićenja, a obitelj je rekla da je bila u komi prije nego što je umrla u petak.

Teheranska policija je priopćila da je Amini uhićena zbog “danih opravdanja i da bi se obrazovala” o hidžabu, marami koju sve žene moraju nositi u Iranu.

Njena smrt došla je u trenutku rastućih izvještaja o represivnim aktivnostima vlasti protiv žena, uključujući i one za koje je ocijenjeno da se ne pridržavaju islamskog kodeksa odijevanja, a kojima je zabranjen ulazak u vladine urede i banke.

Mnogi Iranci, uključujući provladine pojedince, izražavaju ogorčenje na platformama društvenih medija u vezi sa samim postojanjem moralne policije, poznate i kao ‘patrole za čudoređe’, i na društvenim medijima ih nazivaju patrolama za ubijanje.

Na društvenim mrežama pojavili su se video snimci na kojima se vidi kako policajci pritvaraju žene, vuku ih po zemlji i na silu ih odvode.

Mnogi Iranci izravno krive vrhovnog vođu Alija Hamneija. Njegov govor iz prošlosti se ponovno dijeli na društvenim mrežama u kojem opravdava uloga moralne policije i insistira da pod islamskom vlašću žene moraju biti prisiljene da poštuju islamski kodeks oblačenja.

Fena

Tuga u Vinkovcima: David je Karlu vozio kući nakon izlaska, sjeli su u BMW i poginuli

Stravičan udar prolomio se Ulicom Alojzija Stepinca u Vinkovcima u noći s petka na subote. Iako je bilo četiri sata ujutro kroz prozore obližnjih kuća provirili su znatiželjni pogledi, a neki su i istrčali van u kišnu noć gledajući u nevjerici stravičan prizor. Naime, bijeli BMW vinkovačkih registarskih oznaka doimao se gotovo prepolovljen nakon što se obavio oko debelog stabla. Unutra je sjedilo dvoje mladih koji nisu pokazivali znakove života.

– Stvarno ružan prizor, jako ružan – rekao je Vinkovčanin za 24sata.hr koji se prvi našao pored automobila nakon što je vozač sletio s ceste.

– Kiša je padala cijelu noć, a traju Vinkovačke jeseni, pa su se oni vjerojatno vraćali iz grada. BMW, stražnja vuča, skliska cesta, malo veća brzina, nepažnja i, eto, još dvoje mladih mrtvih – vrtio je glavom zabrinuto Vinkovčanin. Policija je u subotu ujutro potvrdila da su u nesreći poginule dvije osobe. Radi se o Karli I. (20) iz vinkovačkog Novog sela i Davidu M. (27) iz Vinkovaca koji je vozio BMW. Oni su se doista družili po gradskim kafićima gdje se proslavljaju Vinkovačke jeseni, tijekom kojih u gradu bude velik broj posjetitelja i mladih. U nekom trenutku Karla je pitala Davida bi li ju htio odvesti kući. Sjeli su u njegov BMW i krenuli. Na cesti u Stepinčevoj ulici dozvoljena je brzina 70 kilometara na sat, a David je vozio daleko više.

– Dolaskom do mjesta prometne nesreće uslijed neprilagođene brzine vozač je izgubio kontrolu nad vozilom, zbog čega je sletio sa ceste na zelenu površinu a potom bočno udario u drvo. U nesreći su smrtno stradali i vozač i putnica. Zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima naložila je obdukciju tijela – stoji u priopćenju PU Vukovarsko-srijemske.

– Ona je bila jako dobra djevojka. Bavila se sportom, igrala je ženski nogomet za NK Dilj i u slobodno vrijeme bavila se manekenstvom. Nosila je revije posljednjih pet godina po Slavoniji. Čak je i večer prije nego će nastradati nosila modnu reviju organiziranu u sklopu proslave Vinkovačkih jeseni. Svi smo ju fotografirali i objavili ju na Facebooku jer je bila prekrasna. Sada smo u šoku i ne vjerujemo da im se to dogodilo – kažu za 24sata Karlini prijatelji iz Vinkovaca dodajući kako su Karla i David M. kobne večeri bili zajedno u gradu.

Nepoznato je je li David konzumirao alkohol prije nego je sjeo za volan ili ne. To će biti utvrđeno obdukcijom.

Odmah nakon nesreće policija je krenula s uviđajem, a tek se u svitanje otkrilo u kakvom je stravičnom stanju bio BMW nakon slijetanja s ceste. Da bi mladića i djevojku izvukli iz automobila, morali su intervenirati i vatrogasci koji su rezali dijelove lima kako bi došli do njih. Na žalost, nije im bilo pomoći jer su poginuli na licu mjesta.

Nastradali mladić David BMW je kupio proljetos. Bila mu je želja voziti takav auto. Radio je u vinkovačkom muzeju i pomagao roditeljima voditi restoran na Sopotu. I on je, večer prije tragedije, bio na Vinkovačkim jesenima i u publici gledao Karlu dok je nosila reviju. Nešto kasnije kamera službenog fotografa “jeseni” uhvatila ga je tijekom izlaska i istoga dana kada će nastradati njegova je slika objavljena na Facebooku. Te su dvije fotografije njihovi posljednji trenuci s prijateljima koji se danas od njih opraštaju.

Kaos u Beogradu: Više od 250 huligana napalo policajce, 12 ozlijeđenih

Dvojica protivnika Pridea uhićena su nakon što su bocama gađali automobile, vrijeđali okupljene novinarske ekipe te ušli u raspravu s policijskim službenicima.

Na današnjoj povorci u sklopu Europridea čiji se završetak odvijao u Beogradu, došlo je do više sukoba prosvjednih skupina s novinarima, policijom, i sa sudionicima povorke.

Belgrade 🇷🇸 17/09/2022

A mob of about 250 Ultras & Hooligans from Belgrade attack police during Europride pic.twitter.com/6g2Tu3xRdu

— 𝕽𝖎𝖔𝖙 𝖂𝖎𝖙𝖍 𝕾𝖙𝖞𝖑𝖊 (@riotwithstyle) September 17, 2022

U 17 sati u Karađorđevom parku kod Veterinarskog fakulteta, skupina huligana napala je policiju, pri čemu je ozlijeđeno 12 službenika, piše Blic. Grupa od 250 do 300 navijača naoružanih pirotehničkim sredstvima, palicama i kamenjem napala je službenike IJ92.

Overhead view of anti-LGBT protesters attacking police in Belgrade during EuroPride.#Belgrade #Serbia pic.twitter.com/VPbZR65UjX

— News World (@ismailrojbayani) September 17, 2022

Prema srpskim medijima, osim što su ozlijedili 12 policajaca, huligani su oštetili i 5 službenih vozila.

Federacija BiH dobiva zakon o najnižem osobnom primanju koje će ići iznad 543 marke

Kao razlog za donošenje spomenutog zakona navodi se potreba zaštite najnižeg primanja radnika koji, uz plaću, ostvaruju naknade za prehranu i prijevoz

Federacija BiH mogla bi u dogledno vrijeme dobiti zakonsko rješenje kojim bi se uvela zajamčena najniža osobna primanja, slično postojećoj uredbi o najnižoj plaći, no uvećana za topli obrok i prijevoz, piše Večernji list BiH.

Minimalna plaća

Vlada Federacije nedavno je dostavila mišljenje o prijedlogu zakona o najnižem primanju u Federaciji koji je radi razmatranja po žurnom postupku u parlamentarnu proceduru uputio Suad Kaknjo, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije. Uvažavajući razloge predlagatelja usmjerene na uspostavljanje pravno obvezujućeg okvira koji bi se odnosio na utvrđivanje najnižeg primanja, Vlada navodi kako u okviru svoje nadležnosti smatra svrhovitim reguliranje obuhvata i visine najnižeg primanja tako da ono bude komplementarno s drugim propisima iz seta fiskalnih zakona. Podsjetili su pritom i na samu inicijativu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije.

– Kao razlog za donošenje spomenutog zakona navodi se potreba zaštite najnižeg primanja radnika koji, uz plaću, ostvaruju naknadu za prehranu i naknadu za prijevoz, a imajući u vidu smanjenje zbrojne stope doprinosa, kao i inflatorne pritiske koji negativno utječu na životni standard radnika. U smislu navedenog, istaknuto je kako institut najnižeg primanja predstavlja instrument socijalne zaštite i pravde, kao i instrument kojim se štiti osnovica za obračun doprinosa – naveli su iz Vlade Federacije.

Nakon toga podsjeća se kako postoji uredba o visini minimalne plaće u Federaciji, uz objašnjenje tko je sve sudjelovao u konzultacijama, a objašnjen je i postupak donošenja uredbe.

Naime, razmatrajući prijedlog zakona o najnižem primanju u Federaciji, utvrđeno je da je odredbom Zakona o radu propisano da Vlada utvrđuje najnižu plaću nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem te da će Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva financija, u suradnji s Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće.

U skladu s navedenim donesena je uredba o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće na temelju koje je Vlada Federacije donijela odluku o iznosu najniže plaće za 2022. godinu u neto iznosu od 543 KM.

Procedura i prijedlozi

Federalno ministarstvo financija dostavljeni prijedlog zakona razmotrilo je s aspekta svojih nadležnosti. Vlada pritom upućuje na to da su odredbe članka 7. nadzor u suprotnosti s ovlastima Porezne uprave Federacije koja je nadležna za naplatu javnih prihoda, a ne “prava radnika na najniže primanje”, što je suština ovog zakona. Predlažu stoga da se nadzor nad ovim zakonom dodijeli federalnim, odnosno županijskim inspektorima rada koji su u skladu s posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a briše Porezna uprava FBiH.

Uz to, uopćenog su mišljenja kako bi ovaj zakon trebalo razmatrati ili po redovitoj ili po skraćenoj proceduri u svrhu usklađivanja s drugim propisima. U kontekstu kaznenih odredbi prijedloga zakona, upozoravaju kako je članak 8. u suprotnosti sa Zakonom o prekršajima u predloženim visinama, u načinu i iskazivanju prekršajne sankcije te se neće moći provoditi.

Predlažu stoga da se visine usklade s visinama za pravne osobe, fizičke osobe – samostalne poduzetnike i odgovornu osobu – fizičku osobu prema zakonu te da se jasno precizira na koju se normu, odnosno članak odnosi sankcija.

S tržišta se povlači slatkiš za djecu, može uzrokovati rak i oštetiti DNK!

Državni inspektorat RH obavještava potrošače o opozivu proizvoda keks Aldiva Unicorn Wheels, 220g, LOT broja 42, najbolje upotrijebiti do 21. travnja iduće godine.

Proizvod je podrijetlom iz Turske, stavljen je u prodaju u razdoblju između 9. veljače do 31. kolovoza ove godine. Povlači se zbog povećane količine 3-MCPD-a i glicidil estera, piše Danica.hr.

Europski stručni odbor za sigurnost hrane ustanovio je kako je kemijski spoj 3-MCPD u kombinaciji s glicidil esterima masnih kiselina genotoksičan i kancerogen, odnosno mogu oštetiti ljudski DNK i uzrokovati rak.

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, kažu u Državnom inspektoratu.

Keks se povlači iz prodaje / Foto: TEDi
Proizvođač je Modern Cikolata Gida Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi iz Turske, a uvoznik njemački lanac TEDi. Na tržište u Hrvatskoj ga stavlja tvrtka TEDi poslovanje d.o.o. Zagreb.

O svemu je potrošače izvijestio i hrvatski lanac TEDi.

Loto dobitak: Sretni igrač iz BiH dobio 3,2 milijuna eura

Prema najnovijem izvješću Državne lutrije Srbije, ove nedjelje u 74. kolu igre na sreću loto sedmica iznosila je 650.000 eura. Ovaj tjedan nije bilo dobitnika loto sedmice, kao ni dobitnika šestice, ali je zato bilo dobitnika loto plus premije, koja je dobitniku ili dobitnici donijela 3,2 milijuna eura, a dobitna srećka je uplaćena u Banja Luci.

Kombinacija koja je mogla iznjedriti dobitnika loto sedmice glasila je: 30, 10, 37, 1, 6, 2, 36, prenosi N1.

Potom se pristupilo izvlačenju loto plus premije, koja je otišla vlasniku ili vlasnici srećke kupljene u Banja Luci.

Dobitna kombinacija donijela je 3.220.000 eura, a dobitnički brojevi su glasili: 7, 25, 16, 24, 19, 18,10.

“I da, upravo je izvučena loto plus sedmica i imamo loto plus dobitnika nakon više od godinu i sedam mjeseci. Čestitamo!” uzviknula je voditeljica.

Krišto: Hrvatski narod većinskom voljom mora bira svoje političke predstavnike u tijela vlasti gdje se štite kolektivna prava, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda

Veliki broj vjernika okupio se danas na svetištu Zidine, u Gornjoj Skakavi, povodom blagdana “Rane sv. Franje“. Prilikom obilježavanja svetkovine, upriličena je procesija i sveta misa koju je predvodio fra Ilija Alandžak, gvardijan samostana u Beogradu.

Na Zidinama se godinama na mjestu nekadašnje crkve i franjevačkog samostana, okuplja veliki broj hodočasnika kako bi se zavjetovali i molili sv. Franji za svoje potrebe. I ove godine je istaknut značaj okupljanja i hodočašćenja, zbog potvrde postojanja Hrvata u višestoljetnoj prošlosti na ovim područjima.

Sadržajima obilježavanja blagdana „Rane svetog Franje“ u Gornjoj Skakavi nazočila je i Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, dr. Anto Domić, dogradonačelnik Brčko distrikta BiH. Te svi dužnosnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina u BiH, nositelji listi i kandidati HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH za Opće izbore u BiH: Đuro Topić, nositelj liste za Skupštinu Posavske Županija, Mijo Matanović, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Mijo Krešić, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon misnog slavlja mještani Gornje Skakave su priredili zajednički ručak za sve hodočasnike i goste, te tradicionalnu, smotru folklora na kojoj su nastupila mnoga kulturno-umjetnička društva iz Brčko distrikta i okolnih mjesta.

Krišto je uputila pozdrave svima okupljenima danas u zajedništvu pri proslavi blagdana „Rane svetog Franje“. Govoreći o svojoj kandidaturi i podršci svih stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, istaknula je kako ima veliku čast ali i odgovornost.

„Odgovornosti svi moramo biti svijesni, već je kazano, živimo u BiH, državi tri konstitutivna naroda i svih drugih koji u njoj žive i da smo svijesni uloge i pozicije hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narod je obespravljen u BiH, uz stalne nasrtaje na naša Ustavom zajamčena prava, podsjećam, da nam kroz izborni zakon biraju naše političke predstavnike u institucijama koje su Ustavom zajamčene za zaštitu kolektivnih prava, u Predsjedništvo BiH i domove naroda. Učinit ćemo sve i jasno pokazati svima, da je Bosna i Hercegovine domovina i hrvatskog naroda i samo takva može biti u budućnosti“, kazala je Krišto.

„Moramo nastavi našu borbu, promjeniti izborni zakon, upravo kako je i pokazala odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju, to znači, da hrvatski narod većinskom voljom bira svoje političke predstavnike u tijela vlasti gdje se štite kolektivna prava, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda“, ističe Krišto.

„Znat ćemo pokazati svoju odgvornost, i izbrati svoje političke predstavnike i samo tako se oduprijeti svim izazovima koji se u ovom teškom trenutku nalaze i u BiH i pred hrvatskim narodom. Vjerujem u vas, vjerujem u snagu našeg zajedništva i da ćemo učiniti sve da izborom svojih političkih predstavnika na svim razinama vlasti stvorimo i napravimo pravedniju, prosperitetniju i europsku Bosnu i Hercegovinu. To ćemo pokazati 2. listopada, te vas pozivam da svi pokažemo svoju odgovornost za budućnost hrvatskog naroda“, zaključila je Krišto.

Nakon svete mise i prigodnog druženja, Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH i dr. Dragan Čović, predsjednik i Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH sa izaslanstvom posjetili su Franjevački samostan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravama i razgovarali s fra Nikom Josićem, gvardijanom.

Grlić Radman pozvao Hrvate u BiH da u što većem broju izađu na izbore

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao je u petak Hrvate u BiH na masovan izlazak na predstojeće izbore kako bi očuvali ulogu jednakopravnog i konstitutivnog naroda.

Opći izbori održavaju se 2. listopada iako nije izmijenjen izborni zakon, pa prijeti opasnost da četiri puta brojniji Bošnjaci ponovno preglasaju Hrvate u izborima za člana kolektivnog predsjedništva i gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda. Tako bi mogli iz vlasti izbaciti najvažnije hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj hrvatskih birača.

”Dopustite mi danas pozvati sve bosanskohercegovačke Hrvate da u što većem broju izađu na skore izbore, jer samo tako ćemo uspjeti obraniti naša ustavom zajamčena prava konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Grlić Radman u Orašju.

Dodao je kako bi bio povijesni paradoks da hrvatski narod čiji su vojnici bili presudni da BiH ‘danas uopće postoji kao suverena država prepusti drugima da odlučuje o njegovoj sudbini.

“Više se neće pristajati na nijedno rješenje koje neće imati podršku legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH”, istaknuo je ministar.

Kandidatkinja za hrvatskog člana državnog predsjedništva Borjana Krišto rekla je kako Hrvati u BiH idu na izbore po neizmjenjenim izbornim pravilima.

“Upravo je zbog toga HHS BiH odlučio ići s jednim zajedničkim kandidatom kako bi poslali poruku svim onim političkim opcijama koji pod krinkom građanskog promišljaju i vide budućnost na jedan drugi način. Hrvatski narod svojom većinskom voljom treba odlučivati tko će ga predstavljati“, istaknula je Krišto.

Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar obrane Mario Banožić te dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a bili su na otvaranju muzeja pri Franjevačkome samostanu u mjestu Tolisi kod Orašja.

Posjetili su i općine Domaljevac Šamac i Odžak, a u Orašju obišli lokaciju budućeg hrvatskog konzulata.

Volkswagen ukida još jedan model

U Volkswagenu su odlučili raskrstiti s limuzinama, bar kad su u pitanju izvedbe pogonjene fosilnim gorivima.

Nakon što se odlučio povući limuzinski Passat iz ponude, div iz Wolfsburga donio je navodno odluku kako će putem vječnih lovišta ići i veći Arteon. Dobra vijest za sve ljubitelje je kako se to neće dogoditi preko noći, ali i kako je u pripremi dostojna zamjena.

Naime, kako doznaje Automotive News, Arteon neće doživjeti reizdanje, a aktualna generacija umirovit će se 2024. godine. Zamijenit će ju električni model ID. Aero, a kojeg je ranije ove godine najavio koncept.

Kao što je poznato, ID. Aero koristi MEB platformu, a najavni koncept je u kombinaciji baterija od 77 kWh nudio doseg od čak 620 km. Na tragu toga trebao bi biti i serijski model koji će vrlo vjerojatno svjetlo dana premijerno ugledati na kineskom tržištu.

Recimo i kako bi se manji model Jetta uslijed smanjenog interesa također trebao umiroviti na američkom tržištu. Kad je pak Golf u pitanju, sve opcije su još uvijek otvorene.

U Hrvatskoj dostupna nova aplikacija za dijabetičare

U hrvatsku je stigla aplikacija za oboljele od dijabetesa pomoću koje se razinu glukoze mjeri pametnim telefonom u jednoj sekundi, a podatke se automatski dijeli s liječnikom i bliskim osobama kako bi se umanjio rizik od bolesti.

Besplatna FreeStyle LibreLink aplikacija na hrvatskom jeziku omogućuje uvid u trenutne vrijednosti glukoze pomoću mobilnog uređaja, trend kretanja glukoze i vrijeme provedeno u ciljnom rasponu (TIR-u), povijest očitanja glukoze kao i prostor za bilješke o prehrani, dozama inzulina i tjelesnoj aktivnost, izvijestio je Hrvatski savez dijabetičkih udruga.

Bolesnik kod sebe treba imati tek mobitel i senzor, dok se automatsko dijeljenje očitanih vrijednosti s liječnicima i članovima obitelji odvija bez instaliranja upravljačkih programa. Senzor se bezbolno skenira mobitelom, a očitanje vrijednosti glukoze aplikacijom maksimalno je pojednostavljeno.

Free Style LibreLink aplikaciju od 15. rujna mogu skinuti korisnici Android sustava, dok će oni na iOS-u na preuzimanje morati još malo pričekati. Aplikacija je dio virtualne zdravstvene platforme, a omogućava 24-satno praćenje razine glukoze mobilnim uređajem, povezivanje oboljele osobe i liječnika te stručni liječnički nadzor.

Uz već dostupni LibreView sustav, pomoću kojeg liječnik i pacijent mogu donositi informirane odluke o nastavku liječenja, u Hrvatskoj je dostupna i LibreLinkUp aplikacija putem koje članovi obitelji imaju uvid u očitanu vrijednosti glukoze bliske oboljele osobe.

U skladu s time može se na vrijeme reagirati i oboljelome pružiti pomoć. To je osobito važno za roditelje oboljele djece koji mogu provjeriti očitane vrijednosti glukoze dok su djeca u školi, na druženju ili u igri, navodi Savez dijabetičkih udruga.

Pacijenti koji koriste FreeStyle LibreLink aplikaciju provedu više vremena u ciljnom rasponu (TIR-u) te općenito imaju bolju kontrolu glikemije. Podaci iz aplikacije se nikad ne gube, a bez bolnog uboda prstiju, očitanje vrijednosti glukoze moguće je i preko odjeće, bilo kad i bilo gdje, ističe Savez.

VON DER LEYEN: Podrška Ukrajini košta, ali sloboda je neprocjenjiva

Podrška Ukrajini košta, ali sloboda je neprocjenjiva, rekla je u četvrtak šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u Kijevu i u vrijeme rasta inflacije i visokih cijena energenata u Europi i pozvala na nastavak naoružanja Ukrajine čestitajući joj na vojnim uspjesima.

Europske sankcije Rusiji imaju dubok i vidljiv utjecaj, rekla je u Kijevu nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

O potencijalnim posljedicama rasta cijena u Europi Von der Leyen je kazala da podrška Ukrajini ima visoku cijenu, no sloboda, međunarodni poredak mira i demokracija neprocjenjivi su.

Predsjednica EK-a u četvrtak je stigla u svoj treći posjet ukrajinskoj prijestolnici od početka ruske invazije i čestitala Ukrajini na nedavnim vojnim uspjesima u borbi protiv Rusa.

Dear Volodymyr @ZelenskyyUA, thank you so much for the award of the First Class of the Order of Yaroslav the Wise.

This is a great honour.

I accept it in the name of all EU citizens.

And as a symbol of our strong bond. pic.twitter.com/6W8JPLTao3

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) September 15, 2022

– Znam da još treba doći do konsolidacije, no ipak je impresivno vidjeti hrabrost ukrajinskih oružanih snaga, rekla je na konferenciji s ukrajinskim predsjednikom.

Naglasila je da preporučuje državama EU da i dalje Ukrajini pomažu naoružanjem, prenosi agencija dpa.

Apsolutno je ključno i potrebno podržati Ukrajinu vojnom opremom nužnom za obranu, a dokazala je da u tome i uspijeva kad je dobro opremljena, kazala je.

Sam EU ne posjeduje vojnu opremu, no njegove članice su Kijevu već poslale 2,5 milijardi eura vrijedno naoružanje.

Europski parlament u četvrtak je podržao još 5 milijardi dolara pomoći nakon što je Europska investicijska banka (EIB) u srijedu odobrila prvi dio pozajmice od 1,6 milijardi eura.

Von der Leyen je u srijedu najavila i financijsku pomoć u rekonstrukciji oštećenih škola vrijednu 100 milijuna eura. Na Twitteru je u četvrtak objavila da je EU izdvojio još 150 milijuna eura pomoći za izbjeglice unutar zemlje jer se Ukrajina treba pripremiti za zimu.

Nikad nećemo uspjeti žrtvovati koliko Ukrajinci gube sa svojim domovima ili kad plaču za svojim voljenima kojih više nema, kazala je.

Dogovorili smo da ćemo raditi najviše što možemo da Ukrajina ima više posla, više prihoda pristup Ukrajine jedinstvenom europskom tržištu je moguć, dodala je, spomenuvši i smanjivanje carina za Ukrajinu.

– Vaši europski prijatelji bit će uz vas onoliko koliko bude potrebno. Vaši smo prijatelji zauvijek, rekla je prema agenciji AFP.

Čelnica Europske komisije najavila je posjet Kijevu u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu u nazočnosti prve dame Ukrajine Olene Zelenske.

Proces pristupanja Ukrajine Europskoj uniji “na dobrom je putu”, rekla je Von der Leyen u Kijevu.

Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon početka ruske invazije i dobila je status kandidata za manje od četiri mjeseca.

– Impresivna je brzina, odlučnost, preciznost kojom napredujete, rekla je na konferenciji sa Zelenskim.

Tema razgovora u Kijevu bila je i integracija Ukrajine u jedinstveno tržište Europske unije koje jamči slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i ljudi.

U utorak je von der Leyen također predložila uključivanje Ukrajine u zonu besplatnog roaminga EU za korisnike mobilnih uređaja, koja omogućuje pozive, tekstualne poruke i korištenje mobilnog interneta u inozemstvu bez dodatnih troškova.

Predizborna kampanja preusmjerena na natjecanje u mržnji prema Hrvatima

Fokus javnosti u Bosni i Hercegovini posljednjih je dana s predizborne kampanje, koja je posve bezidejna, besadržajna i u suštini dosadna, a što može opasno promijeniti odluku birača na izborima, posljednja dva dana posve usmjerena na proizvodnju mržnje, ponavljanje nacionalističkih stereotipa, piše Večernji list BiH.

Više nego očito, riječ je o koordiniranom svojevrsnom hibridnom ratu iz kuhinje političkog i medijskog Sarajeva, čija se oštrica usmjerava gotovo isključivo prema Hrvatima i Hrvatskoj. Primarni interes ovih klasičnih obavještajnih spinova je zbuniti birače, posve usmjeriti predizbornu kampanju na konfrontiranje s Hrvatima, a ne voditi unutarbošnjačke političke ratove te omogućiti glavnim velikonacionalističkim protagonistima izlazak na scenu i poentiranje u temama u kojima su prvaci svijeta.

Deseci naslova

S druge pak strane, izljevi mržnje, izazivanje straha, pa čak i nadodavanje ili izmišljanje događaja i izjava je stvoriti alibi za eventualno poslijeizborno preslagivanje u kojemu se planira amputirati Hrvate iz vlasti te Federaciju BiH i državu BiH dovesti na rub eskalacije i nasilja.

Nakon što je odreda prešućen govor turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, po kojemu je Zapad neprijatelj Bošnjaka muslimana, krenuli su udari po hrvatskim političarima. Svjedoče o tome medijski naslovi:

“Nije – Nije Karađorđevo, ali jesu Laktaši”, “Ahatović o vojsci Hrvatske u EUFOR-u: Trijumf dogovora iz Karađorđeva o podjeli BiH, onda bi i Srbija i Rusija polagale legitimno pravo na RS”, “Krišto otkrila karte: Čovićevo najljepše i najpametnije biće šalje opasne poruke: BiH je državna zajednica”, “Čudić očitala lekciju Krišto”, “Emir Suljagić o Milanovićevoj izjavi: On bi bio ljudska slina da nije fašist”,

“Skandalozna izjava časnika HVO-a: Jajce je hrvatski grad”, “Ruski državni mediji s tugom objavili – Kolinda Grabar-Kitarović nema izgleda postati nova glavna tajnica NATO saveza”. Red mitomanije, red mržnje, red stereotipa, čiji je cilj podgrijavanje netrpeljivosti. A posebno se nastoji iskoristiti žrtve za ostvarivanje političkih ciljeva.

Posebno je bolna tema Srebrenice. Tako su se odreda bošnjački političari, vjerske organizacije i nevladine udruge obrušile na predsjednika Zorana Milanovića zbog toga što je navodno rekao da u Srebrenici nije bilo genocida, što je predsjednikov Ured odbacio kao “laž”.

No, brzo je stigla i drukčija verzija istine koju je iznio bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, očito ublažavajući informacije koje su curile iz njegova Ureda o negiranju genocida. – Milanović je dovodio u pitanje presude Haaškog suda o genocidu u Srebrenici – naveli su, što je ipak bitno različito od prvotnih informacija.

No, nije dugo trebalo da se oglasi jedan od vodećih radikala, čak iako ta prvotna informacija do tada uopće nije bila potvrđena. Reagirao je Emir Suljagić, ravnatelj Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica, napisavši na Twitteru za Milanović da je slina i fašist. Nakon toga slijedi i ključna poruka da (Bošnjaci) nikada neće dopustiti izmjene Izbornoga zakona.

Što najbolje govori o instrumentalizaciji žrtve za opravdavanje političkog nasilja i diskriminacije u zemlji nad Hrvatima. Reagirala je i Islamska zajednica u BiH koja nije propustila Hrvatsku i Hrvate u BiH strpati u kontekst udruženog zločinačkog pothvata.

Hrvati i UZP

– Zabrinjavajuća pojava je da sada otvoreno negiranje genocida dolazi i od predsjednika jedne države koja je članica EU-a, osobito kada znamo da je ona bila jedna od strana u međunarodnom oružanom sukobu i da je imala ulogu u presuđenom udruženom zločinačkom pothvatu na teritoriju BiH – navodi se u priopćenju Islamske zajednice.

Nakon toga uslijedila je tirada protiv Milanovića. Takav odnos prema Hrvatima sigurno će se nastaviti do kraja kampanje, koja će se posve obesmisliti i pretvoriti u lov na vještice i bildanje nacionalizma. Ponajprije u interesu SDA.

Marina Pendeš: Glasovanjem za Borjanu Krišto uskraćujemo priliku drugima da biraju umjesto nas

Marina Pendeš, predsjednica Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine “Kraljica Katarina Kosača” na održanom susretu prilikom obilježavanja obljetnice utemeljenja predstavila je dosadašnje aktivnosti jednog od organizacijskih stupova HDZ-a BiH, kao i planirane aktivnosti Zajednice žena u kampanji do izbora 2. listopada.

Pendeš je istaknula jednoglasnu potporu cjelokupne organizacije Zajednice žena HDZ-a BiH “Kraljica Katarina Kosača”, Borjani Krišto, zajedničkoj kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

„Uvjereni smo kako potpora birača neće izostati, te kako će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine po prvi puta u povijesti za članicu Predsjedništva BiH imati ženu“, poručila je Pendeš te poziva sve birače, da u nedjelju 2. listopada 2022. godine, pruže potporu kandidatkinjama i kandidatima HDZ-a BiH/HNS-a, „kako bi drugima uskratili priliku da biraju umjesto nas“, zaključila je Marina Pendeš.

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH istaknula je značaj žena kako u politici tako i u svim drugim zanimanjima te njihovom djelovanju i doprinosu društvu u cjelini.

Krišto je izdvojila važnost i ulogu Zajednice žena „KKK“ u svim aktivnostima i okupljanjima hrvatskog naroda koji pokazuju i snagu zajedništva HDZ-a BiH.

Zajednica žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine “Kraljica Katarina Kosača”, započela je svoj prepoznatljiv put te je od svoga osnutaka postala prepoznatljiv dio i jedan od stupova rada i djelovanja HDZ-a BiH.

„Iza nas su mnogi uspješni projekti, a veliki broj danas uspješnih političarki, liječnica, poduzetnica, umjetnica, društvenih djelatnica, čiji su rad i angažman najbolji pokazatelji vrijednosti koje njegujemo i promoviramo kroz strukturu HDZ-a BiH, svoje djelovanje počele su upravo kroz Zajednicu žena. Ovaj posao za ženu nije baš lagan, on je zahtjevan, žena svemu prilazi na odgovoran način, uz sve obveze, težinu i organiziranost uspije odgovoriti svim zadaćama“, istaknula je Krišto.

„Vjerujem u vas i u snagu zajedništva kada su u pitanju izbori i pozicija hrvatskog član Predsjedništva BiH i uvjerena sam kako će ovog puta biti doista naš izbor. Vjerujem kako ćemo na svim razinama izabrati svoje dužnosnike te kako ćemo u budućnosti nastaviti zajedno raditi, biti odgovorni i stvarati bolje uvijete te ostvariti našu Ustavnu jednakopravnost“, poručila je Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH.

U PARLAMENTU BIH DOŠLO DO TROVANJA PUNJENIM PAPRIKAMA

U restoranu Parlamentarne skupštine BiH, čije su cijene inače bagatela, nedavno je prijavljeno trovanje punjenim paprikama jedne od uposlenica ove institucije, zbog čega je morala intervenirati kantonalna inspekcija, saznaje portal Avaza.

Izlaskom na teren, inspektori nisu pronašli punjene paprike, ali jesu uočili, kako nam je potvrđeno, niz nepravilnosti u radu restorana kojim upravlja Služba za zajedničke poslove institucija BiH.

– Jedna osoba imala je stomačne tegobe u vidu proljeva i mučnine – navedeno je u prijavi.

Saznajemo da je naređeno i uništeno čak 90 kilograma mesa, zbog neispravnog držanja.

Neki proizvodi nisu imali ni deklaraciju.

Inspektori su utvrdili da su u kuhinji zatečena i zamrznuta unaprijed pripremljena imenovana i neimenovana jela (ambalažirana u oštećene pvc vrećice), mliječni proizvod kojem je istekao rok uporabe te sirovine bez deklaracije i mogućeg utvrđivanja sljedivosti i to: 1 kg pilećih bataka, 3 kg pilećeg filea, 8 kg teleće jetre, 12 kg pilećeg steka, 0,750 kg pilećeg fila, 0,485 kg begove čorbe, 3,775 kg sos teleći mišići, 0,430 kg pohovanog oslića, 0,450 kg svježi sir, 11,100 kg teleće kosti, 0,800 kg junećeg mesa, 6,600 kg piletine za wok, 25,800 kg pilećih bataka, 1,900 kg teleće šnicle i 14,400 kg ćufte-junećeg mesa.

– Navedene proizvode ukupne količine 89,69 kilograma na licu mjesta inspektor proglašava higijenski neispravnim te naređuje njihovo uništenje putem KJKP „Rad“, a potvrdu o uništenju potrebno predočiti inspektoru na uvid – stoji u informaciji u koju je portal “Avaza” imao uvid.

Osim toga, inspektori su naveli kako je analizom uzoraka na Veterinarskom fakultetu dobiven zadovoljavajući rezultat gotovog jela, ali da su rezultati ispitanih briseva površina pokazali povećan ukupan broj bakterija.

Inspekcijskom kontrolom zatečene sirovine od koje se spravljaju jela, pri čemu je konstirano kako se meso u predmetni restoran doprema u svježem stanju što stoji i na deklaracijama, a da se u istom, na neadekvatan način vrši njegovo zamrzavanje.

Sprema se ludnica na Prateru. Pola stadiona će usred Beča navijati za Hrvatsku?

Pred hrvatskom reprezentacijom dva su posljednja kola Lige nacija. Prvo će u borbi za čelo ljestvice na Maksimiru ugostiti Dansku 22. rujna (četvrtak), a tri dana kasnije čeka je gostovanje u Austriji. Ipak, i na njemu će izabranici Zlatka Dalića, čini se, imati veliku podršku.

Stadion Ernst Happel je rasprodan te će nedjeljnu utakmicu Austrije i Hrvatske uživo gledati 50 tisuća ljudi. HNS je ulaznice za hrvatski navijački sektor već rasprodao prije osam dana po cijeni od 250 kuna, ali hrvatskih navijača trebalo bi biti mnoštvo i na drugim dijelovima stadiona.

Brojni hrvatski navijači iz dijaspore, odnosno same Austrije te Njemačke i Švicarske, pristići će na utakmicu pa se nagađa da će ih biti čak oko 20 tisuća, dakle gotovo pola kapaciteta stadiona! Do stadiona na Prateru bi trebali doći u velikoj navijačkoj povorci.

Hrvatska jedan od najbolnijih poraza doživjela upravo na tom stadionu

Stadion Ernst Happel zauvijek će ostati u sjećanju hrvatskih navijača kao mjesto na kojem je reprezentacija pretrpjela jedan od najbolnijih poraza – onaj od Turske na Europskom prvenstvu 2008. godine.

Ipak, na tom istom natjecanju Hrvatska je ondje s 1:0 svladala Austriju, protiv koje i inače ima dobre rezultate. Austrijska reprezentacija na prvu pobjedu protiv Hrvatske čekale je sve do ove godine i slavlja u Osijeku 3:0, a Dalićeva momčad će joj se sada pokušati revanširati.

Komšić želi skupiti milijun potpisa za ukidanje Daytona, govorio o dušmanima

Nastavljajući predizbornu kampanju skupom u Mostaru, Željko Komšić, drugi Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidat koalicije DF-GS za novi mandat na čelu države, izjavio je da najmanje milijun ljudi u Bosni i Hercegovini podržava ideju građanske države, zato što je to normalno, ispravno i civilizirano.

Predstavljajući inicijativu “Milijun ljudi za građansku državu”, aktualni član Predsjedništva, koji očekuje i četvrti mandat u ovoj instituciji, kazao je da će se ovom inicijativom dokazati i domaćoj i stranoj javnosti da je ideja građanske države živa i nije stranačko vlasništvo, prenosi N1.

“Hoćemo milijun potpisa jer se trakavica oko Izbornog zakona nastavlja nakon izbora. Koncept koji živimo, koncept konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, stvar je koja je prevladana, to ne postoji nigdje u svijetu, samo kod nas”, istakao je Komšić.

Samo u građanskoj državi sva prava svih građana, bili oni Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili ma tko drugi, mogu biti u potpunosti zaštićena.

“Ne mogu ja biti protiv bilo koga u svojoj zemlji. Mi ovdje imamo problema s onima koji kažu ‘ukrao sam samo tri tisuće glasova’. Nisu Hrvati dušmani ove zemlje, nisu svi Hrvati UZP (udruženi zločinački pothvat, op.a.), ali HDZ vodi tu politiku. Nemamo problem sa Srbima, ali s četničkom ideologijom imamo, pogotovo kada nam hoće otkinuti komad zemlje”, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Ideja građanske države i borba za nju uperene su isključivo protiv dušmana ove zemlje, dodao je Komšić, priopćeno je iz Demokratske fronte.

Na parkingu Doma zdravlja u Mostaru uhićene dvije osobe

Policijski službenici PS Mostar Centar su na parkingu Doma zdravlja Mostar u nedjelju, 15. rujna, legitimirali E.B. (1983) iz Bugojna i S.S. (2001), također iz Bugojna.

Na upit ovlaštenih služebnih osoba posjeduju li kod sebe neka nedozvoljena sredstva E.B. je predao pribor za korištenje heroina, dok je S.S. predala pribor za korištenje heroina i jedan grumen umotan u pvc foliju za koji je izjavila da je heroin.

Isti su lišeni slobode, a predmeti u vezi s kaznenim djelom su uz potvrdu izuzeti. S cijelim slučajem je upoznat nadležni tužitelj.

Dolar oslabio, tečaj eura iznad jednog dolara

NA valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 109.59 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 109.70 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 143.05 na 143.25 jena.

No američka je valuta oslabila u odnosu na europsku pa je cijena eura dosegnula 1.0005 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0.9970 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0.40 posto, na 91.20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.31 posto, na 85.35 dolara.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer središnje banke zapadnih zemalja zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, dok se rast svjetskog gospodarstva usporava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu oko 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0.4 i 1.4 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, kada je Dow Jones oslabio 0.6 posto, S&P 500 oko 1.1, a Nasdaq indeks 1.4 posto.

Bio je to drugi put u posljednja tri dana, otkako je objavljen podatak o većoj nego što se očekivalo inflaciji u SAD-u, da su indeksi znatno pali.

Posljedica je to nesigurnosti ulagača po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda na sjednici sljedećeg tjedna ponovo, treći put u nizu, povećati ključne kamate za 0.75 postotnih bodova. No pojavile su se i špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate i za cijeli postotni bod.

Jučer objavljeni podaci o potrošnji u maloprodaji i padu broja zahtjeva za pomoć nezaposlenima pokazuju da je situacija na tržištu rada dobra, a potrošnja snažna.

To, pak, znači da bi se inflacija mogla zadržati na visokim razinama, što bi primoralo Fed na daljnje zaoštravanje monetarne politike.

Upozorenja MMF-a i Svjetske banke

Loše na tržišta kapitala utječe i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, na što su jučer upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

MMF je za listopad najavio novo smanjenje procjena rasta globalnog gospodarstva, nakon što je već u srpnju smanjio procjenu na 3.2 posto u ovoj godini, a 2.9 posto u sljedećoj.

Neke će zemlje sljedeće godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.

Svjetska je banka, pak, poručila da globalno gospodarstvo možda kreće prema recesiji, s obzirom na to da središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije istodobno povećavaju kamate.

Tri najveća svjetska gospodarstva – SAD, Kina i eurozona – bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjereni udarac mogao svjetsko gospodarstvo gurnuti u recesiju, poručuje Svjetska banka.

Njezin glavni ekonomist poručio je i to da ga zabrinjava mogućnost stagflacije, razdoblja sporog rasta gospodarstva, a visoke inflacije.

Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o industrijskoj proizvodnji, potrošnji i investicijama u Kini.

Danas počinje susret Davis kupa između Bosne i Hercegovine i Meksika

Danas u podne počinje meč Svjetske skupine I Davis kupa između Bosne i Hercegovine i Meksika, a prvi će na teren Nerman Fatić i Gerardo Lopez Villasenor.

Nakon tog dvoboja snage će odmjeriti Damir Džumhur i Alan Fernando Rubio Fierros.

U subotu su planirana tri meča. Za 10:30 sati zakazan je meč parova između Tomislava Brkića i Mirze Bašiće s jedne, te Miguela Angela Reyesa Varelaa i Santiaga Gonzalesa s druge strane.

Slijede još dva pojedinačna meča: Damir Džumhur – Gerrard Lopez Villasenor i Nerman Fatić – Alan Fernando Rubio Fierros.

Nominalno, gledajući samo ATP ranking, Bosna i Hercegovina važi za favorita u ovom meču, no bh. izbornik Zoran Zrnić upozorava kako su u Davis kupu iznenađenja uvijek moguća i poziva na oprez.

Sličnog stava je i meksički izbornik Miguel Gallardo:

– Znamo da igramo protiv jako dobrih tenisača iz reprezentacije Bosne i Hercegovine, ali se nadamo da kroz borbenost i zalaganje možemo doći do pobjede. Upoznati smo s protivnicima i znamo da se radi o izuzetno kvalitetnim tenisačima.

Meč Bosna i Hercegovina – Meksiko igrat će se na zemljanim terenima Tenis akademije “Set” u Širokom Brijegu.

IZETBEGOVIĆ: Ponuđena nam je trećina Bosne. Da smo pristali, imali bismo Alijinu sliku na zidu, svoju vojsku, medije…

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je na jednom stranačkom skupu otkrio detalje o pregovorima o ustroju Bosne i Hercegovine.

Izetbegović je rekao kako je najveća uvreda reći da se SDA bori samo za vlast i kako je jednaka sa SNSD-om i HDZ-om.

– Ono što želim istaknuti jest da u FBiH živi dvije trećine stanovništva, a da je tri četvrtine svakog dobra – ekonomije, snage, potrošnje goriva, prikupljanja PDV-a, BDP-a i tako dalje – da se to ostvari u FBiH i većinom tamo gdje žive Bošnjaci.

https://www.facebook.com/watch/?v=798705237839115

Dakle, mi držimo ovu zemlju onako kako smo je u ratu držali da je ne raskinu, tako sad držimo njenu ekonomiju i guramo dalje. Mi napunimo proračune.

Proračun u RS-u bi bio niži da nije ovog fenomena o kojem sada govorim, a državni proračun skoro potpuno napunimo i onda ga neće usvojiti i onda nam našim parama ne dozvoljavaju da povećamo plaće policajcima, vojnicima i tako dalje. Našim sredstvima – rekao je Izetbegović.

Dodao je da je to cijena Bosne koju uporno plaćaju.

– A bila nam je ponuđena trećina Bosne: “Uzmite to”. Ja sam bio prisutan u Ženevi i svugdje gdje se pregovaralo. Nudilo se. I da smo to uradili, imali bismo Alijinu sliku na zidu, imali bismo svoju vojsku, svoju obavještajnu službu, svoje medije i tako dalje – izjavio je Izetbegović, prenosi Pressmediabih.

Oblačno vrijeme u BiH: Očekujte pljuskove i grmljavinu, za vikend i snijeg

U Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Padavine se najprije očekuju u južnim i jugozapadnim područjima, a tijekom dana i u ostalim dijelovima. U Hercegovini se očekuju obilniji pljuskovi, usljed čega je moguća i pojava bujica i urbanih poplava.

Vjetar umjeren, na momente i pojačan južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu do 22, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27 stupnjeva.

Sutra se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Intenzivnije padaline se očekuju u južnim i jugozapadnim područjima. U večernjim satima, padom temperature, u višim područjima moguće je i provijavanje slabog snijega. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera.

U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na sjever. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka između 15 i 20, na jugu zemlje do 25 stupnjeva.

Za nedjelju se najavljuje pretežno oblačno prije podne uz prolaznu kišu u jutarnjim satima. Na vrhovima planinama može padati snijeg. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 10, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18, na jugu zemlje do 23 stupnjeva.

U Ukrajini poginuo 29-godišnji humanitarac iz Zagreba: “Spasio je mnoge živote”

U Ukrajini je poginuo 29-godišnji Zagrepčanin Andro Fabijanić koji je aktivno pomagao ukrajinskim obiteljima i braniteljima, javlja Novi list.

Fabijanić, poznat domaćim sportašima kao osobni fitness trener, poginuo je ovog utorka u eksploziji protutenkovske mine tijekom dostave pomoći.

Vozilo u kojem je Zagrepčanin smrtno stradao prevozilo je sanitarni materijal za ukrajinske borce.

Jučer se trebao vratiti u Hrvatsku

Vozilo u kojem je bio Fabijanić naletjelo je na minu i pritom je ranjeno još mladićevih ukrajinskih kolega. Fabijanić je imao kupljenu kartu za Hrvatsku i jučer se trebao vratiti, piše Novi list.

Fabijanić je radio za udrugu Za heroje iz Dnjipropetrovska, koja je dostavljala medicinsku pomoć za branitelje. Fabijanić je pomagao i u evakuaciji obitelji iz Ukrajine u Europu.

Neke od njih je uspješno prebacio u Hrvatsku. Planirani odlazak u Zagreb je stalno odgađao, a sve više se bavio humanitarnim radom i pomaganjem unesrećenim Ukrajincima.

Prijatelji se opraštaju od Fabijanića

Prijatelji poginulog 29-godišnjaka od njega se opraštaju na društvenim mrežama.

“Tvoje srce i hrabrost živjet će u našim sjećanjima. Dao si svoj život da spasiš mnoge, a ti živiš u svima njima, zbogom Andro”, napisala je na Facebooku prijateljica stradalog 29-godišnjaka.

“Otišao si prerano prijatelju dragi… Otišao si radeći ono u što si vjerovao. Slijedio si svoje srce, pomagao drugima, dajući samo ljubav i mir. Da barem mogu još jednom ući u našu dvoranu i pozdraviti te… Znam, negdje gore među anđelima ti ćeš nastaviti svoje putovanje, a tvoje svjetlo će zauvijek ostati oko nas, sjajno, blistavo i blagoslovljeno. Neka ti je vječni mir i ljubav”, napisala je na Facebooku prijateljica humanitarca.

Za ubojstvo jednog i ranjavanje dva zarobljena pripadnika HVO-a osuđen na 7 i pol godina zatvora

Po optužnici Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), Županijski sud u Mostaru donio je osuđujuću presudu, koju je Tužiteljstvo zaprimilo 11. kolovoza i kojom je oglasio krivim optuženog Zijada Padalovića (1965.) iz Konjica, zbog kaznenog djela „ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ po Kaznenom zakonu SFRJ i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci.

Županijsko tužiteljstvo u Mostaru je 9. veljače 2017. godine podiglo optužnicu protiv Zijada Padalovića, stavljajući mu na teret da je za vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane, na području općine Konjic, kao pripadnik vojne policije 45. Brdske brigade ARBIH, prekršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, kao i odredbe III. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, priopćeno je iz Županijskog tužiteljstva Mostar.

“Dana 14. rujna 1993. godine, u prijepodnevnim satima, u Buturović Polju, općina Konjic, znajući da se u kući ‘J. T.’ nalaze zatvoreni ratni zarobljenici Hrvatskog vijeća odbrane, koji su prethodno položili oružje i predali se Armiji R BiH, došao do prozora kuće i kroz prozor u unutrašnjost prostorije u kojoj su boravili zatvorenici, iz automatske puške ispalio više projektila u njihovom pravcu koji su pogodili M. D., Z. Š. i I. K., nakon čega su istog dana, teško ranjeni M. D. i Z. Š. prebačeni u Kantonalnu bolnicu u Zenici. Posljedicom teškog ranjavanja M. D. je zadobio tešku tjelesnu ozljedu opasnu po život, uslijed čega je kod istog nastupila smrt 15. rujna 1993. godine, a kod Z. Š. teške tjelesne ozljede u vidu ustrijela desne podlaktice, loma desne sjedalne kosti, te rane na vanjskoj strani desnog sjedalnog predjela, dok je I. K. zadobio tjelesne ozljede u predjelu butine, čime je Padalović počinio kazneno djelo ‘ratni zločin protiv ratnih zarobljenika’ iz preuzetog KZ SFRJ”, obrazložili su.

Prilikom donošenja odluke, sud je ocijenio da je izrečena kazna zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci dovoljna, promatrajući sa aspekta zakonom predviđene svrhe kažnjavanja, da se izrazi društvena osuda počinjenog djela, da se utječe na počinitelja, kao i na ostale da ne čine kaznena djela.

Na donesenu presudu, Županijsko tužiteljstvo HNŽ-a uložilo je žalbu Vrhovnom sudu FBiH zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji.

U Izjumu pronađena grobnica s 440 tijela: “Ovo se ne bi smjelo događati u civiliziranom svijetu u 2022. godini”

“Ovo je grozna priča, neugodna iz svih kuteva. Uvjeren sam da će ovo zlo biti kažnjeno”, rekao je potreseni Bolvinov

Masovna grobnica s oko 440 tijela pronađena je u ukrajinskom gradu Izjumu nakon što je oslobođen, potvrdili su iz ukrajinske policije.

Serhij Bolvinov, glavni policijski istražitelj u oblasti Harkiv rekao je da će tijela biti iskopana i predana na forenzičku analizu u cilju prikupljanja dokaza o ruskim vojnim zločinima. Dodao je kako su tijela individualno ukopana u grobnici.

Policijski službenici od početka istrage na ovom su području otkrili i druge grobnice.

⚡️ A large mass grave of Ukrainian soldiers and about 500 civilian burials were discovered in Izyum.#ArmUkraineNow pic.twitter.com/jdKOd0bHEe

— 🇺🇦 Ukraine | War News 24 (@ukrainewar24) September 15, 2022

“Mogu reći da je ovo jedna od najvećih grobnica koje smo pronašli u oslobođenom gradu” rekao je Bolvinov. Radi se na identifikaciji tijela i uzroka smrti, među kojima su za sada rane od metaka, mina i zračnih napada.

“Ovo se ne bi smjelo događati u civiliziranom svijetu u 2022. godini” izjavio je potreseni Bolvinov.

“Ovo je grozna priča, neugodna iz svih kuteva. Uvjeren sam da će ovo zlo biti kažnjeno”.

Zajednica žena HDZ-a BiH – Predsjedništvo BiH će po prvi puta u povijesti imati ženu za članicu Predsjedništva BiH

Danas je u Vitezu Predsjedništvo Zajednica žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine “Kraljica Katarina Kosača”, obilježilo 14. obljetnicu od osnivanja.

Krišto je izdvojila važnost i ulogu Zajednice žena „KKK“ u svim aktivnostima i okupljanjima hrvatskog naroda koji pokazuju i snagu zajedništva HDZ-a BiH.

Nakon održanog sastanka, izaslanstvo je nazočilo promociji dokumantarnog filma „Praznine“, redateljice Anele Križanac. Film „Praznine“ nastao je u produkciji Pozorišta mladih „Korifej“ iz Nove Bile, a donosi priču o ubijenoj djeci u ratu u Bosni i Hercegovini. Film ima cilj stajati kao opomena današnjim i budućim generacijama u BiH.

(Foto) Članovi JU Edukacijsko – rehabilitacijskog centra “Duga” iskoristili sunce i lijepo vrijeme i proveli ga na izletistu Bijambare

Danas, 15. rujna su članovi JU Edukacijsko – rehabilitacijskog centra “Duga” iskoristili sunce i lijepo vrijeme i proveli ga na izletištu Bijambare.

Dan je bio ispunjen raznim aktivnostima od vožnje vlakićem, obilazak pećine i igre u parku.
Odlazak u prirodu je najbolja relaksacija,djeluje pozitivno na sve i uvijek je dobra ideja za punjenje “baterija”.

Odgoj djeteta s teškoćama u razvoju, kao i odgoj svakoga drugog djeteta, ima za cilj da se kod njega razviju praktične i socijalne vještine koje će mu u odrasloj dobi omogućiti što veći stupanj samostalnosti i neovisnosti.

Izlet je financijski podržan od strane Općine Kiseljak.

Kiseljak.info

Milanović: Nije normalno da nakon proslave oslobođenja Jajca idem Dodiku. Ali tako je

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović domaćin je berbe grožđa organizirane za šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj. Tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara.

O Plenkovićevim i Medvedovim izjavama: “Neka paze što govore”

U Hrvatskoj nema organiziranih skupina koje žele rušiti vlast, rekao je Milanović.

Na komentar o paranormalnim skupinama, Milanović je rekao da razumije Plenkovića, ali da “imamo disonantnost između onoga što govori SOA i onoga što govore Plenković i Medved”.

“Neka paze što govore”, rekao je predsjednik.

Komentirao je i mogućnost sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Više od pola godine mi svako malo vidimo neku temu, ili je sam gospodin Plenković osobno otvori, koja u drugoj rečenici zaziva i poziva razgovor na najvišoj razini. Ako je to što on govori zaista tako, ajmo sjesti i razgovarati jer ja ne znam”, rekao je Milanović.

Na pitanja o svojim izjavama o genocidu u Srebrenici isprva nije htio odgovarati.

“Nije normalno da nakon dana proslave oslobođenja Jajca idem Dodiku. Ali takvo je vrijeme”

Upitan što je bilo na druženju s Dodikom na njegovu imanju, Milanović je rekao da je to bio “razgovor uz kavu”.

“U interesu svih u BiH je da se Daytonski mir poštuje. Je li to dovoljan razlog za odlazak kod Dodika na njegovo imanje?” upitao je Milanović.

“Nije normalno da ja nakon dana proslave oslobođenja Jajca, starog grada Hrvoja Vukčića Hrvatinića, umjesto na druženje s Bošnjacima i njihovim predstavnicima, kojima je Hrvatska vojska omogućila da bez ispaljenog metka dođu u svoj grad, idem kod Dodika. Ali takvo je vrijeme. Hrvatska vojska je oslobodila Jajce, nitko drugi”, rekao je Milanović.

Ići će na sprovod engleske kraljice Elizabete II. Letjet će komercijalnom linijom, ali “zato što je zrakoplov na remontu”.

Ja tamo idem iz protokola, iz pristojnosti koju britanski narod nama nije pokazao, rekao je Milanović, dodavši da na “sprovod hrvatskog predsjednika nije došao nitko”.

Na kraju je ipak potvrdio da je na radnom ručku osporio da se u Srebrenici dogodio genocid navodeći kako je to politička kategorija. Rekao je da oni koji prenose sadržaj radnog ručka nisu dostojni da uopće sjede tamo i da, “kako stvari stoje, više ni neće”.

Očuvati zajedništvo unutar hrvatskog naroda u BiH

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović održao je danas sastanak s predsjednicima stranaka članica Hrvatskog narodnog sabora BiH. Na sastanku je razmatran tijek priprema i prezentiran je presjek stanja o izbornim aktivnostima.

Zajednička kandidatkinja svih stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH Borjana Krišto i kandidat za predsjednika / dopredsjednika RS-a Davor Pranjić, te suradnja na puno drugih razina, moraju bit motiv Hrvatima za izlazak na izbore, stoga ih i na ovaj način pozivamo da to učine u što većem broju, istaknuto je na sastanku.

Vodstvo Hrvatskog narodnog sabora i predsjednici stranaka članica, pozvali su sve Hrvate koji imaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini da izađu na izbore 2. listopada i očuvaju zajedništvo unutar hrvatskog naroda u BiH.

Jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH mora zaživjeti do kraja nakon ovih izbora, a kampanja okrenuta budućnosti. BiH je i naša domovina u kojoj želimo ostati i opstati, zaključeno je.

Također, razmatrane su aktivnosti ostatka kampanje, utvrđeno je što bi trebalo uraditi u narednom razdoblju, kako bi se ojačala prije svega komunikacija s glasačkim tijelom u svim sredinama od Posavine, Središnje Bosne pa sve do Hercegovine. Zadovoljni smo bili kampanjom koju smo do sada vodili, a u zadnjih 20-tak dana još ćemo je više intevizirati, zaključili su predsjednici stranaka Hrvatskog narodnog sabora na održanom sastanku.

Ministar Matić: Danas izdvojeno pet milijuna KM za opsežnu obnovu i nabavku opreme zdravstvenim ustanovama

Na današnjoj sjednici Vlada Srednjobosanske županije usvojila je važan program, a sve na prijedlog ministra zdravstva i socijalne politike Ante Matića. Radi se o programu utroška sredstava planiranih u proračunu Srednjobosanske županije za 2022. godinu na poziciji “kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – za nabavku opreme zdravstvenim ustanovama županije”. „Uz činjenicu da su ova ulaganja zakonska obveza osnivača zdravstvenih ustanova, planiranjem sredstava za namjene utvrđene ovim mjerama izravno se doprinosi poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite, smanjenju listi čekanja pacijenata, povećanju zadovoljstva korisnika zdravstvenih usluga, kao i smanjenju odlaska sredstava u druge županije za pružene zdravstvene usluge u drugim zdravstvenim ustanovama“, rekao je u izjavi za medije ministar Anto Matić.

Ukupna vrijednost ovoga programa je 5 045 000 KM, a raspoređen je na 55 izuzetno važnih projekata. Između ostalog, bolnicama u Travniku i Novoj Biloj sufinancirat će se nabava Magnetne rezonance, Zavodu Bakovići u Fojnici se sufinancira izgradnja nove kuhinje, dok se Vitezu sufinancira izgradnja nove lamele Doma zdravlja, kao i nabavka sanitetskog vozila za dijalizirane pacijente. U Novom Travniku daje se potpora za nastavak gradnje II faze objekta Doma zdravlja, a u Jajcu se financira nabavka ultrazvučnog aparata i sanitetskog vozila.

I u Kiseljaku, kao i u Kreševu sufinancirat će se gradnja ili dogradnja doma zdravlja. Busovački Dom zdravlja dobit će nove laboratorijske uređaje i sanitetski kombi, kao i Dom zdravlja u Donjem Vakufu. Čak sedam projekata će se realizirati u Gornjem Vakufu- Uskoplju među kojima je najvrijednije opremanje previjališta i opremanje oftalmološke ordinacije. U Travniku će se adaptirati ambulanta u Gučoj Gori, Mehurićima, Rudniku, Kalibunaru, Karauli, Novoj Biloj i Amerikanki.

U Bugojnu, kao i u ostalim općinama ŽSB rekonstruirat će se objekti u kojima se pruža zdravstvena usluga, a sve kako bi pacijenti, kao i zaposleno osoblje imali što kvalitetnije uvjete za rad, liječenje i boravak. Sredstva odobrena odlukama Vlade transferirat će se na račune zdravstvenih ustanova na osnovu zaključenog ugovora o korištenju sredstava iz Proračuna za 2022. godinu.

Nakon dva dana pronađeno tijelo mladića iz Ružića

Tijelo mladića A.B. (1992.) iz mjesta Ružići za kojim se tragalo protekla dva dana pronađeno je u beživotnom stanju, potvrđeno je za portal Bljesak.info.

Tijelo je pronađeno nedaleko od kuće na skrovitom mjestu. Prema prvim informacijama, radi se o samoubojstvu.

U utorak oko 19:00 sati, na poziv PU Grude, pokrenuta je potražna akcija na području Ružića u Grudama za nestalim mladićem. U akciji su sudjelovali pripadnici GSS Grude, GSS Ljubuški, GSS Široki Brijeg, HGSS Stanica Posušje, HGSS Čitluk, Granična policija, policija i mještani.

Kiseljak: Poziv za upis u prvi razred Osnovne glazbene škole

Osnovna glazbena škola WAGNER Kiseljak i HKD NAPREDAK – Podružnica Kiseljak pozivaju na upis u prvi razred Osnovne glazbene škole na odsjeke klavir i gitara, sintsajzer i harmonika uz verifikaciju na kraju nastavne godine.

Obligatni tečaj u žanru pop, rock i narodne glazbe.

Detaljne informacije na telefon 063 338 137

Huligani pretukli maloljetnika zato što je navijao za drugi klub

Pet navijača je osumnjičeno da su nanijeli teške tjelesne ozljede maloljetniku koji je navijao za suparnički nogometni klub, rečeno je u PU Zvornik.

Policijskoj stanici Zvornik je juče oko 17,50 sati prijavljeno da su u mjestu Karakaj, N.I., P.Š., D.K., I.B. i jedna nepoznata osoba fizički napali maloljetnika Č.Š.

Policijski službenici Policijske stanice Zvornik su postupili po navedenoj prijavi i izašli na lice mjesta, gdje su zatekli povrijeđenog maloljetnika.

Maloljetnik je upućen u Javnu zdravstvenu ustanovu Dom zdravlja Zvornik, gdje su mu od strane dežurnog liječnika konstatirane teške tjelesne povrede.

Narednih dana oblačno vrijeme sa pljuskovima

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U noći na petak jači pljuskovi i grmljavina se očekuju u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni. Vjetar umjerene jačine, u Bosni povremeno sa jakim udarima, južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 30 stupnjeva.

U petak, 16. rujna, bit će pretežito oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini se očekuju obilniji pljuskovi. Vjetar slab do umjerene jačine uglavnom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27 stupnjeva.

U subotu, 17. rujna, bit će oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na sjever. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka između 15 i 20, na jugu zemlje do 26 stupnjeva.

U nedjelju, 18. rujna, bit će pretežito oblačno prijepodne uz prolaznu kišu u jutarnjim satima. Na vrhovima planinama može padati snijeg. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 10, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18, na jugu zemlje do 24 stupnja, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Veleposlanik RH odbio primiti prosvjednu notu MVP-a BiH

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu je priopćilo kako je veleposlanik Ivan Sabolić danas na sastanku u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine odbio primiti prosvjednu notu MVP-a zbog navodnih izjava predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o Srebrenici.

Kako se navodi, veleposlanik je odbio primiti prosvjednu notu čiji se ton i sadržaj temelji isključivo na ničim potkrijepljenim tvrdnjama, a koje su i iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske označene kao laži.

JP “VODOVOD I KANALIZACIJA” KISELJAK: JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA RADI KUPOVINE POSLOVNOG PROSTORA

Na temelju članka 10. Stavka (1) točke e) Zakona o javnim nabavkama BiH i Odluke o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH broj: 634/22, J.P.“Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak objavljuje:

JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA RADI KUPOVINE POSLOVNOG PROSTORA

PREDMET I CILJ JAVNOG POZIVA

J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak ima potrebu za trajnim rješavanjem pitanja adekvatnog smještaja blagajne i računovodstva poduzeća, odnosno kupovinom adekvatnog poslovnog prostora za potrebe blagajne i računovodstva poduzeća.

Kupovina poslovnog prostora je izuzeta od primjene Zakona o javnim nabavkama (Službeni glasnik BiH br.39/14) u skladu sa člankom 10.stav 1.točka e) Zakona o javnim nabavkama, kojim je propisano da su od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama izuzeti i ugovori o kupovini ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, bilo kojim financijskim sredstvima uz obavezu ugovornog organa da osigura transparentnost te procedure.

Predmet ovog javnog poziva je prikupljanje ponuda za kupovinu poslovnog prostora za potrebe računovodstva i blagajne J.P.“Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.Kiseljak.

Rok za useljenje iznosi maksimalno 60 dana od dana obostranog potpisivanja ugovora.

Ukupna procijenjena vrijednost predmetne kupovine iz ovog Javnog poziva je do 160.000,00 KM.

PODNOSITELJI PRIJAVE

Prijavu na ovaj javni poziv mogu podnijeti fizičke i pravne osobe vlasnici ili suvlasnici poslovnog prostora koji ispunjava kriterije propisane ovim Javnim pozivom.Poslovni prostor kojeg vlasnici ili suvlasnici nude za prodaju mora ispunjavati sljedeće kriterije:

biti smješten u užem urbanom području Općine Kiseljak, (udaljenost od zgrade općine najviše 500 metara)
biti u prizemlju;
da je u površini od 80 do 100m2;
da su riješeni vlasnički odnosi;
imati sanitarni čvor i priključak na električnu energiju, vodovodnu mrežu, grijanje i mogućnost priključka na telefon i internet;
predmetna nekretnina ne smije imati upisan teret;
predmetna nekretnina ne smije biti predmet sudskog spora;
za predmetnu nekretninu moraju biti izmirena sva dugovanja za komunalne usluge (električna energija, voda, otpad, grijanje telefon, internet i dr.).
opremljenost poslovnoga prostora mora biti na razini do useljivosti i mora biti slobodan.

OBAVEZNA DOKUMENTACIJA

Prijave sa podacima o objektu/prostoru dostavljaju se u pismenom obliku a treba da sadrže sljedeće:

Naziv/prezime, ime i sjedište/adresa vlasnika i kontakt telefon;
Cijena poslovnog prostora po metru kvadratnom bez uračunatog PDV-a i ukupnu cijenu bez PDV-a
Ovjerena i potpisana izjava ponuđača da je poslovni prostor smješten u užem urbanom području Općine Kiseljak, (udaljenost od zgrade općine najviše 500 metara) i da se nalazi u prizemlju;
Zemljišnoknjižni izvadak-ovjerena kopija ili orginal (ne stariji od 30 dana)
Ovjerena i potpisana izjava ponuđača da su riješeni vlasnički odnosi i da predmetna nekretnina nije predmet sudskog spora;
Ovjerena i potpisana izjava ponuđača o izmirenim svim komunalnim obavezama (električna energija, voda, otpad, grijanje telefon, internet i dr.);
Ovjerena i potpisana izjava ponuđača da poslovni prostor koji je predmet ponude ima sanitarni čvor i priključak na električnu energiju, vodovodnu mrežu i grijanje i mogućnost priključka na telefon i internet i
Ovjerena i potpisana izjava ponuđača da je opremljenost poslovnog prostora na razini do useljivosti i i da je slobodan.

Pored navedene dokumentacije koja predstavlja sadržaj ponude dostavlja se i sljedeća dokumentacija:

Fizičko lice obavezno dostaviti:

CIPS potvrda o mjestu prebivališta, orginal ili ovjerena kopija ne starija od 30 dana u momentu dostavljanja ponude;
Ukoliko se radi o bračnoj stečevini ili suvlasništvu, neophodna suglasnost supružnika/suvlasnika za prodaju poslovnog prostora.

Pravno lice obavezno dostaviti:

Izvod iz sudskog registra ili ekvivalentni dokument o registraciji pravnog lica, koji izdaje nadležni sudski ili drugi organ, orginal ili ovjerena kopija ne starija od 3 mjeseca u momentu dostavljanja ponude
Potvrda poslovne banke da glavni transakcijski račun ponuđača za tekuće poslovanje naveden u Registru nije blokiran u zadnjih 6 mjeseci od dana objave ovog poziva.

Pravo učešća po ovom Javnom pozivu imaju pravna i fizička lica-vlasnici ponuđenog prostora koja svoje ponude dostave u predviđenom roku sa kompletnom dokumentacijom.

IV KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA

Kriteriji za izbor ponude za kupovinu poslovnog prostora je „najniža cijena po m2“ prihvatljive ponude za J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak, shodno ovom pozivu.

Prihvatljiva ponuda shodno ovom Pozivu je ponuda koja ispunjava uvjete iz Predmeta ponude ovog poziva u upotrebnom, funkcionalnom , estetskom financijskom ili bilo kojem drugom smislu. Vrednovanje ponuda vršit će imenovano Povjerenstvo.

V NAČIN, ROK I MJESTO PODNOŠENJA PRIJAVE

Ponudu pripremljenu u u skladu sa Javnim pozivom ponuđač je obavezan u zatvorenoj koverti dostaviti na adresu J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak, Kraljice Mira br.50, 71250 Kiseljak sa naznačenom punom adresom i nazivom ponuđača i naznakom „Ponuda za kupovinu poslovnog prostora-NE OTVARAJ“.

Ovaj Javni poziv biti će objavljen na internet stranici J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o. Kiseljak i na portalima: artinfo.ba, kiseljak.info, novum.ba.

Rok za dostavu prijava je 7 (sedam) dana od dana objave ovog Javnog poziva na internet stranici J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak.

Ponude se dostavljaju neposredno na protokol poduzeća illi putem pošte preporučeno.

Ponude zaprimljene nakon isteka roka za prijem ponuda se vraćaju neotvorene ponuđačima.

O otvaranju blagovremeno pristiglih ponuda Povjerenstvo će pismeno obavijestiti ponuđače.

Svi ponuđači mogu prisustovati javnom otvaranju ponuda uz predočenje odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta.

J.P.“Vodovdod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak ne snosi nikakve troškove prijavljenih ponuđača.

VI OSTALE INFORMACIJE

Dostavljena ponuda treba da sadrži sve tražene dokumente navedene po javnom pozivu na način i u formi kako je to utvrđeno. U suprotnom Povjerenstvo će istu eliminisati zbog formalno pravnih ili suštinskih nedostataka.

Povjerenstvo vrši rangiranje i ocjenu ponuda te daje preporuku direktoru Društva o izboru najpovoljinije ponude u roku od 3 dana od dana otvaranja ponuda.

J.P.“Vodovod i kanalizacija“d.o.o.Kiseljak će nakon provedenog postupka analize i vrednovanja ponuda donijeti Odluku o izboru najpovoljnije ponude, ta nakon donošenja i konačnosti odluke pozvati izabranog ponuđača radi zaključena ugovora kojim će se detaljno regulisati prava i obaveze ugovornih strana vezano za kupovinu poslovnog prostora.

Ponuđači koji se podnijeli ponude biti će obaviješteni o rezultatima odabira najpovoljnije ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno o eventualnim razlozima neprihvatanja ponude.

Zainteresirani ponuđači mogu tražiti pojašnjenje vezano za predmetni poziv pismenim putem slanjem upita na e-mail adresu jp.vik.kiseljak@gmail.com najkasnije do dana roka predviđenog za prijem ponuda. Po isteku roka za dostavu ponuda ponuđači više me mogu tražiti pojašnjena u vezi sa Javnim pozivom.

Svi podnositelji prijave podnošenjem prijave daju svoju izričitu suglasnost J.P.“Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak da u njoj navedene osobne podatke prikuplja, obrađuje, objavljuje na internet stranicama poduzeća i pohranjuje u svrhu provedbe ovog Javnog poziva, kontaktiranja i informiranja podnositelja prijave i upoznavanja javnosti o donesenim odlukama.

J.P.“Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.Kiseljak nema obavezu kupnje poslovnog prostora ponuđenog po ovom Javnom pozivu.

U Kiseljaku, dana 13. 9. 2022.godine

Broj protokola: 977 /22

DIREKTOR

Mladen Medić

OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE

Za kupovinu poslovnog prostora

NAZIV PONUĐAČA:

ID/JMBG PONUĐAČA:

ADRESA POSLOVNOG PROSTORA:

KONTAKT:

Red. Br.	Opis	Jedinica mjere	Ukupna površina ponuđenog prostora iskazana u m2	Jedinična cijena po 1m2 neto površine iskazana u KM bez PDV-a	Ukupna cijena iskazana u KM bez PDV-a
1.	Ponuđena cijena za kupovinu objekta u svemu prema zahtjevima i uvjetima iz javnog poziva	1m2

U ______________, dana __.__.2022.godine

Podnositelj prijave

IZJAVA

Ja, ____________________, serijski broj osobne iskaznice ______________, sa prebivalištem u ul.______________________ pod punom kaznenom, materijalnom i moralnom odgovornošću izjavljujem sljedeće:

da je poslovni prostor koji je predmet ove prijave smješten u užem urbanom području Općine Kiseljak, (udaljenost od zgrade općine najviše 400 metara) i da se nalazi u prizemlju;
da su riješeni vlasnički odnosi i da predmetna nekretnina nije predmet sudskog spora;
da su izmirene sve komunalne obaveze koje se odnose na poslovni prostor koji je predmet prijave (električna energija, voda, otpad, grijanje telefon, internet);
da poslovni prostor koji je predmet prijave ima sanitarni čvor i priključak na električnu energiju, vodovodnu mrežu i grijanje i mogućnost priključka na telefon i internet i
da je da je opremljenost poslovnoga prostora na razini do useljivosti i i da je slobodan.

U ___________, dana__.__.2022.godine IZJAVU DAO

JAVNI POZIV-POS PROSTOR (13 09 2022 )

Papa kritizirao ruskog patrijarha Kirila: Bog ne podupire rat

Papa Franjo poručio je u Nursultanu da bog ne usmjerava religije prema ratu, što je implicitna kritika ruskog pravoslavnog patrijarha Kirila, koji podupire rusku invaziju na Ukrajinu i bojkotirao je konferenciju vjerskih vođa u Kazahstanu.

Drugog dana boravka u Kazahstanu Franjo se obratio Sedmom kongresu vođa svjetskih i tradicionalnih religija, susretu koji okuplja kršćane, židove, muslimane, budiste, hinduse i druge vjere.

Papa: Bog je mir

Kongres je obilježen upadljivom Kirilovom odsutnošću. Trebao je prisustvovati, ali je odustao. Ruska pravoslavna crkva poslala je izaslanstvo.

“Bog je mir. On nas uvijek vodi putem mira, nikada putem rata”, rekao je Franjo govoreći za golemim okruglim stolom u Palači neovisnosti, ogromnoj modernoj građevini od čelika i stakla u glavnom gradu bivše sovjetske republike.

“Zauzmimo se, dakle, još više u ustrajanju da se sukobi moraju riješiti ne neuvjerljivim sredstvima moći, oružjem i prijetnjama, nego jedinim sredstvom koje je blagoslovljeno od neba i dostojno čovjeka: susretom, dijalogom i strpljivim pregovorima”, rekao je.

“U vremenu obilježenom pošastima rata iskorak je nužan, a on mora, braćo i sestre, doći od nas”, pozvao je ne spominjući izravno rat u Ukrajini.

“Sveto nikada ne smije biti oslonac za moć”

Papa, koji je ranije ove godine rekao da Kiril ne može biti “ministrant” ruskog predsjednika Vladimira Putina, poručio je na konferenciji: “Sveto nikada ne smije biti oslonac moć, niti moć oslonac za sveto!”

Kiril je s entuzijazmom podržao rusku invaziju na Ukrajinu, koju patrijarh vidi kao bedem protiv Zapada koji naziva dekadentnim.

Njegov stav izazvao je razdor s Vatikanom i pokrenuo unutarnju pobunu koja je dovela do prekida veza nekih lokalnih pravoslavnih crkava s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Franjo je također rekao da, iako nasilje u božje ime nikada nije bilo opravdano, “virusi” mržnje i terorizma neće biti iskorijenjeni bez prethodnog uklanjanja nepravde i siromaštva.

“Nijedna vjera nema pravo prisiljavati druge na obraćanje”

Rekao je da je vjerska sloboda ključna za miran suživot u svakom društvu i da nijedna vjera nema pravo prisiljavati druge na obraćenje.

Jorge Bergoglio je braneći “vjersku slobodu” rekao da je to “temeljno pravo koje se mora promicati posvuda” i pozivao na “buđenje od fundamentalizma koji zagađuje i nagriza sva uvjerenja”.

“Vrijeme je da shvatimo da fundamentalizam prlja i kvari svaku vjeru. Oslobodimo se degradirajućih i destruktivnih koncepcija koje grubošću, ekstremizmom i oblicima fundamentalizma vrijeđaju ime Božje i profaniraju ga mržnjom, fanatizmom i terorizmom, naružujući i sliku čovjeka”, rekao je.

“Samo osuđivanje ekstremizma nije dovoljno… Sve dok se nejednakost i nepravda šire, neće biti kraja virusima čak i gorim od covida, virusima mržnje, nasilja i terorizma”, rekao je.

Među sudionicima skupa su veliki imam Al-Azhara, najviše institucije sunitskog islama sa sjedištem u Kairu, predstavnici različitih vjera i međunarodnih organizacija.

EU odustaje od mjere koja je razbjesnila Putina

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je govorila o stanju Unije u Europskom parlamentu, a objavila je i prijedloge mjera za zaustavljanje i obaranje cijena energije.

Prema onome što je Von der Leyen objavila, odustaje se od mjere ograničenja cijene ruskog plina, zbog koje je Vladimir Putin prijetio Europi.

Želim u potpunosti mobilizirati naše zajedničko tržište. U Ukrajini ima puno dobrih, pametnih kompanija. Želimo proširiti ovu korisnu suradnju. Ukrajinu ćemo uključiti u naše slobodno robno područje. Pravo je vrijeme za to, rekla je Von der Leyen.

Naše jedinstveno tržište je jedno od naših najvećih tržišta. Znamo koliko je to priča o uspjehu, a to će biti i priča o uspjehu za naše ukrajinske prijatelje. Zato ću danas otići u Kijev i o tome razgovarati s predsjednikom Zelenskim, rekla je Von der Leyen.

Govoreći o ratu, predsjednica EK rekla je da su trebali slušati one koji su govorili o Vladimiru Putinu, spomenuvši ubijenu novinarku Anu Politkovskaju i brojne druge, koji su tragično skončali zbog protivljenja ruskom predsjedniku.

Rusija i dalje aktivno manipulira našim tržištem energije. Oni su se radije odlučili rasipati plin, nego slati ga nama po ugovorima, rekla je šefica Komisije, dodavši da je prošle godine oko 40 posto plina uvezeno iz Rusije, a ove godine taj se broj smanjio na 9 posto.

Predsjednica Europske komisije predložila je ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju struje i preusmjeravanje viška prihoda prema potrošačima, štednju u vrijeme vršnih opterećenja te najavila reformu tržišta električne energije kako bi se okončala dominantna uloga plina.

Tvrtke koje proizvode struju uz niske troškove nikada nisu ni sanjale da će imati tolike profite. Zato predlažemo ograničenje njihovih prihoda, rekla je von der Leyen u govoru o stanju Unije. Višak profita usmjerio bi se prema potrošačima i gospodarstvu.

Tako bi države članice prikupile 140 milijardi eura s kojima bi ublažile udar rasta cijene energije, dodala je.

U našem socijalnom, tržišnom gospodarstvu profiti su dobri, ali u ovakvim vremenima krivo je izvlačiti izvanredne rekordne dobitke, profitirajući od rata i na leđima potrošača. Dobit se mora dijeliti u ovakvim vremenima i usmjeriti prema onima kojima najviše treba, rekla je von der Leyen.

Drugi prijedlog je obvezujući cilj smanjenja potrošnje električne energije, naročito u vrijeme vršnih opterećenja, za što će trebati žrtvovati dio komfora. Kao primjer navela je tvornice keramike u Italiji, koje su pomaknule radno vrijeme u rano jutro kako bi iskoristile vrijeme kada je struja jeftinija.

Zamislite roditelje među tim radnicima koji rano napuštaju svoje domove dok im djeca još spavaju zbog rata koji oni nisu birali. To je jedan od milijun primjera kojim se Europljani prilagođavaju novoj stvarnosti, rekla je von der Leyen.

I industrija koja koristi fosilna goriva, naftne i plinske tvrtke, rafinerije, ugljenokopi itd. izvlače velike profite zahvaljujući sadašnjim okolnostima. Stoga će one morati plaćati solidarni porez.

Predsjednica Komisije je istaknula potrebu okončanja ovisnosti o Rusiji i diversifikaciju dobave plina od pouzdanih partnera poput Norveške, Sjedinjenih Država, Alžira i drugih.

Najavila je “temeljitu reformu” tržišta električne energije, na kojem se cijena određuje prema najskupljem energentu iz kojeg se proizvodi, a to je već dulje vrijeme plin.

Dok se bavimo sa sadašnjom krizom, moramo gledati naprijed. Sadašnji koncept tržišta električne energije nije pravedan prema potrošačima, oni bi trebali ubirati plodove od jeftinih obnovljivih izvora energije, rekla je von der Leyen, prenosi Index.

Morat ćemo razdvojiti dominanti utjecaj plina od cijene električne energije. Stoga ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije, rekla je.

Također je najavila da će Komisija raditi na novim pravilima za tržište plina kako bi se ograničila velika volatilnost cijena unutar jednog dana.

To je vrlo složeno i nimalo trivijalno pitanje, kaže predsjednica Komisija.

Još danas sunčano vrijeme, od sutra se najavljuju pljuskovi i grmljavine

U Bosni i Hercegovini danas pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove u središnjim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar prije podne slab. U drugom dijelu dana umjereno jako jugo.

Povremeno će biti jačih udara vjetra na području Krajine i sjeveru Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32°C.

Za četvrtak se najavljuje većinom umjereno, prolazno i pretežno oblačno vrijeme. U noći na petak pljuskovi i grmljavina se očekuju na području Hercegovine i jugozapadne Bosne. Vjetar umjerene jačine, u Bosni povremeno sa jakim udarima, južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 31°C.

U petak se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Izgledno je lokalno i jače nevrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29°C.

Počinje podjela paketa pomoći od 500 KM, u njima brašno, ulje, šećer, sol, konzerve…

Socijalno ugrožene obitelji s područja FBiH od danas mogu očekivati paket pomoći čija je vrijednost 500 KM. Dio obitelji pomoć će dobiti tijekom rujna, a ostali u studenome. Riječ je o provedbi uredbe o potpori pučanstvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je donijela Vlada FBiH.

Kako se navodi u uredbi, ovo pravo moći će ostvariti materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe koje se nalaze na evidencijama centara za socijalni rad kao i primatelji stalne novčane potpore za lipanj 2022.

Isto pravo ostvaruju i osobe, odnosno obitelji u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik skrbi, a koje su, prema evidencijama nadležnih centara za socijalni rad ostvarile pravo na privremenu, jednokratnu ili drugu novčanu potporu ili naturalno davanje u razdoblju od šest mjeseci prije stupanja ove uredbe na snagu. Uredba je na snagu stupila u srpnju.

Potpora koju prema navedenoj uredbi Vlade FBiH ostvaruju osobe i obitelji sastoji se od paketa osnovnih životnih namirnica. Podjela paketa počet će danas, i to od kućanstava s područja Unsko-sanske županije.

Predsjednik Crvenog križa USŽ-a Husein Kličić kazao je kako će korisnici dobiti brašno, ulje, šećer, sol, konzerve i deterdžent. Ovom pomoći kojom Vlada ima za cilj olakšati život socijalno ugroženima u novonastaloj situaciji obuhvaćeno je oko 17.000 korisnika. Pakete je bila dužna osigurati Direkcija za robne rezerve, dok je za njihovu podjelu zadužen Crveni križ. K

ličić je objasnio kako su skladišta spremna. – Prva tura robe dolazi i onda čekamo drugu, tako da možemo objediniti paket i početi s podjelom – objasnio je predsjednik Crvenog križa USŽ-a. Istaknuo je kako će se pomoć dijeliti u skladištima Crvenog križa na području svake općine jer je tu najjednostavnije organizirati distribuciju.

– Pred skladišta mogu doći kamioni i viljuškari da se to može istovariti, distribuirati, spakirati. Tu će dolaziti i korisnici preuzeti pakete – kaže Kličić. Onima koji nisu pokretni paket će odvesti kući. Objasnio je i zbog čega svih 17.000 korisnika neće pomoć dobiti u ovom mjesecu. Ističe kako je plan Vlade takav da dio korisnika paket pomoći dobije u rujnu, a drugi dio u studenome. Vlada je napravila plan da obitelji koje ostvaruju pravo na ovaj paket pomoći, a koje imaju jednoga, dva ili tri člana, dobiju u rujnu, dok bi one obitelji s četiri i više članova pomoć mogle očekivati u studenome. Sastav paketa bit će isti. Kličić navodi kako je Crveni križ od Centara za socijalni rad dobio popise korisnika koji ostvaruju pravo na pomoć.

– Socijalno ugroženi koji nisu na popisu ne mogu tražiti objašnjenje kod nas – zaključio je. Nakon što pakete dobiju kućanstva na području USŽ-a podjela će se nastaviti i u ostalim županijama.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/pocinje-podjela-paketa-pomoci-od-500-km-u-njima-brasno-ulje-secer-sol-konzerve-1617140 – www.vecernji.ba

30-godišnjak nestao na području Gruda

U utorak oko 19:00 sati, na poziv PU Grude, pokrenuta je potražna akcija na području Ružića u Grudama, za nestalom muškom osobom A.B. (1992.) iz Ružića.

U akciji sudjeluju GSS Grude, GSS Ljubuški, GSS Široki Brijeg, HGSS Stanica Posušje, HGSS Čitluk, Granična policija, policija i mještani uz korištenje termalnih kamera, potražnih pasa i dronova.

Potraga je nastavljena u srijedu, kazali su iz Uprave civilne zaštite ŽZH.

(www.jabuka.tv | Foto: Općina Grude)

Na Uzdolu obilježena 29. godišnjica stradanja Hrvata

U Memorijalnom centru u Uzdolu, u općini Prozor-Rama, obilježena je 29. godišnjica stradanja 29 civila hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koje su 14. rujna 1993. godine u njihovim domovima ubili pripadnici Armije BiH.

Program ovogodišnje obljetnice započeo je polaganjem vijenaca kod spomen obilježja, razmatranjem o križu te čitanjem imena ubijenih.

Vijence su položili članovi obitelji ubijenih, kao i brojna izaslanstva, a zatim je služena sveta misa.

Kada sam došao ovdje 1996. godine iz Povjerenstva za nestale iz Mostara tražili su od mene smrtne listove za 41 osobu. Ljudi su odavde odlazili u Haag svjedočiti puno puta, mnogi su dolazili ovamo, tražili, istraživali što se dogodilo, kazao je don Miljenko Džalto, koji je bio župnik u Uzdolu 20 godina.

Ustvrdio je kako ni gotovo 30 godina nakon zločina nema istine niti pravde.

Ubiti dijete na spavanju, majku, oca, staricu na postelji – to je zločin. Samo nas istina može osloboditi, poručio je don Džalto.

Unatoč svemu, dodao je, ljudi i dalje vole Uzdol i uvijek mu se vraćaju.

Svi Uzdoljani žive za ovo mjesto. Ovdje se uvijek vraćaju na važne datume i žive svoje korijene. Dolazeći ovdje, a posebno na današnji dan, mi tražimo novu snagu za život, kazao je don Džalto, prenosi Fena.

Inače, za zločin u Uzdolu na osam godina zatvora 2021. godine pravomoćno je osuđen jedan od nižih zapovjednika Armije BiH Enver Buza.

Obitelji ubijenih smatraju kako tom presudom pravda nije zadovoljena jer nitko od nalogodavaca nije kažnjen.

Izvor

Radar u bh. gradu zabilježio novi neslavni rekord: Prekoračena brzina za čak 123 km/h

Nesavjesni vozač projurio je čak 203 kilometra na sat

Stacionarni radari za osam mjeseci ove godine snimili su više od 97.000 prekršaja, a najveće prekoračenje brzine evidentirano je u Nemanjinoj ulici u Laktašima, gdje je pri ograničenju od 80 nesavjesni vozač projurio čak 203 kilometra na sat.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RS, drugi neslavni rekord zabilježen je u Kamičanima kod Prijedora, gdje je vozač na putu, na kojem je također ograničenje 80, kazaljku “zakucao” na 193 kilometra na sat.

– Od siječnja do kraja kolovoza za počinjene prekršaje evidentirane stacionarnim radarskim sustavom izdana su ukupno 97.182 prekršajna naloga i podneseno 25 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka – naveli su iz MUP-a za “Glas”.

Dodali su da su trenutno u funkciji stacionarni radari u okviru novog sustava u Banjoj Luci, Laktašima, Prnjavoru, Prijedoru, Novom Gradu, Kostajnici, Oštroj Luci, Kozarskoj Dubici, Kotor Varošu, Kneževu, Čelincu, Trebinju, Gacku, Nevesinju, Ljubinju i Bileći. Iz MUP-a su naveli da je u tijeku uspostavljanje stacionarnih radara i u drugim lokalnim zajednicama, a plan je da ih bude postavljeno oko stotinu.

Dodali su da su postavljeni na lokacijama koje su prema analizama bile mjesta najčešćih prometnih nesreća u određenoj lokalnoj zajednici.

– Osnovna funkcija ovih stacionarnih radara, odnosno crnih stubova sa svjetloodbojnom trakom jes prevencija, to jest da vozači kretanje prilagode zakonskim propisima – istaknuli su iz MUP-a.

Rusija tajno financirala DF u Crnoj Gori i Dodika u BiH

Crnogorska politička koalicija Demokratski front, koja trenutno pregovara o formiranju nove Vlade Crne Gore i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH dobijali su tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne utjecaj u inozemstvu, priopćio je izvor iz američke administracije, koji je upoznat s konkretnim slučajem, piše Glas Amerike.

Izvor iz administracije, međutim, nije objelodanio točne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front.

– Obavještajna zajednica je zabilježila povećanje te aktivnosti 2014. godine do danas. Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao financiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uvjete za oporbene stranke – naveo je izvor iz administracije.

Također, kao primjer je navedena i Crna Gora i jedan od važnijih ruskih oligarha.

– Suradnici Olega Deripaske osiguravali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerojatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i offshore kompanija. U Albaniji smo vidjeli da je 2017. Rusija osigurala Demokratskoj stranci oko pola milijuna dolara kroz kompanije koje prikrivaju nezakonite aktivnosti, priopćio je izvor.

Visoki dužnosnik američke administracije je na brifingu, na kojem su objavljeni dijelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, priopćio da je Rusija, od 2014, uplatila više od 300 milijuna dolara političkim strankama, dužnosnicima i političarima u više od dvadeset zemalja svijeta – u okviru napora Moskve da stekne utjecaj u inozemstvu.

Priopćeno je i da Sjedinjene Države očekuju da će se Rusija narednih mjeseci sve više okretati tajnom političkom financiranju da bi podrila međunarodne sankcije, uvedene zbog rata u Ukrajini, i održala uticaj u inozemstvu.

Ruski napori bili su pokušaj da se manipulira demokracijama iznutra i “Rusi pokušavaju dati prednost određenim političkim strankama i podrijeti demokraciju u svim tim zemljama – naveo je dužnosnik iznoseći detalje prve procjene ruskih napora da utječe na politiku drugih zemalja, koju je uradila američka obavještajna zajednica.

– Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontaktu smo sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji – rekao je dužnosnik, koji je u obraćanju novinarima insistirao na anonimnosti.

Također je dodao da je Washington skinuo oznaku tajnosti s pojedinih informacija dijelom i zbog očekivanja da će se Rusija “sve više oslanjati na sredstva tajnog utjecaja” narednih meseci.

Dužnosnik je u obraćanju novinarima rekao i da se povjerljive informacije dijele sa zemljama da bi im se pomoglo da se suprostave utjecaju Moskve.

Ukazivanjem na rusko tajno političko financiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upozoravamo ove strane stranke i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razotkriti i razotkrit ćemo – poručio je visoki dužnosnik Bidenove administracije.

Naglasio je i da Washington želi podići svijest na globalnoj razini o prijetnji ruskog tajnog političkog financiranja i “jasno staviti do znanja da postoje mjere” da se na to odgovori.

O rezultatima obavještajne procjene i koracima koji se poduzimaju za suzbijanje te prijetnje, kako je priopćeno, depešom su informirane zemlje koje su bile pozvane na summit za demokraciju i “nekoliko dodatnih vlada” – ukupno više od 110 zemalja.

Američka obavještajna zajednica također, iza zatvorenih vrata, brifira određene zemlje o ruskom tajnom financiranju čija su meta – njihove specifične političke sredine, priopćeno je na brifingu.

– Dijeljenjem ovih informacija, želimo omogućiti više od 100 vlada da poduzmu neovisnu akciju protiv ove prijetnje koja podriva njihovu demokraciju. Očekujemo da nam zemlje, koje smo obavijestili, daju svoje informacije o ruskom tajnom političkom financiranju, što će onda povećati naše razumijevanje ove prijetnje – zaključio je američki dužnosnik, uz ocjenu da je riječ o globalnom fenomenu za koji je potreban koordinirani odgovor.

NAKIĆ: Jajcu je prijetila sudbina Vukovara

Umirovljeni general lija Nakić koji i je i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH podsjetio je prigodom 27. obljetnice oslobođenja Jajca na žrtvu jajačkih i svih hrvatskih branitelja.

„92. godine prostor Jajca je bio u potpunom okruženju i prijetila mu je sudbina Vukovara. Uspjeli ste, uspjeli smo skupa i neka ovaj dan, bude dan nacionalnog ponosa“, rekao je Nakić.

Cijeli govor generala Ilije Nakića možete pogledati u videoprilogu RTV HB.

Drvosječa: Nakon 24. rujna, cijena peleta bi mogla ići do 1.000 KM po toni

U vremenu kada je zima sve bliže mnogi naši građani su u strahu kako će zagrijati svoje domove, a posebno su zabrinuti oni koji se griju na pelet.

Cijene peleta su u konstantom rastu, te mjere zabrane izvoza, koje je uvelo Vijeće ministara BiH, nisu dale adekvatne rezultate.

Trenutna cijena peleta na tržištu Bosne i Hercegovine je od 700 KM do 750 KM po toni, ovisno od lokacije. Ono što je također činjenica je veliki porast potražnje upravo iz straha da bi moglo doći do dodatnog poskupljenja ili nestašice.

Mnogi koji su čekali eventualno pojeftinjenje ipak su se odlučili nabaviti pelet po trenutnim cijenama.

Kako kažu iz kompanije “Drvosječa” potražnja je u ovom mjesecu znatno porasla.

“Potražnja je manja nego prošle godine, no ako uzmemo prethodne mjesece, u ovom mjesecu potražnja je znatno veća”, poručuju iz kompanije Drvosječa

Poručili su kako bi moglo doći doći do povećanja cijena ovog energenta kada se ukinu mjere zabrane izvoza koje su na snazi još desetak dana.

“Dok traju zabrane izvoza cijena neće rasti, no kada se zabrana ukine, odnosno ako izvoz krene 24. rujna, cijene će zasigurno rasti i nitko ne može prognozirati koju će razinu dostići”, poručili su iz Drvosječe.

Rekli su da nije isključeno da bi cijena vjerovatno mogla dostići onu iz regiona gdje se tona peleta prodaje po cijeni većoj od 1.000 KM.

No, kako navode, ni to neće biti problem koliko bi problem mogla biti sama količina peleta.

“Trenutno postoje dovoljni kapaciteti da se može pokriti tržište Bosne i Hercegovine, no ukoliko se zabrana izvoza ukine zbog ogromne potražnje na inostranom tržištu peleta neće biti nikako”, upozoravaju iz Drvosječe.

Vlasti Bosne i Hercegovine moraju što prije reagovati kako bi se spriječila eventualna nestašica, prvi korak bi trebao biti produženje postojećih mjera zabrane koje, podsjećamo, prestaju važiti 24. rujna.

klix.ba

Zagreb: U akciji Specijalne policije uhićene dvije osobe iz BiH

Duge cijevi te do zuba naoružani pripadnici Specijalne policije mogli su se vidjeti tijekom utorka u zagrebačkom naselju Srednjaci.

Na terenu je bio i policijski pas za detekciju droga pa je očito da se radilo o pomno planiranoj policijskoj akciji, što je za RTL potvrdio i Nikola Milina, glavni ravnatelj policije.

– Riječ je o dugo planiranoj akciji policije usmjerenoj prema prevenciji skupina koje se bave organiziranim kriminalom, a uhićeno je više osoba – kazao je Milina za RTL.

Neslužbeno se pak doznaje da su uhićene dvije osobe iz BiH, a o čemu se točno radi znat će se kada policija objavi detalje akcije.

Svi radnici u FBiH očekuju po 1.080 KM pomoći od poslodavaca, do sada ih je neznatan broj dobio

Neznatnom broju radnika u Federaciji BiH do sada je isplaćeno po 1.080 KM pomoći uslijed inflacije, kao preporuka Vlade Federacije BiH, rekao je za Faktor Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Poslodavci u Federaciji imaju rok, a prema Uredbi Vlade Federacije BiH, da do kraja godine, ukoliko su u mogućnosti, isplate po 1.080 KM pomoći radnicima kao odgovor na inflaciju.

Privatnici su ogorčeni zbog nemogućnosti da novac isplate u ratama.

– Ja sam rezigniran, vrlo ljut, bijesan. Ne znam definirati taj svoj osjećaj jer su ljudi napravili to za sebe, za svoje državne službe i javne ustanove pred izbore, taman da im isplate još tisuću KM. Dakle, ne može niti jedna privatna firma u komadu to isplatiti čak ni do Nove godine. Znali smo da će odgovor Federalnog ministarstva biti da ne može na rate.

Situacija je takva kod nas u gospodarstvu u Bosni i Hercegovini da je ovo katastrofa, da ovo ide sve gore i gore, uopće u ekonomiji, u državi. Jako mali broj subjekata će moći nešto isplatiti od preporučene pomoći – govori za Faktor Edin Ibrahimpašić, generalni direktor Bihaćke pivovare.

Kaže kako će i sam vidjeti da li će radnicima moći isplatiti nešto od novčane pomoći koju je preporučila Vlada FBiH.

– Govorili smo i o tome da ne može netko tko je prije dva mjeseca počeo raditi primiti istu cifru, mada je i on u tegobama, kao netko tko radi 30 ili 35 godina, a na šta smo skrenuli pažnju Federalnom ministarstvu financija, ali… – priča Ibrahimpašić.

Pitali smo da li je upoznat da može isplatiti jednokratnu cifru do 1.080 KM, bilo da je to 100, 300, 400 KM…

“To je jedna velika nepravda”

– Znam ja šta je u Uredbi. To je toliko bezbrazno jer ako recimo radnicima isplatim po 100 KM, poslije ne mogu više ništa jer se od nas isključivo traži jednokratna isplata. To je jedna velika nepravda načinjena realnom sektoru koji puni državni budžet, a svaka druga riječ im je kako treba pomoći realnom sektoru.

Ne znam da li ću moći isplatiti radnicima, koliko, ja samo mogu u grah gledati. Inače imamo probleme, potpuno opravdane zahtjeve ljudi za povećanjem plaća, i šta onda učiniti? Dati tu jednokratnu pomoć ili povećati plaće? – pita se Ibrahimpašić i dodaje:

– Kada spominjete radnicima tu jednokratnu naknadu, njih to ne interesira. To je sad i više nikad. Njih zanima sistemsko rješenje, hoće li se povećati plaća. A da bi to bilo učinjeno, moraju biti usvojeni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak. Nije čudno što javne kompanije isplaćuju. Ne znam da je itko iz realnog sektora isplatio i marku. Možda i postoji, ali ja ne znam.

Do sada je radnicima u Federaciji jednokratna novčana pomoć isplaćena u visini 1.080 KM u JP Pošte, cestama FBiH, dok je BH Telecom isplatio radnicima 70 posto od 1.080 KM.

Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u FBiH, kaže kako su već tražili od JP Elektroprivreda BiH da im isplati pomoć koja je preporuka Vlade FBiH, a koja je neoporeziva.

“Odluka je nefleksibilna”

– Čekamo odgovor. Spremni smo pregovarati po tom pitanju, ali po svemu sudeći tko dobije čini mi se do kraja ovog mjeseca, i dobio je. Poslodavac je u izuzetno povoljnoj poziciji kada je riječ o Uredbi Vlade FBiH. Znamo da Elektroprivreda još ništa nije isplatila svojim usposlenicima, a oni to očekuju – govori Husić.

Razgovarali smo i sa Mersihom Ferhatović-Beširović, predsjednicom Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine, koja nam kaže kako u ovoj branši joj nije poznato da je netko isplatio jednokratnu novčanu pomoć od po 1.080 KM radnicima.

– Koliko je meni poznato, nije nitko. Mislim da je jedan od razloga i činjenica da se iznos ne može isplatiti u dijelovima. Na velike kompanije sa više stotina zaposlenika to je značajan iznos i bojim se da ova odluka Vlade FBiH neće biti provedena nigdje osim u javnom sektoru, upravo zato što je vrlo nefleksibilna u smislu obročne isplate, a većina poslodavaca će izabrati da je ne isplati jer ne mora.

Ponovo su radnici u privatnom sektoru uskraćeni i kolateralna šteta, a segregacija radnika javnog i privatnog sektora se nastavlja – riječi su Ferhatović-Beširović.

U obrazovanju još nema isplate pomoći

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Faktor kaže da je po 1.080 KM od stupanja na snagu Uredbe Vlade FBiH za pomoć stanovništvu u julu, do danas, isplaćeno malom broju radnika.

– Kada je riječ o isplati 1.080 KM pomoći radnicima, imamo informaciju da je to do sada isplaćeno neznatnom broju radnika u Federaciji BiH. Ako govorimo konkretno o obrazovanju, naš stav je da taj novac zaposlenima treba isplatiti onaj tko je i donio takvu odluku.

Nelogično je očekivati od županijskih vlada da iz svojih budžeta isplaćuju obaveze koje im, bez prethodne konsultacije nametne Vlada FBiH. Radi se o klasičnom izbjegavanju odgovornosti za tešku ekonomsku situaciju i bacanje prašine u oči radnicima, te prebacivanje loptice na drugoga – rekao je Šatorović dodavši kako u sektoru obrazovanja iz kojeg dolazi još nema isplate pomoći od po 1.080 KM.

Liverpool i Ajax danima dijele hashtag koji vodi na Marka Livaju

Livrpool i Ajax večeras od 21 sat igraju utakmicu drugog kola Lige prvaka. Liverpool ima imperativ pobjede nakon što je u prvom kolu kod Napolija izgubio 4:1. Ajax je u prvome kolu demolirao Rangerse 4:0 u Amsterdamu pa se s pravom nada da bi na Anfieldu mogao izvući dobar rezultat. U pripremi same utakmice na društvenim mrežama dogodila se zanimljiva koincidencija.

Hashtag Livaja

Hashtag, koji na kraju svake svoje objave ostavljaju Liverpool i Ajax glasi: LIVAJA. Sastavljen je od prva tri slova oba kluba, a ubrzo su to primijetili i HNL i Hajdukovi fanovi. Pod spomenutim hashtagom sada je teško pronaći Marka Livaju, najboljeg Hajdukovog igrača. Sva mjesta popunjena su zbog Liverpoola i Ajaxa uoči večerašnje utakmice, a tako će ostati i još neko vrijeme.

📍 AXA Training Centre

Our photo gallery from today's session ahead of #LIVAJA 📸

— Liverpool FC (@LFC) September 12, 2022

Tadic: 'Big stadium. Great atmosphere. Beautiful match'#UCL #livaja pic.twitter.com/t7kwVGGokp

— AFC Ajax (@AFCAjax) September 12, 2022

Just believe.#UCL #livaja pic.twitter.com/dHDLf7Dj9x

— AFC Ajax (@AFCAjax) September 13, 2022

We're back in #UCL action tonight at Anfield 🔴#WalkOn | #LIVAJA pic.twitter.com/1OXraeqBqT

— Liverpool FC (@LFC) September 13, 2022

Dolazi novi Volkswagen Tiguan

Kad je lansiran 2007. godine, Tiguan je bio puni pogodak za Volkswagen, pa ne čudi što će usprkos elektrifikaciji game dobiti novo izdanje.

Treća generacija Tiguana premijeru bi trebala imati u drugoj polovici iduće godine. Prvi prototipovi su već ulovljeni pa je time olakšan posao neovisnim dizajnerima koji su pokušali definirati izgled novog Tiguana i usuglasiti ga s ostatkom game.

Prijedlog koji su objavili kolege sa Kolesa.ru kombinira dizajnerske elemente zadnjeg Golfa i ID.4, a koji se naziru i na maskiranom prototipu. Osim nove prednjice, uočljiv je daljnji rast dimenzija, ali i osjetno zaobljeniji izgled, čime će Tiguan dobiti na modernijem izgledu bližem električnoj postavi marke, ali i luksuznom Touaregu.

Po svemu sudeći, Volkswagen više neće imati straga dekoraciju u obliku ispuha, već će umjesto lažnih ispušnih cijevi imati u potpunosti zatvoreni odbojnik.

Najveći misterij je interijer. Najviše šansi ima rješenje viđeno na ID.4, ali prilagođeno novom okruženju. S obzirom na rast dimenzija, vrlo su vjerojatne dvije izvedbe, s 5 i 7 sjedala.

U pogledu motora očekuje se zadržavanje termalnih motora, a svi odreda trebali bi stići u formi Euro 7. Realno je očekivati i nekoliko hibrida uključujući punjivi. Vrh ponude mogao bi opet biti R.

Marca: Ronaldo je odbio ponudu od 242 milijuna eura

CRISTIANO RONALDO bio je ovog ljeta u ozbiljnim razgovorima za odlazak iz Manchester Uniteda. Bilo je tu raznih ponuda, no portugalski napadač i njegov agent Jorge Mendes nisu uspjeli isposlovati odgovarajući ugovor. Ronaldu je cilj navodno bio igrati Ligu prvaka, što neće moći s Manchesterom, bar ne ove sezone.

Španjolska Marca otkriva da je Ronaldo odbio ponudu kojom je mogao postati najplaćeniji igrač svijeta. Naime, saudijski klub Al-Hilal ponudio je 37-godišnjem napadaču 242 milijuna eura za dvije sezone. Ronaldo je tu ponudu odbio jer je želio igrati na najvišoj razini još barem do zimskog prijelaznog roka.

Glavni cilj Ronalda je trenutno nastup za Portugal na Svjetskom prvenstvu u Kataru u studenom i prosincu. Novi trener Manchester Uniteda Erik ten Hag zasad ga ne stavlja u prvi sastav, nego uglavnom ulazi s klupe.

Trostrukom ubojici iz Splita ponovno će se suditi: Filipu Zavadlavu ukinuta presuda

Zavadlav je bio nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora, a prošli tjedan raspravljalo se o žalbama podnijetima na presudu

Visoki kazneni sud RH ukinuo je presudu Filipu Zavadlavu, optuženom da je u siječnju 2020. hicima iz kalašnjikova u Splitu ubio trojicu mladića. Zavadlav je bio nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora, a prošli tjedan raspravljalo se o žalbama podnijetima na presudu.

Kako javlja Telegram, ključan argument obrane bilo je manjkavo psihijatrijsko vještačenje. Iako je vještakinja tvrdila da nije bio ubrojiv u trenutku kada je pucao u Marina Bobana (24), Juricu Torlaka (38) te Marina Ožića Paića (25) nije mu suđeno kao neubrojivoj osobi. Iz tog je razloga Zavadlavov odvjetnik Branko Šerić tražio kontrolno vještačenje, no ono nije prihvaćeno.

Šerić je ukazivao na praksu Europskog suda za ljudska prava koja je tu problematiku regulirala, ali ga je Županijski sud u Splitu odbio. Danas Šerić kaže da je zadovoljan odlukom Visokog kaznenog suda, te da ju je očekivao.

Još uvijek nije potvrđeno zašto je Visoki kazneni sud sad odlučio ukinuti presudu. No, kako navodi Telegram, iz činjenice da je donijeto rješenje kojim mu se produljuje istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a ne više kao obavezni zbog dužine kazne, zaključuje se da je doista naloženo ponovno suđenje.

– Nakon što odluka Visokog kaznenog suda bude napisana javno ćemo ju objaviti, kazao je kratko za Telegram glasnogovornik Visokog kaznenog suda sudac Marijan Bitanga. Podsjetimo, Zavadlav je nepravomoćnom presudom dobio 15 godina za svako od tri ubojstva u splitskom naselju Varoš koje je počinio u siječnju 2020.

Ukupno četrdeset godina. Za otegotne okolnosti uzeta mu je činjenica da je koristio automatsku pušku pored koje žrtve nisu imale šanse.

Izbornik Rusije: Bojkot? Pjanić i Džeko ne žele igrati protiv nas? Nemam pojma o tome

Nogometna reprezentacija BiH odigrat će 19. studenog u Sankt-Peterburgu prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije Rusije. Zbog napada Rusije na Ukrajinu, navijači u BiH su protiv te utakmice, Edin Džeko, Miralem Pjanić i još neki igrači su poručili da ne žele igrati susret, a unatoč sankcijama Rusiji, NS BiH pristao je na dvoboj.

Izbornika Rusije Valerija Karpina su pitali što misli o tome da najbolji igrači BiH ne žele igrati.

”Igrači BiH ne žele igrati s Rusijom? Bojkot utakmice? Nemam pojma o tome. Ne mogu dati nikakav odgovor jer nemam informacija. Znam samo da je BiH pristala na susret i na tome im puno hvala”, rekao je Karpin.

Obiteljska drama u Beču: 11-godišnjak, za kojeg se sumnja da je bacio svog brata s balkona mora na psihijatriju

Naime, policija sumnja da je stariji brat bacio mlađega s balkona stana na petom katu stambene zgrade ispod koje je devetomjesečna beba nađena kako leži na travnjaku

Užasna obiteljska drama koja se je dogodila u petak navečer oko 19,40 sati u stambenom kvartu Donaustadt u Beču, poprima sve stravičnije razmjere, posebice za majku, koja je zauvijek ostala bez svog devetomjesečnog sina, a sada joj prijeti i rastanak s 11-godišnjim sinom, koji bi, kako danas izvještavaju mediji trebao biti zaprimljen na psihijatriju jedne od bečkih bolnica.

Naime, policija sumnja da je stariji brat bacio mlađega s balkona stana na petom katu stambene zgrade ispod koje je devetomjesečna beba nađena kako leži na travnjaku. Nešto kasnije po dolasku u bolnicu, unatoč brzoj intervenciji, preminula je od teških ozljeda. Još uvijek se ne zna što se je točno dogodilo, jer stariji, 11-godišnji brat koji boluje od “ jedne neurološke bolesti” nije ni unatoč njemu prilagođenom ispitivanju, ništa znao reći. Stoga je policija u suradnji s nadležnim Uredom za skrb o mladima i Državnim tužiteljstvom odredila da bolesnog 11-godišnjaka pregleda službeni liječnik.

Nakon pregleda, kako izvještavaju mediji, liječnik je konstatirao da su ispunjeni svi preduvjeti da se dječaka zaprimi na psihijatriju. Time, kako stoji u izvješću, policija “više neće provoditi daljnje istražne radnje”. O tome će, kako je najavila, obavijestiti Državno tužiteljstvo. Naime, dječak je mlađi od 14 godina i stoga nesposoban da bude proglašen krivim, a time ne može biti ni kažnjen.

Da podsjetimo! U vrijeme užasne obiteljske tragedije u Beču, 33-godišnja majka oba dječaka bila je u kuhinji. Djeca su prema njenom iskazu bila u dnevnom boravku. Kada je ponovno iz kuhinje ušla u dnevni boravak, u njemu je bio samo 11-godišnjak. Devetomjesečne bebe više nije bilo nigdje u stanu. Nešto kasnije pronađena je na travnjaku ispod balkona zgrade i odmah je pozvana Hitna pomoć, no više joj, nažalost, nije bilo spasa.

Kakva sudbina čeka konvertibilnu marku?

Stručnjaci upozoravaju da nema puno negativnih efekata, jer nismo previše atraktivno tržište na ogromnom tržištu kapitala

Odnos konvertibilne marke i eura je fiksan, što znači – kad euro gubi vrijednost gubi i marka. Ekonomisti smatraju kako u Bosni i Hercegovini zbog toga nema puno negativnih efekata, jer nismo previše zanimljivo tržište kapitala. Ipak, to ne znači da budućnost ne može donijeti prijetnje u vidu povećanja kamata na kredite. I dok većina građana strahuje, nadležni napominju kako je monetarni sustav BiH stabilan, piše BHRT.

Bh. marka vezana je za euro, i već je jasno da dijelimo sudbinu eura i da je situacija teška ako govorimo o inflaciji. Jasno su to naglasili i iz Centralne banke BiH. Euro je pod pritiskom zbog rata u Ukrajini, jer cijene energenata rastu, problemi su u isporuci i prometu plina i roba, a Europska centralna banka odlučila se i na povećanje kamata. I dok su sve oči uprte u Ukrajinu u iščekivanju smirenja situacije, iz Centralne banke uvjeravaju da, iako je situacija teška, domaći monetarni sustav je stabilan.

“Naša marka je stabilna, naš monetarni sustav je stabilan, mi nemamo tu vrstu monetarne inflacije, ne očekujemo niti će se moći dogoditi deflacija kada je u pitanju KM. Mi time što smo valutni odbor i što smo čvrsto vezani za euro, dijelimo sudbinu eura, tako da je situacija zaista teška, kakva jeste, ali ako išta može biti dobro, dobro je da imamo stabilnu valutu”, kazao je Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

Ovo je samo jedan od problema na financijskoj mapi svijeta, kažu iz Udruženja bankara BiH. Bankarski sektor suočit će se s povećanjem kamata, ali to ne treba biti zabrinjavajuće. Ono što može biti jest činjenica da nema kamata na depozite, novčana sredstva fizičkih i pravnih osoba položenih u bankama. Tako ostaju bez značajne sume novca u situaciji kada je visoka inflacija. Osjećaju se i posljedice slabljenja eura, jer slabi i marka. Dolar i euro mijenjaju vrijednost zbog odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema Europi, te slabi kompletna ekonomija Europe zahvaljujući inflaciji.

“Danas je inflacija puno veća od kamate na depozite što znači da indirektno gube građani stvarnu vrijednost na depozitima, jer dobivaju kamatu manje inflacije, a za tu vrijednost dobivaju građani oni na kreditnoj strani”, rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Stručnjaci upozoravaju da nema puno negativnih efekata, jer nismo previše atraktivno tržište na ogromnom tržištu kapitala. Kada je u pitanju građanstvo, slabljenje valute se može odraziti u vidu toga da ono što kupujete, naprimjer iz SAD-a, plaćat ćete skuplje. Slabljenje valute utječe i na gospodarstvenike u našoj zemlji.

“Za gospodarstvenike znači da će im biti lakše, primamljivije njihove cijene recimo za izvoz na američko tržište ili bilo koje tržište čija se valuta povećala u odnosu na euro tj. KM”, kazao je Sanel Halilbegović, profesor na Međunarodnom sveučilištu Burch.

“Svaki trošak koji bi bio vezan za građane i gospodarstvo, svaki trošak koji bi bio vezan za dolar, poskupljuje i robe i usluge, i interesantan detalj se dogodio da je službeno objavljeno da nam je izvoz stigao uvoz”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

U budućnosti prijeti nam povećanje kamata i otplatnog plana svih korisnika kredita, ali i usporavanje poslovnih aktivnosti, iako trenutno nije dramatično. Od stimulacija domaćoj proizvodnji ili smanjenja naplate PDV-a i dalje nema ništa i jasno je da su građani ti koji će platiti ceh neefikasne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Velika drama u BiH: Žena se pokušala ubiti skokom s krova kuće

Četredsetdvogodišnja žena pokušala se ubiti skokom s kuće u Doboju, ali tragediju su spriječili dobojski policajci, prenosi srna.

Drama u Doboju se dogodila jučer, a slučaj je prijavila sugrađanka koja je uočila da se na rubu krovišta stambenog objekta nalazi nepoznata ženska osoba koja je svojim ponašanjem ukazivala da želi izvršiti samoubojstvo. Ona je i nekoliko puta rekla da će skočiti.

“Odmah po prijavi su postupili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 koji su stupili u verbalni kontakt sa navedenom, te nakon što su zadobili njeno povjerenje polako su se popeli na krov objekta te istu spustili na sigurnu lokaciju”, priopćeno je iz Policijske uprave Doboj.

Inače, žena je namjeravala skočiti sa obiteljske kuće koja je vlasništvu drugog lica, sa visine od oko 15 metara.

O svemu je bila obaviještena Služba hitne pomoći Doma zdravlja Doboj i Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Doboj koji su izašli na lice mjesta.

Služba hitne pomoći ukazala je liječničku pomoć ženi nakon reakcije policije, a potom je prevezena u dobojsku bolnicu.

Policijski službenici su i ovaj put brzom reakcijom spasili jedan ljudski život.

“Policijska uprava Doboj se zahvaljuje našoj sugrađanki koja je odmah po uočovanju nepoznatog ženskog lica na krovu kuće pozvala policiju u želji da pomogne i spriječi istu u njenoj namjeri”, poručeno je iz ove Policijske uprave.

Aktiviran SMS broj za provjeru biračkog mjesta za Izbore 2022

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je održalo sastanak s predstavnicima Koalicije „Pod lupom“ na kojem se razgovaralo o predstojećim Općim izborima u BiH, promatračkoj misiji Koalicije „Pod lupom“, pripremama za održavanje izbora i drugim vezanim temama.

SIP BIH ponovo je aktiviralo SMS centar za provjeru biračkog mjesta i on je u funkciji od 12. rujna za sve telekom operatere u Bosni i Hercegovini.

Slanjem jedinstvenog matičnog broja na broj telefona 091 121212, telekom operater vraća poruku koja sadrži broj, lokaciju i grad gdje se nalazi biračko mjesto.

Cijena slanja poruke je 0,10 KM + PDV.

SIP BiH poziva sve birače u Bosni i Hercegovine da prije dana izbora provjere broj i lokaciju svog biračkog mjesta.

Predsjednik HUM-a posjetio Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa i ministru Domiću uručio zahvalnicu

Hrvatska Udruga mladih u Središnjoj Bosni iz Viteza je Udruga koja je od svoga osnutka, pa sve do danas prepoznata kao Udruga koja je realizirala mnoge projekte i aktivnosti za dobrobit društva.

Mnoge projekte i aktivnosti ova Udruga ne bi mogla realizirati da nije bilo podrške pojedinaca, institucija i gospodarskih subjekata.

Tako je danas predsjednik Udruge Mateo Marić posjetio Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa i ministru Bojanu Domiću uručio prigodnu zahvalnicu za sav doprinos koje je ministarstvo na čelu s ministrom Domićem učinilo za Udrugu.

Ministar Domić je istaknuo da će i dalje podržavati rad Udruge, kako bi zajedno radili za dobrobit društvene zajednice u kojoj živimo, a posebice mladih.

Evo kad su u BiH moguće prve snježne pahulje

Meteorolog Nedim Sladić nema lijepe vijesti za sve koji vole sunce i tople dane.

Kako je napisao na Facebooku, uskoro bi u Bosni i Hercegovini mogao pasti prvi snijeg ove jeseni.

“Vrata sjevera otvaraju se ovog vikenda. Na vrhu Bjelašnice oko 18.09. moguće prve pahulje snijega. Slijede i obilnije padaline”, napisao je Sladić.

Ranije je Sladić najavio da se posljednji vrući dani za 2022. godinu očekuju 14. i 15. rujna, nakon čega “za vikend slijedi jače zahlađenje sa sjevera.”

https://www.facebook.com/sladic.n/posts/5722465047797732

Danas obilježavanje 27. obljetnice operacije “Maestral” i oslobođenja Jajca

Danas će biti obilježena 27. obljetnica Vojno-redarstvene operacije „Maestral“ i oslobođenja kraljevskog grada Jajca.

Program je započeo u 8.30 sati polaganjem vijenaca na spomen obilježju Franji Ladanu Panceru.

Nakon toga u 10 sati položeni su vijenci na spomen obilježju poginulim pripadnicima 81. gardijske bojne “Virovitica”.

U 10.30 sati krenuo je svečani mimohod veterana hrvatskih snaga s ratnim zastavama uz postrojavanje na Plivskom – Jožikinom mostu.

Od 11 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služi se sveta misa za poginule branitelje.

U 12.30 sati izaslanstva će položiti vijence na središnjem spomen obilježju poginulim braniteljima, a u 13 sati počinje središnji program obilježavanja.

Današnjoj svečanosti u Jajcu nazočit će predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. On će tom prigodom Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovati brigadu „Hrvoje Vukčić Hrvatinić“ Jajce za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, priopćeno je iz Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.

Vojno-redarstvena operacija “Maestral” trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995. i stvorila je preduvjete za nastavak napredovanja hrvatskih snaga, a 13. rujna 1995. oslobođeno je Jajce nakon trogodišnje okupacije.

Operacija “Maestral” je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj je oslobođen veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.

Fena/HMS

Europski parlament imenovao novog glavnog tajnika

Europski parlament imenovao je u ponedjeljak Talijana Alessandra Chiocchettija za svog novog glavnog tajnika u kontroverznoj odluci. Chiocchetti će 1. siječnja naslijediti Nijemca Klausa Wellea koji je na toj najvišoj parlamentarnoj dužnosti od 2009. godine.

Portal Politico je izvijestio, pozivajući se na anonimne izvore, da je Chiocchettijevo imenovanje dio zakulisnog dogovora. Odluku o tome tko će dobiti čelni položaj donosi 14 potpredsjednika Europskog parlamenta i pet članova savjetodavnog ureda poznatih kao kvestori.

Nakon saslušanja ispitivanja četvorice kandidata, održano je “pažljivo vijećanje” te je odluka o imenovanju Chiocchettija donesena “vrlo velikom većinom”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta. Ipak, nije objavljeno tko je glasovao za njega.

To je imenovanje izazvalo oštre kritike Zelenih i Socijaldemokrata EU-a. Potpredsjednica Europskog parlamenta Heidi Hautala iz Zelenih, rekla je da je proces odabira bio neadekvatan, a svaki kandidat se predstavljao samo deset minuta.

Chiocchetti je trenutačno šef kabineta predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole. Takvi dogovori nisu neuobičajeni ni pri raspodjeli mjesta u drugim institucijama EU-a, no parlament na ovaj način do sada nije izazivao veću pozornost.

Na Vlašiću održana 6. Interna šumarijada “Vlašić 2022”

Na Vlašiću, u sportsko – rekreacijskom kompleksu “Eko-FIS Vlašić”, održana je 6. Interna šumarijada “Vlašić 2022.”

Nazočne je na svečanosti otvaranja pozdravio i poželio dobrodošlicu Vildan Hajić, generalni direktor ŠPD/ŠGD “Srednjbosanske šume”/ “Šume Središnje Bosne” d.o.o Donji Vakuf.

Ceremoniji otvaranja nazočio je veliki broj zvanica među njima predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, premijer u Vladi SBK Tahir Lendo, ministri u Vladi SBK, načelnici općina, članovi Sabora i Nadzornog odbora, te mnogi drugi.

Na svečanom otvaranju obratili su se i predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara, potpredsjednica Federacije BiH, dr. Melika Mahmutbegović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK, Salkan Merdžanić.
Nazočnim se obratio i proglasio šumarijadu otvorenom, premijer u Vladi SBK-a Tahir Lendo.

Natjecateljski dio počeo je nakon svečanog otvaranja, i trajao tokom cijelog dana. A za najuspješnije i najbolje sudionike uručene su medalje i vrijedne nagrade.

Čerkez potvrdio: Majmunske boginje u migrantskom kampu

U migrantskom kampu u Blažuju zabilježen je prvi slučaj zaraze majmunskim boginjama, objavio je portal “Avaza”.

Ovu informaciju je za portal “Avaza” potvrdio Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

“Točno je da je jedan migrant zaražen majmunskim boginjama. To je treći slučaj ove zaraze u Bosni i Hercegovini. Gdje je smješten to ne znam. Je li u bolnici ili negdje drugo? Ono što znamo ja da je odvojen od ostalih, tj. odmah izoliran po svim epidemiološkim procedurama”, kazao je Čerkez.

Također je dodao da su se dvije osobe, koje su isto bile zaražene majmunskim boginjama, oporavile. O ovom slučaju upoznato je i Dansko vijeće za izbjeglice.

HDZ BiH: Prvi put imamo zajedničkog kandidata svih stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i za predsjednika / dopredsjednika RS-a

Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović boravili su danas u Republici Srpskoj te su nizom aktivnosti pružili snažnu podršku kandidatima Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH u Republici Srpskoj.

Borjana Krišto pozdravila je domaćine na održanom predizbornom skupu na Petrićevcu, te je govorila o položaju hrvatskog naroda u ovome entitetu ističući zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH te jednoglasnoj podršci stranaka članica Hrvatskog narodnog sabora i kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ali i zajedničkom kandidatu za predsjednika / dopredsjednika RS-a, Davoru Pranjiću.

„Prvi put imamo zajedničkog kandidata svih hrvatskih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor, kako za hrvatskog člana Predsjedništva BiH tako i za predsjednika / dopredsjednika RS-a, i to nije slučajno“, potvrdila je Krišto.

„Duboko vjerujem u našu pobjedu i snagu našeg zajedništva, ovo su izbori kojima određujemo budućnost za sve generacije”, istaknula je Borjana Krišto prilikom svog obraćanja.

Davor Pranjić, zajednički kandidat HNS-a za predsjednika/dopredsjednika RS-a, uz zahvalu svima na potpori, posebno je istaknuo zajedništvo ljudi u ovome entitetu kao i potpori koju ima. “Hrvatski narod u Bosni i Hecegovini, u entitetu Republici Srpskoj je kroz povijest uvijek bio i postojao, a to je plod našega zajedništva. Zajedničkim snagama ćemo gradimo budućnost na ovim prostorima“, kazao je Pranjić.

Josip Jerković, dopredsjednik HDZ-a BiH i dopredsjednik RS-a, pozvao je sve da 2. listopada iziđu na izbore, i pokažu snažno zajedništvo te da u potpunosti daju potporu, jedinom hrvatskom kandidatu za predsjednika/dopredsjednika Republike Srpske, Davoru Pranjiću.

Zajedničku kandidatkinju HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjanu Krišto i predsjednika dr. Dragana Čovića dolaskom u Banja Luku dočekali su Davor Pranjić, zajednički kandidat Hrvatskog narodnog sabora BiH za predsjednika / dopredsjednika RS-a, Josip Jerković, dopredsjednik HDZ-a BiH i dopredsjednik RS-a te Davor Čordaš, član predsjedništva HDZ-a BiH.

Nakon kratke šenje gradom, dužnosnici su razgovarali s mons. Markom Semrenom, pomoćnim biskupom banjalučkim u Biskupskom ordinarijatu. Prilikom susreta razgovarano je o stanju i položaju Hrvata katolika u ovome entitetu. Naglašena je potreba stabilizacije svih prilika u Bosni i Hercegovini te konačnog rješavanja otvorenog političkog pitanja diskriminacije hrvatskog naroda u BiH.

Nakon Banja Luke, izaslanstvo je posjetilo i Franjevački samostan Petrićevac, te nazočilo sv.misi, nakon čega su održali sastanak s gospodarstvenicima.

U BiH narednih dana promjenljivo vrijeme

Ucentralnim i istočnim područjima Bosne jutro, i veći dio prijepodneva, bit će pretežito oblačno vrijeme s maglom po kotlinama. U ostatku dana postupno razvedravanje. Poslije podne lokalno slab pljusak moguć je na sjeveroistoku Bosne. U ostatku zemlje, pretežito sunčano. Vjetar u Bosni slab, do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Najviša dnevna temperatura od 19 do 25, na jugu do 29 stupnjeva.

Količine padalina u posljednja 24 sata (mm): Sokolac 8; Bjelašnica, Bugojno 7; Mrkonjić Grad 6; Ivan-Sedlo, Tuzla 5; Bijeljina, Zvornik 4; Bihać, Livno, Prijedor, Sarajevo-Bjelave, Višegrad 3; Gacko, Gradačac, Han Pijesak, Trebinje, Zenica 2; Banja Luka, Srebrenica 1.

Prema prognozi stručnjaka Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), u utorak 13. rujna bit će pretežito sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura od 9 do 15, na jugu do 18, najviša dnevna temperatura od 23 do 29 stupnjeva.

U srijedu sunčano, uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 20, najviša dnevna temperatura od 26 do 32 stupnja.

U četvrtak, 15. rujna, bit će umjereno, do pretežito oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od 17 do 23, a najviša dnevna temperatura od 26 do 32 stupnja – saopćeno je iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena FHMZ.

Građani u kladionicama ostavili više od milijardu maraka, evo koje županije prednjače u ostvarenom prometu

Najveći promet, u iznosu od 203.815.760 KM, imale su kladionice na prostoru Tuzlanske županije, stanovnici HNŽ u kladionicama su ostavili 181.287.512 KM, a Sarajeva 175.566.395 KM

Iako su ovu godinu obilježila značajna poskupljenja i neizvjesnost, na trenutke i strahovi od sukoba, uz još prisutne posljedice pandemije koronavirusa, građani BiH nisu odustali od snova da je do bogatstva moguće doći preko noći i bez puno truda.

Na upit “Avaza”, iz Porezne uprave stigli su frapantni podaci, prema kojima je samo u FBiH na igre na sreću, za prvih osam mjeseci, potrošeno više od milijardu maraka.

– Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu od 1.094.017.556 KM – kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

Najveći promet, u iznosu od 203.815.760 KM, imale su kladionice na prostoru Tuzlanske županije, stanovnici HNŽ u kladionicama su ostavili 181.287.512 KM, a Sarajeva 175.566.395 KM.

Čelnici država i vlada iz cijelog svijeta dolaze na sprovod kraljice Elizabete

Očekuje se dolazak brojnih šefova država i vlada iz cijelog svijeta te nekoliko europskih kraljica i kraljeva na državni sprovod britanske kraljice Elizabete II.

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella bit će na sprovodu kraljice Elizabete II., priopćio je njegov ured u ponedjeljak.

Doći će i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, rekao je njegov glasnogovornik za dpa u nedjelju.

Pogrebu će prisustvovati američki predsjednik Joe Biden, potvrdili su dužnosnici. Bijela kuća je objavila da će Biden doći sa suprugom Jill.

Kraljica Elizabeta II. bit će pokopana 19. rujna. Ispraćaj bi trebao početi u podne po srednjoeuropskom vremenu u Westminsterskoj opatiji u Londonu. Britanci će dobiti još jedan slobodan dan.

Dostojanstvenici će u Westminstersku opatiju putovati u autobusima s pratnjom, a “zbog strogih sigurnosnih i cestovnih ograničenja” od njih će se tražiti da ne idu svojim privatnim državnim vozilima, navodi se u dokumentima koje je vidio Politico.

Politico je izvijestio da će samo šefovi država i njihovi supružnici ili partneri biti pozvani na pogreb 19. rujna zbog ograničenog prostora u povijesnoj građevini. I članovi europskih kraljevskih obitelji navodno će doputovati u London na sprovod, uključujući one iz Španjolske, Belgije, Norveške, Danske, Švedske i Nizozemske. Posljednje počivalište kraljice Elizabete II. bit će u kapeli svetog Jurja u dvorcu Windsor.

Kraljica je umrla u četvrtak u dobi od 96 godina. Njezin sin automatski je postao novi britanski kralj Karlo.

Pravno bezvlašće u BiH toleriraju svi, i domaći i međunarodni dužnosnici

Bosna i Hercegovina neće biti pravna država sve dok se sve presude njezinih sudova ne budu učinkovito i brzo provodile, piše Večernji list BiH. Od toga cilja poprilično smo daleko, što najbolje potvrđuje činjenica da se čak ni sve presude Ustavnoga suda BiH, kao vrhovne sudske instance, ne provode. Prema službenim podacima s kraja prošle godine, ostao je niz presuda Ustavnoga suda BiH koje nije izvršila zakonodavna vlast, i to: Parlamentarna skupština BiH nije izvršila četiri odluke, Parlament Federacije nije izvršio četiri odluke i jednu odluku nije izvršila zakonodavna vlast Republike Srpske. Svakako je najpoznatija neizvršena presuda ona koja se odnosi na Izborni zakon BiH, a poznata je kao presuda u predmetu “Ljubić”, piše Večernji list BiH.

Neizvršene odluke

Ipak, osim te, Parlament BiH nije izvršio još tri odluke, a jednu je izvršio djelomično. Neizvršene su na kraju prošle godine ostale odluke koje se odnose na Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini BiH, Zakon o policijskim službenicima BiH te Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji, dok se djelomično neizvršena odluka odnosi na Statut Grada Mostara. Federalni Parlament nije izvršio tri odluke koje se odnose na Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakon o izmjenama i dopunama o izvršnom postupku FBiH te Zakon o izvršnom postupku. Također, Parlament FBiH Odluku Ustavnoga suda o Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne izvršava od 2012. godine. Za većinu drugih odluka rok u kojemu nisu izvršene je oko četiri, odnosno pet godina. Ustavom BiH propisano je da su odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine konačne i obvezujuće, a prema Kaznenom zakonu BiH njihovo neizvršavanje smatra se kaznenim djelom. U slučajevima kada se ove odluke ne poštuju, stručnjaci su suglasni da je državno tužiteljstvo institucija koja bi trebala pokretati postupke radi neizvršenja. Međutim, do toga u pravilu ne dolazi.

Reforma Ustavnoga suda

Osim toga, to za sobom povlači i druge posljedice. Osiguravanje provedbe odluka Ustavnoga suda navodi se u jednoj od 14 točaka, odnosno uvjeta za kandidacijski status BiH za članstvo u Europskoj uniji. U dijelu unaprjeđenja demokracije navodi se kako je potrebno reformirati Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca te osigurati provedbu njegovih odluka. Uz već spomenute institucije zakonodavne i gradske vlasti, presude Ustavnoga suda BiH ne provode u potpunosti ni županijske vlade, pa čak ni niži sudovi. Činjenica je također kako su pojedine odluke Ustavnoga suda BiH samo formalno izvršene, dok se suštinski ništa nije promijenilo nakon njihova donošenja. Provedba presuda uistinu je problem, što zorno svjedoči reforma izbornoga zakonodavstva koja unatoč svim međunarodnim medijatorskim naporima, upozorenjima s raznih strana, do danas nije provedena. Iako ima mehanizme da ovakvo ponašanje spriječi ili barem sankcionira, međunarodna zajednica zasad se ne odlučuje na takav korak. Istovjetna situacija je i s (ne)provedbom presuda Europskoga suda za ljudska prava. Kada je u pitanju BiH, Europski sud za ljudska prava je do kraja 2020. godine donio 395 presuda protiv BiH, a najveći broj odnosi se na kršenje članka 6. ove konvencije koji se tiče prava na pravično suđenje, i to na “suđenje u razumnom roku”. U većem broju predmeta utvrđena je i diskriminacija poraznim osnovama, a najpoznatiji slučaj svakako je “Sejdić i Finci”, gdje je utvrđena diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina zbog nemogućnosti da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH. Vijeće Europe u više je navrata kritiziralo bh. vlasti zbog neprovedbe presuda suda u Strasbourgu i prijetilo suspenzijom i isključenjem, no to očigledno nije polučilo željene rezultate jer se na sudske presude u BiH i dalje gleda kao na nešto što se može, ali ne mora provoditi.

Na strahu od susjeda vodi se izborna kampanja i zaoštravaju se odnosi naroda

Izborna kampanja u BiH, očekivano, zahuktava se po posve različitom receptu, piše Večernji list BiH. Dok dvije vodeće probošnjačke stranke SDA i SDP, odnosno njihovi kandidati za državno Predsjedništvo Bakir Izetbegović i Denis Bećirević počinju otvarati pitanja međunacionalnih odnosa, a probošnjački Željko Komšić pak nastavlja s projektom rušenja Daytonskoga mirovnog sporazuma, istodobno se hrvatska kandidatkinja jučer obratila djeci u povodu početka nove školske godine. U Republici Srpskoj istodobno pak traje unutarnji obračun vodećih srpskih stranaka oko toga tko prodaje nacionalne interese te istodobno “padaju” i obećanja o plaći od 1800 maraka. U prvim nastupima čelnik SDA visoko je podigao ljestvicu nastavljajući s držanjem lekcija iz prošlosti i tvrdnjama o dobrim Bošnjacima te agresivnim Hrvatima i Srbima, piše Večernji list BiH.

Miješanje u poslove BiH

Kao i dvjema nacionalnim državama ta dva naroda. – Susjedne zemlje su od Bosne kroz povijest imale samo dobro i korist. Stotine tisuća Bosanaca i Hercegovaca pojačale su populaciju Srbije, a posebice Hrvatske. Bosna je dala predsjednike, gospodarstvenike, intelektualce, umjetnike i vrhunske sportaše. Nikada se nismo miješali u unutarnje pitanje susjeda niti smo prisvajali što je njihovo. Vrijeme je da i oni prestanu to raditi. Vrijeme je da se 27 godina nakon Daytonskoga mirovnog sporazuma riješe pitanja naše imovine i trošenja plodnoga potencijala i markiranja granica koje su postojale i postojat će još tisuću godina sigurno – naglasio je Izetbegović. Za Bošnjake je pak kazao da su dobronamjeran narod koji nikada nikoga nije napao niti se svetio. Za susjede nije pak imao takve epitete. Najozbiljniji protukandidat za bošnjačkoga člana državnoga Predsjedništva, SDP-ov Denis Bećirević kojega podupire široka koalicija desetak stranaka uz kritike SDA, ipak je glavni naglasak stavio na politike Srba i Hrvata. Prema njegovu mišljenju, ovo su prvi postdaytonski izbori na kojima se biraju i smjer kretanja i društvo koje će BiH biti. Istaknuo je da su (Milorad) Dodik i (Dragan) Čović u otvorenom sukobu sa Zapadom, a da se “nažalost i Izetbegović u posljednje vrijeme sve više svađa s veleposlanicima zapadnih zemalja”. Pri tome je postavio pitanje koja je zemlja ušla u EU i NATO na ovakav način. Korak dalje otišao je čelnik Demokratske fronte Željko Komšić koji je pokrenuo, u sklopu kampanje za predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini, peticiju za potporu inicijativi uspostave građanske države, što je u središtu prijepora između hrvatskih i probošnjačkih stranaka te je u nesuglasju s Daytonskim mirovnim sporazumom. “Milijun ljudi za građansku BiH” naziv je peticije koju će Komšić nastojati promaknuti u nadstranačku političku inicijativu. Njome se nastoji predstaviti kako većina građana u BiH podržava inicijativu za transformaciju daytonskoga uređenja zemlje s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tim je sporazumom parafiranim u Daytonu u studenome 1995. zaustavljen troipolgodišnji rat, a potpis na njega stavili su čelnici Hrvatske, BiH i Srbije u Parizu. – Pozivamo da svojim potpisima iskažemo snažno zajedničko opredjeljenje na temelju gore navedenih potreba i političkih načela, za građansku državu i društvo jednakih i ravnopravnih građana – navodi se u inicijativi.

Rušenje Daytona

Komšićev DF poziva i druge probošnjačke stranke da zajednički nakon izbora uspostave vlast te sudjeluju u razgovorima o ustavnim i izbornim reformama na koje ih poziva EU kako bi zemlja napredovala prema njegovu članstvu. Hrvatska i srpska strana u BiH protive se preinakama ključnih odredbi Daytonskoga mirovnog sporazuma. Tim sporazumom predviđeno je osiguranje podjele vlasti između triju konstitutivnih naroda. Sam Željko Komšić ponovno se kandidirao za mjesto hrvatskoga člana državnoga vrha na izborima koji se održavaju početkom listopada. U tri navrata dosad biran je dominantno glasovima bošnjačkih birača, zbog čega je u više od 20 hrvatskih općina u BiH proglašen kao persona non grata.

Hrvatska svladala Mađarsku i postala prvak Europe!

U finalu Europskog prvenstva u vaterpolu u Splitu Hrvatska je svladala Mađarsku 10-9 (3-3, 1-0, 4-4, 2-2) i postala prvak Europe.

Po tri gola za Hrvatsku postigli su Rino Burić i Konstantin Harkov, dva je dodao Jerko Marinić Kragić, a po jedan Ivan Krapić i Andrija Bašić, dok su Erik Molnar i Szilard Jansik bili dvostruki strijelci za Mađarsku.

Sjajan je na hrvatskom golu s osam obrana bio Marko Bijač.

Nakon efikasne prve četvrtine u kojoj je svaka momčad postigla po tri pogotka, u drugih osam minuta postignut je samo jedan pogodak.

Sredinom tog dijela igre uspješan je bio naturalizirani Rus u hrvatskim redovima Harkov, dok je na hrvatskim vratima briljirao Marko Bijač s četiri obrane od kojih su dvije bile spektakularne. Minutu prije odlaska na odmor Fatović je u situaciji s igračem više pogodio vratnicu i propustio priliku za povećanje prednosti na dva razlike.

No, već u prvom napadu treće četvrtine Hrvatska je opet dobila priliku da s igračem više povede s dva razlike, a taj put ju je iskoristila golom Burića. Nažalost, odmah potom je Nemet smanjio na 5-4, da bi Manhercz iz peterca vratio stvari na početak.

Ipak, golovima Burića, Harkova i Bašića Hrvatska je stalno držala prednost te pred posljednjih osam minuta imala vodstvo od 8-7.

Početkom četvrte četvrtine Jansik je pogodio za 8-8, a zatim su obje reprezentacije propustile nekoliko prilika za vodstvo. U dva napada zaredom Hrvatska je pogađala i okvir gola, Fatović gredu, a Marinić Kragić vratnicu, no i pokušaj Vigvarija zaustavila je greda, dok je Zalanki u par navrata bio neprecizan.

Ključnom se pokazala 30. minuta u kojoj su dosuđena čak tri peterca, dva za Hrvatsku, a jedan za Mađarsku. Prvo je Fatović zaustavljen prekršajem u protunapadu, zatim je Burić napravio prekršaj na Angyalu, a zatim su i Mađari nepropisno zaustavili Žuvelu. Marinić Kragić iskoristio je oba naša peterca, dok je Manhercz zatresao gredu pa je na ulasku u posljednje dvije minute Hrvatska imala prednost od 10-8.

Minutu i pol prije kraja veliku priliku za povećanje vodstva imao je Bukić koji nije bio precizan u kontri, da bi Mađarska 32 sekunde prije kraja dobila još jedan peterac. Jansik je smanjio na 10-9, no zatim je Hrvatska iskoristila svih 30 sekundi koje je imala na raspolaganju za napad, pa je Mađarskoj ostalo samo dvije sekunde za moguće izjednačenje, što naravno nije bilo dovoljno.

Hrvatskoj reprezentaciji to je peta medalja s europskih prvenstava i drugo zlato, koje su Barakude izborile i 2010. godine, kada su također bili domaćini u Zagrebu.

Srebro su Barakude osvojile davne 1999. u Firenci, kada su u finalu izgubili od Mađarske, te u Kranju 2003. godine, u finalu protiv Srbije koje su obilježili navjački neredi. Do bronce je hrvatska reprezentacija došla u Barceloni 2018.

HRT

Dugogodišnji “izvoz” radne snage iz BiH, male plaće, loši uvjeti… stigli na naplatu

Od zemlje koja “izvozi” radnu snagu BiH je, po pravilima zakona o spojenim posudama, “odjednom” postala zemlja kojoj kronično nedostaje radne snage. BiH plaća danak niske cijene rada kojom su stvoreni deseci tisuća onih koji plaćom plaćaju “brašno i struju”, dugogodišnje mantre poslodavaca prema “kmetovima” da “nema godišnjeg, praznika ni bolovanja” i slične izrabljivačke fraze, piše Večernji list BiH.

Bolja zarada

Dogodio se prirodan tijek stvari, ljudi okreću leđa rodnoj grudi i sustavu u kojem rade od jutra do mraka, bez ikakvih prava, samo kako bi platili račune. Odlaze tamo gdje postoje sustav i prava radnika, gdje mogu zaraditi ne samo za goli život nego da im i “pretekne”. Nekada su radnici u BiH bezuspješno tražili posao, a sada poslodavci bezuspješno traže radnike. Za posao na farmi sve je teže pronaći radnike, ali i za mnoge druge djelatnosti. Farmerima, građevinskim tvrtkama i ugostiteljima nedostaju radnici. Radne snage nedostaje i u drvnoj industriji. – Nekih od 1500 do 2500 KM možete zaraditi za mjesec dana, međutim, to su sezonski poslovi koji su jako teški, iziskuju veliki fizički napor. A za isti taj posao u Njemačkoj imate minimalnu satnicu od 12 eura.

Alternativna rješenja

Odlaze tamo. Zato u BiH za nekih 5 – 10 godina neće imati tko raditi, proizvoditi hranu – mišljenja je Muris Mujanović, vlasnik farme. Kako bi imao tko raditi, potrebno je olakšati uvoz radne snage, smatraju iz Udruge poslodavaca FBiH. S druge strane, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH tvrde kako se ne može reći da nedostaje radne snage i da je broj izdanih radnih dozvola za strance kao i do sada. Radnici pak poslodavce optužuju da žele uvozom radne snage sniziti cijenu rada. – Apsolutno odbacujemo takve tvrdnje i ističemo da sve dok na tržištu postoji raspoloživa radna snaga nema potrebe da o tome govorimo. Međutim, onog trenutka kada ne budemo imali radnu snagu morat ćemo naći alternativna rješenja – kazao je za N1 Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH. Agencija za rad i zapošljavanje BiH već godinama pomaže medicinarima doći do posla u Njemačkoj, a zdravstvene ustanove u BiH, koje muku muče kako bi zadržale “bijele kute”, apeliraju na to da bi primjenu sporazuma, koji odvlači kadar, trebalo što prije “zalediti”. Kako se ugovor odražava na zdravstveni sustav BiH, može se zaključiti iz poražavajućih podataka Agencije, prema kojima je od 2013. do 2020. BiH napustilo 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja koji su novo zaposlenje pronašli u Njemačkoj. Stručnjaci u oblasti zdravstva suglasni su kako su spomenuti ugovori štetni za zdravstveni sustav BiH te da bi ih trebalo zaustaviti, barem na određeno razdoblje jer medicinski kadar postaje sve deficitarniji na domaćem tržištu rada.

Ekološko udruženje “Zeleni rast” u suradnji s Općinom Kiseljak i mještanima privodi kraju radove na izgradnji i uređenju igrališta u naselju Male Sotnice

Ekološko udruženje “Zeleni rast” u suradnji s mještanima privodi kraju radove na izgradnji i uređenju igrališta u naselju Male Sotnice-Meljina.

Danas su uprkos kiši asfaltirali teren. Općina Kiseljak je za izgradnju ovog igrališta osigurala nabavu asfalta.
U narednom vremenu je u planu postavljanje koševa i golova, te iscrtavanje terena.

Zahvaljujemo se načelniku Općine Kiseljak Mladenu Mišuriću – Ramljaku i mještanima spomenutog naselja te svim ostalim donatorima na konkretnoj pomoći i nadamo se sličnim projektima u narednom vremenu, izjavio je predsjednik udruženja Nijaz Drinić.

Kiseljak.info

Hrvatska ove godine uvezla više od 77 tisuća radnika, svaki treći je iz BiH

Ove godine Hrvatska je do 31. srpnja izdala 77.205 dozvola stranim radnicima, a od tog broja više od trećine je iz Bosne i Hercegovine.

Ovo su podaci iz MUP-a Hrvatske koje je objavio portal Bauštela.hr. Prema statistikama među najtraženijim zanimanjima za koje je izdato pozitivno mišljenje u periodu od januara do augusta 2022. godine su ona koja se tiču građevinarstva.

Prema podacima MUP-a RH, najveći broj dozvola za boravak i rad ove godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (23.799), Srbije (13.764), Sjeverne Makedonije (7.468), Nepala (7.141) te Kosova (5.407). Među djelatnostima u kojima najviše rade strani državljani, prednjači graditeljstvo (29.702), a slijede ugostiteljstvo i turizam (26.211), industrija (9.467), promet i veze (3.765) te poljoprivreda i ribarstvo (1.678).

Među građevinarima je najviše radnika visokogradnje (6.476), potom slijede zidari (5.194), radnici niskogradnje (3.359), tesari (3.299), bravari (2.265), zavarivači (2.231), fasaderi (2.161), armirači (1.757), elektroinstalateri (1.727) te monteri građevinskih elemenata (1.645).

Krišto: Uz odgovornost za budućnost, moramo osigurati i razvijati dimenzije napretka, gospodarskog rasta i razvoja na svim područjima u BiH

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas su boravili u Unsko sanskoj županiji, točnije Bihaću.

Predsjednik Županijskog odbora Franjo Jurić i predsjednik Gradskog odbora Saša Sokač dočekali su stranačko vodstvo, te su na održanom sastanku govorili o aktualnoj političkoj situaciji na prostoru USŽ-a kao i problemima s kojima se suočavaju Hrvati na području županije. Jurić je istaknuo i aktivnosti županijskog izbornog stožera oko priprema za predstojeće Opće izbore u BiH.

Uz kandidatkinju Krišto, predsjednika Čovića te dužnosnike HDZ-a BiH izvršne i zakonodavne vlasti, danas su u posjeti Bihaću bili i kandidati i nositelji lista, Mira Vujeva, nositeljica liste za Zastupnički dom PS BiH i Jozo Bagarić, kandidat na listi za Zastupnički dom PS BiH.

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH obraćajući se nazočnima istaknula je program HDZ-a BiH s kojim se krenulo u ove izbore. Krišto je naglasila glavne točke programa za Opće izbore u BiH, ističući snagu HDZ-a BiH i zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, te izrazila uvjerenje kako će Hrvati imati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti u BIH te zaštiti i ostvariti ustavnu jednakopravnost u BiH.

„Hrvatski narodni sabor BiH je jednoglasno podržao jednog kandidata, za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, na predstojećim izborima pokazat ćemo pobjedničku snagu koja će osigurati potpunu ustavnu jednakoravnost sa druga dva konstitutivna naroda u BiH. Nakon čega ćemo pokazati odgovornost za budućnost, osigurati i razvijati dimenzije napretka, gospodarskog rasta i razvoja u svakom smislu na svim područjima u BiH“, kazala je Krišto.

Predsjednik Čović je naglasio kako kandidati HDZ-a BiH čine spoj novih mladih osoba i osoba s iskustvom koji na savršen način mogu realizirati zacrtane ciljeve i snažnim radom i zajedništvom hrvatskog naroda biti važan faktor razvoja BiH. Govoreći o aktivnoj kampanji na terenu, uz podršku kandidatima u Unsko sanskoj županiji, istaknuo je kako se mora voditi pozitivna kampanja svakom smislu.

Prilikom posjete Unsko-sanskoj županiji kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas su se susreli u Gradskoj upravi Bihać sa gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem i njegovim suradnicima.

Na održanom sastanku razgovarano je o trenutnoj poziciji i funkcioniraju Bihaća, te Katoličkom školskom centru i njegovoj izgradnji, kao strateškom projekatu te kako dati doprinos da se neka pitanja ubrzaju i konačno riješe. Sugovornici su postigli visoko suglasje oko određenih tema, istaknuto je nakon sastanka održanog u Gradskoj upravi Bihać.

Posjet Bihaću izaslanstvo je iskoristilo i za posjetu župi Sv. Ante Padovanskoga u Zavalju pokraj Bihaća, gdje su razgovarali sa don Markom Crnjakom, župnikom i ravnateljem KŠC u Bihaću. Dužnosnici su na početku službenih sastanaka i druženja, položili cvijeće i upalili svijeće na Spomen obilježje poginulim braniteljima Bihaća i na groblje Svetog Ante Padovanskoga Žegar-Križ.

Džeko i Pjanić protiv prijateljske utakmice BiH s Rusijom

Odluka Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine o odigravanju prijateljske utakmice protiv Rusije u Sankt Peterburgu u studenom, izazvala je oštre kritike u BiH.

NS/FS BiH je prihvatio ponudu za odigravanje međunarodne prijateljske utakmice protiv Rusije, objavio je Savez.

Na službenoj mrežnoj stranici tek su navedeni tehnički detalji o odigravanju prijateljskog susreta protiv ‘selekcija Rusije koja se na FIFA rang ljestvici nalazi na 35. poziciji’.

Ako će se igrati, bit će to prva utakmica Rusije protiv jedne europske reprezentacije nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

– Protiv sam odigravanja utakmice sve dok nevini ljudi stradavaju. Uvijek sam samo isključivo za mir i želim da se solidariziramo s ljudima iz Ukrajine u ovim teškim trenucima za njih, rekao je kapetan reprezentacije i napadač milanskog Intera Edin Džeko, koji je u dresu BiH vrste upisao rekordnih 124 nastupa i postigao rekordna 63 gola.

– To nije dobra odluka. Kada reprezentacija počne ostvarivati dobre rezultate, uvijek nešto nije u redu, istaknuo je Miralem Pjanić koji je za bosanskohercegovačku reprezentaciju odigrao 107 utakmica.

– Ostao sam bez teksta, Savez zna moj stav, dodao je bivši veznjak Lyona, Rome Juventusa i Barcelone, koji sada igra za Sharjah u razgovoru za Sportske.ba.

Oglasila se i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić zaprijetivši prekidom suradnje s Nogometnim savezom BiH-a ukoliko ostane pri odluci o odiravanju utakmice protiv Rusije.

– Sarajevo, kao grad koji je najduže bio pod opsadom agresora i ja kao gradonačelnica, oštro osuđujemo odluku Nogometnog saveza da igra prijateljsku utakmicu sa Rusijom, navela je Karić.

Hina

U sudaru vlakova u Hrvatskoj troje mrtvih, 11 povrijeđenih

Teška željeznička nesreća dogodila se sinoć oko 21.30 sati, na pruzi između Novske i Rajića u Hrvatskoj.

Putnički vlak naletio je na teretni koji je stajao u kvaru, a u nesreći ima više poginulih i ozlijeđenih osoba.

Sve hitne službe su na terenu i pomažu unesrećenima.

Tešku nesreću komentirao je Tomislav Klarić iz Sindikata strojovođa.

– Nemam riječi. Ovo je strašna tragedija, poginuli su naše kolege. Izražavam sućut obiteljima – kazao je Klarić te dodao kako će uzroke i okolnosti nesreće moći komentirati tek ujutro kada budu poznati detalji ove stravične nesreće.

Kako Večernji list neslužbeno doznaje, stradali radnik HŽ-a bio je iskusni strojovođa koji je odbrojavao dane do mirovine. Putnički vlak koji je sudjelovao u nesreći je tzv. Mađarac, stari putnički vlak bez kupea, koji se zabio u teretni navodno zbog problema s kočnicama.

U blizini mjesta nesreće, navodno u tijeku su bili i radovi na pruzi. Prema neslužbenim informacijama, putnički je vlak u trenutku nesreće vozio vrlo brzo, više od 100 kilometara na sat.

U BiH za danas najavljeni pljuskovi, moguća je i slaba grmljavina

U Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa lokalnim pljuskovima. Moguća je i slaba grmljavina.

Vjetar slab do umjerene jačine većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17 stupnjeva Celzijusovih, na jugu zemlje do 20 stupnjeva Celzijusovih. Najviša dnevna temperatura zraka između 22 i 28 stupnjeva Celzijusovih.

Krišto i Filipović s vodstvom Matice hrvatske Mostar – Matica svojim aktivnostima uvijek pridonosi bogatstvu društvenog i kulturnog života

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH sastala se danas s akademkinjom Ljerkom Ostojić i vodstvom Matice hrvatske Mostar.

Uz kandidatkinju Krišto, sastanku je nazočila i Darijana Filipović, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Akademkinja Ostojić govorila je o radu i aktivnostima Matice Hrvatske Mostar, posebnim je naglasila i ovogodišnju veliku obljetnicu, 180 godina od osnivanja Matice hrvatske, te je govorila i o povijesnoj ulozi Matice hrvatske, njezinu poslanju i važnosti koje traje i danas.

Također, sugovornici su komentirali i 24. izdanje manifestacije Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske u Mostaru, gdje su u mjesec i pol dana gledatelji uživali u dvadesetak programa ovogodišnjeg izdanja Mostarskog proljeća.

Krišto je naglasila važnim sve što je Matica hrvatska tijekom svojega djelovanja učinila za hrvatski narod na kulturnom, prosvjetnom, političkom, umjetničkom i znanstvenom području i društvenom razvitku.

„Matica svojim aktivnostima uvijek pridonosi bogatstvu društvenog i kulturnog života u svakom gradu i naselju“, istaknula je Krišto te naglasila kako Matica hrvatska ima i imat će potporu svih dužnosnika Hrvatskog narodnog sabora.

Predsjednica akademkinja Ljerka Ostojić i vodstvo Matice hrvatske Mostar iskazalo je potporu Borjani Krišto, kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na predstojećim Općim izborima u BiH, kao i ostalim kandidatima Hrvatskog narodnog sabora BiH za sve razine vlasti.

Sastanku su ispred Matice hrvatske nazočili i akademik Josip Muselimović, počasni predsjednik; Misijana Brkić Milinković, glavna tajnica MH Mostar; Miro Petrović, član Predsjedništva MH Mostar i Vanja Prusina, voditeljica Ureda MH.

NADŽAD LATIĆ: Komšiću, Titovi komunisti ubili su desetine tisuća Hrvata i Bošnjaka, a Vi držite njegovu sliku u uredu!

Jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca i glavni urednik The Bosnia Times Nedžad Latić uputio je Otvoreno pismo uzurpatoru hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH Željku Komšiću, koji je na tu dužnost izabran bošnjačkim glasovima. Latić pita Komšića zašto u svom uredu drži sliku Josipa Broza Tita čiji je režim ubio desetine tisuća ne samo Hrvata, nego i Bošnjaka? Iako, Latić ne uviđa da nikakvo dobro BiH ne može donijeti, Komšićev izbor, izbornom voljom Bošnjaka na mjesto namjenjeno predstavniku Hrvata, dok hrvatske političare u BiH naziva uzepovcima, Hrvatski Medijski Servis, ipak, prenosi njegovo obraćanje Komšiću, jer pokazuju da među bošnjačkim intelektualcima ima onih koji su spremni govoriti o onom što je tabu tema u bošjačkoj javnosti- zločinima Titova režima. Latić u Otvorenom pismu Komšiću piše:

– Cijenjeni gosp. Komšiću,

Vi ste svjesni da, kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na sljedećim izborima, svejedno pobijedili ili izgubili, našu državu, a pogotovo bh. muslimane, uvlačite u tako riskantnu situaciju da oboje mogu propasti – iako Vi jeste osvjedočeni prijatelj i Bosne i spomenutog nesretnog naroda, Bošnjaka, i građana koje uvredljivo zovu Ostalima. Zašto? Zato što Vi uporno odbijate eliminirati dva utega u Vašoj politici zbog kojih nas sve gurate u novu opasnu situaciju. Ta dva utega su: Vaše forsiranje titoizma i Vaša podrška veleizdajničkoj dinastiji Izetbegovića. A ako biste eliminirali ta dva utega, Vi biste, Vašom pobjedom u ovoj utrci, donijeli veliko dobro i našoj državi i Bošnjacima i svim građanima koji vole svoju domovinu / otadžbinu.

Forsirajući titoizam (Titinu sliku držite i sad u svome uredu), gosp. Komšiću, Vi bosanske Hrvate hametice odbijate i od Bosne i od sebe, pa čak i jedan dio Bošnjaka. A zašto? Zato što su Hrvati, općenito, politički samosvjestan narod koji zna da je J.B. Tito, kao ratni zapovjednik NOB-a, i poratni zapovjednik svoje vojske, tzv. JNA, počinio masovne zločine nad ovim narodom, ali i nad ostalim narodima Jugoslavije. Recimo, i nad Bošnjacima. Čak ni ne pokušavate odvojiti Tita kao partizana i antifašista od onog Tita kojeg je povijest već svrstala u dugu kalvakadu komunističkih diktatora.

A Vi nikada niste osudili te zločine ni nad jednim narodom! A uporno i Vi i neki drugi neokomunisti čekate da se taj diktator poput crvenog mesije podigne iz groba i – da počini nove zločine nad neistomišljenicima, posebno nad katolicima i muslimanima, Bošnjacima, Albancima, Hrvatima, Slovencima, vojvođanskim Mađarima i Nijemcima, iako Vi mislite da bi on ujedinio ove narode i ostvario neko novo bratstvo i jedinstvo. To se više nikada neće dogoditi! Najveće žrtve takve Vaše ublehe su Bošnjaci – koji, od straha i od četnika, i od ustaša, i četnika pod Titinom petokrakom ne smiju ni zucnuti o zločinima Tita i njegovih Oznaša i Udbaša nad njima.

Istina, Vi ste samo jednom, ali blago, osudili zločine oznaša nad fratrima Širokog Brijega (njih petnaestak) krajem Drugog svjetskog rata, a nikada niste osudili njihove zločine nad muslimanima Bošnjacima Čavkarice (najmanje 700 duša), na Šćitu (oko 700 katolika i oko 500 muslimana), na Bleiburgu: oko 70.000 Hrvata i oko 60.000 Bošnjaka – a ove posljednje nitko ne spominje. Te desetke i desetke tisuća muslimana i katolika nisu mogle biti ratni zločinci (kao Francetić, Lorković i drugi krvnici)! Recimo da je ovaj podatak pretjeran (kojeg su u javnost iznijeli hrvatski historičari, koji ne pišu s ustaških već sa znanstvenih pozicija), pa da je Titina vojska krajem 1945.g. ubila dvostruko manje Bošnjaka po sjevernoj Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji – zar to nije razlog da osudite bar njegov režim! Nije te zločine počinio samo Aleksandar Ranković, Titova desna ruka, koji je nasilno protjerao najmanje 20.000 Bošnjaka iz Sandžaka i poubijao 3.000 albanskih muslimana u jednom danu, 2. svibnja 1945.!

Uzmite u obzir i podatak da je na Titine oči Sandžak, koji je na AVNOJ-u dobio autonomiju u okviru Jugoslavije, zahvaljujući rahm. Rifatu Burdžoviću Trši, istu izgubio 1945.g! Uzmite podatak da je Udba u miru, od 1945.do 1989., ubila preko 70 fratara i u najtežim zatvorima držala preko 3.5 milijuna Jugoslavena, većinom katolika i muslimana – i kako Vi možete očekivati da građani hrvatske nacionalnosti i članovi Katoličke crkve glasuju za Vas!

A ako Hrvati nisu za Vas – onda ih Vi dajete u zagrljaj uzepeovcima i tuđmanovcima i raspirujete njihovu mržnju i spram Vas i spram Bošnjaka i spram Srba i građana drugih nacionalnosti koji vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu! Onda je to novi belaj za Bosnu i Bošnjake i za Ostale, kako ih nazvaše tvorci Daytona! Dodajte tome Vašu otvorenu podršku dinastiji Izetbegovića koja je u crno zavila bošnjački narod svojim izdajama i podijelila ga u dva nasmrt zavađena tabora – pa što Vi, onda, radite, gdine Komšiću? Kako Vi mislite doći do ujedinjene Bosne i Hercegovine i tih milijun ljudi koji su u duši istinski za građansku Bosnu? I s kim?, pita na kraju pisma.

Charles je novi britanski kralj

Novi britanski kralj Charles najdulje je čekao na tron u povijesti monarhije stare tisuću godina. Zbog osobenjaštva i upletenosti u skandale republikanci se nadaju da će biti loš monarh, a pobornici, pak, misle da će zbog duga čekanja za to biti “pripremljeniji” nego itko prije njega.

Charlesovi štovatelji vjeruju da mu će njegova mudrost, promišljenost i zalaganje za zaštitu okoliša priskrbiti javnu podršku kakvu zaslužuje.

Ali sve to zasjenjuje njegova pokojna prva supruga princeza Diana, žučljiv završetak njihova braka i trajno neprijateljstvo dijela javnosti prema drugoj supruzi Camilli, vojvotkinji od Cornwalla.

“Optužuju vas da ste kontroverzni samo zato jer pokušavate privući pažnju na stvari koje nisu nužno dio konvencionalnog gledišta”, kazao je Charles u razgovoru za časopis GQ prije koju godinu.

“Moj je problem u tomu što pronalazim previše stvari koje je potrebno zagovarati ili boriti se za njih”, dodao je.

Charles Philip Arthur George, donedavni princ od Walesa, princ od Škotske, vojvoda od Cornwalla, vojvoda od Rothesaya, grof od Carricka, baron od Renfrewa, grof od Chestera i lord od Otoka, rođen je u Buckinghamskoj palači 14. studenoga 1948.

Bile su mu četiri godine kada mu je umro djed Đuro VI., a majka mu naslijedila tron. Godinu poslije u društvu bake i tetke, pokojne princeze Margarete, gledao je majčinu krundibu.

Prezirao je svoju školu Gordonstoun u zabačenom dijelu Škotske koju je pohađao i njegov otac, ali je zato bio prvi prestolonasljednik s diplomom s Cambridgea.

Za princa od Walesa službeno je proglašen na svečanosti 1969. godine i najdulje je čekao na tron od ijednog britanskog prestolonasljednika u povijesti.

Njegovi kritičari, pa čak i neki monarhisti koji misle da je Charles loš izdanak kuće Windsor, kažu da je i tako bilo i bolje.

Tom Bower, pisac neautorizirane Charlesove biografije “Buntovni princ” prikazao ga je kao arogantnog slabića koji uživa u luksuzu i osobenjaka koji ne podnosi kritiku.

Kompliciran je

Charlesovi pobornici kažu da je on lak plijen jer mu svaki potez pretresaju često neskloni mediji.

Mnogo je klevetanja, kaže Charlesov bivši bliski suradnik koji je s njime radio godinama. “Čitao sam gomilu stvari koje jednostavno nisu točne”, nastavlja.

Bower je za svoju knjigu razgovarao s onim bivšim članovima Charlesova osoblja koji su zbog nečega kivni ili ogorčeni, dodaje isti izvor, koji je želio ostati anoniman.

Pa kakav je onda zapravo Charles?

“Kompliciran”, odgovara. “Rijetko sam sreo nekoga tako znatiželjnog za svijet i željnog znati što se događa i zašto. Ali više od svega ima entuzijazma i radnih navika”.

Simon Lewis, kraljičin glasnogovornik od 1998. do 2001., opisuje Charlesa kao predana, revna čovjeka sa “zločestim smislom za humor”.

“Ako ste javna osoba i ‘nosom derete oblake’, to će vam zamjeriti”, rekao je Lewis.

I Charlesovi prijatelji i oni koji to nisu jednako govore da je posvećen dužnosti. Radni dan mu počinje doručkom, ručak uvijek preskače, i završava oko ponoći. Svakodnevno.

Privatno, Charles je strastven prema kazalištu, književnosti, slikarstvu, operi i popu. Kažu da je veliki fan Leonarda Cohena.

Najsretniji je u vrtu, voli Shakespearea, slika akvarele i piše knjige za djecu. Zna biti zabavan, ali i zahtjevan. Bivši suradnici tvrde i da lako plane.

Luksuz

Službeni podaci pokazuju da su Charlesova nedavna prekomorska putovanja bila najskuplja u kraljevskoj obitelji.

Bower, koji je za knjigu o Charlesu razgovarao sa 120 ljudi, njegov način života naziva “hiperluksuznim”.

On je to odbacio.

“Oh, nemojte vjerovati tim sra..ima”, nimalo prinčevski je odgovorio na pitanje australskoga radijskog novinara koji ga je pitao nosi li na putovanja svoju zahodsku dasku, kako to tvrdi Bower.

Ali kada je domaćin nekog primanja, uvijek se služe najbolja hrana i vino. I posluga je ‘kraljevska’.

“Mislim da to i priliči princu od Walesa, ljudi bi bili razočarani da nije tako”, tvrdi bivši suradnik.

Upletanje

Pozornost ne privlači samo njegov životni stil.

Njegov srčani aktivizam za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena doveo je i do optužbi da se upleće u pitanja kakva bi kraljevska obitelj trebala izbjegavati.

Charles, pak, misli da ima poziciju koja mu omogućuje da iznosi snažna stajališta i kako bi bilo “kriminalno” da to ne koristi za ispravne stvari.

Po nepisanom britanskom ustavu, monarh mora biti apolitičan. Ali princ od Walesa, misli on, ne mora.

“Mnogo je stvari na koje sam pokušavao skrenuti pozornost svih ovih godina, na one stvari na koje drugi nisu, i sada konačno počinju shvaćati da ono što sam pokušavao reći i nije luckasto kao što su mislili”, rekao je Charles u jednom intervjuu 2017.

Na zagađenje oceana plastikom, što je danas opće mjesto i svi su zabrinuti, Charles upozorava već dugo.

Ali neka njegova druga stajališta, poput podržavanja komplementarne medicine, i dalje izazivaju porugu.

Godine 2013. otkriveno je da je Charles imao 36 sastanaka s ministrima u vladi u tri godine, a dvije godine poslije britanski vrhovni sud naredio je da njegova pisma ministrima, koja su u medijima nazvali “memorandumima crnog pauka” jer mu rukopis izgleda kao škrabotina, mogu biti javno objavljena.

Charles je ministrima, među ostalim, pisao o kućama na selu, hrani u bolnicama i sudbini patagonskog zubana.

Diana

Međutim, tema koja najviše opčinjava javnost i dalje je Charlesov razvod od Diane, njezina smrt u prometnoj nesreći u Parizu i njegov drugi brak s Camillom. Neki nju krive za propast Charlesova prvog braka.

Ankete sugeriraju da se Charlesov ugled nikada nije oporavio od štete pretrpljene prije dvadesetak godina. Ispitivanje javnog mnijenja s početka ove godine kazuje da samo devet posto ispitanika Charlesa doživljava najdražim članom kraljevske obitelji.

U istoj anketi 54 posto ljudi odgovorilo je da o njemu ima povoljno mišljenje. Za političara bi to bio odličan rezultat, ali kraljičin ili rejting njegove dvojice sinova mnogo je viši.

U intervjuu iz 1995. Diana je sugerirala da Charles ne želi biti kralj i da nije satkan za tako tešku ulogu. Nije točno, kažu oni koji su radili za njega.

“Charles će vjerojatno biti najpripremljeniji monarh u povijesti i mislim da će biti jako dobar kralj”, rekao je Lewis.

Iako je Charles nevoljko pričao o sebi kao monarhu, jer je preduvjet za to bila majčina smrt, iza scena je sve već davno bilo pripremljeno za takav scenarij.

“Ljudi s pravom govore o povlasticama, novcu, palačama i bentleyjima”, rekao je prinčev bivši pomoćnik. “To jest privilegij, ali je i teret. Ja ne bih nikome poželio takav život”.

Hina

HRVATSKI VATERPOLISTI U FINALU EURA NAKON POTPUNE DRAME! U ‘PAKLU‘ SPALADIUM ARENE PALA JE ITALIJA

Hrvatska vaterpolska reprezentacija pobijedila je Italiju 11:10 i izborila finale

HRVATSKA – ITALIJA 11:10

HRVATSKA: Bijač, Burić, Bašić, Bukić, Harkov, Vrlić, Fatović, Krapić, Lazić, Biljaka, Žuvela, Marinić Kragić, Popadić, Zović, Kržić

ITALIJA: Nicosia, Dolce, Damonte, Di Fulvio, Fondeli, Di Somma, Presciutti, Del Lungo, Alesiani, Cannella, Marziali, Bruni, Condemi, Locchi Gratta

Hrvatska ima medalju na EP u Spllitu. Barakude su u finalu. U grandioznoj igri svladali su Tuckovi izabranici ne bilo koga, već svjetskog prvaka i Hrvatska će u subotu igrati finale s Mađarskom. Naše ukupno četvrto za naslov prvaka Europe, protiv Mađarske!

Talijanski je izbornik ipak u utamicu krenuo sa svojim kapetanom na golu, Marco Del Lungom. Naime, iako kapetan, Del Lungo i Nicosia imaju podjednaku skoro minutažu, a Nicosia je i branio cijelo četvrtfinale. Što se kvaliteta tiče, skoro pa podjednaki ove sezone.

Iako je Bijač utakmicu otvorio jednom obranom, nakon kornera je najbolji vjerojatno Talijan, Di Fulvio s lijevog vanjskog pogodio. Nažalost, točno. No uzvratio je u Harkov za nas.

Prvi šut i gol. Odlično, važno za njega, ali i dobar start našeg igrača više. Talijani su iznova poveli, sretno-spretno (Di Somma, dakle opet s lijeve strane) jer se lopta odbila od Bijačeve ruke. Marko je opet bio “na njoj” – 1:2. S druge strane, naš drugi napad, drugi šut i drugi gol! Bašić izvana, on to ima, on to zna. Je li to naznaka da je proradio onaj još dio igre koji je u početku EP bio malo slabiji… Malo je rano za donošenje takvog zaključka, 5. je minuta. Talijani su prozrijeli takvu mogućnost te u obrani izašli dosta visoko, presingom na našu prvi napadački red. No, minutu prije kraja prve dionice kada su Italiji isključena dvojica igrača, nije im bilo spasa od “dragulja sa Skalica”, Jerka Marinića Kragića koji je doveo Barakude u prvo vodstvo – 3:2! Ono što su naši igrači uspjeli, Talijani nisu. Imali su zadnji napad u prvoj četvrtini, Hrvatskoj su isključeni Lazić i Marinić Kragić, ali Hrvatska ima ono što nema Italija – Marka Bijača! Nakon kruženja oko naše zone, Marko brani udarac Cannelle. Još tri četvrtine. Puno, jako puno.

Početkom druge četvrtine prva veća pogreška u našoj obrani. Fondelli, jedan od najboljih pušten bez bloka. To se ne brani (3:3). Nije dugo trajalo jer Marinić Kragić, uz mrvicu sretnog odbijanja od talijanskih ruku pogađa za novo vodstvo (4:3). U našem napadu, na 2 metra Josip Vrlić čini čuda. U biti, ono što inače. “Izbacuje” pola suparničke momčadi. Borba divova na 2 metra, ali i po svakom četvornom centimetru bazena. Italije je preokrenula golovima Marzialija i Di Fulvija, s igračem više, u lijevi Bijačev kut. Stvarno dobro pogođeno. No… danas jedan među Barakudama ima rođendan, a u osvit vlastite obljetnice dolaska na svijet, proparao je i drugi put talijansku mrežu – šibensko šilo, Andija Bašić (5:5). Minutu i pol do kraja, JMK (Jerko Marinić Kragić) pogađa i treći put za 6:5, a potom… Bijač I Veličanstveni čudesno brani s igračem manje. Napeo je sve tetive desne ruke i ramena za “isčupati” tu loptu, no nije sve. Luca Marziali gubi malo živce, zarađuje isključenje s pravom zamjene. Ovo je značajan trenutak.

Naime, Talijani ionako imaju igrača manje u rotaciji od prve minute (12 igrača ukupno, suspendiran je Renzuto), a sada su na polovici utakmice ostali bez još jednog. U sebi suzbijamo veselje, a utroba kipi. Samo, Talijani su specijalisti za odigrati fantastično i sa samo trojicom na klupi. Vidjeli smo to protiv Francuza.

Za drugo poluvrijeme Campagna mijnja vratara. Del Lungo je imao samo 3 obrane u 16 minuta, sada je između vratnica Nicosia kojeg je odmah, za dobro jutro proparao Marko Žuvela za 7:5! Prvi put dva razlike za nekog od finalista. Samo, igralo se protiv svjetskog prvaka, a takvi ne padaju lako i brzo. Pokazali su to Dolce i Di Fulvio za 7:7, ali je i uzvratio Rino Burić. On je branič, ulazi kao drugi centar, ali ima i šutinu što je pokazao za pogodak za 8:7. Važno je držati pritisak. Čak i onda kada smo u jednoj minuti ostali bez Bukića i Biljake zbog tri osobne. Doduše i Talijani bez Di Somme, a tko tada najžešće “grize”. Jasno, JMK za gol broj 4 i novih +2 odnosno vodstvo 9:7.

Prije kraja treće dionice smanjio je Fondelli s igračem više, uplivavanjem na 2 metra i nakon asista s desnog krila. To se već stvarno ne brani. Ulazimo u zadnjih 8 minuta. Dotad čak 27 isključenja ukupno i to je detalj koji bi mogao odlučivati, a ujedno talijanski igrač više nije baš pohvalan, 5-14.

Nije proteklo niti pola minute, ljevoruko otkriće prošle sezone iz Pro Recca, Luca Damonte nas vraća na početak utakmice – 9:9. Minutu kasnije je isključen Fondelli, a na talijanskoj klupi su ostala sada samo 2 zamjenska igrača plus vratar Del Lungo. Ovo je prilika! Uz Bijača koji hvata 11. loptu. Gol na gol, a minute cure, ovdje bi to moglo otići i u peterce.

Minuta i 35 sekundi prije kraja peterac za Hrvatsku, Dolce treća osobna, a Harkov je izvođač. Kosta je zamahnuo ljevicom svojom moskovskom u kut. Za gol. Za pobjedu. Za finale. Za Hrvatsku!!!!

Umrla kraljica Elizabeta II., stigli svi prinčevi. Charles je novi britanski kralj

Umrla je najdugovječnija britanska kraljica Elizabeta II. Imala je 96 godina.

U Balmoral su stigli prijestolonasljednik princ Charles, vojvoda od Yorka princ Andrew, grof i grofica od Wessexa, Edward i Sophie i princeza Anne. Uz kraljicu je i stariji Charlesov sin, princ William. Princ Harry, prema pisanju britanskih medija, je na putu prema Balmoralu, ali bez supruge Meghan Markle. U Windsoru je ostala i supruga princa Williama, vojvotkinja od Cambridgea, Catherine.

Ranije ove godine kraljica Elizabeta proslavila je 70. godina na prijestolju.

Zbog opasnosti od ruske agresije Biden odobrio vojnu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu

Američki državni tajnik Antony Blinken doputovao je u četvrtak u neplaniranu posjetu Kijevu pošto je Bidenova administracija najavila veliku novu vojnu pomoć vrijednu više od dvije milijarde dolara Ukrajini i drugim europskim državama među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Na sastancima s visokim ukrajinskim zvaničnicima, Blinken je rekao da je Bidenova administracija obavijestila Kongres o svojoj namjeri da osigura dvije milijarde dolara dugoročnog stranog vojnog financranja Ukrajini i 18 drugih zemalja, uključujući članice NATO-a i regionalne sigurnosne partnere, koji su u opasnosti od ruske agresije.

U očekivanju odobrenja Kongresa, oko milijardu dolara od toga će otići Ukrajini, a ostatak će biti podijeljen između Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Gruzije, Grčke, Kosova, Latvije, Litve, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, saopćio je State Department.

To će pomoći nabrojanim zemljama da “odvrate i obrane se od novih prijetnji njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu” jačanjem njihove vojne integracije sa NATO-om i suprotstavljanjem “ruskom utjecaju i agresiji”, navodi se u Ministarstvu.

Strano vojno financiranje ili FMF, omogućava primateljima da kupe obrambenu opremu američke proizvodnje, često u ovisnosti od njihovih specifičnih potreba.

Nove medalje za Bosnu i Hercegovinu na Juniorskoj balkanskoj informatičkoj olimpijadi

Bosanskohercegovački predstavnici osvojili su dvije brončane medalje ma Juniorskoj balkanskoj olimpijadi iz informatike koja je održana od 29. kolovoza do 3. rujna u gradu Dorohoj u Rumunjskoj.

Učenici Faris Demirović (Sarajevo), Farah Demirović (Sarajevo), Nidal Vatreš (Sarajevo) i Sergej Petković (Bijeljina), činili su tim juniora koji je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Balkanskoj olimpijadi iz informatike za juniore.

Na balkanijadi je sudjelovalo 12 zemalja sa ukupno 47 natjecatelja.

Ovi učenici su se pokazali kao najbolji na Državnom natjecanju iz informatike za učenike osnovnih škola i na taj način izborili plasman na JBOI.

Učenici Faris i Farah Demirović, učenici Richmond Park International Secondary School Sarajevo, osvojili su brončane medalje u jakoj konkurenciji, dok je Nidal Vatreš, učenik iste škole, osvojio počasnu pohvalu, kao i Sergej Petković, učenik Matematičke gimnazije iz Bijeljine, i time zauzeli svoje mjesto među najboljim informatičarima Balkana.

Medalje i ostala priznanja za znanje su, prije svega, rezultat napornog rada i talenta ovih učenika. Također, to je rezultat znanja, napora i redovitih aktivnosti članova BHOI, koji pored redovnih godišnjih državnih natjecanja, organiziraju različite vrste dodatnih obuka, treninga i priprema natjecatelja, online natjecanja otvorenog tipa, kao i tjedne kampove za one najbolje, saopćeno je iz Richmond Park International Secondary School Sarajevo.

PROSLAVA MALE GOSPE U BRESTOVSKOM

Brojni vjernici su se i ove godine okupili u Brestovskom na svečanu proslavu Rođenja Blažene Djevice Marije, kako bi joj zahvalili za brojne milosti i uputili molitve.

Župa Brestovsko se za svoj patron, rođendan nebeske zaštitnice, pripravljala Devetnicom. Misno slavlje započelo je u 11 sati, u župnoj crkvi. Ove godine se proslava nije prenosila na nedjelju. Svetu misu je predvodio i propovijedao fra Damir Pavić, tajnika Provincije Bosne Srebrene koji je službovao i u Brestovskom. Vijernici iz Brestovskog ga smatraju domaćim fratrom.

Fra Damir je u prigodnoj propovijedi govorio o rođenju Isusa Krista od oca Josipa i majke Marije i potrebi proslave Marijinog rođendana. Svaki rođendan je prilika da se zahvalimo Bogu što smo živi. Marijin rođendan je lijepo proslaviti jer je to rođendan naše majke. Današnji blagdan nosi ime Mala Gospa jer se mi želimo prisjetiti Marijine malenosti. Marija nas uči malenosti u šest vrlina, a to su kreepost, nada, vjernost božanskoj riječi, sklopljenim rukama i čuvanju čistoće svoga srca.

Prigodnu riječ zahvale i poziv na tradicionalno kolo i druženje koje je ove godine organizirano ispred župne kuće na kraju misnog slavlja uputio je župnik fra Mirko Majdandžić.

Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag narodu. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.

Za kršćane je svojstveno da blagdane svetaca slave na njihov “rođendan za nebo”, to jest na dan njihove smrti. Međutim, u tri slučaja kao blagdan se slavi rođenje: Isusovo rođenje na Božić, rođenje sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Malu Gospu, 8. rujna. To je zbog posebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Marijino rođenje je naviješteno već u Starom Zavjetu. Već na prvim stranicama Biblije tekst implicitno upućuje na Mariju. Nakon grijeha Adama i Eve, Bog im se javlja, prekorava ih i tjera iz zemaljskog raja govoreći zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15).

Mala Gospa donosi jesen pa se u narodu kaže “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U narodu je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga biti sušiti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.

Mala Gospa u Bosni Srebrenoj uz župu Brestovsko svečano se slavi u svetištu na Gospinom Vrilu te u župama Ljubunčić, Ulice, Rama – Šćit i Kotor Varoš.

Kiseljak.info

REZULTATI NOVE STUDIJE: Ljudi s blagim covidom vjerojatno su zarazni pet dana

Ljudi s blagim covidom vjerojatno su zarazni pet dana, pokazali su rezultati nove studije koju su proveli znanstvenici s londonskoga Imperial Collegea.

Prvo je to istraživanje koje otkriva koliko traje zaraznost nakon zaraze pojedinca koronavirusom u zajednici. Studija upućuje na to da je tek svaka peta osoba bila zarazna prije nego što su joj se počeli javljati simptomi. U dvije trećine slučajeva pacijenti su bili zarazni i peti dan nakon pojave simptoma, a u četvrtini slučajeva i nakon sedam.

Zaraženi su praćeni detaljnim dnevnim testovima kako bi se otkrilo koliko virusa odašilju u svoju okolinu. Rezultati su pokazati da kućni testovi ne detektiraju pouzdano početak zaraze, ali se mogu sigurno koristiti za skraćivanje samoizolacije.

Znanstvenici preporučuju da se oboljeli od covida izoliraju pet dana nakon pojave simptoma i nakon toga se počnu testirati od šestog dana. Kažu da je samoizolaciju sigurno prekinuti ako su testovi negativni dva dana zaredom.

Oni koji su i dalje pozitivni na virus, izolaciju mogu prekinuti tek deset dana od pojave simptoma. “Prije ove studije nedostajao nam je velik dio slike o zaraznosti, ali koristeći se posebnim svakodnevnim testovima i dnevnim evidentiranjem simptoma uspjeli smo definirati ‘prozor’ u kojemu su ljudi zarazni za ostale”, rekao je glavni autor studije, profesor Ajit Lalvani. “To je ključno za kontroliranje bilo koje pandemije i bilo koje respiratorne bolesti u zajednici”. “Kombinirajući naše rezultate s onime što znamo od dinamici zaraze omikronom, vjerujemo da je trajanje zaraznosti široko primjenjivo za sve postojeće varijante ovog koronavirusa”, kazao je.

U studiji su se pratili zaraženi koronavirusom od rujna 2020. do listopada 2021., među kojima je bilo i cijepljenih i necijepljenih. Potencijalna manjkavost studije je to što joj je uzorak relativno malen, odnosno pratilo se 57 pacijenata.

Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu The Lancet Respiratory Medicine.

Prije podne sunčano, u tijeku dana naoblačenje i mogući pljuskovi

U jutarnjim satima u većem dijelu naše zemlje je pretežno sunčano vrijem, uz postupno naoblačenje tijekom dana.

Poslije podne slabi lokalni pljuskovi su mogući na jugozapadu Bosne.

U kasnim večernjim satima pljuskovi sa grmljavinom se očekuje u Hercegovini, na jugozapadu i krajnjem sjeveru Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura je od 14 do 20 stupnjeva Celzijusovih, na jugu do 22, a očekuje se dnevna temperatura od 27 do 33 stupnja.

Šačica ljudi ispred OHR-a zatražila da se promijeni ime BiH u Bosna; uzvikivali “gazi naciste”

Ajnur Mehičević, govornik na prosvjedu ispred OHR, pozvao da se ime Bosna i Hercegovina promjeni u Bosna.

“Hercegovina je pokrajina kao i Dalmacija, ne kaže se Hrvatska i Dalmacija, već Hrvatska. I Turska je promijenila ime, tako ćemo i mi u Bosna”, rekao je ovaj govornik.

Mehičević je dodao da treba pokrenuti inicijativu da se otvori peticija da se ovo provede. Također je rekao da se treba napraviti popis onih koji ne trebaju sjediti Parlamentu.

“Svi koji su za mirovinu da idu u mirovinu . Ne želimo nikoga s američke crne liste i one koji su izdali BiH pri tužbi protiv Srbije, ali i Hrvatske za ratnu odštetu”, rekao je.

Nakon Mehičevićevog govora građani su izašli s trotoara na ulicu i uzvikivali “gazi naciste”.

‘Gazi, gazi naciste’ pic.twitter.com/s6baLhbQnL

— Reuf Bajrović (@ReufBajrovic) September 7, 2022

Miralem Pjanić službeno potpisao za Sharjah FC

Bosanskohercegovački nogometaš Miralem Pjanić (32) službeno je potpisao ugovor s ekipom Sharjah FC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kako su ranije najavili španjolski mediji, Pjanić je prihvatio ponudu iz UAE-a i potpisao je dvogodišnji ugovor vrijedan oko tri milijuna eura po sezoni, s mogućnošću produženja suradnje na dodatnu godinu.

Bh. nogometaš odrekao se preostalih primanja iz ugovora koji ga je vezao za Barcelonu do 2024. godine, a zauzvrat Katalonci su ga besplatno pustili u UAE.

Sharjah FC je najuspješniji klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa šest titula, osam Kupova i dva Superkupa. U njihovoj trenutnoj ekipi nastupaju uglavnom domaći igrači i nekoliko Brazilaca, a među strancima svakako je najpoznatiji bivši španjolski reprezentativac i također nekadašnji igrač Barcelone Paco Alcacer, piše Klix.

Pjanić je karijeru počeo u redovima Metza, nakon toga je igrao u Lyonu, a poslije tri godine u Francuskoj 2011. prešao je u Romu. U redovima Rome ostao je pet sezona, a na ljeto 2016. godine potpisao je za Juventus. Krajem ljeta 2020. godine prešao je u Barcelonu i od tada je počeo njegov strmoglavi pad. Na Nou Campu nije dobio pravu šansu, a godinu kasnije otišao je na posudbu u Bešiktaš. Međutim ni tu nije briljirao, nakon čega se pred početak ove sezone vratio u Barcelonu.

Iako je trener Barcelone Xavi Hernandez tijekom pripremnog razdoblja rekao da ga je Pjanić uvjerio u svoje kvalitete i da će ostati u timu, od starta je bilo jasno da je preokobrojan.

Pjanić je jedan od trojice igrača koji nisu dobili ni minutu u dosadašnjim službenim utakmicama Barcelone, nakon čega je odlučio promijeniti sredinu.

Turski predsjednik stigao je u Zagreb: Pola grada blokirano

Na Pantovčaku će se sutra u 10 sati susresti s predsjednikom Zoranom Milanovićem nakon čega ide u Sisak gdje će otvoriti Islamski centar i novu džamiju

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stigao je u Zagreb na dvodnevni posjet. Njegov avion je sletio u zagrebačku zračnu luku, javlja N1, a isto tvrdi i turski Star. Zbog njegova je dolaska blokirano gotovo pola Zagreba.

Na Pantovčaku će se sutra u 10 sati susresti s predsjednikom Zoranom Milanovićem nakon čega ide u Sisak gdje će otvoriti Islamski centar i novu džamiju. Potom se vraća u Zagreb gdje će, prije sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem u 16 sati, položiti vijenac ispred Spomenika domovini kod Lisinskog.

Nakon sastanka u 17.30 s Milanovićem, Erdogan će se obratiti sudionicima Hrvatsko-turskog poslovnog foruma u Westinu. Šire područje oko Westina zbog dolaska turskog predsjednika potpuno je blokirano. Uklonjene su kante za smeće i pojačana je prisutnost policije na trasi kojom se kreće štićena kolona.

Luka Dončić rastavio Francuze na proste faktore, ubacio im 47 poena

Luka Dončić je jedan od tri najbolja košarkaša na svijetu, to je večeras i dokazao.

Luka je u pobjedi njegove Slovenije nad Francuskom 88:82 ubacio gotovo nestvarnih 47 poena što je drugi najbolji rezultat u povijesti Eurobasketa.

Slovenija je na ovaj način obezbijedila prvo mjesto u grupi B s obzriom da ima omjer 4-1 i bolji međusobni duel od Njemačke, jedine reprezentacije koja osim nje u ovoj grupi može biti na istom omjeru.

Nijemci večeras igraju protiv Mađarske, a taj meč će biti nebitan za oba tima s obzirom da je Njemačka sigurno druga, a Mađarska zadnja.

Večeras je osim Dončića kod Slovenaca bio dobar i Goran Dragić s 14 poena. Na drugoj strani, Rudy Gobert je ubacio 19, a Evan Fournier 15.

Od jedne grančice napravio malo bogatstvo

Salih Đelilović je svestrani umirovljenik. Sa svoju 71 godinu uživa u poljoprivredi i poljoprivrednim radovima.

Na svojoj zemlji ima zasađen veliki broj šipa, kupusa, raznog povrća ali i voća. Svoje koke kojih ima preko 100 također hrani organskom hranom od svoje pšenice koju uzgoji, od kukuruza. Dakle, živi jako zdravo i jede zdravo. Ističe da je spas za svakog čovjeka poljoprivredni alat, motika.

Kiseljak: Najava isključenja električne energije

Dana, 8. 9. 2022. godine (ČETVRTAK) zbog revizije trafostanica najavljuje se isključenje elektroenergetskog postrojenja na sljedećim objektima:

-TS „ŠAR“, u vremenu od 10:00 do 11:00 sati (dio naselja Gornja Borna i Vidikovac); i

-TS „KISELJAK 3“, u vremenu od 11:00 do 12:00 sati (dio ulice Kraljice Katarine, ulica Svetog Ilije, ulica Lavoslava Ružičke, ulica fra Stjepana Buljana, ulica Vladimira Preloga i ulica Kaštelanska).

Visoke cijene nisu smanjile potrošnju goriva u FBiH

Unatoč vrlo visokim cijenama, potrošnja goriva u prvoj polovini ove godine na području FBiH nije se smanjila.

Podaci o uvozu naftnih prerađevina u razdoblju siječanj – lipanj 2022. godine koje je na svojoj službenoj stranici objavilo Ministarstvo trgovine FBiH govore kako je u navedenom razdoblju došlo do povećanja uvoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U razdoblju od prvog do šestog mjeseca 2022. godine, prema dostavljenim podacima osam uvoznika naftnih prerađevina, uvezene su 548.733 tone naftnih prerađevina, što je za oko 5,39 % više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine kada su uvezene 520.663 tone naftnih prerađevina, naveli su iz Ministarstva trgovine FBiH.

Ističu kako je najviše naftnih prerađevina uvezeno iz Hrvatske, Srbije i Italije, i to oko 93,6 % cjelokupnog uvoza.

Najveći uvoznici naftnih prerađevina Holdina Sarajevo, G-Petrol Sarajevo, Petrol BH Oil Comp Sarajevo i Hifa Oil Tešanj sudjeluju s oko 97 % u ukupnom uvozu naftnih prerađevina na području FBiH, stoji u informaciji o uvozu naftnih prerađevina za razdoblje siječanj – lipanj 2022. godine, piše Večernji list.

Povećane su i količine koje su uvezene iz Republike Srpske.

Ukupno je u razdoblju od prvog do šestog mjeseca 2022. godine nabavljeno od dobavljača iz RS-a 22.276 tone naftnih prerađevina. U istom razdoblju 2021. godine nabavljeno je 22.228 tona naftnih prerađevina. Najviše tona naftnih prerađevina nabavljeno je od Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, i to oko 98 % ukupne količine.

Kada je u pitanju RS, vozači mogu očekivati stabilizaciju cijena. Očekujemo stabilizaciju cijena goriva na benzinskim crpkama u Srpskoj, rekao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih prerađevina Gospodarske komore RS-a.

Naveo je da je barel jedan od indikatora po kojemu se vidi u kojem smjeru idu ta tržišna kretanja, kao i snaga dolara, te ponuda i potražnja.

U idućem razdoblju možemo očekivati stabilizaciju, pa čak i blagi pad cijene goriva, rekao je Trišić za RTRS.

Utvrdio je da cijene inputa diktiraju proizvođači, odnosno rafinerije i veliki trgovci, a to su najčešće tvrtke iz zemalja proizvođača, dodajući da je jasno tko zapravo utječe na sve procese koji se tiču naftnog biznisa.

Kazao je da bi ulazak u inicijativu “Otvoreni Balkan” značajno smanjio neke operativne troškove naftnih distributera jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena. U FBiH cijene variraju – nakon što se u kolovozu bilježio blagi pad cijena goriva, posljednjih dana na pojedinim benzinskim crpkama ponovno je došlo do rasta cijena goriva.

Rekordna količina kokaina slučajno zalutala u BiH

Nakon što je kokain stigao u Belgiju, dileri koji su naručili, nisu ga uspjeli istovariti, jer je policija imala informacije što prevoze. Zbog toga je više osoba uhićeno u Belgiji.

Belgijski mediji su objavili da su 734 kilograma kokaina zaplijenili policajci i carinici iz Antverpena. Oni su pregledali kontejnere u kojima je iz Kolumbije stigao šećer i pronašli drogu.

– Radilo se o ogromnoj količina šećera. U tim kontejnerima je bilo više od 50 tona šećera. Tom prilikom su pronašli spomenutu količinu kokaina i vjerojatno su mislili da je to sav kokain. Nakon toga, carinici su pustili šećer da ide prema kupcima koji su ga naručili – kaže sugovornik Srpskainfo.

Propust

Tako je šećer na paletama stigao u BiH, odnosno u Doboj, i radnici su na paletama pronašli spomenuti kokain.

Paketi sa šećerom su u BiH stigli 2. kolovoza, a za sada još nije utvrđeno kako se točno desio ovaj propust carinicima i policiji u Belgiji.

U ovom predmetu bit će nastavljena dalja istraga kako bi se utvrdilo da li se ovdje radi o slučajnom propustu ili je neko namjerno pustio da kokain iz Belgije završi u drugim državama.

U Tužiteljstvu BiH nisu odgovorili na pitanja Srpskainfo da li je završena istraga u ovom slučaju, kao ni da li su utvrdili da li su neke osobe iz BiH povezane sa krijumčarenjem kokaina.

Nastavak istrage

Kako su ranije objavili, pripadnici Uprave za organizirani i teški kriminalitet MUP-a RS su 16. kolovoza na području Doboja zaplijenili 73 kilograma kokaina.

Droga je bila sakrivena u pošiljci sa drugom naručenom robom koja se uvozila u BiH.

U sklopu istrage u ovom slučaju ostvarena je značajna međunarodna suradnja policijskih i pravosudnih organa.

Iz Tužiteljstva BiH su tada potvrdili i da su, postupajući pod njihovim nadzorom, drogu pronašli pripadnici Uprave za organizirani i teški kriminalitet MUP-a RS.

– Radi se o jednoj od najvećih zapljena kokaina u postdejtonskoj BiH, a vrijednost zaplijenjenih narkotika na ilegalnom narko-tržištu iznosi više milijuna eura. Istraga se sprovodi u suradnji s partnerskim agencijama država Europske unije i Europolom. Tužiteljstvo BiH nastavlja istragu s ciljem potpunog rasvjetljavanja i dokumentiranja ovog predmeta organiziranog kriminala – naveli su iz Tužiteljstva.

Vrijednost oduzete droge

Sugovornici Srpskainfo pojašnjavaju da je vrijednost pronađene droge u Doboju veća od 12 milijuna maraka. Prema operativnim podacima, cijena kilograma kokaina, kada se kupuju veće količine, je oko 70.000 maraka, a kada se rasparča, cijena grama se kreće od 100 do 200 maraka.

To znači da kilogram kokaina na ulici dobije ukupnu vrijednost od 150.000 do 200.000 KM, a pošto je ovdje riječ o 73 kilograma, iznos na kraju dostiže i i više od 12 milijuna maraka. Ukoliko se kokainu dodaju i prekursori, što dileri često rade kako bi dobili na masi, ova cifra se dodatno uveća.

Ovo, zasigurno, jeste jedna od rekordnih zapljena kokaina u BiH, ali ne i najveća. Podsjetimo, u listopadu 2000. godine iz Paname u BiH su uvezena 164 kilograma čistog kokaina, koji je otkriven u 14 egzotičnih ćupova u Banja Luci, a vrijednost mu je u to vrijeme procijenjena na 30 milijuna KM.

Za šverc te droge, osuđen je Slobodan Šolaja, neslužbeni “kralj kokaina” iz Banja Luke, kojeg su neki mediji nazvali i bh. Eskobarom. On je prije pet godina preminuo i sahranjen je u Banja Luci.

Izetbegović i Erdogan se složili da ne treba mijenjati Izborni zakon BiH

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović sastao se danas s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Erdogan je tijekom sastanka istaknuo podršku Republike Turske Bosni i Hercegovini, naročito u integracijskim procesima u kojima sudjeluje BiH.

Razgovarano je o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na izmjene Ustava i Izbornog zakona.

Izetbegović je kazao da su neprihvatljiva bilo kakva rješenja kojima bi se produbila postojeća diskriminacija i koja bi dodatno otežala funkcioniranje FBiH.

Erdogan je ponovio stav da Republika Turska ne podržava bilo kakvo nametanje rješenja u vezi s izmjenama Ustava i Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika.

Ocijenjeno je da odnosi država teško mogu biti bolji od odnosa koje imaju Bosna i Hercegovina i Republika Turska, te da se ta suradnja može dodatno unaprijediti.

U tom kontekstu je Izetbegović istaknuo značaj mogućnosti putovanja državljana Bosne i Hercegovine u Republiku Tursku samo uz posjedovanje osobne iskaznice i obratno.

Također je naglasio stabilizirajuću ulogu Republike Turske u regiji.

Na sastanku je razgovarano o ekonomskoj suradnji Bosne i Hercegovine i Republike Turske, te o realizaciji zajedničkih projekata u različitim oblastima, poput izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd.

Prethodno je Izetbegović prisustvovao sastanku članova Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine s delegacijom Republike Turske predvođenom predsjednikom Erdoganom.

Delegaciju Republike Turske su, pored predsjednika Erdogana, činili ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu, ministar obrane Hulusi Akar, ministar industrije i tehnologije Stafa Varank, ministar poljoprivrede i šumarstva Vahir Kirisci, ministar trgovine Mehmet Mus, ministar prometa i infrastrukture Adil Karaismailoglu, zamjenici predsjednika Ak Partije Omer Celik i Efkan Ala, predsjednik Parlamentarne grupe prijateljstva Turska – Bosna i Hercegovina Refik Ozen.

Fena

Otvorena nova poslovna zgrada Elektroprivrede HZ-HB Posušje

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Marinko Gilja, danas su simboličnim presijecanjem vrpce otvorili novu zgradu poslovnice Elektro Posušje.

Predsjednik Čović u svom obraćanju prilikom otvorenja nove zgrade čestitao radnicima i upravi na pozitivnom poslovnom primjeru i svim budućim projektima.
„Ovdje smo samo prije nekoliko dana otvorili osnovu školu, ne zaboravimo najperspektivniji demografski prostor gdje žive Hrvati u dvije domovine u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je upravo Posušje“, kazao je predsjednik Čović.

Čestitam svima, vama načelniče i svim žiteljima i prijateljima u Posušju jer i ovim objektom Elektropivreda dobiva još jedan sadržaj. Drago mi je da smo čuli iz obraćanja našeg direktora sve ono što jest dio strategije razvoja Elektoprivrede kao jednog od nositelja razvoja cijelog društva, osobito tamo gdje žive Hrvati. Previše se toga dogodilo u zadnjih godinu dana i vjerovatno nitko od nas ovdje pa ni oni koji su pravili strategije same Elektroprivrede HZHB nisu naslućivali kakvo nas sigurnosno okruženje očekuje, istaknuo je predsjednik Čović te naglasio kako se poslovni svijet mora prilagoditi izazovima koji dolaze.
„Sve strategije u Europi koje su načinjene u zadnjih 10-ak godina danas se revidiraju kada je ekonomija u pitanju, apsolutno sve. Od onih najperspektivnijih do onih najmanjih. Očito ćemo i mi kroz svoja nadzorna tijela naše Elektroprivrede morati sagledati pravce razvoja i prilagoditi ih izazovima recesije i inflacije koji slijede i sve ono drugo što mi danas kao mali možemo iskoristiti kao veliku prednost. Dok se drugi reorganiziraju, uvjeren sam, da obnovljivi izvori energije nemaju alternative. Svoje interese moramo zaštitit, ne samo kratkoročno, kroz mrežu koju gradimo, nego i dugoročno. Politika hrvatskog naroda u BiH sigurno će do kraja podržati i nadzorna i upravna tijela naše Elektroprivrede kako bi osigurali sve preduvijete da još snažnije krenemo u investicijske zamahe. Bez novih investicija bojim se da ćemo imati puno problema kada je u pitanju opskrba energijom, i našeg pučanstva i ono što želimo posebno poticati, to je i investicijski zamah naših poduzetnika na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine“, poručio je predsjednik Čović.

„Imamo infrastrukturu na koju danas možemo biti ponosni. Elektroprivreda dostiže standarde koje je teško pratiti, ali tu ne smijemo stati. Izazova je bilo, a bit će ih još i više, ako na njih budemo odgovorili spremno, a uvjeren sam da svi oni koji danas nose razvoj Elektroprivrede i politke koja o tome skrbi, mogu na taj način odgovoriti da mi svake godie imamo nove objekte, koji će jamčiti da mi možemo na prihvatljiv način osigurati opskrbu energijom“, istaknuo je predsjednik Čović, te je uputio posebnu čestitku svima koji su sudjelovali u ovom projektu.
„Čestitam svima u Elektroprivredi, uposlenicima, menadžmentu, onima koji će raditi u ovom objektu, da dobiju jednu ovakvu infrastrukturu, jednako tako i svim žiteljima Posušja, koji će tu infrastrkturu koristiti. Budimo u zajedništvu oko ključnih ideja hrvatskog naroda kako bi osigurali sve ono što trebamo osigurati u vremenu koje je puno izazova i nalazi se ispred nas. Hrvatski narod od Posavine preko Središnje Bosne do Hercegovine mora pokazati snagu, koja će jamčiti potpunu ustavnu jednakoravnost sa druga dva naroda koja će osigurati da imamo razvojnu dimenziju izražneniju nego druga dva naroda. Legitimni predstavnici Hrvatskog naroda to trebaju osigurati, poručio je predsjednik Čović.

Marinko Gilja, generalni direktor EP HZ HB, u svom obraćanju kazao je kako Elektroprivreda kontinuirano ulaže u razvoj djelatnika ali i infrastrukture u općinama u kojima ova Elektroprivreda djeluje te da će to nastavili raditi.
Svečanosti su nazočili i brojni dužnosnici izvršne i zakonodavne vlasti Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH, koje je predvodio predsjednik dr. Dragan Čović, te kandidati za Opće izbore u BiH, koje je predvodila nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović

Erdogan: Turska protiv bilo kakve intervencije visokog predstavnika

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je Turska protiv bilo kakve intervencije visokog predstavaka Christiana Schmidta u vezi izmjena Izbornog zakona BiH.

Odgovarajući na pitanje novinara podržava li moguće nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i hoće li o tome razgovarati tijekom posjeta Hrvatskoj, Erdogan je kazao da visoki predstavnik ne treba intervenirati, jer se to kosi sa demokratskim principima.

– Odluku o tome trebaju donositi trojica lidera. Imamo razdoblje koje je kraće od mjesec dana i u tom razdoblju bilo kakve intervencije visokog predstavnika su intervencije u vezi demokratskog procesa u BiH. Mi smo protiv bilo kakve intervencije – kazao je Erdogan.

Fena

Krišto u Ravnom – Radimo na osiguranju stabilnog i sigurnog okruženja

„Svaki dolazak u Ravno, iznova podsjeća i vidno iskazuje određene projekte i sve ono što se radi na prostoru općine. Putna infrastruktura, lokalne i regionalne ceste, razvoj poljoprivrede, turizma, to se vidi iz godine u godinu, ali i iz prezentiranih projekata da je općina Ravno napravila jedan iskorak u nove razvojne projekte, što joj daje za pravo da s ponosom obilježava i dan općine. Postali ste uistinu jedno prepoznatljivo mjesto i jedna aktraktivna turistička destinacija u privlačenju gostiju, kako stranih tako i domaćih. Svi projekti, i vi ste to kazali, ne bi mogli biti realizirani da nije potpore i pomoći viših razina vlasti, posebno predsjednika Čovića, koji radi na koordinacijama svih naših lokalnih zajednica i na taj način osigurava sve nadležnosti iz domene lokalne zajednice kako bi osigurali kvalitetan život svih stanovnika na lokalnim područjima“, kazala je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, obraćajući se danas na svečanoj sjednici općinskog vijeća Ravno, povodom obilježavanja Dana općine Ravno.

Čestitala je Krišto domaćinima Dan općine i blagdan Male Gospe ali i na zalaganju svima onima koji svojim radom pridonose da ova općina bude uspješna, posebno općinskom načelniku i njegovim suradnicima.

Krišto je istaknula i potporu Vlade Republike Hrvatske svim projektima važnim za hrvatski narod po cijeloj Bosni i Hercegovini, te se zahvalila na svekolikoj potpori.

„Imamo i veliku potporu Vlade Republike Hrvatske, kojima se zahvaljujem na svemu onom što čine kada je u pitanju opstojnost i pozicija hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH. Zahvala na svim projektima i podupiranju svih ustanova i institucijama koje život znače na ovim prostorima, ne samo za poziciju hrvatskog naroda, nego i svih onih koji s nama dijele ovaj zajednički prostor“, istaknula je Krišto, koja se osvrnula na prioritetna politička pitanja koja se moraju rješavati u BiH.

„Radimo na osiguranju stabilnog i sigurnog okruženja. Prioritetno pitanje mora biti promjena Ustava BiH, na tragu i principima ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, jer samo takav način i izmjene ustava osiguravaju i jamče, opstojnost, sigurnost i europsku budućnost BiH. Također, izborna reforma je jedan od ključnih prioriteta iz mišljenja europske komisije. Svjesni naše uloge i pozicije vjerujem da ćemo u vremenu koje je ispred nas, pokazati našu odgovrnost i učiniti sve da u BiH izgradimo međusobno povjerenje, koje je malo je reći poljuljano ili gotovo izgubljeno. Moramo činiti sve da ga vratimo, zbog budućnosti. Moramo se međusobno uvažavati, uvažavati naše različitosti jer je to odgovornost za budućnost svih onih koji žive u BiH“, zaključila je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, obraćajući se danas u Ravnom.

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica općinskog vijeća Ravno Ružica Skaramuca iznoseći izvješće o proteklih godinu dana rada. Načelnik općine Ravno Andrija Šimunović, informirao je nazočne o projektima općine od protekle svečane sjednice, te je govorio o budućim planovima i očekivanjima od većih razina vlasti u pomoći ovoj općini pri realizaciji određenih projekata.

Sjednici su nazočili i brojni dužnosnici izvršne i zakonodavne vlasti Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH, koje je predvodio predsjednik dr. Dragan Čović, te kandidati za Opće izbore u BiH. sjednici su nazočili i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Vlatka Martinović i nositelj liste za Skupštinu HNŽ-a Slaven Zeljko.

Nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Vlatka Martinović, također se obratila na svečanoj sjednici, govoreći o važnosti, dobroj suradnji i sinergiji svih razina vlasti u BiH kako bi poticali i razvijali bolji životni standard za život svakog čovjeka u BiH.

Erdoğan u Sarajevu radi SDA, Zagreb će tražiti pomoć da se poprave odnosi Bošnjaka i Hrvata

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan stigao je u Bosnu i Hercegovinu, a svečani doček je organiziran u Sarajevu, gdje će ga na platou ispred Predsjedništva BiH pozdraviti trenutačni predsjedatelj državnoga vrha Šefik Džaferović. Nakon toga predviđeno je da sva trojica članova državnog vrha zajedno razgovaraju s Erdoğanom, a predviđeni su i drugi susreti turskog čelnika. Ovaj posjet ponajprije se promatra u kontekstu predstojećih općih izbora u zemlji te očito predstavlja smišljenu potporu čelniku posrnuloga SDA Bakiru Izetbegoviću koji je i sam u utrci za državni vrh BiH. Sam Džaferović tvrdi kako posjet turskog predsjednika ima stabilizirajući učinak.

– Predsjednik Erdoğan snažno podržava Daytonski sporazum po kojem susjedne države imaju obvezu poštovati političku neovisnost BiH. Bosna i Hercegovina želi regionalnu suradnju na načelima međusobnog uvažavanja. Turska dobro poznaje ovu regiju i njezin doprinos uvijek je konstruktivan, bilo da je riječ o njezinoj potpori našem EU i NATO putu ili potpori zaštite države u Vijeću za provedbu mira u BiH, gdje Turska predstavlja Organizaciju islamske suradnje – istaknuo je Džaferović.

No, posve suprotno od onoga kako to promatra član državnoga vrha iz SDA, prije svih, hrvatska strana gleda na ulogu Turske, ali i potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ovaj mirovni dokument nema samo međunarodni karakter u smislu poštivanje vanjskih obveza Zagreba i Beograda prema BiH nego i svih obveza koje su proistekle samim tim dokumentom. Prije svega, protivno je slovu, ali i duhu Daytonsko-pariškog sporazuma o miru, a što je potvrđeno i presudama Ustavnoga suda BiH u predmetu Alije Izetbegovića te kasnije Bože Ljubića, preglasavanje manje brojnog konstitutivnog naroda prilikom izbora predstavnika u zakonodavna tijela vlasti. Jednako kao što predstavlja izravno kršenje toga dokumenta i pokušaj njihova potpunog isključivanja iz izvršne vlasti. Posebno je u tome smislu važna presuda u predmetu “Ljubić”, kojom se inzistira na jamčenju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda.

I dok će u Predsjedništvu BiH vjerojatno izostati takva vrsta razgovora, posve pouzdano na svojevrsno posredovanje turskog predsjednika pozvat će državni vrh koji će u Sisku nazočiti otvaranju džamije i kompleksa Islamske zajednice. Očekuje se da Erdoğan pomogne u utišavanju ponajprije stranke SDA i njezina čelnika Bakira Izetbegovića, koja je, kako bi pokušala vratiti poljuljani rejting, radikalizirala odnose između Hrvata i Bošnjaka.

To je posebno važno zbog aktualne krize u Ukrajini i opasnosti da se nestabilnost prenese na BiH. Upravo kako su to Zagreb i Ankara radili 1994. s uspostavom FBiH koja je danas u krizi.

Pogledajte kako je muškarac u Širokom Brijegu prevario radnika na benzinskoj postaji za novac

Naime, muška osoba je prevarila radnika na benzinskoj postaji.

On je ostavio novac na stolu, a onda kada se radnik okrenuo uzeo je novac, a radnik mu je vratio kusur.

Na osnovu snimka se može pretpostaviti da je radnik pitao osobu je li dao novac, a nakon što je ovaj tvrdio da jeste, on je tražio je li mu novac pao, ali ga nije mogao pronaći, prenosi Avaz.

https://www.facebook.com/watch/?v=655211319074428

Zoran Krešić: Erdogan dolazi u funkciji predizborne kampanje Izetbegovića

Bliži se rok od šest tjedana koji je postavio visoki predstavnik, Christian Schmidt, domaćim liderima da dođu do dogovora oko izmjena Izbornog zakona, a tim povodom je za RTV HB govorio novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić.

– Očekujem da će Schmidt postupiti na način da će pokušati stabilizirati Bosnu i Hercegovinu. Dakle, da se normalizira stanje. Kada sam radio intervju s njim, djelovao je poprilično neodređeno kada se govori o tome što je mislio pod tih šest tjedana i dodao je da to ne mora ni značiti šest tjedana – kazao je za TV HB mostarski novinar Zoran Krešić.

“Prave jogurt revoluciju”

Govorio je i o neodlučnosti visokog predstavnika u nametanju izmjena Izbornog zakona, a za sve je ponovo okrivio “političko Sarajevo”, te kazao da “u Sarajevu prave jogurt revoluciju”, te kako se visoki predstavnik toga ne treba plašiti.

Krešić je kazao kako predsjednik Turske Erdogan dolazi u funkciji izborne kampanje lidera SDA Bakira Izetbegovića, te kako se time daje pravo vodećoj bošnjačkoj stranci.

“Nemaju ambicije vući za uho političko Sarajevo”

Komentirao je Krešić i Erdoganovu posjetu Hrvatskoj, kazavši kako će hrvatski državni vrh tražiti pomoć od predsjednika Turske.

– Milanović, Plenković i Jandroković će tražiti od Erdogana da utječe na SDA i dođe do izmjene Izbornog zakona. Da se prestane diskirimiranjem i maltretiranjem Hrvata – kazao je Krešić, te dodao kako “Turska nema ambicije vući za uho političko Sarajevo”.

BIHAMK: Radovi na brojnim cestama širom Bosne i Hercegovine

Magla u jutarnjim satima smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove. Upozoravamo i na učestale odrone i savjetujemo oprezniju vožnju, poručili su iz BIHAMK-a.

Na magistralnoj cesti Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), zbog izvođenja neophodnih radova, danas i naredna dva dana, planirane su obustave prometa u terminima: od 10 do 11 sati, od 13 do 14 sati i od 16 do 17 sati. Za vrijeme obustava alternativni pravac je Bihać-Bosanska Krupa-Krnjeuša-Bosanski Petrovac. U ostalom periodu saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Radovi u tunelu Skela

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, saobraćaj je obustavljen na raskrižjima magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) promet obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Zbog aktualnih radova izdvajamo i autocestu A-1 Zenica jug-Zenica sjever (vijadukti Klopče i Klopačke stijene), kao i magistralne ceste Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Neće se naplaćivati cestarina na dionici Tovira-Kostajnica

Na novoizgrađenoj dionici autoceste na Koridoru „5c“ Tovira-Kostajnica, do 15.09. izvodit će se testne vožnje, uz postavljenu prometnu signalizaciju, kojom će se regulirati brzina kretanja.

Za vrijeme trajanja probnog perioda korisnici ove dionice autoceste neće plaćati cestarina.

Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.

Djevojčicu (11) na Kosovu u dva mjeseca silovalo 11 muškaraca. Padaju ostavke

Više stotina ljudi danas se ponovo okupilo ispred zgrade kosovske vlade u znak prosvjeda zbog slučaja silovanja 11-godišnje djevojčice u Prištini.

S transparentima u rukama, prosvjednici su tražili ostavke sudaca i tužitelja umiješanih u ovaj slučaj. Organizatori prosvjeda imaju i zahtjeve: legalizaciju upotrebe i distribucije paprenog spreja za samoobranu, razrješenje policijskih službenika nadležnih za slučaj silovanja maloljetnice, formiranje specijalizirane jedinice policije za seksualno nasilje, sigurnost, pravdu i rehabilitaciju za žrtve seksualnog nasilja, kao i uvođenje predmeta seksualnog odgoja u škole, prenosi prištinski portal Kallxo.

Jedan od aktivista na prosvjedu rekao je da tužiteljstvo nije poduzelo nikakve korake kako bi se u slučaju maloljetne djevojčice osigurao odgovarajući tretman. “Hitno zahtijevamo smjenu glavnog tužitelja Kujtima Munišija”, poručio je.

Kako prenosi Kallxo, i u glavnim gradovima Albanije i Sjeverne Makedonije, Tirani i Skoplju, održani su prosvjedi.

U dva mjeseca je silovalo 11 muškaraca

Kallxo je objavio i da, kada je u pitanju 11-godišnjakinja, postoje dva odvojena slučaja koja će se posebno istraživati.

Jedan je slučaj od 27. kolovoza, kada je pet osoba, od kojih su tri maloljetne, uhićeno i poslano u pritvor zbog silovanja djevojčice, kako se sumnja, punih sedam sati na različitim lokacijama u Prištini. Drugi slučaj se navodno dogodio 21. lipnja i zbog tog je slučaja uhićeno šest osoba.

Dvojica uhapšenih osumnjičeni su za silovanje i trgovinu maloljetnicama, dok su ostali osumnjičeni za silovanje i seksualne usluge.

Djevojčica se 21. lipnja ove godine, kako navodi Kallxo, sastala sa šestoro punoljetnih osumnjičenih, koji su je namamili i silovali u četiri različita motela. Jedanaestogodišnjakinja se trenutno nalazi u prihvatilištu i na liječenju.

Direktor policije Samedin Mehmeti i bivši direktor Uprave za postupanje sa zatvorenicima i maloljetnicima Ali Gashi podnijeli su ostavke zbog “moralne odgovornosti”. Potonji je dao ostavku nakon što je u vijestima objavljeno da je jedan od osumnjičenih za silovanje imao druge slučajeve u pravosudnom sustavu i da je čak bio u zatvoru.

Djevojčica silovana više od godinu dana

Kosovski ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla objavio je danas da prve informacije pokazuju da je 11-godišnja djevojčica bila zlostavljana više od godinu dana.

“Prve indicije ili informacije su da je ova maloljetnica silovana više od godinu dana. Zahtjev sam uputio izravno načelniku Policijskog inspektorata Kosova kako bi svi koji su uključeni u ovaj slučaj mogli biti pozvani kao svjedoci i kako bi institucije Kosova i javnost bili na pravi način informirani o tome što se dogodilo i što su institucije poduzele. Ali i da se što prije izađe s rezultatom ovog izuzetno teškog slučaja”, rekao je.

Dodao je i kako institucije nisu zaštitile žrtvu, ali je izrazio uvjerenje da će svi propusti biti identificirani, a odgovorni kažnjeni.

“U slučaj su uključeni tužiteljstvo, centri za socijalni rad, policija i Kosovska agencija za forenziku. Sve dosadašnje informacije nam govore o uzastopnim propustima nadležnih institucija da prvo zaštite ovu maloljetnicu, a zatim da utvrde što se dogodilo, ali i da identificiraju počinitelje koji, nažalost, još nisu svi uhićeni”, dodao je Sveçla.

Liz Truss danas službeno postaje britanska premijerka. Prvo mora otići u Škotsku

Liz Truss će danas zamijeniti Borisa Johnsona na mjestu britanskog premijera, nakon što kraljica Elizabeta u Škotskoj od nje zatraži da sastavi novu vladu koja bi se trebala uhvatiti u koštac s energetskom i gospodarskom krizom.

Truss je pobijedila svog stranačkog rivala Rishija Sunaka u glasovanju članova Konzervativne stranke za vodstvo stranke, obećavši smanjenje poreza i pomoć ljudima s njihovim računima za energiju, dok se Britanija suočava s rastućom energetskom krizom.

“Poduzet ću hrabre korake”

“Hvala vam što ste mi ukazali povjerenje da vodim našu veliku zemlju”, rekla je Truss. “Poduzet ću hrabre korake kako bismo svi prebrodili ova teška vremena, ojačali naše gospodarstvo i oslobodili potencijal Ujedinjenog Kraljevstva.”

Truss će naslijediti Borisa Johnsona, koji je bio prisiljen objaviti ostavku u srpnju nakon višemjesečnih skandala zbog kojih je oslabila podrška njegovoj vladi, a ministri dali ostavke kako bi ga prisilili da odstupi.

Johnson će održati govor, a onda ide u Škotsku dati ostavku

Johnson će održati govor ispred Downing Streeta, a zatim otputovati u Škotsku kako bi se sastao s kraljicom Elizabetom u njezinoj rezidenciji dvorca Balmoral kako bi službeno podnio ostavku. Nakon Johnsona s kraljicom će se sastati Truss kako bi dobila mandat da sastavi vladu. Nova premijerka će se obrati građanima i zatim započeti s imenovanjima ministara svoje vlade.

Truss će postati četvrti premijer konzervativaca u sedam godina, u vrijeme kad Britanija upada iz jedne krize u drugu. Sada postoji mogućnost duge recesije i daljnjeg rasta inflacije, koja je u srpnju dosegla dvoznamenkastu razinu.

Truss mora putovati 1500 kilometara da bi postala premijerka

Smjena premijera i imenovanje novog, ceremonija koja se inače odvija u Buckinghamskoj palači, ovoga puta će se dogoditi u Balmoralu, gdje kraljica provodi ljeta, a zbog problema s pokretljivošću nije mogla putovati u London.

Kraljica Elizabeta, pod čijom je vladavinom bilo 14 premijera prije Truss, morala je smanjiti svoje javne nastupe posljednjih mjeseci zbog takvih problema, a također je provela noć u bolnici prošlog listopada zbog nespecificirane bolesti.

Truss stoga mora otputovati u Balmoral kako bi postala premijerka, što je putovanje od oko 1500 km u oba smjera, umjesto uobičajenog putovanja od nekoliko stotina metra od Buckinghamske palače do Downing streeta.

Kiseljak: Najava isključena električne energije

Dana, 7. 9. 2022. godine (SRIJEDA) zbog interventnih radova na priključnom dalekovodu neophodno je obustaviti isporuku električne energije na dalekovodu „PRO MONT-LEPENICA“ u vremenu od 8:00 do 10:00 SATI, te će bez napona ostati sva naselja od Boljkovića do Gojakovca, odlaz „Plješevac“ sa kojeg je priključen kupac „BAUMIT KAMEN“ i odlaz „Transportbeton-Boljkovići“ sa kojeg je priključen kupac „TRANSPORTBETON“.

Trafostanica „Homolj“, će zbog interverntnih radova biti u bez naponskom stanju biti u vremenu od 8:00 do 15:00 SATI, te će bez napona ostati naselje Homolj.

U BiH sunčano vrijeme, temperature do 27 stupnjeva

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme. Vjetar će biti slab, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura je od 12 do 18 stupnjeva Celzija, a na jugu do 22.

U tijeku dana se mogu očekivati temperature od 24 do 30 stupnjeva, a na jugu do 32 stupnja.

U Kiseljaku će također biti sunčano. Jutarnja temperatura je oko 15 stupnjeva, maglovito, a dnevna bi trebala ići do 27 stupnjeva.

Hapšenja u Prijedoru: Među osumnjičenima i policajac povezan sa ubojstvom inspektora Bašića

Tužiteljstvo BiH i pripadnici MUP-a RS koordiniraju akciju na području Prijedora u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i više teških kaznenih djela.

Kako je navedeno iz Tužiteljstva BiH, akcija se prije svega odnosi na hapšenje i pretrese prostorija trojice osumnjičenih na području Prijedora.

“Navedeni osumnjičeni, među kojima je i jedan policijski službenik MUP-a RS, dovode se u vezu sa organiziranom kriminalnom skupinom, koja se istražuje zbog teškog ubojstva načelnika krim-policije Prijedor, Radenka Bašića, u martu ove godine, kao i niza teških krivičnih djela povezanih sa narko-kriminalom i krijumčarenjem opojnih droga”, navode iz Tužiteljstva BiH.

S obzirom na to da je među osumnjičenima i ovlaštena službena osoba, kaznena djela imaju elemente korupcije i zlouporabe policijskih kapaciteta za izvršenje kaznenih djela.

“Nakon hapšenja i kriminalističke obrade, osumnjičeni će biti predani postupajućem tužitelju, koji će izvršiti ispitivanje osumnjičenih u nazočnosti njihovih odvjetnika i donijeti odluku o daljim aktivnostima”, zaključili su iz Tužiteljstva BiH.

Najmanje 65 mrtvih nakon snažnog potresa u Kini: “Bilo je strašno, svi psi su lajali”

Potres magnitude 6.8 pogodio je jučer iza podneva po lokalnom vremenu planinsko područje na zapadu kineske pokrajine Sečuan, priopćio je Kineski centar za potrese.

Državna televizija CCTV javlja kako je poginulo najmanje 65 ljudi i da je bilo naknadnih potresa i tijekom današnjeg dana.

Epicentar potresa bio je u gradu Ludingu na dubini od 16 kilometara, priopćio je centar, oko 180 km jugozapadno od glavnog grada Sečuana Čengdua.

Neke ceste i kuće u blizini epicentra oštećene su zbog nastalih klizišta, dok su komunikacije bile u prekidu u najmanje jednom području, prema državnoj televiziji.

“Svi su psi počeli lajati. Bilo je zaista strašno”

Korisnici interneta čak iz Čangšea i Siana rekli su da su osjetili taj potres.

Epicentar je bio u Ludingu, priopćio je Kineski centar za potrese, gradu u planinama oko 226 km jugozapadno od Čengdua. Potresi su česti u Sečuanu, jugozapadnoj pokrajini, osobito u planinama na zapadu.

Radi se o tektonski aktivnom području duž istočne granice Kinghai-tibetanske visoravni.

Laura Luo, koja živi u Čengduu, gradu od oko 21 milijuna ljudi, vraćala se u svoj stambeni blok kada je vidjela da ljudi u njezinom susjedstvu u panici jure iz svojih nebodera nakon što su na telefone dobili upozorenja o potresu.

LUKAČ: Uhićen je i nalogodavac i ubojica načelnik krim. policije Radenka Bašića, redovi MUP-a će biti očišćeni

Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je da je ubojstvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića razriješeno, te poručio da će redovi Ministrastva unutarnjih poslova biti očišćeni od onih koji su prodali i sebe i svoje kolege i pogazili ono za što su se školovali i obučavali.

Uhićen je i nalogodavac i izvršitelj ubojstva, ali su ostali još neki ljudi koji su na neki način doprinijeli da se ubojstvo dogodi – rekao je Lukač novinarima u Istočnom Sarajevu.

Komentirajući današnje uhićenje u Prijedoru, Lukač je rekao da je akcija sprovedena s ciljem borbe protiv organiziranog kriminala, ali da ima veze i s ubojstvom načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

“Nastavljamo tu borbu! Najavio sam da u Prijedoru imamo još mnogo posla. Nažalost, uvijek se pojavi neki policijski službenik koji je otišao na drugu stranu i koji je s kriminalcima, zbog nekog osobnog interesa, počeo raditi krivična djela i biti na usluzi i prodavati informacije iz polcije. Svi takvi će biti procesuirani”, naglasio je Lukač.

Lukač je rekao da su uhićeni značajni kriminalaci koji se povezuju s aplikacijom “Sky”.

“Ono što je nadležnost iz Republike Srpske i na našoj teritoriji od tih 2.000 koji su spominjani nisu svi s teritorije Srpske. Očekujemo da otvorimo potpunu suradnju s Europolom”, rekao je Lukač.

Lukač je najavio da će večeras imati sastanak sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom i ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem na kojem će biti razgovarano o Europolu.

“Već šest godina imamo sporazum o suradnji koji je potpisan i ratificiran s Europolom. Za šest godina nismo uspjeli u potpunosti ga imlementirati onako kako je potpisan. To je BiH, što drugo reći. Međunarodni sporazum, koji ima zakonsku snagu, nismo uspjeli dovesti do kraja”, rekao je Lukač.

On je napomenuo da su iz Europola poručili da u sjediše u Haag ne mogu primiti ni časnika za vezu, koji je određen, dok sporazum ne bude potpuno proveden.

Lukač je izrazio uvjerenje da će večerašnji sastanak doprinijeti rješenju, da će biti određena kontakt točka na kojoj će biti skoncentrirane sve informacije koje dolaze iz Europola, a koje će biti dostupne svakoj policijskoj agenciji, što bi doprinijelo boljoj operativnoj suradnji.

Srna

Nova istraživanja potvrdila: Popularni lijek može biti opasan po život

Folkodin je opioidni lijek koji se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja u odraslih i djece

Europska agencija za lijekove (EMA) pokrenula je postupak ocjene folkodina nakon zabrinutosti da njegova primjena može izazvati rizik od razvoja anafilaktičkih reakcija (iznenadna, teška i životno-ugrožavajuća alergijska reakcija).

Te reakcije mogu nastupiti u interakciji folkodina s neuromuskularnim blokatorima. Folkodin se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja u odraslih i djece, a neuromuskularni blokatori primjenjuju se kod opće anestezije za sprječavanje spontanih mišićnih pokreta.

Ocjenu je zatražila je Francuska agencija za lijekove nakon preliminarnih rezultata iz ispitivanja u toj zemlji. Rezultati ispitivanja upućuju na to da primjena folkodina do 12 mjeseci prije opće anestezije može povećati rizik od anafilaktičke reakcije povezane s neuromuskularnim blokatorima.

Temeljem tih rezultata, francuska agencija razmatra kao mjeru opreza obustaviti primjenu lijekova koji sadrže folkodin u Francuskoj, otkrili su iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Povjerenstvo za humane lijekove pri Europskoj agenciji već je ranije ispitivalo te sumnje i nije pronašlo čvrste dokaze da primjena folkodina može izložiti ljude riziku od razvoja anafilaktičkih reakcija na neuromuskularne blokatore. Preporučilo je novo ispitivanje.

Alkaloid ga proizvodi

Dok je to ispitivanje bilo u tijeku prošle godine, ispitivanje u Australiji povezalo je primjenu folkodina s povećanim rizikom od anafilaksije na neuromuskularne mišićne relaksanse. To je dovelo do preporuke EMA-e za uvrštavanje prikladnih upozorenja u informacije o lijeku za lijekove koji sadrže folkodin.

Nakon novog ispitivanja koje je pokrenuto, Europska agencija će donijeti preporuku o tome trebaju li se odobrenja za stavljanje u promet folkodina zadržati, izmijeniti, obustaviti ili povući u Europskoj uniji. Pozivaju i zdravstvene radnike da dostave podatke relevantne za ovaj postupak.

Folkodin je opioidni lijek koji se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja u odraslih i djece. Djeluje izravno u mozgu, potiskujući refleks kašlja na način da smanjuje živčane signale koji se šalju mišićima koji su uključeni u kašljanje, prenosi Danica.hr.

Folkodin se primjenjuje od 1950-ih godina kao lijek koji potiskuje kašalj.

VELIKA BRITANIJA: Liz Truss je nova premijerka države

Dosadašnja ministrica vanjskih poslova Velike Britanija Liz Truss danas je i zvanično izabrana za novu premijerku ove države kao i za predsjednicu Konzervativne partije.

Nakon što je Boris Johnson početkom srpnja saopćio kako više neće biti premijer Velike Britanije, ali ni predsjednik Konzervativne partije, uslijedili su unutarstranački izbori na koje se prijavio niz kandidata. Između ostalog, među kandiatima su se našli Kemi Badenoch, Suella Braverman, Jeremy Hunt, Penny Mordaunt, Rishi Sunak, Liz Truss, Tom Tugendhat i Nadhim Zahawi.

Kroz niz unutarstranačkih izbora u kojima su kandidati morali dobiti određeni broj glasova kako bi nastavili utrku, izbori su “spali” na dva slova, odnosno dva kandidata – Liz Truss i nekadašnjeg ministra financija Rishija Sunaka.

Uzevši u obzir sustav glasovanja unutar Konzervativne partije, 200.000 članova biralo je između ova dva kandidata i na kraju je saopćeno kako je Liz Truss osvojila najveće povjerenje članstva stranke.

Borjana Krišto uputila čestitku povodom početka nove školske godine

Dragi učenici,

vama, vašim roditeljima i nastavnicima želim puno uspjeha u novoj školskoj godini.

Neka vam ova školska godina i usvajanje novih znanja bude poput lijepog putovanja koje će započeti sa osmjehom na vašim licima, a završiti uspjehom i dobrim rezultatima.

Posebne čestitke upućujem najmlađima, našim prvašićima uz želju da im prvi dani u školskim klupama postanu predivne životne uspomene.

Još jednom želim vam sretnu i uspješnu školsku 2022./2023. godinu.

Život na selu za djecu je zdraviji i sretniji

Nedavno provedeno istraživanje na gotovo milijun Danaca pokazalo je kako su djeca koja žive na selu, okružena zelenilom i prirodom, upola manje izložena riziku od razvoja neke od mentalnih bolesti u odrasloj dobi.

Prevladavajuće zelena boja u prirodi oduvijek je bila dokazano ugodna za ljudsko oko, a time je jasno da i djeci pomaže u kvalitetnijem socijalnom i tjelesnom razvoju. To u konačnici utječe pozitivno i na mentalno zdravlje.

Istraživanje danskih znanstvenika sa Sveučilišta Aarhus provedeno je na gotovo milijun Danaca. Tom prilikom koristili su se i podaci prikupljeni satelitima iznad zelenih površina u Danskoj. Ipak, osnova za istraživanje bili su podaci o mjestu stanovanja i mentalnim bolestima unutar obitelji.

Ovi podaci su međusobno uspoređeni kako bi se dobila jasnija slika gdje je koje dijete odrastalo te kakav je to učinak imalo na njegovo psihičko zdravlje. Istraživači su razmatrali mogućnosti razvoja neke od 16 mentalnih bolesti, poput šizofrenije, depresije, anksioznosti i sličnih mentalnih poremećaja.

Zaključak istraživanja jest da djeca u dobi između rođenja i desete godine života, ako su odrasla okružena zelenilom i prirodom, bivaju upola manje sklona razvoju mentalnih bolesti čak i ako se tijekom kasnijeg života presele u gradove, prenosi tribun.hr.

Ona tvrdi kako su buka, zagađenje, infekcije i loši društveno-ekonomski uvjeti vrlo česti uzročnici pogoršavanja psihološkog stanja, a oni se najviše očituju u gradovima.

Posljednjih godina mnogi gradovi okrenuli su se nešto drugačijim urbanističkim planovima koji uključuju više zelenih površina i prostora u samim središtima.

Premda za donošenje ovakvog zaključka nije potrebno nikakvo istraživanje, upravo je čovjekovo odmicanje od prirode jedan od najvećih razloga njegovog mentalnog i društvenog propadanja. Tehnološki smo možda i evoluirali, ali društveno i psihički…

Narednih dana sunčano vrijeme, temperature do 32 stupnja

U Bosni će u ponedjeljak, 5. rujna biti više oblačnosti prijepodne. Po kotlinama će biti i magle. Sunčanije u drugoj polovini dana. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku.

Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 19 stupnjeva. Najviša dnevna većinom između 24 i 28, na jugu zemlje do 32 stupnja.

U utorak, 6. rujna, u Bosni i Hecegovini će biti pretežito sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 19 stupnjeva.n Najviša dnevna većino između 26 i 31, na jugu zemlje do 33 stupnja.

U srijedu, 7. rujna, pretežito sunčano vrijeme. U poslijepodnevnim satima lokalnih pljuskova i grmljavine može biti u sjevernim i središnjim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura između 11 i 16, na jugu zemlje do 20 stupnjeva, najviša dnevna većinom između 27 i 32 stupnja.

Strava u Kanadi: Noževima izboli i ubili 10 i ranili 15 ljudi, policija traga za počiniteljima

Policija je poručila da se čini da su neke od žrtava bile na meti osumnjičenika, dok su druge nasumično napadnute. U potrazi za osumnjičenima policija je angažirala dodatne snage

Kanadska policija u nedjelju je priopćila da je u potrazi za dvojicom osumnjičenih za koje se vjeruje da su ubodima nožem ubili 10 i ranili najmanje 15 ljudi u pokrajini Saskatchewan.

Policija je imenovala Damiena Sandersona i Mylesa Sandersona kao dvojicu osumnjičenih i rekla da putuju u crnom Nissan Rogueu. Ubodi su prijavljeni rano ujutro po lokalnom vremenu, a policija je izdala upozorenje od opasnih osoba u cijeloj pokrajini.

Do poslijepodneva su slična upozorenja izdana i u susjednim pokrajinama Alberti i Manitobi, piše 24sata.hr. Rhonda Blackmore, zapovjednica Kraljevske kanadske konjičke policije Saskatchewan, rekla je da vlasti ne znaju jesu li osumnjičeni promijenili vozila.

“Njihova lokacija i smjer putovanja su nepoznati.

Užasno je što se danas dogodilo u našoj pokrajini”, rekla je Blackmore. Kazala je i da je policija još uvijek u početnoj fazi istrage, da pokušava utvrditi odnos između dvojice osumnjičenika i jesu li bili poznati policiji.

Nije mogla navesti motiv napada. Napadi su se dogodili na više lokacija, a policija istražuje 13 mjesta na kojima su pronađene ili mrtve ili ozlijeđene osobe.

Policija je poručila da se čini da su neke od žrtava bile na meti osumnjičenika, dok su druge nasumično napadnute.

U potrazi za osumnjičenima policija je angažirala dodatne snage. Možda ima dodatnih ozlijeđenih žrtava koje su se same prevezle u razne bolnice, rečeno je novinarima na konferenciji za novinare.

Klub zastupnika HDZ-a: Plaća policajcima s 865 raste na 990, vojnicima sa 700 na 815, a s 475 na 570 KM spremačicama

Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojen je prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji predviđa povećanje plaća za više od 18.000 zaposlenih, piše Večernji list BiH.

Sindikati zadovoljni

Zakon su ranije predložili zastupnici Kluba HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu predvođeni Borjanom Krišto, dopredsjedateljicom Zastupničkog doma. Zakon donosi povećanje od 100 do 140 KM najugroženijim kategorijama obuhvaćenim Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

Izmjenom određenih koeficijenata kroz zakon povećava se plaća za sve djelatne vojne osobe, policijske i državne službenike koji trenutačno imaju mjesečna primanja manja od 1500 KM. Izmjenama zakona se, prema obrazloženju, određuju novi koeficijenti za pozicije od stručnog suradnika do stručnog savjetnika za državne službenike, od vojnika do brigadira za profesionalne vojne osobe, od policajca do višeg inspektora za policijske službenike, a za zaposlenike od onih s nižom stručnom spremom do samostalnog referenta koji ima visoku stručnu spremu.

U praktičnom smislu to bi značilo da se, po novom zakonu, vojniku koji je imao neto plaću 700 KM ona povećava na 815 KM, naredniku se plaća povećava sa 770 na 885 KM, policajcu, koji je imao osnovnu plaću od 865 KM, ovim izmjenama ona se povećava na 990 KM, čistačicama se osnovica plaće povećava s 475 na 570 KM, istaknuto je ranije iz Kluba HDZ-a BiH – HNS-a.

Nakon konačnog usvajanja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, zakon će se primjenjivati odmah nakon izlaska u Službenom glasniku BiH i stupanjem na snagu. Nakon usvojenih izmjena, sindikati očekuju kako će već rujanske plaće biti uvećane.

– Ne može se reći kako nismo zadovoljni. Mi općenito nismo zadovoljni stanjem i odnosom prema sindikatima, ali što god se uradi, dobro je. Sve je to proizvod naših prosvjeda. Iako to nije dovoljno. Prioritet je kolektivni ugovor. Oni za dva mjeseca mogu vratiti sve što su povećali, ali s kolektivnim ugovorom ne mogu natrag – kazao je za Faktor Salih Karčić, predsjednik Sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

13 godina bez povećanja

Karčić smatra kako neće trebati raditi rebalans proračuna i da u njemu ima dovoljno novca za isplatu ovih povećanih plaća.

– Fiskalno vijeće BiH pomaknulo je proračun i razlika između ovoga i prošlog je nekih 40 i nešto milijuna KM. I tu ima dovoljno. Povećana je osnovica za plaće s 475 na 535 KM, ali ona se primjenjuje od srpnja. Povećani su prijevoz i topli obrok, ali je rečeno da novac za to institucije nađu unutarnjom preraspodjelom. Tako da će proračun institucija BiH za 2022. biti dovoljan za isplatu ovog uvećanog koeficijenta. Isplata se očekuje od rujna. To su, znači, samo četiri mjeseca. To nisu veliki iznosi – dodao je Karčić.

I Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih agencija BiH, koji obuhvaća zaposlene u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, zadovoljan je povećanjem koeficijenata i očekuje uvećanu plaću, počevši od rujanske.

Podsjetimo, zaposleni u državnim institucijama u više su navrata prosvjedovali tražeći da se njihov položaj poboljša. Tražili su potpisivanje kolektivnog ugovora, ali i da se osnovica i koeficijenti usklade s troškovima života. Kako su u više navrata isticali, potrošačka košara za četveročlanu obitelj prešla je 2500 maraka te da dvije trećine zaposlenih u državnim institucijama ne mogu preživjeti od primanja koja imaju.

Naime, osnovna plaća radnicima do sada je iznosila 475 KM. Isticali su kako 13 godina nemaju povećanje osnovice plaće te podsjećali da su oni samo radnici te da nemaju status poput parlamentaraca i ministara za koje su kazali kako su plaćeni i do 9000 KM.

Erdogan dolazi u BiH: U sklopu posjete nazočit će i otvorenju džamije u Kaćunima?!

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, boravit će u utorak 6. Rujna 2022. godine u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Programom posjete planirano je da se susretne s članovima Predsjedništva BiH. Erdogan je posjetio našu zemlju točno prije godinu dana kada se također susreo s članovima Predsjedništva BiH. Dolazak predsjednika Turske u Bosnu i Hercegovinu dio je šire regionalne turneje, prenosi sarajevski Klix.

Erdogan u Bosnu i Hercegovinu dolazi u tijeku velike političke krize uzrokovane eventualnim nametanje izbornog zakona od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, što bi mogla biti jedna od tema sastanka s dužnosnicima.

S obzirom na ranije inicijative Turske i iskazivanja spremnosti da posreduju u pokušaju pronalaska rješenja u formatu s čelnicima Hrvatske i Srbije, dolazak Erdogana može se posmatrati i u tom kontekstu.

Prema neslužbenim infomracijama Erdogan će posjetiti neke krajeve Bosne i Hercegovine, a među njima i KSB, odnosno Općinu Busovača, gdje bi navodno trebao nazočiti otvorenju nove džamije u Kaćunima…

Izvor: www.grad-busovaca.com

Što će se dogoditi nakon Erdoganove posjete BiH, Hrvatskoj i Srbiji?

učinili mnogi zaljubljenici u Tita u Hrvatskoj nakon propasti komunizma.

Čudna su to vremena u kojima ne možete sa sigurnošću znati što ljudi doista misle; da li su istinski obraćenici ili lukavi, koristoljubivi igrači. Jedno je sigurno. Imućni su u BiH kao i u Hrvatskoj.

Alijina deklaracija

Za razliku od takvih, Izetbegović je originalan igrač od samih početaka i ne krije što želi. Istina, u zadnje vrijeme se spotiče o mnoge prepreke koje stoje na putu realiziranja zamišljenih ideja. Potvrdu za njegovu originalnost u mnoštvu bošnjačkih političkih galamdžija protiv promjene Izbornoga zakona u korist hrvatskoga naroda, ukazuje i najavljena posjeta Erdogana. Kad se zna da je Erdogan jedan od najvećih zaljubljenika u Alijinu Islamsku deklaraciju, koja se naširoko bavi pitanjem uređenja i razvoja islamskoga svijeta, može se pretpostaviti da njegova predstojeća posjeta nije u službi podupiranja titoističkih (ateističkih) pristalica građanske BiH, nego one u kojoj bi bila realizirana ideja islamske države u duhu Alijinih predodžbi, pa makar to bilo na ograničenom prostoru.

Uostalom Erdogan je Bakirov kum. A kumove se nikada ne ostavlja na cjedilu, pogotovo ne u problematičnim vremenima. Uostalom, kako bi to izgledalo Sarajevo u kojem pobjedom građanske opcije Erdogan ne bi bio rado viđen gost – čovjek kojemu je Alija povjerio BiH na čuvanje. Ne dolazi Erdogan zbog Komšića, Bećirovića i nekih drugih, nego zbog kuma Bakira. Puno je toga u igri.

U pitanju je biti ili ne biti. Imati utjecaj na BiH ili ne imati. Pobjedi li SDA, imat će ga barem u onim većinskim bošnjačkim dijelovima BiH. Izgubi li Izetbegović, Sarajevom će se šetati Erdoganova opozicija.

Što je u toj igri bolje za Hrvate?

Odgovor na to pitanje bi se mogao pronaći u Erdoganovom putovanju u Hrvatsku i Srbiju i razgovorima s tamošnjim političarima. Istina, Izetbegović je nedavno odbio sudjelovati u razgovorima o BiH zajedno s hrvatskom političkom elitom, Erdoganom i Vučićem, što je predložio predsjednik Milanović. Mudar potez. Da je s oduševljenjem pristao, izgubio bi dobar dio birača. Ovako sve izgleda slučajno.

Imali slučajnosti kad je u pitanju današnja Bosna i Hercegovina? Ne vjerujem. Hoće li posjeta Erdogana Sarajevu slučajno pomoći Izetbegoviću da dobije izbore? Vjerojatno hoće. Hoće li se Izetbegović poslije uspješnih izbora energično protiviti pravu Hrvata da biraju svoje predstavnike? Sumnjam. Zašto? Zato što pobjednik lakše diše, svjestan da može naglas reći koji su mu realni politički prioriteti. Znaju to Amerikanci jako dobro. Zašto ne reagiraju? Boje se da bi mogao dobiti još više bošnjačkih glasova, ako ga stave na crnu listu. BiH očito čeka buran rasplet nakon jesenjih izbora. U tom raspletu, duboko sam uvjeren, bit će najviše svađe među onima koji sada nastupaju, navodno, vrlo koherentno protiv promjene nepravednoga Izbornoga zakona.

Senzacija u Kelnu: Zmajevi srušili aktualnog prvaka Europe

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine napravila je veliku senzaciju i srušila aktualne prvake Europe Slovence u trećem kolu grupne faze Eurobasketa.

Naš tim do pobjede vodio je fenomenalni John Roberson koji je brutalnim trojkama prelomio ovu utakmicu. Na kraju je utakmicu završio sa 23 ubačena poena, Musa je postigao 22, dok je Miralem Halilović ubacio 13 poena.

U Sloveniji je najefikasniji bio Čančar, Goran Dragić je ubacio 20, dok je Luka Dončić utakmicu završio sa 16.

Sutra slijedi dan pauze, a nakon toga u utorak utakmica sa Francuskom. Slovenija igra protiv Njemačke!

Bez ijednog zaposlenog ostvarili dobit od gotovo 170 milijuna KM

1838 firmi u Republici Srpskoj prošle godine nije imalo nijednog zaposlenog radnika, ali im to nije bila prepreka da poslovnu godinu završe sa dobiti od gotovo 170 milijuna maraka. Uglavnom je riječ o stranim kompanijama, a najviše ih dolazi iz Srbije, Slovenije, Italije, Hrvatske i Austrije.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i financijske djelatnosti, kada su u pitanju kompanije koje posluju bez radnika, najčešće se radi o IT firmama ili subjektima koji vrše prodaju iz inostranstva, a imaju posrednika u Republici Srpskoj, piše BHRT.

Pet djelatnosti u kojima je zabilježena najveća dobit odnose se na savjetovanje pri poslovanju i ostalo upravljanje, izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, nespecijalizirana trgovina na veliko i proizvodnju električne energije.

Ma koliko nevjerojatno zvučalo da se bez ijednog zaposlenog ostvari dobit od 170 milijuna maraka u najvećem broju slučajeva, kaže struka, nema ništa sporno. ”Postoje kompanije koje rade sasvim legalno, legitimno i to je normalno. S druge strane isto tako sigurno postoje i kompanije koje se bave sumnjivim aktivnostima i kojima registrirane kompanije služe za kako se to kolokvijalno kaže ‘pranje novca’.

Kontrolni organi na svim razinama trebaju obratiti pažnju na takve firm”, ističe Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista ”SWOT”. Zakoni u Bosni i Hercegovini dozvoljavaju da poduzeće nema nijednog radnika. Bitno je samo da uredno plaćaju porez na dobit i PDV.

”Određena kompanija može imati manji broj radnika, a da daje odnosno izvršava prodaju dobara ili eventualno prodaju usluga u takvoj količini da zaista ima veliki prijavljeni promet. Na taj prijavljeni promet se obračunava i plaća PDV i to apsolutno ne utiče na broj radnika koji eventualno tu rade”, kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Porez na dobit od 10 posto u oba entiteta je glavni razlog zašto se sve veći broj stranih firmi koje nemaju prijavljenih radnika odlučuje da posluje u BiH. ”Da li će ići u koncept Off shore zona gdje je pod znakom pitanje poslovanje takvih firmi ili će doći raditi u BiH koja je takva kakva jeste, ali poreski je uredna. I po tom osnovu mogu svoj gotov novac na koji su platili porez da podignu i odnesu u svoju matičnu zemlju”, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Prosječna visina stope poreza na dobit u Europi je 30 posto, odnosno tri puta je veća nego u Bosni i Hercegovini. Dobro stranim kompanijama, a još bolje vladama u oba entiteta kojima je porez na dobit koji plaćaju stranci kao poklon sa neba, s obzirom na to da nisu ništa uradili za ovaj novac.

U narednom vremenu moglo bi doći do stabilizacije cijena goriva

Očekujemo stabilizaciju cijena goriva na benzinskim crpkama diljem Bosne i Hercegovine.

Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske, naveo je da je barel jedan od indikatora po kojemu se vidi u kojem smjeru idu ta tržišna kretanja, kao i snaga dolara, te ponuda i potražnja.

U narednom razdoblju možemo očekivati stabilizaciju, pa čak i blagi pad cijene goriva, rekao je Trišić za RTRS.

Ustvrdio je da cijene inputa diktiraju proizvođači, odnosno rafinerije i veliki trgovci, a to su najčešće tvrtke iz zemalja proizvođača, dodajući da je “jasno tko zapravo utječe na sve procese koji se tiču naftnog biznisa”.

Kazao je da bi ulazak u inicijativu “Otvoreni Balkan” značajno smanjio neke operativne troškove naftnih distributera, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

Kadirov najavio podnošenje ostavke

Predsjednik Čečenije i jedan od najvećih Putinovih pristaša i veliki pobornik Putinove invazije na Ukrajinu Ramzan Kadirov u izjavi objavljenoj na aplikaciji Telegram naveo je da je došlo njegovo vrijeme i da želi podnijeti ostavku.

“Imamo poslovicu među našim narodom, Čečenima: koliko god da je gost cijenjen i dugo očekivan, ako ode na vrijeme, onda je još draži”, rekao je u videu snimljenom u njegovoj luksuznoj rezidenciji u Groznom, prenosi zagrebački Index pozivajući se na Telegraph.

“Mislim da je i moje vrijeme došlo”, rekao je Kadirov.

Kadirov najavio podnošenje ostavke

Samuel Ramani, suradnik na londonskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi za obrambene i sigurnosne studije, rekao je da bi odlazak Kadirova bio jako veliki udarac za Putina.

“Ovo je drastična promjena, jer je prije nekoliko dana Kadirov izjavio da će njegove čečenske jedinice biti spremne za napredovanje sve do Europe”, rekao je.

Drugi analitičari bili su skeptični oko najave odlaska. “Ovakve je stvari govorio u prošlosti”, rekao je Ivan Klyszcz, analitičar za Sjeverni Kavkaz, koji radi na Sveučilištu Tartu u Estoniji.

“Ovakve izjave obično stižu kada on želi nešto izvući od Putina, pa makar to bio samo javni izraz podrške”, dodao je.

Pahor: Do kraja tjedna status kandidata za BiH?!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je “pitanje svih pitanja” veza između teške energetske situacije, predstojeće zime i svih dodatnih političkih pitanja koja bi mogla nastupiti u regiji i da zemlje regije pokušavaju izbjeći tu vrstu “savršene oluje” koja bi svima mogla napraviti probleme.

Novac za struju Vučić je na konferenciji za novinare nakon sastanka predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom rekao da je zamolio Pahora da, ako to bude na dnevnom redu Europskog vijeća ili nekog drugog tijela EU-a, traži da Zapadni Balkan bude dio podrške u novcu za uvezenu struju.

Pahor je rekao da je došao u Beograd u predvečerje sastanka Brdo-Brijuni koji će biti održan 12. rujna da bi se savjetovao s Vučićem, prije svega, u vezi s europskom perspektivom Zapadnog Balkana i u vezi s mirom, stabilnošću i razvojem Zapadnog Balkana.

– Mislim da postoji mogućnost da se na kraju sve vođe slože da se Srbiji otvore vrata da završi brže pristupne pregovore i da postane članica EU-a, da do kraja ovog tjedna Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i da EU konačno ispuni svoju obvezu o viznoj liberalizaciji”, rekao je Pahor.

– Oglas –

Naglasio je kako je Otvoreni Balkan jedna od rijetkih konstruktivnih inicijativa koja radi na povezivanju u regiji, naglasivši da je podržava, jer zna da će do kraja godine biti ponovo pokrenut Berlinski proces koji ima mnogo zajedničkog s Otvorenim Balkanom.

Rekao je da Otvoreni Balkan nije zamjena za europske integraciju, već da je veliki prijatelj širenja EU-a sa kojom korenspondira. Naglasio je da misli da je projekt Otvoreni Balkan “kao stvoren” da neki problemi, koji djeluju nerješivo, budu riješeni, ako bi mu se priključili Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

BIHAMK: Kolnik je mjestimično mokar, a vozačima skrećemo pažnju na učestale sitnije odrone

Kolnik je mjestimično mokar ili vlažan, a vozačima skrećemo pažnju na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uvjetima na putu, priopćeno je iz BIHAMK-a.

Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, promet je obustavljen na raskrižju magistralnih cesta (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnoj cesti Tarčin-Konjic zbog radova na izgradnji kružnog toka u blizini mjesta Bradina, u noćnim satima (od 22 do 6 sati), prometuje se naizmjenično jednom trakom, uz regulaciju semaforima. Tijekom dana na ovoj dionici prometuje se dvosmjerno, bez zastoja.

Na magistralnoj cesti Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) promet obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Zbog aktualnih radova izdvajamo i autocestu A-1 Zenica jug-Zenica sjever (vijadukti Klopče i Klopačke stijene), kao i magistralne ceste: Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive) i Donji Vakuf-Travnik (Komar).

Na novoizgrađenoj dionici autoceste na Koridoru „5c“ Tovira-Kostajnica, do 15.09. izvodit će se testne vožnje, uz postavljenu prometnu signalizaciju, kojom će se regulirati brzina kretanja. Za vrijeme trajanja probnog perioda korisnici ove dionice autoceste neće plaćati cestarinu.

Zbog održavanja V Ramskog polumaratona danas od 17 do 20 sati obustavlja se promet na regionalnom putu Prozor-Mokronoge (dionica od raskrižja za Šćit-Ripci-Jaklići-Rumboci-Varvara do raskrižja za Orašac).

Na graničnim prijelazima promet vozila povremeno je pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

Na tisuće Moskovljana ispratile Gorbačova

Nobelovu nagradu za mir dobio je 1990. godine zbog svoje uloge u okončanju hladnog rata

U subotu je na posljednji počinak ispraćen zadnji sovjetski lider Mihail Gorbačov.

Kako je to bilo i sa svim vođama Sovjetskog Saveza prije njega, bio je izložen u otvorenom lijesu koji su obilazile tisuće Moskovljana i njihovih gostiju.

U Dvorani stupova moskovskog Doma sindikata 1953. godine bilo je izloženo i tijelo Josifa Visarionoviča Staljina, kao i Vladimira Iljiča Lenjina te Leonida Brežnjeva. Čovjeka koji je hladni rat priveo kraju nije došao ispratiti Vladimir Putin, naime, on je u četvrtak došao na odar, što su viješću i uz nekoliko fotografija popratile ruske i svjetske novinske agencije.

U subotu, naveli su iz Kremlja, nije bilo mjesta u gustome predsjednikovu rasporedu, ali poručeno je da će jedan od članova njegove straže “predstavljati državni element”.

Neće biti ni državničkih počasti.

Reuters je uočio bitnu razliku u odnosu na ispraćaj Borisa Jeljcina, koji se odvijao u moskovskoj prvostolnici uz državne počasti te je proglašen nacionalni dan žalosti. Među tisućama ljudi koji su Gorbačova jučer došli ispratiti na posljednji počinak, mnoštvo je i onih koji ga krive za današnju situaciju, koja proizlazi iz dopuštanja naglog raspada SSSR-a uz perestrojku, kojom nije uspio oporaviti posrnulu sovjetsku ekonomiju.

I sam je Putin raspad komunističkog imperija nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom stoljeća”.

Gorbačov je ruskim napadom na Ukrajinu bio zgrožen, iako Rusija ne skriva da je to dio pokušaja vraćanja nekadašnjeg utjecaja. Njegov pomoćnik Pavel Palazčenko tvrdi da ga je to na kraju i slomilo.

Mihail Gorbačov bio je izložen u drvenom lijesu prekrivenom ruskom zastavom, a u dvorani je potiho, zanimljivo, svirala melodija iz filma “Schindlerova lista”.

Gorbačov je 1990. godine dobio Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u okončanju hladnog rata. Sovjetskim Savezom vladao je šest godina dopuštajući slobodan odabir Istočnoj Njemačkoj u spajanju sa Zapadnom, no nije mogao spriječiti da slično odaberu članice njegove države.

Mnogi Rusi to mu, dakle, ne mogu zaboraviti. Zanimljivo je i da je svoj dolazak na posljednji ispraćaj najavio i mađarski premijer Viktor Orbán, ali glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da neće biti susreta s Putinom.

EUROBASKET 2022: Grčka pobijedila Italiju u utakmici za prvo mjesto skupine

U posljednjoj utakmici drugog kola skupine C Eurobasketa, u kojoj igra i Hrvatska, Grčka je u Milanu pobijedila domaćina Italiju s 85:81 (23:17, 24:23, 24:17, 14:24). Grčka je do druge pobjede u isto toliko dana stigla na sličan način kao i u petak protiv Hrvatske. Vrlo rano stvorila je značajnu prednost te ju većim tijekom susreta mirno održavala. Nakon tri četvrtine bilo je 71:57 za Grčku.

Dvije minute prije kraja Tyler Dorsey pogodio je tricu za 81:71 vodstvo Grka, no u samoj završnici domaćini su stigli do prilike za izjednačenje. Italija je u trenutku zaostatka 84:81 došla do lopte, ali su pokušaji Stefana Tonuta i Simonea Fontecchija za tricu bili neprecizni.

Potom je Dorsey uhvatio skok u obrani i pogodio jedno slobodno bacanje za konačnih 85:81. Giannis Antetokounmpo je s 25 poena i 11 skokova predvodio Grčku, Dorsey je dodao 23 poena, dok je Fontecchio bio najbolji u sastavu Italije s 26 poena.

Grčka pobijedila Hrvatsku i Italiju

Ovom pobjedom Grčka je praktički osigurala prvo mjesto u skupini jer joj preostaju još dvoboji protiv slabijih suparnika Velike Britanije, Ukrajine i Estonije, dok je Italija na omjeru pobjeda i poraza 1:1, kao i Hrvatska. U skupini su još Ukrajina s omjerom 2:0 i Estonija s 0:2.

U Vitezu predstavljeni kandidati HDZ BiH ŽSB za Opće izbore

Večeras je u kongresnoj dvorani hotela Central u Vitezu predstavljena lista HDZ BIH ŽSB na svim razinama vlasti.

Nakon Lijepe naše i minute šutnje za sve poginule branitelje u Domovinskom ratu, svim prisutnim obratio se predsjednik HDZ BIH ŽSB Radoje Vidović, koji je naglasio da bez Hrvata Srednje Bosne, nema niti Bosne i Hercegovine, jer kolijevka Hrvata kroz povijest pozive iz Srednje Bosne.

Nakon govora predsjednika ŽO HDZ BiH Vidovića obratio se nositelj liste za ŽSB Ilija Nakić koji je predstavio sve kandidate HNS-a, te kazao kako zajedničkim radom možemo osigurati 11 zastupnika u Saboru ŽSB.

Jako emotivan, snažan i upečatljiv govor imala je nositeljica HDZ za Parlament FBiH gđa Lidija Bradara, koja je na kraju govora dobila najveći pljesak, te predstavila svoje kolege za Federalni Parlament.

Izvor: Centralna.ba

Odlična ljetna turistička sezona u središnjoj Bosni, ističu se četiri mjesta

Ljetna turistička sezona na području Županije Središnja Bosna (ŽSB) je dobra, ocijenio je Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice ŽSB, ustvrdivši kako je ove godine posebno uspješan sportski turizam.

“Moram reći da je šesti mjesec bio nešto slabiji, ali podaci iz sedmog i osmog su jako optimistični”, napomenuo je.

Četiri destinacije se, dodaje, izdvajaju po uspješnosti.

“Top destinacija u ŽSB je kraljevski grad Jajce s najvećim brojem ostvarenih dolazaka. Po običaju najviše noćenja je u Fojnici s obzirom na karakteristike tamošnjeg turizma, Travnik je po noćenju i broju dolazaka na drugom mjestu, dok Vitez iz godine u godinu raste i po dolascima i po smještaju”, kazao je Matošević.

Po njegovim riječima, posebno uspješan vid turizma ove je godine sportski turizam.

“Posebno bih naglasio novi segment, sportski turizam na Vlašiću, odnosno pripreme sportaša. Velika većina kapaciteta na Vlašiću u lipnju i srpnju bila je popunjena ovom vrstom gostiju”, naglašava direktor Turističke zajednice ŽSB.

Općina Kreševo osigurala vježbenice svim osnovnoškolcima

Učenicima će vježbenice i radne bilježnice biti podijeljene u školi

Ove godine je Općina Kreševo osigurala vježbenice i radne bilježnice svim učenicima Osnovne škole ”Dr. Boris Ćorić” Kreševo.

”Znamo koliki su troškovi roditeljima pred početak školske godine, a u ova teška vremena svaka marka se dva puta vaga. Vježbenice i radne bilježnice su obvezan školski pribor i njihovom nabavom ćemo roditeljima znatno smanjiti troškove” – rekao je načelnik općine Kreševo Renato Pejak.

Učenicima će vježbenice i radne bilježnice biti podijeljene u školi, objavila je Općina.

Podsjetimo, prethodnih godina Općina Kreševo je svim školarcima nabavljala udžbenike, dok to sada radi Županijsko ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta.

Travnik: Opel usmrtio pješaka

U Gostilju kod Travnika dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginuo pješak.

Nesreća je prijavljena u 11:55 sati u Policijsku upravu Travnik.

– U nesreći su sudjelovali putničko motorno vozilo Opel kojim je upravljao Sarajlija S. F. i 66-godišnji pješak I. S. iz Travnika – rekli su za portal “Avaza” iz Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanske županije.

Promet se odvijao jednom trakom naizmjenično do okončanja uviđaja kojeg su obavili službenici Odsjeka Krim policije Policijske uprave Travnik pod nadzorom tužitelja.

“Generacija odlučnosti” – održana III. Programska Konvencija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH

Na samom početku kampanje HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabor BiH, za Opće izbore, danas je u Žepču održana III. Programska Konvencija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH.

„Odlučni smo pokazati da je ova zemlja i naša zemlja, naš dom. Da je naš identitet već, i nastavit će biti, temelj ustavne konstitutivnosti. Odlučni smo pokazati da smo generacija svjesna vrijednosti koje imamo i svjesna modernog svijeta u kojem živimo. Kroz odlučnost preuzimamo odgovornost!“, kazali su iz vodstva Mladeži HDZ-a BiH pripremajući se za Programsku Konvenciju.

Uz predsjednika dr. Dragana Čovića Konvenciji Mladeži nazočila je i Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH te izaslanstvo stranačkih dužnosnika, nositelja listi i kandidata svih razina u BiH.

Također, na skupu su nazočili i izaslanstva Mladeži HDZ-a RH, Mladeži DSHV – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini kao i međunarodni partneri iz sestrinske organizacije iz YEPP-a, kao i IYDU-a.

Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Mate Lončar u svome obraćanju je kazao kako je Mladež HDZ-a BiH uvijek imala potpuno povjerenje središnjih tijela HDZ-a BiH i predsjednika dr. Dragana Čovića, a to se potvrdilo i sada prilikom formiranja svih listi za Opće izbore u BiH. „Isticanje vrijednih, novih i energičnih mladih ljudi na ključna mjesta najavljivao mjesecima prije okončanja postupka utvrdivanja kandidacijskih listi. Predsjedniče u ime svih nas želim Vam reći hvala, ali i isto tako želim Vam reći kako ćemo Vaše povjerenje znati opravdati“, kazao je predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Lončar, te se osvrnuo i na kandidatkinju Hrvatskog narodnog sabora za hrvatskog člana Predsjedništva našoj Borjanu Krišto.

„U kampanji 2010. godine kada ste bili kandidatkinja u jednom promotivnom videu tadašnja predsjednica Zajednice Žena HDZ-a BiH reče sljedeće: Borjana Krišto živi funkciju koju obnaša”. Od kada surađujem s Vama u to sam se osobno uvjerio i s ovog mjesta, želim Vam reći kako je zadovoljstvo raditi s Vama. Hvala Vam na svakom savjetu i lijepoj riječi, kao i podršci koju ste nam pružali. Kada ste na Predsjedništvu stranke potvrđeni kao kandidatkinja, odmah sam Vam rekao: Evo nas, tu smo, stojimo uz vas! To isto ponavljam i danas“, rekao je Mate Lončar, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH te zaključio: „Svaki dan kampanje biti ćemo Vaša najveća podrška, a naša mladost i energija neka Vam budu motiv da zajedničkim snagama iznesemo ovih 30 dana svehrvatskog zajedništva i ponovno dobijemo hrvatskog člana Predsjedništva koji će biti odraz političke volje Hrvata kao konstitutivnog naroda“.

Kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto obraćajući se Mladeži HDZ-a BiH istaknula je važnost današnjeg događaja jer je upravo Program temelj rada i djelovanja HDZ-a BiH.

Govoreći o Programu HDZ-a BiH istaknula je kako Program HDZ-a BiH prepoznaje poziciju i hrvatskog naroda unutar BiH. „HDZ BiH sa svojim sastavnicama čini dobro organiziranu, modernu, europsku i stožernu stranku hrvatskog naroda u BiH. Izražavamo stalnu težnu i borbu za ustavne jednakopravnosti sa druga dva naroda, potom i reformu izbornog zakonodavstva te druge segmente koji se tiču života unutar BiH, gospodarskog rasta i ravoja, demografske revitalizacije, socijalne osjetljivosti, značaja poljoprivrede i njenog razvoja, razvoja infrastrukture pa do euroatlantskog puta koji je jedan od važnih vanjskopolitičkih ciljeva HDZ-a BiH što se kroz rad i djelovanje naših političkih predstavnika i vidi unutar BiH. Snagom zajedništva vjerujem da će Hrvati ovog puta imati svoga kandidata u Predsjedništvu BiH, da će to uistinu biti naš hrvatski izbor, jer samo mi možemo i trebamo odlučivati kada je u pitanju hrvatski narod“, ističe Krišto.

„Nastavite uspješno raditi na Programskoj Konvenciji usvojte temeljne akte, budite ozbiljni i odgovorni i uz ono što jeste, vaše znanje, vaša kadrovska osposobljenost, vjerujem da će te vi u budućnosti biti oslonac HDZ-a BiH tako i hrvatskog naroda, s velikom ponosom na vas, vjerujem u našu snagu, vjerujem u naše zajedništvo, vjerujem u našu budućnost“, poručila je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Mladeži HDZ-a BiH danas u Žepču.

Na III. Programskoj Konvenciji Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH obratili su se i Michele Roncoroni, međunarodni tajnik Junge Mitte Švicarska, Marin Piuković, predsjednik Mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Michael Dust, predsjednik International Young Democrat Union te Davor Pranjić, kandidat HDZ-a BiH i HNS-a BiH za potpredsjednika Republike Srpske.

Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Mate Lončar uručio je predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Draganu Čoviću priznanje za izniman doprinos i nesebičnu podršku razvoju organizacije Mladeži HDZ-a BiH.

GRABAR- KITAROVIĆ KRITIZIRALA EU: Pitam se je li potreban novi rat da BiH napreduje prema članstvu

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak u razgovoru za portugalsku novinsku agenciju Lusu da je nezadovoljna što Europska unija nije otvorila pregovore o članstvu s Bosnom i Hercegovinom jer bi u ovoj zemlji mogao eskalirati konflikt započet sukobom Rusije i Ukrajine.

“Jako sam kritična prema EU. Čini me zadovoljnom činjenica da je Ukrajina dobila status kandidata, ali istovremeno jako zamjeram što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH”, izjavila je 54-godišnja Grabar-Kitarović.

Bivša predsjednica sudjelovala je u petak u portugalskom gradiću Estorilu na konferenciji o globalnim izazovima. Na tom godišnjem skupu “Estoril Conferences” sudjelovala je i dok je bila predsjednica Hrvatske od 2015. do 2020. godine.

U području tzv. zapadnog Balkana status kandidata za članstvo u EU imaju Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija dok su BiH i Kosovo tek potencijalne kandidatkinje.

Upitana o potencijalnim opasnostima za destabilizaciju regije, Grabar-Kitarović je spomenula situaciju na Kosovu, gdje se nalazi misija NATO saveza, te posebno situaciju u BiH.

“Pitam se trebamo li novi rat da ta zemlja napreduje prema EU-u”, upozorila je političarka koja je bila i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, posljednje zemlje koja je ušla u Europsku uniju 2013. godine.

Napomenula je kako BiH mora dovršiti provođenje reformi u području politike, pravosuđa, demokracije i administracije te da ta država treba ostati cjelovita.

“Razdvajanje BiH je apsolutno neprihvatljivo za sve nas”, izjavila je.

Bivša predsjednica je rekla kako Rusija i Srbija imaju otvorene odnose i surađuju pa zato Beograd nije uveo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.

“Također nije niti tajna da Milorad Dodik (član Predsjedništva BiH) redovito putuje u Rusiju na razgovore s Vladimirom Putinom o situaciji i putu kojeg slijediti”, napomenula je Grabar-Kitarović.

“Iskreno, da sam na mjestu predsjednika Putina, gdje bih počela pratiti probleme? Sigurno ne na svojoj granici, niti u izravnom konfliktu s NATO-om”, rekla je.

Grabar-Kitarović, koja je od 2011. do 2014. bila pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, napomenula je da “situacija u BiH zaslužuje posebnu pažnju” ako je cilj završiti sukob u Ukrajini i izbjeći bilo kakvu novu eskalaciju tog konflikta.

Smatra da bi oružani sukob između Rusije i Ukrajine, koji je započeo 24.veljače, mogao potrajati pošto trenutačno ne vidi želju za njegovim diplomatskim okončanjem.

“Moramo nastaviti inzistirati na diplomatskom rješenju”, poručila je Grabar-Kitarović dodavši da Zapad treba ostati ujedinjen u stavu prema Rusiji te ne popuštati njenim pritiscima.

Hina

Na Večeri Kaštelanskih Mažoretkinja nastupile i Ljubičanstvene

Kaštelanske mažoretkinje i ove su godine, u sklopu kaštelanskog Kulturnog ljeta, priredile svojim sugrađanima i gostima na već tradicionalnoj Večeri Kaštelanskih mažoretkinja, koja je održana u Gradu Kaštela, gradu prijatelju Općine Kiseljak.

Cijeli događaj započeo je 2. rujna u večernjim satima, defileom od lučice u Kaštel Starom, a plesni program je nastavljen na igralištu gimnazije.

I ove godine su na tradicionalnoj Večeri Kaštelanskih mažoretkinja sudjelovale Kiseljačke mažoretkinje. Naše Ljubičanstvene danas nastavljaju obilazak grada prijatelja Općine Kiseljak, Kaštela.

Na manifestaciji uz domaćine i Ljubičanstvene predstavili su se i klubovi iz Sinja, Solina, Splita, Vodica i Livna, dok se solo nastupom predstavio i član Požeških mažoretkinja Benjamin Iličić.

Ove godine navršava se 22 godine otkako je općina Kiseljak donijela odluku o bratimljenju s Kaštelima. U protekle 22 godina ni jedan značajan datum ni događaj nije obilježen bez gostiju iz prijateljskih općina. Općina Kiseljak, uz Kaštele, njeguje prijateljstvo sa Grudama, Zaprešićem i Koljnofom iz Mađarske.

Kiseljak.info

BRITANSKI VELEPOSLANIK REILLY: Schmidt ima punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva

Veleposlanik Velike Britanije Julian Reilly oglasio se na svom Twitter nalogu nakon jučerašnje sjednice PIC-a.

On je demantirao navode sarajevskih medija da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izgubio podršku Velike Britanije.

Prema jučerašnjim spekulacijama, Velika Britanija je navodno prestala davati Schmidtu podršku za njegovu namjeru nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Ovim diplomatskim rječnikom veleposlanik potvrđuje da Velika Britanija podržava nametanje izmjena Ustava Federacije i Izbornog zakona.

– Jučerašnji sastanak Upravnog odbora veleposlanika Vijeća za implementaciju mira mi je bio drugi od kada sam preuzeo dužnost britanskog veleposlanika u BiH. U nedostatku iskrene domaće odgovornosti i liderstva, jasno mi je da će Ured visokog predstavnika ostati ključan.

Visoki predstavnik, Christian Schmidt, nastavlja uživati punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. S početkom izborne kampanje danas, nadam se da će sve stranke voditi pozitivne kampanje, usmjerene na pitanja od značaja za budućnost – naveo je veleposlanik Reilly na Twitteru.

pic.twitter.com/481FSYbVqQ

— Julian Reilly (@JulianReillyUK) September 2, 2022

Suspendirana sutkinja Suda BiH Dalida Burzić

Dalida Burzić, sutkinja Suda Bosne i Hercegovine suspendirana je danas odlukom Prvostupanjskog disciplinskog povjerenstva Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV), potvrđeno je za N1.

Burzić je suspendirana nakon što je protiv nje pokrenuta istraga u predmetu “Dženan Memić”, a na osnovu zahtjeva Ureda disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH.

Burzić je privremeno udaljena od vršenja dužnosti sutkinje Suda BiH počevši od današnjeg dana 2. rujna pa sve do okončanja istrage.

“Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo VSTV-a BiH se, prilikom donošenja odluke, rukovodilo prirodom i vrstom krivičnih djela koji su osumnjičenoj stavljeni na teret Naredbom o provođenju istrage Tužiteljstva BiH (krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. Krivičnog zakona FBiH) kao i visinom Zakonom zapriječene kazne za ovo krivično djelo (kazna zatvora najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora), te svih specifičnosti ovog krivičnog predmeta. Kako osumnjičena obnaša dužnost sutkinje Suda BiH, Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo smatra da vođenje krivične istrage protiv imenovane za navedeno krivično djelo, uz njeno obavljanje dužnosti sutkinje Suda BiH, ugrožava kredibilitet navedene institucije, radi čega je opravdano njeno privremeno udaljenje od vršenja funkcije sutkinje Suda BiH do okončanja krivične istrage pokrenute predmetnom Naredbom”, pojasnili su iz VSTV-a.

Navode da Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo smatra da je nužno privremeno udaljenje osumnjičene od vršenja dužnosti sutkinje navedenog Suda kako bi se stvorili uvjeti za nepristrasno i objektivno vođenje krivične istrage. Ovom odlukom će se istovremeno zaštiti profesionalni integritet Burzić, kao i integritet Suda u kojem ona obavlja svoju funkciju.

“Ovakvom odlukom Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo VSTV-a BiH ničim ne prejudicira niti može utjecati na ishod krivične istrage, kao i na pravo obrane tužene”, poručili su.

Istraga o ubojstvu u ovom predmetu je pokrenuta 31. kolovoza ove godine.

Osim Burzić, Tužiteljstvo Županije Sarajevo i Tužiteljstvo BiH je pokrenulo istragu protiv bivšeg tužitelja županijskog tužiteljstva Merisa Ćate, koji je bio postupajući tužitelj u predmetu “Memić”, protiv bivšeg komesara sarajevske policije Vahida Ćosića, prometnog vještaka Ševala Kovačevića, sarajevskog policajaca Sakiba Kreme te više NN osoba.

Danas su, sukladno navedenom, privedeni policajci, a iako je odvjetnik obitelji Memić Ifet Feraget potvrdio da je akcija u toku, nije naveo o kojem broju osoba je riječ.

Također, Feraget je dodao da borba obitelji Memić traje već sedam godina i da je konačno vrijeme da ovaj slučaj dobije epilog.

Podsjetimo, Tužiteljstvo Sarajevske županije je u konačnici optužnicu za smrt Dženana Memića tretirao kao prometnu nesreću što je pravosnažnom presudom odbačeno

Potom je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu za organizirani kriminal u ovom slučaju a na optuženičkoj klupi nalazi se i Alisa Mutap koja je tragične noći bila sa Dženanom i jedini svjedok događaja i koja od tada tvrdi da ima amneziju.

Obitelj Memić i odvjetnik Feraget od početka tvrde da je Dženan ubijen u veljači 2016. godijne u Aleji na Ilidži govoreći da nije riječ o prometnoj nesreći.

Važno je istaći i to da će Burzić imati pravo žalbe po prijemu navedene odluke Disciplinskog povjerenstva VSTV-a, a iz ove institucije su naveli da žalba ne odlaže izvršenje odluke o privremenom udaljenju.

Potpora Domu zdravlja s viših razina vlasti

Dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, predsjednica OO HDZ-a BiH Busovača i ministrica financija u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić, ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi ŽSB Anto Matić, dopredsjednica ŽO HDZ BiH ŽSB i zastupnica u Saboru ŽSB Suzana Krišto, te predsjednik Upravnog vijeća JU Dom zdravlja Busovača Marko Šantić posjetili su danas JU Dom zdravlja Busovača na čelu s ravnateljem dr. Amirom Sadikovićem.

Cilj posjete je sagledati stanje i funkcioniranje JU Dom zdravlja Busovača, probleme u radu, te iznaći mogućnost financijske potpore u cilju stvaranja boljih uvjeta rada i pružanja usluga primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima Busovače.

Ravnatelj JU Dom zdravlja dr. Sadiković upoznao je goste s problematikom u radu i zahvalio na potpori viših razina vlasti čiji je konačni rezultat izalazak JU Dom zdravlja iz financijske krize u kojoj se nalaze dugi niz godina, a koju je aktualni ravnatelj naslijedio u vidu dubioze od cca 2 mil. KM, s prijetnjom blokadom žiro računa, nedostatkom stručnog kadra, problemima sa sindikatom uposlenih, nelikvidnošću i nizom drugih problema.

Predsjednik Upravnog vijeća DZ Busovača i zamjenik predsjedatelja Općinskog vijeća Busovača Marko Šantić podsjetio je na opredjeljenje vijećnika HDZ-a BiH za kreditno zaduženje u visini osnovnog duga prema Poreznoj upravi, nakon čega su otpisane zatezne kamate, što je realizirano sredinom ove godine, čime su stečeni uvjeti da Dom zdravlja iz redovitih prihoda može financirati ratu kredita i izmirivati redovito obveze iz tekućeg poslovanja, te sa sebe „skinuti“ breme teškog financijskog stanja, nelikvidnosti, nesigurnosti i sl.

Ministrica financija u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić istaknula je opredjeljenje Vlade ŽSB za brigu o institucijama u oblasti zdravstva i iznijela podatak da je u posljednje tri godine iz proračuna ŽSB transferirano JU Dom zdravlja Busovača 316.000 KM.

Transferi su bili namijenjeni za sufinanciranje nabave rendgen aparata, sufinanciranje nabave sanitetskog vozila, izmirenje obveza prema Poreznoj upravi, te potporu za vrijeme Covid-a.

Ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi ŽSB Anto Matić ukazao je na mogućnost za novu potporu JU Dom zdravlja za prioritetna kapitalna ulaganja u iznosu od 250.000 KM, kako bi se podigli tehnički uvjeti rada Doma zdravlja, a sve u cilju boljeg pružanja zdravstvenih usluga.

Sve ovo ne bi bilo moguće realizirati da i sama Županija Središnja Bosna nije imala potporu s federalne razine u iznosu od oko 70 milijuna KM za tri prethodne godine, na što je ukazao predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara.

Podsjetimo, nesređeno stanje, financijsjki dugovi, prijetnja blokadom i zatvaranjem Doma zdravlja potječu još od 2010. godine, pa i ranije. Stanje o ovoj javnoj ustanovi vrlo često je bilo problem na sjednicama Općinskog vijeća Busovača, te u odnosima političkih stranaka koje participiraju u Općinskom vijeću, ali i izvor nezadovoljstva uposlenih. Na svu sreću, ali i uz potporu dužnosnika HDZ-a BiH, ali i cjelokupne Vlade Županije Središnja Bosna, sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je najteže vrijeme iza nas, te da smo stvorili preduvjete za jačanje kapaciteta JU Dom zdravlja u svakome pogledu i po mjeri potreba svakog osiguranika i čovjeka, konstatirali su sudionici današnjeg sastanka.

ŠGD Šume Središnje Bosne: Novi kamion za šumarije Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Busovača i Vitez

ŠPD/ŠGD Srednjobosanske šume/Šume Središnje Bosne – Uslužne djelatnosti su bogatije za još jedan stroj, točnije radi se novom kamionu za prevoz drveta koji će biti raspoređen u šumariji Fojnica, a bit će na usluzi šumarijama Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Busovača, Vitez i po potrebi i ostalim šumarijama. Na ovaj način će se poboljšati isporuka ogrijevnog drveta, i ubrzati realizacija otpreme.

Uprava ovog Društva neprestano radi na modernizaciji strojeva i tako stvaraju povoljnije uvjete za rad, koji su od velikog značaja kako za djelatnike tako i za lokalno stanovništvo.

Kiseljak.info

Europska komisija odobrila nova cjepiva protiv omikrona

Europska komisija odobrila je dva cjepiva koja pružaju zaštitu protiv omikron varijante koronavirusa, trenutno dominantne u Europi, objavila je danas povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides.

Dan ranije Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za cjepiva BioNTech/Pfizera i Moderne.

“Uslijedit će još odobrenja, a nakon toga primjena u kampanjama cijepljenja u zemljama članicama”, tvitala je Kyriakides.

Cjepiva Comirnaty i Spikevax

EMA je jučer objavila da se radi o prilagođenim originalnim cjepivima Comirnaty (Pfizer/BioNTech) i Spikevax (Moderna) koja ciljaju podvarijantu Omicron BA.1 i originalni soj SARS-CoV-2.

Dok je BA.1 varijanta u padu u Njemačkoj, tamošnje vlasti vjeruju da će nova cjepiva također bolje štititi protiv varijante BA.5 koja je trenutno dominantna u zemlji.

Tuga u Bugojnu: Preminuo Mesud Duraković, bivši igrač Iskre i Varteksa

U Bugojnu je preminuo bivši igrač Iskre i Varteksa Mesud Duraković. Duraković je preminuo u 56. godini od srčanog udara, što je potvrdio njegov sin Narcis na društvenim mrežama.

Meka, kako su ga zvali prijatelji, ponikao je u bugojanskoj Iskri, gdje je i završio igračku, a započeo trenersku karijeru. U Varteksu ga smatraju jednom od legendi kluba iako je tu proveo samo četiri godine.

Igrao je u generaciji sa Dalićem, Krznarom, Vugrinecom, Mumlekom, Lađevićem, Toplakom, podsjetio je Varaždinski.hr. Za kratko vrijeme osvojio je Duraković je bio i omladinski reprezentativac Jugoslavije.

Krišto na obljetnici Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a: Gradimo bolje i ugodnije uvijete za život svakog čovjeka u BiH, ona je naša domovina

„Teško je pronaći prave riječi za doprinos svih onih koji su nam svojim žrtvom i hrabrošću podarili slobodu i obvezali nas da je čuvamo. Jednim dijelom, vaš doprinos potvrđen je ratnim vojnim odličjima, a ponos koji svi skupa iskazujemo upravo je poštivanje vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstva svakog branitelja HVO-a“, kazala je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH obraćajući se na svečanoj akademiji povodom obljetnice nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne, održane danas u Vitezu.

„U ovim prigodama s osjećajem zajedništva prisjećamo se dana ponosa i slave kada je jedini cilj bio obraniti svoja ognjišta i svoj narod. Na poseban način moramo spomenuti sve one za koje smo prije ove svečane akademije položili vijence i upalili svijeće, jer upravo su oni dali ono svoje najvrijednije kako bismo mi danas bili ovdje“, istaknula je Krišto.

„Djelujući kroz ovu Udrugu, kao i sve druge Udruge proistekle iz Domovinskog rata gradimo integritet hrvatskog naroda u BiH štiteći dignitet i ulogu HVO-a u stvaranju slobode i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH sa druga dva naroda. Znajući kako ste se nesebično borili za svoj narod, dajući sebe za njegovu slobodu, danas nama dajete dovoljno snage da zajedništvom štitimo interese hrvatskog naroda u BiH. Previše je žrtava kojima se poklanjamo da bismo se odrekli takvog jednog puta i onoga što nam je Ustavom zajamčeno, a što smo Washintonskim i Daytonskim sporazumom ugradili u temelje BiH. Samo snagom našeg zajedništva izborimo se i za našu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH i radimo na boljoj i ugodnijoj budućnosti u BiH. Gradimo bolje i ugodnije uvijete za život svakog čovjeka u BiH, ona je naša domovina, domovina hrvatskog naroda, zaključila je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Lazar Martinović predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg-Bosne, kazao je kako je ovaj skup svjedočanstvo zajedništva koje se njeguje unutar Udruge, ali i u suradnji s drugim Udrugama HVO-a. „Naša je obaveza da zajedno s drugima radimo na zaštiti digniteta i uloge HVO-a u Domovinskom ratu u BiH“, istaknuo je Martinović, te prezentirao aktivnosti koje je Udruga provodila u proteklom razdoblju. „Odlučno i bezkompromisno podržavamo i podržat ćemo politiku zajedništva koju predvode stranke članice Hrvatskog narodnog sabora, predvođene stožernom strankom HDZ-om BiH na čelu s dr. Draganom Čovićem“, zaključio je Martinović.

Ilija Nakić ratni general Hrvatskog vijeća obrane, nositelj županijske liste Hrvatskog narodnog sabora predvođene HDZ-om BiH za Sabor ŽSB-a istaknuo je kako se i 90-tih godina imalo izbora te poslao poruku svima na skupu, posebno mladima. „Mogli smo i mi otići, puno nam je teže bilo, svjesni smo bili da nam je glava bila u pitanju, svjesni da su nam cijele obitelji bile u pitanju. Međutim, nešto puno jače, puno moćnije, nešto što mi ni danas možda ne razumijemo, prvi ja, vezalo nas je za naš prostor, za naš dom, vezalo nas je za naše ljude. Pozivam vas da sa današnjeg druženja i skupa ponesmo pozitivnu sinergiju i prenesmo je na naš prostor te da se 2. listopada istinski, izborimo za svoje pravo i jednakoravnost“, poručio je između ostalog general Nakić.

„Svi poginuli, nestali, ranjeni i svi pripadnici HVO-a dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu, i najzaslužniji su za opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Danas hrvatski narod u BiH mora biti ujedinjen kao i 90-tih godina prošlog stoljeća“, kazao je Branko Cindrić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja tome Medveda, poručivši kako će branitelji i pripadnici HVO-a uvijek imati pomoć i potporu i suradnju, ministra hrvatskih branitelja gospodina Medveda kao i Vlade Republike Hrvatske.

Obljetnici je prethodilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća na središnjem spomeniku u Vitezu. Vijence i svijeće položili su izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, izaslanstvo udruge nositelja ratnih odličja HVO-a HB i izaslanstvo Oružanih snaga BiH HVO.

TRAJE DO 1. LISTOPADA U BiH službeno počela izborna kampanja za Opće izbore

U Bosni i Hercegovini jutros je službeno počela izborna kampanja za Opće izbore 2022. godine.

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Suad Arnautović u izjavi povodom početka kampanje pozvao je političke subjekte da se pridržavaju Izbornog zakona, da vode fer kampanju i ne koriste jezik mržnje.

– Pozivam sve ovjerene političke subjekte da se pridržavaju Izbornog zakona BiH – da predstave svoje programe, da vode fer kampanju, da ne koriste jezik mržnje ili jezik koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju, pogotovo stereotipe o osobama suprotnog spola – kazao je Arnautović.

Pozvao je birače da daju svoj doprinos da kampanja i cijeli izborni proces proteknu u demokratskom okruženju, a medije da ravnopravno i fer predstavljaju političke subjekte i informiraju javnost o svim pitanjima u vezi s izbornom kampanjom i izbornim procesom.

Kampanja će trajati do 1. listopada do 07.00 sati ujutro kada počinje izborna šutnja.

Izbori će biti održani u nedjelju, 2. oktobra.

Tuzla postaje prvi grad u BiH koji će imati izravnu željezničku vezu s Kinom

Tuzla postaje prvi grad u Bosni i Hercegovini koji će imati izravnu željezničku konekciju na Novom putu svile. Naime, kineska kompanija Cosco Shipping koja već nekoliko godina posluje u BiH, otvara novi, intermodalni servis Land Sea Express Tuzla, koji obuhvaća redovit pomorski transport roba do ulazne luke Rijeka te intermodalnu konekciju putem željezničkog prometa do finalne destinacije Tuzla.

Ova povijesna, redovita intermodalna konekcija je pionirski poduhvat te dolazi u ključnom trenutku stvaranja novih transportnih vrijednosti na tržištu Bosne i Hercegovine, rekla je direktorica predstavništva Cosco Shippinga za BiH, Meliha Mujezinović.

– Predmetna redovita linija je odgovor na veliko zanimanje tržišta i predstavlja dopunu postojećih servisa brodara Cosco Shipping na tržištu BiH – rekla je Mujezinović, te naglasila da je realizacija ovo projekta išla uz nesebičnu podršku obje željezničke kompanije u BiH, Željeznica Federacije BiH i Željeznica Republike Srpske, koje su dale puni doprinos.

Nakon uspješnog razvoja poslovanja na postojećim intermodalnim konekcijama u okviru “Cosco Shipping Land-Sea Express” servisa između luka Pirej i Rijeka te destinacija u Srbiji (Beograd), Sjevernoj Makedoniji (Skolje), Mađarskoj (Budimpešta), te Češkoj i Slovačkoj, Cosco tako uspostavlja i novu intermodalnu konekciju s Tuzlom (lokacija Bosanska Poljana CI Tuzla), priopćeno je iz ove kompanije.

– Tuzlu vidimo kao stratešku točku daljeg razvoja intermodalnog prometa u Bosni i Hercegovini. Uz uspotavljanje planirane željezničke konekcije Tuzla postaje prvi grad u BiH s takvom vrstom servisa, te se svrstava u postojeću mrežu intermodalnih servisa na području jugoistočne Europe – kazala je Mujezinović.

Cosco Shipping Group je najveća kineska brodska kompanija, svjetski lider u oblasti međunarodnog prekomorskog transporta, kao i glavni izvođač globalne inicijative NR Kine “Jedan pojas, jedan put”, koji podrazumijeva strateško intermodalno povezivanje Dalekog istoka sa zemljama središnje i istočne Europe, s posebnim naglaskom na unapređenju i razvoju željezničkog i intermodalnog transporta u zemljama Balkana.

Kako naglašavaju iz Cosco Shippinga, kvalitet usluge i tranzitno vrijeme su glavni imperativ koji ostvaruju kroz veliku frekventnost servisa s Dalekog istoka, efikasnu intermodalnu konekciju i veliku posvećenost u radu zaposlenih. U prilog tome govori činjenica da Coscov servis koriste različiti domaći i globalni klijenti.

– Uspostavljanje intermodalnog servisa stvara snažne pretpostavke za razvoj Bosne i Herecgovine, posebice tuzlanske regije. Ponosni smo što smo stvorili šansu koja će nesumnjivo donijeti novu vrijednost na tržištu Bosne i Hercegovine – istakla je Meliha Mujezinović.

Fena

Isplata mirovina u ponedjeljak: Evo koliko iznosi najniža, a koliko najviša

Isplata mirovina za mjesec kolovoz u Federaciji BiH počinje u ponedjeljak, 5. rujna 2022.godine.

Sukladno Zakonu o MIO, mirovine za kolovoz će biti isplaćene preko jedinstvenog računa trezora FBiH. Prosječna samostalna mirovina, koju prima 354.832 korisnika, iznosi 544,98 KM.

Minimalna mirovina iznosi 424,43 KM, zajamčena 531,86 KM, dok je najviša mirovina 2.174,48 KM. Mirovinu za kolovoz će primiti ukupno 431.032 umirovljenika.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za kolovoz iznose oko 215 milijuna KM.

HDZ BiH Kiseljak tradicionalno obilježava početak kampanje točno u ponoć

Skupovima, konferencijama za medije, postavljanjem štandova na trgovima, svečanim postavljanjem prvih plakata i performansima u petak službeno počinje kampanja za Opće izbore u BiH, a po svemu sudeći gotovo sve stranke fokus će staviti na zapošljavanje, investicije i bolji život građana.

Već tradicionalno Općinski odbor HDZ BiH Kiseljak u ponoć obilježava početak kampanje, postavljanjem prvih plakata za izbornu kampanju predstojećih Općih izbora. Obilježavanju je nazočio veliki broj članova Općinskog odbora, Zajednice žena, Mladeži i simpatizera te stranke.

Večeras su kandidati koalicije HNS-a za predstojeće izbore zalijepili izborne plakate kandidatkinje za hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine Borjane Krišto.

Mladen Mišurić – Ramljak, načelnik općine Kiseljak je prilikom početka kampanje pozvao biraće da svoj glas daju listi HNS-a.

U ime Koalicije stranaka Hrvatskog narodnog sabora kandidati iz Kiseljaka su:

Josip Kvasina, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Lidija Bradara, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH iz ŽSB

Boris Mrnjavac, Sabor Županije Središnja Bosna

Ana Tolo Ivičević, Sabor Županije Središnja Bosna

Vinko Jurković, Sabor Županije Središnja Bosna

Kiseljak.info

Poziv za oglašavanje političkim strankama na portalu Kiseljak.info

Informativni medijski portal Kiseljak.info poziva sve političke stranke, koalicije i neovisne kandidate koji su se kandidirali za predstojeće izbore u BiH kako mogu iskoristi mogućnost oglašavanja – promoviranja kandidata i lista stranke, priopćenja i postavljanja reklamnog banera na našem portalu kojeg putem Facebooka prati preko 97.600 osoba širom BiH i inozemstva.

Za informiranje o oglašavanju, kontaktirajte nas putem e-pošte kontakt@kiseljak.info

Kiseljak.info

Žena se pokušala ubiti skokom u Neretvu, spasili je ribari

Prava drama odvijala se danas u Konjicu kada je jedna žena pokušala izvršiti samoubojstvo skokom s mosta u Neretvu, ali zahvaljujući dvojici ribara ona je spašena.

GSS-ovac Srđan Andrić, koji je u više navrata bio heroj i Zlatko Ustalić su otišli na pecanje, ali nisu bili svjesni koliko će se današnji ribolov razlikovati od ranijih.

– Lovili smo ribu, Srđan je bio točno ispod Mosta ljubavi, gdje se žena bacila, a ja sam bio udaljen 15-ak metara. Okrenuo sam se i vidio da on skače u vodu, pokušavao ju je uhvatiti, nije mogao sam ništa i zvao je u pomoć. Požurio sam, okrenuo joj glavu i šokirao sam se kad sam vidio da je riječ o prijateljici moje žene – rekao je Ustalić za Avaz.

Kaže da mu je bilo posebno teško jer osoba koju poznaje to pokušava sebi učiniti. – Govorila mi je “Nemoj me Zlaja, pusti me, nema od mog života ništa”. Rekao sam joj “Hajde bolan izađi”. Okrenuo sam se na trenutak, a ona se ponovno bacila u vodu. Uhvatio sam je i izvukao uz pomoć prijatelja – poručio je Ustalić. Kako kaže, ostala je živa i odvukli su je za Mostar.

Macron: BiH se sada nalazi u jedinstvenoj situaciji na Zapadnom Balkanu

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je spremnost da razmotri prijedlog Slovenije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status, odnosno kako je rekao “razmotrit će europsku perspektivu BiH”. S druge strane, poručuje da je situacija naše zemlje u regiji “prilično jedinstvena”. U vrijeme kada su Ukrajina i Moldavija bile fokus za

dobivanje kandidatskog statusa EU, premijer Slovenije Robert Golob predložio je isto i za BiH. Macron je prokomentirao i tu ideju.

“Potpuno sam na raspolaganju za diskusiju o prijedlogu gospodina premijera Goloba i prijedloga nekih drugih kolega. Što se mene tiče, cilj je pružiti maksimalnu šansu za stvaranje mira i stabilnost u regiji”, kazao je Macron, prenosi klix.

Međutim, on ističe kako je situacija na Zapadnom Balkanu “kritična”, a Bosne i Hercegovine “jedinstvena”.

“Stabilnost Zapadnog Balkana je apsolutno kritična i jasno je da smo tijekom jednog od naših najnovijih sastanaka Europskog vijeća savršeno uočili frustraciju i ogorčenost koja raste u regiji. Mislim da ono što smo uspjeli popraviti između Bugarske i Sjeverne Makedonije je bilo ključno za rješenje situacije za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Ali u isto vrijeme, jasno je da se Bosna i Hercegovina sada nalazi u situaciji prilično jedinstvenoj na Zapadnom Balkanu”, rekao je Macron.

Prokomentirao je postojeće negativne utjecaje na BiH i kandidatski status kao način rješavanja tog problema. “Jasno je da imamo sve veće vanjske snage koje koriste ovu situaciju, tenzije među zajednicama da destabiliziraju ne samo Bosnu i Hercegovinu, već i najbliže susjede i cijeli region. Mislim da to ne možemo prihvatiti. Ako je europska perspektiva način da se popravi stanje u BiH, onda sam potpuno spreman to i razmotriti”, istaknuo je.

SPARTA U KISELJAKU I KREŠEVU POČINJE S TRENINZIMA

Kada je u pitanju dob djeteta raspon za razne treninge je sljedeći:

▫️Mlada grupa od 4.5 do 8 godina

▫️Starija grupa od 9 do 12 godina

▫️Gimnastika i atletika od 6 do 16 godina

Kontakt:

▫️+387 63 379 401 (Ivica)
▫️+387 63 922 004 (Vedran)
▫️Privatna poruka

Izborna kampanja: U utrku za 518 pozicija, od države do županije, kreće 7257 kandidata

Večeras točno u ponoć Bosna i Hercegovina ulazi u službenu izbornu kampanju, vrijeme u kojemu će politički subjekti – od stranaka, preko koalicija pa do neovisnih kandidata – u idućih 30 dana operacionalizirati sve planove rađene tjednima i mjesecima ranije te pokušati na što učinkovitiji način prezentirati biračkim bazama, ali i potencijalnim novim biračima svoje programe, ideje i vizije. Deveti opći izbori od potpisivanja Daytonskog sporazuma u BiH specifični su zbog niza razloga, među ostalim, i zbog rekordnog broja prijavljenih i ovjerenih političkih subjekata, piše Večernji list BiH.

Pripremne aktivnosti

Ukupno 7257 kandidata u okviru 127 političkih subjekata na ovogodišnjim općim izborima natječe se za 518 pozicija, počevši od županijskih skupština, preko zastupničkih domova entitetskih parlamenata pa do Zastupničkog doma državnog Parlamenta, kao i Predsjedništva BiH. Unatoč godišnjim odmorima i općenitom manjku političkih događaja tijekom protekla tri mjeseca, političke stranke aktivno su radile obilazeći stranačku infrastrukturu na terenu, procjenjujući prednosti i nedostatke, ali i analizirajući te segmentirajući biračko tijelo, pripremajući se za izdvajanje ciljanih birača, uključujući i one neodlučne. Faza predizborne kampanje poslužila je i kao vrijeme u kojemu su se utvrđivale strategije za nastup u izbornoj kampanji, pripremalo se ljudstvo u stožerima, ali i sami kandidati za prezentiranje svih planiranih poruka.

Prva razina vlasti s imenima kandidata je državna, a kreće od Predsjedništva BiH, odnosno triju pozicija – hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana kolektivnog šefa države. Za tu državnu instituciju natječe se ukupno 10 kandidata. Za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirali su se Borjana Krišto, uime stranaka Hrvatskog narodnog sabora, te Željko Komšić. Za bošnjačkog člana Predsjedništva natječu se Bakir Izetbegović, Denis Bećirović te Mirsad Hadžikadić, a za srpskog Željka Cvijanović (SNSD), Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS), Borislav Bijelić (Stranka “Život”) i potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović koji je kandidat uime koalicijskog bloka Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu. Slijedi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a pritom se u to zakonodavno tijelo biraju ukupno 42 zastupnika iz dvaju entiteta – dvije trećine ili 28 neposredno se bira s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno 14 zastupnika, s teritorija Republike Srpske. Iduća razina neposrednih izbora je ona entitetska, koju čine zakonodavna tijela Federacije i Republike Srpske. U Zastupnički dom Parlamenta Federacije tako se neposredno bira 98 zastupnika, a u Narodnu skupštinu RS-a 83 zastupnika. U kontekstu Republike Srpske birači s područja toga entiteta biraju i dio izvršne vlasti, odnosno predsjednika i dva potpredsjednika. Za dužnost predsjednika, kao i potpredsjednika Republike Srpske bori se 31 kandidat. Među zvučnijim imenima tu su Milorad Dodik (SNSD), Jelena Trivić (PDP), Radislav Jovičić (DNS), Senad Bratić (Pokret “Država”), Ivan Begić, Ćamil Duraković (neovisni kandidat)…

Provedba

Opći izbori provode se i za županijsku razinu vlasti, pri čemu se biraju zastupnici u skupštine deset županija u Federaciji, dok brojke za svaku od pojedinih variraju. Ukupan broj birača na središnjem biračkom popisu, zaključno sa stanjem na dan 18. kolovoza 2022. godine u 24 sata, iznosi 3,368.666. Taj broj uključuje i 69.966 birača koji su se prijavili za glasovanje izvan BiH (poštom ili u DKP-ovima). Ovi su izbori specifični i zbog činjenice da BiH u ovom trenutku nema ključan dio Izbornog zakona kojim se provode rezultati za domove naroda. Posljedica je to činjenice da je Ustavni sud proglasio neustavnim članke Izbornog zakona, utvrdivši prethodno da su omogućavali da jedan narod drugom bira izaslanike u federalni Dom naroda. Upravo su to iz ciklusa u ciklus činili Bošnjaci birajući Hrvatima predstavnike, a što će se dogoditi ove godine, ovisi, među ostalim, i o tome hoće li visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona.

Rimac otkrio zanimljivosti o Neveri, ali i najavio nove modele

Rimac Automobili su na društvenim mrežama odgovarali na pitanja pratitelja te otkrili niz zanimljivih detalja.

Nakon što su pokazali kako izgledaju ekrani u Neveri, iz Rimac Automobila su potvrdili kako ove godine sudjeluju na SOC-u (Supercar Owners Circle), koji će u Hrvatsku dovesti najatraktivnije automobile današnjice.

O Neveri

Kad je Nevera u pitanju sada znamo kako automobil sprijeda ima motore od po 226 kW, a straga po 450 kW. Sada znamo i koliko je bilo potrebno da se razvije automobil – 1.6 milijuna radnih sati.

Kupci Nevere mogu birati između 36 osnovnih boja vanjštine, brojnih personaliziranih varijanti i, dakako, transparentnog finiša s izloženim karbonom.

U Rimac Automobilima kao najtežu stvar u stvaranju automobila spominju ožičenje, kao na gotovom proizvodu nevidljiv, ali izuzetno bitan i kompleksan sustav automobila.

Ovih pet namirnica morate imati kod kuće ako pokušavate smršavjeti

Ponekad je teško držati se plana mršavljenja koji ste postavili, pogotovo ako ste samo usredotočeni na hranu koju ne smijete jesti ili onu koju trebate izbjegavati. Iako svaka strategija mršavljenja može imati individualizirane skupove ciljeva i smjernica, korisno je usredotočiti se na hranu u kojoj možete uživati, a koja vam može pružiti i ukusnu količinu vlakana, proteina, antioksidansa, vitamina i ostalih vrijednih elemenata.

Kako biste si to olakšali, pobrinite se za to da vaš hladnjak i smočnica uvijek sadrže namirnice koje vam pomažu u postizanju postavljenih ciljeva mršavljenja. Tako ćete se lakše ograničiti u konzumaciji hrane koja nije poželjna i usmjeriti na onu koja jest.

Borovnice

Jedna od najboljih vrsta voća, koju uvijek morate imati u svom hladnjaku, posuda je ukusnih borovnica bogatih antioksidansima.

“Borovnice su super zdrave, zasitne i svestrane. Niskokalorične su i sadrže mnogo vlakana”, kaže dijetetičarka Lisa Young. “Možete uživati u svježim borovnicama, dodavati ih u jogurt, zamrznuti ih i koristiti u smoothiejima, grijati ih u mikrovalnoj i dodavati u muffine.”

Zobene pahuljice

“Zobena kaša je zdrava i zasitna opcija za doručak i potrebno je samo nekoliko minuta da je napravite. Zob sadrži vlakna koja će vas držati sitima”, kaže Young. “Možete u nju ubaciti razno voće, raditi je s mlijekom ili vodom i posuti je orašastim plodovima ili sjemenkama.”

Orasi

“Orasi su nevjerojatno zasitna hrana, zahvaljujući svojoj kombinaciji proteina, vlakana i zdravih masnoća. Uključivanje zasitne hrane u prehranu potencijalno može pomoći da jedete manje i u konačnici izgubite težinu”, kaže dijetetičarka Lauren Manaker.

Zapravo, orasi su poznati po nevjerojatno visokim koncentracijama omega-3 masnih kiselina, koje nisu povezane samo s gubitkom tjelesne težine jer također mogu pomoći u poboljšanju zdravlja srca kada se koriste kao zamjena za nezdrave masti.

Razno smrznuto povrće

Smrznuto povrće odlična je skupina namirnica za stvaranje zaliha jer se ne morate brinuti da će se pokvariti u kratkom roku. “Iako volim svježe povrće, ako putujete, imate posla ili nemate puno vremena za kupovinu, uvijek možete uzeti vrećicu smrznutog povrća i dodati ga svom ručku, večeri ili užini”, kaže Young.

Losos

Ako ste ljubitelj morskih plodova, losos je jedna od najboljih namirnica koje možete čuvati u zamrzivaču.

“Losos je prepun omega-3 masnih kiselina. Ova riba bogat je izvor proteina, koji pomažu u postizanju i zadržavanju osjećaja sitosti”, kaže Manaker. “Uključivanje lososa ili druge masne ribe u vašu prehranu dva puta tjedno može vam pomoći da smršavite, ako je to dio cjelokupne uravnotežene i zdrave prehrane.”

Hrvatska: Osuđeni pedofil kaznu služio u udruzi za djecu s posebnim potrebama

Muškarac iz Slavonije, koji je osuđen za seksualno zlostavljanje 10-godišnje pokćerke, kažnjen je radom za opće dobro, i to u udruzi za rad s djecom s posebnim potrebama u jednom slavonskom gradu, a tamo ga je poslao Probacijski ured Ministarstva pravosuđa u Osijeku.

Kako je objavio 24sata, osuđeni pedofil tamo je nekoliko mjeseci obavljao fizičke poslove, poput košenja trave, popravljanja ograde i bojenja sprava za igranje u zabavno-edukativnom parku izgrađenom isključivo za rad s djecom s posebnim potrebama.

“Očito je došlo do greške”

Ministar Malenica danas je novinarima rekao kako je očito došlo do greške te da će sve ispitati. Na pitanje je li takvo nešto zakonski nemoguće, rekao je da ne zna, ali da je svakako potrebno vidjeti je li to sistemska greška te ako je, treba mijenjati zakon.

“Uvijek je odgovornost na probacijskom uredu. Očito je došlo do greške”, rekao je Malenica.

Vlada ŽSB će sufinancirati smještaj u vrtićima, prijevoz učenika u SŠ. Danas izdvojeno dodatnih 1,2 milijuna KM potpore gospodarstvu!

U Travniku je danas održana 136. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna. Usvojene su brojne odluke kojima Vlada ŽSB nastavlja izdvajati stotine tisuća KM kao pomoć obiteljima, školstvu, gospodarstvu, zdravstvu…

Na prijedlog resornog ministra Bojana Domića (HDZ BiH) usvojena je Odluka o subvencioniranju boravka djece u predškolskim ustanovama na području ŽSB u 2022. godini, a u cilju jednakih uvjeta za odgoj, njegu i obrazovanje djece predškolskog uzrasta. Usvojena je i Odluka o subvencioniranju troškova prijevoza učenika srednjih škola na području ŽSB. Pravo na ovu subvenciju u 100% iznosu imat će djeca bez roditeljske skrbi, djeca iz obitelji u kojima dvoje ili više djece pohađa srednjoškolsko obrazovanje na području KSB.

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva ŽSB usvojene su odluke o potpori gospodarstvu koje se tiču sufinanciranja dijela doprinosa za novouposlene radnike iz različitih oblasti, za sufinanciranje dijela doprinosa za novouposlene radnike u obrtima, za poduzeća iz oblasti metalne i drvoprerađivačke industrije, startup poduzeća i sl.

Potvrdila nam je to ministrica financija ŽSB Mirjana Plavčić (HDZ BiH) koja je naglasila kako je Vlada ŽSB na današnjoj sjednici putem različitih odluka izdvojila oko 1,2 milijuna KM kao potporu gospodarstvu.

Usvojena Odluka o utvrđivanju postojanja javnog interesa i načina financiranja KŠC „Petar Barbarić“ Travnik i Elči Ibrahim-pašine medrese Travnik

Na današnjoj sjednici, na prijedlog resornog ministra Bojana Domića (HDZ BiH) usvojena je i Odluka o utvrđivanju postojanja javnog interesa i načina financiranja KŠC „Petar Barbarić“ Travnik i Elči Ibrahim-pašine medrese Travnik. Ovom odlukom utvrđuje se postojanje javnog interesa odgojno-obrazovne djelatnosti za ove dvije ustanove te će Županija Središnja Bosna sudjelovati u financiranju navedenih.

Kako su istaknuli, međusobna prava i obveze iz ove odluke regulirat će se Ugovorom koji će potpisani ove dvije ustanove sa Ministarstvom obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta ŽSB, a na koji će svoju suglasnost dati Vlada Županije Središnja Bosna.

Nastavak pomoći obiteljima, gospodarstvu, zdravstvu

Podsjetit ćemo, na prošlotjednoj sjednici Vlade ŽSB, na prijedlog resornog ministra Ante Matića (HDZ BiH) usvojena je Odluka kojom će sve nezaposlene porodilje mjesečno dobivati 300 KM porodiljne naknade. Ranije ovog mjeseca usvojene su odluke o izdvajanju 5 milijuna KM za gospodarstvo, projekte iz oblasti vodoprivrede, prostornog uređenja, sporta i kulture.

Efikasan rad u interesu svih stanovnika Županije Središnja Bosna opredjeljenje je ministara iz reda HDZ BiH, ali i cijele Vlade ŽSB.

Ured za informiranje
ŽO HDZ BiH ŽSB

NJEMAČKA: Za mnoge dosad najveće povećanje plaća

Od 1. listopada zakonom propisana minimalna plaća u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnje razine od 10,45 eura.

Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru za mnoge kao “vjerojatno najveći skok plaća u njihovim životima”.

Ali što to znači za ljude s mini i midi poslovima?

Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava kako će gornja granica zarade za male poslove od listopada će porasti sa 450 eura na 520 eura.

Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći.

– S minimalnom plaćom od dvanaest eura, možete raditi oko 43 sata mjesečno, kaže Marx.

Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.

Mini-poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za svoje socijalno osiguranje.

Osnovno pravilo za mini-poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada: 520 eura) mjesečno ne smatra mini-poslom. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.

Od 1. listopada, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1.040 eura.

-Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7.280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6.240 eura, izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.

Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati između 450,01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu također plaćaju svoje socijalno osiguranje, iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.

S ovom plaćom kasnije ćete imati dobru mirovinu

Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom, i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati između 520,01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.

U donjem dijelu ove klizne zone, midi-jobberi su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava odvjetnik Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1.600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa.

Fenix-magazin.de intenzivno prati događanja vezana uz poslove mini joba i povećanje plaća općenito.U nastavku pročitajte neke tekstove na tu temu ranije objavljene:

VAŽNO ZA ONE KOJI RADE MINI JOB: Koliki je otkazni rok za one koji ne žele više raditi za 450 eura

POVEĆANJE PLAĆA U NJEMAČKOJ: Evo tko će dobiti veće plaće i za koliko i dva dodatna dana godišnjeg odmora!

Fenix-magazin.de

Hrvatska: Podignuta optužnica protiv trojice državljana Srbije zbog ratnog zločina

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv trojice državljana Republike Srbije (1966., 1964. i 1965.) zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Optužnicom se 56-godišnjaka tereti da je postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima, Ženevskoj konvenciji o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, te nekoliko dopunskih protokola, a dopunske su protokole ‘zaobišli’ i 58-godišnjak, te 57-godišnjak.

U optužnici se navodi kako je 56-godišnjak od 29. rujna 1991. do 2. studenoga 1991. u Kninu, tijekom oružanog sukoba između oružanih snaga RH i naoružanih agresorskih srpskih paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine, kao pripadnik SUP-a Knin, bio raspoređen na osiguranju zarobljenih pripadnika MUP-a RH u bolnici u Kninu.

“Kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio je ratne zarobljenike, a nakon što su u bolnicu u Knin dovedena četvorica zarobljenih ranjenih pripadnika MUP-a (1969., 1967., 1967. i 1969.), 56-godišnjak je između ostalog, fizički i psihički zlostavljao prvog tako što ga je tukao kundakom puške po cijelom tijelu i glavi, čelu, nosu, te između nogu. Tereti ga se da je fizički zlostavljao i drugog, a trećeg je tjerao da pije vruću vodu prijeteći mu da će ga ubiti ako to ne učini. Četvrtog pripadnika je tukao kundakom tražeći mjesta na kojima je ranjen”, navodi se u optužnici.

Uz to, 56-godišnjak se tereti da je dozvoljavao da u sobu, u kojoj su ležali ranjeni zarobljenici, dolaze druge osobe i zlostavljaju ih.

Drugookrivljenog 58-godišnjaka tereti se da je u svojstvu upravitelja Okružnog zatvora u Kninu kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba propustio spriječiti da se ratni zarobljenici muče dok se trećeokrivljenog 57-godišnjaka tereti da je pak kao zatvorski stražar mučio ratne zarobljenike. Nakon što su u Okružni zatvor u Kninu iz bolnice u Kninu dovedena dvojica zarobljenih pripadnika MUP-a RH 58-godišnjak je, znajući da njemu podređeni zatvorski čuvari, pa tako i 57- godišnjak, fizički i psihički muče i zlostavljaju zarobljene pripadnike hrvatske policije nije poduzeo ništa da takva protuzakonita postupanja spriječi i kazni.

Tereti ga se da je time pristao na to da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama i njihovim posljedicama, a 57-godišnjaka se tereti da je osobno fizički tukao zarobljenog prvog pripadnika (1969.) nanijevši mu tjelesne ozljede.

U optužnici je predloženo da se, nakon potvrđivanja optužnice, taj postupak spoji s postupkom na temelju potvrđene optužnice protiv drugookrivljenika i trećeokrivljenika zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. Osnovnog krivičnog zakona RH i da se protiv okrivljenika provede postupak suđenja u odsutnosti, stoji na kraju priopćenja ŽDO Split.

Hina

Čović pozvao Schmidta da provede izbornu i ustavnu reformu u BiH

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović pozvao je visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da donese odluku o izbornim i ustavnim reformama, a Vijeće za provedbu mira (PIC) da te reforme podrži, kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata.

PIC koji nadzire rad Ureda visokog međunarodnog predstavnika, a čine ga najvažnije zemlje Zapada te Turska koja predstavlja Organizaciju islamske suradnje, zasjeda u četvrtak u Sarajevu. Očekuje se kako će razgovarati o nametanju odluke o izmjeni Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.

“Podlijeganje prijetnjama narušilo vjerodostojnost institucije Visokog predstavnika”

Čović je u izjavi poslanoj medijima istaknuo kako očekuje da će visoki predstavnik donijeti konačnu odluku kojom će izmijeniti Ustav Federacije i Izborni zakon BiH, sukladno presudi Ustavnog suda BiH koja osigurava jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje.

“Jednakopravnost konstitutivnih naroda temelj je mira u Bosni i Hercegovini. Svako narušavanje Dejtonskog načela jednakosti vodi ka neželjenoj destabilizaciji zemlje. Podlijeganje uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem do kraja bi narušilo vjerodostojnost institucije Visokog predstavnika”, navodi se u izjavi.

Dodaje se kako su najvažniji predstavnici međunarodne zajednice prepoznali da “sustavna diskriminacija hrvatskoga naroda ne može donijeti ničega dobrog domovini Bosni i Hercegovini”.

“PIC treba poduprijeti Schmidta u intervenciji”

U tri navrata do sada za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno četiri puta brojnijih Bošnjaka biran je Željko Komšić, a u dva navrata bošnjačke stranke su iz vlasti isključile najveće hrvatske stranke u zemlji, iako je za njih glasovao najveći broj Hrvata.

Na izborima u listopadu ove godine ponovno se natječe Željko Komšić za Predsjedništvo BiH, a probošnjačke stranke su postavile veliki broj Hrvata na svoje liste kako bi ovladale hrvatskim klubom u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda koji je ključan za uspostavu izvršne vlasti u Federaciji BiH i državi.

Čović je dodao kako Vijeće za provedbu mira treba poduprijeti visokog međunarodnog predstavnika u intervenciji kako bi se očuvao Dejtonski mirovni sporazum te očuvala jednakopravnost naroda, a zemlji otvorila perspektiva euroatlantskih integracija.

U većini škola u BiH jutros je počela nova školska godina

Uvećini škola u Bosni i Hercegovini jutros je počela nova školska godina. U nekim školama nastava će početi u ponedjeljak, 5. rujna.

Kao i prethodnih godina u školskim dvorištima u bh. gradovima zabilježena je jutros velika gužva, a brojni prvašići danas će imati i prvi susret sa školom.

Iako postoji tendencija smanjenja broja upisa učenika u prvi razred u pojedinim općinama u Sarajevske županije, analize pokazuju da nije bilo značajnijih razlika u upisu u odnosu na prošlu školsku godinu, ukupno oko 4000. Manji broj upisa učenika je u općini Stari Grad, dok je najveći broj na području općina Novi Grad, Ilidža i Novo Sarajevo. Sve škole su kadrovski spremne za prijem prvačića.

Na nastavu u osnovnim i srednjim školama u SŽ danas je krenulo oko 54.000 učenika. Na području Sarajevske županije ima 79 osnovnih škola, sedam je privatnih. Uposlenika je 3.702, od toga učitelja je 1.029, a nastavnika u predmetnoj nastavi 2.673.

U osnovnim i srednjim školama na području Zeničko-dobojske županije danas je počela nastava istodobno po nastavnim planovima i programima na sva tri službena jezika – bosanskom, hrvatskom te srpskom.

U školske klupe će danas sjesti i 3.051 prvačić, odnosno 38 više nego prošle godine, kao i 2.903 učenika srednjih škola, što je za 152 učenika manje nego prošle godine.

Ukupno će u ZDŽ ove godine u osnovne škole krenuti 28.773 te u srednje 10.734 učenika.

Vlade entiteta, kantona i nekih općina uglavnom su osigurale novac kako bi se nabavili udžbenici za osnovce.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS-a dali su preporuke za sve predškolske i školske ustanove te učeničke domove kada je u pitanju koronavirus. Tako je navedeno da u slučaju pojave simptoma respiratorne infekcije ili potvrđenog testa na COVID-19, učenik ili nastavnik ne može prisustvovati nastavi niti boraviti u školi.

Ako se potvrdi COVID-19 kod učenika ili nastavnika, nije nužno da ostali učenici iz istog odjela ili nastavnici prekidaju nastavu, nego trebaju smanjiti kontakte. Iz nastave se isključuju ako dobiju simptome. Nošenje maski nije obavezno.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH se nisu oglasili o ovom pitanju.

U godini dana osuđeno 69 maloljetnika u BiH

Uprošloj godini u Bosni i Hercegovini ukupno je osuđeno 69 maloljetnika, podaci su Agencije za statistiku BiH. Od ukupnog broja osuđenih, sankcije su izrečene u 94,2 posto slučajeva, a kazna maloljetničkog zatvora za 5,8 posto.

Tužiteljstva u Bosni i Hercegovini prošle su godine riješila 415 prijava o počinjenom kaznenom djelu za maloljetnike, što je za pet prijava više nego godinu ranije, navodi se u izvješću Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog broja prijava o počinjenom kaznenom djelu za maloljetne osobe, njih 46,3 posto je odbačeno, za 6,3 posto pripremni postupak je obustavljen, dok je za 47,5 posto slučajeva podnesen prijedlog za izricanje sankcije.

Hrvati Fojnice dobivaju novu školu, u planu ulaganja u razvoj turizma

Projekti koji se provode ili se namjeravaju provesti u idućem razdoblju svjedoče o namjeri oživljavanja i stavljanja u funkciju velikog broja potencijala

Fojnica, malena srednjobosanska općina na obroncima Vranice, s iznimno bogatom kulturno-povijesnom baštinom i važnim mjestom u povijesti, ima i poseban značaj kada je riječ o gospodarskoj revitalizaciji prostora središnje Bosne, a projekti koji se provode ili se namjeravaju provesti u idućem razdoblju svjedoče o namjeri oživljavanja i stavljanja u funkciju velikog broja potencijala kojima Fojnica može konkurirati i na europskim mapama zdravog, planinskog turizma, piše Večernji list BiH.

Za Hrvate Fojnice, one koji žive tu, ali i one koji se namjeravaju vratiti na svoja stoljetna ognjišta, važno je imati i osiguranu drugu dimenziju koja se ogleda u zaštiti i njegovanju prava – počevši od prava na jezik i obrazovanje, pa do ravnopravnijeg sudjelovanja u životu jedne lokalne zajednice, a vijesti koje dolaze iz Fojnice ulijevaju optimizam.

Projekti

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović jučer je boravio u ovoj općini te održao radni sastanak s članovima Općinske organizacije HDZ-a BiH Fojnica. Na sastanku se razgovaralo o aktualnim prilikama u Fojnici, važnim projektima za ovu općinu koje je potrebno realizirati u sinergiji s višim razinama vlasti. Istaknuta su dva glavna projekta – izgradnja osnovne škole po hrvatskom planu i programu te izgradnja vrtića. Također, govorilo se i o dosadašnjim i predstojećim aktivnostima stranke koje je prezentirao predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Branko Stanić.

Stanić se posebno osvrnuo i na pripreme za predstojeće Opće izbore u BiH kao i na aktivnosti izbornog stožera, pri realizaciji programa te svih drugih planiranih radnji u kampanji do dana izbora. Na sastanku je iskazana dobra i pozitivna politička atmosfera kao i vjera u buduće pozitivne pomake kako u gospodarstvu tako i u turističkim, sportskim, pa i svim drugim sadržajima u Fojnici, a ovaj sastanak i potpora, dodatni je motiv svima u Fojnici – istaknuto je na održanom sastanku. – Ne sumnjam kako ćemo ozbiljno odraditi i iduće razdoblje kampanje i siguran sam da će opći rezultat biti odličan – istaknuo je predsjednik Čović. Uz iskazano zadovoljstvo prezentiranim stanjem i aktivnostima, kazao je kako će Fojnica i dalje dobivati potporu i s viših razina vlasti u svim projektima. Napomenuo je kako se do kraja mora voditi pozitivna i aktivna kampanja na terenu.

Susreti

Uz predsjednika Čovića sastanku su nazočili i Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Parlament Federacije BiH te Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Srednjobosanske županije. U okviru posjeta ovom dijelu središnje Bosne, Čović je bio u Deževicama, općini Kreševo, gdje se u župi Gospe Snježne i Svetištu sv. Jakova susreo sa župnikom don Jozom Majićem.

Stanić je u razgovoru za Večernji list podsjetio kako i sada u Fojnici postoji osnovna škola koja radi po hrvatskom planu i programu, međutim, podstanari su u srednjoj školi u Fojnici. Osim toga, postoji i područna škola u Gojevićima koja je daleko od samog gradskog središta. Zbog navedenog se krenulo u projekt izgradnje nove škole, a Stanić ističe i kako su Bošnjaci u Vijeću glasovali da Hrvati dobiju novi objekt.

– Mi u Općinskom vijeću nemamo problema, nema preglasavanja. Suradnja je poprilično dobra, a mogu kazati i za prilike u BiH, možda i najbolja – naglasio je Stanić. U kontekstu daljnjeg rada posebno je ukazao na iznimne potencijale fojničkog kraja za razvoj turizma, podsjetivši kako Fojnica ima čistu prirodu i niz izletišta s kojima su nadaleko poznati, a nada se kako će ulaganja rezultirati i još boljom pozicioniranosti ovoga kraja na svjetskim turističkim mapama.

Kod Žepča medvjed napao pastira i stado ovaca

Iznenada, tijekom noći, mladi medvjed utrčao je u stado ovaca i napao Sinana Čizmića – Dalu u Dubravama kod Željeznog Polja. U kratkotrajnom divljanju medvjeda, ozlijeđen je Čizmić i nekoliko ovaca iz stada, piše Žepče.ba portal
Ubrzo nakon toga, u samoodbrani, uplašeni Čizmić je uspio ustrijeliti medvjeda.

-“Obavjestili smo nadležno ministarstvo o događaju i preduzeli sve zakonske radnje jer ipak se radi o zaštićenoj vrsti medvjeda. Srećom, ozbiljnijih posljedica nema, a lakše ozlijeđeni čovjek je na vrijeme zbrinut u žepačkom Domu zdravlja” – kaže Almir Mandžuka, predsjednik Lovačkog društva “Orlovik” Žepče.

Mandžuka kaže da od svega ne treba praviti dramu ali preporučuje gljivarima da sa oprezom ulaze u šumu i da su medvjedi najopasniji kada su u društvu mladunaca.

-“Učinit će sve da zaštite mlade medvjede. Ako se čovjek nađe u njihovoj blizini, to mogu protumačiti kao napad i onda može doći do vrlo opasne situacije u kojoj nenaoružan čovjek nema nikakve šanse da preživi” – tvrdi Mandžuka

Kreševo: Šumska nesreća, dvojica se bore za život

Na šumskom putu u mjestu Kostajnica, općina Kreševo, u ponedjeljak su teško ozlijeđena dvojica muškaraca, dok je treći zadobio lakše ozljede. Kako Avaz saznaje, do nesreće je došlo kada se na radnike privatne firme iz Kreševa prevrnula prikolica traktora puna drva.

Ovu informaciju potvrdili su iz MUP-a SBŽ. Kako je kazao glasnogovornik MUP-a SBŽ Hasan Hodžić, do nesreće je došlo uslijed prevrtanja prikolice traktora, a tom prilikom ozlijeđena su trojica radnika, od kojih su dvojica zadobila teške ozljede, a jedan lakše.

– U nesreći su teško ozlijeđeni vozač traktora I. T. (41) i radnik S. K. (25), dok je S. Š. (24) zadobio lakše ozljede. U suradnji sa Županijskim tužiteljstvom, uviđaj na licu mjesta obavili su policijski službenici Odsjeka kriminalističke policije PU Kiseljak – naveo je Hodžić. I. T. i S. K., koji su teško ozlijeđeni, prevezeni su u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), dok je S. Š. pregledan u Domu zdravlja Kreševo i pušten kući. Kako Avaz saznaje, I. T. i S. K. nalaze se u teškom stanju.

Prema riječima izvora, imaju prijelom kičme, frakturu lobanje, a jednom je amputirana i ruka. Također, prema riječima istog izvora, obojica su trenutno priključena na aparate za održavanje u životu. Na upit Avaza, iz privatne firme iz Kreševa kratko su odgovorili da ne daju izjave u vezi s ovim slučajem.

Za koliko se vremena pojavljuju prvi simptomi, nakon zaraze omikronom?

Varijante poput alfe, bete i delte uzele su ozbiljan danak našem zdravlju i povećale rizik od nastanka drugih zdravstvenih tegoba, ali njihov nasljednik omikron, iako zarazniji, čini se da uzrokuje blaže infekcije. Osim toga, i podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5 postale su dominantne u mnogim dijelovima svijeta.

Što treba znati o podvarijantama omikrona, BA.4 i BA.5?

Podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 prvi su put otkrivene u Južnoj Africi u siječnju, odnosno veljači 2022. godine. Predstavljaju trenutno najnoviju i najdominantniju verziju omikrona, a Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je da BA.5 čini više od polovice slučajeva zaraze u svijetu, dok se kod podvarijante BA.4 radi o nešto više od jednog od deset.

Stručnjaci, pak, kažu, da se radi o najzaraznijim varijantama, koje izbjegavaju ranije stečeni imunitet, ali da najčešće izazivaju blaži oblik infekcije.

Je li razdoblje inkubacije kraće s novim varijantama?

Što se tiče omikronovih podvarijanti BA.4 i BA.5, razdoblje inkubacije još je jedna od stvari koje su kod njih došle do izražaja. Koliko je, dakle, vremena potrebno da se simptomi pojave nakon izloženosti novim podvarijantama?

Dr. Allison Arwady, povjerenica Odjela za javno zdravstvo u Chicagu, izjavila je da su nedavne studije pokazale da se razdoblje inkubacije za covid-19 skratilo s porastom novih varijanti pa ono sada iznosi otprilike tri dana.

Studija, objavljena u časopisu JAMA Network Open, proučila je i analizirala 141 studiju kako bi otkrila kako se inkubacijski period za koronu, što je vrijeme od trenutka kada se zarazite do trenutka kada se počnu pojavljivati prvi simptomi, promijenio od početka 2020. godine.

Istraživači iz Pekinga otkrili su da se sa svakom novom varijantom razdoblje inkubacije znatno smanjuje. Kaže se da varijanta omikron ima najkraći vremenski okvir između infekcije i pojave simptoma. “Razdoblja inkubacije za covid-19 uzrokovana varijantama alfa, beda, delta i omikron bila su 5.00, 4.50, 4.41 odnosno 3.42 dana”, rekli su istraživači.

Međutim, s obzirom na to da se velik dio studije oslanjao na sjećanje sudionika o tome kada su bili zaraženi i kada su pokazali simptome, još uvijek postoje neka nagađanja.

Zašto neki stručnjaci vjeruju da je to ‘dobra vijest’?

Dr. Arwady vjeruje da je to “izvrsna vijest”. “To su izvrsne vijesti iz perspektive kontrole bolesti i zato što je jedan od najvećih izazova kod covida taj da, kad je period inkubacije dug, možete dobiti covid i potencijalno će proći dugo vrijeme dok ne primijetite značajne simptome, a vi ćete širiti virus. Tako da su dobre vijesti što se skraćuje razdoblje inkubacije”, rekla je.

Međutim, prema smjernicama WHO-a, razdoblje inkubacije za covid-19 u prosjeku ostaje 5 do 6 dana, a može se razvući i na 14 dana.

Koji su simptomi sada prisutni?

Na kanalu Zoe (aplikacija za proučavanje simptoma bolesti covid-19) na YouTubeu, prof. Tim Spector nedavno je podijelio “najnovije” znakove bolesti.”

“Čini se da su se malo promijenili sada kada je podvarijanta omikrona BA.5 stvarno dominantna u Ujedinjenom Kraljevstvu. Čini se da uzrokuje manje simptoma i da je možda blaži kod većine ljudi. Naravno, postoje iznimke i neki ljudi još uvijek obolijevaju od vrlo teških oblika bolesti. Moguće je da BA.5 uzrokuje simptome s manjom količinom virusa i to bi moglo objasniti nešto blaže simptome”, rekao je.

Kao dominantne simptome istaknuo je grlobolju i glavobolju, a slijede ih začepljen nos i suhi kašalj.

Ostali simptomi su curenje nosa, promukli glas, kihanje, umor, bolovi u mišićima i vrtoglavica.

Kako ostati siguran?

Biti svjestan simptoma i izolirati se kad se oni pojave odličan su način suzbijanja širenja koronavirusa. Osim toga, i dalje možete nositi masku, održavati distancu i pravilno prati ruke.

Ono što je najvažnije, primite svoja cjepiva ili se docijepite što je prije moguće. Iako ona ne osiguravaju potpuni imunitet, mogu prevenirati ozbiljnije oblike bolesti i komplikacije, piše Times of India.

Vlada RH projektima unaprijeđuje odnose i pruža potporu cijeloj BiH

Danas je u Kulturnom centru u Ljubuškom, u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održan svečani program povodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori za provedbu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu s korisnicima potpore.

Ravnatelj Doma zdravlja Kiseljak dr. Nino Baban i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić – Ramljak, sudjelovali su na potpisivanju Ugovora u vrijednosti 900 000 kuna za izgradnju nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku.

Uz kandidatkinju Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjanu Krišto, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, svečanom potpisivanju ugovora nazočili su brojni dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina u BiH.

Svečanosti je nazočio i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike uz izaslanicu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, kao i brojni uzvanici, predstavnici katoličke crkve, predstavnici društvenog života, braniteljskih udruga te gospodarstvenici.

Zahvalu u ime dobitnika potpore za 2022. na svečanosti popisivanja ugovora, uputio je Toni Kraljević, dopredsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministar financija.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svom obraćanju istaknuo je kako Vlada RH i ove godine pruža važnu potporu udrugama i ustanovama Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz koje osnažuje i ohrabruje hrvatski narod u njegovom nastojanju za ostanak i razvoj te očuvanje nacionalnog identiteta.

„U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu su u tu svrhu osigurana financijska sredstva u iznosu od 32.500.000,00 kuna i to za 148 projekata i programa: 11 iz područja zdravstva, 17 iz područja znanosti i obrazovanja, 25 iz područja kulture, 78 iz područja poljoprivrede i 17 projekata iz ostalih područja.

Ove godine, po prvi puta, pravne i fizičke osobe su mogle prijaviti programe/projekte iz područja poljoprivrede, što je iznimno važno za stvaranje uvjeta za održivi ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Milas.

Ministrica poljoprivrede u Vladi RH Marija Vučković, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, obraćajući se, prenijela je pozdrave predsjednika Plenkovića, te istaknula kako se projektima nastoji svakodnevni život Hrvata u BiH učiniti kvalitetnim. „Taj proces kontinuirano traje i mi ćemo se zalagati da ide na dobrobit cijele zemlje, ali istodobno i osnaži ravnopravnost i položaj hrvatskog naroda u BiH“, kazala je ministrica Vučković.

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u svome obraćanju, istaknula je značaj ovog događaja i potpisivanja ugovora potpore Vlade Republike Hrvatske, projektima za Hrvate u BiH. „Teško je naći riječi, kojima bi ukazali što ovo znači u pravom smislu riječi za Hrvate u BiH. Ovim projektima potpore Vlade RH unaprijeđuju se odnosi te pruža potpora cijeloj BiH. Zahvaljujem se svemu onomu što Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejem Plenkovićem, preko svojih ministara, diplomatskih mreža, aktivno radi na rješavanju pitanja koje je naznačajnije a tiče se pozicije i položaja Hrvata u BiH. Nadam se da ćemo u tome ustrajati, svjesni da je to naša odgovornost, naša zadaća, ali svi zajedno to možemo ostvariti jedino kada smo jedinstveni i u zajedništvu“, istaknula je Krišto.

„Ova potpora nije samo financijska, ona je prije svega prijateljska, koja govori i šalje poruku, kako predsjednik Planković i Vlada RH uistinu kroz ove projekte šalje poruku da smo jedan narod u dvije domovine. Naša politička odgovornost i obaveza jest da nastavimo dosljednu borbu za ostvarenje jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda u BiH, radimo to zajedno, snagom zajedništva, jer kada smo zajedno, uvijek smo pobjednici. Vjerujem da ćemo tako izboriti svoju jednakopravnost sa druga dva naroda, kako bi to bio temelj i jamac boljeg života i razvijanja u lokalnim zajednicama u stvaranju uvijeta kako bi svaki čovjek imao dostojanstven život“, zaključila je Krišto.

Posušje kao primjer modernoga razvoja i ulaganja u budućnost naše djece: Otvorenje nove Osnovne fra Petra Bakule

U Posušju je danas upriličena svečanost otvorenja moderne Osnovne škole fra Petra Bakuke, jednog od ključnih projekata Općine Posušje koja je dobila potporu i institucija Republike Hrvatske u implementaciji i ulaganju i adaptaciju.

Uz kandidatkinju HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjanu Krišto, predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, današnja svečanost okupila je brojne visoke dužnosnike hrvatske dužnosnike iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Izaslanik predsjednika Vlade RH Plenkovića bio je aktualni ministar obrazovanja u Vladi Radovan Fuchs, a svečanosti je nazočila i saborska zastupnica i potpredsjednica HDZ-a RH Zdravka Bušić državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Uz goste i prijatelje iz Republike Hrvatske svi politički dužnosnici iz Vlade ZHŽ-a, kao i drugih županija i razina vlasti nazočili u ovom povijesnom otvorenju u Posušju.

U svom pozdravnom obraćanju Borjana Krišto je izdvojila primjer ovog projekta u Posušju kao strateški ulog za našu djecu i budućnost. “Moje je zadovoljstvo da sam danas zajedno s vama u svečanosti otvorenja nove škole jednog ovakvog izdanja. Ovaj projekt bio je potreba zbog pozitivnih demografskih trendova koje ostvarujete i služite kao primjer svim drugim sredinama. Na poseban način, ovdje s ovog mjesta, želim podsjetiti i spomenuti na izgradnju športske dvorane koja će biti vaš i naš novi zajednički projekt”, zaključila je Borjana Krišto u svom govoru te poželila uspješan početak nove školske godine djeci, ali i njihovim roditeljima.

KARAMATIĆ: Možda je za Hrvate najbolje da Schmidt ništa ne uradi

U Bosni i Hercegovini bi u skorije vrijeme trebala i službeno započeti predizborna kampanja.

U međuvremenu u javnosti se sve više nagađa o mogućoj intervenciji Visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon BiH.

Kakva su očekivanja stranaka HNS-a te može li Schmidt nametnuti pravedno rješenje kojim bi se osiguralo i legitimno političko predstavljanje Hrvata, za Dnevnik RTV Herceg Bosne govori predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a BiH Mario Karamatić.

S njim je razgovarao kolega Goran Kutle.

U zamrznutom voću iz Poljske utvrđena prisutnost virusa hepatitisa A

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je na tržište Bosne i Hercegovine isporučeno zamrznuto voće podrijetlom iz Poljske u kojemu je utvrđena prisutnost virusa hepatitisa A.

Riječ je o proizvodu Ardo Fruitberry Mix s datumom upotrebljivosti do 11. svibnja 2024. Uvoznik u BiH je poduzeće Megamix d.o.o., Rajlovačka bb, 71000 Sarajevo. Kako navode iz ove agencije, sukladno važećim propisima, informacije potrebne za identifikaciju proizvoda i utvrđivanje sljedivosti dostavljene su na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini.

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod s naprijed navedenim podacima. Virus hepatitisa A prenosi se kontaminiranom hranom, vodom ili izravnim kontaktom s inficiranom osobom.

Razdoblje inkubacije varira u rasponu od 15 do 50 dana. Simptomi oboljenja obuhvaćaju vrućicu, malaksalost, gubitak apetita, dijareju, mučninu, želučane tegobe i žuticu. Svi oboljeli ne razviju simptome, a simptomi se češće pojavljuju kod odraslih nego kod djece.

SCHMIDT: Građani BiH trebaju uzeti stvari u svoje ruke, nije potreban Dayton 2

Međunarodna zajednica mora shvatiti da je njena uloga podrška, a ne upravljanje Zapadnim Balkanom, rekao je danas visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt na panelu o regiji na Bledskom strateškom forumu.

Drugog dana Bledskog strateškog foruma održan je panel pod nazivom EU i Zapadni Balkan: Tko je spreman?, na kojem su uz Schmidta sudjelovali i američki izaslanik za to područje Gabriel Escobar, predstavnik EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri vanjskih poslova Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije te Bosne i Hercegovine.

“BiH ne treba Dayton broj 2”

Govoreći o potonjoj, zemlji kojoj se bliže parlamentarni izbori, Schmidt je kazao kako nije potreban Dayton broj 2, nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.

“Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Europe, ne da njime upravljamo”, kazao je Nijemac koji se dan ranije sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Escobar je rekao da u BiH traje “etničko natjecanje u korupciji” te da ta država stoga ima “najgori demografski problem”.

“Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije”, rekao je izaslanik američke vlade, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji sudjeluju u tome.

Amerikanac je rekao da “tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu” pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, “bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu”.

“Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima”, poručio je.

Escobar je zaključio da, kao u slučaju nedavnog napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, svi uspjesi, “od Daytona do prošle subote, dolaze kroz jedinstvo EU i SAD-a”.

“EU ne može nastaviti glumiti da želi nove članice”

Lajčak je na bledskom panelu kazao kako je Europska unija danas spremnija nego ikad u proteklih dvadesetak godina na proširenje te da postoji novi zamah.

“Shvatili smo da ne možemo nastaviti glumiti da želimo nove članice i da vjerujemo našim partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi”, kazao je predstavnik EU koji je od 2007. do 2009. bio na Schmidtovoj današnjoj funkciji.

Bivši slovački ministar vanjskih poslova rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu dodatno pokazala kako je proširenje politički, a ne tehnički proces pa istaknuo da mu je “drago da je EU vratila svoj geopolitički razum i strateško vodstvo” dajući status kandidata Ukrajini i Moldaviji te uvjetno Gruziji.

Te zemlje su “manje spremne, ali su predanije” nego zemlje Zapadnog Balkana za koje se čini da se “danas više žale o svemu, osim o sebi, vjerujući da će ih geopolitika i inercija odvesti u EU, a ne reforme i težak rad”.

“Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo, nemojte kriviti EU”, rekao je Lajčak.

“Ruska agresija je promijenila svjetski poredak”

Slovak je kazao i kako je ruska agresija promijenila svjetski poredak, da se ne zna kakav će on biti u budućnosti, no da je za EU ključno da bude jedan od glavnih aktera – “da sjedi za stolom, ne da bude na meniju”.

“Ako ćemo za 5 godina i dalje biti zaokupljeni Zapadnim Balkanom, to znači da nismo geopolitički akter”, zaključio je.

Hina

U BiH se još traga za 7597 osoba nestalih u prošlom ratu

Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe BiH obilježio je Međunarodni dan nestalih osoba – 30. kolovoz te su se prisjetili svih osoba koje se smatraju nestalima i ukazali na činjenicu da su prisilni nestanci rezultat počinjenog zločina.

– Taj datum ima posebnu težinu u našoj zemlji, imajući u vidu da je u BiH tijekom rata nestalo oko 35.000 osoba te da se i danas, 30 godina nakon početka rata, još traga za 7597 nestalih osoba – kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić. Središnja manifestacija održana je u Banjoj Luci.

– Iz svih dijelova BiH želimo odati počast nestalim osobama i u isto vrijeme apelirati na sve one kojih se pitanje nestalih tiče, u najvećoj mjeri na nositelje vlasti, da se tom pitanju mora dati prioritet jer bez rješavanja pitanja nestalih osoba nije moguće uspostavljanje povjerenja i izgradnja demokratskog društva – naglasila je. Tako je, podsjetila je, prošle godine Međunarodni dan nestalih obilježen u Mostaru simboličnim bacanjem bijelih ruža sa Starog Mosta, a ove je godine to mirna šetnja u Banjoj Luci. Obilježavanje tog dana još je jedna prilika da se nositeljima vlasti skrene pozornost, i uz postignuti napredak u rješavanju nestalih osoba, kako je ovo najznačajnije pitanje ljudskih prava s kojima se suočava ne samo Bosna i Hercegovina nego i druge države bivše Jugoslavije.

– Naime, u zemljama bivše Jugoslavije traži se 11.000 nestalih osoba, a najveći broj nestalih, 70% od toga broja traži se u BiH – istaknula je. Kaže da je dosad u BiH pronađeno gotovo 80% nestalih osoba. – Međutim, nedostatak točnih informacija o lokacijama grobnica i zavjet šutnje onih koji znaju gdje su posmrtni ostaci ubijenih žrtava, koji su odlučni da sakriju istinu, otežava našu neumornu potragu za nestalim osobama – naglasila je.

Uhićena pjevačica Severina Vučković

Zagrebačka policija uhitila je pjevačicu Severinu Vučković u utorak oko podne u Zagrebu. Uhićenje je uslijedilo, kako doznaje Jutarnji list, nakon što su od splitskih kolega dobili zahtjev za njezinim privođenjem za potrebe kriminalističkog istraživanja.

Povod svemu i raspisivanju potrage je, kako doznaju, neprimjerena prepirka od utorka u splitskom domu majke poznate pjevačice. Prema prijavi sestre Marijane, pjevačica se navodno okomila na nju i to pred njihovom majkom. Bilo je to pod okriljem noći, jedan sat poslije ponoći kada se iz stana orila buka. Njih dvije su se navodno, prijavila je Marijana policiji, žestoko hrvale i šamarale, i to doslovno po cijelom stanu, donosi Jutarnji list.

Potpisan ugovor za izgradnju tunela ‘Novi’ vrijedan 25 milijuna KM

Tunel će biti dug 900 metara, ukupna vrijednost ugovorenih radova je 25.131.195,29 maraka, dok je vrijednost nadzora 847.000 maraka.

Ugovor za izvođenje radova na izgradnji tunela „Novi“ na južnoj mostarskoj obilaznici potpisan je u utorak u Mostaru. – Upravo smo potpisali jedan važan i veliki ugovor vezan uz gradnju mostarske južne obilaznice. Izvođači radova bit će „JV Hering“ iz Širokog Brijega te „Azvirt“ LLC iz Azerbajdžana, a nadzor će provoditi domaći konzorcij „IGH“ i „Integra“ iz Mostara i „Divel“ iz Sarajeva – rekao je direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić.

Tunel će biti dug 900 metara, ukupna vrijednost ugovorenih radova je 25.131.195,29 maraka, dok je vrijednost nadzora 847.000 maraka. – S obzirom da se ugovor za izgradnju tunela financira iz sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), rok izvođenja radova je 24 mjeseca. Imamo građevinsku dozvolu koju je izdao Grad Mostar i nadam se da ćemo za dvije godine izgraditi ovaj tunel – kazao je Pravdić.

Vlasnik tvrtke „Hering“ Ladislav Bevanda istaknuo je kako se radi o specifičnom i teškom poslu, ali da je zahvalan što je upravo njegova tvrtka dobila taj zadatak. – Posao je malo specifičan, tako da na nekom regionalnom tržištu ne možemo sami te surađujemo s tvrtkom „Azvirt“ iz Azerbajdžana. Nadam se da će biti sve u redu i da ćemo završiti ovo u zadanom roku – izjavio je Bevanda.

Direktor Cesta FBiH osvrnuo se na poskupljenja građevinskih radova i kako će ono utjecati na završetak južne mostarske obilaznice.

– Na dionici od tunela „Novi“ do kružnog toka u Rodoču imamo jedan manji tunel od 180 metara i vijadukt od 180 metara. Između ta dva tunela, pošto je uspon, biti će tri trake i bila je procijenjena vrijednost radova na 20-ak milijuna eura, ali radi porasta cijena i ona se povećala. Kada se vidi situacija s time, raspisat ćemo natječaj – kazao je Pravdić.

Po njegovim riječima, pri kraju su radovi na vijaduktu „Marijanovića draga“ na istoj dionici, iako ima određenih problema s imovinsko-pravnim odnosima.

– Napominjem da je i Vlada FBiH svojim kapitalnim transferima osigurala sredstva za nastavak izgradnje južne obilaznice, od tunela „Novi“ do kružnog toka u Rodoču u dužini od tri kilometra. Izgradnjom tog tunela očekujem da ćemo i ove radove završiti te da ćemo južnu obilaznicu pustiti u funkciju, a samim time preusmjeriti teški promet koji se sada odvija samim središtem Mostara – istaknuo je Pravdić.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić još jednom je naglasio kako ja izgradnja južne mostarske obilaznice od velikog značaja za sve žitelje Mostara. – Već mjesecima smo u kontaktu sa Cestama FBiH i razmišljamo kako što prije i efikasnije završiti južnu obilaznicu.

Rečeno je koliko je to važan projekt jer će se čitav kamionski promet koji dolazi iz zapadne Hercegovine preusmjeriti izvan grada. Teški promet sada ide centrom grada i predstavlja problem koji će se ovime napokon riješiti – kazao je gradonačelnik Kordić.

Znanstvenici: Ovo uobičajeno povrće smanjuje razinu šećera u krvi za 50 posto

Znanstvenici su utvrdili da jedno vrlo rasprostranjeno povrće može sniziti razinu šećera u krvi za 50 posto, a pretpostavljaju da bi se uskoro moglo ciljano preporučivati kao dio liječenja pacijenata koji boluju od dijabetesa, piše The Independent.

Naime, gušterača osoba s dijabetesom tipa 2 nije u stanju proizvesti dovoljno inzulina za regulaciju šećera u krvi, što znači da njihov šećer u krvi može doseći opasno visoke razine. Međutim, nalazi predstavljeni na 97. godišnjem sastanku The Endocrine Society u San Diegu u četvrtak 25. kolovoza otkrili su da ekstrakt lučice luka može značajno sniziti visoku razinu šećera u krvi i ukupne razine kolesterola kada se kombinira s antidijabetikom metforminom.

Vodeći autor studije Anthony Ojieh sa Sveučilišta Delta State je rekao: “Luk je jeftin i dostupan te se koristi kao dodatak prehrani. Ima potencijal za upotrebu u liječenju bolesnika s dijabetesom.”

Istraživači su teoriju testirali na štakorima. Tri skupine štakora s medicinski izazvanim dijabetesom dobile su različite doze ekstrakta luka kako bi se vidjelo hoće li im pojačati učinak lijeka. Doze su bile 200 mg, 400 mg i 600 mg po kilogramu tjelesne težine. Istraživači su također dali lijek i luk trima skupinama štakora bez dijabetesa, s normalnim šećerom u krvi.

Studija je otkrila da je kod štakora s dijabetesom došlo do velikog smanjenja razine šećera u krvi, ako su bili na terapiji antidijabetika i luka. Ekstrakt luka također im je smanjio ukupnu razinu kolesterola, pri čemu su doze od 400 mg i 600 mg imale najveće učinke.

Studija je također otkrila da je ekstrakt luka doveo do debljanja kod štakora bez dijabetesa, ali ne i kod štakora s dijabetesom. “Luk nema puno kalorija”, objasnio je Ojieh. “Međutim, čini se da ubrzava metabolizam i povećava apetit, što dovodi do unosa više hrane.”

Izvjesni Ivan Ćurčić rentao Passata i pobjegao, vlasnik ga neumorno traži

Provjerio sam i sa Graničnom policijom, kako su mi rekli, automobil nije prešao naše granice, kaže Hadžić za Dnevni Avaz.

Vlasnik Rent a cara “Hadžić Auto” iz Živinica Kemal Hadžić, prijavio je policijskim upravama Živinice i Kiseljak da mu je ukraden automobil.

Kako je rekao za portal “Avaza” automobil Volkswagen Passat CC mu je trebao biti vraćen prije 15 dana.

– Automobil sam izdao Ivanu Ćurčiću 1. kolovoza. Trebao ga je vratiti 16. kolovoza, ali nije. Sve sam prijavio policijama u Živinicama i Kiseljaku. Provjerio sam i sa Graničnom policijom, kako su mi rekli, automobil nije prešao naše granice – kaže Hadžić.

Passat CC koji izvjesni Ivan nije vratio

FOTO: AVAZ

Kaže da mu se Ćurčić prestao javljati na telefon i da ga je blokirao na telefonu.

– On radi u Njemačkoj u Hamburgu. Vozi kamion za neko poduzeće. Vjerujem kako je još u BiH jer Granična policija nema podatke da su on ili automobil napustili BiH. Išao sam mu na adresu, i nema nikoga. Roditelji su mu u Njemačkoj, a sestra studira u Sarajevu. Ni susjedi ne znaju gdje je – kaže za portal “Avaza” Hadžić.

Ukoliko netko ima informaciju o vozilu, Hadžiću možete javiti na +38763/790-548, prenosi Dnevni Avaz.

Predsjednik Čović u posjeti Novom Travniku: Strateško mjesto za razvoj prostora Središnje Bosne

Nakon posjete bolnici u Novoj Biloj, predsjednik Čović uputio se na sastanak s OO HDZ-a BiH Novi Travnik. Predsjednik OO HDZ-a BiH i načelnik Općine Stjepan Dujo prezentirao je sve pripremne procese koji su odrađeni u ovoj fazi pred početak službene kampanje.

HDZ BiH je uvijek bio i nastavit će biti predvodnik političkih procesa hrvatskog naroda ove općine.

Predsjednik Čović istaknuo je zadovoljstvo kontinuitetom rada koji odbor ulaže i izdvojio punu podršku u logističkom smislu.

Novi Travnik je jedan od ključnih središta hrvatskog naroda u Središnjoj Bosni i svi kapaciteti s viših razina moraju dati potporu u implementaciji svakog investicijskog projekta koji pridonose životnom standardu i uvjetima rada svakog pojedinca.

Uz predsjednika Čovića stranačko izaslanstvo u posjeti Novom Travniku činili su Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Marina Pendeš, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i kandidatkinja za Parlamentarnu skupštinu BiH, Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Parlament Federacije BiH, Ilija Nakić, nositelj liste za Sabor ŽSB te Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna.

Nakon sastanka uslijedio je posjet Župnom uredu Uzašašća Gospodinova i susretom sa župnikom Markom Majstorovićem. Župnik Majstorović upoznao je predsjednika sa stanjem Hrvata ove župe, kao i one nužne stvari potrebite za Hrvate ovog kraja. Katolička vjera očuvala je Hrvate na ovim prostorima stoljećima. Predsjednik Čović naglasio je enormnu važnost Crkve koja čuva tradiciju i povijest našeg naroda te snažnu potporu za sve projekte koje župljani rade.

Kiseljak.info

EP HZHB kreće s kupnjom struje od kućanstava

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB) omogućila je malim proizvođačima prodaju električne energije toj kompaniji iz obnovljivih izvora kako bi smanjila ovisnost o uvozu te troškove za kućanstva.

Kako su danas izvijestili iz kompanije sa sjedištem u Mostaru, jednog od tri elektroprivredna poduzeća u BiH, Uprava je donijela odluku o utvrđivanju uvjeta za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije priključenih na distribucijsku mrežu EP HZHB-a. Odluka se odnosi na proizvođače električne energije koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije s operaterom za obnovljive izvore energije ili drugim subjektom na elektroenergetskom tržištu BiH.

0.14 eura po kilovatsatu

EP HZHB je definirao otkupnu cijenu od 0.25 maraka (oko 0.14 €) po kilovatsatu. Odluka će biti na snazi do 1. siječnja 2024. godine.

Proizvođač mora imati dozvolu za rad za proizvodnju električne energije koju izdaje Regulacijsko povjerenstvo za energiju u Federaciji BiH (FERK) te rješenje o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača.

Problemi zbog sušne godine

Do sada su električnu energiju dvjema državnim elektroprivrednim kompanijama na području Federacije BiH mogle prodavati samo veće kompanije za proizvodnju električne energije. No poremećaji na svjetskom tržištu i visoke cijene električne energije potaknuli su EP HZHB da tu mogućnost proširi i na male proizvođače, uglavnom kućanstva.

EP HZHB proizvodi električnu energiju gotovo isključivo od hidroelektrana te iz jednoga vjetroparka. Zbog hidrološki iznimno loše godine EP HZHB uvozi značajne količine električne energije, no cijena krajnjim potrošačima nije se mijenjala i među najnižima je u Europi.

Litva dovršila ogradu na granici s Bjelorusijom

Litva je priopćila da je završila izgradnju ograde duž granice s Bjelorusijom kako bi se borila protiv ilegalne imigracije koju, prema Zapadu, potiče Minsk.

Ilegalna imigracija je ove godine porasla u Litvi, članici EU, na oko 4200 migranata, uglavnom s Bliskog istoka i Afrike, koji su prešli granicu iz susjedne Bjelorusije.

Zapad je optužio režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da manipulira priljevima migranata sa svojom saveznicom Rusijom u sklopu “hibridnog” ratovanja, što Minsk negira.

Barijera visoka četiri metra i sastavljena od bodljikave žice proteže se preko oko 550 kilometara granice dviju zemalja.

Završetak projekta objavila premijerka: “Tehnički je nemoguće podići barijere duž cijele granice”

Premijerka Litve Ingrida Simonyte objavila je završetak projekta i rekla da je “tehnički nemoguće” podići fizičke barijere duž cijele granice, koja prelazi preko jezera, rijeka i močvara.

Oštra migrantska politika Litve dovela je do optužbi da nezakonito vraća ljude preko granice.

Simonyte je rekla da će njezina vlada nastaviti svoju politiku i ispitati mogućnost njezinog provođenja bez uvođenja izvanrednog stanja.

No priznala je da bi to bio izazov s obzirom na međunarodno pravo, rekavši da njezina zemlja ima “puno posla”.

U subotu su litavski graničari odbili ulazak za 125 migranata, najveći broj od početka godine.

Policija je optužila bjeloruske kolege da pomažu migrantima da ilegalno uđu u Litvu i da su oštetili novu ogradu.

Veliki broj većinom bliskoistočnih migranata prošle zime izazvao je napeti sukob između istočne članice EU Poljske i Bjelorusije.

Poljska je kasnije izgradila čelični zid duž granice s Bjelorusijom kako bi odvratila migrante, rekavši da Lukašenkov režim destabilizira regiju.

Čović danas u posjeti Travniku i Novom Travniku

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović danas će u sklopu svojih redovnih aktivnosti posjetiti Općinske odbore Travnik i Novi Travnik.

Pored sastanaka sa stranačkim dužnosnicima Čović će posjetiti KŠC Petar Barbarić i Hrvatsku bolnicu dr. Fra Mato Nikolić u Novoj Biloj.

Teška prometna nesreća: Pet osoba ozlijeđeno

Pet osoba je ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja se dogodila na putu M-18 Živinice-Stupari. – U 10:25 sati prijavljena je prometna nesreća. Sudjelovala su dva putnička motorna vozila.

Pet osoba je ozlijeđeno i prevezeni su na ukazivanje medicinske pomoći – rekla je za Avaz glasnogovornica MUP-a Tuzlanske županije.

Vozačima se savjetuje oprezna vožnja na toj relaciji jer je put nepredvidljiv zbog oštrih krivina.

Izetbegović uputio poruka HDZ-u i SNSD-u: Blokirali ste sve i sad vam je kriva Turković

Znate dobro šta ste radili i da ste to radili namjerno poručio je Izetbegović predstavnicima HDZ-a i SNSD-a

Nakon optužbi predstavnika HDZ-a BiH i SNSD-a da je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, vodeći vanjsku politiku BiH, predstavljala „samo jedan narod“, a ne „sva tri konstitutivna naroda“, reagovao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

– Sve je napamet. Kada tražite da se netko smijeni, budite vrlo konkretni. Ja nisam čuo ništa konkretno, šta je to Bisera Turković uradila da bi bila smijenjena. Gdje je prekršila zakon, gdje je prekršila strategiju, gdje je prekršila Ustav i tako dalje. Da imate nešto konkretno, kazali biste to. Ne biste ovako paušalne apstrakcije iznosili – kazao je Izetbegović.

Podsjetio je Izetbegović na tvrdnje inicijatora smjene Bisere Turković da „nije pratila ono što je Dom naroda tražio od nje“

– Ovo tijelo, Dom naroda, koje je najveću blokadu priredilo BiH, namjerno da je podriva, koje nije htjelo da usvoji Proračun, koje nije htjelo da podrži NATO put BiH definiran strategijama, koje je kočilo i zaustavljalo europski put BiH. Danas smo na jedvite jade jedan od tih zakona uspjeli da usvojimo. Znate dobro šta ste radili i da ste to radili namjerno. I znate dobro ko je šef svega toga bio. I onda je kriva jedna ministrica što se tome suprostavljala, što je branila BiH. Svaka joj čast. Ja joj čestitam još jednom – poručio je Izetbegović.

Kiseljak: Na vječnu ljubav se zakleli vozeći motocikle

Ovog vikenda se dogodilo jedno lijepo i veoma neobično kiseljačko-fojničko vjenačanje.

Naime, lijepa Ostružanka Ensara Pamić i Bilalovčanin Maid Behlil su se jedno drugome zakleli na vječnu vjernost i da će jedno uz drugo biti u lijepim i manje lijepim trenucima.

Kako nam Ensara i Maid govore, poznaju se tri godine, a u vezi su do vjenčanja bili godinu i pol.

Ono što ovaj mladi, novopečeni bračni par dodatno karakteriše jeste njihova ljubav prema motociklima.

Kako za Mahallu.ba kažu, ljubav prema motorima nose iz najmlađih dana, sudbinski su se povezali i željno su iščekivali da njihov najljepši dan u godini ovjekovječe i fotografijama na njihovim omiljenim ljubimcima.

Ovom mladom, bračnom paru želimo svu sreću i uspjeh u njihovom životu, puno pređenih, sigurnih kilometara i da im vjetar na motorima, što bajkeri kažu, uvijek puše u leđa.

Izvor

“Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu jednakopravna”

Na Bledskom summitu susreli su se hrvatski premijer Andrej Plenković i visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Kako je na svome Twitter nalogu objavio Plenković, razgovarao je s visokim predstavnikom o situaciji u Bosni i Hercegovini uoči Općih izbora.

– Podupiremo njegova nastojanja da BiH učini funkcionalnijom i stabilnijom zemljom, u kojoj Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu jednakopravna, istaknuo je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Na #BSF22 razgovor s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom o situaciji u Bosni i Hercegovini uoči Općih izbora. Podupiremo njegova nastojanja da BiH učini funkcionalnijom i stabilnijom zemljom, u kojoj Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu jednakopravna. pic.twitter.com/8i8dENYOTu

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) August 29, 2022

Kiseljak: Pomoć u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka

Federalno ministarstvo raseljenih i izbjeglica počelo je sa potpisivanjem ugovora nakon provedenog Javnog poziva izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Federacije Bosne i Hercegovine i općina Republike Srpske.

Pomoć u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije Programa obnove stambenih jedinica dodjelom građevinskog materijala i sredstava za ugradnju i Programa obnove stambenih jedinica po sustavu „ključ u ruke“ raseljenim osobama i povratnicima.

Sredstva su osigurana iz Proračuna Federacije BiH „Transfer za raseljena lica i povratnike“,
sredstava Kantona, općina, kreditnih sredstava i drugih donatora.
Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica a tripartitni ugovori se potpisuju sa korisnicima te predstavnicima Općine.

U Općini Kiseljak ugovore su potpisala dva korisnika koja su ispunila uvjete predviđene javnim pozivom i to Enesa Japaur i Šemsa Čilaš. Riječ je o donaciji građevinskog materijala koji će korisnicima omogućiti izgradnju ili sanaciju stambenih jedinica. S druge strane Općina se obvezala pružiti svu potrebnu pomoć kako korisnicima tako i donatoru u cilju što boljeg i bržeg implementiranja potpisanih ugovora.

Šef Shella: Plina neće biti godinama

DIREKTOR naftnog giganta Shella, Ben van Beurden, upozorava da bi Europa mogla biti suočena s ograničenim pristupom energentima i dulje od samo jedne zime.

Kako piše Reuters, čelnik najveće europske naftne kompanije smatra da bi kriza mogla potrajati nekoliko godina, nakon što su cijene plina prošlog tjedna skočile na rekordne razine u jeku dodatnih smanjenja ruskih isporuka, što je signal da bi cijeli kontinent mogao zaglibiti u dubokoj recesiji.

Van Beurden: Razdoblje pred nama sigurno neće biti lako

“Kriza će dovesti na kušnju solidarnost država članica Europske unije, s obzirom na to da će svaka pojedina vlada biti prisiljena odlučivati o načinu na koji će osigurati nastavak rada ključnih industrijskih sektora. Pritisci na opskrbu energentima vjerojatno neće biti ograničeni na samo jednu zimu”, kazao je Van Beurden.

“Sasvim je moguće da je pred nama nekoliko zima tijekom kojih ćemo morati iznalaziti rješenja kroz uštede, redukcije i vrlo brz pronalazak alternativa. Da će razdoblje pred nama biti na neki način lako ili da će sve brzo završiti, mislim da je to fantazija koju bismo trebali ostaviti po strani”, zaključio je prvi čovjek Shella.

Mađarski ministar: Čekaju nas novi problemi ako EU ne integrira zapadni Balkan

Europa će doživjeti nove strateške probleme ako ne uspije u integraciji zemalja zapadnog Balkana, rekao je danas na Bledu mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó.

Mađar je na Bledskom strateškom forumu kazao kako zapadni narativ o sukobu u Ukrajini nije isti u zemljama koje nisu na europskom i sjevernoameričkom kontinentu. Mađarski ministar to smatra svojevrsnim strateškim porazom Europe i ističe da je stoga ključno da Europa što prije postigne mir u svom okruženju.

“Mislim da trenutna situacija mora svima jasno pokazati da Europska unija mora ubrzati integraciju jer što smo veći, to smo snažniji”, kazao je Szijjártó.

“Ako se nismo sposobni više integrirati, posebno zapadni Balkan, čekaju nas novi strateški problemi”, zaključio je Szijjártó, ministar zemlje koja je tražila i dobila izuzeće iz europskih sankcija ruskom energetskom sektoru.

“Kupnja ruskog plina je mađarsko pitanje”

“Zašto kupujemo plin od Rusa? Jer ga fizički ne možemo kupiti nigdje drugdje”, naglasio je. “Zato nismo i nećemo podržati energetske sankcije. I to nema ruski aspekt, to je čisto mađarsko pitanje”, zaključio je.

Šef hrvatske diplomacije Grlić Radman složio se da proširenje mora biti prisutnije u europskoj vanjskopolitičkih agendi te da Europa mora spriječiti bilo kakve eskalacije na zapadnom Balkanu i “domino-efekt” ukrajinskog sukoba.

Istaknuo je da Europa mora nastaviti pokazivati solidarnost s Ukrajinom jer ruski napad predstavlja rizik za demokraciju i europske vrijednosti. Dodao je da je ruska agresija signal da EU mora pronaći načine da prestane biti ovisna o ruskim energentima.

Grlić Radman: Očekujemo da Schmidt izmijeni izborni zakon u BiH

Govoreći o predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini, Grlić Radman je rekao da Hrvatska od visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta očekuje da iskoristi svoje bonske ovlasti za izmjenu izbornog zakona kako bi se osigurala jednakopravnost triju konstitutivnih naroda.

Grlić Radman i premijer RH Andrej Plenković u ponedjeljak su se sastali sa Schmidtom i razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini uoči općih izbora, napisao je premijer na Twitteru.

“Podupiremo njegova nastojanja da BiH učini funkcionalnijom i stabilnijom zemljom, u kojoj Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu jednakopravna”, rekao je Plenković.

Schmidt će na forumu govoriti u utorak, uz američkog predstavnika za zapadni Balkan Gabriela Escobara, predstavnika EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslava Lajčaka, šeficu diplomacije BiH Biseru Turković i ministre vanjskih poslova Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Još ništa od ukidanja akciza na gorivo

Danas je Dom naroda državnog parlamenta izglasao da se ukinu akcize na gorivo, što je trebalo značiti da će ovaj energent biti jeftiniji za 0,30 do 0,40 KM, ali samo na mjesec dana. Međutim pošto je zakon usvojen u različitim tekstovima u oba doma, mora ići na usaglašavanje.

S obzirom da je ovaj zakon ranije, još u ožujku usvojio Predstavnički dom, neophodno je da danas usvojeni tekst zakona u Domu naroda ponovo usvoji i Predstavnički dom.

Međutim, sada je upitno da li će akcize biti ukinute i na mjesec dana, s obzirom da je teško očekivati da Predstavnički dom prihvati amandman Dušanke Majkić da ukidanje akciza bude na snazi samo mjesec dana, što su podržali delegati SNSD-a i HDZ-a.

Svi delegati su danas podržali ukidanje akciza. Podsjetimo, Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je u ožujku ove godine usvojio ukidanje akciza. SDP je predložio ukidanje ovog financijskog nameta, kao mjeru za ublažavanje negativnih posljedica inflacije, tj. poskupljenja.

Prihvaćen je amandman delegatkinje SNSD-a u Domu naroda Dušanke Majkić da se ovaj prijedlog treba primjenjivati mjesec dana. Amandman su podržali delegati iz SNSD-a i HDZ-a, ali ne i delegati iz ostalih stranaka.

Političke, institucionalne i proceduralne peripetije su učinile da danas gornji dom državnog parlamenta prihvati ovaj prijedlog, ali uz ogromnu neizvjesnost da li će ovaj zakon ikad stupiti na snagu.

Akcize na gorivo su uvedene 2017., a oni koji su to podržavali tvrdili su da će se time doprinijeti bržoj izgradnji autocesta, odnosno ekonomskom razvoju države.

Diferencirana stopa PDV-a, kao još jedna moguća mjera protiv poskupljenja, još nije uvedena.

HUMANITARNA ORGANIZACIJA “OBRADUJ NEKOGA” DONIRALA RUKSAKE S PRIBOROM UČENICIMA PŠ BILALOVAC

Nedavno je Humanitarna organizacija “Obraduj nekoga” objavila poziv malim područnim školama da apliciraju za donaciju u opremanju školaraca.

Učiteljica Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac (PŠ Bilalovac), Almira Dahija aplicirala je za Područnu školu Bilalovac i oni su odabrali baš tu školu.

Hvala im u ime cijelog kolektiva, roditelja i učenika. Osmijeh i zadovoljstvo na licima djece nakon preuzimanja ruksaka dokaz je vrijednosti ovog projekta, izjavili su iz škole.

Predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u Fojnici: Siguran sam da će opći rezultat biti odličan

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas je posjetio Fojnicu, te održao radni sastanak s članovima Općinske organizacije HDZ-a BiH Fojnica.

Na sastanku se razgovaralo o aktualnim prilikama u Fojnici, važnim projektima za ovu općinu koje je potrebno realizirati u sinergiji s višim razinama vlasti. Istaknuta su dva glavna projekta, izgradnja osnovne škole po hrvatskom planu i programu i izgradnja vrtića. Također, govoreno je i o dosadašnjim i predstojećim aktivnostima stranke, koje je prezentirao predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Branko Stanić.

Stanić se posebno osvrnuo i na pripreme za predstojeće Opće izbore u BiH, kao i na aktivnosti izbornog stožera, pri realizaciji programa te svih drugih planiranih radnji u kampanji do dana izbora.

Na sastanku je iskazana dobra i pozitivna politička atmosfera, kao i vjera u buduće pozitivne pomake kako u gospodarstvu tako i u turističkim, sportskim, pa i svim drugim sadržajima u Fojnici, a ovaj sastanak i potpora, dodatni je motiv svima u Fojnici, istaknuto je na održanom sastanku.

„Ne sumnjam kako ćemo ozbiljno odraditi i naredno razdoblje kampanje, i siguran sam da će opći rezultat biti odličan“, istaknuo je predsjednik Čović, uz iskazano zadovoljstvo prezentiranim stanjem i aktivnostima, kazao je kako će Fojnica i dalje dobivati potporu i sa viših razina vlasti u svim projektima. Napomenuo je, kako se do kraja mora voditi pozitivna i aktivna kampanja na terenu.

Uz predsjednika Čovića, sastanku su nazočili i Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Parlament Federacije BiH te Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna.

Predsjednik Čović današnje obaveze završio je u Deževicama, općini Kreševo, gdje se u Župi Gospe Snježne i Svetištu sv. Jakova susreo sa župnikom don Jozom Majićem.

Bradara o zahtjevu za smjenu Turković: ‘Ponaša se kao ministrica jednog naroda i jedne stranke’

Već dvije godine u Parlamentu BiH traži se rasprava o radu Ministarstva vanjskih poslova BiH

Na prijedlog Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kojeg potpisuje Lidija Bradara, predsjednica Kluba, Dom naroda na današnjem je zasjedanju usvojio inicijativu za smjenu ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.
Inicijativa je upućena predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji. U obrazloženju podnesene inicijative, smjena Turković traži se zbog “izrazito neprofesionalnog, samovoljnog, institucionalno neusklađenog djelovanja i poduzimanja štetnih postupaka kojima se već dulje vrijeme sustavno urušava autoritet i vjerodostojnost BiH u području međunarodnih odnosa, kako na vanjsko-političkom tako i na unutarnjem planu destrukcijom sustava unutarnje koordinacije i odlučivanja, o vanjskopolitičkim pitanjima”.

Inicijativu su pored izaslanika HDZ BiH podržali su i izaslanici SNDS-a, odnosno većina klobova Hrvata i Srba.

„Ako Klubovi dva od tri konstitutivna naroda ne doživljavaju svojom ministricom, onda je jasno da ona ne provodi politiku BiH već politiku jednog naroda i jedne stranke. Samim time narušila je principe koordinacije u oblasti vanjske politike, jedan od temeljnih principa definiranih Daytonskim sporazumom“, kaže nam predsjednica Kluba Hrvata u PS BiH Lidija Bradara.

Neprofesionalno ponašanje ministrice Turković, kakvim su ga ocijenili potpisnici inicijative za njezinu smjenu, traje već duže vrijeme i ne očituje se samo u jednostranim dopisima prema međunarodnim dužnosnicima i diplomatama te nije nikakav čin osvete.

„Mi već dvije godine tražimo raspravo u radu Ministarstva vanjskih poslova u Parlamentu BiH. Našem zahtjevu nikad nije udovoljeno niti se ministrica Turković očitovala na njega. Jedan od razloga zbog kojeg tražimo njezinu smjenu je i
nepoštovanje prema Parlamentu BiH“, pojasnila nam je Bradara.

U zaštitu ministrice Turković stali su izaslanici SDA na čiji je prijedlog imenovana poručivši da inicijativa za njezinu smjenu u Vijeću ministara BiH „neće proći“. Budući da je isključivo, po ocjenu Klubova Hrvata i Srba zastupala interese jednog naroda i jedne stranke, obrambeni stav SDA prema Turković sasvim je očekivan.

N1 TVRDI: Zbog politike BH Telecom nam gasi signal

Gledatelji programa N1 za dva dana bi mogli ostati bez prilike gladeti sadržaj ove televizije.

Kako je objavio portal N1, ugovor između kompanije United Media, kao vlasnika N1 televizije, i javnog poduzeća BH Telecom ističe 31. kolovoza, a pregovori o produženju ugovora bezuspješno se privode kraju.

– Tako će gledatelji ostati uskraćeni za predizborne debate i izbornu noć na N1.

“Politička odluka”

N1 navodi da “odluka BH Telecoma o isključenju signala N1 nije poslovna, nego politička”.

– Najava uprave BH Telecoma da će ugasiti N1 dolazi u vrijeme pred početak kampanje za Opće izbore u BiH.

Posebnu težinu ima činjenica da su rukovodeći ljudi BH Telecoma visokopozicionirani kadrovi vladajuće stranke SDA, a aktualni generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman ujedno je i predsjednik kantonalnog odbora SDA Sarajevo, blizak je suradnik stranačkog lidera Bakira Izetbegovića i njegove supruge Sebije – navodi N1.

Kako su ranije objavili, BH Telecom planira od 1. rujna ugasiti i signal Sport kluba, televizije koja je također u vlasništvu United Media, čime će publiku ostaviti bez mogućnosti da prati utakmice košarkaških Zmajeva na Europskom prvenstvu koje počinje 1. rujna, povijesni nastup Zmajica na Svjetskom košarkaškom prvenstvu koje starta 22. rujna, kvalifikacijske utakmice košarkaša za Svjetsko prvenstvo, kao i brojne druge značajne sportske događaje na koje ekskluzivna prava ima Sport klub.

Jednostavni trikovi za uštedu energije i smanjenje računa

Zbog porasta cijena energenata, raste i zabrinutost građana. No, postoji nekoliko načina kako smanjiti račune, a da se ne smrzavate tijekom zime.

Jedan od najučinkovitijih načina uštede šest do osam posto plina je smanjenje temperature na bojleru ako imate kondenzacijski kombinirani bojler, piše Metro.

Kod većine takvih bojlera temperatura je oko 80 Celzijeva stupnja, ali ne mora biti tako visoka. Ako primijetite paru kako izlazi iz dimnjaka znači da je temperatura previsoka, objašnjavaju stručnjaci.

U domu će i dalje biti toplo, samo će možda trebati malo više vremena da se prostor zagrije. Uštedjeti možete i isključenjem funkcije predgrijavanja kotla.

Možda ćete morati čekati duže da se voda zagrije, ali tako možete uštedjeti pet do deset posto plina.

OSIJEK – HAJDUK 2:1 Osijek prekinuo veliku krizu i pobjegao s dna HNL-a

Osijek je u utakmici sedmog kola SuperSport HNL-a pobijedio Hajduk 2:1. Golove su za Osijek zabili Leovac i Beljo, a za Hajduk je jedini pogodak zabio Livaja. Osijeku je ovo bila druga pobjeda ove sezone. Momčad Nenada Bjelice popela se s posljednjeg, desetog mjesta na peto mjesto prvenstvene ljestvice.

Trener Hajduka Valdas Dambrauskas u prvu postavu je stavio Anthonyja Kalika, koji je prije par dana potpisao za splitski klub. Lovre Kalinić otpao je zbog ozljede, a na golu ga je zamijenio Sentić. Kapetan Hajduka bio je Marko Livaja, kojem je noć prije utakmice u prometnoj nesreći poginuo otac.

Odlično prvo poluvrijeme Osijeka

Utakmica je krenula žestoko s obje strane, s dosta grubih prekršaja u ranoj fazi. Hajduk je prvi stigao do prilike. Biuk je u 17. minuti pucao s pet metara nakon ubacivanja Livaje, a Ivušić je to obranio. Lopta ga je pogodila.

Marin Leovac zabio je za 1:0 u 23. minuti. Mile Škorić dugom je loptom pronašao Kleinheislera na lijevoj strani. Mađar je probio lijevu stranu i dao povratnu loptu za Leovca, koji je prizemno pogodio nebranjeni kut Sentićeve mreže. Bio je to prvi ovosezonski gol lijevog beka Osijeka.

Kleinheisler odigrao je vrhunsko prvo poluvrijeme. na lijevom krilu radio je kaos hajdukovcima, a, nakon asistencije za prvi, iznudio je u 39. minuti penal nakon kojeg je pao drugi gol Osijeka. Grgić je srušio Mađara u kaznenom prostoru, a Beljo bio siguran s bijele točke.

Livajina panenka za povratak u utakmicu

Dambrauskas je u nastavku pokušao osvježiti momčad. Izvadio je Biuka i Lovrencsicsa, a ušli su Sahiti i Mikanović. Kod Osijeka je kapetan Mile Škorić zbog ozljede morao prisilno van, a zamijenio ga je Barišić.

Hajduk je morao podignuti intenzitet igre, a uspjeli su Splićani i gurnuti loptu u gol u 55. minuti. Sahiti je zabio, ali je Kalik u začetku akcije bio u zaleđu pa je taj gol poništen, iako je na ponovljenim snimkama isprva izgledalo da zaleđa nije bilo.

Bjelica je odlučio već na početku drugog dijela zatvoriti utakmicu, izveo je Fiolića i Caktaša, a uveo Žapera i Brleka. Hajduk je imao inicijativu i u 73. minuti je stigao do pogotka. Awaziem je izborio kazneni udarac, srušio ga je Leovac, a Marko Livaja panenkom je smanjio prednost Osijeka.

Mlakaru poništen pogodak

Hajduku je do kraja utakmice poništen još jedan pogodak. Jan Mlakar zakucao je u 82. minuti loptu u gol iz blizine, no sudac Čulina je, uz pomoć VAR-a, zbog zaleđa na početku akcije morao poništiti pogodak.

Do kraja je Hajduk stvorio još nekoliko šansi, no Ivušić se pobrinuo da tri boda ostanu u Gradskom vrtu nakon desetominutne sudačke nadoknade. Utakmica je nekoliko puta prekinuta zbog bakljade i VAR-provjera.

Hajduku je ovo treći ovosezonski poraz u prvenstvu. Splitski je klub ostao na trećem mjestu iza Dinama i Slaven Belupa. Imaju Splićani dvije utakmice manje, s Rijekom i Goricom, koje su odgodili zbog europskih utakmica.

Potres u BiH od 3.2 po Richteru

Danas u 18:50 dogodio se potres u BiH, epicentar potresa bio je u gradu Bileća, na jugoistočnom dijelu BiH. To je 20 kilometara istočno od Stoca.

EMSC je objavio da je magnituda potresa iznosila 3.2 po Richteru. Potres su osjetili i stanovnici dubrovačkog područja, što je i prijavljeno nekoliko puta na aplikaciji EMSC-a.

“Lagano se osjetio”, komentirao je netko iz Mokošice u Dubrovniku.

#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 16 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/HXslzg6ILO

— EMSC (@LastQuake) August 28, 2022

Fojnica: Obilježena 29. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne

Večeras,nakon svete mise u crkvi Duha Svetog u Fojnici,upriličeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju kod Križa za sve poginule i preminule branitelje te žrtve rata kao i umrle dužnosnike i utemeljitelje HR HB u povodu utemeljenja HR HB.

Vijence je položilo i svijeće zapalilo izaslanstvo OO HDZ BIH Fojnica,obitelji stradalih i umrlih, mještani te drugi vjernici.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen – Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.

Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH. Ovaj teritorij je površinom zahvaćao prostor od 10.950 km2.

BUSOVAČA: OBILJEŽENA 29. OBLJETNICA UTEMELJENJA HRVATSKE REPUBLIKE HERCEG BOSNE

U povodu obilježavanja 29. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, na središnjem spomen obilježju u Busovači, izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno dopredsjednikom HDZ-a BiH i predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom položilo je vijence, upalilo svijeće, odalo počast poginulim i umrlim braniteljima HVO-a, te poslalo poruku zajedništva kroz obilježavanje ovog važnog datuma za hrvatski narod.

Uz Predsjednika Federacije BiH, u obilježavanju 29. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne sudjelovali su i: predsjednica OO HDZ-a BiH Busovača i ministrica financija u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić, dopredsjednica ŽO HDZ-a BiH ŽSB i zastupnica u Saboru ŽSB Suzana Krišto, predsjedatelj OV Busovača Josip Mravak, predsjednik Zajednice udruga HVO HB ŽSB Drago Smoljo, predsjednik UDVDR HVO HB Busovača Marinko Ćosić, predsjednica OO ZŽ HDZ BiH KKK Busovača Ankica Komšić, predsjednica OO Mladeži HDZ-a BiH Busovača Marija Ćosić, članovi OO HDZ-a BiH Busovača, vijećnici HDZ-a BiH u OV Busovača i drugi.

BiH: Cijene rasle više od 15, a plaće 12,9 posto

Kako živjeti i preživjeti u BiH, prema podacima Eurostata, drugoj državi u Europi nakon Albanije po siromaštvu, većina stanovnika ni sama ne zna.

Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine popela se na 17,6 posto u srpnju na godišnjoj razini, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Rekordna inflacija

Ovo je najveća inflacija u posljednje 22 godine, napisao je tim povodom ekonomist Vjekoslav Domljan na svom Twitter nalogu.

Potrošačke cijene su u srpnju, u odnosu na lipanj, u prosjeku porasle 0,4 posto. Cijene hrane zabilježile su u srpnju rast od 25,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su cijene bezalkoholnih pića imale rast od 16,5 posto. Upotreba prijevoznih sredstava, uslijed poskupljenja goriva, skuplja je 41 posto, dok je cijena usluga prijevoza porasla 18 posto.

Poslije ovih stavki, najveći rast bilježe električna energija, plin i drugi energenti, gdje poskupljenje na godišnjoj razini iznosi 23,6 posto. Udar na kućne proračune dodatno pojačava povećanje cijena dobara i usluga vezanih za redovito održavanje kuće za 12,3 posto.

U prvih sedam mjeseci, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potrošačke cijene u Federaciji BiH veće su 13 posto. Inflacija, o kojoj je donedavno rijetko tko bilo što znao, danas je sastavni dio života građana u Bosni i Hercegovini. Mjesečna primanja – bilo plaća ili mirovina – potpuno su izgubila vrijednost.

Dok se nekada za stotinu maraka mogla obaviti mjesečna nabava osnovnih životnih namirnica, danas stotinu maraka koštaju dva ručka za četveročlanu obitelj. Poskupljenja u odnosu na prije pola godine gotovo su tri puta veća. I redovi pred narodnim kuhinjama sve su veći. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini u lipnju je bila 1126 maraka, što je za 12,9 posto ili za 129 maraka, više nego u istom razdoblju 2021. godine.

U lipnju je inflacija u BiH iznosila 15,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Rastu plaća najviše je doprinijelo povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH na početku godine kao i u Republici Srpskoj dva puta tijekom ove godine. I neki poslodavci povećali su zarade radnicima kako bi ih zadržali u vrijeme kada mnoga kvalificirana radna snaga napušta BiH i odlazi na rad u inozemstvo. Međutim, rast zarada u većini djelatnosti bio je manji od rasta bujajuće inflacije, tako da smo svi osiromašili.

Kako tvrdi za Faktor Muris Čičić, ekonomski stručnjak, inflacija je teška bolest koja se ne može tako lako izliječiti, pa smo svi na gubitku.

Svima se obezvrjeđuje plaća, dnevnica, nadnica, ušteđevina ili bilo kakvi drugi novčani prihodi. U borbi protiv inflacije, naravno, moraju sudjelovati vlade svih zemalja u svijetu. Kako smanjiti inflaciju? Naše vlade u Bosni i Hercegovini mogu samo pokušavati gasiti požar. Kada bi vlade u BiH imale dovoljno novca da svima podignu primanja na razini inflacije, onda ne bi bilo inflacije, a što je nemoguće u našem slučaju, kaže Čičić.

Nažalost, bez obzira na to koliko vlade čine da se pomogne određenom dijelu stanovništva, posljedice inflacije ne mogu se anulirati.

Građani ogorčeni

Dijelu stanovništva koji ima bolje prihode ni ne treba pomagati, smatra Čičić.

Naša država ne može svima pomoći, pa zbog toga izdvajam dio stanovništva koji ima veće prihode od siromašnih. Znači, ne smanjivati cijenu goriva svima, pa da se voze više oni koji imaju, nego smanjivati cijenu prijevoza stanovnicima koji nemaju ni za hranu, odjeću, obuću. Suština inflacijskih mjera je u pomaganju siromašnim jer ipak je BiH socijalna država i mnogo je onih kojima pomaže. Mogla bi se konačno napraviti i socijalna karta, ali u BiH je to teško sustavno napraviti, pa nemamo točne podatke o broju siromašnih kojima je nužna pomoć, zaključuje profesor Čičić.

A što kažu građani?

Mi smo naučili trpjeti. Postoji jedna stara misao iz nekog vremena u kojem narod šuti. Treba malo popustiti što nije loša poruka za političare. Narod šuti, a ne znam dokle će. Što se tiče inflacije, to je moje nestručno mišljenje, kaže jedan građanin.

Mahune su bile dvije marke, a sada su sedam maraka. Evo, i ovi sirevi su bili dvije marke, a sada su četiri. Strašno je skupo i ne znam kako to svijet uspijeva izdržati. Najteže mi je kada vidim omladinu kako prosi, govori on.

Iza građana Bosne i Hercegovine četiri su teške godine – pandemija te briga kako preživjeti, a nakon toga rat u Ukrajini i njegove posljedice za svijet, pa i građane BiH, koje su teško pogodile i onako lošu ekonomiju. Ako bismo analizirali sve dosadašnje ankete u kojima se pitalo građane o životu u BiH, u protekle četiri godine ništa se nije promijenilo.

Svaki put isti odgovor: Ljudi gladni, male plaće i korupcija duboko u svim sferama života – bez razlike o kojemu se entitetu, gradu, općini radi.

(www.jabuka.tv)

Kiseljak: Obilježena 29. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne

Danas 28. kolovoza u Kiseljaku kao i ostatku Bosne i Hercegovine obilježena je 29. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne od kada je utemeljen.

Izaslanstvo OO HDZ BiH Kiseljak, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i obitelji poginulih Branitelja položili su vijence i zapalili svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim braniteljima HVO-a u Kiseljaku.

– Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i svih onih koji su bili u takvoj jednoj političkoj, vojnoj i policijskoj strukturi, siguran sam da mi danas ne bi imali Bosnu i Hercegovinu, niti bi hrvatski narod mogao maštati o svojoj jednakopravnosti na svakom dijelu Bosne i Hercegovine, izjavio je Boris Mrnjavac, predsjednik Mladeži OO HDZ BiH Kiseljak.

VIDEO: Proglašenje Hrvatske Republike Herceg Bosne u Grudama 28.08.1993.g. i dio prigodnog govora tadašnjeg predsjednika mr. Mate Bobana.

Orašje: Započelo obilježavanje 29. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne

Na današnji dan 1993. godine, prije 29 godina u Grudama je, Hrvatska zajednica Herceg Bosna prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu.

Obilježavanje obljetnice započelo je u Orašju kod spomen obilježja, gdje je izaslanstvo dužnosnika Hrvatskog narodnog sabora, predvođeno Draganom Čovićem i kandidatkinjom Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjanom Krišto, položilo vijenac i svijeće. Izaslanstvo je potom nazočilo sv. misi u župi blaženog Alojzija Stepinca u Orašju, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Program obilježavanja 29. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg – Bosne, nastavlja se nizom aktivnosti po gradovima i općinama u cijeloj BiH. U svim gradovima bit će upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća kako bi se odala počast poginulim i umrlim braniteljima HVO-a, te poslala poruka zajedništva kroz obilježavanje ovog važnog datuma za hrvatski narod.

„Kada obilježavamo značajne obljetnice, kao što je i ova 29. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne, uvijek se prisjećamo što je zapravo taj događaj značio nekada, prije 29. godina, a što znači danas, kada je u pitanju Hrvatska Republika Herceg Bosna, što znači i u ovome aktualnom političkom trenutku. Ona kao politička, ekonomska, teritorijalna organizacija uspostavljena je prije 29. godina, njoj je prethodila Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kako bi obranila Bosnu i Hercegovinu kao domovinu i hrvatskog naroda, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Ona je legalna, Hrvatska Republika Herceg Bosna unesena je u Washingtonski pa i Daytonski mirovni sporazum, tako danas moramo cijeniti ono što su oni koji su sebe i svoj život utkali u našu slobodu. Mi danas moramo nastaviti raditi na jednkopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH. Bosna i Hercegovina jest država tri konstitutivna naroda, ali s nejednakim pravima. Moramo učiniti sve da svaki narod bude jednakopravan u smislu biranja legitimnih političkih predstavnika u institucijama predviđenim za zaštitu kolektivnih prava, posebno kada je u pitanju institucija Predsjedništva i Domovi naroda“, kazala je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U isto vrijeme u Grudama je služena sv. misa u župnoj crkvi u Gorici, te je izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH i Glavnog vijeća HZ HB položilo vijenac i svijeće na grob predsjednika HR HB mr. Mate Bobana.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća HZ HB položit će vijence i svijeće pred spomen obilježje ispred Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače, danas u 18 sati, prisjećajući se svih umrlih dužnosnika i utemeljitelja HR HB kao i svih poginulih branitelja, priopćio je HDZ BiH.

Ruski diplomati uvjeravaju građane BiH da su SAD i Zapad pred propašću

Na Facebook stranici ruskog veleposlanstva u Sarajevu postavljena je objava u kojoj stoji ocjena da su Sjedinjene Države zemlja kojoj su temelji napola rascijepljeni, a pukotine se produbljuju, a kao dokaz tomu ponudili su tvrdnju da SAD danas nije u stanju zaštititi niti Europu.

“Cijeli svijet je vidio što je SAD postigao u Afganistanu, Libiji i Jugoslaviji”

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy ranije je ovog tjedna u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) kazao da će Washington nastaviti snažno podupirati teritorijalni integritet i suverenitet BiH uključujući pravo te zemlje da sama odluči hoće li postati članica NATO-a.

“Želim podsjetiti na ono što je rekao državni tajnik Anthony Blinken u svom svjedočenju pred Kongresom. Mi ne odlazimo, nećemo nestati, održat ćemo svoje međunarodno prisustvo ovdje i naše međunarodno vojno prisustvo. Mislim da je to veoma važno uzeti u obzir kada se procjenjuje sigurnosno stanje u BiH”, kazao je Murphy komentirajući ranije prijetnje iz Moskve upućene BiH nastavi li ta zemlja put prema članstvu u NATO-u.

Iz ruskog su mu veleposlanstva sada odgovorili da je cijeli svijet vidio što je SAD postigao u Afganistanu, Iraku, Libiji te nekadašnjoj Jugoslaviji i što je iz toga proisteklo. Kažu da je sve to rezultat promoviranja politike dominacije i segregacije što će u konačnici rezultirati “propašću zapadnog svijeta”.

Tvrtke bez ijednog radnika zaradile 170 milijuna KM

Čak 1838 tvrtki u RS-u u 2021. nije imalo zaposlenih, ali to nije bila prepreka da poslovnu godinu završe s dobitkom od gotovo 170 milijuna KM. Stručnjaci kažu kako samo mali broj navedenih poslovnih subjekata ostvaruje milijunsku dobit, dok se ostatak bori za opstanak i u njima praktički samo vlasnik obavlja djelatnost. Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i financijske djelatnosti (APIF) RS-a, koji su dostavljeni Nezavisnima, u RS-u je 1838 poslovnih subjekata lani ostvarilo zaradu od 168,906.595 KM. – Pet djelatnosti u kojima je zabilježena najveća dobit odnosi se na savjetovanje pri poslovanju i ostalo upravljanje, izgradnju zgrada, inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, nespecijaliziranu trgovinu na veliko i proizvodnju el. energije – naveli su iz APIF-a. Prema zakonima RS-a, moguće je da poduzeće nema ni jednog radnika, a najčešće je riječ o IT tvrtkama ili subjektima koji vrše prodaju iz inozemstva, a imaju posrednika u RS-u. To potvrđuju i iz APIF-a te poručuju da, kad su u pitanju inozemne kompanije koje posluju u RS-u, a nemaju radnike, prednjače tvrtke iz Srbije, Slovenije, Italije, Hrvatske i Austrije. Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za Nezavisne da se moraju razlikovati dvije kategorije tvrtki koje nemaju zaposlenih i da se o njima ne bi trebalo govoriti kao o homogenoj kategoriji. – S jedne strane, imate vrlo mala poduzeća gdje praktično samo vlasnik obavlja djelatnost, nema prijavljene radnike, nego sebi isplaćuje dobit i to su ljudi koji se bore za opstanak. Vjerojatno većina od tih tisuću i nešto poduzeća spada u tu kategoriju. Oni prvi imaju jako male prihode, često i ispod minimuma za ulazak u sustav PDV-a – navodi.

Drama na autocesti u Hrvatskoj, promet prekinut zbog incidenta s navijačima

HAK je izvijestio kako je promet privremeno prekinut i u drugom smjeru zbog incidenta, i to između čvora Perušić i Gospić. Kraj odmorišta nalazi se preko 50 automobila, no nije poznato o čijim je navijačima riječ. Cesta je puna navijača u crnoj odjeći s palicama i bokserima

Kod odmorišta Jadova nedaleko od Gospića na autocesti A1 u smjeru Zagreba privremeno je zaustavljen promet zbog incidenta s navijačima, izvijestio je danas HAK. ”Između čvorova Gospić i Gornja Ploča kod odmorišta Jadova u smjeru Zagreba privremeno je zaustavljen promet zbog incidenta s navijačima te su zastoji i duže kolone”, piše na stranicama, a kolona je dugačka oko 9 kilometara. Istovremeno, druge strane autoceste navijači Torcide prolaze u kordonu u pratnji policije. HAK je izvijestio kako je promet privremeno prekinut i u drugom smjeru zbog incidenta, i to između čvora Perušić i Gospić. Kraj odmorišta nalazi se preko 50 automobila, no nije poznato o čijim je navijačima riječ. Cesta je puna navijača u crnoj odjeći s palicama i bokserima.

Osim Torcide, na utakmicu putuju i navijači Dinama koji igraju susret protiv Šibenika od 18:30 na Šubićevcu. Istovremeno u suprotnom smjeru putuju navijači Hajduka koji od 21:05 igraju derbi protiv Osijeka, stoga je moguće da su se dvije rivalske navijačke skupine susrele u zoni odmorišta Jadova. Budući da je utakmica u Gradskom vrtu susret visokog rizika, policija je pripremila pratnju, ali tek od izlaza s autoceste A5 u Osijeku. – Gostujuće navijače prihvatit će policijski službenici na izlazima s autoceste A5 u Osijeku, zbog čega bi bilo poželjno da do izlaza dođu najkasnije do 17,30 sati kako bi bili na vrijeme dopraćeni u organiziranoj koloni do parkirališnog prostora u blizini sjeverne tribine stadiona Gradski vrt. Gostujućim navijačima se preporučuje da za odmor i točenje goriva koriste odmorišta prije punkta predviđenog za prihvat navijača, s obzirom na to da će policijski službenici osiguravati preprate gostujućih navijača od izlaza s autoceste do stadiona ili od spojnice ceste s Južnom osječkom obilaznicom – poručili su ranije iz policije. Podsjetimo, večeras se u Gradskom vrtu igra utakmica Hrvatske nogometne lige između NK Osijek i HNK Hajduk. Uoči utakmice se oglasio i MUP koji je proglasio utakmicom ”visokog rizika”. Utakmica je proglašena utakmicom visokog rizika te će policija, uz koordinativnu ulogu Stožera za osiguranje utakmica visokog rizika Ravnateljstva policije, poduzimati mjere iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz Ravnateljstva policije.

Dolar ojačao, euro ispod jednog dolara

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, dok je tečaj eura zaronio ispod jednog dolara jer američki Fed ima više prostora za povećanje kamata u cilju suzbijanja inflacije nego druge središnje banke.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,7 posto, na oko 108,78 bodova, blizu najviše razine u 20 godina od 109,29 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9963 dolara, nedaleko najniže razine u 20 godina.

Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, na 137,40 jena.

Jačanje dolara drugi tjedan zaredom najviše se pripisuje govoru šefa Feda

Jačanje dolara drugi tjedan zaredom ponajviše se zahvaljuje skoku u petak nakon govora predsjednika američkog Feda Jeromea Powella na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu.

Cijeli tjedan cijena dolara oscilirala je na temelju špekulacija hoće li Powell ostati oštar ili će ublažiti retoriku po pitanju kamata i inflacije, s obzirom na to da se rast američkog gospodarstva već neko vrijeme usporava, pri čemu je inflacija blago skliznula s najviših razina u više od 40 godina.

No, Powell je u petak zadržao čvrsti stav i poručio da je neko vrijeme gospodarstvu potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

A to, kazao je, znači sporiji rast gospodarstva, slabije tržište rada i ‘nešto boli’ za građane i kompanije. Istaknuo je i da nema brzog lijeka protiv rasta cijena.

Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a Powell u petak nije naznačio za koliko bi na sjednici u rujnu Fed mogao povećati kamatne stope.

Prema procjenama na tržištu novca, postoji oko 40 posto izgleda da će Fed kamate u rujnu podići za 0,50 postotnih bodova, a oko 60 posto izgleda da će kamate povećati za 0,75 postotnih bodova.

Kamate će uskoro ponovno povećati i Europska središnja banka (ECB), s obzirom na to da je inflacija u eurozoni u srpnju dosegnula novu rekordnu razinu od 8,9 posto.

Nakon što su u srpnju povećali kamate za 0,50 postotnih bodova, čelnici središnje banke poručuju da će u rujnu ponovno podići cijenu novca, a neki predlažu povećanje i za 0,75 postotnih bodova.

Premda će i ECB i Fed uskoro ponovno podići kamatne stope, euro je prošloga tjedna zaronio ispod razine od jednog dolara.

Posljedica je to procjena da, s obzirom na trenutnu snagu gospodarstava, Fed ipak ima više prostora za povećanje kamata u odnosu na ostale najveće središnje banke u svijetu.

Zbog toga je od početka godine dolar prema košarici valuta na dobitku više od 10 posto.

Možda će vas iznenaditi ovih 5 dokazanih prednosti jedenja sladoleda

Sladoled je jedna od najpopularnijih slastica na svijetu u kojoj uživaju i odrasli i djeca. U kornetu, na štapiću ili iz zdjelice, teško mu je odoljeti, osobito za vrućih ljetnih dana. Evo nekoliko iznenađujućih zdravstvenih dobrobiti koje možete iskusiti ako jedete sladoled.

Može pomoći u borbi protiv neplodnosti

Prema studiji s Harvarda objavljenoj u časopisu Human Reproduction, konzumacija punomasnog mlijeka ili sladoleda može povećati vaše šanse da dobijete dijete. Žene koje su sudjelovale u studiji i jele punomasni sladoled dva ili više puta tjedno imale su 38 posto manji rizik od neplodnosti povezane s ovulacijom nego žene koje su jele punomasni sladoled manje od jednom tjedno.

Može smanjiti rizik od raka

Sladoled ima visok udio kalcija. Ovaj sadržaj kalcija može pomoći smanjiti vaše šanse za rak debelog crijeva. Kalcij štiti osobe s visokim rizikom od razvoja polipa koji mogu dovesti do raka debelog crijeva.

Može vam pomoći da smršavite

Većina ljudi misli da se od sladoleda debljaju. Dakako, to je moguće ako niste umjereni. Međutim, studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition otkrila je da su žene koje su jele barem jednu porciju punomasnog sladoleda dnevno manje dobivale na težini od onih koje nisu. Kako je ovo moguće? Tijelo mora naporno raditi kako bi se ponovno zagrijalo nakon konzumiranja hladnog sladoleda, a taj proces sagorijeva kalorije i masnoće.

Daje vam nalet energije

Budući da je sladoled bogat ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, pomaže vašem tijelu u proizvodnji energije. Proteini prisutni u sladoledu također pomažu vašem tijelu izgraditi ili izliječiti oštećeno mišićno tkivo.

Dobro surađuje s kemikalijama u vašem mozgu

Sladoled stimulira hormon serotonin. Ova kemikalija odgovorna je za pomoć pri spavanju, učenju i općem raspoloženju. Dopamin se također oslobađa kada jedete sladoled, a on je prirodni pojačivač raspoloženja u mozgu odgovoran za ushićenje i zadovoljstvo.

Papa Franjo ustoličio nove kardinale i stavio svoj pečat na budućnost Crkve

Papa Franjo ustoličio je u subotu 20 kardinala iz cijelog svijeta, birajući muškarce koji se većinom slažu s njegovom vizijom naprednije i inkluzivnije Crkve i utječući na izbor njegovog konačnog nasljednika.

Franjo, 85, predsjedao je ceremonijom poznatom kao konzistorij, poručivši novim kardinalima da pokažu brigu za obične ljude unatoč visokom položaju koji će ih dovesti u kontakt s moćnicima svijeta.

Ceremonija je obilježila osmi put da je Franjo stavio svoj pečat na budućnost Crkve novim ustoličenjem kardinala koji će služiti kao njegovi glavni savjetnici i upravitelji u Vatikanu i širom svijeta.

Oni mlađi od 80 godina – 16 među 20 pridošlica – mogu ući u konklavu kako bi između sebe izabrali novog papu nakon što on umre ili podnese ostavku.

Dolaze iz Britanije, Južne Koreje, Španjolske, Francuske, Nigerije, Brazila, Indije, Sjedinjenih Država, Istočnog Timora, Italije, Gane, Singapura, Paragvaja i Kolumbije.

Kardinal voli Crkvu, uvijek istom duhovnom vatrom, bilo da se bavi velikim pitanjima ili svakodnevnim problemima, s moćnicima ovoga svijeta ili onim običnim ljudima koji su veliki u Božjim očima, rekao je Franjo.

Sjedeći pred glavnim oltarom Bazilike svetog Petra, Franjo ih je zamolio da se sjete “siromašnih obitelji, migranata i beskućnika”.

Svoju je homiliju čitao snažnim glasom, često odstupajući od teksta, čak se šalio na račun rimskog svećenika koji je bio toliko blizak svojim župljanima da je znao ne samo sva njihova imena, već i imena njihovih pasa.

Franjo, izabran za papu 2013., sada je izabrao 83 od 132 kardinala izbornika, ili oko 63 posto.

Sa svakim konzistorijem, Franjo je nastavio ono što je jedan diplomat nazvao “okretanjem Aziji”, povećavajući vjerojatnost da bi sljedeći papa mogao biti iz regije koja je rastuća gospodarska i politička sila.

Nakon što je pročitao svoju propovijed, Franjo je svakome dao prsten i crvenu kapu, čija ih boja, zajedno s misnim odijelom, podsjeća da trebaju biti spremni proliti svoju krv za vjeru.

Otkako je izabran za prvog latinoameričkog papu, Franjo je često razbijao obrasce kojim su se koristili njegovi prethodnici u biranju kardinala.

Često je preferirao muškarce iz zemalja u razvoju i manjih gradova, umjesto iz velikih prijestolnica gdje se postavljanje za kardinala smatralo automatskim.

Nadbiskup Leonardo Steiner iz Manausa u Brazilu postaje prvi kardinal izbornik iz amazonske regije, naglašavajući Franjinu brigu za autohtono stanovništvo i okoliš.

Još jedan neočekivani novi kardinal je nadbiskup Giorgio Marengo, Talijan koji je upravitelj Katoličke crkve u Mongoliji. Sa svojih 48 godina najmlađi je od novih kardinala izbornika.

Mongolija ima manje od 1500 katolika, ali je strateški značajna jer graniči s Kinom, gdje Vatikan pokušava poboljšati situaciju za katolike.

Sveti Otac brine za Crkvu gdje god se nalazila u svijetu. Smatramo da je mala zajednica jednako važna kao i velika zajednica, rekao je za Reuters prije ceremonije.

Važno imenovanje iz bogatijih zemalja je ono biskupa Roberta McElroya iz San Diega u Kaliforniji, koji se smatra progresivnim. Dajući San Diegu prvog kardinala, Franjo je zaobišao konzervativne nadbiskupe u San Franciscu i Los Angelesu.

McElroy je bio otvoreni saveznik Franjinog pastoralnog pristupa društvenim pitanjima, kao što je zaštita okoliša i otvorenost prema homoseksualnim katolicima.

Također se usprotivio konzervativnim američkim svećenicima koji žele zabraniti katoličkim političarima, uključujući predsjednika Joea Bidena i predsjednicu Zastupničkog doma Nancy Pelosi, da primaju pričest zbog njihove podrške pravima na pobačaj.

Vučić otkazao Europride u Beogradu, organizatori mu poručili kako nema ovlasti za to

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je danas da Europride koji je zakazan za rujan ipak neće biti održan, no organizatori poručili “Vidimo se ispred skupštine”.

Veliki Europride planiran je od 12. do 18. rujna, a ovaj datum poznat je već dvije godine. Međutim, predsjednik Srbije je na današnjoj press konferenciji poručio da događaj ipak neće biti održan jer je država trenutno u teškoj situaciji.

“Ne možemo u ovom trenutku kada imamo i Otvoreni Balkan i krizu na Kosovu koja neće nestati do kraja listopada najmanje, mi nemamo kuda”, rekao je.

Organizatori Europridea su se nakon toga oglasili i kazali da će manifestacija ipak biti održana kako je i planirano te su pozvali sve sudionike da se 17. rujna okupe ispred Narodne skupštine.

Direktor Beograd Pridea i jedan od organizatora Marko Mihailović napisao je kako država ne može otkazati ovaj događaj, nego samo pokušati da ga zabrani.

Država EuroPride ne može da otkaže – može samo da proba da ga zabrani, što bi bilo jasno kršenje Ustava kao i presuda ustavnog suda koje zabrane Prajda iz 2011,12,13. god. proglašavaju neustavnim.
Prajd se održava po planu 17.09. u 17h ispred Narodne Skupštine!
💪🏳️‍🌈🇷🇸

— Marko Mihailović (@PalpFiksn) August 27, 2022

Obrazložio je i kako bi to značilo kršenje Ustava Srbije, a što je i ranije presuđeno zbog zabrane 2011., 2012. i 2013. godine.

Istu poruku je poslao i koordinator manifestacije Goran Miletić dodavši da također ne može biti zabranjen niti jedan događaj tokom Europridea, a koji se održavaju u zatvorenim prostorima.

U prometnoj nesreći u Kaštelima poginuo otac Marka Livaje

Tužne vijesti stižu iz Splita gdje je u prometnoj nesreći smrtno stradao otac hajdukova napadača

U teškoj prometnoj nesreći koja se noćas iza ponoći dogodila u Kaštelima, smtrno je stradao Milan Livaja, otac najboljeg Hajdukovog nogometaša Marka Livaje.

‘‘Dragom Marku i njegovoj obitelji HNK Hajduk upućuje iskrene izraze sućuti u povodu iznenadnog i nenadoknadivog gubitka dragog mu oca.

Cijeli Klub je uz njega i daje mu maksimalnu podršku u ovim teškim trenucima.

Sve naše misli su uz njega i njegovu obitelj‘‘, stoji u objavi splitskog kluba na društvenim mrežana.

Policijska uprava splitsko-dalmatinska izvijestila je kako je do kobne nesreće došlo u nedjelju u 1.22 sati na brzoj cesti u Kaštel Sućurcu, gdje su se sudarili osobni automobil i motocikl.

Nažalost, motociklist je smrtno stradao na mjestu događaja, a ispostavilo se da je riječ o Milanu Livaji…

Strašna vijest Marka Livaju zatekla je u Osijeku, gdje splitski Bijeli večeras gostuju u derbiju 7. kola SuperSport HNL-a.

Izetbegović u Visokom: Usuđujem se reći da do nametanja loših izmjena Izbornog zakona neće doći

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je u Visokom pred pristalicama stranke kazao kako se usuđuje reći da do nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi BiH vratile unazad neće doći.

“Ovih dana visoki predstavnik radi ponovno konsultacije i ljudi se plaše nametanja, nečeg što će nas vratiti unazad. Evo ja se usuđujem reći da do toga neće doći. Mi ćemo se potruditi da objasnimo visokom predstavniku, da mu pomognemo da ne napravi grešku”, kazao je Izetbegović.

Govoreći o konceptu “legitimnog predstavljanja”, Izetbegović je kazao da su legitimni svi oni koji su izabrani ili imenovani sukladno Ustavu i zakonima.

“Što su ustvari legitimni predstavnici i tko to određuje? Za mene je legitiman svako onaj ko je branio BiH i ko se nije ogriješio o druge narode. Nelegitiman bi trebao biti onaj ko je pravio koncentracione logore, pravio zločine, imenovao ulice po nacistima. Takvima bi se trebalo zabraniti kandidiranje”, rekao je Izetbegović.

On je kazao da je sve što treba da bi Bosna i Hercegovina bila mirna jeste više poštovanja i korektnosti susjednih država, ali i domaćih političkih aktera.

“Vrijeme je da susjedi riješe sa nama otvorena pitanja, prije svega pitanje granica. Ulazud im je čekanje. Te granice postoje 1.000 godina i nastavit će da postoje”, rekao je Izetbegović.

Dodao je kako su Bošnjaci ispravili kičmu pred najvećim teretom i da će ona biti uspravna te da će svi narodi nastaviti živjeti u BiH ravnopravni, bez bilo čije dominacije.

Hercegovina na korak do rekorda u turizmu

Krešić kaže kako sve ukazuje na to da će brojke biti blizu onima iz rekordne 2019. godine

Unatoč činjenici da se konkretne brojke o dolascima i noćenjima zbrajaju, već se sada može izvući zaključak kako regija Hercegovine proživljava jednu od najboljih turističkih sezona, a prihodi koji se prikupljaju mogli bi čak i premašiti iznose iz 2019. godine, piše Večernji list BiH.

Zadovoljstvo Turistički radnici, ugostitelji, hotelijeri – svi oni mogu biti zadovoljni brojem gostiju kao i njihovom potrošnjom, a kada se tomu doda i podatak kako je primjetno da turisti ostaju i dulje vremena na ovom prostoru, može se utvrditi kako turistički potencijali Hercegovine konačno dobivaju zasluženu pozornost, a samim time otvaraju i perspektive razvoja niza drugih, uz turizam, usko vezanih grana.

Andrija Krešić, ravnatelj Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Večernji list kaže kako su on, kao i kolege u Turističkoj zajednici, zadovoljni dosadašnjim reakcijama i pokazateljima s terena, a razlog je zadovoljstvo turističkih radnika i hotelijera, kao i svih onih koji se bave turizmom na prostoru županije.

– Često razgovaram s hotelijerima i oni su zadovoljni. Po svemu sudeći neće se postići brojke iz 2019. godine koja je bila najbolja, ali sve ukazuje na to da će biti vrlo blizu. To je dobro nakon protekle dvije godine – naglasio je Krešić. Dodaje pak kako postoje i oni hrabriji koji prognoziraju da će i postsezona biti dobra te je stoga moguće u konačnici i dostići brojke iz 2019. godine.

– I mi se nadamo i voljeli bismo da to tako bude – poručio je Krešić. U svakom slučaju sezona je jako dobra, a financijski gledano, smatra Krešić, možda će biti bolja od 2019., no u konačnici dobiti možda neće biti jer su, nažalost, ulazni parametri poskupjeli. Na upit mijenja li se razdoblje boravka turista u Hercegovini, u smislu njihova duljeg zadržavanja, Krešić kaže kako vjerojatno postoji neki mali pomak u tom smjeru.

Među hercegovačkim omiljenim turističkim lokacijama su naravno Neum, ali i Mostar i Međugorje. Davor Ljubić, predsjednik Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje izjavio je nedavno za BHRT kako je kolovoz, kada je riječ o Međugorju, vrhunski popunjen. Iz Mostara također dolaze dobre vijesti.

– Mostar već godinama nije prolazan grad – poručuje za N1 Mensud Duraković, voditelj Odjela turističke zajednice Mostar naglašavajući da već imaju rezervacije i za sljedeću godinu. Izvrsnoj sezoni svakako su pridonijeli i svjetski poznati mediji, a primjer je CNN koji je Mostar uvrstio među najljepše male gradove Europe.

Razvoj

Usko vezano za sami turizam je i pitanje razvoja drugih gospodarskih grana, a napose onih koje se odnose na uzgoj domaćih prehrambenih proizvoda. Agroturizam je budućnost, uvjerena je struka, a u sinergiji okusa, mirisa i same turističke ponude koja uključuje prirodnu i kulturnu baštinu kojom Hercegovina obiluje na svakom koraku, moguće je postići zavidne rezultate, a od ovog dijela BiH stvoriti svojevrsni mediteranski biser vrijedan posjećivanja. Uvezivanje turizma i poljoprivrede jedan je od načina kroz koji se kvaliteta turističke ponude može dići na veću razinu, a sve zajedno vodilo bi i otvaranju mogućnosti boljeg brendiranja proizvoda, ali i samih turističkih središta koji bi postali nezaobilazne lokacije na svjetskim turističkim kartama.

Četvorica Turaka vezani i opljačkani u “Kući duhova” kod Velike Kladuše, uhapšen jedan počinitelj

U Velikoj Kladuši jučer, 26. rujna, dogodilo se razbojništvo nad četiri turska državljanina. Oni su fizički napadnuti, vezani, a onda su im ukradeni novac i mobiteli. Jedan od dva počinitelja je pronađen.

Glasnogovornik MUP-a Unsko Sanskog kantona Adnan Beganović je potvrdio kako su razbojništvo izvršile dvije osobe iz Velike Kladuše. Stanovnik mjesta Todorovo je ovaj slučaj prijavio policiji, a njemu je prethodno došao jedan od zarobljenih koji se uspio spasiti.

“Mještanin Todorova je kontaktirao Policijsku postaju Velika Kladuša. Prijavio je kako mu se obratila osoba iz Turske, kazavši mu da je nad njim i njegova tri sunarodnjaka upotrebom vatrenog oružja i sile pričinjeno razbojništvo, da su im ukradeni novac i mobiteli. Prema njegovim navodima, on je uspio pobjeći, dok su ostali bili u napuštenoj kući u Todorovu”, istakao je.

Prilikom policijske intervencije turski državljani su pronađeni u kući koju mještani zovu “Kuća duhova”. Kako je kazao Beganović, u blizini kuće je zatečena 36-godišnja osoba S. E., za koju su državljani Turske istakli kako je jedan od počinitelja.

“On je negirao te navode, a policija je prilikom obilaska pronašla plinski pištolj u kojem je bio spremnik s pet metaka”, dodaje.

Osumnjičeni je priznao kako je sa 25-godišnjim D.S. iz Bihaća izvršio razbojništvo. Policija još traga za drugim počiniteljem. O svemu je obaviješteno Tužilaštvo USK.

Njemačka se priprema za moguću nacionalizaciju podružnice Gazproma

Njemačka vlada osnovala je holding tvrtku koja će provesti moguću nacionalizaciju Gazprom Germania, energetskog poslovanja koje je ruski Gazprom napustio u travnju, objavile su u nedjelju njemačke novine “Welt am Sonntag”, pozivajući se na vladin dokument. Njemački energetski regulator u travnju je najavio da će upravljati tvrtkom Gazprom Germania (trgovinom, skladištenjem i prijenosom) u interesu Njemačke i Europe.

Novi holding naziva “Securing Energy for Europe Holding GmbH “(SEEHG) odgovoran je za investicije tvrtke, izvijestile su novine, prenoseći da su direktori dva odvjetnika iz odvjetničkog društva “CMS Hasche Sigle”, iz kojeg su pak odbili komentirati izvješće, pozivajući se na obveze povjerljivosti.

Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da je upoznato s holdingom i da je njegovo osnivanje korak predostrožnosti za bilo kakve mjere restrukturiranja. “To je mjera predostrožnosti koja trenutno postoji samo kao ljuska korporativnog prava”, rekao je glasnogovornik ministarstva za “Welt am Sonntag”.

HVO obranio BiH i hrvatski narod: Čavara na sportskim igrama HVO-a: Moramo znati kako osigurati i zaštititi sebe i svoj narod

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara otvorio je u subotu XVII. Sportske igre Zajednice udruga HVO-a HB ŽSB u naselju Kandija u Bugojnu.

Tamo se okupilo mnoštvo pripadnika braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja središnje Bosne.

Čavara je zahvalio na mogućnosti da kao pokrovitelj manifestacije sudjeluje u još jednom zajedništvu svih onih koji su prepoznali devedesetih godina što se događa na prostorima Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je kako je zajedništvo i dalje potrebno jer ova vremena nisu drastično različita od onih.

“I u ovim vremenima moramo biti svjesni i znati što nam je činiti, kako osigurati i zaštititi sebe i svoj narod, izgrađivati društvo u kojem svi trebamo normalno živjeti i kako osigurati da oni koji nasilno žele promijeniti i realizirati neke islamske deklaracije, ratne ciljeve kojima smo prepreka mi i naše zajedništvo. Prepreka smo mi koji želimo izgrađivati pravnu državu u kojoj će konstitutivni narodi biti jednakopravni, ali i da svaki građanin ima svoja prava”, istaknuo je Čavara.

Dodao je kako je HVO obranio BiH i hrvatski narod te kazao da su branitelji pokazali hrabrost kada je trebalo podmećući svoja leđa i živote za svoju Domovinu u kojoj živimo i koju želimo izgraditi na najbolji mogući način.

Predsjednik Zajednice udruga HVO-a HB-a ŽSB-a Drago Smoljo zahvalio je svima na dolasku i sudjelovanju u sportskim igrama i Predsjedniku Federacije BiH na pokroviteljstvu.

U sklopu svečanog dijela programa, uručene su zahvalnice predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, generalu Iliji Nakiću, načelniku općine Vitez Borisu Marjanoviću, izaslaniku u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Draženu Matišiću, predsjedatelju Općinskog vijeća Bugojno Igoru Vrljiću, predsjedniku UDVDR HVO HB Nikici Tomiću, HKD “Kandija” i mnogim drugima koji su dali potporu u organizaciji ove manifestacije.

Svečanom otvorenju Sportskih igara prethodilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju braniteljima HVO-a u Kandiji, priopćeno je iz Ureda predsjednika Federacije BiH.

Rusija će graditi dva nuklearna reaktora u Mađarskoj

Ruski nuklearni energetski div Rosatom započet će s izgradnjom dva nova nuklearna reaktora u Mađarskoj sljedećih tjedana, rekao je mađarski šef diplomacije Peter Szijjártó.

Cilj sporazuma između Rusije i Mađarske 2014. jest proširenje postojeće nuklearne elektrane Paks. Ruska nuklearna industrija nije podvrgnuta sankcijama EU zbog njezinog napada na Ukrajinu, prenosi Index.hr.

Mađarska nije bezuvjetno poduprla poteze Zapada za izolaciju Rusije i sankcioniranje izvoza ruske nafte i plina. Paks trenutno proizvodi 40 posto opskrbe Mađarske električnom energijom.

Szijjártó: Dugoročno ćemo osigurati energetsku sigurnost Mađarske

“Neka gradnja počne!” napisao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó u objavi na Facebooku. S dodatna dva reaktora, kapacitet nuklearne elektrane, koja se trenutno sastoji od četiri reaktora izgrađena u Sovjetskom Savezu, udvostručit će se.

“Ovo je veliki korak, važna prekretnica. Tako ćemo dugoročno osigurati energetsku sigurnost Mađarske i zaštititi Mađare od divljih promjena cijena energije”, rekao je Szijjártó u objavi na Facebooku koju je prenijela novinska agencija AFP.

Mađarski ministar vanjskih poslova dodaje da bi nuklearni reaktori mogli biti spremni za rad do 2030. Projekt je vrijedan 12.5 milijardi eura te ga velikim dijelom financira Rusija.

Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u općini Domaljevac – Šamac: Zajedničkim djelovanjem nastaviti pomagati realizaciju strateških i dugoročnih projekata

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas je u posjeti općinama u Posavskoj županiji. Nakon Odžaka, sa izaslanstvom posjetio je Domaljevac – Šamac te se sastao s dužnosnicima ove organizacije.

Predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH i načelnik Stjepan Piljić prezentirao je trenutno stanje u općini, gdje je govorio o aktualnim projektima i razvoju općine. Prezentirao je ključne projekte koje je općina završila u prethodnom razdoblju, uz istaknuta očekivanja kako će i u budućnosti napraviti novi zamah uz financijsku potporu ovoj općini s većih razina kako bi zajedničkim djelovanjem nastavili pomagati realizaciju strateških i dugoročnih projekata.

Također, Piljić je prezentirao stranačke aktivnosti i dio priprema koje stranka provodi u kampanji na terenu, uz naglasak na važnost Općih izbora u BiH.

Predsjednik Čović je kazao kako svaka lokalna zajednica u ovo vrijeme turbulencija treba pomoć i viših razina. „Skupa ćemo doprinositi razvoju svakog kraja i sa svih razina, jer ovaj prostor to zaslužuje. Svaki uspjeh vaše općine vidljiv je u svakom segmentu. Razvijate i stvarate kvalitetan život za svakog stanovnika. Uvezivanje i razvijanje gospodarstva ovog prostora je također model kojim pokazujete kojim smjerom treba ići, pomoć većih razina neće izostati“, istaknuo je dr. Čović, te pozvao da se u narednom razdoblju vodi pozitivna i aktivna kampanja na terenu.

Prije održanog sastanka, dužnosnici su posjetili župu Sv. Ane u Domaljevcu gdje ih je župnik fra Ante Pušeljić upoznao sa župnim aktivnostima.

Uhićen Inin direktor te šef HOK-a koji se sumnjiče da su Inu oštetili za 100 milijuna kuna

Prema neslužbenim informacijama uhićeno je nekoliko osoba na području Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije.

Više osoba na području više županija uhićeno je jutros u Hrvatskoj u zajedničkoj akciji policije i USKOK-a. Prema prvim informacijama sumnjiči ih se za malverzacije u kojima je Ina oštećena za više od 100 milijuna kuna. Sumnja se da su mešetarili s cijenama energenata te da su dio tog novca stavljali sebi u džep.

Prema prvim neslužbenim informacijama među uhićenima ima osoba iz operative Ine te odvjetnika. Neslužbeno se čuje da su uhićeni Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom u Ini te Josip Šurjak, šef HOK-a.

Kako se neslužbeno doznaje, Šurjak je suvlasnik tvrtke te Škugorov prijatelj pa su njih dvojica dogovorila da se spomenutoj tvrtki proda plin po izuzetno niskim cijenama. Plin koji je po tako niskim cijenama kupila tvrtka u Šurjakovom suvlasništvu kasnije je po višestruko većoj cijeni prodan nekoj stranoj tvrtki.

U toj transakciji Ina je oštećena za oko 100 milijuna kuna, a taj novac je sjeo na račun člana obitelji jednog od osumnjičenika, koji je k tome umirovljenik. Da umirovljenik na računu ima 100 milijuna kuna, primijetio je Ured za sprječavanje pranja novca, koji je alarmirao policiju i USKOK.

Potvrđeno: BiH neće izručiti Zorana Mamića Hrvatskoj

Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti odnosno pretpostavke iz Ugovora o izručenju zaključenog između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske za izručenje bjegunca Zorana Mamića u Republiku Hrvatsku. Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, ministar pravde BiH u ovakvoj situaciji može samo potvrditi rješenje Suda BiH kojim se molba zamoljene države odbija.

Sad je potpuno jasno da od izručenja neće biti ništa

Odgovor je to koji je Jutarnji list dobio od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine na upit je li tamošnji ministar pravosuđa Josip Grubeša donio odluku o slučaju izručenja Zorana Mamića Hrvatskoj na zahtjev našeg Ministarstva pravosuđa i uprave. Iz BiH su nam, dakle, odgovorili kako ‘‘ministar može samo potvrditi rješenje Suda BiH‘‘, ali ne i da ga je već potvrdio, a onda i poslao takvo rješenje svom hrvatskom kolegi, ministru Ivanu Malenici.

U odgovoru Ministarstva pravde BiH još se navodi da Zakonom nije utvrđen rok za donošenje rješenja.

Iz ovoga je, međutim, potpuno jasno da Bosna i Hercegovina neće izručiti Zorana Mamića. No nejasno je zašto Ministarstvo pravde BiH o tome još uvijek nije službeno izvijestilo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave, odnosno poslalo im službenu odluku.

Sud BiH još je 13. srpnja ove godine dostavio svoju odluku Ministarstvu pravde. Dok odluka BiH o odbijanju izručenja Zorana Mamića ne dođe službeno u Hrvatsku, našim su pravosudnim tijelima praktički vezane ruke u provedbi kaznenih postupaka koji su protiv mlađeg Mamića u Hrvatskoj još uvijek na snazi.

Za suđenje Mamiću u odsutnosti čeka se rješenje iz BiH koje ne dolazi

Hrvatska je, valja podsjetiti, izručenje Zorana Mamića zatražila po više osnova. Jedan je zahtjev zbog izdržavanja kazne zatvora od četiri godine i osam mjeseci, koja mu je dosuđena pravomoćnim rješenjem Vrhovnog suda, odnosno potvrdom dijela odlučujuće prvostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku iz 2018. godine, drugi se odnosi na ponavljanje sudskog postupka za ukinuti dio iste te presude suda u Osijeku.

Tu je i zahtjev za izručenje zbog istrage o podmićivanju trojice osječkih sudaca kojom je obuhvaćen i Zoran Mamić, te u konačnici i zahtjev za izručenje zbog nastavka kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Osijeku u tzv. drugoj optužnici protiv Zdravka i Zorana Mamića i još petorice okrivljenih za nezakonito izvlačenje 144 milijuna kuna iz Dinama, odnosno nanošenje štete klubu od 200 milijuna kuna kroz fiktivne fakture.

U tom je kaznenom postupku održana tek jedna rasprava, i to prije godinu i pol, 3. ožujka 2021. godine, kada je pročitana optužnica, i to nakon što je sedam puta početak suđenja odgađan. U tom se kaznenom postupku također odbjeglom Zdravku Mamiću sudi u odsutnosti.

Da bi se i Zoranu Mamiću počelo suditi u odsutnosti, USKOK čeka rješenje o odbijanju izručenja iz BiH koje i dalje ne

Strava u BiH: Pri sudaru se zapalilo auto, majka i kći poginule, otac i drugo dijete ozlijeđeni

Majka i kćerka iz Novog Sela kod Potočana stradale su danas u stravičnoj nesreći u Lišnji kod Prnjavora.

Svjedoci koji su sudjelovali u spašavanju navode su majka i kćerka smrtno stradale u vozilu dok su otac i drugo dijete s teškim opeklinama odvezeni vozilima hitne pomoći, ali njihovo stanje je izuzetno teško, prenose mediji.

Do nesreće je došlo kada se vozilo nastradale obitelji uključivalo na magistralni put. Drugo vozilo koje je dolazilo iz pravca Prnjavora bez kočenja se zabilo u vozilo nastradale obitelji te je došlo do eksplozije i zapaljenja rezervoara benzina.

MILANOVIĆ: Hrvatski položaj jači nego ikada, moramo to iskoristiti za pitanje položaja Hrvata u BiH

Predsjednik Republike Zoran Milanović sastao se jučer u Uredu predsjednika Republike s veleposlanicima, generalnim konzulima, konzulima i vojnim izaslanicima Republike Hrvatske koji su sudjelovali na godišnjoj konferenciji hrvatskih diplomata u Zagrebu.

Predsjednik Milanović razgovarao je s hrvatskim diplomatima o ključnim temama hrvatske vanjske politike, s posebnim naglaskom na odnos prema Bosni i Hercegovini i Srbiji, te o poziciji Hrvatske u aktualnoj krizi izazvanoj ruskom agresijom na Ukrajinu.

Govoreći o odnosima s Bosnom i Hercegovinom predsjednik Milanović je još jednom naglasio ključnu važnost Daytonskog sporazuma kao ugovora o podjeli vlasti i moći koji se mora poštovati.

-Hrvatski položaj je danas jači nego ikada, ali to moramo koristiti, a ne samo govoriti o tome. Hrvatska kao država ima jake instrumente na raspolaganju, tako se moramo i ponašati, poručio je predsjednik Milanović hrvatskim diplomatima.

Uz stotinjak hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika, na sastanku su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te dužnosnici Ureda predsjednika Republike, izvijestili su.

DODIK: Šalju nam vojnike ovdje, pa nam šalju nelegalnog tipa koji bjesni na televiziji i žele provesti Rezoluciju Bundestaga

Objašnjavajući razlog svoje odluke da odbije dati agreman novom veleposlaniku Njemačke u BiH Thomasu Fitschenu, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kazao je da će se svom snagom suprotstaviti politici Njemačke navodeći da ta snaga nije mala.

“Otkud pravo Njemačkoj da se petlja u unutarnje uređenje BiH? A oni kažu da se treba urediti protivno Ustavu. Ja se samo logično ponašam. Njihov veleposlanik dolazi realizirati politike, a ta politika je Rezolucija Bundestaga. Nisam lud. Šalju nam vojnike ovdje. Pa nam šalju nelegalnog tipa koji je bjesnio na televiziji. I ja sada trebam čekati ponovo njegovo bjesnilo? Pa vode politiku sotonizacije Srba i trebamo slavodobitno ga dočekati i bacati se u Miljacku na glavu, koja nema vode”, slikovito je kazao Dodik.

“Moj pitanje za političare u Sarajevu, jeste li dobili nešto od okupacije Njemačke? Gdje su njemačke firme u Federaciji”, upitao je Dodik i dodao:

“Zato nisam htio dati agreman i takav će biti moj stav. Vjerojatno će to biti točka na sljedećoj sjednici Predsjedništva”.

Na pitanje reporterke N1 kako komentira potez ministrice vanjskih poslova Bisere Turković koja je zatražila od svjetskih lidera da zaustave izbornu reformu u BiH, Dodik je kratko odgovorio: “Bisera – čudno ime za tako mračnu osobu”.

Hrvati središnje Bosne su se 2018. izborili za zaštitu, ponovno nas čeka ista zadaća

Domić se u intervjuu za Večernji list osvrnuo na najznačajnije projekte iz područja svojega resora, ali i drugih, kada je riječ o proteklom razdoblju

Hrvati u Srednjobosanskoj županiji, zahvaljujući dobroj političkoj zastupljenosti u institucijama vlasti, a napose paritetom u županijskoj Vladi, uspijevaju izgraditi zaštitni mehanizam koji ih čuva od preglasavanja i nametanja odluka, a u takvoj situaciji mnogo je lakše i realizirati brojne gospodarske projekte.

Ovo je ocjena koju je u intervjuu za Večernji list iznio Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Srednjobosanske županije i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik, a koji se tom prilikom osvrnuo na najznačajnije projekte iz područja svojega resora, ali i drugih, kada je riječ o proteklom razdoblju. Počevši od besplatnih udžbenika, kao i konstantnog ulaganja u škole, pa do infrastrukturnih projekata kao i onih koji se tiču zdravstva – niz je aktivnosti u kojima je Vlada županije pokazala kako u stabilnoj političkoj atmosferi može odgovoriti izazovima i zadaćama.

Večernji list: Na izmaku smo mandata ove županijske Vlade. Možete li se osvrnuti na odnose u proteklom razdoblju, a napose one međunacionalne?

– Odnosi su bili relativno dobri iako su naravno i ukupni odnosi u Federaciji i državi utjecali na odnose u središnjoj Bosni. Ono što se pokazalo kao dobro i što je karakteristika odnosa na ovom prostoru jest činjenica da smo mi Hrvati ovdje svojim rezultatom 2018. omogućili ono što Hrvati na nekim drugim prostorima, nažalost, nemaju, a to je da imamo institucionalnu zaštitu, prvenstveno unutar Vlade. Imamo 5 ministara od ukupno 9, a samim time stvorila se ravnoteža, što u praksi znači da nije donesena ni jedna odluka koja bi išla protiv interesa Hrvata. Naravno, bilo je određenih blokada i stvari koje nisu išle dinamikom i brzinom koja je bila očekivana. Ali, generalno, pokazalo se da je situacija u kojoj su Hrvati zastupljeni u vlasti, gdje imaju određen paritet, jamac da neće biti preglasavani i majorizirani.

Večernji list: Koliko su zapravo tako stabilizirani politički odnosi, a uvjetovani činjenicom da su se Hrvati izborili za dobru poziciju, rezultirali i učinkovitijim pristupom nekim gospodarskim temama?

– To je sigurno utjecalo u većoj mjeri. Imamo dosta stvari za koje možemo reći da smo ih završili, a odnose se na gospodarske tijekove u županiji. Ako imaš institucionalnu zaštitu, time zapravo odvraćaš nekoga tko se misli baviti temama poput preglasavanja i nametanja odluka. Ovdje su naši partneri Bošnjaci, dakle, bili upućeni na dogovor i kompromise, tako da smo na taj način odlučivanja postigli dosta. Nije bilo velikih blokada.

Večernji list: Jeste li zadovoljni ispunjenjem zacrtanih ciljeva kada je riječ o radu Ministarstva obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa?

– Možemo biti zadovoljni urađenim. Očuvali smo nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, a rješavamo i neka druga pitanja, primjerice, kupljeno je zemljište i počinje izgradnja škole po hrvatskom nastavnom planu u Fojnici, kao i vrtića. Istodobno, završavamo velike projekte kao što je sportska dvorana u Jajcu u Osnovnoj školi 13. rujan, a u Bugojnu smo blizu rješenja da jedan objekt stavimo u funkciju. Već drugu godinu osigurali smo besplatne udžbenike, opremamo škole… Kada su u pitanju predškolski odgoj i obrazovanje, u ove smo četiri godine predškolskim ustanovama dali oko milijun maraka. To je iznos koji nije dostignut od kada postoji ova županija. Od ove jeseni počinjemo i s projektom subvencioniranja roditelja, odnosno određenih kategorija koje imaju djecu u vrtićima.

Večernji list: Koliko je rad drugih resora u Vladi, kao i institucija, pridonio rješavanju problema na terenu?

– Kao primjer bih izdvojio podatak da smo riješili pitanje suda u Vitezu, odnosno kupljena je zgrada. U kontekstu zdravstva svakako treba naglasiti kako smo u ovom mandatu završili šestu lamelu, a pritom se prave planovi i za sedmu. Istodobno, dobrim smo dijelom sanirali dugove kada je riječ o bolnici u Jajcu. Ova Vlada riješila je i jedan dio regionalnu putova, prema Kreševu… Kada sve zbrojimo, imamo što za reći i pokazati. Naravno, treba ukazati i na činjenicu da smo zabilježili i rast javnih prihoda. Zaposlenicima u prosvjeti, zdravstvu za ove je četiri godine plaća rasla gotovo 30 posto.

Večernji list: Jasno je kako je dobro i detaljno planiranje važan preduvjet realizacije zacrtanih ciljeva. Koji su prioriteti u radu u idućem razdoblju?

– Moramo nastaviti raditi u kontekstu ispunjavanja svega planiranog, a kada je riječ o Hrvatima na ovom prostoru, moramo očuvati institucionalnu zaštitu, odnosno imati najmanje 10-11 zastupnika u Saboru Srednjobosanske županije. Pokazuje se da tamo gdje Hrvata nema u institucijama vlasti, da i oni nestaju. Vrijedi i drugačiji zaključak – gdje god su Hrvati dio vlasti kroz legitimne predstavnike tu opstaju. Nama je stoga ovdje na prostoru središnje Bosne imperativ održati poziciju u kojoj odlučujemo. S druge pak strane, kada je riječ o gospodarskim tijekovima, moramo zadržati mlade ljude na ovom prostoru. Cilj je zaustaviti trendove, a od središnje Bosne napraviti područje na kojem će mladi poželjeti razvijati svoje biznise i graditi budućnost. Sve što radimo ide u smjeru da ljudi žive ugodnije i bolje.

Autocesta od Tarčina do Bradine bit će završena u rujnu

Kada će ova zahtjevna poddionica autoceste biti puštena u promet, ovisi o dobivanju upotrebne dozvole

Iz Autocesta Federacije BiH izjavili su za portal klix.ba da bi radovi na poddionici autoceste Tarčin – Ivan, uključujući i tunel do Bradine, trebali biti okončani u drugoj polovici rujna. A kada će ova poddionica biti puštena u promet, ovisi o dobivanju upotrebne dozvole.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić ranije je najavio da bi radovi na dionici Tarčin – Ivan trebali biti završeni do kraja kolovoza. Prvi probijeni rok za izgradnju ove poddionice bio je do kraja maja ove godine.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je ovo gradilište kako bi zabilježili u kojoj su fazi radovi te hoće li konačno biti završeni nakon dva probijena roka. Evidentno je da predstoji još posla do potpunog završetka radova, a trenutačno se intenzivno radi na gradnji kružnog toka u mjestu Bradina kojim će se putnici uključivati na autocestu kroz tunel Ivan, na gradnji naplatne kućice na Bradini te ugradnji elektroopreme, kao i prometne signalizacije. Također, radi se i na asfaltiranju preostalih dijelova koji su ostali nezavršeni.

– Podsjetit ćemo da je poddionica Tarčin – Ivan duga 6,9 kilometara te da uključuje dvocijevni tunel Ivan, dužine 1760 metara, što jasno govori da se radi o kompleksnom i ozbiljnom projektu te koji je od ključnog značaja za transportnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini. Ulažemo zaista velike napore da se posao okonča što je moguće ranije, ali to podrazumijeva da svi radovi moraju biti izvedeni u potpunosti i, naglašavamo, sa zahtijevanom kvalitetom u skladu s projektom i važećom tehničkom regulativom, normama i standardima – podsjetili su iz Autocesta Federacije BiH. Nakon završetka radova, potrebno je izvršiti tehnički pregled i kada Federalno ministarstvo prostornog uređenja izda upotrebnu dozvolu, poddionica može biti puštena u promet.

– Lanac opskrbljivanja i nabave nekih materijala koji se uvoze (ležišta, bitumen, diletacijske naprave, ograde i slično) ozbiljno je narušen pandemijom, a onda ratom u Ukrajini, što utječe i na izvođače radova i rokove – objasnili su iz Autocesta Federacije BiH.

(Video) Zbog ove trave nikad doktoru nisam otišla

U Bugojnu je petkom popularna zelena pijaca. Uz jako sunčano i toplo vrijeme ovoga petka je bilo puno posjetitelja koji su kupovali razne stvari koje su im potrebne.

Zabilježili smo nekoliko sugovornika koji vrijedno rade i prodaju svoje proizvode.

Ljeto još nije gotovo: Danas i za vikend sunčano, temperatura će ići i preko 30 stupnjeva

Nakon jednog perioda pretežno oblačnog i nešto hladnijeg vremena, od danas ćemo još malo uživati u sunčanim danima.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će u BiH biti pretežno sunčano vrijeme. Tek poslijepodne ponegdje može doći do naoblake i lokalno kiše.

Temperatura danas će se kretati od 27 do 31, a na jugu čak i do 35 stupnjeva.

Subota će također biti sunčana, uz moguće naoblačenje u pojedinim dijelovima zemlje u poslijepodnevnim satima. Ipak, dnevna temperatura prognozira se u rasponu od 29 do 35 stupnjeva.

U nedjelju pretežno sunčano uz postupno naoblačenje poslijepodne i temperature do preko 30 stupnjeva.

Stoga, dok ljetno još uvijek nije reklo svoje iskoristite vikend pred vama na najbolji način, a najbolje i najljepše je u prirodi.

SDA i dopredsjednici Federacije BiH preuzeli ulogu Ustavnog suda

Javnost se zadnjih dana zasipa neistinama što je ustavno a što ne, pa se čak i razgovori proglašavaju neustavnim što samo pokazuje apsurdnost tvrdnji o neustavnosti.

Iskazana je lažna briga SDA za etnički balans u Ustavnom sudu i pokušaj je da Ustavni sud bude ispostava SDA.

Bez obzira što on uopće nije narušen i svjesno se ne citira Ustav Federacije BiH po kojem u Ustavnom sudu mora biti najmanje po dva pripadnika konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih, što uopće nije narušeno.

Navode odredbu Ustava Federacije BiH da „sudije Ustavnog suda Federacije BiH imenuje predsjednik Federacije BiH uz suglasnost dopredsjednika i uz potvrdu većine izaslanika u Domu naroda“, što jasno znači tko imenuje, a tko daje suglasnost i nakon dobijene suglasnosti na odluku o imenovanju istu predsjednik Federacije BiH predlaže Domu naroda Parlamenta Federacije BiH na potvrdu. Potvrdom u Domu naroda Odluka o imenovanju stupa na snagu.

Čak javno potvrđuju neustavno predlaganje kandidata od strane dopredsjednika za što ni u Ustavu ni u zakonima nema utemeljenja, jer je u Ustavu jasno definirano da predsjednik Federacije BiH imenuje suce Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

Pozivamo dopredsjednike Federacije BiH da poštuju Ustav i institucije Federacije i ustavom utvrđene nadležnosti, te da ne blokiraju imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, a SDA da ne blokiraju izbor ravnatelja Federalne uprave policije, izmjene Izbornog zakona sukladno Odluci Ustavnog suda BiH i svih drugih pitanja značajnih za funkcioniranje Federacije BiH.

“Mobilni operateri moraju ukinuti naknadu od 1 KM i vratiti novac građanima”

Odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, Milko Grmuša pokreće pravno-političke procedure za hitno ukidanje naknade za korištenje mobilne mreže od 1 KM koju mobilni korisnici svih operatera u BiH plaćaju od 01. lipnja.

Kako je podsjetio Regulatorna agencija za komunikacije BiH dala je suglasnost na ovo dodatno plaćanje svim mobilnim operaterima koji su tražili tu saglasnost “zbog povećanih financijskih obveza telekom operatera po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu”.

Međutim, naglašava, ova naknada je besmislena jer je uvedena kako bi se platio posao koji su država i operateri morali financirati sami.

“Kukavice, bijednici i neznalice iz vlasti na svim nivoima jedno su kad treba uzeti pare od naroda. Gade mi se takvi zaštitnici Srba, Bošnjaka, Hrvata i svih ostalih. Sram vas bilo”, poručio je Grmuša dodajući da će nadležnim organima podnijeti pravna sredstva da se ova bahata naknada odmah ukine, ali traži i od svih parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH, a pogotovo onih na vlasti, da se oglase po ovom pitanju i stave hitno na dnevni red odluku kojom će ova naknada ne samo odmah biti ukinuta, nego i da se vrati novac svim korisnicima koji su platili ovu naknadu.

Da građani nisu zadovoljni, tvrde i u Udruzi za zaštitu potrošača Don iz Prijedora. Oni su se obraćali i Regulatornoj agenciji za komunikacije kako bi od njih dobili odgovor je li odluka o uvođenju mjesečne naknade operatera u iznosu od 1 KM uopće zakonita, ali odgovor nikada nisu dobili.

Murisa Marić, predsjednica Udruge Don podsjeća da se pitanje zakonitosti nameće, jer je kao glavni razlog uvođenja naknade od 1 KM navedeno povećanje financijskih obveza telekom operatera po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu, koja je nužna za pružanje kvalitetnih mobilnih širokopojasnih usluga.

Samim tim se, dodaje, postavlja logično pitanje da li građani treba da finansiraju i ulaganja telekomoperatera ili su zatajile institucije koje su mogle zabraniti “koncentraciju”.

“U zakonu o konkurenciji jasno je definirano kako su « Zabranjene koncentracije privrednih subjekata koje kao rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije, na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni položaj». Samim tim, građani/potrošači u BiH nemaju mogućnost izbora, te im je ovom odlukom RAK, nereakcijom Konkurencijskog vijeća i Ombudsmana za zaštitu potrošača uskraćeno i osnovno potrošačko pravo zagarantovano zakonom o zaštiti potrošača -pravo na izbor je mogućnost izbora između više roba i usluga, po prihvatljivim cijenama i uz garanciju kvaliteta”, pojašnjava Marić.

Ističe na još jedan problem na koji su ukazali građani. Naime, iz fotografije u prilogu vidi se da je mobilni operater u toku jula mjeseca po dva različit temelj naplatio po 1 KM – kao naknadu za korištenje mobilne mreže i kao naknadu za korištenje mobilne mreže za period od 30 dana!

Ovo je nedopustivo, kaže Marić i nadležne institucije moraju reagovati: “Nije dovoljno što plaćamo prvog u mjesecu 1 KM, već i 30 u mjesecu plaćamo dodatnu 1 KM za korištenje mreže 30 dana. Tako da mrežarina nije 1 KM već 2 KM mjesečno. Mi svi kao potrošači moramo zahtijevati da imamo dostupan i razumljiv cjenovnik, da znamo šta koja usluga znači. Jer ako detajlnije pogledamo račune mobilne telefonije, jasno ćemo vidjeti koliko «posebnih usluga» imaju, kao npr. SMS+2 Usluga, Inicijalna SMS +4 Usluga, SMS+29 usluga i druge. Šta znače sve te usluge koje plaćamo, to nigdje nije objašnjeno. Sve je napisano i napravljeno na jedan jako nerazumljiv način, što narušava zaštitu potrosača od sva tri telekom operatera u našoj zemlji”.

Papa Franjo novim potezom još više potaknuo nagađanja da je na odlasku

Novi kardinali uključuju svećenike poznate po svojim progresivnim stajalištima i pastoralnom radu, a dolaze sa svih strana svijeta
Papa Franjo, koji je nedavno rekao da bi mogao otići u mirovinu zbog sve slabijeg zdravlja, ustoličit će u subotu 20 novih kardinala, među kojima bi mnogi jednoga dana mogli birati njegova nasljednika.

To je osmi konzistorij otkako je 85-godišnji Franjo izabran 2013. i pozorno ga se prati ne bi li papa svojim izborom otkrio kakvu Katoličku Crkvu želi ostaviti za sobom.

Novi kardinali uključuju svećenike poznate po svojim progresivnim stajalištima i pastoralnom radu, a dolaze sa svih strana svijeta, od Brazila do Nigerije, Indije, Singapura i Istočnog Timora.

Nakon subotnje prisege u bazilici sv. Petra u Vatikanu, oni će se pridružiti dvodnevnom sastanku svih kardinala koji počinje u ponedjeljak.

Skup je ove godine sazvan ranije kako bi se razmotrio Papin novi plan za upravljanje Crkvom, ali samo je potaknuo nagađanja da je Papa na odlasku.

Papa Franjo, koji je zadnjih mjeseci otkazao niz događaja i morao koristiti invalidska kolica zbog bolnog koljena, rekao je prošli mjesec da su mu „otvorena vrata” prema odlasku.

Ako krene putem svojeg prethodnika Benedikta XVI. i podnese ostavku, bit će sazvana konklava svih kardinala mlađih od 80 godina koji će izabrati njegova nasljednika.

Nakon ovog vikenda u kardinalskom zboru će biti 132 kardinala s pravom izbora, a njih 90 imenovao je Franjo, što je oko dvije trećine ukupne brojke, upravo onoliko koliko je potrebno da predloženo ime prođe.

Globalni izbori
Ustoličenje kardinala, obično godišnji događaj, uvijek se pozorno prati jer upućuje na budući smjer Katoličke Crkve i njezine prioritete za 1,3 milijarda vjernika.

No Franjini izbori za kardinale ne jamče automatski da će idući Papa biti netko tko će odražavati njegove vlastite prioritete, rekao je stručnjak za Vatikan, Bernard Lecomte, za AFP.

Franjino nasljeđe definiraju nastojanja da Crkva bude uključivija, transparentnija i fokusiranija na najranjivije članove društva.

Ove godine argentinski Papa završio je veliku reformu moćnog upravnog tijela Vatikana, Rimske kurije, u cilju pridobivanje novih vjernika.

Imenovao je ondje kardinale koji odbacuju status quo u Crkvi i pomogao suzbijanju stoljetne hegemonije Europljana.

Virgilio Do Carmo Da Silva, nadbiskup Dilija, u subotu će postati prvi kardinal Istočnog Timora, malene katoličke zemlje u jugoistočnoj Aziji.

Imenovan će biti i Robert McElroy, 68-godišnji biskup San Diega, koji podržava katolike homoseksualce i kritizira nastojanja da se uskrati pričest američkim političarima poput predsjednika Joea Bidena koji podržavaju pobačaj.

Prije dvije godine Papa je ušao u povijest imenovavši prvog afroameričkog svećenika Wiltona Gregorya nadbiskupom Washingtona.

U subotu će proglasiti i najmlađeg kardinala na svijetu, 48-godišnjeg talijanskog misionara Giorgija Marenga, koji radi u Mongoliji.

Insajderi iz Kurije
Imenovani će biti i Nigerijac Peter Okpaleke, biskup Ekwulobije, i Leonardo Ulrich Steiner, nadbiskup Manausa u Brazilu.

Trojica budućih kardinala već ima pozicije u Kuriji: Arthur Roche iz Britanije, Lazzaro You Heung-sik iz Južne Koreje i Fernando Vergez Alzaga iz Španjolske.

Budući kardinali u subotu će jedan po jedan kleknuti pred Papu koji će im na glavu staviti grimizni biret.

Nakon ceremonije novi kardinali imat će tradicionalne susrete s vjernicima.

Mafijaška likvidacija na Zrću

Tko su članovi škaljarskog i kavačkog klana koji se ubijaju i po Hrvatskoj? Jugoslavija se raspala odavno, ali ne i balkanska mafija koja je i dalje dobro umrežena
Crnogorski državljanin Goran Vlaović (38), zvan Goro, koji je prema pisanju tamošnjih medija član crnogorskog škaljarskog klana, žrtva je jutrošnjeg ubojstva na Pagu. U klasičnoj sačekuši njega je iz vatrenog oružja usmrtio srpski državljanin, koji je potom pokušao pobjeći, ali ga je uhvatila hrvatska policija. Prostrijeljeni Vlaović je preminuo na putu do bolnice, donosi Slobodna Dalmacija.

Mafijaški klanovi s područja zemalja bivše Jugoslavije ostali su čvrsto prožeto tkivo i danas i toliko su umreženi da se nipošto ne može odmahnuti rukom i reći: „Koga briga, što se nas tiču ti istočnjački barbari i njihovi prljavi poslovi!“. Svi koji tako misle zaboravljaju na mafijaške obračune usred Zagreba i na glave koje su, ne tako davno plivale i u Jarunskom jezeru. Živo tkivo balkanske mafije isprepleteno je brojnim vitalnim vezama, o čemu najbolje govore stotine hrvatskih odnosno EU putovnica s kojima su po svijetu putovali srpski, crnogorski i drugi balkanski mafijaši.

Zadnjih godina poslove s drogom i ostale visokoprofitne regionalne djelatnosti preuzela su gotovo posve dva crnogorska mafijaška klana – kavački i škaljarski. Dobili su imena po naseljima u okolici Kotora – Škaljari i Kavač – koja zajedno broje jedva četiri tisuća stanovnika. Udaljena su stotinjak metara zračne linije, a u Kavaču prema popisu stanovnika ne živi niti 500 duša. Dugo su njihovi kriminalni operativci radili mirno i u koegzistenciji, dok se prije osam godina nisu međusobno počeli klati: taj je sukob dosad odnio najmanje 40-ak života, što na Balkanu, a što diljem Europe – od Beča, preko Španjolske i Atene, pa sve do Krfa. Dvije bande karakteriziraju obiteljske i prijateljske veze, zajedničko geografsko podrijetlo i zajedničko kriminalno iskustvo. Do bratoubilačkog rata je došlo kad je jedan od pripadnika klana, nezadovoljan brigom za sebe i svoje dok je bio na odsluženju robije, odlučio iz jednog stana u španjolskoj Valenciji ukrasti oko 200 kilograma kokaina.

To je bio put u pravi rat što do danas ne jenjava. Nestanak droge najprije je bio povod za podjelu klana, a zatim i za krvavi rat. Na čelo kavačkog klana zasjeli su Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer, dok je vođenje škaljarskog klana preuzeo Kotoranin Jovica Vukotić. Vukotić je preuzeo apsolutno vodstvo te organizirane kriminalne skupine nakon ubojstva njegovog kuma Igora Dedovića u Ateni 19. siječnja 2020. godine.

Zaplijenjeni heroini kokain

Klanovi imaju velika financijska sredstva koja im pomažu u regrutiranju novih članova. U policijskih spisima je evidentirano više od 200 članova škaljarskog klana, a na tom popisu nalazi se i na desetke žena – mahom supruge, kćerke, majke, sestre, djevojke, kume, prijateljice… Glavni im je biznis šverc kokaina, a precizno je ocrtana hijerarhijska podjela unutar klana, njihova financijska moć, koruptivna mreža i kriminalne aktivnosti.

Kotoranin Radoje Zvicer osnivač je i vođa kavačkog klana, a po raznim zemljama krio se pod imenom Josip Babić. Njemu je 2020. godine u vatrenom obračunu u Ukrajini život spasila supruga Tamara, koju nazivaju i ‘prvom damom kavačkog klana’.

Kasnije je otkriveno kako je osoba koja je pucala na njega imala makedonsku putovnicu. Zvicer je svoj utjecaj proširio na srpsku mafiju kada je Veljku Belivuku, zvanom Velja Nevolja, pomogao da preuzme vodstvo nakon ubojstva Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi, vođe navijača Partizana.

Jedna od njihovih najpoznatijih žrtva je Milan Ljepoje, član najpoznatije bande lopova Pink Pantera. Navodno je Zvicer platio Veljku Belivuku 150.000 za ubojstvo Ljepoje jer je dobio informaciju da je upravo on naručio njegovu neuspješnu likvidaciju u Ukrajini. Na Zvicerovu suprugu Tamaru je prije nekoliko godina u Kotoru izvršen atentat, smatralo se da je pucao šef škaljarskog klana Jovan Vukotić, no on je tvrdio da je taj dan bio u Sloveniji.

Policija smatra kako škaljari blisko surađuju s pet organiziranih kriminalnih skupina iz Crne Gore i regije, odnosno s klanovima čiji su vođe Luka Bojović, Filip Korać, Saša Boreta, Jovo Đurović i Milan Vujović.

Luka Bojović Pekar bio je pripadnik Arkanove jedinice te sin profesorice na Fakultetu Likovnih Umjetnosti i direktora beogradskog zoološkog vrta. On trenutno čami u zatvoru u Valenciji, jer je osuđen na 18 godina zatvora zbog organiziranja kriminalne skupine. U međuvremenu su mu ubijeni brat, odvjetnik i kum… I škaljarski i kavački klan imaju raširen biznis u Austriji gdje obitelji crnogorskih mafijaša imaju razgranate poslove, legalne ili samo na prvi pogled legalne. Beč je u Europskoj uniji, dobro je povezan sa svim stranama svijeta, pa je iz njega lako dopremiti i kokain, koji sve češće stiže i iz crnomorskih luka, posebno rumunjskih i bugarskih.

Razni balkanski klanovi su samo privremene glave goleme mafijaške hidre s ovih prostora: kad se jedna odsiječe, nerijetko niknu još barem dvije. Ne kaže se uzalud da je kriminal jedna od rijetkih dobro organiziranih stvari s balkanskih prostora.

Apel domaćih proizvođača: Dižite rampu za izvoz peleta

Proizvođači peleta tvrde kako je domaće tržište opskrbljeno peletom, te apeluju na nadležne da što prije povuku odluku o zabrani izvoza tog energenta.

Predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović, koji zastupa proizvođače koji proizvode pelet sukladno europskim normama, kaže za “Glas srpske” da su proizvođači spremni da osiguraju i dodatne količine za podmirivanje domaćeg tržišta, pa čak i sa ograničenom maržom ako ona ne utiče na rentabilnost proizvodnje, ukoliko se što prije povuče odluka o zabrani izvoza.

– Uvijek smo se odgovorno ponašali prema domaćim kupcima. Cijena koja je evidentno visoka je uvjetovana velikim troškovima proizvodnje, nema tu priče o ekstraprofitu, jer marže su na istoj razini kao prošle godine. I dalje imamo najjeftiniji pelet u regiji – rekao je Ivanović koji je i ravnatelj Instituta za bioenergiju Banjaluka.

On je naglasio kako je u ova tri mjeseca, koliko je na snazi zabrana izvoza, ubrzana isporuka peleta na domaćem tržištu.

– Prema posljednjim informacijama od proizvođača, domaće tržište je opskbljeno blizu 90 posto. Možda još nisu nabavili pelet oni koji su mislili da će doći do drastičnog pada cijene, međutim, ne možemo prodavati ispod cijene koštanja. Ne možemo očekivati da usljed globalnih poremećaja sa energijom mi budemo izolirani otok – istakao je Ivanović dodavši da se ove godine otvorila prilika za plasman na tržišta koja ranije nisu bila zainteresirana za pelet iz BiH, poput Austrije, Njemačke i Francuske. Smatrajući kako je u većem obimu opskrbljeno domaće tržište, istakao je Ivanović, traže da se omogući izvoz, jer poduzeća imaju od ranije ugovorene poslove, a neke su i prihvatile predujam od vsnjskih kupaca.

Predsjednik Udruge drvoprerađivača RS Darko Partalo rekao je kako pelet ne može mnogo da pojeftini jer je sirovina, ogrevno drvo, poskupjela za 150 posto.

– U pelet ide ili škart ili ogrevno drvo koje košta i do 250 maraka po paleti, a bilo je do 140 KM. Treba domaće stanovništvo biti opskrbljeno, ali i da se omogući izvoz – rekao je Partalo.

Ove zahtjeve predstavnici proizvođača peleta iznijeće i danas na sastanku u Područnoj gospodarskoj komori Banjaluka, s ciljem prevazilaženja novonastale situacije u koju su dospjeli usljed zabrane izvoza. Imajući u vidu da zabrana ističe 23. listopada, od nadležnih traže da se nađe rješenje i da po isteku tog roka ona ne bude produžena.

Nedostatak sirovine

Proizvođači peleta upozoravaju da do nestašice dolazi i usljed nedostatka sirovine.

– Imamo kapacitete, ali je njihova iskorištenost ispod 50 posto, a ako bismo imali više sirovine, imali bismo dovoljno peleta i za domaće tržište, po povoljnijim cijenama, a i za profit na stranom tržištu. Procjene pokazuju da je zbog neiskorištenosti kapaciteta priliv novca u BiH manji između 70 milijuna i 100 milijuna maraka – rekao je Goran Ivanović.

VIDOVIĆ: Uvijek se čekala neka Platforma ili Alijansa da se imenuju suci iz reda hrvatskog naroda u Federaciji

Gost Dnevnika RTV Herceg-Bosna bio je zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Radoje Vidović.

Urednik i voditelj Damir Bliznac je s gostom razgovarao o aktualnim političkim pitanjima, a Vidović je poručio kako još od 2008. godine Federacija ima problem s imenovanjima sudaca iz reda hrvatskog naroda koja su stalno predmet opstrukcija, a pitanje imenovanja sudaca Ustavnog suda kojeg je predsjednik Federacije BIH Marinko Čavara je rješenje krize koja je umjetno stvorena od osoba koje ne predstavljaju hrvatsku političku scenu u ovoj zemlji.

-Uvijek se čekala neka Platforma ili Alijansa da se imenuju suci iz reda hrvatskog naroda, što jasno govori kako legitimni predstavnici Hrvata nisu imali priliku imenovati suce jer bi ti procesi uvijek bili blokirani – rekao je Vidović.

Pogledajte što je još rekao:

Svim porodiljama u KSB od 10. mjeseca skoro 300 KM porodiljne naknade

Županija Središnja Bosna će od početka listopada ove godine svim nezaposlenim porodiljama isplaćivati skoro 300 KM porodiljne naknade.

Ovu informaciju potvrdio je ministar zdravstva i socijalne politike , Anto Matić.

“Vezano za porodilje koje nisu u radnom odnosu, Vlada je usvojila izmjene i dopune zakona kojima se predviđa da bi kantonalno Ministarstvo zdravstva i socijalne politike u roku od tri mjeseca od donošenja federalnog zakona ovu kategoriju trebalo uvesti u pravo. Praktično, to znači da bi te osobe na području našeg kantona u pravo trebale biti uvedene početkom desetog mjeseca. Naknada će iznositi 55 posto minimalne plaće u FBiH, što je oko 298 KM”, rekao je Matić.
Za tu svrhu i, kaže ministar, do kraja godine izdvojeno je milijun KM.
“Na razini godine za ovu svrhu trebat će nam tri i pol do četiri milijuna KM”, rekao je Matić.
Pravo bi trebalo ostvariti 1.250 porodilja s područja županije, a u narednom razdoblju, najavio je ministar, naknada bi trebala biti povećana.
“Sa ovim pravom na neki način ćemo ispoštovati federalni zakon. U narednom razdoblju ćemo pokušati osigurati i dodatni iznos kako bi to pravo bilo što veće”, kazao je Matić za kraj.

Liječnici upozorili na tri nova simptoma povezana s dijabetesom tipa 2

Pacijenti s dijabetesom upozoreni su da pripaze na tri nova simptoma. Novo istraživanje pokazalo je da, uz uobičajene pokazatelje dijabetesa tipa 2, oboljeli trebaju biti svjesni i bolova u leđima, depresije i osteoartritisa. Istraživači su otkrili da se ova tri simptoma nalaze među pet najčešćih kod osoba kojima je dijagnosticiran dijabetes tipa 2.

Studija koju su na 224.000 pacijenata s dijabetesom tipa 2 proveli Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost skrbi (NICE), analitička tvrtka LCP i Imperial College London također je otkrila da je retinopatija, bolest mrežnice, sada među pet najčešćih komorbiditeta s osobama s dijabetesom tipa 2.

Pokazalo se da 39.7 posto oboljelih od dijabetesa tipa 2 pati od bolova u leđima, njih 25.7 posto bilo je depresivno, a 15.7 posto imalo je osteoartritis.

“Iako smo očekivali da će hipertenzija i srčana bolest, poznate komplikacije dijabetesa, biti česte kod ljudi koji žive s dijabetesom tipa 2, naši nalazi da su bolovi u leđima, depresija i osteoartritis toliko česti su neočekivani. Ovo naglašava širinu bolesti s kojima se suočavaju ljudi koji žive s dijabetesom tipa 2”, komentirao je dr. Pearson-Stuttard, glavni autor studije.

Liječnik savjetuje da i ta stanja postanu dio rutinskih kliničkih i preventivnih smjernica.

“To bi poboljšalo zdravlje stanovništva, smanjilo nejednakost i povećalo ekonomski prosperitet”, komentirao je.

Među uobičajenim pokazateljima dijabetesa tipa 2 su pretjerani umor, stalni osjećaj žeđi i neobjašnjiv gubitak težine. Oni koji su u opasnosti od ovog stanja također bi trebali biti svjesni komplikacija visokog krvnog tlaka i bolesti srca.

HNS BiH: Predsjednik Čović u Zagrebu sudjelovao na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH u Zagrebu je sudjelovao na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske. Okupljeni visoki dužnosnici razgovarali su o ulozi Republike Hrvatske i njenih predstavnika u svijetu te o položaju Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Predsjednik HNS-a Čović se obratio prisutnima tijekom posebne panel rasprave, na kojoj je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te dosadašnjoj i planiranoj suradnji. Također, informirao je sve prisutne o ozbiljnim problemima s kojima se Bosna i Hercegovina, a osobito hrvatski narod susreće usprkos svom ustavnom statusu u najvećoj političkoj krizi nakon Daytona.

U tom svjetlu istaknuo je kako je bitno koristi učtiv jezik diplomacije prenoseći istinu o aktualnoj situaciji u BiH te podizati svijest o alarmantnim političkim agendama koje zazivaju urušavanje Sporazuma koji je Bosni i Hercegovini donio mir.

Upozorio je na zapaljivu retoriku, govor mržnje i napade usmjere ne samo na legitimne predstavnike hrvatskog naroda nego i na hrvatski narod u cjelini, katoličku vjeru i hrvatske simbole. Izmjene Izbornog zakona su naznačene kao prioritet i osnova formiranja vlasti nakon listopadskih izbora ali i povratak pomirenja između bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH.

Čović je na marginama Konferencije održao radne sastanke s visokim dužnosnicima s kojima je razgovarao o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i potrebnim koracima za ostvarenje napretka i zaštite hrvatskoga naroda, priopćili su iz HNS-a BiH.

Kiseljak.info

Financijska potpora za obnovu crkava na sarajevskom Stupu i Bistriku

Iz oblasti zaštite nacionalnih spomenika putem javnog poziva Federalnog ministarstva prostornog uređenja Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 70.000 KM, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Tim povodom federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić i župnik Miroslav Ćavar potpisali su jučer ugovor kojim će se sufinancirati obnova i uređenje crkve i svetišta u ovom sarajevskom naselju, priopćeno je iz Ministarstva prostornog uređenja FBiH.

„Osobito mi je zadovoljstvo biti danas ovdje i potpisati ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i uređenju Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu koja je još 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od posebnog je značaja za sve katolike sa ovog područja“, naglasio je ministar Martić prilikom posjete ovoj župi, te je zajedno sa svojim pomoćnikom Zdravkom Buljetom župniku poželio što skorije privođenje kraju svih planiranih radova.

U priopćenju Ministarstva prostornog uređenja FBiH navodi se u da je se Župnik Miroslav Ćavar zahvalio ministru Martiću na posjeti, podršci i pomoći koju je do sada pružio Župi i svetištu Uznesenja BDM na Stupu iskazujući posebnu zahvalu što su se među brojnim projektima izdvojila novčana sredstva i za ovu župnu zajednicu.

„Vaša podrška za sanaciju Crkve i uređenje svetišta doprinijet će opstanku katolika u Sarajevu i okolici, jer ćemo im osigurati prostor za susrete i duhovnu obnovu“, poručio je župnik.

Potpisivanju je nazočio i gvardijan Franjevačkog samostana i Crkve sv. Ante na Bistriku fra Stipan Radić koji je potpisao ugovor za unutarnje uređenje ove sarajevske crkve koja također ima status nacionalnog spomenika BiH.

„Svjesni smo da je puno potrebitih u ovim teškim vremenima, stoga smo sretni što ste u potpunosti ispunili našu molbu za financijskom podrškom i na tome smo vam beskrajno zahvalni“, poručio je gvardijan Radić čijoj je župi dodijeljeno 43.000 KM.

FMPU navodi da su Franjevački samostan i Crkva sv. Ante na Bistriku jedno su od važnijih duhovnih i kulturnih središta grada Sarajeva. Župa se, kako dodaju, prvi put spominje početkom 16. stoljeća, a nekadašnju trošnu crkvu 1913. godine zamijenila je današnja crkva izgrađena u neogotičkom stilu po projektu Josipa Vrancaša.

“Što se tiče župe na Stupu, ista je osnovana 1890. dekretom prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, no njezini marijanski korijeni sežu u daleku prošlost, točnije u 14 stoljeće. Crkva je izgorjela za vrijeme rata 1992. godine, a obnovljena pet godina kasnije. Prigodom obnove ukrašena je drvenim mozaicima (intarzijama) te je kao takva bila prva u svijetu”, navodi se u priopćenju za javnost Ministarstva prostornog uređenja FBiH.

Čović i Dodik protive se unitarizaciji BiH

Sasvim je izvjesno kako unutarnjeg dogovora oko promjene izbornog zakona u BiH neće biti ništa, a predizborna kampanja i retorika u BiH uoči izbora, koji se trebaju održati 2. listopada ove godine, bit će stoga i sve jača i oštrija.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović gostujući za UNA TV ističe pak kako nema alternative unutarnjem dogovoru, ali očito kako i on nije više optimist da će domaći političari postići dogovor oko izbornog zakona. Govoreći pak o planovima za predstojeću izbornu kampanju poručio je kako ga mjesto predsjedatelja Vijeća ministara BiH ne privlači.

Glede izbornog zakona, Čović je, kako je objavljeno na službenoj stranici HDZ-a BiH, rekao od Christiana Schmidta očekuje da završi započet posao kod izmjena Izbornog zakona.

“Bošnjaci su tri puta do sada birali dva člana Predsjedništva”, rekao je dr. Čović. Poručio je i da unutarnji dogovor nema alternativu i objasnio zašto smatra da OHR mora otići iz Sarajeva. Čović se osvrnuo na rad ministrice vanjskih poslova, ali i na funkcioniranje 11 vlada i 11 parlamenata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Komentirajući politiku SDA i kandidata za člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, dr. Čović je rekao: Izetbegoviću je ovo zadnja šansa da ispuni planove koji su u obitelji zacrtani prije 20-30 godina.

S druge strane predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji uskoro kani posjetiti Moskvu, znatno je oštriji u ocjenama aktualne političke situacije i porukama koje dolaze iz SDA, te optužbe na račun njega i Čovića, kao i Hrvatske i Srbije.

Dodik je tako najavio da će tijekom posjete Moskvi u rujnu prenijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su se “zapadnjaci raspojasali u BiH”, da misle da je to njihovo bunjište i da tu mogu da čeprkaju i rade što hoće. Komentirajući dokument SDA u kojem pozivaju SAD, Britance i EU da interveniraju u BiH, istaknuo da Muslimani pokušavaju iskoristiti priču o Ukrajini da bi realizirali ciljeve vezane za BiH koje su utvrdili još 2018. godine, a to je da u BiH nema entiteta.

-Njihovi saveznici sve ovo vrijeme su bili upravo oni koje oni pozivaju. Međutim, formalno-pravno, garant Daytonskog sporazuma je i Rusija. Nju ne pozivaju. Nema tu ni Kine koja je članica Vijeća sigurnosti. Svoj napad su usmjerili isključivo na Srbiju i Hrvatsku”, rekao je Dodik za “Sputnjik”. Prema njegovim riječima, Muslimani hoće ekskluzivno BiH za sebe, prenosi Srna.

-Na sceni je izraziti muslimanski nacionalizam koji ide za tim da BiH prekrajaju na svoj način. Za to su im logistika bili Amerikanci, a najviše Britanci dok je EU bila izvršitelj radova”, dodao je Dodik. Kazao je da je na dnevnom redu tijekom nadolazeće posjete Rusiji puno pitanja koja su započeta u njegovom prethodnom razgovoru s ruskim predsjednikom Putinom. Ekonomska suradnja?

“Sad bismo htjeli da sagledamo sav kontekst naših odnosa. Računamo na suradnju i podršku i same Rusije. Jednako smo spremni da sa stanovišta svog kapaciteta podržimo sva nastojanja da Rusija osigura stabilno i sigurno okruženje i smatramo da je to potpuno legitimno. U tom kontekstu razgovarat ćemo i o ekonomskoj suradnji”, naveo je Dodik. On je ukazao na opstrukcije na nivou BiH u vezi s određenim razvojnim projektima poput plina, u čemu im asistiraju stranci, neizabrani navodni visoki predstavnik.

“U tom pogledu želim da upoznam svakog svog sugovornika, pa ću s tim upoznati naravno i predsjednika Putina vezano za tu praksu. U okolnostima u kojima se događa problem s Ukrajinom zapadnjaci su se do te mjere raspojasali ovdje da više ne drže ni do međunarodnog prava, ni do bilo čega drugog. Isključili su Rusiju i Kinu iz bilo kakvih procesa, misle da je ovo njihovo bunjište i da ovdje mogu da čeprkaju i da rade što hoće”, rekao je Dodik.

M.L. HMS

Bijela kuga uzela danak, prvi smo u svijetu po smanjenju broja stanovnika

Bosna i Hercegovina zauzela je prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu prema podacima UN-ova izvješća za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”. Na osnovi podataka, Pixsell je napravio grafikon koji prikazuje da se u top 10 zemalja nalaze čak tri iz bivše Jugoslavije. Na vrhu liste je BiH koja godišnje gubi više od 1,5% svoga stanovništva. Srbija je sedma, dok je Hrvatska na osmom mjestu. Prema podacima ovog izvješća očekuje se da će Latvija, Hrvatska, BiH, Litvanija, Kosovo, Jermenija, Sjeverna Makedonija i Poljska izgubiti između 40% i 50% svog stanovništva do kraja vijeka, piše Večernji list BiH.

Analiza stanja

– Analiza stanja stanovništva potvrdila je da je Bosna i Hercegovina zemlja s “najnižim niskim” fertilitetom na svijetu (1,25), visokim razinama migracija i starenja stanovništva, kao i s duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima. Do 2070. godine takvi će demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (s njezinim udjelom u ukupnom stanovništvu s više od 40%)” – objasnio je John Kennedy Mosoti, predstavnik Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) u BiH, nakon nedavno provedene projekcije stanovništva Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020. – 2070. Gotovo pola milijuna ljudi napustilo je BiH od 2013. g. prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika – gotovo grad veličine Banje Luke. Sindikati predviđaju da će ih u ovoj godini otići i dvostruko više. U BiH se bilježi ogroman rast mortaliteta, a usporedno, što zabrinjava stručnjake, i pad nataliteta. Bijela kuga rijetko kada bila je važna tema za političke predstavnike u BiH. Mladi se ne stimuliraju da stupe u brak, da proširuju obitelj. Rodiljske naknade u BiH su neujednačene, u nekim županijama uopće se i ne isplaćuju. Negativan prirodni priraštaj je konstanta posljednjih deset godina. Glavni razlog smanjenja broja novorođenih je loša socijalno-ekonomska situacija, zbog koje se stanovništvo masovno iseljava.

Negativan trend

U odnosu na 2020., 2021. g. rođene su 124 bebe manje. Negativan trend koji je, također, izražen je povećan broj preminulih, pa u 2021. imamo 22.633 više preminulih nego rođenih, dok je u 2020. ta razlika iznosila 16.809. Demograf Aleksandar Majić ranije je rekao kako osnovne probleme za našu državu predstavljaju smanjen broj fertilnog kontingenta i povećan broj preminulih, ali i da nam prijeti izumiranje ako se ništa ne poduzme da se situacija popravi. Konstantno imamo manji broj fertilnih žena, tj. žena koje mogu rađati. Najveći problem za BiH je mortalitet, sve više imamo starijeg stanovništva i zbog toga se negativan prirodni priraštaj sve više povećava. U idućih 10-15 g. možemo očekivati povećanje broja umrlih – istaknuo je Majić. U potrazi za “boljim sutra” sve veći broj mladih odlučuje se napustiti BiH i obitelji osnivati u tuđini. Emigriraju najčešće osobe u dvadesetim i tridesetim godinama, to su ljudi u punoj radnoj snazi i najfertilniji kontingent stanovništva, ljudi koji donose reprodukciju, tj. djecu i doprinose radnoj snazi. Vidimo da u nekim sektorima gospodarstva imamo nedostatak radne snage, to je upravo zbog toga, kazao je Majić. Objašnjava kako je ovo područje uvijek bilo emigracijsko, ali se to u prošlosti moglo kompenzirati visokim stopama nataliteta i prirodnog priraštaja. – Kako imamo i negativan prirodni priraštaj i veliki odljev stanovništva, imamo i prirodnu i mehaničku depopulaciju. Sumorna je situacija – ako se ovi trendovi nastave, slijedi nam izumiranje stanovništva – zaključio je.

Evo koliko je Dinamo zaradio ulaskom u Ligu prvaka, svota je astronomska

Dinamo će samo ulaskom u Ligu prvaka ukupno zaraditi 24 milijuna eura. Samo prolaz Bodo/Glimta u Maksimir donosi još 8,7 milijuna eura svota koju svi ostali hrvatski klubovi mogu sanjati.

Nogometaši Dinama plasirali su se, prolaskom Bodo/Glimta, po osmi puta u grupnu fazu Lige prvaka, najelitnijeg europskog natjecanja.

Ulazak u Ligu prvaka donosi prestiž, ali i odličnu financijsku injekciju koju će dobiti od europske nogometne federacije.

Dinamo će samo ulaskom u Ligu prvaka ukupno zaraditi 24 milijuna eura. Samo prolaz Bodo/Glimta u Maksimir donosi još 8,7 milijuna eura svota koju svi ostali hrvatski klubovi mogu sanjati.

Ante Čačić je već jednom ostvario veliki uspjeh kada je s Dinamom izbacio Maribor i ušao u LP. Sinoć je ponovio taj uspjeh i postao tek drugi trener Dinama koji je dvaput izborio plasman u Ligu prvaka. Do sinoć je to samo napravio legedarni Zlatko Kranjčar, koji je hrvatskog prvaka u Ligu prvaka prvi put uveo 1998. godine, a drugi put čak 18 godina kasnije, odnosno 2016. godine.

Rusija ponovno zaprijetila BiH

Rusija je jučer zaprijetila odmazdom Bosni i Hercegovini zbog činjenice kako je ta zemlja na konferenciji Krimske platforme održanoj prije dva dana potvrdila punu potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.

Podsjećanje kako je Krim ukrajinski teritorij iz ruskog su veleposlanstva nazvali “brbljanjem” dodajući kako to ne može promijeniti svršeni čin. Usput su optužili vlasti Ukrajine da promoviraju neonacističku ideologiju te potiču sadističko ubijanje civila.

Bošnjačke političare u BiH označili su odgovornima za proturusko djelovanje.

“Takvu servilnost prema zapadu ne razumijemo ne samo mi, već i naši brojni sugovornici iz apsolutne većine islamskih država”, stoji u izjavi ruskog veleposlanstva.

STOLTENBERG: Europa će platiti zbog podrške Ukrajini, ali neće odustati

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je nužno nastaviti pružanje pomoći Ukrajini, ali da će biti teško i da će Europa platiti cijenu za podršku Kijevu.

– Ono što vidimo je podrška bez presedana europskih saveznika NATO-a, Njemačke, Kanade, SAD i brojnih drugih zemalja širom svijeta. Sudjelovao sam u forumu Krimska platforma predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i poruka koju su poslali svi lideri je jasna: stojimo iza Ukrajine i podržavat ćemo tu zemlju dokle god to bude neophodno. To je poruka NATO saveznika – rekao je Stoltenberg za njemačku televiziju ZDF.

On je naglasio da pružanje vojne pomoći Kijevu nije lako.

– Ne kažem da je lako. Zahtijeva težak rad. Privržen sam radu s drugim liderima Alijanse u Europi i Sjevernoj Americi kako bismo osigurali nastavak potpore – istaknuo je Stoltenberg.

Stoltenberg je naglasio da je podrška Njemačke značajna i izrazio nadu da će njemačka Vlada učiniti više. Glavni tajnik Alijanse upozorio je da će sljedeća zima biti teška, prenio je TASS.

– Platit ćemo za našu podršku Ukrajini kao posljedicu sankcija. Rusija, naravno, koristi energiju kao oružje. Ali moramo razumjeti da ne postoji alternativa našoj podršci – naveo je Stoltenberg.

On je pozvao Zapad da “maksimalizira vjerojatnoću prihvatljivog ishoda rata sa stajališta Ukrajine”, uz napomenu da je najbolje što zapadne zemlje mogu uraditi pružiti vojnu, financijsku, humanitarnu i ekonomsku podršku Ukrajini.

Bošnjačke stranke žele ući u Klub Hrvata i kroz ZDŽ

Mnogo je nepoznanica na koji će se način provesti rezultati izbora nakon listopada – hoće li biti po nekom novom, pravednijem zakonskom rješenju koje će nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt ili će pak OHR prepustiti SIP-u da se “igra” zakonodavca i računa po već osporenom zakonu broj mandata iz svake pojedine županije za federalni Dom naroda, pitanje je na koje nema odgovora. Na izborima 2018. godine bošnjačke stranke nisu uspjele u naumu da dođu do magične brojke od šest Hrvata u Klubu Hrvata, i to jednim dijelom zahvaljujući činjenici da je promjenom propisa u ZDŽ-u umjesto 2, predviđen izbor jednog Hrvata u Klub hrvatskog naroda, piše Večernji list BiH.

Novi pokušaj

Na ovim pak izborima uvidom u liste za navedenu županiju vidljivo je kako će neke od bošnjačkih stranaka pokušati progurati svoje kadrove izabrane bošnjačkim glasovima u županijsku Skupštinu, a sve u cilju da dođu do pozicije u Klubu hrvatskog naroda. To će isto pokušati i u Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj, Sarajevskoj, Bosansko-podrinjskoj, ali i Srednjobosanskoj županiji. Navedeno upućuje na jasan zaključak – ili će Schmidt morati prije izbora izmijeniti Izborni zakon i onemogućiti Bošnjacima da Hrvatima biraju predstavnike iz ovih županija ili će hrvatsko biračko tijelo morati biti maksimalno mobilizirano kako bi se spriječio plan bošnjačkih stranaka.

Predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije Ivo Tadić u razgovoru za Večernji list potvrdio je kako su bošnjačke stranke stavile deset Hrvata na liste za županijsku Skupštinu.

– Te stranke očekuju da će Središnje izborno povjerenstvo ponovno kazati da iz Zeničko-dobojske županije idu dva Hrvata kako bi onda ovladali Domom naroda, odnosno kako bi imali šest izaslanika – upozorio je Tadić.

Zbog svega navedenoga, kao i dugogodišnje prakse nametanja Hrvatima predstavnika u institucije, Hrvati u BiH očekuju da se ovo pitanje konačno riješi, odnosno zaustavi takva praksa.

– Ako ne dođe do dogovora, a očito je da nije moguće jer bošnjačka strana to ne želi, dolazimo u situaciju da ćemo, ako Schmidt ne nametne promjene, upasti u ozbiljnu političku krizu – naglasio je Tadić. Poručio je pritom kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini svjesni kako im drugi žele birati predstavnike u institucije te očekuje kako će izaći u velikom broju na predstojeće opće izbore.

Osim Zeničko-dobojske županije bošnjačke stranke su uz pronalaženje podobnih Hrvata, koji imaju legitimitet bošnjačkih birača, najveću energiju uložile i u središnju Bosnu. A sve to govori o potrebi što snažnijeg političkog odgovora hrvatskog naroda kroz masovni izlazak na izbore.

U međuvremenu približava se istek roka koji je visoki predstavnik Christian Schmidt dao domaćim političarima za dogovor oko izmjene Izbornog zakona, pa se postavlja opravdano pitanje hoće li na kraju nametnuti odluku te kakav će sadržaj nametnutih promjena biti.

Nužne promjene

Hrvati u BiH očekuju da Schmidt ispravi brojne nepravde koje su im počinjene, a napose da omogući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucije koje su po Ustavu predviđene za to, a to su Predsjedništvo BiH kao i domovi naroda. Hrvatski politički predstavnici u niz su navrata predlagali bošnjačkim kolegama izmjene kojima bi se provele presude Ustavnog kao i Europskog suda za ljudska prava, no svaki put bošnjačke su stranke odbijale priliku za dogovor. Zbog toga je Bosna i Hercegovina trenutačno u poziciji da u svojem izbornom zakonodavstvu nema ključne članke koja govori o popunjavanju Doma naroda, a što je Ustavni sud, prethodno ih proglasivši neustavnim, izbrisao. Navedeni su članci, naime, omogućavali da jedan narod drugom bira predstavnike i ovu instituciju, a upravo su to Bošnjaci i prakticirali birajući svojim glasovima u većinskim županijama izaslanike u Klub hrvatskog naroda. Osim toga, Hrvati očekuju da Schmidt omogući i legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH, ali i da povrati sve oduzete nadležnosti koje su imali u Federaciji BiH, a koje su izbrisane odlukama bivših visokih predstavnika.

Rođena Kiseljačanka Paulina Banac preminula u 105. godini života

U 105. godini, nakon brojnih nedaća koje je preživjela, Paulina – Kristina Banac (poznata kao teta Paula) spokojno je napustila ovaj svijet kao štićenica doma. Inače rodom iz Kiseljaka, udala se 1943. godine u Konavle za supruga Luku iz Popovića. Pokopala je supruga i jedinog sina, prošla tri rata i neimaštinu, brojne bolesti, a do zadnjeg dana bila je vitalna, piše Kiseljak.info.

Paula je bila službeno najstarija stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije i preminula je u Domu za starije osobe Dubrovnik. Posljednji ispraćaj je obavljen 19. 8. 2022. godine u Popovićima.

Životna priča tete Paule

Paula – Kristina Banac rođena je 5. listopada 1917. godine u Kiseljaku, u obitelji Joze i Ane Lukić iz Kiseljaka. Krštena je samo dva dana po rođenju u kiseljačkoj crkvi sv. Ilije Proroka. Prvi svjetski rat tada još uvijek nije bio završio. Paulina je dijete rođeno u Austro – Ugarskoj Monarhiji. Djetinjstvo je provela u Kraljevini SHS, a svoju mladost proživjela u Kraljevini Jugoslaviji. U kasnim godinama udala se za Luku Banca u Konavle. Živjeli su na Marijin Dvoru, od prihoda iz Lukine trgovine nedaleko od Latinske ćuprije. Uskoro im se rodio sin. Sreći nije bilo kraja. Najljepše razdoblje njihova života ipak se bližilo kraju. S onu stranu Višegradske kapije, najistočnijih vrata sarajevskih gradskih zidina, partizanska vojska je spremala napad protiv ustaša. Svi koji su se zvali hrvatima pali su u nemilost nove vlasti.

Takva je bila i povijest mlade hrvatske obitelji Banac. Najprije im je oduzeta sva imovina , pokretna i nepokretna, zatim je Luka potjeran na križni put, a Paulina je s novorođenčetom morala napustiti grad i poći svojim roditeljima u Kiseljak, koja je tvrdila kako je jedva ostala živa jer je još dugo nakon poroda gubila krv. Nakon nekog vremena je odlučila poći svekrvi i svekru u Konavle. U to vrijeme je vrijedilo da je žena iz Bosne ravno Ciganka.

Po završetku Križnog puta Luka se vratio svojoj Paulini. I odlučili su život nastaviti u Zagrebu. Tamo je nakon Drugog svjetskog rata njihov sin završio škole i zasnovao svoju obitelj. Pomalo su na svijet dolazili i unuci, ali se potom Paulinin sin jedinac se razbolio u 50. godini života i preminuo. Nedugo zatim preminuo je i njezin suprug Luka.

Paulina se 2000. godine uselila u Dom za starije osobe u Dubrovniku. Paulinu su često posjećivali nećaci Andrija i Zdravko Lukić sa svojim obiteljima, koji se rado prisjećaju trenutaka sa svojom tetkom Paulinom.

Teta Paula je živjela po katoličkim načelima

Unatoč svim nevoljama koje su Paulinu pogodile tijekom svog života, u pet država i političkih sustava ona je bila zadovoljna, te je često govorila „Bez Boga bi teško išlo“. Vjeru koju je Paulina stekla u roditeljskom domu potvrđuje i sljedeća priča. Dok je bila djevojčica, u Kiseljaku je župnikovao fra Augustin Kristić. On je duže vrijeme htio odati počast svojim prethodnicima franjevcima koji su kroz stoljeća vjerno služili svomu narodu i suživjeli s njim u dobru i zlu. Tako je u kronici župe Kiseljak 1920-ih zabilježio kako je ostvaren reljef bosanskoga fratra i naroda – umjetničko djelo koje je više desetljeća resilo glavni ulaz u crkvu. Dakako, riječ je o staroj crkvi u Kiseljaku, izgrađenoj po projektu Josipa Vancaša, a posvećenoj 1897. godine. Lunetu je 1924. godine od cementa izradio umjetnik Anto Matković. Župljani su tada umjetniku pozirali kao vjernici pored fratra.

Na fotografiji ispod, starac koji kleči u desnom kutu bio je Mato Kristić, otac župnika fra Augustina. Pokraj njega stajala je Marija Mihaljević sa svojim djetetom te Danicom Momčinović. U sredini stoji momak Juro Bradić (premda je lice Augustinovo, jer Bradić „nije htio više kao momak stajati“), a pred ujakom je stajao Jozo Tomić, dječak koji je tada pohađao 4. razred osnovne škole. Iza fratrovih leđa stajala je Elegović sluškinja Luce, a u lijevom kraju majka sa svojih dvoje djece. Bila je to Ana Lukić s djetetom na prsima, a do nje je čučala njezina kći, djevojčica Paulina Kristina. Ista ona Paulina s početka priče.

Stara je crkva u Kiseljaku, nakon nešto manje od sto godina postojanja, porušena. Lunetu je iz portala stare crkve dao izvaditi fra Mato Cvjetković, Kiseljačanin, za čijeg je župnikovanja ovom župom na istom mjestu izgrađena nova crkva sv. Ilije.

U ime portala Kiseljak.info obitelji pokojne tete Paule izražavamo iskrenu sućut!

Kiseljak.info

Čavara imenovao suce Ustavnog suda FBiH

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara donio je danas odluku o imenovanju četiri nedostajuća suca Ustavnog suda FBiH.

Kako je objavio u obraćanju novinarima, za suce je imenovao Ajšu Softić (Bošnjakinja), Mirka Milićevića (Hrvat), Branimira Orašanina (Srbin) i Dubravka Čamparu (Ostali).

Ustavni sud FBiH već godinama je nepopunjen, jer je od ukupno devet u sudu trenutno samo pet sudaca. Zbog nepopunjenosti suda u blokadi je i njegovo Vijeće za zaštitu vitalnog interesa.

Umro Mislav Bago

Preminuo je voditelj i novinar Nove TV Mislav Bago.

Kako doznajemo Bago je nađen mrtav u Martićevoj ulici u Zagrebu.

”Mislav je ostavio neizbrisiv trag na hrvatsko novinarstvo, ali i na našu redakciju. Bio je omiljen kolega i urednik, uvijek spreman pomoći. Od Mislava smo svi puno učili i divili se njegovoj strasti prema poslu, uvijek s nekom novom idejom, uvijek korak dalje. Njegov prerani odlazak veliki je gubitak za sve nas”, izjavila je direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum.

Bago je svoju karijeru započeo kao novinar/istraživač na HRT-u u redakciji TV Parlamenta. Nakon toga počinje raditi i priloge za redakcije informativnog programa i religijskog programa. Istodobno prati stranački život i Hrvatski sabor.

Specijalizirao se u unutarnjoj politici za rad Vlade i Hrvatskog Sabora. Od 1995. godine sudjeluje u stvaranju svih izbornih emisija i aktivno prati sve procese vezane uz izbore, navodi Nova TV:

Bago je bio i urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu poslije postaje urednik i novinar na Novoj TV.

Kineska vojska će poslati trupe u Rusiju na zajedničku vježbu

Kineski vojnici otputovat će u Rusiju kako bi sudjelovali u zajedničkoj vojnoj vježbi s Rusijom i drugim zemljama, uključujući Indiju, Bjelorusiju i Tadžikistan, priopćilo je u srijedu kinesko ministarstvo obrane.

Sudjelovanje Kine u zajedničkim vježbama “nije povezano s trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom”, navodi se u priopćenju ministarstva.

Vježbe su dio bilateralnog godišnjeg sporazuma o suradnji, rečeno je.

Slične vojne vježbe pod ruskim vodstvom u kojima je sudjelovala Kina održavane su posljednjih godina.

“Cilj je produbiti praktičnu i prijateljsku suradnju s vojskama zemalja sudionica, unaprijediti razinu strateške suradnje između sudionika i ojačati sposobnost odgovora na različite sigurnosne prijetnje”, stoji u priopćenju.

HDZ BiH u četvrtak i petak u Vitezu predstavlja Izborni program, dolazi Grlić Radman

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH održati Klauzuru u četvrtak i petak 18.-19. kolovoza 2022. godine, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U najavi koja je dostavljena medijima navodi se da će se klauzura HDZ-a BiH održat će se u Vitezu – Franšizni centar, s početkom u 13.00 sati.

Najavljeno je da će se na Klauzuri predstaviti Strategija izborne kampanje i Izborni program HDZ-a BiH za Opće izbore u BiH 2022. godine, uz uvodna obraćanja.

– Uvodno obraćanje kandidatkinje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Borjane Krišto,

– Uvodno obraćanje ministra vanjskih i europskih poslova u Vladi RH, Gordana Grlića Radmana,

– Obraćanje predsjednika HDZ-a BiH, dr. Dragana Čovića, najavili su iz HDZ-a BiH.

Porezni obveznici mogli bi platiti 28 milijuna zbog propusta IDDEEA-e, sporna je odredba ugovora o nabavi osobnih iskaznica

Porezni obveznici u Bosni i Hercegovini mogli bi platiti 28 milijuna KM za nabavu obrazaca osobnih iskaznice koje su ugovorene, ali nisu iskorištene. Na to je upozorio Ured za reviziju institucija BiH koji u Izvještaju o nabavi i funkcionalnosti osobnih dokumenata navodi da postoji rizik od tumačenja jedne odredbe ugovora koju je s kompanijom MUEHLBAUER prije deset godina potpisala Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Transparency International podsjeća da je Ugovorom, kako navodi revizor, definirano da će BiH nabaviti 5.000.000 osobnih iskaznica i 2.000.000 vozačkih dozvola, ali je u proteklom periodu iskorišteno tek 65 posto osobnih iskaznica, dok su krajem prošle godine povučene posljednje ugovorene količine vozačkih dozvola.

Kako desetogodišnji ugovor istječe sljedeće godine, prema navodima,postoji opasnost da će BiH morati platiti i 1,7 milijuna osobnih iskaznice koje nisu iskorišten jer u izvještaju revizori objašnjavaju da je članom 3. Ugovora predviđeno plaćanje ukupno ugovorene količine osobnih iskaznica, tako da po okončanju ugovora postoji rizik u pogledu tumačenja navedene odredbe.

I dalje je prisutan rizik plaćanja 28 milijuna KM za 1,5 milijuna nerealiziranih osobnih iskaznica jer IDDEEA nije riješila s dobavljačem pitanje završetka postojećeg Ugovora s aspekta ugovorene obveze kupovine ukupnih količina, navodi se u priopćenju Ureda za reviziju.

Ako se takvo što dogodi rukovodstvo IDDEEA-e mora snositi odgovornost za zaključivanje štetnog ugovora jer je nejasno zbog čega se IDDEEA obvezala na plaćanje i onih količina koje ne budu isporučene. Naime, kod ovakvih nabava, gdje na duži period nije moguće predvidjeti točne količine, uobičajeno se sklapa okvirni sporazum, a onda se pojedinačnim godišnjim ugovorima definira dinamika realizacije i plate samo količine koje su potrošene, priopćeno je iz Transparency Internationala.

Iz TIBiH podsjećaju da je Ured za reviziju još 2015. godine upozorio da bi se ovo moglo dogoditi i da su trendovi takvi da se isporučuju znatno manje količine osobnih iskaznica nego što je ugovoreno.

Zbog svega je Ministarstvo civilnih poslova BiH još 2016. godine formiralo Radnu grupu za izradu analize mogućih štetnih posljedica ovog ugovora, naročito onih koje se odnose na obveze plaćanja ukupnih ugovorenih količina. U analizi je predložen zaključak da se formira posebna radna grupa sa zadatkom da obavi pregovore s dobavljačem i pokuša napraviti izmjene ugovora koje mogu proizvesti štetu po proračun BiH, ali to pitanje nikad nije riješeno.

Dodatni problem kod ovog ugovora je što su posljednje količine vozačkih dozvola povučene krajem 2021. godine, zbog čega je IDDEEA morala izdvojiti dodatnih 800.000 KM za nabavu 200.000 obrazaca. Ugovor je opet dodijeljen istom ponuđaču MUEHLBAUER putem pregovaračkog postupka, uz obrazloženje da nitko drugi ne može ispuniti tehničke karakteristike i da bi građani mogli ostati bez vozačkih dozvola.

TIBIH je slučaj prijavio Agenciji za javne nabave koja je svu dokumentaciju u tom postupku predala Tužiteljstvu BiH „zbog potencijalne povrede Zakona o javnim nabavama te mogućeg postojanja elemenata eventualnog kaznenog djela“, navodi se u priopćenju TIBiH.

Pogledajte što je najviše poskupjelo

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2%, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3%, Restorani i hoteli, za 16,8%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%, Rekreacija i kultura, za 10,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%, Razna dobra i usluge, za 7,0%, te Odjeća i obuća, za 5,5%.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,75 postotnih bodova), Prijevoz (+2,83 postotna boda), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,64 postotna boda), Restorani i hoteli (+0,84 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,80 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (+0,53 postotna boda), Razna dobra i usluge (+0,43 postotna boda) te Odjeća i obuća (+0,32 postotna boda).

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6% (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9% (doprinos porastu od +0,24 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2% (+0,57 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 2,0% (+0,11 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 1,8% (+0,09 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,3% (+0,07 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 1,2% (+0,07 postotnih bodova) te Prijevoz, za 0,5% (+0,07 postotnih bodova). Porast cijena ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,4% (-0,84 postotna boda, sezonsko sniženje odjeće i obuće) te u skupini Komunikacija, za 0,9% (-0,05 postotnih bodova).

Hrgović pred borbu karijere: Ovo čekam dvije godine. Puno boraca me odbilo

Više od osam mjeseci nakon posljednje borbe Filip Hrgović ovog se vikenda vraća u ring na najveću borbu karijere. Konačno je dočekao “title eliminator”, borbu koja će pobjedniku donijeti titulu obaveznog izazivača za pojas svjetskog prvaka, a protivnik mu je Kinez Zhilei Zhang.

Borba se trebala održati u svibnju, ali je otkazana nakon smrti Hrgovićevog oca Pere. Novi termin je 20. kolovoza, a umjesto u Las Vegasu, održat će se u Džedi u Saudijskoj Arabiji kao predborba revanšu između Oleksandra Usika i Anthonyja Joshue za naslov svjetskog prvaka.

“Sjajno je biti dio ovakve večeri i ovakve priredbe, već dvije godine čekam ovu borbu. Kao što ste već svi rekli, prošli smo kroz dug popis boraca koji se nisu htjeli boriti sa mnom. Drago mi je da sam našao nekoga tko želi. Hvala Zhangu i njegovom timu”, rekao je Hrgović pa dodao:

“Obojica smo vrlo veliki ljudi i jaki udarači. Razlika je u tome što je on opasan u nekoliko rundi, a ja sam opasan tijekom cijele borbe. Opasan sam svih 12 rundi. Velika mi je čast biti dio ovakve priredbe, nećete požaliti povjerenje koje ste mi dali. Bit će to sjajna borba.”

Želite izbaciti ugljikohidrate iz prehrane? Nutricionisti kažu da je to loša ideja

Mnogi su uvjereni da je izbacivanje ugljikohidrata iz prehrane ključ mršavljenja. Osobito tijekom ljeta kad pojedinci, koji nisu dotad postigli formu kakvu žele, traže jednostavne i brze rezultate.

Zašto onda stručnjaci za prehranu upozoravaju da dvaput razmislite prije nego što pokušate ukinuti ugljikohidrate iz prehrane? Kao jedan od tri makronutrijenta (uz proteine i masti), ugljikohidrati se dijele na dvije kategorije: jednostavne (ili rafinirane) i složene.

“Rafinirani ugljikohidrati, poput kruha i tjestenine, probavljaju se nevjerojatno brzo i to uzrokuje skokove šećera u krvi”, kaže Melissa Snover, registrirana nutricionistica. “Složeni su ugljikohidrati bogati vlaknima, poput povrća, voća, kruha od cjelovitog zrna i tjestenine od cjelovitog zrna.”

Zašto su nam potrebni ugljikohidrati u prehrani?

Uz toliko obmanjujućih poruka o ugljikohidratima, lako je na njih gledati u negativnom svjetlu. No ugljikohidrati zapravo igraju važnu ulogu u uravnoteženoj prehrani.

“Cjelovite, neprerađene vrste ugljikohidrata kvalitetniji su izvor energije za naše tijelo i primarni izvor energije za naš mozak”, kaže nutricionistica Alona Pulde. “Vlakna u takvim namirnicama stabiliziraju šećer u krvi, a također pomažu eliminirati višak hormona, kolesterola i dodatnih toksina iz našeg tijela.”

Jednostavni ugljikohidrati, s druge strane, općenito nude mnogo manje nutritivnih prednosti, napominje Pulde. Drugim riječima, nisu svi ugljikohidrati jednaki. “Prerađeni, bezvrijedni ugljikohidrati, kao što su kolači, peciva, bijeli kruh, slatkiši i gazirana pića, lišeni su vlakana i umjesto toga su puni kalorija, masti i šećera”, kaže Pulde.

Zašto ne biste trebali izbaciti ugljikohidrate iz prehrane?

“Izbjegavanje ugljikohidrata zapravo može prouzrokovati štetu tijelu jer je održavanje uravnotežene prehrane, čiji su ugljikohidrati nezaobilazan dio, ključno za zdravlje i održavanje optimalne tjelesne težine”, kaže Snover.

Umjesto toga, ona predlaže da je bolje povećati unos složenih ugljikohidrata bogatih vlaknima: “Budući da nam ova vrsta ugljikohidrata pomaže da dulje zadržimo sitost, teoretski bismo trebali i manje jesti – što može pomoći u kontroli unesenih kalorija.” Pulde dodaje: “Kada ograničavamo unos ugljikohidrata, lišavamo svoje tijelo goriva koje mu je potrebno za razvoj i možemo doživjeti nuspojave kao što su glavobolja, grčevi u mišićima, umor i zatvor, između ostalog.”

Složeni ugljikohidrati osiguravaju ravnomjerno oslobađanje energije

To može biti korisno kada razmatramo našu prehranu u cjelini. “Kad stabiliziramo šećer u krvi i održavamo sitost, dulje se osjećamo siti i manja je vjerojatnost da ćemo se trpati praznim kalorijama između obroka”, kaže Pulde.

Nijedna hrana nije sama po sebi loša i u redu je da uživate u onome što volite – ali umjerenost i općenita usmjerenost na unos raznolike i dobro izbalansirane prehrane ključna je za zdravlje i vitak izgled, kako piše The Independent.

Fenomenalna Lana Pudar (16) osvojila zlato za BiH na Europskom prvenstvu u plivanju

Nevjerojatna bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar (16) ostvarila je danas najveći uspjeh karijere. Osvojila je zlatnu medalju u disciplini 200 metara delfin na Europskom prvenstvu u vodenim sportovima koje se održava u Rimu. Nakon nastupa u disciplinama 50 i 100 metara delfin, nakon kojih je osvojila i europsku broncu, Pudar je danas nastupila i u finalnoj disciplini na ovom Europskom prvenstvu te došla do prvog zlata.

Pudar je isplivala vrijeme 2:06.81, što joj je bilo dovoljno za najveći uspjeh u karijeri. Pudar je nastupila u stazi broj 2 te je prvo mjesto držala od starta utrke pa sve do samog kraja. Srebrna medalja pripala je Dankinji Heleni Bach, koja je zabilježila vrijeme 2:07.30, a bronca talijanskoj plivačici Ilariji Cusinato s vremenom 2:07.77.

Nastupanje pod hrvatskom zastavom nikad nije bilo realno očekivati

Podsjetimo, ranije se pisalo i da bi Pudar mogla nastupati pod hrvatskom zastavom, s obzirom na to da je rođena u Mostaru. Međutim, njezin otac Velibor prekinuo je te glasine i objavio kako će njegova kći nastupati za zemlju koju i danas predstavlja.

“Molim vas da ne ‘morite’ više sa pitanjima pod kojom zastavom će Lana Pudar plivati, na ovo pitanje više ni Lana ni mi ne odgovaramo. Lana će plivati za BiH, zemlju svog rođenja, zemlju svog porijekla i zemlju koju nosi u srcu”, napisao je tada nekadašnji golman Veleža Velibor Pudar na Facebooku.

U BiH zaplijenjene 73 kile kokaina, radi se o jednoj od najvećih zapljena u zemlji

Vlasti u Bosni i Hercegovini zaplijenile su 73 kilograma kokaina vrijednosti više milijuna eura, što je jedna od najvećih otkrivenih količina ove droge u zemlji nakon okončanja rata. Kokain je bio krijumčaren s drugom robom koja je uvezena u BiH, a otkriven je u akciji koja je provedena uz pomoć partnerskih agencija država Europske unije i Europola.

Po nalogu Tužiteljstva BiH pripadnici Uprave za organizirani i teški kriminalitet ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske otkrili su kokain u jednome skladištu.

“Radi se o jednoj od najvećih zapljena opojne droge kokaina u postdejtonskoj BiH, a vrijednost zaplijenjenih narkotika na ilegalnom narko tržištu iznosi više milijuna eura”, naveli su u priopćenju Tužiteljstva BiH.

Istraga se provodi u suradnji s partnerskim agencijama

Dodali su kako se istraga provodi u suradnji s partnerskim agencijama. Tužiteljstvo BiH nastavlja istragu s ciljem potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti međunarodnog krijumčarenja kokaina.

Vlasti BiH posljednjih mjeseci uhitile su više osoba povezanih s kriminalnim miljeom, uglavnom trgovinom narkoticima, nakon što su uz pomoć partnerskih policijskih agencija uspjele dešifrirati poruke koje su posredstvom aplikacije SKY razmjenjivali brojni kriminalci. Po navodima medija, u zaštitu krijumčarenja droge uključeni su i brojni političari, pripadnici policijskih agencija te tužitelji.

Izdato narančasto upozorenje: Sutra u BiH temperature do 40 stupnjeva

Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narančasto upozorenje zbog visokih vrijednosti temperature zraka i UV indeksa za četvrtak.

Ovo upozorenje izdaje se za područje cijele BiH 18. kolovoza, u vremenu od 12.00 do 17.00 sati.

Iz FHMZ BiH navode kako će se maksimalna dnevna temperatura zraka kretati između 34 i 40 stupnjeva Celzija.

“Poduzmite mjere opreza i pratite poslijednju prognozu vremena. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni na prekid aktivnosti na otvorenom”, ističu iz FHMZBiH.

KREŠEVO: VEČERAS FINALE MALONOGOMETNOG TURNIRA U KOMARIMA

Večeras se u Komarima (općina Kreševo) odrzavaju finale malonogometnog turnira “Komari 2022”

17. 08. – Srijeda
20:00 NK Brnjaci – NK Kreševo (Veterani Revijalna)
21:00 Pekara Jurić – Metalos (Za 3. Mjesto)
22:00 MZ Prokos – Adriatic Osiguranje (FINALE)

Rezultati 16. 08. – Utorak
20:00 Šegalije 2:1 Komari (Revijalna djeca)
21:00 Pekara Jurić 2:3 MZ Prokos
22:00 Metalos 1:2 Adriatic Osiguranje (nakon penala)

Kiseljak.info

DODIK: Zbog rezolucije Bundestaga RS je protiv dolaska njemačkih vojnika u BiH

Komentirajući dolazak njemačkih vojnika u BiH u sastavu operacije Altea, Dodik je rekao da Srbi ne odlučuju o tome tko čini taj sastav, ne mogu ništa uraditi i mogu samo imati svoje mišljenje.

– Imajući u vidu, pogotovo u posljednje vrijeme, politiku Njemačke koja se odrazila kroz pitanja njihove rezolucije u Bundestagu koju su donijeli, mi ne možemo imati povjerenje u tu vojnu strukturu i da je ovo isključivo vezano za taj segment. Imajući u vidu da je tom rezolucijom Bundestaga rečeno da se zadire u ustavno-pravni poredak, to je tipično miješanje u stvari jedne zemlje – rekao je Dodik, prenosi RTRS.

Dodik je istaknuo da je protiv dolaska njemačkih vojnika u BiH.

– Ako to nešto i znači, ali očigledno ne može se zaustaviti. Ukazivat ćemo na ove sve momente i elemente zašto sam protiv. Njemačka ovdje, ne samo zbog povijesnih, nego i aktualnih pristupa BiH, apsolutno ne može imati povjerenje nas Srba i Republike Srpske, imajući u vidu ranije usvojenu rezoluciju u Bundestagu, koja govori o tome da treba promijeniti politički sustav i treba sve koncentrirati na razinu BiH, ukinuti entitete i mi ne možemo imati povjerenje i dati podršku takvoj politici Njemačke i njenom prisustvu ovdje – naveo je Dodik.

Prvi vojnici njemačkog vojnog kontingenta u operaciju Altea, njih 50, stigli su jučer, a ostatak će biti raspoređen u fazama.

Čak 20 kg svježe ribe možete unijeti u Hrvatsku, ali paštetu ne

Tako, primjerice, iz Neuma bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je istovremeno zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad te isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja, piše Slobodna Dalmacija.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća, u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, 4 litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.

Sandra Perković prvakinja Europe! Ponovno je ispisala povijest atletike

Hrvatska atletičarka Sandra Perković osvojila je naslov europske prvakinje u bacanju diska. Perković je osvojila šesto europsko zlato u karijeri i tako poboljšala nevjerojatan rekord. U finalu je bacila 67.95 metara.

Perković je i prije bila jedina atletičarka koja ima pet zlatnih europskih medalja u jednoj disciplini, a sada kući nosi i šesto zlato.

Najbolja hrvatska atletičarka u dramatičnom je finalu Europskog prvenstva u Muenchenu za osam centimetara nadmašila srebrnu Njemicu Kristin Pudenz.

Hina

U FBiH se uvodi naplata boravišnih pristojbi, najviše koristi imat će općine i gradovi

U idućem razdoblju svaki turističko-ugostiteljski objekt s prostora Federacije BiH bit će obvezan platiti boravišnu pristojbu u visini od 2 KM za svako ostvareno noćenje, piše Večernji list BiH.

Kazne za nepoštivanje

Iznimno će se po okončanju postupka proglašavanja turističkih mjesta u skladu s propisima iz oblasti turizma visina boravišne pristojbe utvrditi ovisno o razvrstavanju jedinice lokalne samouprave kao turističkog mjesta, tako da se visina boravišne pristojbe kod ugostitelja koji pruža usluge smještaja u turističkom mjestu utvrđuje u rasponu od 2,50 KM do 3 KM po svakom ostvarenom noćenju. Visinu boravišne pristojbe utvrđivat će Vlada Federacije BiH na prijedlog ministra turizma u prvoj polovini tekuće godine za iduću godinu. Ovo su neke od odrednica novog prijedloga Zakona o boravišnoj pristojbi koji je usvojila federalna Vlada. Zakonom je utvrđena i podjela prihoda koji budu akumulirani naplatom boravišnih pristojbi, tako da će 80% sredstava pripasti proračunu jedinice lokalne samouprave, 10% sredstava proračunu županije i 10% sredstava ide u proračun Federacije BiH. Jedinice lokalne samouprave, znači gradovi i općine, koje imaju najveću financijsku korist od naplate ovih prihoda, kao i županije te Federacija BiH, obvezne su odrediti račun posebnih namjena na koji će se doznačavati sredstva boravišne pristojbe. Prikupljena financijska sredstva uglavnom će biti potrošena na promociju turističkih aktivnosti mjesta, a turističke zajednice neće ih moći koristiti za podmirivanje troškova svog materijalnog poslovanja. Dapače, turističke zajednice bit će obvezne u godišnjem izvješću o poslovanju koje podnose osnivaču posebno iskazati visinu sredstava prikupljenih na osnovi boravišne pristojbe i svrhu trošenja tih sredstava. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih tržišnih, turističko-ugostiteljskih inspektora, Županijska uprava za inspekcijske poslove putem županijskih tržišnih, turističko-ugostiteljskih inspektora, svaka u okviru svoje nadležnosti, koje su utvrđene spomenutim zakonom, stoji u objašnjenju federalne Vlade. Davatelj usluga obvezan je mjerodavnoj inspekciji i turističkoj zajednici do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti prijavu o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne pristojbe. Određene su i visine kazni za nepoštivanje spomenutog zakona i one se, ovisno o prekršaju, kreću od 4000 KM do 20.000 KM za pravne osobe i 200 do 5000 KM za fizičke osobe ili planinarska društva, seoska turističko-obiteljska imanja.

Zemlje u okruženju

– Prijedlogom Zakona o boravišnoj pristojbi Federacije BiH uvode se jedinice lokalne samouprave u raspodjelu financijskih sredstava slijedom odredbi prijedloga Zakona o turizmu Federacije BiH, a koji predviđa mogućnost osnivanja općinskih odnosno gradskih turističkih zajednica. Naglašavamo da u ovom slučaju nije riječ o prenošenju nadležnosti s federalne razine vlasti na razinu vlasti jedinica lokalne samouprave niti je to moguće obavljati na ovaj način, nego samo o načinu raspodjele već prikupljenih sredstava, a to predstavlja izraz fiskalne politike u oblasti turizma, za koju je isključivo nadležna Federacija BiH – stoji u obrazloženju spomenutog zakona. Općine i gradovi trebali bi imati motiv u realizaciji naplate boravišnih pristojbi koje će za noćenja morati platiti i domaći i strani turisti i gosti. Naime, po novom zakonu, od ukupno naplaćenih boravišnih pristojbi ili pristojbi, 80 posto sredstava pripada proračunu jedinice lokalne samouprave, 10 posto sredstava pripada proračunu županije i 10 posto sredstava pripada proračunu FBiH. To znači da će turistička odredišta poput Međugorja, Neuma, Mostara… imati itekakve koristi od naplate boravišnih pristojbi jer većina sredstava ostaje u njihovim odnosno proračunima domicilnih turističkih organizacija. Prilikom donošenja zakona o naplati boravišne pristojbe analizirala su se iskustva iz država u okruženju gdje je konstatirano da se najviše sredstava od prikupljene boravišne pristojbe raspoređuje na lokalnu zajednicu. U Hrvatskoj se sredstva od boravišne pristojbe raspodjeljuju u omjeru od 65 posto lokalnoj zajednici, 10 posto županiji, 25 posto nacionalnoj Turističkoj zajednici, a u Srbiji sve ide u lokalnu zajednicu, dok u Crnoj Gori 80 posto sredstava od boravišne pristojbe ide lokalnoj zajednici i 20 posto nacionalnoj Turističkoj organizaciji.

Schmidt: U BiH nije riječ o većini i manjini, nego o zemlji koja ima tri zajednice i tri konstitutivna naroda

Broj Hrvata u BiH mnogo je manji nego pripadnika drugih zajednica, ali prema Daytonskom sporazumu, koji je temelj moga rada, i ova zajednica ima pravo na političku odgovornost i zastupljenost. Zato nam ne ostaje ništa drugo nego da napravimo taj malo neugodan korak ili da krenemo neugodnim putem da razlikujemo očekivanja od realnosti. Da razlikujemo tvrdnje od realnosti i da jednostavno krenemo tim putem dogovora, izjavio je u intervjuu za Večernji list BiH visoki predstavnik Christian Schmidt, govoreći o potezima koje bi mogao povući vezano za izbornu reformu u BiH.

Odgovarajući na pitanja o isteku šestotjednog roka kojeg je ostavio bh. političarima za postizanje dogovora, Schmidt je kazao da taj rok ne treba uzimati striktno jer je to “čisto političko mjerilo” da se nešto mora uraditi.

-Optuživali su me da se bavim samo slučajem “Ljubić”. Naravno da se i druge presude moraju provesti. Ali, mislim da se to mora napraviti zajedničkom snagom politički odgovornih osoba ovdje. Tamo gdje mi možemo pomoći, pomoći ćemo. Kada je u pitanju pritisak, u BiH pritisci dolaze sa svih strana, a ljudi, narodi kažu mi – gospodine Schmidt, samo nastavite gdje ste počeli. Ja im kažem da ću tako i raditi te im zahvaljujem na povjerenju. Za mene se ne može reći da podliježem pritiscima i da popuštam. Ali, neću biti dio izborne kampanje. Ovdašnji političari odreda su zgriješili po tom pitanju. Pomalo sam razočaran što se reduciraju teme koje se nameću. Nisam još nikoga čuo, primjerice, da kaže – hajdemo mi u Federaciji BiH napraviti dogovor kako bi se stvari pokrenule. Za tih šest tjedana želim ih dovesti dotle upravo kako bih dobio odgovor na ovo pitanje. A ne da nakon jednog takvog sastanka bilo tko ode i kaže – ja sam pobijedio ili izgubio. Ovdje apsolutno nije riječ o tome, poručio je Schmidt.

Po njegovim riječima, važno je da Daytonski sporazum ostane jer je to i dalje temelj za BiH. Upozorio je da nisu ispunjene sve odredbe Daytonskog sporazuma, poput Aneksa VII.

-Ne smatram da nam je potreban Dayton II. Prije mislim da nam iz naroda trebaju izmjene Ustava. Europska unija niz je godina teško prihvaćala da BiH nije poput drugih zemalja. Naravno da se jako dobro sjećam onih pitanja kada su Hrvatska ili Slovenija primljene u EU. U Sloveniji se postavljalo pitanje o zaštiti manjina, ali ona nisu imala tu težinu kao što u BiH imaju pitanja koja se stalno otvaraju. Ova situacija, kakva je u BiH, za EU je jednostavno nepoznanica. Kada sam se nakon referenduma u BiH 1992. vratio kući i kada je došlo do blokade koju su tada organizirali Srbi, vodio sam razgovor s Ottom von Habsburgom. Tada smo razgovarali upravo o tome da ovdje u BiH nije riječ o većini i manjini, nego da u zemlji imamo tri zajednice, tri konstitutivna naroda i da je to pitanje koje je mnogo složenije nego kada imate manjinu i većinu ili zaštitu manjinskih skupina. Zbog toga nam neće pomoći nikakva konferencija, ni na Brijunima ili u Daytonu. Mislim da moramo uz pomoć europskog duha ovdje završiti posao. A to ne znači da ja neću koristiti svoje ovlasti. Dok mi dotle stignemo, sigurno ću ih koristiti, kazao je visoki predstavnik.

Kada je u pitanju odnos s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom Schmidt kaže da ostaje otvoren za bilo kakav razgovor, ali da Dodik ne treba ni u kojem slučaju misliti kako će bilo kakav pokušaj da se iziđe iz daytonske BiH ostati bez njegove reakcije.

-Ne čini mi se da on ne primi na znanje kada mu nešto preporučim. Svojedobno mi je ponudio da popijemo po jednu šljivovicu, a ta boca i dalje je otvorena. Popit ćemo je tek kada se posao završi, poručio je Schmidt. U intervjuu “Večernjem listu” prokomentirao je i prepisku s predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom oko imenovanja sudaca Ustavnog suda FBiH.

-Gospodina Čavaru sada treba pustiti da uradi svoj posao. Nisam, međutim, vidio da on to radi konstruktivno. Sljedećih tjedana moći ćemo razgovarati jedan s drugim. Sada mi nije stalo da “lete glave”. Zapravo, želim da glave počnu raditi. Zato su plaćeni, a ne da prave blokade. Svatko je dobio priliku. Ima je i gospodin Čavara, kazao je visoki predstavnik Christian Schmidt.

Negativan prirodni priraštaj u osam županija u FBiH, u lipnju rođena 1.281 beba

UFederaciji BiH u lipnju je rođena 1.281 beba, a umrlo je 1.545 stanovnika. To znači da prirodni priraštaj iznosi – 264, a da je vitalni indeks 83.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine zaključeno je 777 brakova, dok je razvoda bilo 86.

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u osam županija u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkoj i Zeničko dobojskoj županiji.

“Muška formacija” molitvene zajednice Nanovo rođeni u Bosni i Hercegovini posjetili Jajce, Uzdol…

Molitvena zajednica „Nanovo rođeni“ iz zagrebačke župe Botinec održala je u Bosni početkom kolovoza 2022. formaciju za 60 muških članova zajednice. Na hodočašću kroz Bosnu članove zajednice pratio je drvarski župnik don Davor Klečina, duhovni asistent zajednice u BiH, koji je svaki dan slavio svetu misu i bio na raspolaganju za sakrament ispovijedi. Grupu su činili polaznici svih uzrasta, što je dodatno omogućilo prijenos iskustava i žara među generacijama.

Prva postaja na hodočašću kroz Bosnu bilo je svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju gdje je prisutne pozdravio tamošnji župni vikar fra Nikola Neimarević koji im je progovorio o povijesti svetišta, a potom je slavljena sveta misa u staroj zavjetnoj crkvi. Nakon kupanja na Plivskom jezeru, momci su u poslijepodnevnim satima obišli najvažnije znamenitosti kraljevskoga grada Jajca – vodopad Plive, srednjovjekovnu crkvu sv. Marije s tornjem sv. Luke, katakombe, tvrđavu i spomen-obilježje poginulim braniteljima u središtu grada. U Jajcu je polaznike pozdravio i Ivo Šimunović, vijećnik Općinskog vijeća Jajce, poželio svima dobrodošlicu i ohrabrio zajednicu da nastavi sa misijom „Mladi za mir“ i ne zaboravi Bosnu i Hercegovinu.

Grupa je tijekom četverodnevnog boravka u Bosni bili smještena u etno-selu „Remić“ na Menjiku u Rami gdje je u predvječerje prvog dana formacije član zajednice Matija Ricov, nacionalni koordinator za mlade u KKODS, održao predavanje na temu „Kriza očinstva i muževnosti u današnjem vremenu“.

Drugog dana formacije, 5. kolovoza, polaznici su posjetili, u posljednjem ratu, teško stradalu župu Uzdol i u župnoj crkvi imali su priliku poslušati potresna svjedočanstva troje živih svjedoka pokolja koji su nad tamošnjim Hrvatima počinile muslimanske snage 14. rujna 1993. O tom tragičnom događaju svjedočili su Josip Prskalo, predsjednik Udruge 3. bojne brigade Rama, Kazimir Zelenika, koji je toga dana izgubio roditelje i 11-ogodišnju kćer, te Ivka Stojanović kojoj je toga dana ubijena majka. Potom je voditelj zajednice Mišo Lukenda održao predavanje na temu jakosti, nakon čega su se svi uputili pred memorijalni centar kod stare crkve gdje su se pomolili za sve žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata iz župe Uzdol.

U polijepodnevnim satima polaznici muške formacije uputili su se podno brda Gradac, u geografskom središtu prostrane uzdolske župe, gdje su od podnožja do vrha brda, uz postavljene postaje, molili pobožnost križnog puta bl. Alojzija Stepinca. Na vrhu brda, na temeljima nedavno otkrivene ranokršćanske bazilike, slavili su svetu misu i to je bilo prvo euharistijsko slavlje na tome mjestu nakon gotovo 1500 godina. Zbog simbolike samog mjesta neki dijelovi mise molili su se na latinskom jeziku. Budući da je Gradac mjesto na kojem se Hercegovina dodiruje s Bosnom, na poseban način se molilo za mir u našoj zemlji i za blagoslov hrvatskog naroda u njoj, a molilo se i za hrvatsku domovinu jer je toga dana bio Dan domovinske zahvalnosti. Za posjet Gradecu i misu na njemu najzaslužniji bio je domaći sin Antun Kovčalija, magistar povijesti iz Rame, povratnik iz Njemačke u rodni kraj, koji sudjeluje u arheološkim iskapanjima na tom lokalitetu.

Trećeg dana formacije sudionici su se zaputili prema Bugojnu gdje su posjetili Veselu Stražu u kojoj se nalaze temelji srednjovjekovne katoličke crkve koje je prije nekoliko godina na svom imanju otkopao i konzervirao musliman Husein Smajić. Polaznicima formacije posvjedočio je o svom djelu, a potom je, kao što to čini i svaki dan, zvonio u podne na improviziranom zvoniku, dok su članovi zajednice molili molitvu anđeoskog pozdrava. Husein je na svome imanju izgradio i novu crkvu Gospe od anđela i darovao ju Vrhbosanskoj nadbiskupiji, pa su članovi zajednice zajedno sa svojim svećenikom u njoj slavili svetu misu na blagdan Preobraženja Gospodinova. Bila je to druga sveta misa proslavljena u toj crkvi nakon mise blagoslova koju je samo četiri dana prije predvodio kardinal Vinko Puljić. Nakon svete mise momci su se zadržali u druženju s obitelji Smajić.

Izvor

Otkrivena nevjerojatna molekula, uništava 300 bakterija otpornih na antibiotike

Bakterije s vremenom postaju sve otpornije na antibiotike, što uzrokuje problem mnogim znanstvenicima i zdravstvenim organizacijama. Naime, suvremena medicina se suočava s problemom razvoja bakterija rezistentnih na sve postojeće lijekove, uključujući i one koji se smatraju zadnjom linijom obrane.

No, možda nas čeka pozitivan korak na tom području. Naime, znanstvenici su nedavno pronašli molekulu koja može učinkovito kontrolirati bakterije otporne na sve vrste antibiotika. Radi se o spoju fabimicinu, koji bi se, ako prođe klinička testiranja (testiranja na ljudima), mogao koristiti pri borbi protiv nekih od najtvrdokornijih infekcija.

Novi potencijalni tretman usmjeren je na gram-negativne bakterije, skupinu patogena koje je teško uništiti i koji su obično uzrok infekcija urinarnog trakta, upale pluća, pa čak i krvotoka, piše Science Alert.

Smrtonosne gram-negativne bakterije

Ove vrste bakterija otporne su na antibiotike zbog zaštitne vanjske membrane koja stvara svojevrsni zid koji ne propušta za njih štetne tvari; poput lijekova. Prema istraživanju objavljenom 2022. u Lancetu, rezistencija bakterija na antibiotike odnosi oko 3500 života svaki dan, čime je postala vodeći uzrok smrti u svijetu.

Slične obeshrabrujuće rezultate imala je i studija provedena u engleskoj bolnici koja je pokazala da je više od trećine osoba s infekcijama krvi gram-negativnim bakterijama umrlo unutar godinu dana.

Fabimicin se tijekom istraživanja uspio probiti kroz taj problematični vanjski sloj, pri čemu nije nanio preveliku štetu zdravim, odnosno nama potrebnim, bakterijama.

Znanstvenici su prvo analizirali antibiotik za koji se zna da je učinkovit protiv gram-pozitivnih bakterija i na njemu proveli nekoliko strukturnih promjena kako bi molekula dobila sposobnost da se infiltrira kroz moćnu obranu gram-negativnih sojeva.

Djeluje na više od 300 vrsta rezistentnih bakterija

Ovaj spoj je prilikom testiranja u laboratoriju i na miševima djelovao na više od 300 vrsta bakterija otpornih na lijekove. Štoviše, kod miševa s upalom pluća ili infekcijama mokraćnog sustava je čak smanjio razine štetnih bakterija.

“S obzirom na obećavajuću aktivnost fabimicina u modelima infekcije miševa i ohrabrujuće podatke da je fabimicin dramatično stabilniji u plazmi štakora i ljudi, razumno je vjerovati da bi se njegova učinkovitost mogla poboljšati pri liječenju viših organizama”, pišu stručnjaci.

Otkrivanje antibiotika koji bi mogli djelovati na gram-negativne bakterije nije nešto što se događa svaki dan, tako da je biosinteza fabimicina zapravo vrlo značajan korak. Kako vrijeme prolazi, sve više razumijemo kako funkcioniraju gram-negativne bakterije te nam je jasnije na koje ih sve načine možemo suzbiti.

Naravno, treba proći vremena prije nego što se fabimicin može koristiti kao lijek. Da bi bio odobren, lijek mora proći kroz tri faze kliničkih ispitivanja. U prvoj fazi sudjeluje manji broj ispitanika, obično između 20 i 100 (ili rjeđe nekoliko stotina) te se njome utvrđuje preliminarna procjena sigurnosti i učinkovitosti lijeka.

U drugoj fazi se učinkovitost testira na većem broju ispitanika, obično između 50 i 300, te se analiziraju različiti načini primjene doza. U trećoj fazi sudjeluje najveći broj sudionika – od više stotina do više desetaka tisuća; ovisno o bolesti za koju se razvija lijek ili cjepivo. U ovom trenutku se određeni kandidat uspoređuje s placebom da bi se ispitala stvarna uspješnost razvijenog lijeka te se dodatno testira sigurnost i utvrđuju nuspojave.

Istraživanje naziva An Iterative Approach Guides Discovery of the FabI Inhibitor Fabimycin, a Late-Stage Antibiotic Candidate with In Vivo Efficacy against Drug-Resistant Gram-Negative Infections objavljeno je u časopisu ACS Central Science.

Projekt EU4AGRI – javni poziv

Na stranici Vlade Kantona Središnja Bosna objavljeni su Javni pozivi za sljedeće;

Javi poziv za podršku jačanju poljoprivredne prakse kroz povezivanje sa naučnim i istraživačkim organizacijama vrijedan 2,4 miliona KM. Javni poziv je otvoren do 12.09.2022. godine. Cilj javnog poziva je uspostavljanje i jačanje suradnje između naučnih i istraživačkih ustanova sa jedne strane i organizacija koje interesno ili ekonomski povezuju poljoprivredne proizvođače ili prerađivače sa druge strane kako bi se uspostavio učinkovit i održiv sustav prijenosa novih informacija, znanja i tehnologija u poljoprivrednu praksu. POZIV PREUZMITE OVDJE Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške uvođenju standarda i certifikaciji u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji – EU4Agri OTVOREN JAVNI POZIV za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške jačanju poljoprivredne prakse kroz povezivanje sa naučnim i istraživačkim organizacijama – EU4Agri

Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške uvođenju standarda i certifikaciji u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji vrijedan 1 milion KM. Javni poziv je otvoren do 02.09.2022. godine. Kroz ovaj javni poziv Europska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili izvrše certifikaciju svojih proizvoda, usluga i proizvodnih procesa. Cilj ovog javnog poziva je jačanje poljoprivredno-prehrambene industrije, unapređenja kvalitete, higijene, i sigurnosti hrane, povećanja konkurentnosti i olakšavanja pristupa tržištima. POZIV PREUZMITE OVDJE Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za mjeru podrške uvođenju standarda i certifikaciji u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji – EU4Agrihttps://eu4agri.ba/calls/javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-za-mjeru-podrske-uvodjenju-standarda-i-certifikaciji-u-poljoprivredno-prehrambenoj-proizvodnji/

Prva skupina njemačkih vojnika pridružila se misiji EUFOR-a

EUFOR sa zadovoljstvom najavljuje dolazak njemačkog vojnog kontingenta u operaciju Althea, izjavila je glasnogovornica EUFOR-a, kapetan Catherine Smyth povodom dolaska prve skupine njemačkih vojnika koji su se pridružili misiji Europske unije.

Ovim će se, kako je dodala, broj zemalja sudionica u misiji EUFOR-a povećati na 20. Prva skupina je već stigla u BiH, a ostatak će biti raspoređen u fazama.

– Broj osoblja koji će biti raspoređen je maksimalno 50. Očekuje se da ovo novo osoblje EUFOR-a sudjeluje u radu GK EUFOR-a i mreže timova za vezu i promatranje (LOT timova) – navela je Smyth.

U FBiH u lipnju prosječna neto plaća bila 1.115 KM, a bruto plaća 1.723 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za lipanj 2022. u Federaciji BiH iznosila je 1.115 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj nominalno je viša za 0,5 posto, a realno niža za 1,2 posto, nego u prethodnom mjesecu.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za lipanj nominalno je viša za 11,6 posto, a realno niža za 4,4 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za lipanj u FBiH iznosila je 1.723 KM, i nominalno je viša za 0,5 posto, a realno niža za 1,2 posto u odnosu na svibanj.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za lipanj 2022. godine nominalno je viša za 11,4 posto, a realno niža za 4,6 posto.

Fena

Za danas najavljeno održavanje 19. redovite sjednice Općinskog vijeća Kiseljak

19. redovita sjednica Općinskog vijeća, zakazana je za danas, 16. 8. 2022. godine u 18 sati. Sjednica će se održati u Vijećnici Općine Kiseljak.

Za sjednicu je predložen sljedeći:

Dnevni red:

Odluka o usvajanju izvješća o izvršenju proračuna i proračunske pričuve Općine Kiseljak za razdoblje od 1. 1. do 30. 6. 2022. godine
Odluka o izmjenama i dopunama proračuna Općine Kiseljak za 2022. godinu
Odluka o izmjena i dopunama Odluke o raspodjeli sredstava tekućih transfera za 2022. godinu
Odluka o davanju suglasnosti Službi za financije, proračun i poslove riznice Općine Kiseljak za gašenje identifikacijskih brojeva službi registriranih pri Općini Kiseljak
Zaključak – Dokument okvirnog proračuna Općine Kiseljak za razdoblje 2023.-2025. godine.
Zaključak – Temeljem inicijative za refundaciju troškova nabave senzora za kontinuirano mjerenje šećera u krvi
Program rada Općinskog vijeća Kiseljak za 2023. godinu
Odluka o davanju na upravljanje i korištenje i održavanje komunalne infrastrukture JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak

Kiseljak.info

Arman i Alma se upoznali u autobusu, pa odlučili da njime idu na vjenčanje

U Visokom se u subotu dogodila jedna nestvarna priča. Arman i njegova supruga Alma Šišić su u subotu zajedno sa kumovima autobusom išli na vjenčanje, što je izazvalo veliko zanimanje građana ovog grada. Razlog za ovakav nesvakidašnji postupak je bio to što su se Arman i Alma upoznali baš u autobusu na putu prema Neumu.

O ovom događaju je za portal “Avaza” govorio mladoženja Arman Šišić.

– Vjenčanje je bilo u subotu u popodnevnim satima. Inače, bavim se prijevozom devet godina, imali smo želju jer smo se upoznali u autobusu. Iznajmili smo autobus, vozio nas je od moje kuće na vjenčanje, onda i na šerijatsko, pa i u hotel gdje smo sjedili. Mi smo to htjeli zbog nas, a izazvalo je baš veliko zanimanje- priča mladoženja za “Avaz”.

Kaže da je bilo jako zanimljivo, svi su izašli na ulicu, snimali i slikali.

– Nismo očekivali takvo zanimanje. Ispred nas i iza nas su bili automobili, a autobusu od 60 mjesta smo bili supruga, kum, kuma i ja – dodao je Arman Šišić za “Avaz”.

VIDEO MOŽETE POGLEDATI OVDJE

BiH reprezentativke na pripremama spavaju u podrumu

ŽENSKA odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine je na kraju priprema za kvalifikacije za EP doživjela ogrommno razočaranje. “Putovanje koje je krenulo od Ilijaša, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske i trebalo se završiti u Sarajevu. Mi dolazimo u hotel gdje zbog nedostatka soba spavamo u podrumu, bravo mi.

Hvala našoj državi na ovolikoj podršci i ovim uvjetima. Čast i zadovoljstvo je predstavljati BiH na kvalifikacijama za EP.” napisala je na Instagramu BiH reprezentativka Milana Božić uz fotografiju kako stisnuta uz suigračicu leži na kauču. Njen story podijelila je i suigračica Edina Begić uz natpis “Bruka i sramota”.

Apple mora platiti 30 milijuna dolara radnicima kojima je pregledavao stvari

Savezni sudac u Kaliforniji odobrio je 30.5 milijuna dolara tešku nagodbu u gotovo desetljeće dugačkoj tužbi po kojoj je tvrtka Apple Inc. zakinula 15.000 radnika jer im nije platila vrijeme provedeno u sigurnosnim provjerama nakon što su im završile smjene.

Okružni sudac William Alsup u San Franciscu je odobrio nagodbu u slučaju grupne tužbe iz 2013. godine.

Tužitelji su tvrdili da su radnici čekali nekoliko minuta prije nego što se odjave, nekad i duže, kako bi im se provjerile torbe prije nego što bi smjeli napustiti trgovine u kojima su radili.

Vrhovni sud Kalifornije je 2020. godine iskoristio slučaj da presudi da državni zakon zahtijeva da se zaposlenicima plati vrijeme koje provedu kad prolaze kroz obavezne sigurnosne provjere.

Walmart Inc. i Amazon.com.Inc također su među velikim američkim poslodavcima koji se suočavaju sa sličnim tužbama. Amazon i agencija za zapošljavanje prošle godine su se nagodili da plate 8,7 milijuna dolara za 42.000 skladišnih radnika.

Foto: AFP

Izvor

Kreševo: Večeras polufinale malonogometnog turnira u Komarima

Nakon lošeg vremena i odgađanja utakmica, večeras se održavaju polufinale u Komarima na malonogometnom turniru.

Očekuje nas jedan revijalni meč i dvije vrhunske polufinalne utakmice.

20:00 Revijalna dječja utakmica

21:00 Pekara Jurić – MZ Prokos

22:00 Metalos – Adriatic Osiguranje

Javna rasprava – Nacrt Strategije razvitka Općine Kiseljak

Općinsko vijeće Kiseljak na 18. sjednici održanoj dana 7. 7. 2022. godine, usvojilo je Zaključak kojim usvaja Nacrt Strategije razvoja Općine Kiseljak za razdoblje 2021. – 2027. godina i upućuje ga na javnu raspravu.

Nositelj aktivnosti provođenja javne rasprave je operativni tima za izradu Strategije razvoja Općine Kiseljak za razdoblje 2021. – 2027. godine. Javna rasprava će trajati 60 /šezdeset/ dana.

Nacrt Strategije razvoja Općine Kiseljak 2021.–2027. bit će objavljen na službenoj web stranici Općine Kiseljak i na oglasnoj ploči u zgradi Općine Kiseljak.

Primjedbe prijedlozi i sugestije na Nacrt Strategije razvoja Općine Kiseljak mogu se dostaviti imenovanom operativnom timu za izradu Strategije razvoja Općine Kiseljak putem pošte ili elektronske pošte opc.kiseljak@tel.net.ba

NACRT STRATEGIJE PREUZMITE OVDJE.NACRT – Strategija razvoja općine Kiseljak – Radna verzija – prijevod nakon konačne verzije po dogovoru na kolegiju O.V.

Šesnaestogodišnja Anica Brajković nestala u Hrvatskoj

Šesnaestogodišnja Anica Brajković iz Velike Gorice, u Hrvatskoj je nestala. Ona je visoka 165 centimetara, ima kestenjastu kosu i smeđe oči. U trenutku nestanka imala je bijelu majicu, plave traperice i crne tenisica.

– U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr – stoji na MUP-ovoj stranici Nestali.

Nestala je prije tri dana, 13.8. Nestanak se vodi u PU zagrebačkoj.

Lidl zapošljava radnike u BiH

Njemački lanac supermarketa Lidl, koji je u ožujku prošle godine registrirao svoju tvrtku u Bosni i Hercegovini, raspisao je nove natječaje za zapošljavanje.

Otvorena su tri natječaja za pozicije u Sarajevu.

Natječaje možete pogledati klikom na neki od sljedećih linkova:

Podsjetimo, osim u Sarajevu, ovaj njemački gigant registrirao je podružnice u Banjoj Luci i Brčkom.

Ponovno nestabilno vrijeme u BiH

U utorak se u Bosni i Hercegovini može očekivati umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme.

Već u jutarnjim satima se očekuju prolazni lokalni pljuskovi.

Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 18 stupnjeva, na jugu zemlje do 22 stupnja.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 stupnja.

U srijedu se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18 stupnjeva, a na jugu zemlje do 22 stupnja. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 34 stupnja.

Služba za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove objavljuje Vodič za poduzetnike općine Kiseljak o pokretanju i registraciji osobne djelatnosti

Služba za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove Općine Kiseljak objavljuje Vodič za poduzetnike općine Kiseljak o pokretanju i registraciji osobne djelatnosti.

Cilj navedenog priručnika, odnosno Vodiča jeste pomoć svim budućim poduzetnicima općine Kiseljak koji imaju ideju i razmišljaju o registraciji i pokretanju osobnog biznisa.

Vodič sadrži informacije o osnovnim pojmovima, relevantnim procedurama, te propisanim uvjetima koje treba ispunjavati, kao i koracima koje treba poduzeti na putu do registracije osobnog biznisa. Kroz ovaj priručnik bit će izložene sve relevantne procedure i troškovi postupka za registraciju obrta, trgovine i ugostiteljske djelatnosti za fizičke osobe. Isto tako, navedene su procedure koje je potrebno poduzeti nakon registracije djelatnosti u nadležnom tijelu.

VODIČ PREUZMITE OVDJE-Vodič za poduzetnike 2022 novo

Počelo suđenje Hrvatu zarobljenom u Ukrajini, prijeti mu smrtna kazna

Hrvatu Vjekoslavu Prebegu, kojega je separatistički sud na istoku Ukrajine optužio da je plaćenik snaga Kijeva, prijeti smrtna kazna, objavili su u ponedjeljak ruski mediji.

Sud u proruskoj regiji Donjecku na istoku Ukrajine optužio je Prebega i još četvoricu stranih državaljana da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani.

Trojici, uključujući Prebega, prijeti smrtna kazna. Ostala dvojica su Britanac John Harding i Šveđanin Mathias Gustafsson, prenosi agencija TASS.

Sva trojica uhićena su u i oko grada Mariupolja.

Pozivajući se na suca, TASS navodi da bi suđenje moglo nastaviti početkom listopada.

Hrvatska je ranije najstrože osudila podizanje optužnice Narodne Republike Donjeck protiv Prebega, pritvorenog u toj samoproglašenoj republici.

Službeni Zagreb “odbacuje optužnicu i ne smatra je utemeljenom i legalnom, jer je protivna međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama o postupanju sa zarobljenim civilima i ratnim zarobljenicima“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskim poslova ranije ovoga mjeseca.

Na Zrinjevcu su rekli da su u neprekidnom kontaktu s ukrajinskim vlastima i drugim partnerima kako bi se rasvijetlio slučaj i oslobodio Prebeg, kao i da su kontaktu s njegovom obitelji.

Kultni rock sastav Galija u Kreševu

Na prvoj večeri Karlovačko Crash festa očekuje nas pregršt hitova poput ”Digni ruku”, ”Kotor” ili ”Još uvek sanjam”, a Neša Milosavljević sa bendom Galija najavio je odličnu atmosferu.

Galija je osnovana u Nišu 1977. godine i ime je dobila po kavani gdje su se članovi benda okupljali, a od osnutka do danas smatraju se jednim od pionira progresivnog rock zvuka. Zaječar je tada bio sinonim za rock (a i danas je), a upravo su iz njega i krenuli s prvim velikim koncertom. Kroz koju godinu proslavit će i 45. rođendan.

Koncert Galije je na rasporedu 26. 8. u sklopu Crash festa, a prije njih zagrijat će nas Adi Begić bend i mostarska grupa R.O.S.T.

Karte možete nabaviti već danas u sustavu kupikartu.ba te na prodajnim mjestima u Kreševu, Kiseljaku, Fojnici i Lukavici, ali i na svim prodajnim mjestima kupikartu.ba.

Drugog dana festivala nas očekuje nastavak dobre zabave uz Starbridge, Domino efekt, Ivana Rajića s bendom Teke teme i TBF.

Pored ovih koncerata i DJ-evva očekuje nas koktel zabava, kviz, obilazak muzeja i kulturnih znamenitosti, planinarenje, speleologija i još mnogo toga.

Generalni direktor Pfizera pozitivan na Covid

Glavni izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla priopćio je kako je pozitivan na Covid-19 i da ima veoma blage simptome, javlja Reuters.

Albert Bourla (60) je rekao da je započeo terapiju uporabom kompanijskog lijeka proitiv Covida Paklovid, i kako se, sukladno mjerama predotrožnosti za javno zdravlje, nalazi u izolaciji.

“Uvjeren sam kako ću se brzo oporaviti”, naveo je Albert Bourla u priopćenju.

Albert Bourla je primio četiri doze kovid vakcine koju su razvili Pfizer i njegov njemački partner BioNTech.

Nekoliko američkih javnih osoba je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo pozitivno na Covid testiranju, uključujući predsednika SAD i njegovog glavnog medicinskog savjetnika, podsjeća Rojters.

Biden je proveo više od dvije nedjelje izoliran u Bijeloj kući pošto je u dva navrata bio pozitivan na Covid-19.

Paklovid je lijek korona virusa koji se koristi za liječenje ljudi sa visokim rizikom, kao što su stariji pacijenti.

Perišić oduševio Engleze

Hrvatski reprezentativac Ivan Perišić ušao je u igru u derbiju Chelseaja i Tottenhama u 79. minuti, no i kratko vrijeme provedeno na terenu uvjerilo je mnoge da ubuduće mora startati u jedanaestorki Spursa.

Perišić je odlično iskoristio dobivenih 15-ak minuta, a najvažniji učinak bila mu je asistencija iz kornera za izjednačujući pogodak Harryja Kanea u šestoj minuti sudačke nadoknade.

Pogledajte tu mirnoću i koncentriranost, a na semaforu je 96. minuta, napisao je jedan navijač na forumu Spursa.

Ivan Perisic’s in-swinging delivery for Kane’s goal is something we have been missing for far too long from set pieces 🇭🇷 pic.twitter.com/2GrGuVUIuM

— The Spurs Web (@thespursweb) August 14, 2022

In just 35 minutes of game time, Ivan Perisic has created more clear-cut goalscoring opportunities (1) than Christian Eriksen (0 in 177 minutes) in the Premier League this season

– @WhoScored pic.twitter.com/dxtnUTtEKM

— The Spurs Web (@thespursweb) August 15, 2022

The least deserved draw of all time but we move. Perisic man, that’s what happens when you buy class, they find a way

— Billie (@Billie_T) August 14, 2022

www.jabuka.tv | Foto: Chris Brunskill/Fantasista/Getty Images)

Na granici sa BiH uhićena osoba sa 40 kilograma marihuane

Na graničnom prelazu Ilino brdo između Crne Gore i BiH jučer je uhićena osoba kod kojeg je pronađeno oko 40 kilograma marihuane, vrijednosti oko 50.000 eura, navedeno je u zajedničkom saopćenju crnogorske carine i policije.

Droga je pronađena u vozilu “Fiat Croma” podgoričkih registarskih oznaka tokom granične kontrole na izlazu iz Crne Gore.

Granična policija je izvršila detaljan pregled vozila i u specijalno napravljenim bunkerima u prednjem i zadnjem braniku pronašla 37 paketa marihuane.

Vozilom je upravljala osoba čiji su inicijali A.R. (43), koje je uhićena zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo neovlaštena proizvodnja, držanje i promet droge.

Lana Pudar izborila finale Europskog prvenstva

Najbolja bh. plivačica Lana Pudar izborila je finale Europskog seniorskog prvenstva u Rimu na 100 metara delfin.

U polufinalnoj utrci je zauzela drugo mjesto iza Louise Hansson iz Švedske koja je imala vrijeme 57.54. Isplivala je u vremenu 58,06.

Finala utrka je na rasporedu danas.

Predao se Cetinjanin koji je pucao u masovnog ubojicu, saslušan o masakru

VDT je telefonski uputilo poziv Kaluđeroviću da da izjavu u svojstvu građanina, na što se on, kako je rekla, uredno odazvao.

Cetinjanin Nenad Neno Kaluđerović, za koga se sumnja da je u petak hicima iz vatrenog oružja usmrtio višestrukog ubojicu Vuka Borilovića, saslušan je večeras u svojstvu građanina u Višem državnom tužiteljstvu u Podgorici, saznaje Pobjeda.

Tu informaciju potvrdila je Pobjedi rukovoditeljica VDT-a Podgorica Lepa Medenica. Tvrdi da je VDT telefonski uputilo poziv Kaluđeroviću da da izjavu u svojstvu građanina, na što se on, kako je rekla, uredno odazvao, prenosi 24sata.

Saslušala ga je dežurna tužiteljica.

I dalje nije poznato tko je ispalio smrtonosni hitac, policija ili Kaluđerović.

Rimac za Guardian: Kad sam osnivao Bugatti Rimac, htio sam raditi besplatno

Svjetski poznati Guardian u najnovijem izdanju donosi intervju s Matom Rimcem. Guardian Rimca predstavlja kao netipičnog inovatora i zvijezdu u usponu, koji je prije dvadeset godina imao postere najbržih automobila na zidu svoje spavaće sobe, a sada, u dobi od samo 34 godine, želi odbaciti benzin i prijeći na baterije.

Nadalje, Rimac već nekoliko godina proizvodi privlačne električne sportske automobile i dobavljač je baterijske tehnologije za dugo etablirana imena kao što su Aston Martin, Jaguar i Cupra, dio Volkswagen grupe.

Njegov položaj učvrstio se prošlog srpnja kada mu je VW prepustio većinski nadzor nad Bugattijem, proizvođačem jednog od najbržih automobila na svijetu Chirona. U lipnju su SoftBank i Goldman Sachs uložili 500 milijuna dolara u njegovu istoimenu tvrtku procijenivši je na 2 milijarde dolara, piše Guardian.

Rimac: Nikad nisam bio najplaćeniji u firmi

Novinar Jasper Jolly najprije je pitao Rimca o plaći.

“Nikad nisam bio najplaćenija osoba u tvrtki. Kada sam osnivao Bugatti Rimac, želio sam raditi besplatno, ali dioničari su inzistirali na tome da imam plaću. Kada je riječ o mom osobnom bogatstvu, ono je vezano uz vrijednost mog vlasništva u tvrtki, a ne uz moju naknadu”, kazao je Rimac.

“Osjećam da svatko treba ići svojim putem”

Koji je najbolji savjet koji je dobio?

“Ne mogu se sjetiti nijednog. Osjećam da svatko treba ići svojim putem, nema prečaca”, odgovorio je Rimac pa otkrio kada je zadnji put bio na odmoru.

“Odlazak na medeni mjesec u Ferrariju 812 GTS iz Hrvatske u Italiju u rujnu prošle godine. Supruga i ja se poznajemo 18 godina, ali ovo je bilo naše prvo putovanje izvan Hrvatske koje nije bilo poslovno.”

Kako se Rimac opušta?

“Nema puno vremena za opuštanje. Mislim da ću dati pun gas, a onda u jednom trenutku potpuno pustiti gas. Ne mislim da postoji nešto između.”

“Nisam bio odličan učenik”

Poznato je da je Rimac od malih nogu volio automobile, na zgražanje svojih roditelja. Kada je počeo rat u Bosni, preselili su se u Njemačku, srce europske automobilske industrije. Otac mu se bavio građevinom, a majka je radila kao čistačica dok su živjeli u Njemačkoj. Nakon deset godina vratili su se bliže kući, u susjednu Hrvatsku.

“Nisam bio odličan učenik”, naglasio je Rimac. No učitelj je rekao da bi se trebao prijaviti na natjecanje iz elektronike. Osvojio ga je, a zatim pobijedio na još nekoliko natjecanja i došao do dva patenta kada je imao samo 17 godina.

S 18 je kupio BMW serije 3 iz 1984. da se vozi na utrkama. Bio je zahrđao, a nakon dvije utrke eksplodirao mu je motor s unutarnjim izgaranjem. Stoga je odlučio učiniti nešto čime se nisu ozbiljno bavili ni najveći proizvođači automobila – napraviti automobil na struju, a ne na fosilna goriva.

“Mislim da su šanse za uspjeh bile vrlo blizu nule”

Rimac sada ima 1600 zaposlenih. Sumnja li ikad u sebe?

“Da, cijelo vrijeme. Mislim da su šanse za uspjeh cijelo vrijeme bile vrlo blizu nule. Dakle, doći ovdje, do ove faze, izgledi u bilo kojem trenutku, mislim, izgledi se povećavaju, pretpostavljam”, rekao je Rimac novinaru Guardiana.

Za kraj je najavio da će nastaviti proizvoditi hiperautomobile koje je idolizirao i pružati električnu tehnologiju vrhunskim proizvođačima automobila, ali misli da će velika transformacija autonomne vožnje biti teška za današnje najveće proizvođače automobila.

“Tko će plakati za Toyotom Camry? Ne smeta mi što ti automobili nestaju”, zaključio je Rimac.

Osim što je zdravo ovo voće usporava proces starenja

Postoji jako puno pomoću kojih možete pomoći da se uspori proces starenja, a veliku ulogu u tome igra i prehrana.

Iako ne možemo očekivati da ćemo samo tako poništiti “simptome” starenja, određene namirnice mogu nam pomoći da produljimo svoj životni vijek te samim tim i izgledamo mlađe.

Konzumiranje više voća jedna je od najlakših i najboljih promjena u prehrani koju možete napraviti kako biste poboljšali šanse za bolje zdravlje. Ovo su samo četiri vrste voća koje će vam, prema stručnjacima, pomoći u tom cilju.

Borovnice

Borovnice su jedan od najbogatijih izvora antocijana, fitokemijskih spojeva koji voću i povrću daju plavu, ljubičastu i crvenu boju te su učinkoviti antioksidansi koji se bore protiv slobodnih radikala koji oštećuju stanice. Neke su studije pokazale da hranjive tvari u borovnicama imaju sposobnost popravljanja oštećene DNK i modulacije gena povezanih s dugovječnosti. Kombinacija antocijana i dijetalnih vlakana u borovnicama također može pomoći u smanjenju inzulinske rezistencije, smanjenju triglicerida i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, rezultat je istraživanja u Current Developments in Nutrition. Određene studije pokazuju da redovno uzimanje borovnica može poboljšati kognitivne sposobnosti, te da bi polifenoli borovnice mogli igrati značajnu ulogu u produžavanju životnog vijeka.

Jabuke

Vjerojatno ste čuli kako jabuke kriju brojne prednosti za naše zdravlje. Jedna studija iz Advances in Nutrition sugerira da redovno konzumiranje jabuka može smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem kao što su kardiovaskularne bolesti, rak te Alzheimer.

Grejp

Grejp je bogat zdravim hranjivim tvarima poput vitamina C, magnezija koji se bori protiv upala, kalija koji snižava tlak i dijetalnih vlakana, no njegova najveća zdravstvena dobrobit mogla bi biti sposobnost borbe protiv niza kardio-metaboličkih poremećaja povezanih s prekomjernom težinom. Kako starite, povećava se rizik od prekomjerne težine, stoga je uključivanje voća koje se bori protiv masnoće, poput grejpa, u vašu prehranu – odličan “alat” protiv starenja. Jedno je istraživanje pokazalo da su sudionici koji su pojeli polovicu grejpa uz svaki obrok izgubili 3,6 kilograma tijekom 12-sedmičnog eksperimenta. Analiza podataka iz National Health and Nutrition Examination Survey otkrila je povezanost između konzumacije grejpa i stanja koja smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Šipak

Sok od šipka bogat je kalijem, mineralom koji se povezuje sa smanjenim rizikom od moždanog udara zbog njegove sposobnosti da održava tlak u zdravom rasponu. On je također bogat izvor flavonoida i polifenola s jakim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Neka istraživanja pokazuju da ti antioksidansi mogu pomoći u smanjenju incidencije staračkih pjega i bora. U jednoj studiji provedenoj na glodavcima, istraživači su otkrili da sok od šipka nanesen na kožu miševa bez dlake, štiti od oštećenja od sunca. U drugim istraživanjima, čini se da sok od šipka produljuje životni vijek miševa i drugih sićušnih životinja.

Naravno, mnogi stručnjaci stoje iza tvrdnje da je konzumacija određene hrane samo jedna važna komponenta u nizu intervencija koje bi trebale biti dio rutine pojedinca.

Izvor

Oglas za posao: Supply Chain Management Trainee (m/ž)

Prijavite se na oglas OVDJE

Najavljuje se senzacionalan transfer Vatrenog

Chelsea sve ozbiljnije gleda na Josipa Juranovića kao potencijalnu zamjenu za Reecea Jamesa.

Hrvatski reprezentativac imao je sjajnu sezonu kao igrač Celticsa i od tada je zapeo za oko i Bluesima i Man Unitedu. Menadžer Celticsa Ange Postecoglou nije iznenađen da postoji interes za njegovu zvijezdu, navodi The Sun.

To pokazuje da igra dobro i također pokazuje što se može dogoditi ako igraš dobro za ovaj klub. Ovo je fantastična platforma za svakoga. Josip je imao snažnu godinu i želi postati još bolji, rekao je trener Celtica putem škotskog Expressa.

Imao je jaku predsezonu i naporno radi. Ovo je velika godina za njega sa Svjetskim prvenstvom, tako da ga čeka puno izazova na klupskoj i međunarodnoj razini. On želi biti u najboljem izdanju, a moj je posao nastaviti ga gurati da bude najbolji što može.

Kako na Juranovića utječu stalne priče o mogućem transferu? Postecoglou ima jasan odgovor.

Razgovori ne utječe na mene. Ako utječu na igrača, onda je on taj kojeg trebate pitati. Samo gledam kako igraju, treniraju i ponašaju se i nisam vidio nikakvu promjenu. Ako to vidim, onda to rješavam. To nije nešto što svakodnevno pitam. Radi se o tome kako su se ponašali dok su bili s nama predstavljajući ovaj klub. Josip i svi ostali dečki marljivo rade na treninzima i rade na dobroj razini. Moj posao je da ih nastavi gurati.

Bliži se kraj prijelaznog roka, a nama samo ostaje čekanje da vidimo hoće li Juranović zaista otići u Chelsea.

(www.jabuka.tv | Foto: The Herald)

Koliko je plivanje zdrava aktivnost. Evo 9 najvažnijih prednosti

Mladi ljudi rado se upuštaju u plivanje, ali često im se entuzijazam za tom rekreacijom smanjuje kako stare. Prema statistikama, djeca plivaju više od odraslih, a u prošlim generacijama ljudi su općenito više plivali.

Danas znamo da je plivanje jedna od najboljih i najzdravijih aktivnosti kojom se možete baviti tijekom cijele godine. Plivači uživaju niz prednosti, od poboljšane izdržljivosti, snage, pa čak i oslobađanja od stresa. Što plivanje točno čini vašem tijelu? Ovo su glavne prednosti plivanja za vaše tijelo i um,

Potiče bolji rad mozga

Utvrđeno je da plivanje povećava protok krvi u mozgu, što mu dovodi više kisika. To znači da biste se mogli osjećati bistrije, budnije i svježije za sve dnevne obveze, ali i imati bolje pamćenje i općenito poboljšanu kognitivnu funkciju.

Jedna zanimljiva studija otkrila je da samo boravak u bazenu tople vode koji je barem u razini prsa može pozitivno utjecati na protok krvi u mozgu, a sudionicima se protok krvi u mozgu poboljšao za 14 posto.

Pomaže djeci u postizanju vještina

Istraživanje na 7000 djece mlađe od 5 godina otkrilo je da su djeca koja su plivala od rane dobi usavršavala vještine ranije od svojih vršnjaka neplivača, bez obzira na socioekonomsko porijeklo. Njihova pismenost i numeričke vještine također su bile bolje.

Podiže raspoloženje

Ako plivate samo tijekom ljetnih mjeseci, vrijeme je da to promijenite i izvadite svoje kupaće kostime i tijekom zime, potražite bazene u blizini i bacite se na ovu zdravu fizičku aktivnost.

Jedno istraživanje je pokazalo da su plivači koji su redovito išli u bazen između listopada i siječnja izvijestili o poboljšanom općem blagostanju, uključujući manje umora, napetosti i gubitka pamćenja.

Bez obzira na doba godine, smatra se da plivanje nudi koristi za mentalno zdravlje, uključujući smanjenje razine stresa, smanjenje simptoma tjeskobe i depresije te poboljšanje kvalitete sna. Također je poznato da ljudima koji plivaju tijekom cijele godine ta aktivnost pomaže u ublažavanju bolova od reume, fibromialgije ili astme.

Može pomoći u snižavanju krvnog tlaka

Ako patite od hipertenzije (visokog krvnog tlaka), plivanje je izvrstan način za snižavanje krvnog tlaka u mirovanju. Jedna je studija otkrila da su ljudi s hipertenzijom značajno smanjili broj otkucaja srca u mirovanju nakon što su prakticirali umjereno plivanje 10 tjedana. Ovo je osobito korisno za ljude koji imaju problema s drugim vrstama tjelovježbe zbog pretilosti, astme ili ozljeda.

Može vam pomoći da živite dulje

Jedno istraživanje na više od 40.000 muškaraca između 20 i 90 godina pokazalo je da su oni sudionici koji su plivali ili prakticirali druge vježbe u bazenu, poput trčanja u vodi ili aqua aerobika, smanjili rizik od smrti od bilo kojeg uzroka za gotovo 50 posto u usporedbi s onima koji su prakticirali sjedilački način života, pa i onima koji su redovito hodali ili trčali.

Pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti

Meta analiza i pregled iz 2018. godine zaključili su da plivanje “može ponuditi snažne korisne učinke na kardiorespiratornu kondiciju i sastav tijela u više populacija”.

Može smanjiti bol u donjem dijelu leđa

Jedno je istraživanje pokazalo da su pacijenti s bolovima u donjem dijelu leđa koji su vježbali u vodi najmanje dvaput tjedno osjećali značajna poboljšanja.

Služi kao idealna alternativa napornim vježbama

Plivanje koristi mišiće koje u svakodnevnim aktivnostima rijetko angažirate i blago je za zglobove, što ga čini izvrsnom alternativom napornim aktivnostima. Također vam omogućuje da izbjegnete ozljede, koje su izvjesnije pri bavljenju drugim vrstama tjelesnih aktivnosti.

Premda se tako ne čini, plivanje nije baš lako. Umjerenim tempom sagorijeva oko 270 kalorija u samo pola sata. Povećajte intenzitet i sagorjet ćete oko 700 kalorija na sat. Za razliku od drugih vježbi, poput trčanja ili vožnje bicikla, plivanje nije samo kardio aktivnost. Budući da je voda gušća od zraka, gotovo 800 puta, svaki trening plivanja postaje trening snage, stoga svakim zaveslajem gradite mišiće i tonus uz sagorijevanje kalorija.

U jednoj je recenziji utvrđeno da su vježbe plivanja dovele do poboljšanja u kapacitetima snage i usavršavanju performansi.

Može pomoći pri mršavljenju

Djeluje li plivanje na mršavljenje i može li sagorjeti salo na trbuhu? Odgovor je: vjerojatno. Kao i svaka druga vježba, koliko je plivanje učinkovito za mršavljenje ovisi o nizu čimbenika: koliko dugo plivate, što jedete tijekom dana i što radite nakon što izađete iz vode, prema Dr. Axeu.

Ljeto se vraća! Temperature će ponovno biti 40 Celzijevih stupnjeva

Sunčano vrijeme s temperaturama koje će se kretati do 40 Celzijevih stupnjeva očekuje se u Bosni i Hercegovini narednog tjedna.

Jutros je u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Kiša je zabilježena ponegdje na sjeveru i sjeverozapadu Bosne.

– Danas će u Bosni prije podne prevladavati pretežno oblačno vrijeme povremeno i ponegdje sa slabom kišom. U ostatku dana postupan prestanak oborina i smanjenje naoblake.

U Hercegovini, uglavnom, sunčano uz umjerenu naoblaku. Dnevna temperatura od 22 do 28, na jugu do 31 stupanj – priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH). U ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku.

Veći rast temperatura očekuje se od sredine tjedna. A onda u četvrtak vraća se temperatura do 40 Celzijevih stupnjeva…

Zbog cijena nižih i do 75% nego u EU, u BiH raste dentalni turizam

Relativno niske cijene, pogotovo u usporedbi s onima u zapadnoj Europi, ali ista razina vrhunske usluge, znanje i dostupnost najsuvremenijih tehnoloških rješenja ključni su razlozi zbog kojih se veliki broj osoba iz iseljeništva tijekom posjeta Bosni i Hercegovini odlučuje njegu svojih zuba povjeriti domaćim stomatolozima, piše Večernji list BiH. Štoviše, dobar glas o znanju doktora dentalne medicine prenosi se i diljem Europe, tako da se iz godine u godinu povećava broj stranaca koji upravo u BiH brigu o svojem osmijehu povjeravaju nekome od bosanskohercegovačkih stomatologa.

Nekoliko razloga

Prof. dr. sc. Sedin Kobašlija, predsjednik Udruge stomatologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Večernji list kaže kako je prvi razlog zbog kojega se iseljenici iz BiH odlučuju upravo u BiH obaviti popravak zuba, naravno, cijena stomatoloških usluga, a koja je značajno niža u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. – To je taj čimbenik koji je presudan što najveći broj osoba, ponajprije iz naše dijaspore, dolazi u BiH potražiti stomatološke usluge. Mislim kako je u tom kontekstu bitna još jedna stvar, a ona se ogleda u činjenici da ljudi, koliko god žive na Zapadu, a pogotovo oni u srednjim godinama i stariji, slabije poznaju jezik te zemlje te im je često lakše komunicirati sa stomatolozima na materinskom jeziku – objasnio je Kobašlija. Postoji i treći razlog, kaže, a on leži u činjenici što su ljudi zadovoljni pruženom uslugom u Bosni i Hercegovini. Na upit postoje li neke procjene koliko bi u prosjeku bila niža cijena u BiH u odnosu na zemlje zapadne Europe, odnosno ima li istine u podatku kako je cijena u BiH niža i do 75 posto, Kobašlija navodi kako to varira od zemlje do zemlje. No, prezentirao nam je primjer prema kojemu je cijena plombe oko 100 eura, dok je u Bosni i Hercegovini oko 50 maraka, odnosno 25 eura. Dakle, matematika bi tu bila u okviru procjene.

– No da su usluge 50 posto jeftinije, sigurno je tako – naglasio je Kobašlija. Upitali smo ga i postoje li slučajevi u kojima strani turisti u BiH koriste stomatološke usluge. Kaže nam kako je strancima u tom kontekstu zanimljivija Hrvatska u kojoj u prosjeku dulje i ostaju. – Mislim kako ih nema tako mnogo u BiH te kako kod nas veliki postotak u načelu čini naša dijaspora koja dolazi ovdje u posjet – zaključio je Kobašlija. U cijeloj priči oko razvoja dentalnog turizma svakako je bitno za naglasiti kako je Bosna i Hercegovina, kada je riječ o kvaliteti usluga, na razini europskih država, a to je nešto što ide u prilog svima onima koji se odlučuju u BiH obaviti sve potrebne stomatološke usluge.

Koordinacija

Kontinuirani razvoj stomatološke djelatnosti, popularizacija znanstvenih dostignuća iz stomatoloških i drugih srodnih medicinskih znanosti te njihova primjena u praksi, uključujući navedeno jačanje i daljnje unaprjeđenje stručnog i znanstvenog rada u oblasti stomatologije kao značajne komponente reforme zdravstva u FBiH neke su od misli vodilja u radu spomenute Udruge koja je još od 1998. godine članica Svjetske stomatološke organizacije (FDI), a od 2002. godine članica je Balkanske udruge stomatologa (BaSS) piše portal Večernjeg lista BiH. Sve navedeno svakako doprinosi da BiH postaje destinacija koja je sve privlačnija iseljenicima, a koji u nekim slučajevima svoja dobra iskustva prenose i kolegama na Zapadu. Naravno, kako bi se omogućilo da i BiH, baš poput Hrvatske, postane top destinacije dentalnog turizma za strance, trebat će raditi na boljoj promociji, ali i boljoj koordinaciji među različitim gospodarskim granama. Neki strateški cilj bio bi dovoditi što veći broj gostiju u BiH koji će ostati u zemlji dulje, a pritom im, osim klasičnih turističkih prednosti, upućivati i na neke gospodarske koji se ogledaju u činjenici da bi svoj boravak u BiH mogli iskoristiti za značajne uštede u kućnom proračunu.

Na ovom graničnom prijelazu se čeka i do dva sata

Na graničnom prijelazu Jasenovac – Gradina Donja se prema pisanju portala GP Maljevac, prema Bosni i Hercegovini se čekalo cca 2 sata. Prema Hrvatskoj je skoro pa isto tako.

Kada je riječ o ostalim graničnim prijelazima, iz BIHAMK-a je priopćeno da je na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen promet za teretna vozila i autobuse, dok je za putnička vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.

Pojačan je promet vozila na ulazu u našu zemlju na graničnim prelazima Kamensko i Doljani, u oba smjera na graničnim prelazima: Izačić, Bijača, Deluša, Zupci, Velika Kladuša, Bosanski Brod, Bosanska Gradiška i Gradina.

LD “Lještarka” Kiseljak: Održano natjecanje u gađanju glinenih golubova

U organizaciji Lovačkog društva “Lještarka” iz Kiseljaka i mladog para Ivone i Nikole Dugandžić koji su uložili veliki trud u organizaciju, održano je natjecanje u gađanju glinenih golubova u disciplini trap. Pomoć u samoj organizaciji su pružili predsjednik Lovačkog društva, Ivan Vučić te članovi društva Ivan Tolo, Mateo Dilber, Goran Gojsilović i Renato Tadić.

Obzirom kako Lovačko društvo “Lještarka” nema svoje strelište, Lovačko društvo “Tetrijeb” iz Kreševa su im ustupili svoje strelište za održavanje natjecanja.

Naime, Nikola već nekoliko godina sudjeluje na ovim natjecanjima, a Ivona mu se pridružila zadnje dvije godine.

Ovakvih natjecanja godišnje bude oko desetak širom Bosne i Hercegovine, a sva su natjecanja u okviru redovitih događaja Lovačkog Saveza Herceg Bosne.

Između ostalog za sponzora su imali uz LD “Lještarka”, Općinu Kiseljak, Marcaffe, Barić i MDA Sarajevo.

Lovce je svojim dolaskom podržao i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak.

Rezultati natjecanja:
1. Mjesto pojedinačno Marijan Maka Luburić
2. Mjesto pojedinačno Tomislav Luburić
3. Mjesto pojedinačno Vladimir Mandić

1. Mjesto ekipno HLU “Orao” Čitluk
2. Mjesto ekipno LD “Mosor” Široki Brijeg
3. Mjesto ekipno LD “Zec” Busovača

Organizatori su uručili pehare i medalje najboljim i zahvalili se kolegama koji su se družili s njima.Također ističu kako su organizacijom ovog događaja htjeli pokazati da lov kao sport nije samo odstrijeljena divljač. Lovci najviše uživaju u druženju, pa im je to na prvom mjestu.

Foto: Ivona Dugandžić

Kiseljak.info

Totalna dominacija: Sinkovići osvojili šesto europsko zlato

Valent i Martin Sinković ponovno su pokorili konkurenciju i došli do 32. pobjede u nizu kojom su si osigurali šestu zlatnu medalju na Europskim prvenstvima.

Nakon što su se s gotovo pet sekundi prednosti nad prvim pratiteljima plasirali u finale, braća Sinković, Valent i Martin, i tamo su bili najbolji, najbrži i osvojili zlato na Europskom prvenstvu u veslanju koje se održava u Münchenu.

Bila je to šesta zlatna medalja za braću Sinković na europskim prvenstvima, uz to imaju i dvije srebrne, a ovo im je ujedno i 19. medalja na velikim natjecanjima.

Kolika je izražena dominacija Sinkovića najbolje govori podatak da im je to bila 32. pobjeda u nizu! Talijane, koji su završili posljednji u finalu, ostavili su na 100 metara. A što bi bilo da još Valent ne vuče ozljedu leđa…

Sinkovići su do svoje nove europske medalje stigli s vremenom 6:35.93, drugi su Španjolci Aleix Garcia Pujolar i Rodrigo Conde Romen (6:38.46), dok su treći Latvijci Armandas Kelmelis i Dovydas Nemeravicius (6:42,11).

Iako su u prvom dijelu utrke u vodstvu bili Španjolci, a braća Sinković malo zaostajali, situacija se okrenula u drugom dijelu kada je hrvatska posada preuzela kontrolu i polako povećavala prednost do samog kraja.

Gradonačelnik Banje Luke: Idem na more i u Hrvatsku i u Crnu Goru

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković gostovao je jutros na N1 televiziji, gdje je govorio o opuštenijim temama nego inače.

“Ne trebaju mi novci, moja obitelj je poznata po dobrom”

“Tu sam ono što sam ja. Živim svoj život, posebno u politici. Netko sam tko je kao mlad ušao u politiku i to iz bogate obitelji. Ne trebaju mi novci. Moja je obitelj poznata po dobrom”, rekao je Stanivuković. Kazao je i da mu je na početku bilo neobično što je popularan, a danas ga prepoznaju svugdje.

“Prepoznaju me i van BiH. Idem na more i u Hrvatsku i Crnu Goru. Obožavam svaki dio Balkana”, naglasio je.

Govoreći o svojim počecima i ulasku u politiku, prisjećajući se videa i aktivnosti na društvenim mrežama, rekao je da je sve bilo drugačije jer je bio mlad te da danas neke stvari ne bi napravio.

“Bio sam ponosan na video o asfaltu, ali danas to ne bih napravio kad sam gradonačelnik. Zbog svega toga što radim atipičan sam političar. Ne volim klišej, volim da je na moj način”, istaknuo je Stanivuković.

“Zagreb nije neprijatelj Banje Luke”

Govoreći o projektima s kojima je zadovoljan kao gradonačelnik, rekao je da su “izgradili pozornicu na kojoj svatko može reći što hoće, zatim besplatni udžbenici, vrtići, stipendije, napravili su najvažnije putne infrastrukturne projekte…”

Stanivuković je naglasio i da se nakon dvadeset godina gradi nova škola u Banjoj Luci, ali i da je to jedini grad koji je platio legalizaciju vjerskih objekata.

“Posjetio sam i džamiju i crkvu, želim biti u Banjoj Luci gradonačelnik svima”, zaključio je dodavši da je “najveći neprijatelj Banje Luke jedan dio vijećnika iako nisu rođeni u ovom gradu, žive u ovom gradu. Nisu neprijatelji ni Zagreb, ni Federacija BiH.”

Požar u crkvi u Egiptu tijekom mise, najmanje 40 poginulih

NAJMANJE 40 ljudi je poginulo, a 45 je ozlijeđeno u današnjem požaru u koptskoj crkvi u egipatskom gradu Gizi, rekla su za Reuters dva sigurnosna izvora.

Većina poginulih su djeca

Požar u koptskoj crkvi Abu Sifin u četvrti Imbabi izbio je na električnim instalacijama. Na misi je u tom trenutku bilo 5000 ljudi, rekli su izvori. Požar je blokirao ulaz u crkvu, zbog čega je nastao stampedo, rekli su i dodali da su većina poginulih djeca.

“Ljudi su se okupili na trećem i četvrtom katu i vidjeli smo dim kako izlazi s drugog kata. Ljudi su jurnuli niz stepenice i počeli padati jedni preko drugih”, rekao je jedan od prisutnih vjernika Yasir Munir.

“Tada smo čuli eksploziju i vidjeli iskre i požar kako izlazi kroz prozor”, rekao je dodavši da su on i njegova kći bili u prizemlju pa su uspjeli pobjeći. Giza, drugi najveći grad u Egiptu, nalazi se nedaleko od Kaira.

Predsjednik je mobilizirao sve službe

“Mobilizirao sam sve državne službe kako bih osigurao poduzimanje svih mjera”, objavio je predsjednik Abdel Fatah al-Sisi na Facebooku.

U ožujku prošle godine najmanje dvadesetero ljudi poginulo je u požaru u tvornici tekstila u istočnom predgrađu Kaira. U 2020. dva požara u bolnicama odnijela su živote četrnaestero pacijenata.

Kopti se protive vrlo restriktivnim zakonima

Iako brojni, Kopti smatraju da su potisnuti u društvu i osuđuju vrlo restriktivne zakone za izgradnju crkava i mnogo liberalnije za džamije.

Tema je osjetljiva, a koptski aktivist za ljudska prava Patrick Zaki nedavno je proveo 22 mjeseca u pritvoru zbog navodnog širenja lažnih informacija u članku koji razotkriva kršenja kršćanskih prava u Egiptu.

Kopti su pretrpjeli odmazdu islamista, posebno nakon što je Sisi svrgnuo islamističkog predsjednika Mohameda Morsija 2013. paljenjem crkava, škola i domova. Sisi, prvi predsjednik Egipta koji svake godine prisustvuje koptskoj božićnoj misi, nedavno je prvi put u povijesti imenovao koptskog suca na čelo Ustavnog suda.

Prognani sa svoga iz Fojnice pa se nastanili u malom selu u Hrvatskoj i pokrenuli uspješan biznis

Antoni Milišić u sustavu krava-tele ima tridesetak goveda. Takav uzgoj podrazumijeva držanje stoke na otvorenom, gdje na svijet dolazi i telad

Iz Karlovca krećemo starom cestom u smjeru Splita pa nakon izlaska iz Krnjaka nastavljamo ulijevo prema Vojniću, do ploče s nazivom sela. Naše je odredište Hrvatsko Žarište, a odmah po ulazu u njega s desne strane vidimo u ograđenom prostoru četveronožne ljepotane, hrvatske hladnokrvnjake. Uz njihov je koral zidana staja. U navigaciju upisana adresa ne znači previše jer nas nikako ne uspijeva dovesti do odredišta – obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva koje ovdje ima 26-godišnji Antoni Milišić. Zvati ne možemo jer je signal “u banani”, na uličici sela ni žive duše. Nakon poduljeg vrzmanja i vozikanja gore-dolje netko se pojavljuje u dvorištu kuće i upućuje nas kamo moramo skrenuti uz brijeg kako bismo došli do odredišta. Stižemo do kuće Milišića, gdje se uveliko betonira i gradi. Antoni ovdje živi s roditeljima, majkom Zorom i ocem Željkom, piše u uvodu novinarka Večernjeg lista.

Milišiće je u ovo selo iz rodne Bosne i Hercegovine devedesetih dotjerao rat. Antoni je najmlađi u obitelji i jedini sin Zore i Željka, koji osim njega imaju još i tri kćeri. U Fojnici u Bosni i Hercegovini obitelj se također bavila poljoprivredom. Željko je orao konjima, Zora je bila na traktoru. Prognani sa svoga, najprije su osam godina živjeli bez vode i struje u Glamoču, sve dok nisu kupili imanje i doselili se u Hrvatsko Žarište, koje se do rata zvalo Partizanskim Žarištem, dok mu je do završetka Drugoga svjetskog rata ime bilo Svinjarica. Prema posljednjem popisu selo ima samo 22 stanovnika, u jedanaest kućanstava. Administrativno pripada općini Krnjak. Milišići kažu da ih brežuljkasto područje u kojem je sad njihov dom podsjeća na rodni kraj pa im nije nikakav problem utjerati traktor u brdo i ovdje obrađivati zemlju.

– Ne bih ja u Slavoniji znao orati – kaže Antoni, aludirajući na ravnicu.

– Moj je brat u Slavoniji, no ni meni se nikako nije sviđala ravnina – domeće njegova mati.

Na svome gospodarstvu Antoni Milišić u sustavu krava-tele ima tridesetak goveda. Takav uzgoj podrazumijeva držanje stoke na otvorenom, gdje na svijet dolazi i telad. Krave se ne muzu, njihovo mlijeko piju telići, koji uz majke ostaju desetak mjeseci, nakon čega slijedi novi reproduktivni ciklus. Telce i mlade bikove Milišići prodaju za meso. Osim krava Antoni ima i pet konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak i to su, ispostavilo se, one životinje koje su reporteri Večernjeg prve vidjeli na ulazu u selo. Prvi dio radnoga dana obitelji počinje oko šest izjutra i traje do jedanaest sati, nakon čega slijedi stanka do odlaska u popodnevnu smjenu, koja se vrlo često zna protegnuti i u noć, ovisno o tome koji su radovi na zemlji na redu. Slobodnih dana za cijelu obitelj nema, zalomi se poneka večer, pa se dogovaraju tko će kada i što raditi, odnosno treba li netko zamjenu na uobičajenim poslovima.

– Obrađujem i 50 hektara zemlje, sijem kukuruz i ječam, za silažu – govori Antoni.

– Kukuruz je ove godine slab, sijena je upola manje nego lani – dodaje.

Ratarska je proizvodnja stočne hrane na ovome gospodarstvu namijenjena je za ishranu goveda, no osim ovoga u službenim evidencijama navedenog poljoprivrednog zemljišta, Milišići obrađuju još tridesetak hektara poljoprivrednih površina koje nemaju evidentirane u sustavu Arkoda, što znači da za njih ne dobivaju poticaj, već ga “bere” netko drugi. U prijavnici ovogodišnjeg izbora za najbolje obiteljsko poljoprivredno-gospodarstvo – Zlata vrijedan navodi se da će Antoni Milišić Karlovačku županiju predstavljati na osnovi prijedloga jedinice lokalne samouprave i općinske administracije jer se radi o poljoprivredniku koji je “suradljiv, prepoznat i priznat u lokalnoj zajednici, mladić koji nastavlja tradiciju iznimno zahtjevne poljoprivredne proizvodnje, govedarske proizvodnje, s ciljem da tu proizvodnju učini takvom da se od nje može dostojno živjeti”.

Ove su informacije bile itekako dobrodošle jer Antoni Milišić nije baš pretjerano govorljiv, veli da mu je lakše raditi. Sve traktorske poslove na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu obavlja sam. Tata mu pomaže u štali. Uz pomoć europskih fondova, iz kojih je nepovratno dobio 50 tisuća eura, za potporu mladim poljoprivrednicima, gospodarstvo je opremio potrebnom mehanizacijom – traktorom, balirkom, cisternom… U svome selu najmlađi je poljoprivrednik, tu i nema vršnjaka:

– Uhvatio sam se ovoga i sada to radim. I najbolje mi je kod svoje kuće. Nikakva Irska i Njemačka ne dolaze u obzir, ništa od njih. Niti sam o tome razmišljao, niti razmišljam. Svoj sam gazda – odlučan je Antoni Milišić.

Za razliku od njega, njegovi su roditelji osamdesetih godina prošloga stoljeća živjeli i radili u Njemačkoj. Zora kaže da joj se ondje nikako nije svidjelo, iako je novca imala više, jedva se čekala vratiti. Tvrdi da joj zbog te odluke danas nipošto nije žao.

Iz svog doma, koji uređuju, Milišići novinare vode ka svojim životinjama. Zidanu štalu u kojoj su krave i telci koji nisu na ispaši u planini kupili su, kao i kuću nasuprot. Naime, iz ovog je sela otišao dio stanovništva srpske nacionalnosti koji je tu živio do rata pa se moglo naći povoljnih kuća za prodaju. Milišići se proširuju jer bi željeli proširiti i svoje gospodarstvo:

– Htjeli bismo imati još konja i bikova, a trebalo bi nam i mehanizacije, nekakav traktorčić, malčer… – o planovima za daljnji razvoj govori Željko Milišić.

Nasuprot staji i koralu obitelj ima jedno od polja s kukuruzom. Teren je strm pa kad oru, to izgleda kao da će se traktor okrenuti naglavačke. Međutim, to je baš onakvo polje na kakvom su Zora i Željko naučili raditi u Bosni i Hercegovini, prenijevši to znanje i vještinu na sina.

– Ovo je životni stil – kaže Antoni Milišić, mladi poljoprivrednik iz Hrvatskog Žarišta koji svoju budućnost vidi na svome gospodarstvu, s još više goveda i konja, te u poljoprivredi, od koje namjerava živjeti, jednoga dana vjerojatno i sa svojom obitelji.

U sustavu krava-tele imaju tridesetak goveda, a na gospodarstvu je i još pet konja, pasmine hrvatski hladnokrvnjak. Tročlana obitelj obrađuje još i oko 80 hektara zemlje, siju kukuruz, ječam… pa za prehranu životinja rade silažu. Uz pomoć europskih fondova za potporu mladim poljoprivrednicima, iz kojih je Antoni Milišić nepovratno dobio 50 tisuća eura, gospodarstvo je opremio potrebnom mehanizacijom – traktorom, balirkom, cisternom…

Očekuje se prestanak padalina u BiH

U Bosni u jutarnjim satima i dio prijepodneva očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, u ostatku dana postupni prestanak padalina i smanjenje naoblake.

U Hercegovini jutro umjereno do pretežno oblačno, uz postupno razvedravanje. Vjetar slab sjeverni i sjeverozapadni.

U Hercegovini vjetar poslije podne u skretanju na jugozapadni. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 °C.

New York Times: Koristi li Rusija Srbiju za izazivanje sukoba?

ZAPADNI diplomati pitaju se koristi li Rusija Srbiju za pokretanje razdora u Europi i stvaranje novih sukoba među zemljama bivše Jugoslavije kako bi skrenula pažnju NATO pakta s rata u Ukrajini, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacuje etiketu da je mali Putin s agresivnim namjerama prema susjedima, piše američki list New York Times, prenosi Al Jazeera.

List piše da su strahovi od ruskog utjecaja na Srbiju pojačani zbog prošlotjednih tenzija u vezi s pitanjem registarskih tablica na Kosovu, što je dovelo do demonstracija, barikada i pucnjave.

Ruski mediji već mjesecima objavljuju zapaljive izvještaje o represiji nad Srbima na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, navodi NYT i ocjenjuje da oni predstavljaju reprizu ruske propagande o patnji etničkih Rusa koji žive u Ukrajini, koja je ohrabrila tvrdokorne, proruske srpske nacionaliste, prenosi agencija Beta.

“Rusija računa da što više vremena Zapad provede znojeći se na Balkanu, to će manje vremena moći provesti znojeći se u ruskom dvorištu”, rekao je za američki list istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku Vuk Vuksanović.

“Mali Putin iz Srbije”

Odbijanje Srbije da Rusiji uvede sankcije, piše NYT, dalo je povod za kritiku onima koji smatraju da Vučić radi u korist Kremlja.

Tako je premijer Kosova Albin Kurti u travnju Vučića nazvao “malim Putinom iz Srbije” dodavši da je Srbija “ostala jedina zemlja u Europi koja je odbila Rusiji uvesti sankcije”.

Vučić je ove optužbe odbacio, podsjeća njujorški list.

Rekao je da “Kurti želi biti mali Zelenskij koji se bori protiv malog Putina” i da ga zbog toga predstavlja kao “užasnog nacionalista koji želi ratovati sa svima”, što “uopće nije istina”.

List je podsjetio i na nedavnu izjavu zastupnika Srpske napredne stranke u parlamentu Vladimira Đukanovića o “denacifikaciji” na Balkanu, i to usporedio s ciljevima Rusije u Ukrajini i idejom “Velike Srbije” iz 90-ih godina 20. stoljeća, što je Vučić nazvao “neodgovornim”.

Kardinal Puljić: Bez obzira na prebrojavanja, mi ćemo ostati i opstati u cijeloj BiH

Tješi, ohrabruje, daje motive za rad, život, rast pojedinaca, zajednice, države. Tradicionalno već kardinal, nadbiskup u mirovini Vinko Puljić tako govori, a posebno svečano za svetkovinu Velike Gospe. Objašnjava zašto je ljudima važna ova svetkovina, zašto su je toliko prigrlili. Komentira i teška pitanja te politiku koja stalno uzburkava i život ljudi.

Večernji list: Veliku Gospu u narodu nazivaju ljetnim Božićem. Zašto je narod dao takvu paralelu s ta dva događaja?

– Nekada su se odsutni članovi obitelji, odnosno pripadnici župne zajednice redovito okupljali na svojim ognjištima i u rodnoj župi o slavlju Božića. Budući da je riječ o zimskom vremenu, ljudi su najviše vremena provodili u kućama zajedno, posebno kada bi se radilo o župnim slavljima. U novije vrijeme ti običaji su se uvelike promijenili pa oni, koji žive i rade u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj, sada svoj godišnji odmor uzimaju u kolovozu te ga koriste za obiteljske susrete i razna hodočašća, osobito na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo odnosno Veliku Gospu. Ta paralela između Božića i Velike Gospe kod običnog puka nije teološko nego životno praktično obrazloženje. Naš narod posebno je pobožan Majci Božjoj pa koristi tu svetkovinu za hodočašće Gospi i ispovijed jer tada redovito bude veći broj svećenika na raspolaganju za pristup sakramentu pomirenja.

Večernji list: U desecima župa u BiH slavi se Velika Gospa. Ljudi vjeruju u njezin moćni zagovor i pomoć. Zašto joj se utječu, što je u pozadini?

– Po ljudskoj prirodi dijete se u trenucima svojoj nemoći obraća majci. Majka razumije svoje dijete, tješi ga i pomaže mu. Tako je i u vjeri. Kada čovjek osjeti svoju nemoć i ograničenost na ovoj zemlji, obraća se i predaje Mariji koja ga tješi i pomaže mu u ljudskoj nemoći. To kod vjernika s vremenom prelazi u iskustvo i u lijepu tradiciju predanja nebeskoj Majci. Nije nam slučajno Isus svoju Majku dao za majku. Ona svojom zaštitom i zagovorom vrši svoje majčinsko poslanje, a čovjek nalazi utjehu i ohrabrenje na putu vjere.

Večernji list: Ove godine na poseban način ova svetkovina kao da nas isključuje iz svakodnevice koja je tmurna, turobna, puna neizvjesnosti. Devetnice, ispovijedi, molitve, mise. Kako učiniti da Velika Gospa “živi” svakodnevno u životima vjernika?

– Narodna poslovica kaže da svako vrijeme ima svoje breme. Nije riječ o nekom trenutačnom stanju jer ne bi smjeli zaboraviti da su ranije vremena često bila i burnija i turobnija. Dovoljno je samo prisjetiti se nedavnog rata ili pogledati ono što se događa u Ukrajini i u mnogim dijelovima svijeta gdje tisuće nedužnih trpe ratna stradanja, glad, neimaštinu… Uvjeren sam da, unatoč poteškoćama, trebamo Bogu i brojnim dobrim ljudima biti itekako zahvalni na mnogo toga što imamo. Možda prije nismo imali toliko nasrtljivo medijsko informiranje pa se lakše nosilo sa svagdašnjicom. Sada, uz medijsku kampanju, politizaciju i ideologizaciju stvoreno je ozračje koje želi neke stvari prikazati puno težim nego što stvarno jesu. Iako smo u prošlosti u ogromnoj većini posjedovali znatno manje materijalnih dobara, pa i ljudskih i nacionalnih prava i sloboda nego danas, ljudi su u vjeri pronalazili snagu i utjehu pa su mnogo manje jadikovali, a puno više molili. Današnji je čovjek u trci za materijalnim dobrima izgubio pouzdanje u Boga i ne moli s pouzdanjem, pa ga zato još više pritišće taj relativizam izokrenutih vrjednota. Marija je u Kani Galilejskoj, pokazujući na Isusa Krista, poručila: “Što god vam rekne, učinite!” (Iv 2, 5). Danas moliti Mariju znači poslušati Riječ Božju koja je izvor sigurnosti i nade.

Večernji list: Veliki broj dijaspore dolazi ovih dana. Mnogo je osoba posljednjih godina otišlo iz zemlje. Zašto je to tako?

– Mnogo je uzroka koji stvaraju takvu klimu. Među prvima je “prljava” politizacija zatrovana mržnjom koja se nametnula kao jedina istina i spremna je odmah “linčovati” sve one koji iznose trezvena razmišljanja utemeljena na činjenicama u cilju izgradnje sloge u društvu. Nažalost, oni koji imaju vlast na globalnoj ili lokalnoj razini premalo vode računa o strategiji života, čovjekova dostojanstva i njegovih prava. Interes je postao glavni kriterij. To je brojnim ljudima zgadilo njihovu grudu i rodni kraj. Dobiva se dojam da pojedini mediji gotovo uživaju u stvaranju takve klime odlaska, pogotovo onih koji su u službi moćnika pa im smetaju oni koji drugačije misle. Pitanje radnih mjesta jedan je od problema kao i ispravno vrjednovanje rada onih koji su zaposleni, uvezivanje radnog staža… Nažalost, na puno mjesta cvjeta kriminal.

Večernji list: Nedavno je u Sarajevu održan jedan skup koji je, imam osjećaj, čak nadmašio mržnju koja je bila izražena prema vama i Hrvatima katolicima kada ste prije dvije godine služili misu za žrtve Križnoga puta: što nam se događa?

– Mislim da je riječ o različitim stvarnostima. Prije dvije godine nije bila u pitanju moja osobnost nego ideološka zatrovanost javnog mnijenja mržnjom, i to ne samo u jednom narodu. Tada su pojedini sljedbenici komunističke ideologije iskoristili neke medije za stvaranje ozračja koje nije bilo ni mišljenje ni stav većine. Budući da se više od 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine izjašnjavaju kao vjernici, treba jasno reći da nije moguće spojiti vjeru i mržnju jer to nikako ne može ići zajedno. Ako se mržnja u nemalom broju osoba može “opipati”, odnosno čuti na svakom koraku, onda je njihovo vjersko predstavljanje lažno. To pogotovo vrijedi za nas kršćane koji vjerujemo da je Bog Ljubav. Mržnjom se ne grade mir, suživot i jednaka prava. Ljudska prava ne ovise o mnoštvu ili skupu ni o zakonima nego su ona danost koju zakoni moraju štititi. Brojne smo vrijednosti poremetili i smatramo da je demokracija ta koja brojem ruku u Parlamentu ima pravo i Božji zakon mijenjati. Tim izokrenutim vrjednotama čovjek je ugrožen. Došlo se tako daleko da se više ne zna što je muško, što žensko, tko je tata, a tko mama. Nema čovječanstvu budućnosti ako ide tim putem urušavanja Božjeg zakona i posebno obiteljskog gnijezda. Dok svi dižemo glas kada se negdje dogodi ubijanje, u isto vrijeme donosimo zakon da se smije ubiti nevino dijete prije rođenja. Postoji jedna grozna struktura koja ulaže silna sredstva u tom pravcu. Moram reći da je to đavolski posao.

Večernji list: Očekujete li da će visoki predstavnik Christian Schmidt ispraviti dio nepravde prema hrvatskoj, uglavnom katoličkoj zajednici?

– Nakon potpisivanja Daytona, kojim su velikim dijelom legalizirana ratna osvajanja i progon ljudi, bilo je jasno i meni kao i mnogim drugima da su skrojili državu koja ne može funkcionirati. Stanovnicima su, kako reče jedan strani diplomat, navukli “luđačku” košulju. Najteže posljedice snose oni koji su manje brojni u pojedinom dijelu BiH jer se za njih rijetko ili nikako ne zauzimaju ni predstavnici onog naroda koji su u tom dijelu većina kao ni predstavnici njihova naroda koji su većina u nekom drugom dijelu jer bi u tom slučaju morali dati prava drugima koji su tom dijelu manje brojni. Nepravda treba biti ispravljena u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Večernji list: Nedavno je i poglavar Islamske zajednice BiH Husein Kavazović podržao “prebrojavanje” Bošnjaka. Kako to komentirate?

– Ne bih želio komentirati bilo što prije nego što s njim osobno porazgovaram. Na žalost, prebrojavanja nisu nikakva novost i u drugim kao i u vlastitom narodu jer manje brojnima nerijetko niječu postojanje i oni koji su brojniji kao i oni iz vlastitoga naroda koji često tvrde da nas nema ni tamo gdje nas ima. Gotovo uvijek se radi o nastojanju da se osvoji vlast. Bez obzira na nečije prebrojavanje, moraju znati da mi postojimo i da želimo opstati u svom identitetu, i nacionalnom i vjerskom, i to ne samo na malom dijelu BiH nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ako smo konstitutivan narod, onda smo konstitutivni kao narod u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i druga dva naroda. U isto vrijemo građani smo ove zemlje i u svakom njezinom dijelu svi trebaju imati sva građanska prava i slobode neovisno o nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti. Kao što sam jednom tijekom rata u Parlamentu rekao – crtajte granice kako god hoćete, ali nemojte precrtati ni jednog čovjeka. Zločinac je onaj koji ubija oružjem, ali bojim se da zločin čini i onaj koji druge žive pokopava, pa čak i ako pripadaju vlastitom narodu.

Za osiguranje roditelja njegovatelja u Federaciji BiH izdvaja se više od 17 milijuna maraka

Usvajanjem zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju otklonjene su zapreke da roditelji njegovatelji u Federaciji imaju zdravstveno osiguranje, piše Večernji list BiH.

Mjesečna naknada

Stupanjem na snagu ovog zakona, koji je po skraćenom postupku razmatran i usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH, u sustavu zdravstvenog osiguranja roditelji njegovatelji dobili su status osiguranika. Zakonom je predviđen status osiguranika roditelju njegovatelju, kao i određen obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom o roditeljima njegovateljima u FBiH. – Zakonom o roditeljima njegovateljima u Federaciji uređen je pojam i status roditelja njegovatelja, kao i pravo roditelja njegovatelja na materijalnu potporu u obliku mjesečne naknade i pripadajućih doprinosa, postupak ostvarivanja prava, financiranje, nadzor i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava roditelja njegovatelja u FBiH. Člankom 11. navedenog zakona utvrđeno je da roditelj njegovatelj ima pravo na mjesečnu naknadu u visini iznosa neto najniže plaće u Federaciji u skladu sa Zakonom o radu na koju se uplaćuju doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te osiguranje za vrijeme nezaposlenosti. Predviđena sredstva za te namjene osigurana su u federalnom proračunu u iznosu od 17,541.857 KM – izjavila je pomoćnica federalnog ministra zdravstva Marina Bera. Status osiguranika po ovoj osnovi roditelju njegovatelju traje dok traje i status roditelja njegovatelja u smislu Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH i propisima donesenim na osnovi ovog zakona, ali ne dulje od navršenih 65 godina života roditelja njegovatelja. Kako stoji u zakonu, obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osiguranika roditelja njegovatelja je centar za socijalni rad, odnosno općinska služba za socijalnu zaštitu iz sredstava federalnog proračuna doznačenih za financiranje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje roditelju njegovatelju u skladu s odredbama Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH i propisima donesenim na osnovi tog zakona. Inače, kako bi ostvarili prava iz Zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH, roditelji trebaju podnijeti zahtjev u nadležni Centar za socijalni rad, gdje će dobiti sve daljnje upute i popis potrebnih dokumenata, što je propisano posebnim naputkom Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi.

Tko može ostvariti status

Zakon o roditeljima njegovateljima u FBiH svjetlo dana ugledao je u rujnu prošle godine, kada je i stupio na snagu, ali se s njegovom primjenom počelo od 30. prosinca. Prema odredbama ovog zakona, roditeljima koji zbog bolesti djeteta ne mogu napuštati svoje domove kako bi odlazili na posao svaki mjesec će iz federalnog proračuna biti isplaćena naknada u visini iznosa neto najniže plaće u FBiH u skladu sa Zakonom o radu, na koju se uplaćuju doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti. Roditelj njegovatelj u smislu ovog zakona je roditelj osobe sa 100-postotnim invaliditetom prouzročenim bolešću ili poremećajem u razvoju, kao i slijepe osobe čiji je ostatak vida na oba oka ispod 0,05 s korekcijom, odnosno roditelj osobe koja se, prema nalazu Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, ne može osposobiti za samostalan život niti može samostalno zadovoljavati barem jednu od sljedećih osnovnih životnih potreba: kretanje u stanu i izvan stana, uzimanje hrane, odijevanje i svlačenje, održavanje osobne higijene ili obavljanje drugih fizioloških potreba. Status roditelja njegovatelja može ostvariti i osoba iz reda srodnika koju je, u skladu s odredbama Obiteljskog zakona FBiH, nadležno tijelo imenovalo za skrbnika.

Na dijeti ste, a ne uspijevate smršavjeti? Znanstvenici imaju loše vijesti za vas

AKO mislite da ste jedina osoba koja se izgladnjuje u nadi da će smanjiti unos kalorija, a ne vidi rezultate, varate se. Istraživači sa Sveučilišta u Ottowi identificirali su zasebnu skupinu pretilih ljudi koji su posebno otporni na gubitak težine ako samo provode promjene u prehrani, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u časopisu The Lancet eBioMedicine.

Nalazi su u suprotnosti s dugogodišnjim uvjerenjem da je sama dijeta dovoljna da dovede do značajnog gubitka tjelesne težine, uz tjelovježbu koja se dodaje kao dopunski tretman za povećanje prednosti zdrave prehrane.

Neki ljudi ne mogu smršavjeti na dijeti

Endokrinolog dr. Robert Dent, koji je surađivao s kolegama iz Ottowe dr. Mary-Ellen Harper, Chantal Pileggi i Ruth McPhereson, rekao je: “Rezultati govore pretile pojedince koji ne reagiraju na ograničenja prehrane treba preusmjeriti na tjelesnu aktivnost.”

Oni za koje se smatra da imaju vrstu pretilosti koja je “otporna na dijetu”, spadaju u najnižih 20 posto po stopi gubitka težine dok provode niskokalorične dijete. To su ljudi kojima bi tjelovježba trebala biti prioritet, tvrde liječnici.

Tijek istraživanja

Istraživači su zamolili sudionike da sudjeluju u režimu tjelovježbe osmišljene za analizu promjena u metabolizmu skeletnih mišića – kritičnom pokazatelju zdravlja metaboličkih pacijenata. Metabolizam masti u skeletnim mišićima reguliraju mitohondriji, a ljudi koji imaju problem otpornosti na dijetu pokazuju nižu aktivnost mitohondrija u kostima od onih koji su posebno osjetljivi na dijetu, tvrde istraživači.

Sudionici su prošli ukupno 18 treninga, tri puta tjedno tijekom šest tjedana, koji su uključivali trake za trčanje i dizanje utega. Za skupinu kojoj je ustanovljena niža aktivnost mitohondrija pokazalo se da tjelovježba pojačava aktivnost skeletnih mišića, dok oni s relativno višom mitohondrijskom aktivnošću na početku eksperimenta nisu doživjeli nikakve dodatne prednosti u tom pogledu.

Ovi podaci mogli bi promijeniti način na koji se pristupalo osobama s ovom vrstom pretilosti

Desetljećima su pacijenti “otporni na dijetu” optuživani da se ne pridržavaju plana niskokaloričnih obroka jer nisu mršavjeli. Sada se istraživači nadaju da će ovo otkriće dovesti do prilagodbe u pristupu takvim osobama.

“To je uzbudljivo i važno otkriće s kliničkim implikacijama, koje je otkrilo molekularne mehanizme koji će poticati istraživanja još mnogo godina”, rekla je Harper, čiji se tim nada da će uskoro ponovno pokrenuti svoju studiju s još većom skupinom ispitanika, kako piše CNN.

U rukama Schmidta posljednja prilika za spas i stabilnost BiH

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izrazio je jučer očekivanje da će visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuti izborne propise kako bi se provela presuda Ustavnoga suda u predmetu “Ljubić” i spriječilo pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet. – Nadam se da će (Schmidt) ispoštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju na ove izbore ići relaksirano od pritiska koji dolaze od značajnog dijela bošnjačkih stranaka s nakanama da transformiraju Federaciju BiH u unitarni prostor, bošnjački prostor i entitet jednog naroda – rekao je Čović u Širokom Brijegu gdje je nazočio svečanoj sjednici Gradskog vijeća, piše Večernji list BiH.

Uravnoteženo rješenje

Dodao je kako se u suštini protivi nametanju odluka međunarodnih autoriteta u zemlji, no da, nakon što je nedavno napravio određene preinake, taj posao “mora završiti uravnoteženo do kraja”. Čović je naveo kako Hrvati okupljanjima u Širokom Brijegu nastoje poslati poruku da grade europsku Bosnu i Hercegovinu. – Visoki predstavnik treba pratiti takve nakane i ja sam uvjeren da će tako i učiniti – rekao je čelnik HNS-a BiH. Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuo je potkraj srpnja samo tehničke izmjene Izbornog zakona, a privremeno je odustao od političkih intervencija u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH kako bi se provela presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Tom se presudom inzistira na očuvanju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od brojnijih naroda. Ta se presuda odnosi na način popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u kojemu tri naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju po 17 izaslanika, dok predstavnici manjina u svome klubu imaju sedam izaslanika. U aktualnom sazivu Doma naroda u Klubu Hrvata su i dvojica Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju Hrvatima – Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske županije te Razim Halkić iz Unsko-sanske županije, gdje živi iznimno mali broj Hrvata. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, svega su 24 Hrvata u Bosansko-podrinjskoj županiji, dok ih stvarno tek osam živi na tome području. Kako god to apsurdno zvučalo, možda je manji problem lažno izjašnjavanje nego nelegitimnost izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. U slučaju županija, čija su sjedišta u Goraždu, odnosno Bihaću vrlo je jednostavno zaključiti da tamo izabrani hrvatski izaslanici zapravo nemaju legitimitet naroda koji bi trebali predstavljati – dakle, Hrvata u svom slučaju. Posebna je upravo Bosansko-podrinjska županija u kojoj hrvatska zajednica ima 24 člana. Za Edima Fejzića na izborima je glasovalo čak 319 birača, dakle, gotovo 40 puta više nego što navodno ima Hrvata u toj županiji. Kako bi se osigurao nastavak ovakvog treniranja demokracije organizirana je prava hajka na visokog predstavnika, a na prosvjedima koji su održani te brojnim porukama tih dana u prvi plan isplivala je mržnja prema Hrvatima u BiH. U službi pretvaranja BiH u bošnjačko-muslimansku državicu uključili su se i ugledni Bošnjaci poput Adisa Ahmetovića iz Bundestaga, baronese Arminke Helić i Londona. Sve je dodatno začinio politički čelnik Bakir Izetbegović ratnohuškačkim istupima s najavom prebrojavanja Bošnjaka, što je zapravo poruka da je ova stranka spremna na rat s Hrvatima.

Zakon i Ustav

Sve te izjave stigle su u cilju sprečavanja izbornih reformi. Unatoč svemu, predstojeće izbore probošnjačke političke stranke su na svojim listama pozicionirale više hrvatskih zastupnika. Kada bi uspjele izabrati šest hrvatskih izaslanika, probošnjačke stranke bile bi u stanju izbaciti izvršne vlasti većinske hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj pripadnika toga naroda. Prema navodima i dokumentima koji su se pojavili u javnosti, zbog čega su probošnjačke stranke i aktivisti oštro reagirali, visoki predstavnik nastoji ograničiti mogućnost većinskim bošnjačkim županijama da izaberu hrvatske političke predstavnike ili pak da se poveća prag za izbor izvršne vlasti kroz odluke Doma naroda. Zato je važno očuvati ulogu Doma naroda jer je on jamstvo stabilne i ravnopravne BiH.

Piše:Zoran Krešić

Večernji list BiH

MLADEN ‘DYNAMITE’ KUJUNDŽIĆ U FNC-OVOM KAVEZU! U PULI IDE NA SJAJNOG BORCA IZ VINKOVACA

Još jedan sjajan sudar je dodan na FNC-ovu priredbu u Puli! Legenda regionalnog kickboksa, rođeni kiseljačanin, Mladen ‘Dynamite’ Kujundžić (33, 4-5-1), ide na megdan Vladi Neferanoviću (7-7). Nakon što je u Karlovcu savladao bivšeg člana Bellatora, Vladimira ‘Filu’ Filipovića (31, 10-4), isto će pokušati i protiv Kujundžića. Ovaj sudar ćemo gledati u teškoj kategoriji.

Osim što je ostavio ogroman trag u kickboksu, ‘Dynamite’ ima i iskustva u MMA-u. Točnije, odradio je 10 borbi, a u posljednjem meču slavio je nakon samo 51 sekunde, protiv Ivana Vičića, na Gladiator Fight Night događaju u Puli.

S druge strane, Neferanović ima 14 mečeva, a pobjedu koju smo prethodno naveli, najveća mu je u karijeri. U Karlovcu je dokazao kako posjeduje sjajan arsenal vještina i to će mu biti samo vjetar u leđa da nastavi svoj pobjedničku niz. Sve u svemu, čeka nas sjajan teškaški spektakl u Puli 3. rujna, na FNC 7 priredbi.

Slovenka pronađena mrtva u tunelu, na Veležu

Potraga za slovenskom državljankom na području Brasine, na planini Velež, završila je tragično, javila je Gorska služba spašavanja stanica Mostar.

Njihovi timovi su, nažalost, jutros u 8.30 sati, nedugo po izlasku na teren, pronašli mrtvu M.D. (44) iz Celja.

Pronađena u tunelu

Nesretna Slovenka pronađena je u tunelu u bivšem vojnom objektu, a uskoro se očekuje dolazak liječničke i policijske ekipe, kao i dežurnog županijskog tužitelja.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije Aavzu je, također, potvrđena ova informacija, odnosno, kako je rečeno, vođa tima GSS-a Mostar ih je obavijestio o pronalasku mrtvog tijela.

Izgubila kontakt s kćerkom

Jučer je policija na planini Velež pronašla njezin automobil Škoda, kojim se i dovezla na to područje i to nakon što je mostarsku policiju alarmirala njena majka. Ona im je kazala da je zadnji put s kćerkom telefonski razgovarala 10. kolovoza kada joj je kazala da se nalazi na planini Velež, nakon čega je s njom izgubila kontakt.

Zanimljivo, M.D. je u veljači ove godine također bila na Veležu, kada su je iz dubokog snijega na vrhu Brasine spasili upravo timovi GSS-a Mostar.

Politika i briga za budućnost djece tjeraju ljude iz BiH

Nestabilna politička situacija utječe na sve dobne skupine, s tim da mlađi daju prioritet budućnosti svoje djece

Nezaposlenost, politička i osobna nesigurnost, siromaštvo, neuređen obrazovni i zdravstveni sustav razlozi su sve većeg odlaska građana BiH, piše Večernji list BiH.

Prema procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, samo u ovoj godini iz države bi moglo otići 350.000 osoba. Samo u prošloj godini BiH napustilo je 170.000 osoba, a u proteklih deset godina oko pola milijuna. Posebno, kako su kazali, zabrinjava činjenica što odlaze visokokvalificirani ljudi s radnim iskustvom duljim od 15 godina, ali i obitelji s djecom.

Gradovi prednjače

Treće anketno istraživanje kućanstava “Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini”, koje su proveli UNICEF i UNDP u BiH, pokazuje kako se socijalni i ekonomski učinci pandemije COVID-19 još uvijek osjećaju i da su pogoršani nedavnim porastom cijena hrane i energije. Podaci itekako pokazuju kako ti učinci, skupa i kumulativno, šalju snažne udarne valove diljem BiH, uzrokujući veće siromaštvo i deprivaciju u hrani te pogoršavajući nejednakosti. Osim toga, mentalno zdravlje stanovništva i dalje je teško pogođeno. Prema podacima iz istraživanja po pitanju odlaska iz BiH, situacija pokazuje da svaka četvrta osoba (četvrtina ispitanika) razmišlja o odlasku iz BiH, uz blagi porast broja takvih osoba u odnosu na stanje prije pandemije. Prije izbijanja pandemije 23,9% ispitanika iz prethodnog istraživanja već je razmišljalo o odlasku iz zemlje. U trenutačnom istraživanju postotak ispitanika koji razmišljaju o odlasku iz BiH porastao je na 26,1%. – Ovo je suprotno trendu koji je pokazao drugi val istraživanja, u kojem je 24,8% ispitanika navelo da su prije pandemije razmišljali o odlasku u inozemstvo, dok je taj postotak kasnije pao na 23,9%. Sasvim primjetno i opet drugačije od situacije u drugim dijelovima zemlje, najveći porast zabilježen je u Distriktu Brčko, gdje u posljednje vrijeme o odlasku razmišlja gotovo svaka treća osoba (31,2%), dok je o tome prije pandemije razmišljalo njih 22,3%, odnosno gotovo 10% manje nego danas – navodi se. Također je moguće primijetiti da je broj ispitanika koji su razmišljali o napuštanju BiH nešto veći među onima koji žive u gradovima (26,5%) u usporedbi s onima koji žive na selu (21,6%). Diferencijal se povećava u korist gradova, gdje danas 29,9% ispitanika razmišlja o odlasku, dok 22,8% ispitanika sa sela razmišlja o toj opciji. Oni koji razmišljaju o odlasku uglavnom su ljudi u dobi između 18 i 50 godina. Među čimbenicima koji to objašnjavaju su nestabilna politička situacija koja utječe na sve dobne skupine, s tim da mlađi ispitanici možda daju prioritet budućnosti svoje djece i stoga su spremniji planirati odlazak iz zemlje.

Ekonomski razlozi

Iako vrijedi napomenuti da razlozi u značajnoj mjeri variraju među regijama, čak dvije trećine ispitanika navode da je primarni razlog njihova razmišljanja o odlasku iz zemlje nestabilna politička situacija (67,3%). Kao drugi odgovor na pitanje o razlogu odlaska ispitanici navode ekonomske razloge (52,2%), dok je budućnost njihove djece (45,6%) najčešće birani treći odgovor na ovo pitanje. Dok čak 80% ispitanika iz Distrikta Brčko i 72,7% iz FBiH navodi ovaj odgovor kao primarnu motivaciju namjere napuštanja BiH, u RS-u 55,7% ispitanika bira ovaj odgovor. S druge strane, ispitanici iz RS-a prednjače kada je u pitanju odlazak iz ekonomskih razloga (25,4% naspram 13,5% u FBiH i 6,8% u Distriktu Brčko), dok ispitanici iz Distrikta Brčko češće od ispitanika iz drugih regija navode budućnost svoje djece kao razlog želje za odlaskom iz zemlje (13,1% naspram 5,6% u FBiH i 8,8% u RS-u).

Evo koliko u Njemačkoj stoji razvod braka: Dug i skup proces

Njemački savezni ured za statistiku pokazao je kako brak u Njemačkoj traje samo oko 14,8 godina do razvoda

Brojni mladenci prije upuštanja u planiranje vjenčanja ni ne razmišljaju o potencijalnim troškovima koje ono nosi, a u Njemačkoj su ti troškovi izdašni, kao i rastave. Njemački savezni ured za statistiku pokazao je kako brak u Njemačkoj traje samo oko 14,8 godina do razvoda. Prošle godine u Njemačkoj je sklopljeno ukupno 416.300 brakova, ali je njih 149.010 brakova završilo razvodom.

Troškovi razvoda temelje se na tzv. procesnoj vrijednosti koja je osnova za izračun sudskih i odvjetničkih troškova. Barem jedan odvjetnik je obvezan za par u slučaju razvoda, prenosi Fenix Magazin.

Postupovna vrijednost sastoji se od dva dijela: prvi dio postupovne vrijednosti izračunava se od trostrukog neto prihoda prvog supružnika plus tri puta neto prihoda drugog supružnika, umanjenog za 250 eura po uzdržavanom djetetu. Osim toga, obiteljski sud može dodati pet posto udjela u imovini na vrijednost spora, što je rijetko slučaj. Pri izračunu imovine valja znati da se od imovine oduzimaju naknade od oko 20.000 eura po supružniku i 10.000 eura po djetetu.

Minimalna proceduralna vrijednost za razvod – na primjer za osobe s niskim primanjima ili primatelje Hartz IV – je 3.000 eura. Drugi dio procesne vrijednosti proizlazi iz predmetne vrijednosti, koje se izračunava prema odredbama Zakona o izjednačavanju mirovina (VersAusglG). Međutim, ako se supružnici odreknu izjednačavanja mirovine ili ako je brak u trenutku podnošenja zahtjeva trajao manje od tri godine, minimalno izjednačenje mirovine iznosi samo 1.000 eura.

Primjerice, pretpostavimo da supruga mjesečno zarađuje 4.000 eura, a suprug 2.500 eura u trenutku razvoda, a zajedno imaju četvero djece. To znači da će se ukupno 1.000 eura oduzeti od ukupnog neto prihoda promatranog razdoblja. Za vrijednost postupka to u početku rezultira iznosom od 18.500 eura. S obzirom da će nadležni obiteljski sud na vrijednost predmeta dodati pet posto imovinskog udjela, mora se izračunati i imovinska vrijednost. Imovina žene i muškarca sastoji se od obiteljske kuće vrijedne 450.000 eura, koja je još uvijek opterećena s 250.000 eura duga. Od toga se odbija dodatak od 80.000 eura, po 20.000 eura za ženu i muškarca i iznos od 10.000 eura po djetetu.

Vrijednost imovine je, dakle, 120.000 eura – od čega je pet posto 6000 eura. Drugi dio procesne vrijednosti proizlazi iz izjednačavanja mirovina. Budući da su suprug i supruga u ovom konkretnom primjeru bili u braku nešto manje od dvije godine, to je minimalna vrijednost od 1.000 eura, što rezultira ukupnom procesnom vrijednošću od 25.500 eura. Stvarni troškovi razvoda mogu se naći i u Zakonu o odvjetničkim tarifama ili Zakonu o sudskim troškovima u obiteljskim stvarima. U ovom primjeru, uz stopu naknade od 2,5 (1,3 naknada za postupak i 1,2 naknada za imenovanje), pravni troškovi iznose 2.157,50 EUR (2,5 x 863,00 EUR). Sudski troškovi u brakorazvodnom postupku u ovom primjeru iznose ukupno 812 eura po stopi 2,0. (2×406 eura). Ukupno, par mora platiti iznos od 2.969,50 eura u slučaju sporazumnog razvoda u navedenom primjeru. I to samo u slučajevima sporazumnog razvoda, koji nije konstanta.

Naime, postoje i slučajevi u kojima supružnici ne mogu postići izvansudski sporazum o sporednim stvarima kao što su alimentacija, bračni dom i stvari koje se odnose na djecu. Ako razvod nije sporazuman, mora se pozvati drugi odvjetnik da brani drugog supružnika. To rezultira znatnim dodatnim troškovima za oba supružnika, budući da se troškovi odvjetnika više ne dijele. Osim toga, svaki spor koji supružnici ne mogu riješiti izvan suda izazvat će dodatne naknade. Paušalni iznos od 3.000 eura dužan je u slučaju sporova u stvarima koje se odnose na djecu, a u slučaju neslaganja u vezi s bračnim domom i kućanskim stvarima, naplaćuje se dodatni iznos između 2.000 i 4.000 eura. Također, mnogi obiteljski sudovi smanjuju vrijednost predmeta za 30 posto u sporazumnom razvodu, zbog čega je sporazumni razvod još skupljim u usporedbi. Međutim, treba imati na umu nekoliko stvari kod ove vrste razvoda.

S jedne strane, kada ste u nedoumici, supružnik koji je angažirao odvjetnika za razvod uvijek je dužan platiti troškove – čak i ako ste se prethodno dogovorili da ćete dijeliti troškove. Također, u slučaju spora, odvjetnik može zastupati samo interese klijenta, tako da je bračni partner koji nije zastupan tada u očito nepovoljnijem položaju. Zato “Scheidung.org” uvijek preporučuje angažiranje dva odvjetnika za veliku imovinu i puno nekretnina.

Hrvatski narodni sabor BiH: Bošnjačke stranke odbijaju dogovor i retorikom vode u dublje podjele

Osuđujemo izazivanje huškačke retorike i međunacionalne netrpeljivosti bošnjačkih stranaka te pozivamo na zajedničko postizanje konačnog političkog rješenja za dobrobit svih građana naše zajedničke domovine Bosne i Hercegovine.

Svakodnevno u javnosti svjedočimo radikalnim predizbornim porukama bošnjačkih stranaka koje se zasnivaju na izazivanju straha i izazivanju međunacionalne netrpeljivosti. Retorika nemira i konfrontacije stavljena je u srž kampanje koju vode bošnjački politički akteri.

Uporno odbijaju politički konsenzus o stabilnosti i radu institucija unatoč apelima hrvatskih političkih predstavnika, ali i predstavnika međunarodne zajednice. Takav način komunikacije u javnosti je štetan i bespotreban u uvjetima kada se Bosna i Hercegovina nalazi u dubokoj političkoj krizi gdje ne postoje pretpostavke za žurno formiranje vlasti odmah nakon održanih izbora u listopadu.

Boravišnu dozvolu u EU prvi put dobilo 33.212 bh. državljana

U regiji je prošle godine najviše boravišnih dozvola prvi put u Europskoj uniji izdano državljanima Albanije, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem BiH

Prema podacima Eurostata u 2021. godini 33.212 bosanskohercegovačkih državljana prvi je put dobilo boravišnu dozvolu u Europskoj uniji, što je za 1982 manje nego godinu ranije i za 23.151 manje u odnosu na 2019. godinu, piše Večernji list BiH.

Treće mjesto U regiji je prošle godine najviše boravišnih dozvola prvi put u Europskoj uniji izdano državljanima Albanije, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem BiH. Državljani Sjeverne Makedonije su na četvrtom mjestu kada je riječ o broju boravišnih dozvola izdanih prvi put, dok su Crnogorci na petom mjestu, piše Bloomberg. Prema podacima Eurostata, u 2021. godini zemlje EU-a izdale su gotovo tri milijuna (2,952.300) boravišnih dozvola prvi put državljanima zemalja izvan EU-a.

Broj se povećao za 31 posto ili za 693.700 u usporedbi s 2020., dosegnuvši pretpandemijsku razinu od 2,955.300. Boravišne dozvole izdane prvi put iz razloga zaposlenja dosegle su rekordnu vrijednost. Čak 45 posto od ukupnog broja boravišnih dozvola izdanih prvi put u 2021. bilo je zbog zaposlenja (1,3 milijuna dozvola). Samo u 2018. godini 53.520 državljana BiH prvi put dobilo je boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica EU-a.

Usporedbe radi, to je dvostruko više nego što je recimo Grad Konjic prema posljednjem popisu stanovništva imao stanovnika (nešto više od 26.000 stanovnika). Najveći broj boravišnih dozvola bh. državljanima izdala je Njemačka – 16.523. Odmah iza Njemačke nalazi se Slovenija s više od 15.000 izdanih boravišnih dozvola (15.714). Na trećem mjestu je Hrvatska koja je prošle godine Bosancima i Hercegovcima izdala 12.996 boravišnih dozvola.

Najmanje 221.576 državljana BiH u razdoblju od 2009. do 2018. godine dobilo je prvi put boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica Europske unije. O trendu rasta odlaska ljudi iz BiH dovoljno govore podaci da je broj boravišnih dozvola 2009. godine iznosio 12.648, 2010. godine 11.013, 2011. godine 11.717, 2012. godine – 14.586, 2013. godine – 16.440, 2014. godine – 18.688, a 2016. godine – 26.395 dozvola.

Korona usporila odlaske

Pandemija koronavirusa samo je usporila, ali ne i zaustavila odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Ni događanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Europe nisu omeli domaće radnike da, čim su se otvorile granice, bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države – Sloveniju i Njemačku.

U prosjeku su odlazile 1682 osobe mjesečno, odnosno 56 dnevno.

Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Bosni i Hercegovini prevladavat će pretežito oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između 11 i 16, na jugu zemlje do 22 stupnja.

Najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 24, na jugu zemlje do 28 stupnjeva.

U Sarajevu pretežno oblačno, povremeno sa kišom ili pljuskom. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 14, a najviša dnevna temperatura zraka oko 22 stupnja.

Lana Pudar bez finala na 50 leptir

Pudar je isplivala dionicu u vremenu 26.56, što je bilo za 40 stotinki brže u odnosu na jutrošnje kvalifikacije, međutim to nije bilo dovoljno za finale.

Bh. plivačica Lana Pudar bila je šesta u svojoj polufinalnoj utrci u disciplini 50 metara leptir na Europskom prvenstvu.

Pudar je isplivala dionicu u vremenu 26.56, što je bilo za 40 stotinki brže u odnosu na jutrošnje kvalifikacije, međutim to nije bilo dovoljno za finale.

Za plasman među osam najboljih trebalo je plivati 26.17.

Mostarska plivačica u Rimu će nastupiti i u disciplinama 100 metara leptir i 200 metara leptir. Utrka na 100 metara na programu je u nedjelju, a na duplo dužoj dionici dva dana kasnije.

Državljanin BiH pokušao prodati tri kilograma kokaina

Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu je provelo prvo ispitivanje državljanina Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine starog 40 godina, uhićenog na području Dubrovačko-neretvanske županije. Donijeto je i rješenje o provođenju istrage protiv njega zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

– Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 40-godišnjak u ožujku i travnju 2022. godine, nudio na prodaju tri kilograma kokaina po cijeni od 40.000 eura po kilogramu, a potom u dva navrata, u mjestu kraj Varaždina, prodao ukupno 200 grama kokaina za 9700 eura – objavio je DORH. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Otkriven motiv masakra kakvog ne pamte ni najstariji

Borilović se navodno liječio u psihijatrijskoj ustanovi iz koje je nedavno pušten

Krvavi pir na Cetinju, započeo je, rečeno je Telegrafu iz izvora upoznatih sa situacijom, nakon navodnog kašnjenja u plaćanju najamnine. Obitelj koja je stanovala kao podstanar kod Vuka Borilovića, muškarca koji je danas ubio 11 ljudi, kasnila je, navodno, s plaćanjem.

Borilović je, tvrdi izvor Telegrafa, pritiskao ženu koja je bila podstanar, a ona se požalila suprugu koji je bio na putu te je potom pozvao prijatelja koji je otišao kod Borilovića i tu je počela svađa.

Vuk Borilović je, kako tvrdi izvor Telegrafa, prvo ubio prijatelja obitelji koja je kod njega živjela, a zatim ostale.

Prema nepotvrđenim informacijama, Borilović se navodno liječio u psihijatrijskoj ustanovi iz koje je nedavno pušten.

Podsjetimo, u današnjem masakru na Cetinju V. B. (34) pobio je cijelu obitelj. Kako se sumnja, potom je izašao na ulicu i pucao na ljude, a više njih je ranjeno.

Prema posljednjim informacijama,u masakru je stradalo 11 ljudi, među kojima navodno ima i djece. Mještani govore kako ovakvu tragediju ne pamte ni najstariji Cetinjani.

Prvi put je neki konkurent nadmašio Netflix po broju pretplatnika

Disney je prvi put prestigao Netflix po ukupnom broju pretplatnika, pokazuju podaci dviju tvrtki.

Na usluge franšize Disney+ pretplatilo se 1.4 milijuna ljudi, čime se ukupna brojka pretplatnika za Disneyjevu streaming ponudu popela na 221 milijun. Netflix je pak izvijestio da ima 220.67 milijuna pretplatnika.

Prvi put je neki konkurent nadmašio Netflix

To je prvi put da je neki konkurent nadmašio Netflix, pionira streaminga, po ukupnom broju pretplatnika.

“Imali smo izvrstan kvartal (…) s velikim rastom gledanosti sportskih događaja uživo te značajnim rastom broja pretplatnika na našim streaming uslugama”, rekao je izvršni direktor Disneyja Bob Chapek.

“S dodatnih 14.4 milijuna Disney+ pretplatnika u fiskalnom trećem kvartalu, sada imamo 221 milijun ukupnih pretplatnika”, dodao je.

Masakr u Crnoj Gori: Ubijeno najmanje 11 ljudi, navodno i djeca

Napadač u Cetinju u Crnoj Gori ubio je danas više ljudi, javljaju tamošnji mediji, dodajući da se radi o obiteljskom sukobu. Napadač je ubijen, a među ranjenima su djeca i policajci, pišu crnogorski mediji. Zasad nije poznato koliko je u napadu ubijenih ni ranjenih.

Kako piše crnogorski Dan, ne radi se o sukobu kriminalnih klanova, a osoba koja je pucala na civile i policajce je ubijena. Muškarca je iz oružja upucala policija koja je na terenu provodila akciju kako bi spriječila daljnji masakr. Dan piše da napadač nije dozvolio Hitnoj da pomogne ozlijeđenim osobama. Na terenu je policija. Još se nitko službeno nije oglasio oko ovog napada.

Telegraf.rs otkrio je identitet napadača u Cetinju koji je ubio najmanje 11 ljudi. To je Vučko Borilović, 34-godišnjak, koji je pobio cijelu obitelj, a potom izašao na ulicu i upcao na ljude. Policija ga je ubila.

Dom zdravlja Kreševo – Novo vozilo hitne pomoći

U suradnji županijskog Ministarstva zdravstva i socijalne politike, Općine Kreševo i Doma zdravlja Kreševo je nabavljeno novo vozilo hitne pomoći, piše Kreševo.info.

Radi se o vozilu marke Volkswagen i potpuno je opremljeno najmodernijim dodacima koje vozilo tog tipa treba imati.

Također, zbog terena i zimskih uvjeta u Kreševu, ovo vozilo ima pogon na četiri kotača.

Koštalo je 113.000,00 KM.

Dom zdravlja Kreševo tako ima potpuno opremljen vozni park koji se sastoji od dva kombija, dva caddyja i dva terenska vozila.

Na granici evidentirano 6,5 milijuna putnika više nego lani

Od početka ove godine do 9. kolovoza državnu granicu prešlo 20,220.629 osoba

Gužve u prometu, puni ugostiteljski i prodajni objekti – to je slika BiH i ovoga kolovoza. Sve izgleda kao i u vrijeme prije pandemije, uglavnom zahvaljujući dijaspori koja godišnji odmor najradije provodi na rodnoj grudi, piše Večernji list BiH.

Prema IOM-u, BiH ima najveći postotak svojih stanovnika koji žive vani u odnosu na ukupan broj stanovnika koji žive u državi, blizu 50%. Dakle, milijun i 700.000 građana BiH živi u inozemstvu. Najviše ih živi u zemljama EU-a, 57%, odnosno nešto manje od milijun. IOM navodi da je BiH, uz Litvu i Latviju, među tri države u Europi koje su u posljednjem desetljeću doživjele najveći odljev stanovništva, više od 10% stanovnika otišlo je živjeti vani tijekom posljednjeg desetljeća. Ogroman broj njih tijekom ljetnih mjeseci stiže u BiH.

Dolazak dijaspore

Godišnje odmore najčešće planiraju prema nekim za njima važnim datumima u domovini. Kad su u pitanju Hrvati, oni često za odmor biraju vrijeme oko Velike Gospe. Prilika je ovo da se vide s rodbinom i prijateljima rasutim diljem svijeta – tako je i ove godine. Nakon dva ljeta ovo je prvo za putovanja bez ikakvih ograničenja koja su bila na snazi zbog pandemije koronavirusa. Provjerili smo koliko je građana prešlo granicu BiH ove godine s posebnim osvrtom na srpanj i kolovoz. – Od početka ove godine do 9. kolovoza državnu granicu prešlo je ukupno 20,220.629 osoba, od kojih je na ulazu u BiH evidentirano 10,227.255 osoba – kazala nam je Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Prema njezinim riječima, od 1. srpnja do 9. kolovoza ove godine, državnu granicu prešle su 5,294.803 osobe (ulaz/izlaz), dok je u istom razdoblju prošle godine evidentirana 4,550.381 osoba (ulaz/izlaz). Usporedbe radi, prošle godine, od 1. siječnja do 9. kolovoza, državnu granicu prešlo je 13,752.219 osoba, i to na ulazu u BiH evidentirano ih je 7,008.298. Dakle, na granici je evidentirano 6,468.410 putnika više nego u istom razdoblju prošle godine. – S obzirom na turističku sezonu dolazi do povećanja prometa. Granična policija BiH poduzima sve mjere na smanjenju gužvi i čekanja na graničnim prijelazima, a svakako putnicima preporučujemo da se prije namjeravanog putovanja informiraju o stanju prometa na graničnim prijelazima i da koriste najbliže ili susjedne granične prijelaze s manjom frekvencijom prometa – naglašava Vican Bošković.

Oporavak turizma

I turizam je ovog ljeta doživio svojevrsni procvat. Broj stranih turista koji su posjetili BiH za razdoblje siječanj – lipanj ove godine 2,5 puta je veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, registriran je 346.351 dolazak turista, nakon što je u istom razdoblju lani bilo 134.687 dolazaka. Strani turisti ostvarili su 766.059 noćenja, što je povećanje za 136,4% u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Strani turisti prosječno ostvaruju 2,2 noćenja po dolasku, a sveukupno bilježe 59,1 posto noćenja svih turista u BiH. Turisti iz Srbije najbrojniji su sa 69.866 dolazaka, slijede gosti iz Hrvatske s 59.314 dolaska, potom iz Slovenije 23.309 i Turske 21.106. Iz arapskih zemalja najviše dolazaka turista bilo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – 9490 i Saudijske Arabije 11.404. I dok su posjeti turista iz Saudijske Arabije u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u porastu za 98,2 posto, u padu su dolasci gostiju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kojih je manje za 55,3 posto. Veleposlanstvo BiH u UAE-u u lipnju zbog tehničkog problema nije jedno vrijeme moglo primati zahtjeve za vize. Iz dalekoistočnih zemalja turisti se polako vraćaju, pa je tako iz Kine za šest mjeseci pristiglo 1880 turista, što je 3,8 puta više nego lani. U razdoblju siječanj – lipanj 2022. turisti su ostvarili 594.485 posjeta, što je više za 77,8% i 1,295.674 noćenja, što je više za 68,3% u odnosu na isto razdoblje 2021. No, vratimo se dijaspori koja je za BiH čak značajnija od turizma. Naime, dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji BiH s više od 10% bruto domaće proizvodnje godišnje. Taj proces odvija se putem službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje, a samim time i viši životni standard od onoga koji sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje.

Tragedija u Imotskom: Član obitelji slučajno pregazio dječaka (2), preminuo je

POLICIJA je izvijestila o nesreći kod Imotskog u kojoj je poginulo dijete. Nesreća se dogodila oko 13:20 u mjestu Runovići, a prema prvim informacijama, osobno vozilo prešlo je preko djeteta koje je uslijed zadobivenih ozljeda preminulo u Domu zdravlja Imotski, javljaju iz PU splitsko-dalmatinske.

Dodaju da je očevid u tijeku te da njime rukovodi Županijsko državno odvjetništvo. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o nesretnom slučaju u kojem je član obitelji pregazio malodobno dijete u dvorištu kuće.

Riječ je o strancima, dugogodišnjim gostima u Imotskoj krajini

Dalmacija Danas piše da je otac pregazio dvogodišnjeg dječaka te navode da je riječ o stranim državljanima koji su došli na odmor u jedan zaselak kod Runovića, u blizini Imotskog. Oni su dugogodišnji gosti u Imotskoj krajini, a svake sezone dolaze na odmor u Hrvatsku.

Preminuo bivši igrač Hajduka koji je nestao prije nekoliko dana

Preminuo je Joško Hajder, 29-godišnji Splićanin koji je nestao prije nekoliko dana. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je HNK Hajduk na svojim službenim stranicama. Podsjetimo, Hajder je nestao u Zagrebu 31. srpnja nakon što se udaljio s mjesta boravišta na zagrebačkim Ravnicama.

Bivši nogometaš Hajduka i još nekih dalmatinskih klubova

Hajder je inače splitski nogometaš koji je igrao i za Hajduk. Iza njega je jedan službeni nastup za seniore Hajduka, a nastupio je u još nekim prijateljskim utakmicama. Osim Hajdukovog, Hajder je nosio i dresove Splita, Imotskoga, Istre, Primorca 1929, Solina i Omiša.

Pogreb Joška Hajdera bit će u subotu 13. kolovoza u 17 sati u mjestu Zlopolje kod Muća.

Najveći porast cijena namirnica od prošlog stoljeća, jedna skuplja za 38 posto

Cijene namirnica u srpnju su porasle za 1,3 posto u odnosu na lipanj te 13,1 posto u odnosu na srpanj 2021. godine u SAD-u. Prema podacima Zavoda za statistiku rada Ministarstva rada SAD-a koji su objavljeni u srijedu, to je najveći porast cijena namirnica od 1979. godine, piše MarketWatch, prenosi Jutarnji list.

Cijene robe široke potrošnje i usluga u srpnju nije porasla u odnosu na lipanj. U usporedbi s 2021. godinom, stopa inflacije u srpnju iznosila je 8,5 posto. U lipnju je iznosila 9,1 posto, najviše unazad 41 godine.

Stopa u srpnju pala zbog nešto nižih cijena energije. Cijene hrane porasle su u srpnju za 1,1 posto u odnosu na lipanj te 10,9 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Bio je to sedmi uzastopni mjesec u kojem su cijene hrane porasle za barem 0,9 posto. Cijene hrane u restoranima u srpnju su porasle za 0,7 posto u odnosu na lipanj i 7,6 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena jaja doživjela najveći porast Što se tiče cijena hrane, cijena jaja doživjela je najveći porast. U srpnju je cijena jaja porasla za 4,3 posto u odnosu na lipanj te 38 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena krumpira porasla je srpnju za 4,6 posto u odnosu na lipanj te 13,3 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijene maslaca porasla je u srpnju za 26 posto u odnosu na srpanj 2021. U istom je periodu cijena kave porasla za 20 posto. Cijene govedine i teletine u srpnju su pale u odnosu na lipanj, a MarketWatch navodi da im cijene padaju već tri mjeseca.

Kada se ovogodišnje srpanjske cijene tih dvaju namirnica usporede s prošlogodišnjima, ovogodišnje su veće za 3,4 posto. Indeks potrošačkih cijena, ako se ne računaju hrana i energija, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porastao za 5,9 posto te svega 0,3 posto u odnosu na lipanj.

ČOVIĆ: Protiv sam toga da Schmidt bilo što nameće, ali kada je već krenuo morat će taj posao završiti uravnoteženo

Paljenjem svijeća na Trgu širokobrijeških žrtava te Svečanom sjednicom Gradskoga vijeća započeo je program obilježavanja Dana Grada Širokog Brijega.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS BiH Dragan Čović uputio je čestitke za obilježavanja Dana Grada Širokog.

– Široki Brijeg je grad po mjeri čovjeka i važno središte institucija hrvatskog naroda na području zapadne Hercegovine. S novom zaobilaznicom koja kreće iz Mostara, preko Širokog Brijega, do granice s Republikom Hrvatskom ćemo ovo područje dodatno unaprijediti i prometno dodatno otvoriti. Bit će to jedan od prioriteta i unaprijediti će ovo područje u gospodarskom, kulturnom, sportskom i svakom drugom smislu, a to je od velike važnosti za stanovnike zapadne Hercegovine i cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini – istaknuo je ovom prigodom Čović.

On se osvrnuo i na političku situaciju u Bosni i Hercegovini i događanja vezana uz izmjene Izbornog zakona od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.

– Ja sam protiv toga da visoki predstavnik bilo što nameće, ali kada je već krenuo nametati onda će morati završiti taj posao do kraja uravnoteženo. Nadam se da će ispoštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju na ove izbore ići relaksirano od pritiska koji dolaze od značajnog dijela bošnjačkih stranaka s nakanama da transformiraju Federaciju BiH u unitarni prostor, bošnjački prostor i entitet jednog naroda. Uvjeren sam da ćemo dovoljno napraviti s političke strane, pa i kroz ovakva okupljanja kako bismo poslali jasnu poruku da gradimo europsku Bosnu i Hercegovinu u našem Širokom Brijegu i ostalim mjestima gdje žive Hrvati. Visoki predstavnik treba pratiti takve nakane i ja sam uvjeren da će on tako i učiniti – kazao je Čović.

Gradonačelnik Širokoga Brijega Miro Kraljević naglasio da je Široki Brijeg značajno gospodarsko i kulturno središte u ŽZH i cijeloj BiH.

– Široki Brijeg je kroz povijest uvijek bio značajna sredina, ponajprije u političkom smislu. Kroz povijest je ovaj grad hrvatski disao i borio se za hrvatsku ideju, a tako je i danas kada želimo poslati snažnu poruku. Široki Brijeg je u posljednjih tridesetak godina doživio renesansu, jer je nekada spadao među najmanje razvijene sredine, dok je danas među najbolje razvijenima na području cijele Federacije BiH i to dokazuju svi gospodarski pokazatelji – naveo je Kraljević.

Poljski hodočasnici opljačkani u Mostaru, ostali bez osam tisuća eura

Dok su u Hrvatskoj mnogi još pod dojmom teške prometne nezgode s 12 poginulih u kojoj je 6. kolovoza autobus poljskih registracija sletio s kolnika na autocesti Varaždin – Zagreb, sada iz Mostara stiže neugodna vijest da su pokradeni poljski turisti, točnije njihova voditeljica Katarzyna Darmach Pauch.

“U oba slučaja radilo se o hodočasnicima koji su putovali u Međugorje. Krađa u Mostaru se dogodila kod franjevačke crkve i samostana sv. Petra i Pavla”, piše Slobodna Dalmacija.

Nepoznati lopov ili više njih su iz torbe voditeljice grupe otuđili oko 8000 eura, što je bio novac kojeg su joj hodočasnici prethodno dali za troškove putovanja u Međugorje, odnosno za smještaj, hranu… Vjernici su iz župe Lodzka u gradu Lodzu i nakon tog nemilog događaja su sa svojim župnikom Krzysztofom Milczarekom pohodili župu sv. Jurja u Sućurju na otoku Hvaru.

Dočekao ih je župnik fra Stipo Marčinković kojemu su nakon misnog slavlja i pripovijedali o nemilom događaju u Hercegovini. Među ostalim, kazali su da su događaj prijavili mostarskoj policiji od koje očekuju vijesti oko otkrivanja počinitelja kaznenog djela i vraćanja otuđenog novca.

Zbog vremenskih uvjeta odgođen malonogometni turnir “Komari” Kreševo 2022.

Večeras, 12. kolovoza je planirano održavanje polufinalne večeri malonogometnog turnira “Komari” Kreševo 2022.

Ono čega su se organizatori i pribojavali dogodilo se, naime zbog kiše odgođena su dva planirana susreta.

Odgođeni susreti najvjerojatnije bit će odigrani u utorak, 16. kolovoza, a o satnici i drugim detaljima javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Jučerašnje utakmice su bile zanimljive, a rezultati su sljedeći:

21:00 Pekara Jurić 5:1 Morea
22:00 Misoča Bilal d.o.o. Ilijaš 1:2 Metalos

Raspored utakmica za utorak:

20:00 Revijalna Djeca
21:00 Pekara Jurić – MZ Prokos
22:00 Metalos – Adriatic Osiguranje

Kiseljak.info

Jeep donosi revoluciju u brisače vjetrobranskog stakla

Američka marka predstavila je novu dodatnu opremu za svoje terence: brisače s ugrađenim mlaznicama koji su u stanju brže i bolje očistiti vjetrobran prilikom offroad vožnje.

Vlasnici vozila Jeep Wrangler i Jeep Gladiator sada mogu svoje terence opremiti i zanimljivim dodatkom koji je razvio odjel Jeep Performance Parts – novim, inovativnim brisačima vjetrobranskog stakla.

Ovi brisači nude visoke performanse čišćenja stakla uz manju potrošnju tekućine za pranje, a trebali bi biti idealna dodatna oprema za one koji se svojim Jeepom vole zaputiti u offroad avanture, piše Autonet.hr.

Brisači nove generacije imaju ugrađene mlaznice, pa kroz 12 laserski izrezanih otvora na svakoj metlici štrcaju tekućinu za pranje izravno na vjetrobran, točno na mjesto po kojem će trenutak kasnije proći metlica. Iz Jeepa kažu da su ovi brisači u stanju ukloniti većinu prljavština sa stakla u samo jednom prolazu.

Brisači se mogu postaviti na Jeepove modele terenaca, godišta 2018. ili novije, uz manje preinake, odnosno preusmjeravanje cjevovoda tekućine za pranje vjetrobrana iz postojećih mlaznica u nove, ugrađene u brisače.. Cijena im je 140 američkih dolara. Kako stvar funkcionira, najbolje ćete vidjeti u priloženom videu.

VEČERAS POLUFINALNA VEČER MALONOGOMETNOG TURNIRA “KOMARI” KREŠEVO 2022.

Večeras, 12. kolovoza u Kreševo se održava polufinalna večer malonogometnog turnira “Komari” Kreševo 2022.

Jučerašnje utakmice su bile zanimljive, a rezultati su sljedeći:

11. 08. – Četvrtak – rezultati
21:00 Pekara Jurić 5:1 Morea
22:00 Misoča Bilal d.o.o. Ilijaš 1:2 Metalos

Raspored utakmica za večeras:

12. 08. – Petak – polufinale
20:00 Revijalna Djeca
21:00 Pekara Jurić – MZ Prokos
22:00 Metalos – Adriatic Osiguranje

U slučaju kiše polufinale će se odgoditi, pratite stranicu za sve obavijesti

Kiseljak.info

Večeras počinje SFF, u Sarajevo stižu brojne filmske zvijezde

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine večeras počinje 28. izdanje Sarajevo Film Festivala (SFF), najljepše i i jedne od najpozitivnijih priča u našoj zemlji.

Kolovoz je u pravilu rezerviran za najljepše filmske priče koje se pričaju u Sarajevu. I nije tu samo riječ o filmu i festivalu, već u kompletnoj atmosferi koju kanalizira SFF. Jer kada građani svoje kalendare počnu podešavati prema rasporedu festivala, kada svoje godišnje odmore počnu ravnati s planovima SFF-a, onda znate da ste stvorili ambijent koji se živi u punom kapacitetu.

A ovogodišnji filmsko-kulturni reset vjerovatno je potrebniji nego ikad. Ovo je SFF s novim direktorom, mladim Jovanom Marjanovićem, koji je dužnost preuzeo nakon što se povukao dugogidišnji direktor ovog festivala Mirsad Purivatra.

U vremenu kada se ljudi tek vraćaju u ustaljene tijekove poslije dvije godine strogih ograničenja zbog korone. U vremenu kada novinske stupce i glavne medijske prostore pune teške teme poput rata u Ukrajini, globalnih ekonomskih posljedica, konstantne priče o poskupljenjima i sve pod teretom velike političke krize u BiH, konačno stiže dašak svjetlosti.

Sedam dana ljubavi

A ta svjetlost je upravo SFF. Sedam dana čiste pozitive, ljubavi, dobrih filmova, zabave i poruka koje svima mogu dati samo snagu i neku vrstu duhovne hrane. Koliko puta ste sami sebi rekli da vam je dosta priče o političkim strankama, predizbornim svađama i novim krizama. U takvoj situaciji SFF donosi dašak optimizma i vedrine.

Od danas će iz Sarajeva otići najpozitivnije poruke i vijesti kako je u glavnom gradu BiH održana svjetska premijera brojnih filmova ili kako su Sarajevo posjetile velike filmske zvijezde, a takvih će biti mnogo.

SFF večeras otvara film koji je dobitnik Zlatne palme “Trougao tuge“, reditelja Rubena Östlund. Glavne projekcije će biti u Narodnom pozorištu te popularnom Kinu Metalac na otvorenom. Međutim, cijelo Sarajevo živi SFF. Publika će filmove moći gledati i na trgu prekoputa Vijećnice, na dvije lokacije u Novom Sarajevu, u kinima Meeting Point i Cineplex, u Novom Gradu na dvije lokacije, ali i na Ilidži te u Mostaru.

Mads Mikkelsen stiže u nedjelju kada će mu biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva koje je dobio za 2020. (Foto: EPA-EFE) — (Foto: EPA-EFE)

U nedjelju u Sarajevo stiže jedan od najvećih europskih, ali i svjetskih glumaca Danac Mads Mikkelsen. Njemu će biti uručeno priznanje Počasno srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, koje mu je dodijeljeno 2020; ali Mikkelsen tada zbog pandemije koronavirusa nije mogao doći. U ljetnom kinu Metalac nakon uručenja nagrade bit će prikazan film “Lov” u kojem glumi glavnu ulogu.

Sutradan, dakle u ponedjeljak u Sarajevo stiže holivudska mlada zvijezda Jesse Eisenberg, glumac, reditelj i pisac. On je ovogodišnji dobitnih nagrade Počasno srce Sarajeva, a bit će mu uručeno prije prikazivanja njegovog rediteljakog filma “Nakon što spasiš svijet“.

Jesse Eisenberg u Sarajevo dolazi u ponedjeljak i on je ovogodišnji dobitnik Počasnog Srca Sarajeva (Foto: EPA-EFE)

Na festivalu će biti prikazano preko 220 filmova, od čega je 51 premijera iz naše regije. Među premijerama je i ona svjetska filma Pjera Žalice “Praznik rada“. Taj film će zatvoriti festival.

Svjetsku premijeru doživjet će i film bh. roditeljice Aide Begić “Balada“.

Publika će imati priliku vidjeti i dvije epizode nove serije Danisa Tanovića “Kotlina“, a tu je i dokumentarni film, još uvijek u radnoj verziji o Emeriku Blumu, na kojem radi Jasmila Žbanić. Međutim film je već sinoc prikazan u svojoj radnoj verziji s ciljem kako bi potaknuo sve one koji imaju određeni materijal koji se može koristiti o ovom privredniku da mogu pomoći u kreiranju filma.

Predavanja će održati reditelji Paul Schrader, Sergei Loznitsa, Ruben Östlund, Ari Folman, Jasmila Žbanić i Michael Winterbottom.

Pored filmova, SFF sa sobom nosi cijeli ambijent koji podrazumijeva veliki broj društvenih događaja u gradu, poput koncerata, radionica, druženja te sklapanja novih filmskih i kulturnih projekata.

A s obzirom kakvu energiju festival nosi, ne treba čuditi i ako za vrijeme festivala u Sarajevo stigne još neka nenajavljena svjetska zvijezda.

SFF će trajati do 19. kolovoza.

Izvor

Nova promjena vremena u BiH: Najavljuju se nove kiše i pljuskovi

U našoj zemlji danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i u većem dijelu Hercegovine.

U večernjim satima kiša i pljuskovi, lokalno intenzivniji, očekuju se većem dijelu naše zemlje. Vjetar slab uglavnom sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 32 °C.

Za subotu se najavljuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28 °C.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u nedjelju se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 20, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 °C.

U ponedjeljak je najavljeno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 33 °C.

Bivšeg direktora Centra za socijalni rad u Banovićima optužuju za seksualne ucjene

Na društvenim mrežama objavljen je kompromitirajući videosnimak na kojem je prikazan bivši direktor Centra za socijalni rad u Banovićima Nevzet Tufekčić, kojeg optužuju za seksualne ucjene. Također, dobio je i prijetnje. Sporni snimak možete pronaći u tekstu i seksualno je osjetljivog sadržaja.

Snimak je najvjerovatnije nastao prije okvirno dvije godine, a Tufekčić je prikazan u trenutku kada obnažen na sebe navlači donji veš te komunicira s jednom ženskom osobom. Snimak je nedugo nakon objavljivanja uklonjen sa društvene mreže Facebook, ali je u međuvremenu publiciran na Twitteru, ali i obrisan.

Dio snimka, koji je veoma brzo postao viralan, prikazuje govor ženske osobe, koja u trenutku dok Tufekčić na sebe navlači donji veš, kaže da je djecu opremila, nabavila im odjeću, obuću, knjige i bilježnice, a još joj je ostalo, kako se čuje, da nabavi automobil.

U komentarima su počele pljuštati optužbe na Tufekčićev račun, u kojima se, između ostalog, navodi da je on kao direktor Centra za socijalni rad seksualno ucjenjivao majke za potvrde za dječji doplatak, kao i to kako mnoge nisu pristale na to da dobiju tisuću konvertibilnih maraka jednokratne novčane pomoći u zamjenu za pružanje seksualne usluge.

Iako se u komentarima može vidjeti da su protiv Tufekčića upućivane prijave, nijedna od njih nije stigla do Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, što nam je potvrđeno.

Inače, Tufekčić je sa dužnosti direktora Centra za socijalni rad u Banovićima smijenjen nakon promjene lokalne vlasti, a zbog, kako je neslužbeno potvrđeno za Klix.ba, zloupotreba položaja.

Na njegovo mjesto je došla Merima Numanović. Njeno imenovanje polovinom prošle godine potvrdilo je Općinsko vijeće Banovići.

Vrijedi kazati i to da je simptomatično kako je snimak objavljen na Facebook grupi koja do te publikacije nije bila aktivna i to u trenutku kada znamo da je predizborna kampanja, iako neslužbeno, već počela te da je Tufekčić član Pokreta demokratske akcije (PDA).

Također, putem prvobitne Facebook grupe na kojoj je i objavljen kompromitirajući snimak, Tufekčiću je zaprijećeno objavom novih sadržaja.

“Nakon nekoliko prijava prethodni post o Nevzetu Tufekčiću je uklonjen zbog kršenja pravila Facebooka. To nas neće zaustaviti u razotkrivanju cjelokupne istine sa ovim slučajem te naši pratioci u narednih par dana mogu očekivati cjelokupan videoklip (uključujući scene sexa) koji će biti objavljen na drugim stranicama i upute za gledanje ćemo podijeliti ovdje. Nevzet Tufekčić treba da se stidi svojih postupaka i uputi javno izvinjenje prije nego objelodanimo snimke”, navedeno je u objavi na stranici.

Povodom objavljivanja snimka na društvenim mrežama kontaktirali su i Tufekčića, koji na naš upit nije odgovorio do objave ovog članka.

Međutim, javno je komentirao spomentu objavu na Facebook stranici, kazavši da se trebaju stidjeti i odgovarati oni koji su kršili osnovna ljudska prava i nezakonito ga pratili, uhodili, montirali i dirali u njegovu privatnost. Naglasio je i to da je snimak prljava igra i montaža.

“…i sakrivaju se iza Facebook stranice…i svi znaju da je u pozadini politička igra i osveta što sam tužio ustanovu za nezakonitu smjenu., naveo je Tufekčić, naglasivši kako neće bježati od odgovornosti, ukoliko se dokaže inkriminisano djelo, ali i da trebaju odgovarati i oni koji su ga nezakonito uhodili, bez sudskog naloga.

Izvor

Suze Sv. Lovre u zoru uljepšale nebo iznad Bosne i Hercegovine

Kiša meteora, poznatija kao suze Sv. Lovre, rano jutros uljepšala je nebo iznad Bosne i Hercegovine. Stidljivo su se pojavljivali u prvom dijelu noći, dok su pravi spektakl pripremile pred zoru.

Da bi se napravile noćne fotografije ovog spektakla koji se jednom godišnje događa na nebu iznad nas, bilo je potrebno otići dalje od gradskog svjetla, onečišćenja zraka, a priroda je sinoć bila naklonjena prema fotografima i zaljubljenicima u ovaj događaj pa je nebo iznad BiH bilo čisto i bez oblaka.

U prvom dijelu noći tisuće fotografija, a tek poneki perzeid zabilježili smo našim fotoaparatima na lokaciji Lastavice kod Zenice, a kada se činilo da smo više od osam sati proveli na otvorenom zbog nekoliko fotografija stidljivih perzeida, dogodio se istinski spektakl tzv. “peak”.

Temperatura tijekom noći pala je na samo 12 stupnjeva te je uz hladan planinski vjetar bila ne ophodna i zimska jakna. Međutim, u samo nekoliko minuta pred samu zoru nebo iznad nas uljepšalo je nekoliko izvanrednih perzeida koje vam klix donosi u fotografijama. Mnogo ih je bilo manje vidljivo ljudskom oku i moguće fotografirati na nebu ove godine iznad BiH nego je to bilo ranijih godina.

Ovo je jedinstven događaj za ljubitelje astronomije, ali i one koji uživaju u ovom događaju sami ili sa voljenim osobama.

(Foto: E. M./Klix.ba)

Cijene goriva i dalje padaju, dizel jeftiniji i do 15 feninga po litru

Prema podacima s aplikacije Ministarstva trgovine FBiH cijene litra dizela se danas kreću od 3,01 KM do 3, 26 KM

Cijene nafte na svjetskom tržištu već tjednima su u stalnom padu i barelom se trguje ispod 100 dolara. Nakon što se početkom tjedna cijena dizel na benzinskim crpkama u Sarajevu kretala od 3,16 KM do 3,36 KM po litru, prema podacima s aplikacije Ministarstva trgovine FBiH cijene litra dizela se jučer kretala od 3,01 KM do 3, 26 KM.

U odnosu na početak tjedna pale su i cijene benzina 95. Tako se litar ovoga goriva na benzinskim crpkama može natočiti za 2,71 KM, što je za 15 feninga manje od najniže cijene zabilježene u ponedjeljak.

Cijena plina na benzinskim crpkama u Sarajevu je ista kao i na početku tjedna i kreće se od 1,51 KM po litru do 1,71 KM po litru.

Niže cijene goriva su zabilježene i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. U Tuzli se litar benzina prodaje po cijenama od 2,86 KM do 3,46 KM, a litar dizela od 3,11 KM do 3,31 KM, piše Klix.

U Banjoj Luci litar dizela je po prvi put nakon dugo vremena moguće natočiti po cijeni manjoj 3 KM po litru.

Prema podacima s aplikacije Ministarstva trgovine i turizma RS-a, najniža cijena dizela u Banja Luci je 2,99 KM po litru, a najveća 3,35 KM po litru.

Cijena benzina 95 je također manja u odnosu na početak tjedna i kreće se od 2,83 KM po litru do 3,35 KM po litru.

Planirana izgradnja novog ski centra u BiH vrijednog 53 milijuna KM

Pored skijaške infrastrukture u planu je i gradnja zabavnih sadržaja: tjubing, avantura park, dječije igralište, zip line i drugi zanimljivi sadržaji

Već nekoliko godina najavljuje se izgradnja ski centra “Manjača” kod Mrkonjić Grada, a sada je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik potvrdio da se uskoro može očekivati početak radova na gradnji. Olimpijski centar Jahorina i Vlada Republike Srpske će za ovu svrhu osigurati 53 milijuna KM.

Dodik kaže da će u ponedjeljak o tome donijeti odluku Vlada RS-a nakon čega će u srijedu na Manjači biti predstavljen i projekt. Ranije su objavljeni planovi za izgradnju ski centra.

Planirana površina ski centra “Manjača” odnosi se najvećim dijelom na površine koje zauzimaju ski-staze, čija ukupna površina iznosi 75.000 m2, zatim na instalacije i ljetnje sadržaje.

Pored skijaške infrastrukture u planu je i gradnja zabavnih sadržaja: tjubing, avantura park, dječije igralište, zip line i drugi zanimljivi sadržaji, piše Klix.

U planu je i gradnja šestosjedne žičare ukupne visinske razlike 264 metra, dužine 1.000 metara i kapaciteta 3.000 skijaša na sat. Žičaru prate dvije osnježene ski-staze, ukupne dužine oko 2.500 m.

(Video) Imam 65 godina radnog staža, ne treba se nikada brinuti

Husref Mehić je 85-godišnji čovjek koji uživa u svojim godinama. Čak vozi i motor sa kojim prelazi i po 30 kilometara.

Sa svojom ženom preko ljeta bude u Kopčiću u Bugojnu a zimi u Novom Travniku. Brine se o svojoj ženi, održava baštu, uređuje kuću, jednostavno neponovljiv čovjek.

Video pogledajte ovdje

Kazagićijada je pred nama

Očekuje nas vikend ispunjen zabavnim sadržajima za sve generacije.
Ponesite dobro raspoloženje, prostirku za sjedenje i nešto za zasladiti da nadoknadimo potrošenu energiju.
Ne zaboravite da svojim dolaskom podržavate rad Udruge Meraja i njen daljnji razvoj.

U slučaju loših vremenskih uvjeta, eventualno pomjeranje termina Igara za djecu objavit ćemo u subotu, u poslijepodnevnim satima.

Kiseljak.info

Novi virus u Kini. Zaraženo nekoliko desetaka ljudi

Nekoliko desetaka ljudi u Kini zaraženo je novim virusom životinjskog porijekla pod nazivom Langya, rekli su znanstvenici koji u ovoj fazi isključuju rizik prijenosa s čovjeka na čovjeka. Virus Langya, henipavirus (LayV), uzrokuje simptome kod ljudi kao što su temperatura, umor, kašalj, mučnina i glavobolja.

Znanstvenici nagađaju da bi rovka, mali sisavac sa šiljastom njuškom, mogla biti životinja koja je omogućila prijenos na ljude. Infekcije su zabilježene u pokrajinama Shandong na istoku zemlje i Henan u središnjem dijelu Kine. U Kini je zaraženo 35 ljudi, navodi se u izvješću koje je početkom kolovoza objavio New England Journal of Medicine (NEJM), vodeći medicinski časopis u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pacijenti, uglavnom poljoprivrednici, nisu imali bliski kontakt niti su bili izloženi patogenu, naglašava studija koja pretpostavlja sporadičnu infekciju kod ljudi. Neki su razvili abnormalnosti krvnih stanica, dok je kod drugih uočena oslabljena funkcija jetre i bubrega, navodi se u izvješću.

Dosad nisu identificirani teški ili smrtni slučajevi

Langya je prvi put otkrivena 2018. godine, ali ovaj put je virus mogao biti službeno identificiran zahvaljujući sustavu za otkrivanje akutne febrilnosti i povijesti izloženosti životinjama. U ovoj fazi znanstvenici smatraju da je preuranjeno komentirati mogući prijenos LayV-a s čovjeka na čovjeka s obzirom na mali broj slučajeva.

Prema znanstvenicima iz Kine, Singapura i Australije koji su sudjelovali u pisanju izvješća, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjele bolesti povezane s virusom. Dosad nisu identificirani teški ili smrtni slučajevi kod oboljelih od Langye, rekao je za Global Times virolog Linfa Wang s Medicinskog fakulteta Duke-NUS u Singapuru, jedan od autora izvješća.

Amina Kajtaz odustala od BiH, nastupa za Hrvatsku na Europskom prvenstvu!

U Rimu danas počinje Europsko seniorsko prvenstvo u plivanju na kome će nastupiti i najbolja bh. plivačica Lana Pudar, ali posebno zanimljiva informacija je da će pod zastavom Hrvatske plivati dojučerašnja bh. reprezentativka Amina Kajtaz.

Kajtaz (25) nastupa za zagrebački klub Mladost i dobila je hrvatsko državljanstvo 2020. godine, ali do sada nije bila poznata informacija da se odlučila nastupati za reprezentaciju Hrvatske, piše Klix.

Iako je u prošlosti nagovještavala da je nastavak njene karijere itekako upitan zbog nedostatka financijskih sredstava i da bi rješenje bilo otići i nastupati za drugu zemlju koja joj nudi bolje uvjete, Kajtaz je prilično neprimjetno promijenila “dres”.

Čavara: Sudci Ustavnog suda FBiH nisu imenovani jer nema političkog dogovora

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara izjavio je danas da sudci Ustavnog suda Federacije BiH nisu imenovani jer nema političkog dogovora i to je, kako kaže, osnovni razlog.

Podsjetio je da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uputio pismo predsjedniku i potpredsjednicima FBiH, kao i članovima zajedničkog kolegija Parlamenta FBiH u kojem poziva da imenuju sudci u Ustavnom sudu FBiH i Vijeću za zaštitu vitalnih interesa.

– Sutra ću napisati pismo visokom predstavniku i u njemu izreći svoj stav i ono što mislim. Inače, pismo od visokog predstavnika doživljavam kao jednu potporu da rješavamo probleme u Federaciji. Još ću vidjeti danas i sutra na koji način tu potporu možemo očekivati u rješavanju svih ključnih problema. Sutra ću poslati pismo Schmidtu – kazao je Čavara.

Poručuje da se zasigurno treba raditi na stabilizaciji odnosa na postizanju dogovora i razgovorima i da nikada ne treba posumnjati da se možemo dogovoriti.

– Ovo može biti divna zemlja samo se treba više razumjeti i razgovarati i više poštivati oni koji su malobrojniji – navodi Čavara.

Na pitanje postoji li opravdanje za neimenovanje sudaca, zato što je još 2019. godine dobio imena sudaca Ustavnog suda FBiH sa spiska koje je dostavilo i utvrdilo Visoko sudsko i tužilteljsko vijeće u BiH, on kaže da je to stvar političkih odnosa, a ne volje predsjednika Federacije BiH.

– Ne može se postaviti pitanje da ja mogu biti odgovoran za opće stanje u Federaciji. Svi problemi u Federaciji su zbog nepostojanja političkog dogovora, tako i imenovanje sudaca Ustavnog suda FBiH. Tako da ja ne vidim svoju odgovornost – zaključio je Čavara.

Fena

Uhićen Nedeljko Lubura, visokorangirani inspektor MUP-a RS

U akciji pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, a koja se odvija po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, u Banjoj Luci je uhićen visokorangirani inspektor policije RS-a Nedeljko Lubura.

Akcija je provedena kao nastavak istrage u kojoj je fokus dekodiranje informacija sa aplikacije Sky, a što je iznjedrilo do sada veći broj uhićenja.

EUROPOL-ovim i FBI-evim raspakivanjem ove aplikacije našim organima su postale dostupne brojne informacije koje su ih dovele do više policijskih i državnih službenika koji su na neki način bili uključeni u organizirani kriminal i prodaju droge.

Kako saznajemo, Lubura će biti suspendiran te će protiv njega biti podnesen zahtjev za sprovođenje unutarnjeg postupka s obzirom na to da je službenik Službe za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu MUP-a.

Osim Lubure, u Banjoj Luci je danas uhićen i B.R. Nezvanično, riječ je o Bojanu Roguljiću iz Banje Luke. Njih dvojica se sumnjiče da su počinili krivična djela “Organizirani kriminal”, “Pomoć počinitelju poslije izvršenog krivičnog djela” i “Zlouporaba službenog položaja ili ovlasti”.

DANAS JE NJIHOV DAN Imendan slave osobe imena Klara, Jasna i Suzana!

Svima koji danas slave želimo sretan imendan!

Prema katoličkom kalendaru, danas imendan slave osobe imena Klara, Jasna i Suzana.

Klara je zapadno ime. Došlo nam je preko italskog Clara, a izvornog porijekla je iz latinskog “clarus”, u značenju “jasna, čista, svijetla”.

Jasna je ime domaćeg porijekla. Pridjev “jasna” u značenju “svijetla, sjajna” uzet je za osobno ime.

Suzana je ime hebrejskog porijekla. Značenje imena je bijeli ljiljan. Biblijsko je ime. Po tumačenju Mate Šimundića, jednog od najvećih hrvatskih onomastičara, na našem području su mnogi davali ovo ime ženskoj djeci, misleći na našu riječ “suze”. Ovdje navodimo citat: – Izvorni je oblik Susana, -ali je s prešlo u z zbog međusamoglasničkoga položaja. Suzana mnoge podsjeća na imenicu “suzu”. Iako nema ništa s našom riječi, ipak je ime dosta poetično. U lat. je Susanna od grč. Sousanna < heb. š6šanah, šošan, šušan – ljiljan.

Kiss food fest u Kiseljaku od 12. do 14. kolovoza, bit će promovirana i kiseljačka pogača

Ljeto bogato događajima u Kiseljaku se nastavlja, a ovaj vikend je rezerviran za Kiss food fest.

Riječ je o trodnevnom festivalu hrane, prvom koji će se održati u Kiseljaku. Festival počinje u petak, 12. Kolovoza i traje do nedjelje 14. kolovoza na Trgu kneza Radoje.

Prve večeri planiran je nastup sarajevskih tamburaša, u subotu će u večernjim satima nastupiti bend “Hey Joe”, a u nedjelju “Neo stereo”.

Festival će ponuditi bogatu ponudu uglavnom “street food” hrane tijekom sva tri dana, kao i nekoliko posebnih programa. Tako će u petak u sklopu festivala biti promovirana i kiseljačka pogača pečena u krušnoj peći postavljenoj na trgu. U program su se uključili i kiseljački pekari s ciljem ptpore festivalu, ali i promociji pogače.

U subotu će poseban naglasak biti na tradicionalnim jelima, od maglica, sarme, pite i brojnih drugih jela koja će biti dijeljena besplatno, kao i kiseljačke pogače dan ranije.

U nedjelju se nastavlja standardni program s naglaskom na one najmlađe. Tako će već od 17 sati biti upriličen kutak za djecu sa besplatnim palačinkama, maskotama i poklonima.

Osim zanimljive gastro ponude, nitko neće ostati žedan. Priliku za promociju iskoristit će i domaći vinari te će svi posjetitelji imati priliku upoznati se i s nekoliko kiseljačkih vinarija.

Program u petak i nedjelju počinje u 17, a u subotu od 18 sati.

Prvi Kiss food fest organizira udruga Šareno brdo uz potporu Općine Kiseljak te brojnih drugih partnera poput tvrtke Tilea!

Sve će pratiti poznata kuharica Senka Zahirović, a osim stručnog žirija u ocjeni najboljih sudionika sudjelovati će i sami posjetitelji.

Izvor

Blagdan sv. Klare proslavljen kod Klarisa u Brestovskom

Samostan sestara klarisa u Brestovskom kod Kiseljaka proslavio je u srijedu 11. kolovoza blagdan nebeske zaštitnice svete Klare Asiške. Euharistijsko slavlje predvodio je mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjalučki, u koncelebraciji s župnikom fra Mirkom Majdandžićem i drugim župnicima i svećenicima ovoga kraja.

Uz svetu misu dvije mlade sestre Janja Dragičević iz Čapljine i sestra Brigita Bošnjak iz Rame položile su doživotne zavjete.

Mons. dr. Marko Semren je u prigodnoj propovijedi govorio o doživotnom redovničkom zavjetu. U franjevaštvu se sve radi o doživornom iskustvu. Sveta Klara je posvetila svoj život molitvi. Sestre koje su se zavjetovale žele se poistovjetiti sa kristom. Činom zavjeta su sestre sebe predale Bogu i njen gospodar je sam Bog. Slavljenicama je poželjelio da uz božju pomoć prigrle siromašni način života svete Klare.

Nakon misnog slavlja vjernicima su podijeljeni tradicionalni blagoslovljeni kruščići. Na Misi je radosno svirao i pjevao bend mladih „El Shaddai“ sa Bistrika u nazočnosti velikog broja vjernika.

Druženje je nastavljeno uz pjesmu i okrepu u župnom dvorištu. Također, sestre klarise ugostile su sve svećenike, novake, bogoslove, redovnice u svojoj dvorani za ručkom i druženje je nastavljeno u lijepom ambijentu.

Sveta Klara Asiška suvremenica je sv. Franje Asiškog. Klara potječe od plemićkih roditelja i kao mlada žena primljena je u Franjevački red, uvelike protiv želje obitelji, koja je htjela da se uda. Po Franjinom je primjeru zavoljela život u siromaštvu te se 1212. godine zatvorila u strogi klauzurni samostan sv. Damjana pored Asiza. Franjo je sam svojim rukama taj samostan obnavljao. Klara je, dakle, uz pomoć sv. Franje, utemeljila drugi franjevački red kojeg tvore Sestre klarise. Često ju nazivaju “biljčicom sv. Franje”, što je zaista i bila.

Samostan klarisa u Brestovskom utemeljen je 11. 6. 1989. godine. Došle su četiri sestre iz splitskog samostana “Sv. Klare” da nastave djelo svoje svete Utemeljiteljice. Duhovnost klarisa je živjeti u šutnji, kontemplaciji i klauzuri ali ipak u ljubavi prema čovjeku jer se žrtvuju za njega i Bogu preporučuju potrebe svih ljudi. Samostan je smješten oko 8 km od Kiseljaka u župi “BRESTOVSKO”. Iako je od utemeljenja preko 30 godina njegov opstanak je prokušan u prošlom ratu kad su sestre herojskom hrabrošću u zapaljenom samostanu, oslonjene samo na Božju pomoć, ostale da čuvaju ovo sveto ognjište, a tako i mnoge granate nisu ih smele. U ovom kratkom vremenu samostan su posjetile mnoge poznate osobe, a pismena korespondencija je sa prijateljima po većem dijelu svijeta. I tako, zatvorene bez buke, cijelom svijetu šalju poruku o vrijednosti života koji je samo u Bogu, s Bogom, a za brata čovjeka. U samostanu se trenutno nalazi 11 sestara klarisa.

Sestrama klarisama čestitamo patron, a svima onima koji slave imendan želimo mir i Božji blagoslov.

Kiseljak.info

(Video) U Kini mogu legalno voziti automobili bez vozača, evo kako to izgleda

U Kini je prvi put dopušteno autonomnim vozilima bez vozača da se uključe u promet.

Iako je već niz prototipa bez vozača uspješno položio prve ispite na javnim prometnicama, ovaj primjer je dosad najbliži onome što nas očekuje u budućnosti. Deeproute.ai je objavio video s testne rute, na kojoj prototip autonomnog vozila uspješno svladava sve izazove vožnje bez uključenja vozača.

Na 22.5 kilometara dugoj testnoj ruti u poslovnoj zoni kineskog grada Shenzena prototip opremljen sustavom autonomne vožnje razine 4 uspješno je svladao sve izazove prometne gužve. Podsjetimo, Shenzen je sa 17.5 milijuna stanovnika četvrti najveći kineski grad, a posebno odabranom zonom autonomno vozilo je bez najmanje greške prošlo za oko jedan sat.

Time je odrađen prvi legalni test vozila bez vozača u Kini, koji je omogućila nova zakonska regulativa usvojena 6. srpnja u Shenzenu. Video prikazuje kako se autonomni sustav snalazi u izazovnim situacijama kad automobili često mijenjaju vozne trake, vozila prolaze kroz crveno svjetlo, a pješaci se kreću blizu voznih traka. Brojne situacije bile bi frustrirajuće i za prosječnog vozača, uz tko zna kakve posljedice i reakcije, dok je autonomni sustav sve izazove na koncu odradio smireno opraštajući prekršaje i opasne manevre drugih sudionika u prometu.

Testno vozilo je MG Marvel R, koji je opremljen s pet LiDAR-a, osam kamera i senzora, ali osnovnu razliku čini algoritam koji je na prikazanom testu savršeno predviđao kretanje ostalih sudionika u prometu i prilagođavao kretanje vlastitog vozila.

DeepRoute.ai će sustav Driver 2.0 nuditi po cijeni od 3000 USD za proizvođače koji se odluče za primjenu na serijskim automobilima i robotaxi vozilima. Sustav je spreman za široku primjenu, a u prodaju će stići do 2025. godine. Dodatna prednost sustava, uz cijenu, je to što je već sada integriran u vanjski dizajn automobila pa ga je, za razliku od nekih robotaxija, gotovo nemoguće primijetiti.

Stručnjakinje nabrojale pet najgorih namirnica koje uzrokuju starenje kože

BAŠ kao što postoji hrana koja pomaže spriječiti starenje kože, tako i nedovoljno discipline u prehrani može naštetiti vašem tenu. Dvoje stručnjaka razgovaralo je s The Healthyjem, navevši popis namirnica koje najgore utječu na starenje kože.

Dr. Dana Ellis Hunnes, registrirana dijetetičarka i autorica, i dr. Jessica Krant, dermatologinja, kažu da namirnice koje ubrzavaju starenje vaše kože obično imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: značajno pospješuju upalu, siromašne su vlaknima i antioksidansima, a često potječu iz životinjskih izvora.

Konzumiranje upalne hrane povećava markere upale u vašem tijelu. Ovi markeri skraćuju sićušne strukture DNK koje se nazivaju telomeri, a koji se nalaze na krajevima kromosoma, uzrokujući znatno brže starenje vaše kože.

Slatka gazirana pića i slatkiši

Rafinirani, prerađeni šećeri koji se nalaze u nekim namirnicama, poput gaziranih pića, slatkiša i čokoladica, izazivaju upalu. Dermatološka studija iz 2010. godine također je otkrila da šećer stari kožu uzrokujući unakrsno povezivanje kolagenih vlakana. U prijevodu, to uzrokuje bore i čini našu kožu suhom i manje elastičnom.

Mliječni proizvodi

Neki mliječni proizvodi bogati su zasićenim masnoćama i sadrže opasne transmasnoće koje su upalne i potiču starenje kože. Kao što nam dr. Krant kaže: “Istraživanja pokazuju da standardna zapadnjačka prehrana koja se sastoji od mesa i mliječnih proizvoda uzrokuje upale i brže starenje kože.”

Mliječni proizvodi također mogu stvoriti problem pojave prištića. Mliječni protein kazein izaziva upalu i začepljuje pore, što uzrokuje akne i druga stanja koja mogu ubrzati starenje stanica kože.

Prerađeno meso
Prerađeno meso puno je natrija, što može uzrokovati oticanje. Osim toga, sadrži konzervanse zvane “nitrati” koji izazivaju upalu. Također, prerađeno meso troši vitamin C, neophodan za proizvodnju kolagena i zdravu kožu.

Pržena hrana
Kad se hrana prži u vrućem ulju, oslobađaju se slobodni radikali koji oštećuju kožu i ubrzavaju njen gubitak elastičnosti. Što je još gore, takva hrana sadrži opasne transmasti i hidrogenizirane masti, koje smanjuju fluidnost stanica, preopterećuju jetru i potiču upalu.

Dr. Ellis Hunnes kaže: “Preporučujem izbjegavanje transmasti, koje su vrlo štetne za zdravlje. Najbolje je da se držite cjelovite i što prirodnije hrane.”

Ultra-prerađeni ugljikohidrati
Primjeri ultra-prerađenih, rafiniranih ugljikohidrata su bijeli kruh, krafne, peciva, keksi, kolači, čips i slično.

Dr. Krant objašnjava da ova hrana izaziva upalu, nema hranjivu vrijednost i sadrži malo ili nimalo vlakana. Povećanje unosa vlakana može potaknuti stvaranje korisnih crijevnih bakterija, koje mogu koristiti cijelom tjelesnom sustavu i rezultirati zdravijom kožom.

Prerađeno meso

Prerađeno meso puno je natrija, što može uzrokovati oticanje. Osim toga, sadrži konzervanse zvane “nitrati” koji izazivaju upalu. Također, prerađeno meso troši vitamin C, neophodan za proizvodnju kolagena i zdravu kožu.

Pržena hrana

Kad se hrana prži u vrućem ulju, oslobađaju se slobodni radikali koji oštećuju kožu i ubrzavaju njen gubitak elastičnosti. Što je još gore, takva hrana sadrži opasne transmasti i hidrogenizirane masti, koje smanjuju fluidnost stanica, preopterećuju jetru i potiču upalu.

Dr. Ellis Hunnes kaže: “Preporučujem izbjegavanje transmasti, koje su vrlo štetne za zdravlje. Najbolje je da se držite cjelovite i što prirodnije hrane.”

Ultra-prerađeni ugljikohidrati

Primjeri ultra-prerađenih, rafiniranih ugljikohidrata su bijeli kruh, krafne, peciva, keksi, kolači, čips i slično.

Počela isplata novčane pomoći braniteljima u FBiH, a što je s nezaposlenima?

Jednokratnom novčanom pomoći od po 100 KM bit će obuhvaćeno 530.000 stanovnika Federacije BiH, među kojima su umirovljenici, branitelji, civilne žrtve rata i osobe s invaliditetom

UFederaciji Bosne i Hercegovine jučer je počela isplata jednokratne novčane pomoći braniteljima. Istu pomoć dobili su i umirovljenici prije nekoliko dana. Novac se isplaćuje u skladu s Uredbom Vlade Federacije BiH o programu pomoći stanovništvu uslijed inflacije i rasta potrošačkih cijena. Ipak, postavlja se pitanje zašto su iz ovog programa isključeni nezaposleni?

Pedesetšestogodišnja Belma Pačariz iz Sarajeva deset godina je bez posla. Trenutačno nema nikakva primanja. Kaže da nije iznenađena činjenicom da je Vlada Federacije BiH i ovaj put izostavila nezaposlene, iako mnogi od njih žive na rubu gladi, javlja BHRT.

“Što se tiče nezaposlenih nikada ništa. Oni kao da misle da smo mi svi umrli. Poručujem im, ispred svih nezasposlenih u ovoj državi, kakva je takva, živi smo. Uvijek pričaju, obećavaju. Oni su za mene licemjeri. Ja opet kažem zdrava sam, a što je s obiteljima čiji roditelji ne rade, a djeca su im u uzrastu”, navodi Belma.

Prema posljednjim evidencijama Federalnog zavoda za zapošljavanje, trenutačno je u Federaciji BiH nešto više od 286.000 nezaposlenih. Čak jedna trećina su nekvalificirani radnici, odnosno osobe koje nemaju nikakvo zanimanje. Također, trideset posto njih je iznad 50 godina. Jednokratnom novčanom pomoći od po 100 KM bit će obuhvaćeno 530.000 stanovnika Federacije BiH, među kojima su umirovljenici, branitelji, civilne žrtve rata i osobe s invaliditetom. Zbog čega su iz ovog programa isključeni nezaposleni, odgovor iz Vlade nije stigao zbog godišnjih odmora.

Premijer Federacije Fadil Novalić u jednoj od svojih ranijih izjava, vladine poteze je ovako obrazložio:

“Budite sigurni da u ekonomskom i socijalnom smislu radimo prave stvari. Trebamo svi ustati na noge i pomoć stanovništvu koji su naši građani i koji su naša obveza i koji su u stanju nužde da im pomognemo”. Jednokratna pomoć od 100 KM u sklopu programa pomoći zbog posljedica inflatornog udara nije riješenje kojim će se pobijediti inflacija, ocjenjuju ekonomisti. Dodaju kako su to ad hok mjere koje ne mogu donijeti ništa dobro dugoročno. “To je gašenje požara kantom vode, slikovito rečeno. Nema sustava i to je problem.

Mi u BiH bez obzira što je ekonomska politika na razini entiteta, nemamo nikakvu koordinaciju na državnoj razini, nemamo sustav koji bi takve stvari trebao prevenirati, blagovremeno rješavati i dati cjelovitu sliku”, pojašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.

Prema riječima ovog sugovornika, zbog izbora, ništa pozitivno na području gospodarstva se ne može očekivati ni do kraja godine.

A građani u odnosu na mjesec svibanj već plaćaju 30 posto više za prijevoz, 23 posto više za hranu i piće, te 11 posto više za stanovanje i režije.

Potres jačine 2.7 stupnjeva pogodio BiH

Bosnu i Hercegovinu rano jutros je pogodio potres, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Podrhtavanje tla se osjetilo u Bileći, a epicentar potresa je bio na 13 kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Jačina potresa je bila 2.7 stupnjeva po Rihterovu.

Podhrtavanje tla se osjetilo i u Crnoj Gori.

Španjolka (30) poginula u BiH, popela se na stijenu zbog fotografiranja pa pala

Turistkinja iz Španjolske poginula je u padu sa stijene na lokalitetu Klobuk kod Trebinja, javlja Klix.

Prema neslužbenim informacijama RTRS-a, 30-godišnja Španjolka je pala s visine od osam metara kada se odronila stijena na koju se popela zbog fotografiranja.

U tijeku je očevid.

Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja tjedna

Sutra se, prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu do 24, a dnevna od 25 do 30, na jugu do 33 °C.

U petak 12. 8. 2022.,. umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne i u večernjim satima se očekuju pljuskovi praćeni grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 30, na jugu do 33 °C.

U subotu 13. 8. 2022.,. u Bosni pretežno oblačno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini jutro sunčano uz postupno naoblačenje tijekom dana. Lokalni pljuskovi se očekuju poslije podne. Jutarnja temperatura od 13 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 °C.

U nedjelju 14. 8. 2022.,. u Bosni pretežno oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima. Tijekom poslijepodneva postupni prestanak padalina i smanjenje naoblake. U Hercegovini prije podne pretežno oblačno vrijeme, a poslije podne razvedravanje. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 30 °C.

Poziv na tradicionalnu šavničku večer

Poziv na drugu šavničku večer koja će biti održana 11. 8. 2022. godine. Početak zabave planiran je u 18 sati uz glazbu uživo, sve vrste pića i hrane.

Cilj i povod okupljanja je zbližavanje susjeda i ljudi koji su napustili Fojnicu pa i malo naselje Šavnik.

Organizatori su lokalni ljudi koji u ovom teškom vremenu pokušavaju spojiti i razveseliti ljude.Organizatori se nadaju kako će druženje pasti na plodno tlo te očekuju što veći broj ljudi.

Leo Tomičić

Kiseljak.info

VITORIA – HAJDUK 1:0 Hajduk prošao u play-off Konferencijske lige

Hajduk je s ukupnih 3:2 prošao Vitoriju Guimaraes u trećem pretkolu Konferencijske lige te će u play-off fazi igrati protiv Villarreala. Prva utakmica na Poljudu završila je 3:1 za Hajduk, dok su Portugalci kod kuće pobijedili 1:0 golom Andersona u petoj minuti.

Rani gol Vitorije i sporni udarac Silve

Vitoria je pritisnula od prve minute te već u petoj došla u vodstvo. Loptu je na rubu kaznenog prostora primio Anderson, stoperi Hajduka nisu ga blokirali pa je ofenzivac domaćina imao vremena namjestiti se i fantastično pogoditi. Lovre Kalinić to nije uspio obraniti. Prvu veliku priliku za izjednačenje Hajduk je imao u 23. minuti, kada je David Čolina išao jedan na jedan s golmanom Varelom.

Pokušao ga je prebaciti, ali prebacio je i cijeli gol. Splićani su se othrvali pritisku domaćina. Zaprijetili su ponovo preko Čoline, koji je dobio tešku loptu Filipa Krovinovića. Nije je uspio glavom usmjeriti u mrežu. A nije ni Anderson na drugoj strani u 35. minuti dohvatio loptu u petercu gostiju.

Abdul Mumin je loptu ubačenu u šesnaesterac Hajduka glavom preusmjerio pred sami gol. Kalinić je ostao na liniji, a Anderson je srećom bio prekratak, inače bi se bez većih problema opet upisao u strijelce. Do kraja prvog dijela treba izdvojiti spornu situaciju iz 45. minute. Emir Sahiti je dobio dubinsku loptu na koju je izletio i golman Varela.

Krilo Hajduka nije je uspjelo kako treba uputiti u gol, da bi pomoćni sudac zatim označio zaleđe. Portugalski golman ga je silom pokušao podići s tla na kojem je Sahiti završio zbog udarca. Nije se to svidjelo Josipu Vukoviću te je došlo do naguravanja. Uslijed svega toga Tiago Silva je rukom u lice namjerno udario Sahitija, ali sudac Ali Palabiyik nije mu dao crveni karton, već žuti.

Crveni karton za Vitoriju

Portugalci su, kao i na početku prvog dijela, s pritiskom ušli u drugi. Najopasnije pred golom Kalinića bilo je u 53. minuti. Jota je u sredini našao Andersona. Neugodni napadač Vitorije opet je imao dovoljno prostora kako bi zapucao, samo što je ovaj put Elez uspio blokirati udarac pa se lopta odbila u korner.

Stipe Biuk ušao je u nastavku. U 69. minuti probio je lijevu stranu i oštro ubacio na peterac gdje je Marko Livaja malo zakasnio i tako propustio zakucati loptu u Varelinu mrežu. Silva nije isključen krajem prvog dijela nakon udaranja Sahitija, ali zato jest u 77. minuti. Napravio je prekršaj nad Krovinovićem zaradivši drugi žuti karton.

Iako su Portugalci do kraja pokušali izjednačiti unatoč manjem broju igrača, Hajduk nije dozvolio ozbiljniju priliku. Rezultat je ostao 1:0 za Vitoriju, što nije bilo dovoljno te Hajduk ide u iduću fazu natjecanja. Nakon posljednjeg zvižduka došlo je do tučnjave igrača. Hvatali su se po terenu, navlačili za dresove pa i udarali. Kada je situacija smirena, igrači Hajduka prolazak su proslavili s Torcidom.

Šokantan slučaj u BiH: Muškarac se skidao i samozadovoljavao kod škole

Nesvakidašnji slučaj dogodio se danas u Zenici, točnije u parku kod Muzičke škole, gdje se stariji muškarac usred dana samozadovoljavao.

Prema riječima žene iz Zenice koja je svjedočila ovom nesvakidašnjem slučaju i odlučila upozoriti javnost, muškarac je najprije spavao na klupi.

– Ovo pišem kako bih upozorila na čovjeka koji je danas bio u gradskom parku kod Muzičke škole. Naime, stariji čovjek prvobitno je spavao na klupi, a potom je išao iza drveta, skidao se i samozadovoljavao – kaže Zeničanka, piše Avaz.

O ovom slučaju je obavijestila policiju ali je, tvrdi, izostala reakcija.

– Pozvala sam policiju, gdje su mi rekli da će uputiti patrolu da izvidi situaciju, ali ni nakon 20 minuta nitko se nije pojavio – ogorčena je ona.

Na kraju je odlučila fotografirati starijeg muškarca, a kako bi građani Zenice bili upoznati s ovom situacijom i prepoznali nastranog muškarca.

– U slučaju da ga netko sretne da znate o kome se radi – zaključila je ona.

Oglas za posao: TR “IDEAL KONZUM”, Kiseljak

Trgovinska radnja “IDEAL KONZUM”, Kiseljak raspisuje oglas za posao.
Trgovac/prodavač (m/ž) -1 IZVRŠITELJ

Potrebne vještine:
• komunikativnosti i spremnost na timski rad
Opis radnih zadataka:
• rad sa kupcima
• prijem i izlaganje robe
• odrzavanje higijene radnog prostora
Sve detaljne informacije možete dobiti na broj telefona: 066-959 663 ili 066-959 537

Raspored utakmica na malonogometnom turniru “Komari” Kreševo 2022.

10.08. Srijeda

21:00 Adriatic Osiguranje – Frama Kreševo
22:00 Caffe Bar Era – MZ Prokos

11.08. Četvrtak

20:00 Revijalna Veterani Kreševo
21:00 Pekara Jurić – Morea
22:00 Misoča Bilal d.o.o. Ilijaš – Metalos

Na Blidinju će uskoro biti moguće letjeti balonom na vrući zrak

Uskoro ćete moći letjeti u balonu na vrući zrak na Blidinju.

Naime, kako se navodi na Instagram stranici, u Parku Prirode Blidinje Dream Team Balloon trenutno testira vremenske uvjete i priprema sve postavke koje su potrebne za maksimalnu sigurnost.

Kako otkrivaju na društvenim mrežama profila Visit Blidinje, biti će dostupni kraći letovi do 30 minuta, i nešto duži letovi u trajanju oko 45-60 minuta, piše Jabuka.tv.

Broj putnika koji će moći letjeti je četiri, što znači da će u ovom iskustvu s vama moći uživati i vaši najmiliji.

Letovi će se moći rezervirati kada vremenski uvjeti budu dozvoljavali, a letjeti će se ujutro prije izlaska sunca i kasno navečer prije zalaska sunca.

Izvor

Borjana Krišto na svečanosti u povodu Dana općine Posušje: Posušje je primjer kontinuiranog rasta i razvoja u svim segmentima svakodnevnog života

U susret blagdana Velike Gospe i obilježavanju Dana općine Posušje, danas je u kindovorani održana svečana sjednica Općinskog vijeća Posušje.

Pred početak svečane sjednice upriličeno je polaganje vijenaca na Trgu hrvatskih branitelja načelnika i predstavnika vlasti općine Posušje i davanje pijeteta hrvatskim braniteljima.

Uz brojne visoke dužnosnike sa svih razina vlasti, diplomatske predstavnike, goste i uzvanike, današnjoj svečanosti nazočila je Borjana Krišto, kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koja je predvodila izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U svome obraćanju istaknula je važnost ulaganja i kontinuiranog razvoja općine Posušje kao primjera za druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini.

„Zadovoljstvo mi je da sam u posljednje vrijeme čest gost ovdje u Posušju i da danas mogu biti s vama i svečano proslaviti Dan općine, i čestitati blagdan Velike gospe, naše Nebeske Zaštitnice. Veliki uspjesi vaše općine vidljivi su u svakom segmentu. Razvijate i stvarate kvalitetan život za svakog stanovnika. Pozitivni demografski trendovi jamče kontinuiran razvoj i uvjete za naše mališane. Uvezivanje gospodarstvenika ovog prostora je također model kojim pokazujete kojim smjerom treba ići. Takvi primjeri naš su motiv i na višim razinama da naš hrvatski narod ostvaruje ono što mu Ustavom ove zemlje i pripada”, istaknula je kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na današnjoj svečanosti.

Na koncu svečanosti, dodijeljena su godišnja priznjanja, zahvalnice i Zlatne plakete „Grb općine Posušje“.

Pfizer o nabavi lijeka Paxlovid za BiH

Iz Pfizera kažu da je ova kompanija pokrenula bilateralne kontakte u srpnju 2021. godine, kako tvrde, vrlo rano u njihovom razvojnom programu.

Pokušaj nabavke u BiH lijeka Paxlovid kompanije Pfizer, naišao je na probleme čije rješenje se čeka već punih osam mjeseci.

Iz Pfizera su za N1 rekli da je procedura nabavke još u tijeku te da je efikasnost ovog lijeka neupitna kada je riječ o tretiranju bolesti COVID-19.

Iz Pfizera kažu da je ova kompanija pokrenula bilateralne kontakte u srpnju 2021. godine, kako tvrde, vrlo rano u njihovom razvojnom programu.

“Do sada smo stupili u kontakt sa približno 100 vlada širom svijeta, a u vezi s ugovorima o nabavi lijeka Paxlovid. Ostajemo duboko predani trenutnim pregovorima u vezi s ugovorom o nabavi lijeka Paxlovid, vođeni zajedničkim osjećajem hitnosti da se uhvatimo u koštac s tekućom i smrtonosnom pandemijom”, naveli su iz Pfizera.

Pojasnili su i kakva je efikasnost Paxlovida.

“U regijama koje trenutno doživljavaju porast slučajeva COVID-19, učinkoviti oralni tretmani mogli bi igrati značajnu ulogu u ublažavanju tereta javnog zdravlja, uključujući hospitalizaciju i smrt za visokorizične pacijente koji ispunjavaju uslove”, zaključili su iz Pfizera.

Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s tri crvena kartona prošao u play-off Lige prvaka

Plavi iz Maksimira večeras su na Maksimiru svladali Ludogorets i sada imaju posljednju stepenicu prije ulaska u Ligu prvaka.

Nogometaši zagrebačkog Dinama izborili su plasman u posljednje, 4. pretkolo Lige prvaka 4-2 (3-1) pobjedom protiv bugarskog Ludogoreca u uzvratnom susretu 3. pretkola te će se za ulazak u natjecanje po skupinama najbogatijeg nogometnog natjecanja na svijetu boriti protiv norveškog Bodo/Glimta.

Dinamo je 2-1 prednost ostvarenu u prvom dvoboju prije tjedan dana u Bugarskoj dodatno “podebljao” golovima Josipa Drmića (12) i Mislava Oršića (27-11m, 44), no Kiril Despodov (45+4, 49-11m) je sa svoja dva gola unio dašak nervoze u drugo poluvrijeme. Ipak, s dva igrača više Dinamo je uspio izboriti još jedan kazneni udarac kojim je definitiivno riješio pitanje prolaska. Siguran izvođač je bio Bruno Petković (87-11m), a Ludogorec je susret okončao sa samo osam igrača jer je zbog povlačenja Oršića u gol-šansi isključen Kartičnik.

Dinamo je odlično krenuo u dvoboj, u prvih 10-ak minuta dva je puta zaprijetio kapetan Ademi, da bi u 12. minuti i poveo. Baturina je odlično proigrao Špikića koji je na desnom krilu pronašao Ristovskog, uslijedio je precizan ubačaj na glavu Drmića koji je lakoćom svladao Slugu.

U 17. minuti isključen je prvi igrač Ludogoreca Jankov i to zbog drugog žutog kartona kojega je dobio prekršajem na Ademiju duboko na Dinamovoj polovici. Dinamo je prednost povećao na 2-0 sredinom prvog poluvremena kada je Špikić odllučno ušao u kazneni prostor gostiju gdje ga je srušio Nedjeljkov, a sudac Bastien je prvi put pokazao na bijelu točku. Siguran izvođač bio je Oršić. Upravo je Oršić postigao i treći gol i to nakon sjajne akcije, Drmić i Ljubičić su odlično kombinirali na lijevoj strani, lopta je stigla do Oršića koji je vrhunskim potezom prevario suparničkog igrača i zatim preciznim udarcem sa 12 metara pogodio sam donji lijevi kut nemoćnog Sluge.

No, u posljednjim sekundama prvog poluvremena Ludogorec je smanjio preko Despodova. Perić nije uspio dobro očistiti ubačaj, lopta je pala na nogu Despodova koji je sa 14 metara neobranjivo pogodio. Oba trenera su u poluvremenu napravila po tri izmjene, a bolji posao je, sudeći po igri u nastavku, obavio Ante Šimundža od Ante Čačića. Ludogorec je na 3-2 smanjio iz kaznenog udarca u 49. minuti koji je dosuđen nakon što je lopta pogodila u ruku neopreznog Perića. Siguran s bijele točke opet je bio Despodov.

Ludogorec je prijetio i izjednačenjem, ali u 72. minuti je Rick neoprezno dobio drugi žuti karton pa je bugarski prvak ostao s devetoricom. Dinamo je i u takvoj situaciji više čekao da istekne vrijeme, ali u 84. minuti su Petković i Oršić izveli lijepu akciju koju je Kartičnik prekinuo povlačeći za dres hrvatskog reprezentativca i zaslužio isključenje uz još jedan, treći kazneni udarac. Oršić je izvođenje prepustio Petkoviću koji je iskoristio priliku za upisivanje u listu strijelaca.

Bodo/Glimt i Dinamo prvi će susret igrati 16. ili 17. kolovoza u Norveškoj, dok je uzvrat 23. ili 24. kolovoza u Zagrebu. Ukupni pobjednik će igrati u skupini Lige prvaka, a poraženi u skupini Europske lige.

Filmske scene u BiH: Lopov pokušao provaliti u banku kroz prozor, policija ga uhvatila

Policijski službenici PU Gračanica, sinoć su oko 22 sata na dojavu građana izašli na teren, kada su saznali da nepoznati muškarac pokušava kroz prozor provaliti u SPARKASE banku.

Provalnika su uhvatili na djelu, a radi se o kaznenom djelu teška krađa u pokušaju.

Osoba koja se sumnjiči da je pokušala provaliti u banku privedena je u službene prostorije policije i jutros će biti nad njim obavljena kriminalistička obrada, piše Avaz.

Uskoro će inspektori Odjela kriminalističke policije PU Gračanica početi s očevidom, a banka je ograđena žutom trakom.

Kiseljak: Najava isključena električne energije

Najava isključena električne energije na dalekovodu DV 10 kV „KAMENOLOM-TUŠNJIĆI“.

Dana, 11. 8. 2022. godine (četvrtak) zbog planske revizije u TS 110 kV „Kiseljak“, neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 08:00 do 11:00 sati.

DV 10 kV „Kamenolom-Tušnjići“ (naselja Kamenolom, Bijele Vode, dio Podastinja i Završje).

Biden potpisao ratifikaciju za pridruživanje Finske i Švedske NATO-u

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je dokumente o ratifikaciji ulaska Finske i Švedske u NATO, najvažnije proširenje NATO-a od 1990-ih potaknuto ruskom invazijom na Ukrajinu.

Biden je potpisao instrument o ratifikaciji koji pozdravlja primanje dviju zemalja, što je posljednji korak u tom procesu koji označava potporu SAD-a.

“To je, vjerujem, bila i jest prekretnica u Savezu i za širu sigurnost i stabilnost ne samo Europe i Sjedinjenih Država nego svijeta”, rekao je.

Američki Senat podržao je novo proširenje NATO-a prošli tjedan s 95 glasova prema 1, što je rijedak iskaz potpore obiju stranaka u inače duboko podijeljenom Washingtonu. I demokratski i republikanski senatori ocijenili su da su dvije nordijske zemlje važni saveznici čije moderne vojske već usko surađuju s NATO-om.

Bivši američki predsjednik Donald Trump je s druge strane snažno zagovarao politiku “Amerika na prvom mjestu” i kritizirao saveznike u NATO-u jer premalo izdvajaju za obranu.

Putin dobiva “točno ono što nije htio”, rekao je Biden.

Države članice NATO-a potpisale su protokol o pristupanju Finske i Švedske prošli mjesec.

Pristupanje moraju ratificirati parlamenti svih 30 država članica.

To bi moglo potrajati do godinu dana. Kanada, Njemačka, Italija, Hrvatska i još neke zemlje već su to učinile.

KOVAČ: Izmjene izbornog zakona u BiH Zapad mora nametnuti

Napetosti uoči izbora u BiH kulminirale su prosvjedima koji su visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta prisilili da privremeno odustane od planiranih izmjena izbornog zakona kojima se trebalo dokinuti političko obespravljivanje Hrvata u izboru zastupnika u Dom naroda. Hrvatskim i bošnjačkim strankama Schmidt je dao šest tjedana da postignu dogovor, a vjeruje li da ga je moguće postići Večernji list razgovarao je s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačom. Bivši ministar u intervjuu komentira i otvorena pitanja sa Srbijom.

Večernji list: Očekujete li da bi stranke u BiH u roku od šest tjedana doista mogle postići dogovor o izbornim pravilima?

Nije realno očekivati dogovor jer bi se njime osujetio plan bošnjačke politike da se najprije ostvari prevlast u Federaciji, a kasnije i u cijeloj BiH. Već sada Bošnjaci kontroliraju dvije trećine Predsjedništva BiH. Minimalistički cilj je osvajanje Federacije, maksimalistički cilj da cijela BiH bude pod kontrolom Bošnjaka. To se strateško usmjerenje kamuflira pričom o tzv. građanskoj BiH, a promicalo bi se po potrebi i golom silom, što je pokazao nedavni politički montirani prosvjed pred zgradom Visokog predstavnika.

Ulje na vatru bila je izjava Bakira Izetbegovića o prebrojavanju Bošnjaka, koju je “blagoslovio” veliki muftija Husein Kavazović riječima “jašta nego ćemo se prebrojavati”. Kada smo sa saborskim izaslanstvom prije nekoliko godina u Sarajevu razgovarali s velikim muftijom Kavazovićem govorilo se o relaksaciji odnosa između Hrvata i Bošnjaka. U to je vrijeme još bilo svježe sjećanje na 2016. godinu kada smo u Zagrebu ugostili turskog predsjednika Erdoğana prigodom obilježavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj.

Naslušali smo se hvalospjeva na račun Hrvatske i njezina pravnog okvira koji omogućava visoke standarde zaštite vjerskih prava. Danas se tu Hrvatsku, a pogotovo Hrvate u BiH u znatnom dijelu bošnjačkog mikrokozmosa želi poimati kao neprijatelje. To je vrlo opasno. Ciljano se stvara političko-vjerski konflikt i manipulira osjećajima ljudi koji vjeruju da se njima, Bošnjacima, koji čine apsolutnu većinu u Federaciji, nešto oduzima. Kakav apsurd! U biti je obrnuto. Bošnjaci oduzimaju ustavno zajamčena prava malobrojnijim Hrvatima.

Večernji list: Ako se dogovor ne postigne, očekujete li da će Schmidt nametnuti nova izborna pravila?

U ovom predizbornom i aktivističkom ambijentu nije se baš primijetilo da je visoki predstavnik Christian Schmidt u međuvremenu već šest puta (!) koristio tzv. bonnske ovlasti, od toga dva puta glede izbornog zakona. Ono što još nije provedeno, a planirano je, predstavlja minimum minimuma na planu ostvarivanja ustavno zajamčene ravnopravnosti Hrvata. Iskreno, ako je današnji Zapad privržen promicanju načela vladavine prava, a jest, onda nema druge nego nametnuti izmjene izbornog zakona tako kako je to naložio Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić. Svako drukčije postupanje značilo bi da su Europa i Zapad općenito, oprostite na izrazu, sebi pljunuli u lice. I kakva bi to poruka bila? Nemamo snage u Ukrajini, ne umijemo čak ni u Bosni i Hercegovini, u unutarnjem dvorištu EU, biti djelotvorni i omogućiti da Hrvati, sukladno ustavu, biraju svoje predstavnike. Gdje je tu Dayton? To nije vladavina prava, to je pravo jačega! Ako je tako, onda laku noć, Europo.

Večernji list: Hrvatska vlada dosta se angažirala na izbornoj reformi u BiH, no konkretnog učinka nema. Jesmo li mogli napraviti više?

Kada bude bilo potrebno, Hrvatska će ipak morati udariti šakom o diplomatski stol. Hrvatska je prije gotovo tri desetljeća, pod pokroviteljstvom SAD-a, zajedno s Hrvatima i Bošnjacima u BiH, stvorila Federaciju. Potpisan je tada i sporazum o konfederalnim vezama između Hrvatske i Federacije, koji nikada zaživio. Hrvatska i Hrvati su barem tri puta spasili Bosnu i Hercegovinu! Bez Hrvatske ne bi bilo ni Federacije ni daytonske BiH. Hrvatska je dionik mirovnog sporazuma. Na kraju krajeva, Hrvatska je za vrijeme velikosrpske agresije primila i stotine tisuća bošnjačkih izbjeglica, među kojima su bili i članovi obitelji Izetbegović, da bi se danas netko izrugivao s političkim pravima Hrvata u BiH. Neki bi ih, kako smo čuli iz dijela bošnjačkog naroda, “strpali u dva vagona”. BiH kao cjelovita država može samo opstati ako je zaista pravedna domovina, a ne maćeha svima trima ustavotvornima narodima i svim njezinim građanima.

Večernji list: Vlada je u tom poslu računala na podršku partnera u EU i SAD-a, a onda se dogodi da SAD službeno upućuje kritiku Draganu Čoviću, a njemački savezni parlament donosi rezoluciju u kojoj Hrvatsku spominje kao faktor destabilizacije BiH. Kako je to moguće?

Amerikanci su dali punu podršku visokom predstavniku u donošenju izmjena izbornog zakona. Što se dokumenta Bundestaga tiče, u njemu ima nekoliko neprihvatljivih kvalifikacija koje djelomično podsjećaju na diletantsko eksperimentiranje u političkom laboratoriju. Bosnu i Hercegovinu destabiliziraju sve one snage koje uništavaju daytonski ustroj. Nasuprot svima njima, Hrvatska kao potpisnica i Hrvatski narodni sabor kao krovna politička organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata, koja okuplja 12 stranaka s hrvatskim predznakom, promiču implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma i time Ustava BiH. Dakle, Hrvatska i političko rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zalažu se za vladavinu prava i time za europsku budućnost Bosne i Hercegovine.

Večernji list: Je li Hrvatska trebala službeno reagirati na tu rezoluciju?

Kompletna bi se Hrvatska trebala angažirati, ne samo diplomacija, nego i sve hrvatske političke stranke čiji su partneri na vlasti u Njemačkoj, a to su socijaldemokrati, zeleni i liberali. Inače, obveza Hrvatske da se zauzima za puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i da izvješćuje tzv. međunarodnu zajednicu o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, kristalno je jasno formulirana u deklaraciji Hrvatskog sabora iz prosinca 2018., čiji je duhovni začetnik bio moj tadašnji kolega zastupnik Božo Ljubić.

Večernji list: Provedu li se izbori u listopadu po važećim pravilima, što uopće mogu Hrvati u BiH?

Hrvati ne bi smjeli ponovno ovisiti o “dobroj volji” Središnjeg izbornog povjerenstva, koje bi trebalo osigurati provedbu izbora na tehničkom planu, a ne odlučivati o dodjeli političke moći.

Promet vozila u Neumu pao za više od 60 posto

Hoće li i ovog vikenda biti zabilježena prometna gužva na graničnim prijelazima, autoputu i magistralnim pravcima na samom jugu Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

U špici turističke sezone HAC je prošloga vikenda oborio sve zabilježene rekorde broja vozila na hrvatskim prometnicama. Bio je to vikend s najvećim brojem vozila u povijesti HAC-a, promet veći čak osam posto u odnosu na dosad rekordnu 2019. godinu, piše Slobodna Dalmacija.

Dio toga prometa stigao je i u Dubrovačko neretvansku županiju gdje su do sada nezabilježene kolone bile su na graničnim prijelazima s Crnom Gorom, na Pelješcu i Korčuli. Istovremeno, sasvim su nestale duge kilometarske kolone kroz Neum. Otvaranje mosta očito ih je preselilo na druge dijelove Dubrovačko neretvanske županije.

Proteklog vikenda posebno je dramatično bilo na graničnim prelazima Karasovići i Vitaljina prema Crnoj Gori. Kilometarske kolone su bile sve do Grude i kroz selo Vitaljinu. Nešto što domaća čeljad još nije doživjela.

Kažu kako su u vozilima koja su čekala prijeći državnu granicu uglavnom bili građani Albanije i Kosova koji su krenuli iz zemalja EU ka svojim matičnim zemljama.

U vozilima su bile brojne obitelji koje krenuvši na godišnje odmore nisu računali na višesatna čekanja na granici. Na Karasovićima su pored osobnih auta u koloni bili i brojni kamioni i turistički autobusi, piše Slobodna Dalmacija.

Policajci kažu kako ovakve gužve do sada nisu vidjeli, a evo kako je to izgledalo u službenim brojkama. Preko graničnih prijelaza Karasovići i Vitaljina (ulaz i izlaz) je prošli vikend, od 29. do 31. srpnja 2022., prošlo ukupno 74.921 putnika (3.715 državljana RH, 32.459 državljana EU i 38.747 državljana trećih zemalja) te 21.847 vozila (2.483 vozila RH, 12.490 vozila EU i 6.874 vozila trećih zemalja).

Isti taj vikend prošle godine, od 30. srpnja 2021. do 1. kolovoza 2021., je prošlo ukupno 55.644 putnika (2.965 državljana RH, 23.043 državljana EU i 29.636 državljana trećih zemalja) te 17.511 vozila (2.121 vozila RH, 10.183 vozila EU i 5.207 vozila trećih zemalja).

Porast prometa ovaj vikend 2022. godine u odnosu na isti taj vikend 2021. godine je čak 35 posto putnika i čak 25 posto više vozila!

Vidjeti prelijepi Pelješki most, a bez zadržavanja i kontrole na graničnim prijelazima u Kleku i Zaton Dolima, za većinu putnika u tranzitu prema istočnoj granici Hrvatske bilo je čini se ‘obavezan đir‘. Sudeći prema evidencijskim podacima MUP-a gotovo polovica putnika prema jugu odlučila se na vožnju Pelješkim mostom.

Za vikend su, u odnosu na vikend prije otvaranja Pelješkog mosta, kroz Neum evidentirali pad prometa putnika za čak 47 posto i pad prometa vozila za 63 posto.

Preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli (ulaz i izlaz) je prošli vikend, od 29. do 31. srpnja 2022., prošlo ukupno 42.796 putnika (12.148 državljana RH, 14.909 državljana EU i 15.739 državljana trećih zemalja) te 16.998 vozila (6.030 vozila RH, 5.044 vozila EU i 5.924 vozila trećih zemalja).

Isti taj vikend prošle godine, od 30. srpnja 2021. do 1. kolovoza 2021., je prošlo ukupno 103.456 putnika (25.797 državljana RH, 37.547 državljana EU i 40.112 državljana trećih zemalja) te 52.830 vozila (15.062 vozila RH, 26.357 vozila EU i 11.411 vozila trećih zemalja).

Vožnja preko Pelješkog mosta očito relaksira vozače pa im nisu smetale očekivane kolone auta kod Stona, zbog još nedovršene stonske obilaznice. I načelnik tamošnje općine Vedran Antunica kaže kako je kolona bilo i ranije i bez Pelješkoga mosta, zbog čega u špici sezone kroz Ston promet regulira policija.

Već prvog tjedna od otvaranja mosta bez obzira što još nisu dovršene sve ceste oko Stona, cijeli Pelješac osjeća što znači postati destinacija dostupna automobilima.

Gotovo isto značenje most ima za Korčulu gdje su prošlog vikenda također zabilježene dosad neviđene prometne gužve za trajekt. Otvaranje Pelješkog mosta koji je skratio putovanje i omogućio neprekidan promet prema otoku na vrhuncu turističke sezone, stvorilo je cjelodnevne kolone za trajekt s obje strane Pelješkog kanala.

Sve je dodatno začinio i koncert u Vela Luci u sjećanje na Olivera Dragojevića zbog kojega su na otok navodno prošlog vikenda došle tisuće ljudi, pa je u Orebiću jedna vozna traka bila blokirana cijeli dan, a u Korčuli je red automobila za trajekt bio sve do skretanja za grad Korčulu.

Zbog otvaranja Pelješkog mosta Jadrolinija je pokušala ublažiti gužve i čekanja pa je na tu liniju poslala veći trajekt Mljet, a na sada rasterećenu liniju Trpanj-Ploče, manji trajekt sv. Krševan.

Trajekt Mljet ima kapacitet 616 putnika i 145 osobnih vozila, a trajekt Sv. Krševan kapacitet za 600 putnika te 100 osobnih vozila, objasnili su iz Jadrolinije. Ususret još jednom rekordnom turističkom i prazničkom vikendu procijenili su da ni to nije dovoljno pa je na liniji počeo voziti i mali trajekt Kijevo kapaciteta 36 vozila.

Bez sumnje, Pelješki most preselio je prometnu gužvu koja se koncentrirala na kraju autoceste A1 i granici kod Neuma, na više neuralgičnih prometnih točaka krajnjeg juga koje će također trebati skoro rješavati. Pokazao je i što znači prometno izaći iz eksklave i naznačio što to znači biti autodestinacija.

Turistička sezona bliži se vrhuncu i dostizanju pretpandemijskih rekorda, uskoro će biti jasno je li Hrvatska spremna za to.

Izvor

Srpanj 2022. jedan od najtoplijih dosad zabilježenih u svijetu

Prošli je mjesec bio jedan od najtoplijih mjeseca srpanja dosad zabilježenih u svijetu, objavila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), specijalizirana UN-ova agencija a sa sjedištem u Ženevi.

“Možemo reći da je ovogodišnji srpanj jedan od triju najtoplijih dosad evidentiranih, a istodobno je intenzivan i dugotrajan toplinski val, kako smo se svi mogli uvjeriti, pogodio brojne dijelove Europe”, rekla je glasnogovornica WMO-a Clare Nullis na konferenciji za novinare.

U priopćenju za medije Svjetske meteorološke organizacije, koja se poziva na podatke Službe Copernicus o klimatskim promjenama, pojašnjava se da je srpanj 2022. bio tek neznatno hladniji od srpnja 2019., no i malo topliji od srpnja 2016.

“Ali temperaturna razlika između spomenuta tri mjeseca bila je doista vrlo mala”, rekla je Nullis, dodavši da je “odstupanje manje od granice pogreške”.

Globalno je temperatura zabilježena u proteklom mjesecu za 0,4 Celzijeva stupnja premašila onu zabilježenu u referentnom razdoblju od 1991. do 2020. godine.

A sve to unatoč prisutnosti prirodnog fenomena La Niñe, koji je, prema WMO-u, “trebao imati učinak hlađenja”.

Prošli je mjesec WMO pozvao svjetske čelnike “da se probude” i shvate da Europa prolazi kroz niz neuobičajenih toplinskih valova koji će, zbog klimatskih promjena postajati sve češći i javljat će se kontinuirano bar do godine 2060.

Stravična nesreća u BiH: Jedna osoba poginula, druga ozlijeđena

Jedna osoba je poginula jutros, a jedna je ozlijeđena u sudaru na magistralnom putu Sarajevo-Trnovo u mjestu Krupačke stijene, priopćili su iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo su dodali kako se još ne zna stupanj ozljeda druge osobe.

Kiseljak: Zapalio se automobil

Nesretna situacija dogodila se danas u Kiseljaku.

Automobil koji je išao iz smjera Visokog zapalio se na ulazu u Kiseljak.

Ovim povodom portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je Operativni centar Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Središnja Bosna.

“Došlo je do samozapaljenja. Nitko nije povrijeđen“, rekli su iz Operativnog centra.

Kako se može vidjeti na fotografiji, pričinjena je veća materijalna šteta na automobilu.

Velika policijska akcija u BiH: Privedeni i službenici u institucijama BiH

Na području Banja luke i Gradiške u tijeku je velika policijska akcija, a kako N1 saznaje među privedenim osobama su i službenici u institucijama Bosne i Hercegovine.

Akciju provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske pod nadzorom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a do sada su uhapšene četiri osobe, pod sumnjom da su u prethodnom periodu bili članovi organiziranih kriminalnih grupa koje su vršile više kaznenih djela.

“Slobode su lišena lica M.L.., R.R., S.R. i D.P. zbog osnova sumnje da su u proteklom vremenskom razdoblju kao članovi organizirane kriminalne grupe izvršili kaznena djela „Organizirani kriminal“, „Neovlašteni promet opojnim drogama“, „Nedozvoljeni promet akciznih proizvoda“, „Odavanje tajnih podataka“ i КD “Zlouporaba položaja ili ovlašćenja“, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.

U tijeku su pretresi lokacija koje koriste osumnjičeni, a same odobe će nakon kriminalističke obrade biti provdene u Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

Sve navedene mjere i radnje se sprovode u okviru u okviru u okviru akcija „Transporter“ i „Storidž“.

DODIK: Neustavnim djelovanjem Turković BiH nastoji posvađati s prijateljskim Izraelom

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ministrica vanjskih poslova u Vijeću ministara Bisera Turković “neustavnim ponašanjem nastavlja narušavati ugled BiH na međunarodnoj sceni, nanosi štetu svima i nastoji BiH posvađati s prijateljskim državama kao što je Izrael”.

“Bisera Turković svojim neustavnim ponašanjem nastavlja narušavati ugled BiH na međunarodnoj sceni, zlorabeći svoj položaj i iznoseći osobne i stranačke stavove o bitnim pitanjima, bez konsultacija i odluke Predsjedništva BiH“, naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, Turković svojim djelovanjem “nanosi štetu svima i nastoji BiH posvađati s prijateljskim zemljama, kao što je Izrael, koja u potpunosti podržava Ustav BiH i konstitutivnost naroda”.

“Za nas je važno da imamo dobre odnose i suradnju s Izraelom i želim zahvaliti državi Izrael na jasnom iznošenju stavova i podršci pravilnom razumijevanju situacije i odnosa u BiH“.

Veleposlanstvo Izraela u Tirani, koja pokriva i BiH, priopćilo je jučer da Izrael očekuje da će izmjena Izbornog zakona u BiH osigurati jednakost i nediskriminaciju građana uz očuvanje uloge konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog političkog predstavljanja u vlasti, što je i predlagala hrvatska strana.

Turković, ministrica vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH, danas je uputila demarš Ministarstvu vanjskih poslova Izraela i veleposlanstvu ove zemlje u Tirani zbog stavova iznesenih o reformi izbornog zakonodavstva BiH, te zatražila njihovo pojašnjenje i svrhe dokumenta objavljenog u medijima u BiH.

Srna

Borjana Krišto, kandidatkinja HNS BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izaslanstvo HNS-a BiH na 30. obljetnici Specijalne jedinice policije Livno

U organizaciji Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Livno i MUP-a Hercegbosanske županije danas je u Livnu obilježena 30. obljetnica Specijalne jedinice policije Livno. Program obilježavanja današnje obljetnice započeo je svetom misom,a potom i polaganjem vijenaca kod spomen obilježja sv. Mihovila u Livnu.

Kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto predvodila je visoko izaslanstvo HNS-a BiH. U svome obraćanju Krišto je istaknula i naglasila nemjerljivu važnost današnjeg posebnog dana.

“Očuvanje vrednota Domovinskog rata, zaštita hrvatskih branitelja, ratnih vojnih invalida, obitelji poginulih i nestalih, njihova statusa u društvu ključna su pretpostavka očuvanja dostojanstva Domovinskog rata i vrednovanja njegova značaja u stvaranju slobode i jedankopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Ponos, vjera i hrabrost te sposobnost i odlučnost hrvatskog specijalca doprinijeli su da Specijalna policija bude neizostavan dio sustava koji je u neizmjernom zajedništvu i jedinstvu obranio hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini, a samim time i Bosnu i Hercegovinu”, zaključila je kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Nakon svečanog dijela, uslijedilo je predstavljanje spomenice „Domovini vjerni“.

(Video) Umirovljenik iz Kiseljaka radi tri posla jer ne može pronaći radnike

Umirovljenik Miroslav Škoro iz Kiseljaka nikada ne miruje – radi u zaštitarskim agencijama, raznim udrugama, vozi traktor, brine o vinogradu i voćnjaku koji se prostiru na jedan hektar.

Veliki problem predstavlja mu radna snaga jer mu je sin otišao na rad u inozemstvo, a radnika na dnevnicu sve je teže naći.

Sve poslove mora raditi sam ili uz pomoć rodbine. Miroslav je pošle godine imao najveći urod grožđa, a napravio je i svoje vino.

Ove godine zbog nevremena urod je prepolovljen, ali ipak će biti za vino i prijatelje.

Nisam mogao gledati da moja zemlja zarasta u korov. Bilo bi me sram da nisam ništa poduzeo – rekao je Miroslav.

U nastavku pogledajte video Srećka Stipovića

Bogati program Karlovačko Crash festa u Kreševu začinit će i grupa TBF

The Beat Fleet (TBF) svoju priču započinje kao hip hop sastav 1991. godine u Splitu i razvija svoj zvuk do 1997., kada su izdali svoj prvi album pod imenom “Ping Pong: Umjetnost zdravog đira”.

TBF danas iza sebe ima sedam studijskih izdanja koja su zaslužila najveće nagrade diskografije i kritike. Glazbene podloge kreirane su isključivo korištenjem samplova, koji su birani i spajani u cjelinu zajedničkim radom u studiju.

Naklonost publike osvojili su energičnim i originalnim nastupima, kombinirajući rap sa živim instrumentima. U izmijenjenim koncertnim aranžmanima pjesme su dobile novo ruho; od funka, soula, reggaea, grungea, rock’n’rolla do klapskog pjevanja.

Članovi TBF-a često se opisuju kao buntovnici koji u svojim pjesmama iskreno i kroz šalu, a zapravo vrlo ozbiljno, govore o aktualnim društvenim temama i problemima. TBF osim zvukom oduševljava i tekstovima koji obuhvaćaju ulične zezancije, političku korumpiranost te društvene vrijednosti.

Gostovanje TBF-a u Kreševu 27. kolovoza dio je Crash festa, a karte već danas možete nabaviti na prodajnim mjestima i u sistemu Kupikartu.ba

Pored TBF u okviru festivala nastupit će Galija, R.O.S.T., Adi Begić i bend, Ivan Rajić i Teške teme, Starbridge, Domino efekt, DJ-evi, a očekuje nas i još mnogo drugih aktivnosti.

ŽHKK Brotnjo ‘94 dirljivom porukom se oprostio od svoje članice Tee Doko

Prerano si nas napustila, ali za sobom ostavila lijepe uspomene kao dugogodišnja članica škole košarke, napisali su

Brotnjo, ali i cijelu Hercegovinu potresla je tragična smrt 10-godišnje djevojčice Tee Doko, koja je sinoć preminula od ozljeda koje je zadobila nakon što je na nju palo suho stablo.

Dirljivom objavom od nje su se oprostili njezini sportski prijatelji iz Ženskog hercegovačkog košarkaškog kluba Brotnjo ’94, odnosno popularnih Bubamara, piše Brotnjo.info.

Objavu ŽHKK Brotnjo ‘94 prenosimo: “S velikom tugom i boli u srcu opraštamo se od našeg anđela, Tee Doko, koja je bila dio naše košarkaške obitelji. Prerano si nas napustila, ali za sobom ostavila lijepe uspomene kao dugogodišnja članica škole košarke.

Počivaj u miru naša mala bubamaro, bila si i ostat ćeš dio naše košarkaške priče. Tvoju radost za životom, ljubavi i dobrotu zauvijek ćemo čuvati u srcima.

Tvoj ŽHKK Brotnjo ‘94”

Članovi HPD ‘Vitez’ osvojili najvišu točku Balkana

Članovi Hrvatskog planinarskog društva “Vitez” uspeli su se na najvišu točku Balkana Musalu. Musala (2925 m) najviši je vrh u Bugarskoj i na Balkanu, na planini Rila koja je ujedno istoimeni nacionalni park, a koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Bugarske i udaljena je oko 80 km od Sofije.

“Od 47 članova HPD Vitez, čak 43 člana uspjela su doći do najvišeg vrha balkanskog poluotoka na nadmorsku visinu od 2925 mnv. Nismo mi osvojili Musalu, zapravo je ona osvojila nas! Prije svega svojom pitomošću, širinom, jezerima, potocima, prekrasnim pogledima i samom njenom ljepotom. Takav je cijeli nacionalni park Rila u Bugarskoj”, priopćeno je u utorak iz HPD “Vitez”.

Dodali su kako je dugo planiran ovaj “izlet godine” koji je dva puta odgađan zbog loših epidemioloških uvjeta.

“Posrećilo nam se da ove godine, ono što smo naumili i što je sastavni dio plana i programa našeg društva, i ostvarimo. Odmah u startu se vidjelo da će ovo biti jako zanimljivo planinarkama i planinarima jer smo u roku od 24 sata napunili autobus za Bugarsku”, prepričali su.

Otkrili su da je Zdenko Šafradina, koji ima 73 godine, najstriji član Društva i da je uspio doći na vrh Balkana, dok je najmlađi Luka Ivišić s 11 godina.

Članovi Društva u Bugarskoj su uspjeli obići i neke od najznačajnijih kulturnih znamenitosti u Sofiji, kao što je Katedrala Aleksandra Nevskog, Sinagoga, Džamija i crkva sv. Josipa te središte Sofije s državnim institucijama, kazalištem, nacionalni stadion “Levsk”i itd.

“Jedan prekrasan izlet, odlična avantura, druženje i veliki uspjeh članova HPD Vitez”, ocijenili su u Društvu.

Fena

Vozači u BiH za kazne dužni više od 80 milijuna KM, rekorder treba platiti šestocifreni iznos

Apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443,6 KM

Prema najnovijim podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), ukupan dug vozača za neplaćene prometne prekršaje, na dan 31. svibnja ove godine, iznosi 80.359.215,59 KM.

Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443,6 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a SŽ nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita. To je jedini vozač u BiH koji ima šestocifreni iznos duga.

Prema visini iznosa novčanih kazni, na drugom mjestu je vozač iz Maglaja, koji duguje 80.320,2 KM. Iza njega slijedi vozač iz Distrikta Brčko BiH s dugom od 77.449,4 KM, piše Avaz.

Među deset najvećih dužnika su i vozač iz Hadžića koji je skupio 72.953,6 KM duga, a slijedi ga vozač iz Bosanske Krupe sa 69.481 KM. U Prijedoru i Modriči vozači duguju 67.617,2 KM, odnosno 67.219,4 KM. Osmi na listi je još jedan vozač iz Distrikta Brčko BiH, koji duguje 66.448,5 KM, a slijede ga vozači iz Gradačca sa 65.811,4 KM i s Ilidže sa 60.625,6 KM duga.

Kako bi se stalo na kraj kraj višestrukim prekršiteljima, policija je već odavno uvela praksu oduzimanja vozila. Sudski vještak prometne struke iz Sarajeva Adnan Tatarević kaže da efikasnost ove mjere nije ista u svim županijama.

– Svaka županija postupa drugačije. Koliko mi je poznato, u Zeničko-dobojskoj županiji je jedno vrijeme bila vrlo dobra suradnja sudske vlasti i policije, pa su to oni vrlo efikasno rješavali, dok znam da je u Sarajevu to išlo daleko težim putem i da je tu bilo problema. Vozači su imali po desetine tisuća maraka neplaćenih kazni, a i dalje su vozili automobile kojima su napravili prekršaje. U Sarajevu, koliko mi je poznato, zbog toga nema efikasnosti u poduzimanju tih mjera – kaže Tatarević.

Dodaje kako je poražavajuće da postoje vozači koji duguju tisuće maraka.

– Generalno se mora raditi na tome. Ne treba čekati da se dogodi tragedija. Ništa drugo ne možemo ni očekivati od takvih vozača, jer su to višestruki ponavljači prekršaja – napominje Tatarević.

Poznato je da ni registracija vozila ni produženje vozačke dozvole nisu mogući dok se kazne ne izmire pa su se građani dosjetili da vozila prepisuju na druge osobe. I prinudna naplata, koja se prosljeđuje Poreznoj upravi, nemoguća je ukoliko dužnik ne posjeduje imovinu ili redovita primanja. Zbog toga ima slučajeva da se novčana kazna pretvara u zatvorsku.

Najviše novca duguje se za prekršaje prekoračenja brzine u rasponu od 10 do 20 kilometara na sat iznad ograničenja. Slijede vožnja bez važeće vozačke dozvole, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nedostatak opreme, te vožnja bez položenog vozačkog ispita.

Što će za bh. prevoznike značiti ulazak Hrvatske u schengenski prostor?

Dugotrajna čekanja na graničnim prelazima, nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor, donijet će samo gubitke prevoznicima Bosne i Hercegovine, poručuju prevoznici

Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prevoznike čeka niz poteškoća. Kako kažu, teretna vozila koja prevoze robu iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati. Duga čekanja na prelazak granice neminovna su i za građane.

Dugotrajna čekanja na graničnim prelazima, nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor, donijet će samo gubitke prevoznicima Bosne i Hercegovine, poručuju iz Udruženja prevoznika Republike Srpske.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutarnji i međunarodni prijevoz RS kaže za BHRT kako oni nisu ti koji mogu bilo kako utjecati na takav režim rada.

– Jedino nam ostaje da se naoružamo strpljenjem i čekanjem i naravno određenim gubicima koje ćemo pretrpjeti dok sva ta procedura ne bude provedena na carinskim termianlima, rekao je Grbić.

Poseban problem predstavlja kvarljiva roba koja zahtijeva brz transport. Samo na graničnim prelazima Gradiška i Bijača postoje fitosanitarne inspekcije koje mogu tretirati takvu robu, ističu u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. – Želimo vidjeti postojili mogućnost da se u suradnji s kolegama iz Hrvatske otvori još jedan granični prelaz, posebno za ove robe kako bi se smanjila čekanja”, kaže Zdravko Marinković, predsjednik VTKBiH. Ovo pitanje mora biti na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Vijeća ministara BiH, kaže ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović, s obzirom na to da je skinuta s dnevnog reda na posljednjoj sjednici. “Nažalost, prijedlog je bio izmjena jednog od zaključaka koji se odnosio na nešto što nije bila direktno tema ove točke dnevnog reda, a odnosilo se na kategorizaciju mostova, tako da sam u tom dijelu morao biti prinuđen da ovu točku dnevnog reda skinem”, kaže ministar. Velike gužve teretnih vozila odavno su prisutne na graničnim prelazima, a ulaskom Hrvatske u Schengen one će biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagođavanja, smatraju nadležni.

(FOTO) Završen malonogometni turnir u Bilalovcu

Dodjelom nagrada završen je turnir u Bilalovcu. Ukupno su odigrane 52 utakmice.

Na kraju turnira je najuspješnija bila ekipa MNK Crni labud iz Ilijaša, koja je u finalu pobijedila ekipu Caffe Era/Se-Pal, koja dvije godine zaredom osvaja drugo mjesto. Treće mjesto pripalo je Elektrosu, a četvrta je završila CPU Štamparija. Najboljim igračem proglašen je Sabahudin Petak, najbolji golman je Haris Čakić, dok je najbolji strijelac Emir Alispahić.

Druženje je nastavljeno uz glazbu uživo.

Iz kluba se zahvaljuju svima koji su podržali ovogodišnje izdanje.

Hvala sponzorima, pokroviteljima, radnicima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji. Najveće hvala publici koja je i ove godine dolazila u velikom broju, bez njih ne bi bilo ni turnira, izjavili su iz kluba.

Kiseljak.info

Vozač autobusa iz BiH kažnjen u Hrvatskoj s više od 3 000 KM, oduzeta mu kartica vozača

Policija je precizirala kako je nadzorom utvrđeno da je vozač bosanskohercegovačkog prijevoznika upravljao autobusom i pritom koristio karticu vozača koja nije valjana pa je kažnjen novčanom kaznom od 11.400 kuna i oduzimanjem kartice vozača

Policajci Mobilne jedinice prometne policije utvrdili su tijekom vikenda u preventivno-represivnoj akciji nadzora vozača autobusa kod graničnih prijelaza Bregana i Goričan prekršaje tri poljska, dva bugarska te kod jednog bosanskohercegovačkog i jednog češkog prijevoznika.

Kod jednog poljskog prijevoznika je utvrđena manipulacija potvrdom kojom je vozač izjavio da je bio na odmoru premda je imao vidljive prijelaze državne granice te mu je naplaćena kazna u iznosu od 12.600 kuna, dok su druga dva poljska prijevoznika nepravilno koristila tahograf pa su kažnjeni s po 500 kuna.

Kod češkog prijevoznika utvrđen je nepravilan unos podataka na kartici vozača i nepravilni skraćeni dnevni odmor, za što su mu naplaćene kazne u iznosu od 500 i 150 kuna, dok su kod dva bugarska prijevoznika utvrđena nepravilna korištenja tahografa za što su kažnjeni sa 1533 i 500 kuna. U policiji ističu da će narednim vikendima pojačano nadzirati vozače autobusa koji su u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku te i na taj način pokušati preventivno utjecati na sigurnost cestovnog prometa.

EUFOR najavljuje dolazak njemačkog vojnog kontigenta u BiH

Ovo novo osoblje EUFOR-a će predstavljati dodatni kapacitet u GK EUFOR-a i mreži timova za vezu i promatranje EUFOR-a, koji su na nepristrasnoj osnovi raspoređeni u cijeloj BiH

EUFOR najavljuje dolazak njemačkog vojnog kontingenta, čime će se broj zemalja sudionica u misiji EUFOR-a povećati na 20.

Raspoređivanje ovog kontingenta, koje će se obavljati u fazama, počinje sredinom kolovoza.

Broj osoblja koji će biti raspoređen je maksimalno 50. Ovo novo osoblje EUFOR-a će predstavljati dodatni kapacitet u GK EUFOR-a i mreži timova za vezu i promatranje (LOT timovi) EUFOR-a, koji su na nepristrasnoj osnovi raspoređeni u cijeloj Bosni i Hercegovini.

LOT timovi su veza EUFOR-a sa lokalnim zajednicama i vlastima. Osoblje LOT timova EUFOR-a živi u lokalnim zajednicama i omogućuje EUFOR-u da održava pozitivne i važne odnose na lokalnom i regionalnoj razini, piše Avaz.

Ti timovi također pružaju priliku bh. građanima da budu u kontaktu sa EUFOR-om, što omogućava direktan dijalog između EUFOR-a i bh. građana. Ovaj angažman je još jedan pokazatelj posvećenosti EU stabilnoj, prosperitetnoj i europskoj budućnosti svih građana BiH.

Krivotvorio novčanice i na dogovoreno mjesto dolazio odjeven kao policajac

Optuženi Semir Trebinjac (1991) sporazumno je priznao krivicu, nakon čega je u Sudu BiH osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Proglašen je krivim za krivično djelo krivotvorenje novca i sa krivičnim djelom lažno predstavljanje.

Optuženi je priznao krivicu da je, pomoću odgovarajuće opreme načinio veći broj krivotvorenih novčanica u apoenima od 20, 50, 100 i 200 KM, potom ih na osmišljen način stavljao u promet najčešće dogovarajući i plaćajući raznu robu putem internet oglasnika, te na dogovoreno mjesto dolazio odjeven u odjeću koja asocira na uniformu policijskih službenika.

U skladu sa sporazumom, od optuženog će se oduzeti predmeti i sredstva koji su korišteni za izvršenje krivičnog djela i to oprema i materijal korišten za izradu krivotvorenih novčanica, odjeća koja asocira na policijsku uniformu, kao i određena količina krivotvorenih novčanica, te mobilni telefon sa pripadajućom SIM karticom.

Nakon razmatranja sporazuma, Sud Bosne i Hercegovine je prihvatio sporazum i izrekao kaznu optuženom.

U Bugojnu danas Dan žalosti i sahrane poginulim od strujnog udara

U nesreći koja se dogodila subotu navečer u mjestu Udurlije kod Bugojna smrtno su stradale dvije osobe, dok su još dvije zadobile povrede.

Stradali su Nikica Radić i Pero Brzica, dok su povrijeđeni J.Š. (1963.) i Z.D. (1972.), što je potvrdio načelnik Općine Bugojno Hasan Ajkunić.

Tragedija se desila tijekom tradicionalne manifestacije “Udurlijada”, kada su stradali muškarci pokušali pomjeriti lampu na stubu javne rasvjete, usljed čega je došlo do strujnog udara.

Načelnik Bugojna Hasan Ajkunić je ranije rekao da će na dan sahrane biti Dan žalosti u Bugojnu. Sahrana Nikici Radiću Niki (65) obavit će se na groblju Čaušlije u 16 sati, dok će se misa zadušnica i ukop Pere Brzice (58) biti obavljen na groblju Lonđa, u Donjem Vakufu u 19 sati.

Iza Radića su ostali supruga Jelena, te dvoje djece, Tomislav i Tea, dok su iza Brzice ostali supruga Božana, djeca Kristina, Ana i Ante, te unučad Magdalena, Ana, Josip, Noa i Nico.

Djevojčica iz Vidovića preminula od zadobivenih ozljeda nakon što se na nju srušio stablo

Jučer, u nedjelju 7. kolovoza 2022, u18,25 sati u PS Čitluk obratila se M.I.(1982) i prijavila da je u mjestu Tepčić polje, općina Čitluk, palo suho stablo vrbe na malodobnu djevojčicu T.D.(2012) iz mjesta Vidovići, općina Čitluk.

Ista je prevezena na Centar za urgentnu medicinu i hitne prijeme Sveučilišne kliničke bolnice Mostar gdje je od zadobivenih ozljeda preminula, objavio je MUP HNŽ.

Tko je u Mostar doletio luksuznim privatnim letom iz Denvera

U Zračnu luku Mostar je po prvi put u povijesti sletio avion na direktnom letu iz Sjedinjenih Američkih država.

Radi se o letu iz Denvera za Mostar.

Avion je bio tipa Bombardier GL7T 53T, a zanimljivo je kako je let obavljen bez stajanja za točenje goriva.

U ovom trenutku nije poznato tko je doletio u BiH ovim avionom ni da li su razlozi posjete privatni ili poslovni. No, riječ je o avionu koji se koristi za privatne letove i kojim lete samo ultrabogataši, navodi Biznisinfo

Prema podacima BiznisInfa, avion pripada kompaniji VistaJet s Malte, a u Mostar je sletio 5. kolovoza. Odatle je 7. kolovoza otišao za Nicu.

Ovo nije prvi put da bogataši na ovaj način iz SAD-a dolaze u BiH.

Prošle godine je sarajevski aerodrom dočekao svoj prvi direktni let iz San Antonija (Teksas) u Sjedinjenim Državama.

Let je tada obavljen također avionom kompanije VistaJet, Bombardier Global 6000 Business. Idući dan isti avion je iz Sarajeva odletio za Nassau na Bahamima. Riječ je o privatnom avionu koji je idealan za rad, odmor i zabavu.

The VistaJet Experience – Elevated

Your flight experience is paramount to us. That’s why we’re undertaking a fleet-wide cabin upgrade – to offer you the best in private aviation.

Read more about our new cabins.
#VistaJet #SilverWithARedStripe #PrivateJet

— VistaJet (@vistajet) February 9, 2022

Slavodobitnik 307. Alke je Frano Ivković

Slavodobitnik 307. Alke održane u nedjelju u Sinju je alkar Frano Ivković kojem je to treći slavodobitnički plamenac u njegovoj alkarskoj riznici.

Ivković je pobjedu na 307. Alki ostvario nakon dvostrukog pripetavanja, sakupivši devet pobjedničkih punata. Slavodobitnik je jubilarne 300. Alke 2015. godine, a slavodobitnički plamenac ponio je i na 304. Sinjskoj alki 2019. godine.

U prvoj trci alkarskog natjecanja 17 alkara kopljanika pogodilo je tek 19 punata, a jedino je Ivo Zorica bio natprosječan s pogotkom u najmanji krug.

Gradska glazba Sinj, koja ove godine slavi 160 godina postojanja, učestalije je svirala u drugoj trci, u kojoj su po tri punta upisali Mihovil Župa, Kristijan Bikić, Frano Ivković i Frano Talaja.

Nakon Bare i Čoje, pripetavanje se dogodilo i na Alki, na kojoj su trojica kopljanika sa šest osvojenih punata krenuli u boj do kraja – Bikić, Zorica i Ivković. Bikić je u prvom krugu promašio, Zorica i Ivković su osvojili po punat, a Ivković je pogotkom “u dva” u drugom krugu sebi osigurao titulu.

Alkarski vojvoda Mario Šušnjara na koplje slavodobitnika privezao je plamenac kao znamen pobjede na 307. junačkom megdanu. Momku slavodobitnika Mariju Blajiću, kao i slavodobitniku, pripala je zlatna plaketa Alke.

Alkarski vojvoda upozorio na iseljavanje

Alkarski vojvoda, novoizabran od Skupštine Viteškog alkarskog društva u travnju, rekao je da se od veličanstvenih pobjeda Sinjana 1715. nad Turcima i 1991. u Domovinskom ratu puno toga dogodilo, ističući ulazak Hrvatske u NATO i Europsku uniju te povezanost sjevera i juga Pelješkim mostom.

Upozorio je, međutim i na iseljavanje stanovništva. “Sve nas je manje. Pusta osta Slavonija, Lika i Krbava, Primorje i Dalmacija. Mladi ljudi odlaze i izgrađuju tuđe zemlje”, rekao je upozorivši da nam uzalud sva postignuća ako ostanemo bez ljudi.

Pozvao je sve građane, posebice političare, gospodarstvenike i znanstvenike, da udruže snage, daju najbolje od sebe i zaustave negativne demografske trendove.

Došao i Pahor

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je pokrovitelj Alke, na je kraju natjecanja slavodobitniku kojega je darovao poželio da pobijedi i dogodine.

Alku je pratio i državni vrh, ali i na poziv predsjednika Milanovića slovenski predsjednik Borut Pahor, što je prvi puta da neki predsjednik druge države dolazi na Alku.

Ostavio trogodišnju djevojčicu u automobilu i otišao na plažu

Trogodišnja djevojčica koju je nesavjesni otac, turista iz Njemačke, ostavio samu u automobilu u Banjolama u Hrvatskoj usred noći na utorak, nalazi se kod majke u Njemačkoj.

Podsjetimo, nemili događaj odvio se oko 1.50 sati ujutro, kada je susjeda čula plač djeteta koje je, srećom, ubrzo spašeno iz situacije koja je mogla biti kobna, piše Glas Istre.

Uhićen je otac kod kojeg su pronađene i razne vrste droga. Branio se da je ostavio automobil na parkiralištu jer nije uspio da pronađe slobodan apartman. Potom je krenuo na plažu i ostavio dijete u automobilu marke BMW.

Kako se pokazalo, majka djeteta bila je u Njemačkoj i ona je preuzela djevojčicu. Protiv oca je podnesena krivična prijava u redovnom postupku.

Podsjetimo, dijete je nekoliko dana čuvao Centar za socijalnu zaštitu koji djevojčicu nije želio dati nesavjesnom ocu narkomanu. Stoga su čekali da dođe majka.

U BiH danas nestabilno vrijeme, najavljuju se lokalni pljuskovi i grmljavina

U Bosni i Hercegovini danas promjenljiva naoblaka i nestabilno vrijeme. U drugoj polovini dana sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31°C, na jugu zemlje do 35°C.

Za sutra se u Bosni najavljuje pretežno oblačno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini umjereno od pretežno oblačno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom u poslijepodnevnim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 29°C, na jugu zemlje do 34°C.

U srijedu se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Djelomično vedro na jugu gdje se pljuskovi očekuju u poslijepodnevnim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31°C, na jugu zemlje do 34°C.

Veleposlanstvo Izraela: Hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona su dobrodošli

Veleposlanstvo Izraela u Tirani, zadužena i za prostor Bosne i Hercegovine, osvrnula se na problem izmjena Izbornog zakona BiH u našoj državi te su između ostalog govorili i o problemima s kojima se suočavaju nacionalne manjine, uključujući i Židove.

Na početku, iz Veleposlanstva su poručili kako Izrael pozdravlja ohrabrujuće akcije koje je poduzela BiH s ciljem zaštite židovske zajednice i njenog položaja u državi.

“To se tiče Rezolucije Doma naroda Parlamenta BiH o usvajanju radne definicije pojma antisemitizam kako ju je postavila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA), a na inicijativu Dragana Čovića. Sličnu rezoluciju donijelo je i Predsjedništvo BiH na inicijativu Milorada Dodika”, navodi se.

Osvrnuli su se i na promjenu naziva ulica u Mostaru.

“To se odnosi i na Odluku Grada Mostara o preimenovanju ulica koje nose imena ustaša, na inicijativu gradonačelnika Mostara Marija Kordića i uz podršku predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara Mostara te predsjednika klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara”, poručili su.

Naglašeno je kako je država Izrael posvećena zaštiti sigurnosti, prava i statusa Židovske zajednice širom svijeta, uključujući i Židovsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

“Država Izrael podržava nedavne korake koje su poduzele različite institucije Bosne i Hercegovine, koja koristi svim njenim građanima i njenoj židovskoj zajednici i nada se da su ovi koraci izraz trenda dobrodošlice i da će i drugi bh. gradovi i njihovi dužnosnici biti inspirirani ovim pozitivnim korakom koji je napravio Grad Mostar i učiniti ispravan izbor kada je u pitanju preimenovanje ulica i javnih ustanova koje nose uvredljiva imena”, ističe se u priopćenju.

Pojasnili su kako Izrael u potpunosti podržava Ustav Bosne i Hercegovine.

“Država Izrael podržava Ustav Bosne i Hercegovine, punu ravnopravnost svih njenih građana i svake inicijative koja promovira ovu ravnopravnost. S tim u vezi treba istaći da Izrael čvrsto vjeruje da je Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim Aneksom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine uspostavljen održiv sistem podjele vlasti između konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika”, pojašnjavaju.

S tim u vezi, iz Izraela smatraju kako se taj princip mora poštovati i uzeti u obzir prilikom traženja rješenja za izborni zakon koji istovremeno mora osigurati dva ključna principa jednakost i nediskriminaciju.

“Jedan od načina da se održe ovi ključni principi je kroz legitimno predstavljanje, što je i verificirao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a bez kojeg sistem konsocijacijske demokratije nije ni provediv ni održiv. S tim u vezi, presuda Sejdić-Finci, kao i druge presude Europskog suda za ljudska prava tek treba da se implementiraju.”

Nedostatak implementacije, navode iz Veleposlanstva, ostaje teret za Bosnu i Hercegovinu.

“U tom kontekstu, spremnost i prijedlozi hrvatske strane, koji su stigli prilikom pregovora o izmjenama izbornog zakona su dobrodošli”, zaključili su iz Veleposlanstva Izraela.

Iz Hrvatske odbijene čak 1333 osobe za izbore u BiH, najviše prijava iz Njemačke

Središnje izborno povjerenstvo BiH na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za opće izbore 2022. godine.

Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine naći ukupno 69.872 birača. Središnje izborno povjerenstvo BiH je popis birača koji su upisani za glasovanje izvan BiH objavilo na svojoj web-stranici, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka, piše Večernji list BiH.

Žalba do ponoći

Središnje izborno povjerenstvo BiH je popis birača za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine objavilo, kako su objasnili, kako bi birač koji je bez svog znanja, odnosno mimo svoje volje, upisan imao mogućnost podnošenja žalbe. Na istoj sjednici Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo je i odluku kojom se odbija upis u izvod iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za 10.749 birača. Odluka je također objavljena na web-stranici, a u prilogu odluke objavljen je i popis osoba čije su prijave za glasovanje izvan BiH odbijene. Žalbe na te odluke, koje su objavljene, mogu se podnijeti Žalbenom odjelu Suda BiH posredstvom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH do subote, 6. kolovoza 2022. godine, do 24 sata. Žalbe se dostavljaju faksom na broj +387 33 251 329, na e-adresu info@izbori.ba ili osobno u sjedište Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Ulica Danijela Ozme broj 7, Sarajevo. Iz SIP-a su objavili kako će u subotu, u terminu od 8 do 16 sati, u sjedištu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH raditi pisarnica za prijam eventualnih žalbi. Središnje izborno povjerenstvo BiH pozvalo je birače koji su podnijeli prijavu za glasovanje izvan BiH da posjete web-stranicu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i provjere je li njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe. Prema objavljenim podacima, najviše birača za glasovanje izvan zemlje stiglo je iz Njemačke, gdje je bošnjačka dijaspora, zloupotrebljavajući i državne resurse, provodila prilično radikalnu kampanju u kojoj su se upućivale poruke da će Bošnjaci od 30 do 50 godina posve ovladati BiH, što je izjavio premijer Fadil Novalić, pa čak i do ekstremističkih stajališta vodstva ove stranke kako su Bošnjaci spremni i za drukčiji način borbe za ostvarenje političkih ciljeva. Iz Njemačke su se za izbore prijavila 22.353 birača. Iako je u najvećem broju slučajeva riječ o Bošnjacima, otamo se prijavio, očito po zakonu prijetnji i straha, i značajan broj Hrvata, ali i Srba. Druga po brojnosti prijava za glasovanje iz inozemstva je Austrija, odakle je registrirano 9849 osoba. Slijedi Švedska sa 7144 prijavljene osobe za glasovanje na jesenskim izborima. Njima će uskoro stići i izborni materijal kojim će moći birati predstavnike u vlasti. Četvrta po brojnosti je Republika Hrvatska. Iz te su se zemlje prijavila 5762 birača za izbore. Slijedi Švicarska iz koje se za glasovanje, ponajprije putem portala e-Izbori, prijavilo 5570 birača podrijetlom iz BiH. Oko 4000 birača dolaze iz SAD-a, a iz Srbije 2993. Danska s 2083 birača te Nizozemska s 1600 i Norveška s 1370 birača ubrajaju se među značajnije zemlje iz kojih su se birači podrijetlom iz BiH prijavili glasovati. Gotovo svaki sedmi podneseni zahtjev za glasovanje Središnje izborno povjerenstvo je, međutim, odbacilo. Najviše je takvih slučajeva iz Njemačke odnosno Hrvatske. No to je vrlo nerazmjerno s obzirom na to koliko je prihvaćenih prijava. Naime, iz Njemačke su 2462 takva slučaja, a iz Hrvatske čak 1333.

Svaki peti neispravan

To znači da je svaki peti prijavljeni birač iz Hrvatske, a u 99 posto slučajeva to su hrvatski birači koji su nešto pogriješili ili je pak pogriješio SIP. Od toga je bilo 212 zahtjeva koji ne ispunjavaju uvjete za upis u Središnji birački popis, dok je 1121 prijava koja ne ispunjava uvjete za upis u izvod za glasovanje izvan BiH. Tako je Kata Abramović dostavila dokaz o identitetu i prebivalištu, ali nije potpisala prijavni obrazac. Kod Sofije Akrap dokaz o identitetu nije ispravan. Najčudnija su objašnjenja kod Božene, Ilije i Marka Anušića. Njima su svi dokumenti koje su dostavili bili, navodno, nečitki. Prema selekciji prijavljenih iz pojedinih općina, najviše ih je iz Prijedora – 3873, slijedi Banja Luka – 2273, Cazin – 2260, Sanski Most – 2031, Jajce – 1634, Gornji Vakuf – Uskoplje – 1202.

U Splitu preminuo novinar Vladimir Matjanić – DORH provodi izvide o smrti zbog sumnje na nesavjesno liječenje

Vladimir Matijanić, Indexov novinar, umro je u petak poslijepodne nakon što je danima tražio pomoć od splitskih liječnika. Prvi put je 2. kolovoza na hitnom prijemu Infektologije tražio da ga hospitaliziraju. No, poslali su ga kući. Njegova životna partnerica Andrea Topić, također Indexova novinarka, na Facebooku je detaljno opisala kako su dan prije njegove smrti i na dan smrti najmanje deset puta zvali bolnicu i Hitnu te tražili da ga hospitaliziraju. Navela je kako je Matijanić imao Sjogrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida. Topić je u objavi opisala koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta Hitnu pomoć te kako ga Hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a drugi put kad su došli, kada mu se stanje još pogoršalo, bilo je prekasno. “Javite se za pet dana ako ne bude bolje” i “Pišajte u lonac pored kreveta” su, među ostalim, savjeti koje su čuli od splitskih medicinskih djelatnika.

Izvor: Index

Kandidatkinja HNS BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto na obilježavanju 307. Sinjske alke

Danas se obilježava 307. Sinjska alka, povijesna i tradicionalna kulturna manifestacija i viteška igra koja se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske nematerijalne baštine. Alka se održava svake godine početkom kolovoza u spomen na 1715. i pobjedu Sinjana u bitci protiv Turaka, koji su željeli osvojiti Sinjsku tvrđavu.

Sinjska alka okupila je brojne visoke političke dužnosnike, kako iz RH, tako i EU i regije.

Uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, ministara iz Vlade RH i saborskih dužnosnika, Sinjska alka okupila je i predsjednika RH Milanovića, predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i mnoge druge. Kandidatkinja HNS BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto nazočila je na ovogodišnoj kulturno povijesnoj manifestaciji ispred krovne organizacije hrvatskog naroda u BiH.

Alkarski program krenuo je prijemom kod Vojvode na Alkarskim dvorima čime je započeo središnji dio programa.

Nakon odlasla na alkarsko trkalište uslijedila je smotra čime je 307. Sinjska alka i službeno krenula.

Nizozemski nogometaš nakon sudara s golmanom završio na respiratoru i bori se za život

Nizozemski nogometaš Donny van Iperen (27), koji inače igra za moldavski Zimbru iz Kišnjeva, sudario se s golmanom protivničke momčadi u susretu protiv Dinamo-Auta u drugom golu tamošnjeg prvenstva.

U 11. minuti susreta potrčao je nakon ubačaja u šesnaesterac, a golman ga je s ramenom udario u glavu. Nesretni Nizozemac pao je na travnjak te je ostao ležati, a liječnička ekipa odmah je utrčala na teren.

Nakon brze reakcije hitne pomoći, Iperena su prebacili u bolnicu u Tiraspolju gdje su ga smjestili na odjel intenzivne njege te su ga priključili na respirator, pišu 24sata.hr.

– U ovim teškim trenucima sve naše misli su uz Iperena. Nizozemac je prebačen u bolnicu u Kišinjevu i liječnici mu se bore za život. Donny, budi jak, svi se molimo za tebe – priopćili su iz kluba.

Van Iperen je od ove godine u Moldaviji, a prethodno je dvije sezone igrao za Karaiskakis, dok je u domovini nastupao za druge momčadi AZ-a i Cambuura, te Telstar i Go Ahead Eaglese.

Tragedija u BiH: Na ulici pronađeno tijelo muškarca

U sarajevskoj ulici Marcela Šnajdera na Koševu jutros je pronađeno tijelo muškarca.

Ovu informaciju su za portal “Avaza” potvrdili iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona.

– Jutros u 10:35 sati je pronađeno tijelo. Ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je konstatirala smrt. Obavješten je dežurni tužitelj i policijski službenici su na terenu. Očevid je još u tijeku – rečeno je za portal “Avaza” Operativnog centra MUP-a KM.

Još uvijek nije poznato kako je smrt nastupila.

Za tri godine trebali bi početi ili biti završeni projekti vrjedniji od 17 milijardi KM

Promatrano po godinama, najviše kandidiranih projekata trebalo bi biti realizirano tijekom 2024. godine. Najvrjedniji su kandidirani projekti iz oblasti energetike i cestogradnje

Ukupna vrijednost projekata uključenih u program javnih investicija Federacije BiH u iduće tri godine iznosi nešto više od 17,638 milijardi maraka, od čega se više od 10 milijardi odnosi na kandidirane projekte, 6,7 milijardi KM na projekte čija je provedba u tijeku i 872 milijuna KM na projekte sa statusom “odobren”, piše Večernji list BiH. Što se sve planira

Ti podaci nalaze se u nacrtu programa javnih investicija Federacije BiH za razdoblje 2023. – 2025. godine, koji će vjerojatno biti i prihvaćen kao Vladin dokument. Spomenuti kandidirani projekti su projekti za koje nisu osigurani izvori financiranja u trenutku izrade programa javnih investicija. Prema preferiranom načinu financiranja, većina kandidiranih projekata javnih investicija do 2025. godine ovisit će o inozemnim kreditnim sredstvima. Čak 6,8 milijardi trebalo bi osigurati iz inozemnih kredita, a preostale 3,2 milijarde iz svih ostalih. Pri tomu značajan iznos otpada i na vlastita sredstva – oko 1,4 milijarde maraka. Promatrano po godinama, najviše kandidiranih projekata trebalo bi biti realizirano tijekom 2024. godine. Najvrjedniji su kandidirani projekti iz oblasti energetike i cestogradnje. Tako su projekti izgradnje TE Banovići i novog bloka TE Kakanj premašili iznos od milijardu maraka (po projektu). Više od milijardu maraka vrijedan je i projekt izgradnje tunela Prenj na koridoru Vc. Zanimljivo je da je većina projekata prošla proceduru kandidiranja u prethodnim godinama, a da je u ovoj godini rangirano projekata u vrijednosti od 495 milijuna KM.

To je, inače, posao koji obavlja posebno Povjerenstvo za program javnih investicija FBiH. Što se tiče odobrenih projekata, to su oni projekti za čije je financiranje, nakon zaključka Vlade Federacije BiH, pokrenut proces osiguranja potrebnih sredstava. Njihova ukupna vrijednost viša je od 872 milijuna maraka, od čega bi najveći iznos trebao biti realiziran u 2023. godini. Svi ti projekti odnose se na izgradnju dionica autoceste na koridoru Vc, čime se samo potvrđuje da je ovo najznačajniji infrastrukturni projekt u Federaciji idućih godina. To su dionice Ozimica – Poprikuše, Putnikovo brdo – Medakovo te Mostar jug – Zvirovići. Projekti u provedbi su, pak, projekti za čije su financiranje, djelomično ili u potpunosti, osigurana domaća ili inozemna sredstva postala učinkovita i njihova je realizacija u tijeku. Domaća sredstva su proračunska sredstva Federacije, županija, gradova i općina, vlastita sredstva javnih poduzeća, sredstva fondova i domaćih banaka. Inozemna sredstva su krediti i donacije Svjetske banke, Europske investicijske banke, Razvojne banke Vijeća Europe, Europske banke za obnovu i razvoj, Njemačkog kreditnog zavoda za obnovu (KfW), Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Europske komisije, vlada pojedinih zemalja te drugih donatora.

Ukupna vrijednost projekata koji su u fazi provedbe nešto je veća od 6,7 milijardi maraka. U prethodnim godinama investirano je već 2,7 milijardi, a u idućim godinama planirano je investiranje još od 726 do 798 milijuna KM, ovisno o godini. Više od polovine ukupnog iznosa, odnosno vrijednosti projekata otpada na cestogradnju i energetske objekte.

Stanje u županijama

Najvrjedniji projekti trenutačno se realiziraju u Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji. Vrijednost onih u Tuzlanskoj je 1,9, a u Zeničko-dobojskoj županiji 1,8 milijardi maraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji započeti su projekti javnih investicija vrijedni 685 milijuna maraka. U Sarajevskoj županiji nešto manje – 673 milijuna, a u Hercegbosanskoj – 235 milijuna KM. Slijedi Unsko-sanska županija sa 195 te Bosanskopodrinjska županija sa 146 milijuna maraka započetih investicija. Na začelju su Srednjobosanska županija, gdje investicije vrijede 76 milijuna te Posavska i Zapadnohercegovačka županija, gdje javne investicije u fazi realizacije vrijede tek 18 odnosno 17 milijuna maraka.

I dalje vruće, ali je osvježenje na vidiku

Danas će biti sunčano i vruće vrijeme, ali koji stupanj hladnije, Uz temperature zraka koje će se u regiji kretati uglavnom od 28°C do 37°C.

Puhati će umjeren i pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu i većem dijelu Hercegovine povremeno jaka i vrlo jak bura i sjeverozapadni vjetar.

Početkom i sredinom sljedućeg tjedna očekuje se pad temperatura uz sve češću kišu, lokalne pljuskove i grmljavinu.

Pri tome se mora upozoriti da pri ovakvim uvjetima lokalno znaju nastati jake grmljavinske oluje, koje za kratko vremensko razdoblje znaju donijeti obilnije pljuskove uz kratkotrajne bujične poplave, jaku grmljavinu, grad (tuču) i prolazno jak i olujni vjetar.

Češće pojave grmljavinskih pljuskova i grmljavinskih oluja treba očekivati u većem dijelu Bosne, Hercegovine te zaleđu Dalmacije.

Stranica Vremenska prognoza za HR i BiH svakodnevna upozorava na izolirane grmljavinske oluje na Jadranskoj obali i otočnim dijelovima Jadrana mogle pridonijeti formiranju šumskih požara, što bi, ako se ti požari odmah ne ugase moglo dovesti do nastanka velikih požara katastrofalnih razmjera.

Tuga do neba: Poznat identitet smrtno stradalih u Bugojnu, jedan bio policajac

“Uslijed strujnog udara smrtno su stradali Nikica Radić i Pero Brzica, dok su povrede zadobili J.Š. (1963.) i Z.D.(1972.). Tragedija se desila tijekom tradiciolne manifestacije „Udurlijada“. Uviđaj na terenu obavljaju pripadnici PS Bugojno, a jedan od stradalih je njihov kolega”, javila je sinoć RTV Bugojno.

Kako se neslužbeno doznaje smrtno stadali su željeli osigurati dodatnu rasvjetu s obližnjeg elektro stupa. Preko aluminijskih ljestava koje su naslonili na stup došlo je do prenosa strujnog udara, tako da su dvojica smrtno stradali, dok su dvojica zadobili tjelesene povrede.

Mjesto tragedije posjetio je i načelnik Hasan Ajkunić, koji je izrazio žalost zbog ovog tragičnog dogadja.

“Svi smo potreseni smrću dvojice Bugojanaca i gubitak je ovo za cijeli grad. Obiteljima stradalih izražavam najdublju sućut u svoje, ali i u ime sugrađana, a povrijeđenim želim što brži oporavak. Dan sahrane stradalih bit će i Dan žalosti u Bugojnu”, istaknuo je načelnik Ajkunić.

Povrijeđeni su prevezeni u Bolnicu Travnik, a nakon pregleda vraćeni su u Bolnicu Bugojno, javila je RTV Bugojno.

Šef EU misije na Kosovu: Napadi na policiju moraju prestati, pojačat ćemo patrole

Šef Eulexa, misije vladavine prava EU na Kosovu, Lars-Gunnar Wigemark reagirao je na napade na kosovsku policiju vatrenim oružjem. Napad se dogodio na jezeru Gazivoda, a Wigemark poručuje da ti napadi moraju prestati.

“Pucnjava u jezeru Gazivode je također napad vatrenim oružjem na kosovsku policiju. Nitko nije ozlijeđen, ali ovi napadi nisu samo opasni već su kaznena djela i moraju se odmah zaustaviti. Eulex će pojačati svoje patrole u tom području“, napisao je Wigemark, prenosi N1 Srbija.

Kurti: Kriminalne grupe napadaju našu policiju

Kosovski premijer Albin Kurti također se oglasio o napadu.

“Ovo je drugi put u manje od tjedan dana da kosovsku policiju napadaju kriminalne grupe na sjeveru naše zemlje”, napisao je Kurti na Facebooku te dodao da slijedi istraga o ovom događaju.

Policija je jučer oko 11:25 napadnuta vatrenim oružjem dok je postavljala patrolni čamac u jezeru Gazivoda u gradu Zubin Potok.

ESCOBAR: Rata u BiH neće biti, SAD i Kvinta podržavaju nametanje izmjena Izbornog zakona

Gabriel Escobar, specijalni predstavnik američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan održao je jučer online brifing za novinare iz regije na kojem je bilo riječi o aktuelnim temama na Zapadnom Balkanu, uključujući nedavne tenzije na relaciji Srbije i Kosova, ali i odlukama visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Osudio je zapaljivu retoriku koja je proizišla nakon odluka visokog predstavnika, te ponovio kako rata u Bosni i Hercegovini neće biti.

Na pitanje podržava li Ured visokog predstavnika i namjere da nametne izmjene izbornog zakonodavstva, te da prokomentira reakcije u javnosti, uključujući i onu lidera SDA Bakira Izetbegovića, Escobar je istaknuo podršku SAD i zemalja Kvinte ulozi visokog predstavnika kao važnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podržavamo odluku o nametanju izmjena izbornog procesa

– Što se tiče nedavne odluke o nametanju izmjena izbornog procesa, mi ih podržavamo. Te će promjene eliminirati govor mržnje, regulirat će korištenje javnih resursa za stranačku korist i stvoriti određenu transparentnost u procesu – kazao je Escobar.

Kako je dodao, on s čime se ne slaže su retorike koju su neke političke stranke koristile kao rezultat toga.

– Izbore trebamo iskoristiti kao priliku za jačanje demokracije u Bosni i Hercegovini i stvaranje mirne tranzicije vlasti između onih koji su izabrani i onih koji nisu izabrani – kazao je Escobar.

Dužnosnik State Departmenta, kako prenosi Avaz, oštro je opovrgnuo insinuacije o mogućem sukobu.

– I stoga odbacujemo bilo kakve reference na sukobe, na rat. Moram još jednom ponoviti da rata u Bosni i Hercegovini neće biti. Međunarodna zajednica je jedinstvena u zaštiti sigurnosti Bosne i Hercegovine. Imamo mirovne snage. Te mirovne snage će ostati. Stoga potičem čelnike političkih stranaka na svim stranama da se suzdrže od komentara koji podižu napetosti u zemlji – rekao je on.

Na pitanje o ruskom utjecaju u regiji, te naporima te zemlje, kako sugeriraju neki dužnosnici u regiji, da destabilizira Zapadni Balkan posebno Kosovo i BiH, Escobar je odgovorio da se rješenje za trajnu stabilnost mora pronaći unutar same regije.

Destabilizirajući faktor nekih političara

Vjeruje kako uz vrlo malo izuzetaka, ono što se događa na Balkanu jeste rezultat faktora koji se događaju u regiji. Kao primjer navodi tenzije između Srbije i Kosova, ističući potrebu predstavnika Beograda i Prištine da nastave dijalog u Bruxelesu pod pokroviteljstvom EU te riješe problem kroz dijalog.

– Rusija pokušava igrati ulogu, ali ta uloga nije toliko važna koliko destabilizirajući faktor nekih političara i nekih aktera koji djeluju unutar samog Zapadnog Balkana – naveo je Escobar.

U zaključnom dijelu izlaganja, Eskobar je poručio kako u Bosni i Hercegovini očekuje “slobodne, poštene i otvorene izbore, i formiranje vlasti nakon toga”.

On je najavio i skoru posjetu zemljama Zapadnog Balkana.

Zapad uznemiren sve većom suradnjom Erdogana i Putina: Pažljivo promatramo

Zapadne države sve više su uznemirene zbog produbljivanja ekonomske suradnje između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i ruskog lidera Vladimira Putina.

Šest zvaničnika zapadnih država rekli su u izjavi za Financial Times da su zabrinuti zbog obećanja koje su jedan drugom dali turski i ruski lider za širenje saradnje u trgovinskom i energetskom sektoru nakon četvorosastnog susreta u Sočiju.

Neimenovani zvaničnik EU naveo je da blok sve pažljivije posmatra tursko-rusku saradnju i izrazio zabrinutost da Turska sve više postaje platforma za trgovinu sa Rusijom.

Drugi dužnosnik je ponašanje Turske prema Rusiji opisao kao “veoma oportunističko” i kako nastoje da Turcima “skrenu pozornost na zabrinutost”.

Jedan višerangirani dužnosnik sugerirao je kako bi zemlje mogle pozvati svoje tvrtke i banke da se povuku iz Turske ukoliko bi predsjednik Erdogan ispunio obećanja data jučer.

On je istaknuo kako bi zemlje koje su uvele sankcije Rusiji mogle djelovati protiv Ankare tako što će pozvati “zapadne tvrtke da se povuku iz Turske ili da smanje svoje veze s tom državom usljed rizika koji bi bio stvoren proširenjem veza te države sa Rusijom”.

Međutim, tu sugestiju su odbacili drugi dužnosnici koji smatraju kako to ne bi funkcioniralo u praksi ni u pravnom osnovama.

Turska je duboko integrirana u zapadni financijski sustav i brendovi od “Coca-cole” i “Forda” do “Boscha” i “BP” dugo u toj zemlji imaju ogranke i vode veoma unosne operacije.

Trojica europskih dužnosnika u razgovoru za britanski dnevnik istakli su kako u Bruxellesu još nije bilo službenih razgovora o mogućim posljedicama za Tursku zbog produbljenja odnosa sa Rusijom.

Bugojno: Smrtno stradale dvije osobe uslijed strujnog udara

Na području Udurlija kod Bugojna smrtno su stradale dvije osobe inicijala P.B i N.R. a dvije osobe su teže povrijeđene.

Lako neslužbeno saznaje portal bugojno-danas.info do nesreće je došlo uslijed strujnog udara. Očevid je u tijeku.

Kiseljak.info

Otkazana utakmica Atletica i Juventusa u Izraelu, na njoj je trebao braniti Ivo Grbić

Atletico Madrid, s rezervnim hrvatskim vratarom Ivom Grbićem, neće u nedjelju igrati prijateljsku utakmicu s Juventusom u Izraelu jer je utakmica otkazana zbog sigurnosnih razloga.

“S obzirom na aktualnu sigurnosnu situaciju, utakmica koja se trebala igrati u nedjelju na Bloomfield stadionu u Tel Avivu je otkazana”, priopćio je Atletico, lani trećeplasirani klub španjolskog prvenstva.

Izraelski zrakoplovi napali su u subotu okupirano palestinsko područje Gazu pa su palestinski militanti odgovorili ispaljivanjem raketa prema izraelskim gradovima. Borbe traju drugi dan nakon više od godinu relativnog zatišja duž granice.

Atletico se priprema za početak sezone 15. kolovoza kada u prvom kolu prvenstva gostuje u madridskom predgrađu Getafe kod istoimenog protivnika. Susret s Juventusom, lani četvrtim u talijanskom prvenstvu, trebao mu je biti generalna proba, piše Gol.hr.

Crveno-bijeli su u prvoj pripremnoj utakmici svladali u gostima trećeligaša Numanciju 0:4 a Grbić je branio u drugom poluvremenu. U pobjedi 1:0 nad Manchester Unitedom ostao je na klupi za pričuve jer je čitav susret branio slovenski vratar Jan Oblak.

U četvrtak je Grbić opet branio u drugom poluvremenu u pobjedi 4:1 kod Cadiza, a trebao je nastupiti i protiv Juventusa.

Ivo Grbić (26) se priključio pripremama Atletico Madrida nakon što je prošlu sezonu proveo na posudbi u francuskom prvoligašu Lilleu.

Šefik Džaferović uputio telegram sućuti poljskom predsjedniku

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputio je telegram sućuti poljskom predsjedniku Andrzej Dudi nakon što je autobus poljskih registarskih oznaka jutros izletio s autoputa A4 Zagreb – Goričan.

Putnici su išli u Međugorje, a pretpostavlja se da je vozač zaspao tijekom vožnje. Tom prilikom je poginulo najmanje 12 putnika, dok ih je više od 40 povrijeđeno. Strahuje se da broj poginulih nije konačan, jer postoji mogućnost da se neki od preminulih još nalaze ispod autobusa.

– Sa dubokim žaljenjem primio sam vijest o neprocjenjivom gubitku ljudskih života u strašnoj prometnoj nesreći poljskog autobusa, u blizini Varaždina u Republici Hrvatskoj. Uime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i u svoje ime upućujem izraze najiskrenijeg sućuti vama, obiteljima poginulih i Vladi Republike Poljske – napisao je Džaferović u telegramu sućuti.

Dragan Čović uputio telegram sućuti predsjedniku i premijeru Republike Poljske

Povodom jutrošnje stravične prometne nesreće u Republici Hrvatskoj, u kojoj su tragično nastradali i povrijeđeni državljani Republike Poljske, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović uputio je telegram sućuti predsjedniku Republike Poljske Andrzeju Dudi i predsjedniku Vlade Republike Poljske Mateuszu Morawieckom.

– Sa velikom tugom i žaljenjem nas je zatekla vijest o stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila jutros u Republici Hrvatskoj, u kojoj su na putu prema Međugorju, tragično nastradali državljani Republike Poljske.

Vama, obiteljima i prijateljima nastradalih, kao i cjelokupnom narodu Republike Poljske, u ime hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine i u svoje osobno izražavam duboku sućut i suosjećanje u ovim teškim trenutcima.

Neka dragi Bog podari vječni mir i spokoj nastradalima, a povrijeđenima brz oporavak.

Molim Vas da izraze iskrene sućuti prenesete obiteljima tragično nastradalih – kaže se u brzojavu sućuti zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, priopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Sudarile se dvije brodice u Istri, poginula Njemica

U sudaru dvaju plovila kod rta Kamenjak pokraj Premanture poginula je 44-godišnja njemačka državljanka, priopćila je Policijska uprava istarska.

Plovila su se sudarila oko 11:20.

Jedno plovilo na kojem je bilo šest osoba je potonulo i pritom je 44-godišnja njemačka državljanka poginula.

Starija ženska osoba prevezena je u pulsku bolnicu.

Oba plovila koja su sudjelovala u nesreći u vlasništvu su njemačkih državljana.

Očevid je još u tijeku pa će uzroci nesreće i smrti njemačke državljanke biti poznati nakon njegovog okončanja.

(Video) Iz grada se vratila na selo i uživa u domćoj proizvodnji

Na Kupresu je održan sajam rukotovorina i domaćih proizvoda na kojem je nazočilo nekoliko izlagača. Među izlagačima je i novinarka Valentina Duvnjak koja se vratila na selo kako bi uživala u domaćim proizvodima i prirodi kako i sama kaže.

Objavljeno tko su putnici iz poljskog busa, išli su u Međugorje

SVI stradali u slijetanju autobusa poljskih registarskih oznaka kod Brezničkog Huma su poljski državljani, potvrdila je poljska novinska agencija PAP, pozivajući se na poljsko ministarstvo vanjskih poslova.

“U ovom trenutku to možemo potvrditi”, rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova te dodao da je “autobus varšavskih registarskih oznaka”.

Dvanaest osoba je poginulo, a više od 40 je ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja se oko 5:40 ujutro u subotu dogodila na autocesti A4 kod Brezničkog Huma u smjeru Zagreba, kada je s kolnika sletio autobus poljskih nacionalnih registarskih oznaka koji je prevozio putnike na hodočašće u Međugorje.

“Autobus je išao iz mjesta u blizini Varšave, prema nekim informacijama radi se o grupi koja je planirala ići na hodočašće u Međugorje”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar Davor Božinović.

I poljski je premijer Mateusz Morawiecki potvrdio da se radi o hodočasnicima koji su išli u Međugorje.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je nakon tragične nesreće u Hrvatsku uputio ministra zdravstva Adama Wojciecha Niedzielskog i zamjenika ministra vanjskih poslova Marcina Przydacza, a s njima također putuju i medicinari i psiholozi, prenosi PAP.

Hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova izrazili su sućut svojim poljskim kolegama.

Premijer Andrej Plenković razgovarao je u subotu s poljskim kolegom Morawieckim povodom prometne nesreće kod Brezničkog Huma te u ime hrvatske vlade izrazio sućut obiteljima poginulih.

“U ime vlade izrazio sam sućut obiteljima poginulih, izvijestivši da su sve službe anagažirane i da se ozlijeđenima pruža pomoć”, napisao je Plenković na Twitteru.

Šef diplomacije Gordan Grlić Radman je povodom tragične prometne nesreće poljskog autobusa izrazio sućut poljskom šefu diplomacije Zbigniewu Rau. Grlić Radman je “iskazao nadu u brz oporavak unesrećenih”, te naglasio da “nadležne službe pružaju svu potrebnu pomoć”.

“Hrvatski narod solidaran je s Poljskom i njenim građanima”, napisao je Grlić Radman na Twitteru.

Netočna informacija da su 43 osobe ozlijeđene

Kako je doznao Index, točna je informacija da su 33 bile ozlijeđene, od toga je jedna osoba preminula u KBC-u Zagreb. 11 ljudi je na mjestu preminulo. 32 osobe su u ovom trenutku u bolnici. Zasad se zna da su u autobusu ukupno bile 44 osobe, a nakon što se podigne autobus utvrdit će se je li još netko ostao pod autobusom.

Netočne su, dakle, informacije koje su se počele pojavljivati u medijima da je ozlijeđeno 43 ljudi

Hrvatska nabavlja vojni brod vrijedan pola milijarde eura

Hrvatska nabavlja vojni brod od 500 milijuna eura, dvostruko duži od Petra Krešimira IV.

Radit ćemo na nabavi višenamjenskog borbenog broda – istaknuo je jučer u svojem govoru u Kninu premijer Andrej Plenković govoreći o planovima budućeg opremanja Hrvatske vojske. To je prvi put da je iz vlade službeno potvrđeno da se ide u projekt nabave vojnog broda klase korveta za potrebe Hrvatske ratne mornarice.

Prema neslužbenim informacijama, stručnjaci mornarice već dulje vrijeme rade na definiranju tehničkih karakteristika broda te njegove namjene, a isti bi se trebao naći u novom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga. Kako doznajemo, išlo bi se na gradnju nove korvete, što znači da otpadaju ranije inicijative za nabavom polovnog broda.

Načelnik Glavnog stožera admiral Robert Hranj krajem prošle godine najavio je nabavu višenamjenskog broda lake korvete koja bi bila namijenjena površinskom, protupodmorničkom te protuzračnom i proturaketnom ratovanju.

Stožerni brod

Sam brod je zamišljen kao budući stožerni brod HRM-a koji bi bio namijenjen zaštiti državne granice, ali bi HRM s njime dobio mogućnost isplovljavanja na Sredozemlje, pa čak i na oceane. Bio bi to i najveći brod Hrvatske ratne mornarice, dužine oko 100 metara. Usporedbe radi, raketna topovnjača Petar Krešimir IV. dugačka je 54 metra.

Prema admiralovim riječima, ovaj tip broda u redove mornarice mogao bi ući u razdoblju između 2025. i 2030. godine. Korveta je klasa broda dužine oko 100 metara opremljena s nekoliko topova srednjeg i malog kalibra te projektilima zemlja-zemlja i zemlja-zrak te protupodmorničkim naoružanjem.

Osim toga, ima mogućnost primiti i jedan mornarički helikopter. Razvoj, gradnja i opremanje ovakvog broda izuzetno su skupi te sa sobom nose mnogobrojne rizike. Stoga se procjenjuje da bi Hrvatska išla na ugovaranje nekog postojećeg projekta s pouzdanim partnerom. U ovom trenutku na europskom tržištu cijena nove korvete kreće se između 400 i 500 milijuna eura, što uključuje gradnju i opremanje broda.

Danas posljednji ispraćaj tragično stradalih u Grudama

Stradali u zločinu koji se dogodio u četvrtak ujutro u Gorici kod Gruda Velimir Velo Bušić (63) i Mate Grizelj (35) bit će pokopani u subotu 6. kolovoza u mjestu Gorica.

Posljednji ispraćaj Mate Grizelja bit će u 16.00 sati na mjesnom groblju Gorica Sovići, dok će ispraćaj Velimira Vele Bušića biti na groblju svetog Stjepana u Gorici u 18.30 sati.

Podsjetimo, u pucnjavi koja se dogodila u četvrtak u 2 sata iza polnoći u mjestu Gorica u općini Grude, ubijene su dvije i ranjene još dvije osobe.

Povodom okrutnog ubojstva Velimira Bušića i Mate Grizelja, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj 6. kolovoza proglasio je Danom žalosti na području te općine.

Novi detalji stravične nesreće: Najmanje 11 mrtvih i 25 teško ozlijeđenih

Jutros, oko 6.25 sati, u Sikirevcima (Brodsko-posavska županija) se dogodila prometna nesreća (slijetanje automobila s kolnika) u kojoj su dvije osobe smrtno stradale, dok su tri osobe ozlijeđene i prevezene vozilima Hitne medicinske pomoći na liječenje. Policijski službenici su osigurali mjesto događaja i fizički reguliraju promet. – javlja 24sta.hr

Nastavlja se daljnji rad policijskih službenika i obavljanje očevida u suradnji sa Općinskim državnim odvjetništvom kojim će se utvrditi činjenice i okolnosti nastanka prometne nesreće.

Više osoba poginulo je, a veći je broj teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se oko 5,40 sati dogodila na autocesti A4 u smjeru Zagreba, između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec, kada je s kolnika sletio autobusa poljskih nacionalnih registarskih oznaka, izvijestila je policija.

Neslužbeno doznaje Hina da je 11 osoba smrtno stradalo.

Iz PU varaždinske kratko su priopćili da je na mjestu nesreće, uz policijske službenike iz varaždinske i zagrebačke policijske uprave, angažirano više ekipa hitne pomoći i vatrogasnih ekipa iz obje županije.

Promet autocestom A4 u smjeru Zagreba teče jednim kolničkim trakom uz regulaciju policijskih službenika.

Identificirana osoba koja je napala službeni automobil u Mostaru

Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je da je identificirana osoba koja je u Mostaru napala i oštetila službeno vozilo Kabineta predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović.

On je naveo kako je osoba, koju je identificirala policija HNŽ-a, odranije poznata policiji, te da će biti procesuirana u skladu sa zakonom

Lukač je rekao novinarima u Banja Luci da je ta osoba službenom automobilu prepriječila put, izašla iz vozila i otkinula rotaciju. On je dodao kako vozilo koje je napadnuto nije bilo u pratnji predsjednice Srpske Željke Cvijanović, odnosno da nije riječ o koloni vozila.

“Riječ je o automobilu koji se inače koristi za pratnju predsjednice Srpske, ali je ovog puta samostalno, pod rotacijom, vozilo mnogo ranije upućeno na mjesto gdje predsjednica treba stići”, pojasnio je Lukač.

Tko će sve sudjelovati na izborima? SIP objavio kompletne kandidacijske liste

Središnje izborno povjerenstvo BiH danas je na web stranici objavilo kompletne kandidacijske liste. Opći izbori zakazani su za 2. listopada, a građani biraju članove Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH, entitetskih parlamenata kao i zastupnike županijskih skupština.

Kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda su Denis Bećirović, Bakir Izetbegović i Mirsad Hadžikadić, javlja N1.

Iz reda hrvatskog naroda tu su Borjana Krišto i Željko Komšić.

I iz reda srpskog naroda na listi su Borislav Bijelić, Željka Cvijanović, Mirko Šarović, Vojin Mijatović i Nenad Nešić.

Kompletne liste za izbore pogledajte OVDJE

Mostar, Livno, Tuzla, Neum… samo neke od top destinacija za odmor

BiH je bogata turističkim sadržajima što prepoznaju milijuni stranih gostiju koji svake godine godišnje odmore provode baš u ovoj zemlji, a nerijetko se i vraćaju

Kako bi motivirali građane da što više vremena provode u FBiH i upoznaju se s ljepotama zemlje te da barem dio godišnjih odmora potroše obilazeći kulturno-povijesnu baštinu BiH kupajući se u našim rijekama i jezerima i sudjelujući u adrenalinskim sportovima na domaćem terenu, Vlada FBiH ove se godine odlučila na vaučere pomoći, odnosno poticaja u visini od 200 KM svima onima koji izraze želju posjetiti turističke destinacije BiH, piše Večernji list BiH. Iako domaćem stanovništvu to zvuči nevjerojatno, BiH je puna turistički primamljivih destinacija o kojima sanjanju milijuni stranaca.

Turistički potencijali

Kako bismo olakšali izbor, donosimo neke od tih destinacija, dio njih je i mrežna stranica “Odmori u BiH” proglasila najpoželjnijima. Naravno, tu su još i brojni drugi skriveni prirodni te kulturni biseri kojima ova zemlja obiluje. Među destinacijama koje bi trebalo posjetiti su četiri nacionalna parka u BiH – Una, Sutjeska, Kozara i Drina. Mostar se već godinama, jednako kao i Sarajevo, prometnuo među najpoželjnije turističke destinacije ove zemlje. Posjet Mostaru ne podrazumijeva samo obilazak Starog mosta i uže jezgre – ovaj grad nudi mnogo više i od fantastične gastronomske ponude boravka na Neretvi i Radobolji. Tu je i šetnica na Fortici iznad Mostara. Staklena staza s metalnom konstrukcijom u obliku potkovice izdignuta je 15 m iznad tla i ukupne je duljine 42 m. A za one željne avanture nezaobilazna atrakcija je 570 m dug zipline s kojega se pruža nevjerojatan pogled na Mostar. Baščaršija, Sebilj česma, Sahat kula, Gazi Husrev-begova džamija, katedrala Srca Isusova, Latinski ili Principov most… samo su neki od razloga za posjet Sarajevu, gradu u kojem se susreću istok i zapad ili mjesto gdje se sudaraju dvije kulture ili dvije tradicije. Prokoško jezero smješteno na oko 22 km udaljenosti od središta Fojnice, na planini Vranici, na gotovo 1650 m nadmorske visine izrasta u sve veću turističku atrakciju. Da biste došli do ovog prirodnog dragulja, morate prijeći oko 15-ak km makadamskog puta zbog čega nerijetki odustanu, ali oni uporni dolaskom do jezera shvate da je vrijedilo. Ponajviše zbog geografske određenosti Ljubuški se doima vrlo zanimljivom opcijom za putovanje vikendom. U blizini je vodopad Kravica čija je ljepota nadaleko poznata jer je izabran među 20 najljepših mjesta u Europi, a građani BiH za života ga moraju posjetiti kada već to čine milijuni inozemnih turista. U ovom gradu smješten je i najstariji muzej u BiH, zanimljiva tvrđava hercega Stjepana Kosače, rimski logor Bigeste i još mnogo toga što vrijedi vidjeti. Neum, jedini bh. gradić na moru svake godine iznova privlači sve veći broj turista.

Prirodne ljepote

Novoizgrađena cesta koja do ovog grada vodi preko Stoca prolaznike mami da obiđu i ovu malenu, ali kulturnom baštinom bogatu hercegovačku općinu. Tu je i Ravno. Smješteno na putu prema Neumu, s jedne strane kamen i krš, s druge Hutovo blato i Popovo polje, a vaše oči upijat će svu ljepotu tog pejzaža. U Ravnom je i pećina Vjetrenica, naselje Zavala s dva nacionalna spomenika i ostaci nekadašnje pruge kojom je ordinirao čuveni “Ćiro”. Turističko naselje Ivanica autentično je kao nekadašnji “kaubojski grad” gdje su snimani kadrovi filma Winnetou. Za one koji više preferiraju odmor u planinama, preporučuje se posjetiti Livno.Na prostranstvima netaknute prirode Livanjskog polja danas galopiraju krda divljih konja, potomci pitomih koje su stanovnici livanjskih sela, nakon razvoja mehanizacije za obradu polja, pustili u divljinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Stoga ne čudi kako veliki broj domaćih i stranih turista dolazi uživati u prizoru divljih krda konja koji, kao malo gdje u Europi, žive potpuno slobodni u prirodi. Cincar je najveća planina s 2006 m nadmorske visine i ispod nje uglavnom obitavaju livanjski konji. Blidinje, magični park prirode, nalazi se na sjeveru Hercegovine, a plijeni netaknutom prirodom, bogatom i raznovrsnom florom i faunom. Ova prirodna oaza prostire se na 358 km2 u podnožju planina Čvrsnice i Vrana i jedna je od najljepših prirodnih cjelina na području BiH. Vodopad u Jajcu neće ostaviti nikoga ravnodušnim, međutim, to nije jedino što nudi ovaj kraljevski grad. U Jajcu postoji 30 nacionalnih spomenika. Na svega 5 km od Jajca nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero, a svoj nastanak mogu zahvaliti transformaciji toka rijeke Plive i najveća su prirodna akumulacija u BiH. Jezera nude brojne mogućnosti za rekreaciju, od ribolova, vožnje kajaka, kanua ili pedaline, plivanja, odbojke, vožnje bicikla ili šetnje. Ramsko jezero nerijetko se nađe na listi najljepših u Europi zbog čega vrijedi obići ovaj prirodni biser smješten između planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Nezaboravan doživljaj je kupanje u slanim jezerima. Tuzla, koja je dobila ime po turskoj riječi za sol, može se pohvaliti činjenicom da na svom području ima čak tri slana Panonska jezera, čija voda ima ljekovita svojstva. Tuzlanska slana jezera jedinstvena su ne samo na Balkanu nego i u Europi, što predstavlja veliki turistički potencijal. I Konjic i Jablanica nude mnoštvo sadržaja. Kupanje na Boračkom jezeru, pecanje na Glavatičevu, rafting na Neretvi ili posjet Titovom bunkeru samo su neke od ponuda. Tu su i Čapljina, Međugorje, Grude… Mnoštvo je mogućnosti zbog kojih vrijedi iskoristiti Vladin vaučer i odmor provesti u BiH. Vaučer u iznosu od 200 KM dijelit će se preko internetskih platformi kao što su ekupon, kupi.ba, odmoriubih.ba i sličnim platformama koje prodaju turističke pakete u FBiH.

Prema riječima resorne ministrice Edite Đapo, svatko tko plati karticom, dobit će vaučer od 200 KM, dok je najmanji paket 250 KM. Ovaj će program trajati dok se ne potroše 2 mil. KM koje je Vlada izdvojila.

Isto ono što Nijemac može kupiti za 18 KM, stanovnik BiH treba platiti 28,65 KM

Uz ionako loš standard, svakodnevni rast cijena sve veći broj stanovnika ove zemlje gura u siromaštvo i neimaštinu. Kupuje se samo ono najosnovnije…

Nakon prvotnog šoka zbog nestašice, a zatim višestrukog rasta cijena ulja i brašna, tržište u Njemačkoj se stabiliziralo, piše Večernji list BiH.

Zašto je sve skuplje

Police u trgovinama su napunjene, a cijene vraćene na one od prije početka ukrajinsko-ruskog sukoba. Dakle, Nijemci, prema istraživanjima tržišta i pisanjima tamošnjih medija u svojim trgovinama kilogram brašna ne plaćaju ni jednu marku, točnije svega 0,90 KM, a litru ulja 3,60 KM. Dva kilograma pilećih bataka u ovoj zemlji stoje oko 10 KM, čokolada Milka od 300 grama četiri KM, dvije litre gaziranog soka dvije KM, maslac 4,50 KM.

Pakiranje od 18 jaja prve klase Nijemci će platiti sedam KM, a veliko pakiranje deterdženta za pranje rublja, dovoljno za 130 pranja, svega 40 KM. Pakiranje od osam sladoleda u ovoj zemlji stoji nešto više od tri KM, kilogram paniranih pilećih odrezaka 12 KM, dok je kilogram kobasica oko 11 KM. Veliko pakiranje pudinga Monte od 400 grama Nijemci, prema izjavama, trenutačno mogu kupiti za svega tri KM, a u BiH se za taj novac može kupiti tek 150 grama ovog djeci omiljenog deserta.

U trgovinama u BiH potpuno je drugačija slika. Uz ionako loš standard, svakodnevni rast cijena sve veći broj stanovnika ove zemlje gura u siromaštvo i neimaštinu. Kupuje se samo ono najosnovnije, a neke kategorije društva, poput umirovljenika, primorane su kupovati samo na komad. Naime, kilogram brašna u domaćim je trgovinama i više nego dvostruko skuplji od trgovina u Njemačkoj – ovisno o proizvođaču, ali prelazi dvije KM. Cijena litre ulja, ovisno o proizvođaču i trgovini, kreće se od pet do 6,50 KM. Kilogram pilećih bataka stoji i do 8 KM, a čokolada Milka od 270 grama nerijetko je u trgovinama, osim promo akcija, i do sedam KM. Dvije litre gaziranog soka u Njemačkoj su 2 KM, a u trgovinama u BiH 2,50 KM. Zanimljiva je i cijena maslaca. Naime, pakiranje koje u Njemačkoj stoji 4,50 KM – u BiH je sedam KM. Pakiranje od 15 komada jaja je oko pet KM. Jedan sladoled na štapiću u BiH stoji oko jednu KM i više, ovisno o proizvođaču, a za osam bi trebalo izdvojiti osam KM. Deterdžent za rublje za 80 pranja u trgovinama u BiH prodaje se po cijeni od 30 KM. Iz navedenog je vidljivo kako na samo pet namirnica Nijemac, u odnosu na stanovnika BiH, može napraviti značajnu uštedu prilikom samo jedne kupnje. A o dugoročnoj uštedi na ovakvim cijenama suvišno je i govoriti. Prema ovim izračunima za kilogram brašna, litru ulja, 250 grama maslaca, jednu čokoladu i kilogram bataka Nijemac treba izdvojiti 18 KM, dok, s druge strane, stanovnik BiH te namirnice ne može kupiti (prema cijenama određenih artikala i proizvođača) bez 28,65 KM.

Prednjači prema dolje

Usporedbe radi, prosječna plaća u Njemačkoj je 3427 eura, dok je u BiH oko 500 eura. Kada je riječ o vraćanju cijena na staro u Njemačkoj, treba naglasiti kako je to rezultat mjera koje su donesene na inicijative tamošnjih vlasti. Od početka godine Njemačka je uvela tri seta protuinflacijskih mjera. Smanjen je porez na gorivo za gospodarstvo, uvedene su subvencije za tvrtke koje su pogođene stanjem na tržištu koje je izazvala agresija na Ukrajinu, kao i porezne olakšice. U BiH još uvijek nema konkretnih mjera koje bi smanjile divljanje cijena osnovnih životnih namirnica. Potrošačka je košarica primjerice u lipnju ove godine iznosila 2640,21 KM, od čega je samo za prehranu bilo potrebno izdvojiti čak 45,70% posto od ukupnih sredstava ili oko 1200 KM. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH navode kako je za svibanj 2022. godine potrošačka košarica četveročlane obitelji iznosila 2639,48 KM, dok bi tekućeg, ali i idućeg mjeseca, prema procjenama, iznos košarice mogao biti i viši.

Stravična nesreća: Poljski autobus sletio s autoceste između Zagreba i Varaždina, više putnika je poginulo

Na autocesti A4 sletio je autobus poljskih registarskih oznaka. U nesreći je više ljudi poginulo.

Poginulo je više ljudi u prometnoj nesreći koja se dogodila oko 5:40, na autocesti A4 u smjeru Zagreba.

“U tijeku je izvlačenje unesrećenih iz autobusa, radi se o teškoj prometnoj nesreći. Više osoba je smrtno stradalo, a više ih je ozlijeđeno, za sada još uvijek ne možemo govoriti o točnim brojevima”, kazao je za DNEVNIK.hr glasnogovornik PU varaždinske Matko Murić.

Prema prvim informacijama varaždinske policije, na dijelu autoceste između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec sletio je autobus poljskih registarskih oznaka.

“Prema dosadašnjim informacijama u prometnoj nesreći je više osoba smrtno stradalo te je veći broj teško ozlijeđenih. Na mjestu događaja je uz policijske službenike PU varaždinske i PU zagrebačke angažirano više ekipa Zavoda za hitnu medicinu s područja Varaždinske županije i Zagreba, kao i više ekipa vatrogasaca iz obje županije”, stoji u policijskom priopćenju.

Promet autocestom u smjeru Zagreba odvija se jednim kolničkim trakom.

Doživotni zavjeti školskih sestara franjevki u Fojnici

Na blagdan Gospe od Anđela, u utorak 2. kolovoza u franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici tijekom svečanog misnog slavlja s. Andreja Lukenda i s. Vesna Bošnjak položile su doživotne redovničke zavjete.

Na blagdan Gospe od Anđela, u utorak 2. kolovoza 2022., u franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici tijekom svečanog misnog slavlja u 11 sati članice Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja s. Andreja Lukenda i s. Vesna Bošnjak položile su doživotne redovničke zavjete, objavljeno je na mrežnoj stranici ssf.hr.

Euharistijsko slavlje predslavio je fra Nikica Vujica, OFM, u koncelebraciji s fra Mariom Katušićem, gvardijanom fojničkog samostana, fra Mirkom Majdandžićem, župnikom u župi Brestovsko i drugim svećenicima. Slavlju su nazočile mnoge sestre, rodbina i prijatelji sestara zavjetovanica te brojni župljani.

U svojoj homiliji fra Nikica je istaknuo da su Isusovi učenici pozvani najprije da ga gledaju i slušaju, da provode dane i noći s Isusom i da razgovaraju s njim kako bi ga onda mogli donijeti drugima, kako bi bili vjerodostojni. „Moraju najprije biti s njim da bi mogli govoriti o njemu. To posebno važi za sve one koje Bog poziva da ga slijede u posvećenom životu“, kazao je fra Nikica potom citirajući papu u miru Benedikta XVI.: „Mi nismo slučajno na zemlji, svaki je od nas plod Božje promisli, svaki je od nas željen, voljen i nužan. Nema ništa ljepše no biti zahvaćen evanđeljem, iznenađen evanđeljem, Kristom. Nema ništa ljepše nego upoznati Krista i drugima govoriti o svom prijateljstvu s njim“. Fra Nikica je kazao kako su s. Vesna i s. Andreja upravo zbog toga ovdje, da svojim životom posvjedoče ovoj divnoj istini. Istaknuo je da njihovo ‘hoću zauvijek’ snažno dopire do svakoga nazočnog i da vjeruje da će ono dotaknuti i one mladiće i djevojke koji se još uvijek ‘otimaju’ Božjem pozivu. Svoju propovijed završio je riječima sv. Franje: „Ja sam učinio svoje. Neka vas Krist pouči o onom što je vama činiti“.

Nakon homilije uslijedio je dirljiv čin prostracije sestara zavjetovanica uz pjevanje litanija Svih svetih. Nakon toga s. Vesna i s. Andreja izrekle su obrazac zavjetovanja kojim su obećale doživotno živjeti u siromaštvu, poslušnosti i čistoće u Družbi Školskih sestara franjevki Krista Kralja. Zavjete je primila s. Željka Dramac, provincijska predstojnica u nazočnosti i svjedočenju dviju zavjetovanih sestara – s. Mire Bliznac, zamjenice provincijske predstojnice i s. Radmile Ilinović, odgajateljice sestara juniorki.

Na kraju euharistijskog slavlja zavjetovanim sestrama obratila se s. Željka Dramac čestitajući im što su se odlučile predati Zajednici cijelim srcem cijelog života i želeći im da uvijek traže Boga i otkrivaju ga u sestrama, bližnjima i svemu stvorenomu.

Nakon misnog slavlja ručak i zajedničko druženje nastavilo se u dvorištu sestarske kuće na Rupnovcu tijekom kojeg su s. Andreja i s. Vesna izrekle svoju zahvalu i završile je riječima sv. Franje Asiškoga: „Braćo, počnimo ispočetka jer još ništa nismo učinili“

Izvor: KTA

Enis Bešlagić u emotivnoj objavi: Luksuz je imati se osloniti na nekog

Enis Bešlagić na svom je Instagram profilu podijelio fotografiju uz koju je napisao emotivnu objavu, koja je ganula njegove pratitelje.

“Dovoljno je nekada da se možeš osloniti i na zid… A gdje još da imaš i taj luksuz danas u životu, pa da se možeš osloniti na nekoga tvog, onoga kojeg osjećaš svojim”, započeo je.

“Na nekog tko ti želi samo dobro sa svim tvojim manama i vrlinama. Onoga tko bezinteresno brine o tebi svojom pažnjom i najveći ti je oslonac u ovim vremenima zavisti i koristoljublja.

View this post on Instagram

A post shared by Enis Bešlagić🎭🎬 (@beslagicenis_jedini_pravi)

Nema takvih mnogo oko nas i zato ne ispuštajmo takve ljude iz svoga život. Greška je pomisliti da takvi samo stoje u redu da nam budu oslonac u svakom smislu.

Zato, čuvaj takve ljude i brini se o onima koji nisu tu samo tek tako, što moraju biti… Ništa se ne podrazumijeva, a život lagano nam briše dane”, napisao je.

Brojni pratitelji složili su se s njim u komentarima i izrazili mu svoju podršku.

Crnogorska zvijezda: Nisam čitao povijest, ali Crna Gora, Srbija i Rusija su isto

Crnogorski napadač Marko Rakonjac (22) ovog je ljeta iz srpskog Čukaričkog prešao u moskovski Lokomotiv za 2.5 milijuna eura. U razgovoru za ruski Match TV Rakonjac je nahvalio Rusiju kao svjetsku velesilu te rekao da su u njegovim očima Crna Gora, Srbija i Rusija jednake.

“Rusija je u očima Crnogoraca velesila. Ali ne samo u uobičajenom smislu te riječi nego u svakom smislu. Ekonomskom, kulturnom i tako dalje. Vidjeti Moskvu i posjetiti je barem jednom, to je san svakog Crnogorca. Naravno, u Rusiji radi puno ljudi iz Crne Gore. Također, u Crnoj Gori živi puno Rusa. Rusija za nas igra ulogu, recimo, starije sestre”, rekao je Rusima Rakonjac.

Mladi reprezentativac Crne Gore potom je nastavio: “Nisam puno čitao povijest, ali na nivou obitelji to je usađeno u nas. Mene su odgajali da su Srbija, Crna Gora i Rusija isto. Imamo zajedničku povijest. To se vidi i u sportu kada navijači izvjese transparente.”

Jedna čarobna hrvatska plaža našla se na popisu 12 najljepših na svijetu

Svjetska turistička platforma Big 7 Travel uvrstila je Zlatni rat u Bolu na Braču na svoj popis 12 najljepših plaža na svijetu u 2022.

Ugledna turistička platforma svake godine sastavlja popis najljepših plaža na svijetu, a Zlatni rat ove se godine našao na 12. mjestu rang-liste kao jedina hrvatska plaža na tom popisu.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Brač (@visitbrac)

“Najspektakularnija hrvatska plaža”

Big 7 Travel za ovaj je jadranski dragulj napisao: “Plaža u obliku zlatnog roga najspektakularnija je hrvatska plaža. Nije samo njezin oblik ono što je čini toliko prekrasnom i jedinstvenom. Pješčana plaža okružena je kristalno čistim morem čija se boja mijenja od tirkizne do tamnoplave u samo 10 ili 20 metara. Desetljećima stari borovi pružaju hladovinu, ali ovdje nećete htjeti izaći iz toplog mora.”

Za najljepšu plažu u 2022. proglašena je plaža Conchal u Kostarici, nakon koje slijede Turquoise Bay u Australiji, Grace Bay na Otočju Turks i Caicos te Siesta Beach na Floridi.

F1 prvak kupio Neveru: ‘Sve je što bih mogao poželjeti’

Ako itko može testirati granice onoga što smo izgradili, to je on. Ponosni smo što Nicu možemo nazvati prijateljem i članom brzo rastuće obitelji vlasnika Rimac Nevere, rekao je Mate Rimac

Samo mjesec dana nakon što je dovršen prvi serijski primjerak Rimac Nevere, automobil #000, automobil #001 isporučen je svom vlasniku – svjetskom prvaku Formule 1 iz 2016. Nicu Rosbergu.

Prije nego što je automobil poslan u njegov dom u Monaku, Rosberg je stigao u sjedište Rimac Grupe u Hrvatskoj kako bi popratio najnovija događanja i vidio svoj primjerak Nevere, po prvi put uživo.

Proizvodnja Nevere je u tijeku u novom pogonu na periferiji Zagreba. Veliki dio glavnih komponenti automobila dizajnirana je, konstruirana i izrađena u Rimac pogonima tjednima ili mjesecima unaprijed i ugrađena u posljednjoj fazi proizvodnje. Sastavljanju vozila koje traje oko pet tjedana po automobilu.

Prikazujući širok raspon opcija dostupnih kupcima, automobil #000, koji će Bugatti Rimac kompanija zadržati, završen je u Callisto zelenoj boji s alcantara interijerom u boji pijeska. Za automobil br. 001, Nico je odabrao puno agresivniju specifikaciju opisanu kada je prvi put dizajnirao svoj automobil kao Batmobil spec.

Otkako sam prvi put upoznao Matu i shvatio genija koji stoji iza Nevere, znao sam da želim prvi automobil iz serije. Za mene ovaj automobil predstavlja apsolutno sve što bih mogao poželjeti. Prikazuje najbolje od inovativne tehnologije, unoseći je u automobil dizajniran doslovce od nule da bude, ne samo nevjerojatno brz, ili najbrži, već i stvarno izvrstan za vožnju. Jedva čekam da vidim što može, rekao je Nico Rosberg.

Nakon 11-godišnje karijere u Formuli 1 u kojoj je 2016. godine proglašen svjetskim prvakom, Nico je započeo karijeru poduzetnika za održivost i investitora u zelene tehnologije.

Uložio je u više od dvadeset startupa iz područja mobilnosti, kao i u prvenstvo Extreme E. Osnovao je Greentech Festival 2019. godine, globalnu platformu za održive inovacije. Od 2021. događaj se održava u New Yorku i Londonu, kao i u gradu u kojem je prvi put osnovan – Berlinu.

Izvor

MILANOVIĆ: Bihać ne bi bio deblokiran, niti mirovni sporazum potpisan da nije bilo Hrvatske vojske

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović priredio je svečano primanje za ratne zapovjednike povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 27. obljetnice Vojnoredarstvene operacije Oluja na Kninskoj tvrđavi. Predsjednik Milanović uručio je na primanju odlikovanja, medalje, promaknuća i pohvale pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Red hrvatskog trolista za osobite zasluge u promicanju ugleda Republike Hrvatske i Hrvatske vojske uručio je Klapi Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.

Zlatne medalje izvrsnosti u izobrazbi dobio je najbolji polaznik 44. naraštaja Napredne dočasničke izobrazbe narednik Boro Jukić i najbolja polaznica 27. naraštaja Izobrazbe za razvoj vođa skupnica Ivana Vučemilović-Vranjić.

Također je uručio i promaknuća. U čin brigadira promaknuo je pet pukovnika: Davor Gren, Ante Jukić, Roberto Kramarić, Davor Misir i Jozo Stažić.

U čin pukovnice promaknuta je bojnica Marina Jurčić, a u čin pukovnika pet bojnika, i to Darko Bjelivuk, Krešimir Letica, Mario Majetić, Marijo Preost i Ivan Rubil.

Ukupno je promaknuto 105 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Milanović: Ova generacija će živjeti!

“Bilo je puno veličanstvenih stvari u tome su sudjelovali ljudi poput vas. Ante Kotromanović je rekao da bi bilo dobro da se održi jedan prijem za predsjednika i premijere uz generale. To je bilo prije 10 godina i drago mi je što smo tu. Ova jedinstvena generacija bude jednom odlazila, ali ostat će zapamćena”, rekao je Milanović.

“Ljudi dvaput umru. Kad zaista umru i kad ih se zaboravi. Ova generacija živjet će. Vas neće zaboraviti. Sve ovo što se radi i što će se raditi ide prema otporu zaboravu, borba za činjenice i za istinu. O tome možemo i trebamo govoriti. I danas i sutra, i na Sinjskoj alci jer očito moramo o tome govoriti”, rekao je.

“Hrvatska je bila u jako teškoj poziciji, ali svi prisutni to znaju… Hrvatskoj ništa nije poklonjeno! To svatko voli misliti, ali Hrvatskoj od ’91. do danas nitko nije ništa poklonio, ali sve smo platili sa zelenaškim kamatama. Ne mrzimo nikoga ali neke stvari moramo reći i podcrtati. Bilo smo na pragu sankcijama i pod embargom. Ti ljudi su imali streljiva za nekoliko dana i nitko ih nije pomagao… Jako težak zadatak za jednu malu zemlju. Svaki potez se gledao drukčije”, kazao je.

“Ne zvučim kao frustrirani predsjednik jedne male zemlje već kao samosvjesni lider jedne demokratske zemlje. Uloga u ratu u BiH je bila velika, a sumnjičalo se da je želimo raskomadati. Nitko nam nije rekao hvala”, ispričao je.

“Bihać nikad ne bi bio deblokiran da nije bilo naše vojske. Bosanski Srbi ne bi nikada položili oružje da ih maša vojska nije slomila. 30 godina kasnije mi se i dalje moramo objašnjavati i ispričavati. Ne, draga gospodo. Naš je put bio ispravan, civiliziran, i, kao u svakom ratu, bio je krvav”, poručio je Milanović.

“I dalje ću imati otvorene oči i biti otvoren za drugo mišljenje i drugu stranu, ali što se nas tiče, ovako stvari stvoje. Svatko je dobrodošao u Hrvatsku, svatko tko je spreman živjeti pod civiliziranim pravilima modernog svijeta”, zaključio je.

“Država nije samo institucija već i simbolika”, rekao je.

Izaslanici ministra unutarnjih poslova, hrvatskih branitelja i ministra obrane

Među uzvanicima na svečanom prijamu bili su: predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljanić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentin Franjić, ravnatelj SOA-e Danijel Markić, ravnatelj Vojno-obavještajne agencije general-bojnik Ivica Kinder, zamjenik načelnika GS OSRH, zapovjednici grana OSRH, zapovjednici zapovjedništava i postrojbi te časnici i dočasnici Hrvatske vojske kao i članovi kolegija Glavnog ravnatelja policije i načelnici policijskih uprava, na čelu s izaslanikom potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova zamjenikom Glavnog ravnatelja policije Damirom Barićem.

Bili su tu i članovi Hrvatskog generalskog zbora na čelu s predsjednikom, umirovljenim general bojnikom Marinkom Krešićem, izaslanstvo Nacionalne grade Minesote, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan i generalni vikar, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Prijamu je nazočio izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja i ravnatelj Uprave u Ministarstvu hrvatskih branitelja Dinko Tandara, izaslanik ministra obrane i ravnatelj Uprave u Ministarstvu obrane Ivan Jušić, umirovljeni generali i admirali časnici i dočasnici HV-a, predstavnici braniteljskih udruga, predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović, vojni izaslanici u RH i drugi.

MILANOVIĆ BOŠNJAČKIM POLITIČARIMA: Nisu vam BiH obranili NATO-vi razarači već HVO!

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Središnja svečanost održava se u Kninu na stadionu NK Dinara. Prigodni govor u Kninu održao je i predsjednik RH Zoran Milanović.

– Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo na ovo isto mjesto, je li to strah od zaborava. Jesu li to poruke koje od ovog mjesta treba odašiljati. U mnoštvu poslovica koje je smislio narod svojom praznoćom odjekuju one pravničke, onaj koji previše dokazuje, taj ne dokazuje ništa. Onaj koji ne dokazuje ništa taj šuti, a onaj tko se brani šutnjoj taj na kraju nastrada. Hrvatska je svoj put prošla teško i nije ništa dobila besplatno. U nizu tema koje bih ovdje mogao i možda i trebao otvoriti, usredotičiti ću se na dvije.

– Kada govorimo o položaju Hrvata u BiH, iza nas je skoro 30 godina gledanja, pokušaja, vjerovanja, razočaranja, ljutnje, očaja u nekim trenucima. Reći da je Hrvatska jamac Daytona je potrebno, ali nije dovoljno. Ljudi koji su dali svoje živote očekivali su više. Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen, nego ga se i vrijeđa. To rade isti ljudi koji su od hrvatskih ljudi i njezinih predsjednika dobivali najviša odlikovanja. Treba im reći da BiH nisu obranili NATO-vi razarači koji su iz sigurne zone gađali srpske položaje već hrvatski vojnici, vojnici HVO-a, najhrabriji sinovi, nikakvi američki, britanski, francuski leteći strojevi, i to u 10. mjesecu 1995. godine. Naša država nije puki pasivni promatrač, nego aktivni pripadnik međunarodne zajednice. Nismo ušli u EU i NATO da bismo bili sretni korisnici EU fondova, nego da bismo našu državu koristili u svom interesu pa i u prkos onima koji nas žele obezvrijediti – rekao je Zoran Milanović.

– Druga tema je mogla biti Oluja i odlazak velikog broja građana srpske nacionalnosti iz ovih krajeva. To je ljudska tragedija, ali tome je prethodila ljudska pohlepa i ljudska glupost. Danima prije Oluje nisu htjeli pristati na Plan Z4. A taj plan za Hrvatsku nije bio povoljan, ali ga je Hrvatska bila spremna prihvatiti. Međutim, migom sudbine, ohološću onih koji su mogli dobiti više, to nisu prihvatili, i na djelo su stupili oni najhrabriji među nama. Hrvatska je mogla biti podijeljena na UN zone. Oluja je bila veliki rizik, treba biti svjestan da Hrvatska vojska tada nije imala streljiva za više od 2 tjedna borbe. Hrvatska vojska razbila je neprijatelja i tek tada se stupa za zeleni stol i pregovara. Napravljen je “power sharing agreement”, precizno je definirano tko na što ima pravo, a to se danas obezvrjeđuje. Argumenti su na našoj strani – poručio je Milanović.

– Mi imamo svoj posao i svoje obveze, svoju vojsku u koju moramo ulagati. Lijepo je imati skupe cipele, ali ako je ostala roba nedostatna, treba se zapitati je li to rješenje. Zadatak naše vojske, koja je nastala od boljih anđela naših duša je obnova naše države i čuvanje teritorija, drugi je stanovništvo, građani ove zemlje. I demokratski izabrana vlast od većina na određeni mandat. Zadatak je hrvatske vojske prije svega obrana domovine. Što sam stariji i iskusniji, tumačin to čim konzervativnije, čim bliže domu, tim bolje. Ovaj dan ogroman je dan za hrvatsku državu. Prvih 5 godina nakon Oluje, utihnuli smo. Hrvatska je bila ucjenjivana, pritiskana, najbolje ljude smo morali slati u Haag, Gotovinu, Markača, Čermaka…

Hrvatska danas nije više taoc ničega, Hrvatska može drskije jer je svjesna da su prave vrijednosti na našoj strani. Držimo se prave strane povijesti, ne branimo se šutnjom, naša postignuća su velika. Nemamo se čega stidjeti. Sretan dan hrvatskih branitelja, Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti – zaključio je Milanović, uz pljeska okupljenih, zaključio je svoj govor u Kinunu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Izvor

Nakon što je završio na infuziji Petar Grašo nastupio u Sarajevu

NAKON vijesti da je završio na infuziji Petar Grašo održao je koncert u Sarajevu pred brojnom publikom koja se okupila na Starom Gradu povodom obilježavanja 130 godina postojanja kompanije Sarajevski kiseljak.

Naime, Grašo je prije nekoliko dana primio vitaminsku injekciju jer mu je zbog natrpanog rasporeda i užurbanog tempa pao imunitet.

Ubrzo nakon toga umirio je zabrinute obožavatelje rekavši da se osjeća dobro.

“Kao što vidite, nema infuzije, nema bolnice, bolje sam nego ikad! Živ sam i zdrav i spreman za fenomenalan nadolazeći tjedan”, rekao je Grašo uz video u kojem igra košarku i najavio nadolazeće koncerte.

Osim u Sarajevu, Grašo bi narednih dana trebao održati koncerte u Kotoru te u Puli.

Podsjećamo, Grašo je nedavno postao otac djevojčice Albe koju je dobio s Hanom Huljić. Pjevačica je trebala roditi 23. srpnja, no beba je stigla ranije. Djevojčica je stigla carskim rezom. Hana je u jutarnjim satima stigla u rodilište, a rodila je poslijepodne.

27. obljetnica vojno redarstvene operacije „Oluja“: Borjana Krišto kandidatkinja HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na Danu pobjedu i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja

U Kninu se danas obilježava jedan od najznačajnijih datuma moderne hrvatske povijesti – 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Prije 27 godina započela je veličanstvena akcija „Oluja“ kojom su oslobođene hrvatske teritorije od okupacije agresorskih snaga. Oluja je hrvatski nacionalni simbol slobode koja je značila konačnu pobjedu u Domovinskom ratu.

Ovogodišnjoj svečanosti nazočila je kandidatkinja HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto koja je ispred krovne organizacije hrvatskog naroda u BiH odala pijetet hrvatskim sinovima koji su utkali svoje živote za stvaranje slobodne hrvatske domovine.

Današnji dan pobjede i domovinske zahvalnosti je zapravo i dan svehrvatskog nacionalnog zajedništva kada su uz snage HV-a sudjelovale i snage HVO-a u oslobađanju i stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, današnje članice EU i NATO-a.

Nakon polaganja vijenaca na Trgu Ante Starčevića, uslijedila je svečanost na Kninskoj tvrđavi na kojoj je podignuta zastava Republike Hrvatske, simbolika koju je uradio i prvi predsjednik suverene Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman nakon oslobođenja Knina.

Poslije svečanosti, uslijedila je sveta misa u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Kiseljak: Najava isključena električne energije

Dana, 08.08.2022. godine (Ponedjeljak) zbog planske revizije u TS 110 kV „Kiseljak“, neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 08:00 DO 11:00 sati.

DV 10 kV „Dalmacija“ (ulice Sarajevska, Lepenička, Frankopanska, Nedžada Ibrišimovića, Dalmatinska, Hercegovačka, dio ulice Kraljice Katarine, Nikole Šopa, naselje Čizma i dio naselja Donja Borina).

Dana, 09.08.2022. godine (Utorak) zbog planske revizije u TS 110 kV „Kiseljak“, neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 08:00 DO 11:00 sati.

DV 10 kV „Palež-Brnjaci“ (naselje Palež, Brnjaci, Radanovići i Draževići).

Dana, 09.08.2022. godine (Utorak) zbog planske revizije u TS 110 kV „Kiseljak“, neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 12:00 DO 15:00 sati.

DV 10 kV „Pro-Mont – Lepenica“ (od naselja Draževići pa sve do naselja Gojakovac).

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Središnja svečanost održat će se u Kninu na stadionu NK Dinara, a najavljen je dolazak državnog vrha koji će održati prigodne govor

Ove godine očekuje se veliki broj posjetitelja, obzirom da više ne vladaju pandemijski uvjeti.

U Kninu se obavljaju posljednje pripreme za početak proslave Oluje. Brojni građani su već pristigli u Knin na proslavu.

– Potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina uputili su čestitke.

“Vojno redarstvena operacija Oluja, znamenita i čuvena pobjeda hrvatske vojske i policije, svojom je snagom, silovitošću i brzinom djelovanja postala dio hrvatskog identiteta te istoznačnica snage i zajedništva hrvatskog naroda. Put ka slobodi, u samom početku samostalno, a kasnije rame uz rame s hrvatskom vojskom, krčila je i hrvatska policija, svi njeni rodovi, a posebice pripadnici Specijalne policije.

Hrvatski redarstvenici aktivno su sudjelovali u svim ratnim akcijama i operacijama tijekom Domovinskog rata, pa tako i u završnoj, virtuozno izvedenoj, vojno redarstvenoj operaciji Oluja. Istovjetnu doraslost u zaštiti sigurnosti pokazuju i danas, vješto se prilagođavajući suvremenim izazovima sigurnosti, a njihovo ratno iskustvo od neprocjenjive je važnosti za nove policijske generacije.

Ponosni na veličinu hrvatske ratne policije, danas u našim mislima posebno mjesto imaju svi redarstvenici i svi hrvatski branitelji bez kojih smo ostali te njihove obitelji koje svaki dan u tišini nose svoju bol i tugu. Zbog svih njih, zbog njihove ljubavi spram Domovine i drugog čovjeka, 5. kolovoza trajno je urezan među nama kao najslavniji datum u povijesti naše neovisne Domovine.

Stoga svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima hrvatske policije i vojske, a posebice sudionicima vojno redarstvene operacije Oluja, hrvatskom narodu i svima koji Lijepu Našu vole kao svoju domovinu, čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 27. obljetnicu VRO Oluja”, poručili su.

UN: Sjeverna Koreja priprema svoj prvi nuklearni test od 2017.

UJEDINJENI narodi upozorili su da se Sjeverna Koreja trenutačno priprema za svoj prvi nuklearni test od 2017. godine.

Građevinski radovi na podzemnom testnom postrojenju na sjeveru zemlje primijećeni su posljednjih mjeseci.

“Radovi na poligonu za nuklearna testiranja Punggye-ri utiru put dodatnim nuklearnim testovima za razvoj nuklearnog oružja”, navodi se u povjerljivom izvješću UN-a, čiji su dijelovi bili dostupni agenciji dpa.

Satelitske snimke mjesta sugeriraju da je Sjeverna Koreja popravljala svoju mrežu tunela u Punggye-riju, kao i da je obnovila objekte na toj lokaciji koji su bili srušeni 2018. tijekom pregovora sa Sjedinjenim Državama.

Prema izvješću UN-a, koje pokriva aktivnosti u posljednjih nekoliko mjeseci, kapacitet proizvodnje fisijskog materijala također je povećan u nuklearnom postrojenju Yongbyon u zemlji.

Promatrači su mjesecima zabrinuti da bi nakon brojnih raketnih pokusa Pjongjanga prvi sjevernokorejski nuklearni pokus u gotovo pet godina mogao biti neizbježan.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) od lipnja naglašava aktivnosti u Punggye-riju, gdje je Sjeverna Koreja provela šest nuklearnih pokusnih eksplozija između 2006. i 2017. godine.

Vlada u Pjongjangu podvrgnuta je strogim sankcijama zbog svog programa nuklearnog oružja i balističkih projektila.

Šeks: Sve zlo dolazi iz Beograda

HDZ-OV veteran i bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks za N1 je komentirao održavanje obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu.

“Današnji dan treba zračiti simbolom hrvatske sloge i zajedništva. Ovo je dan pobjede i danas se skupila cjelokupna novija povijest Hrvatske i kada je pobijeđena zloglasna teza o razbijanju Hrvatske od strane velikosrpske politike”, rekao je Šeks.

Kaže da su poruke koje dolaze iz Beograda o tome kako je Oluja bila zločinačka akcija “stupidna politika”.

“Vrlo je jasno da su Milošević i srpski vođe u Krajini pozvali cjelokupno srpsko stanovništvo da otiđe iz Hrvatske. Unatoč tome što ih je predsjednik Tuđman pozvao da ostanu. Oni izolirani slučajevi koji su se dogodili nakon Oluje ne mogu zatamniti tu veličanstvenu pobjedu”, rekao je.

Kako navodi, 1997. godine na prijedlog Franje Tuđmana Sabor je donio promjenu izmjena Ustava kojim se ustanovilo da je pravedni obrambeni rat temelj hrvatske pobjede.

Komentirao je činjenicu da nitko iz SDSS-a nije bio prisutan na komemoraciji.

“Volio bih da dođu. Prošle je godine ministar Medved bio u Varivodama. To je bila dobra praksa, ali je prestala. Bitno je znati da sve zlo dolazi iz Beograda”, rekao je Šeks.

Započeli “Dani sv. Nikole Tavelića” na Čepu

Svetom misom i predavanjem započela je četverodnevna kulturno-sportska manifestacija “Dani sv. Nikole Tavelića”.
Predvoditelj predavanja i misnog slavlja bio je fra Nikica Vujica.

U propovijedi je istaknuo kako se ovi dani manifestacije svode na jednu riječ a to je RADOST, radujemo se svi zajedno jer smo se okupili da slavimo Boga i da mu zahvalimo za sve ono što nam je darovao.

“Svatko od nas je doživio križeve, ali je i svatko iskusio da je Bog s njim, i osjetio radost. Tolstoj je u svojim djelima izjavio jednu rečenicu: Tek sam sada shvatio kako sam trebao živjeti da bi moj život bio trajna radost… Možemo otkriti što je mislio s tim.”, nalgasio je fra Nikica.

Govoreći o radosti i životnim vrijednostima kazao je: “Za ovozemaljske vrijednosti uradit ćemo mnogo toga, ali izgubimo ono što nam je zapravo potrebno, izgubimo duhovne vrijednosti. Ne možemo osjetiti trajnu radost, koju je osjetio je i sv. Nikola, jer zemaljska dobra su ispod vrijednosti čovjeka, nemojmo letjeti, jer tu nema trajne radosti. Dakle, da bi netko osjetio trajnu radost i ozbiljnost koje su dvije sestre blizanke, tada mora biti ozbiljan, a ozbiljan je onaj koji izbjegava zlo, a čini dobro. Isus Krist oslobađa, trebamo u svom životu poredati svoje nastojanje, i vrijednosti.”

Nakon mise fra Nikica je održao predavanje na temu “Sveti Nikola Tavelić, franjevac, misionar u svetoj zemlji i prvi hrvatski svetac”.

Manifestaciju “Dani sv. Nikole” organizira MZ Gusti Grab, uz podršku fratara župe sv. Ante

Padovanskog Busovača, na čelu sa župnikom fra Zoranom Jakovićem i fratara rođenih u našoj župi: fra Mire Relote, fra Nikice Vujice, fra Nikice Batiste i fra Zvonimira Batiste.

Drugog dana manifestacije, večeras sveto misno slavlje predvodit će fra Zvonimir Batista koji će nas nakon mise provesti kroz povijest našeg kraja i geograsko-demografsku strukturu.

Organizatori su se zahvalili svima koji su sudjelovali u organizaciji ove manifestacije, svim sponzorima i partnerima.

NASTAVAK PROGRAMA:

U subotu, svetu misu i predavanje na temu “Redovnička i svećenička zvanja iz našeg kraja” predvodit će fra Miro Relota.

Zadnji dan manifestacije, u nedjelju, započinje u 9h polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na platou spomen obilježja palim braniteljima kod križa – Bešići, a u 9:30 slijedi sv.misa u filijalnoj crkvi sv. Nikole Tavelića na Čepu.

Nakon sv.Mise slijedi veselo druženje, uz zajednički ručak, malonogometni memorijalno-humanitarni turnir.

Izvor: Grad Busovača

Erdogan krenuo u Soči, sastat će se s Putinom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin trebali bi se sastati u ruskom crnomorskom ljetovalištu Sočiju. Na vrhu dnevnog reda, uz druga regionalna pitanja, bit će planirani turski upad radi napada na kurdsku miliciju na sjeveru Sirije, prenosi državna televizija TRT.

Moskva je nedavno savjetovala da se ne pokreće takva ofenziva. Ankara smatra YPG, kurdsku miliciju u Siriji koju podupire SAD, terorističkom skupinom za koju sumnja da je povezana s domaćim pobunjenicima. Turska ofenziva na sjeveru Sirije je na čekanju od 2019. godine nakon dva sporazuma o prekidu vatre koje su dogovorili SAD i Rusija.

Turska održava bliske odnose i s Ukrajinom i s Rusijom

Dvojica čelnika će također raspravljati o ratu u Ukrajini i sporazumu o koridoru za izvoz žitarica, dodao je TRT. Turska i Ujedinjeni narodi nedavno su posredovali u postizanju sporazuma između Kijeva i Moskve o obnovi izvoza žitarica iz tri ukrajinske luke.

Prema Kremlju, na dnevnom redu je također potencijalna prodaja borbenih bespilotnih letjelica NATO članice Turske Rusiji. Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Erdogan je rekao da ne želi isključiti sporazume o oružju s Rusijom.

Putin je nedavno dao naslutiti da će Rusija surađivati s turskim proizvođačem bespilotnih letjelica, Baykarom, izvijestio je lokalni CNN Türk koji je prošli mjesec prenio Erdoganove riječi. Ukrajinska vojska koristi dronove Bayraktar TB2 protiv ruskih snaga od početka invazije u veljači. Turska održava bliske odnose i s Ukrajinom i Rusijom i sebe smatra posrednikom između dviju susjednih zemalja.

Putin se danas sastaje s Erdoganom. Stiglo novo izvješće britanskih obavještajaca

Danas se sastaju Putin i Erdogan

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan trebali bi se sastati danas u Sočiju. Očekuje se da će tematika Ukrajine i Sirije dominirati dnevnim redom.

Pretpostavlja se da će Erdogan govoriti o ulozi Turske u diplomatskom uspjehu omogućavanja izvoza ukrajinskih žitarica, koji bi Turci vjerojatno htjeli proširiti u sporazum o primirju između Rusije i Ukrajine.

No iako je Turska posrednik između Rusije i Ukrajine te Putin u Erdoganu očito vidi partnera, ima i neuglasica. Putin je prošli mjesec u Teheranu rekao turskom čelniku da se Rusija i dalje protivi bilo kakvoj novoj ofenzivi koju Turska planira protiv kurdskih militanata u sjevernoj Siriji.

Novo britansko obavještajno izvješće fokusirano na najveću europsku nuklearku

U svom dnevnom obavještajnom izvješću, ministarstvo obrane Velike Britanije usredotočilo se na nuklearnu elektranu Zaporižja koja je pod kontrolom Rusije od ožujka.

Kaže se da dok ruske namjere za elektranu ostaju nejasne, “radnje koje su poduzeli u postrojenju vjerojatno su potkopale sigurnost normalnog rada elektrane”.

“Ruske snage vjerojatno djeluju u regijama uz elektranu i koristile su topničke jedinice stacionirane u tim područjima za gađanje ukrajinskog teritorija na zapadnoj obali rijeke Dnjepar”, navodi se.

“Ruske snage su vjerojatno koristile šire područje postrojenja, posebno susjedni grad Enerhodar, za odmor svojih snaga, koristeći zaštićeni status nuklearne elektrane kako bi smanjile rizik za svoju opremu i osoblje od noćnih ukrajinskih napada”, navodi se još u izvješću.

Tri broda s ukrajinskim žitaricama isplovila iz ukrajinskih luka

Tri broda s desecima tisuća tona žitarica napustila su ukrajinske luke, prema turskom ministarstvu obrane i novinskoj agenciji Reuters.

Dva broda krenula su iz Čornomorska, a drugi je isplovio iz obližnje Odese. Ukupno, prenosi Reuters, prevoze oko 58.000 tona kukuruza.

OBAVIJEST STANOVNICIMA OPĆINE KISELJAK

Posljednjih dana na području općine Kiseljak pojavila se muška osoba inicijala D. L. koja uznemirava građane i remeti javni red i mir, a nadležne službe utvrdile su kako se radi o mentalno oboljeloj osobi. Općina Kiseljak, preko Službe za socijalnu skrb, te u suradnji s Policijskom stanicom Kiseljak, poduzela je sve potrebne radnje kako bi se spomenuta osoba vratila na područje općine prebivališta – Istočna Ilidža, gdje bi bila adekvatno zbrinuta.

Načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak, moli sugrađane za razumijevanje, te napominje kako je potrebno određeno vrijeme da se riješi spomenuti problem, budući se moraju ispoštovati određene zakonske procedure.

Američki senatori traže da NATO rasporedi trupe u BiH ako Rusija blokira mandat EUFOR-a

Grupa američkih senatora je predložila donošenje zakona kojim bi se osiguralo da NATO rasporedi vojnu misiju u BiH ukoliko Rusija bude blokirala nastavak mandata EUFOR-a u studenom ove godine.

Senatori traže da SAD iskoristi svoj utjecaj u NATO-u da ohrabri planiranje i podršku međunarodnih vojnih snaga za održavanje sigurnog i okruženja u Bosni i Hercegovine, posebno ako Rusija blokira nastavak misije EUFOR-a na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a te da se ojača stožer NATO-a u Sarajevu.

U kontekstu situacije na Zapadnom Balkanu, senatori između ostalog navode i traže za Bosnu i Hercegovinu:

“Održavanje punog mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kao dio nacionalne sigurnosti je u interesu Sjedinjenih Američkih Država. Ohrabruje se NATO i EUFOR da obnove mandate zbog sigurnosne situacije u BiH i da se proaktivno uključe u osiguranje sigurnog okruženja, posebno u sektoru obrane”, istaknuli su.

Šest senatora koji stoje iza ove inicijative traže i set antikoruptivnih mehanizama kao i alate za sprečavanje širenja rusko-kineskog utjecaja na Balkanu.

“Šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) čine pluralističku, multietničku regiju u srcu Europe koja je ključna za europski mir, stabilnost i prosperitet”, naveli su.

Ističe se i puna podrška Bosni i Hercegovini na putu ka dobivanju kandidatskog statusa za članstvo EU i neophodnim reformama koje trebaju sprovesti vlasti.

Također se kaže da je nastavak mira, stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu direktno vezan za prilike za demokratski i ekonomski napredak stanovnika ovih šest zemalja.

Iza ove inicijative stoje senatori Jeanne Shaheen, Roger Wicker, Thom Tillis, Dick Durbin, Ben Cardin i Chris Van Hollen.

NOVI ZAKON U NJEMAČKOJ: Hoće li doći do zatvaranja škola, obveznog cijepljenja, karantene, nošenja maski, ograničenja…

Od 1. listopada 2022. godine do 7. travnja 2023. godine, prema planovima njemačkog Saveznog ministarstva zdravstva i Saveznog ministarstva pravde, ponovno se primjenjuju dodatne mjere zaštite od korone, piše Fenix.

Novi Zakon za zaštitu od koronavirusa kojeg pripremaju dvojica njemačkih ministara trebao bi biti dovoljan da zimu u Njemačkoj preživimo bez preopterećenja zdravstvenog sustava, smatraju stručnjaci.

U pandemiji smo se navikli na nove pojmove: incidencija, prekomjerna smrtnost, R-vrijednost, žarišta. Ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) i ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) pripremaju novi zakon koji podrazumijeva značajne mjere.

Prema pisanju njemačkih medija koncept dvojice ministara za jesen i zimu predviđa uvođenje osnovnih mjera savezne vlade kao i mjere koje načelno mogu izreći savezne zemlje, to se prije svega odnosi na obvezu nošenja maski u zatvorenim prostorima. A ako u određenim regijama postoji neposredna opasnost jer će zdravstveni sustav biti preopterećen, vlasti zemalja mogu uvesti značajnije mjere i ograničiti događaje.

Lauterbach i Buschmann su se dugo borili s ovim konceptom, a njihovi politički stavovi o pandemiji teško da mogu biti različitiji. Lauterbach sebe vidi kao ministra “Team Caution” (oprez), Buschmann se vidi kao borac u timu “Team Freedom” (sloboda). Sada je veliko pitanje je li njihov kompromis dovoljan da spriječi preopterećenje zdravstvenog sustava?

FDP je već unaprijed označio svoje crvene linije: nema mogućnosti karantene, nema općeg zatvaranja škola, nema obveznog cijepljenja.

Lauterbach je uspio uvjeriti svog kolegu da proširi zahtjev za maskama u zatvorenom prostoru. Na primjer, zemlje bi ponovno mogle uvesti obvezu nošenja FFP2 maske prilikom kupovine. A ako situacija postane ozbiljnija za starije učenike, nošenje medicinske maske na nastavi. Ostala je i obveza izolacije zaraženih koronavirusom.

Lauterbach je također naglasio da bi od jeseni mjerama trebalo dodati cjepiva prilagođena prevladavajućoj varijanti BA.5. Dok sadašnja cjepiva prvenstveno štite od teških oblika bolesti, nova bi također snažnije imunizirala protiv infekcija.

Ipak, novi koncept ima slabosti. Svaka savezna zemlja sama odlučuje koji će profil imati njen zakon.

Nejasno je i kada je situacija toliko opasna da zemlje uvode mjere. Kao vodič možete koristiti pokazatelje kao što su učestalost, popunjenost bolnica ili koncentracije virusa. Ne postoje posebni pragovi. Zemlje se zbog toga već žale, i to s pravom.

Nije sve što je dopušteno i razumno

Drugo, koncept Lauterbacha i Buschmanna predviđa da savezne zemlje mogu nametnuti zahtjev za maskom za objekte za slobodno vrijeme kao što su barovi, restorani i fitness studiji. Ali to tamo ne vrijedi ako ste “svježe” cijepljeni, testirani ili preboljeli koronu.

Postavlja se pitanje: tko bi to trebao kontrolirati? Ne može se pouzdano predvidjeti hoće li ova lagana zaštita od infekcije u konačnici biti dovoljna da se prebrodi zima bez preopterećenja zdravstvenog sustava.

U konačnici će i ponašanje stanovništva biti odlučujuće za tijek pandemije. I u privatnoj sferi ljudi bi trebali poštovati ograničenja. To znači izbjegavanje masovnih događanja, redovito testiranje i ponekad dobrovoljno nošenje maske. Kao i uvijek, i ove zime vrijedi: nije sve što je dopušteno i razumno.

Kod Mostara napadnuto službeno vozilo u pratnji Željke Cvijanović

Jučer je u Mostaru nepoznata osoba prepriječila put i otrgnula rotacijsko svjetlo sa službenog automobila pratnje predsjednice entiteta Republika Srpska Željke Cvijanović.

Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ obavijestilo je da se jučer Policijskoj upravi Mostar obratio policijski službenik RS-a koji se nalazi u pratnji Željke Cvijanović.

Policijski službenik MUP-a Republike Srpske koji je bio u pratnji predsjednice tog bh. entiteta prijavio je napad na magistralnoj cesti M-17 na Bišću polju.

“Tom prilikom nepoznata osoba sa vozilom ‘Hyundai’ im je prepriječila put i sa službenog vozila otrgnuo rotacijsko svijetlo i bacio ga pored ceste”, priopćili su iz MUP-a HNŽ.

O događaju su upoznati nadležni tužitelj i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Večeras Međunarodna smotra folklora u Kiseljaku

U tijeku su pripreme za obilježavanje Međunarodne folklorne manifestacije koju organizira KUD “Izvor 08” iz Kiseljakana kojoj će nastupiti folkloraši iz regije.

Smotra folklora i ove će godine biti organizirana na Trgu kneza Radoje, a samo u slučaju kiše u gradskoj sportskoj dvorani.

Program održavanja manifestacije počinje u 20,00 sati dok će u 19:30 svi sudionici u defileu proći ulicama našeg Kiseljaka.

Ovaj događaj je financijski podržala Općina Kiseljak putem Javnog natječaja za financiranje projekata iz oblasti kulture.

Stanje na bh. cestama: U tijeku su brojni radovi, nema gužvi na graničnim prijelazima

Dani vikenda su pred nama, pa je jutros frekventno na većini cestovnih pravaca u Bosni i Hercegovini, navode iz BIHAMK-a.

– Na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko) zbog izvođenja neophodnih radova danas se obustavlja promet od 10 do 11 i od 13 do 14 sati. Za vrijeme obustava alternativni pravac je Bihać-Bosanska Krupa-Krnjeuša-Bosanski Petrovac. U ostalom periodu prometuje se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

U tijeku su radovi na vijaduktu Klopče na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, gdje se prometuje zaobilaznom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za promet.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednom trakom, dok se noćnim satima (22-06 sati) promet se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Sporije, zbog radova, prometuje se i na cestovnim pravcima: Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar) i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).

Na putu Rudo-granični prijelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je promet za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.

Na graničnim prijelazima povremeno dolazi do pojačanog prometa vozila, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta – poručuju iz BIHAMK-a.

HAJDUK – VITORIA 3:1 Ogromna pobjeda sjajnog Hajduka na krcatom Poljudu

Foto: Kiseljak.info

Hajduk je pobijedio Vitoriju Guimaraes 3:1 u prvoj utakmici trećeg pretkola Konferencijske lige. Golove za Hajduk zabili su Sahiti, Melnjak i Krovinović, a za Portugalce je strijelac bio Miguel. Uzvratna utakmica igra se sljedeće srijede u Portugalu, a klub koji prođe u doigravanju čeka španjolski Villarreal.

Hajduk je od samog početka krenuo agresivno u pritisak protiv neuigranih Portugalaca. Momčadi Valdasa Dambrauskasa nije odmoglo ni više od 30 tisuća navijača na poljudskim tribinama. Marko Livaja igrao je na poziciji centarfora, što nije baš najčešća postavka Hajdukove igre. No bio je iznimno raspoložen, gurao je loptu Portugalcima kroz noge i driblinzima nizao njihove igrače.

Hajduk bio bolji u tvrdom prvom dijelu

Hajduk je imao inicijativu, no šansi je u prvih 45 minuta bilo malo. Do prve prave morali smo čekati kraj prvog dijela, kad je Livaja izbio pred gostujućeg golmana Varelu. Najbolji igrač Hajduka pucao je s ruba kaznenog prostora, no koncentriran je bio Varela, koji je to odbio u korner.

Splitska publika salvom zvižduka častila je švedskog suca Mohammeda Al-Hakima. Igrači Vitorije dvaput su igrali rukom u svom kaznenom prostoru, no švedski sudac nijednom nije dosudio kazneni udarac.

Šok pa preokret

Hajduk je odlično krenuo u drugo poluvrijeme, nanizao nekoliko dobrih prilika, a onda je uslijedio šok. Miguel je pogodio u 61. minuti nakon kontre Vitorije. Pogodio je slabijom, lijevom nogom u rašlje Kalinićevog gola. Tribine Poljuda nakratko su umuknule.

No uslijedio je preokret. Marko Livaja izborio se za prostor za udarac u 67. minuti. S 12 metara gađao je kut Varelinog gola, pogodio je vratnicu, no tu je bio Emir Sahiti i pogodio nečuvanu mrežu.

U 75. minuti Splićani su došli do vodstva, a za 2:1 pogodio je Dario Melnjak. Lijevi bek Hajduka iskoristio je veliku grešku protivničkog braniča, koji je promašio dugu loptu koja je letjela prema njemu. Melnjak je pucao iz prve i pogodio Varelinu mrežu za eksploziju na tribinama Poljuda.

Krovinović zaključio priču sjajnim pogotkom

Potpuni preokret Hajduku je donio Filip Krovinović golom u 87. minuti. Veznjak Hajduka ukrao je loptu na sredini nakon još jedne pogreške Vitorije. Krovinović je povukao loptu do ruba kaznenog prostora i snažno pogodio pod gredu portugalskog gola.

Hajduk ovog vikenda ne igra redovno kolo u SuperSport HNL-u. Trebao je igrati utakmicu protiv Gorice, no taj je susret odgođen. Portugalsko prvenstvo počinje ovog vikenda, a Vitoria će igrati protiv Chavesa.

Kiseljak.info

U BiH toplo vrijeme, maksimalna temperatura do 39 stupnjeva

UBosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano i jako toplo vrijeme.

Uz visoke temperature tijekom dana potrebno je obratiti pažnju i na visok indeks UV zračenja. Puhat će slab vjetar pretežito sjevernog smjera u Bosni, a u Hercegovini slabo do umjereno jugo.

Najniže jutarnje temperature zraka većinom između 16 i 22 stupnja Celzijusa, na jugu do 25. Maksimalne dnevne temperature uglavnom između 31 i 36, na jugu zemlje do 39, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

VIDEO Muškaraca s automatskom puškom šetao po centru Brčkog

Sinoć oko 21 sat kroz centar Brčkog prošetao je muškarac noseći automatsku pušku. Brzom intervencijom policije on je uhićen.

Kako piše Otisak.ba, naoružani muškarac je ušao u jedan ugostiteljski objekt na Trgu mladih, a gosti su odmah napustili kafić. Muškarac je zatim sjeo u vozilu i udaljio se u nepoznatom pravcu.

Iz Policije Brčko distirkta BiH potvrdili su da su zaprimili više prijava te da su uhitili osumnjičenog. “Policija Brčko distrikta BiH je u kratkom roku pronašla osobu i lišila ga slobode”, kazala je glasnogovornica policije Dževida Hukičević.

https://www.facebook.com/watch/?v=1724998504522203

Njemačka kompanija planira zaposliti 2.500 radnika u BiH, pronašla i lokaciju?

Njemačka kompanija čija djelatnost je usko vezana za auto-industriju na području FBiH traže pogodnu lokaciju za najam ili kupovinu poslovnog zemljišta sa ili bez izgrađene infrastrukture površine 20 tisuća kvadratnih metara.

Unarednom razdoblju Tuzla bi mogla postati bogatija za kapitalnu investiciju kompanije iz Njemačke koja bi prema prvim najavama mogla da zaposli oko 2,500 tisuća radnika.

Kako saznaje Tuzlanski.ba, Njemačka kompanija čija djelatnost je usko vezana za auto-industriju na području FBiH, pa tako i grada Tuzla traže pogodnu lokaciju za najam ili kupovinu poslovnog zemljišta sa ili bez izgrađene infrastrukture površine 20 tisuća kvadratnih metara.

U Gradskoj upravi Tuzla već su pronašli dvije potencijalne lokacije koje bi mogle pogodovati ovoj velikoj investiciji čija će vrijednost biti preko 5 milijuna eura.

S obzirom da je Tuzlanska županija najbrojnija, odnosno najmnogoljudnija i da je Tuzla blizu granica s Hrvatskom (EU) i Srbijom, ali i da ovdje ima zavidan broj kvalificirane radne snage, postoji velika mogućnost da će njemački investitor uzeti u obzir sve navedene činjenice i da će Tuzla biti favorit u odnosu na druge gradove u FBiH za ovu krucijalno važnu investiciju što će doprinijeti ekonomskom razvoju Tuzle i Tuzlanske županije.

Također, jedan od presudnih faktora mogla bi biti i blizina Živinica, Lukavca i Srebrenika jer u sva tri ova grada ima značajan broj kvalificirane radne snage za potrebe djelatnosti kompanije iz Njemačke.

Za sada nije poznato ime investitora, ali bi taj podatak mogao da bude objelodanjen uskoro.

(Video) Selmača asfaltirao rupe u tri mjesne zajednice, kad neće nadležni hoću ja

Semedin Omerinović Selmača je predsjednik mjesne zajednice Vučipolje u Bugojnu i u svom gradu važi za jednog od omiljenih ljudi iz naroda kojeg velika većina podržava u onome što radi. Selmača ističe kako je tu zbog naroda i da radi sve zbog svog naroda da pomogne koliko može, čak i ondje gdje nije obvezan želi da bude primjer svima kako se može ali i onima na vlasti koji bi trebali puno više i puno bolje.

Danas je asfaltirao rupe u tri mjesne zajednice u Bugojno a to su Odžak, Kandija i Vučipolje.

Mještani koji su se zatekli tijekom krpljenja kupa su sa oduševljenjem pozdravili ovaj Selmačin potez jer velike probleme rupe prave mještanima koji ovim dionicama svakodnevno prolaze. Primjer svima onima kako treba raditi i kako se može je upravo Selmača.

HRS: NAMETANJE CHRISTIANA SCHMIDTA UBIRE PRVE PLODOVE – VLADAJUĆI MISLE KAKO IMAJU SLOBODNE RUKE ZA KRAĐU IZBORA

Kao što je bilo i za očekivati, izmjenama izbornog zakona iz svibnja, a posebno nametanjima Christiana Schmidta, vladajuće stranke, ponajprije SDA i HDZ, dobile su nikada odrješenije ruke za sve vrste malverzacija izbornim procesom i rezultatima. Dok ovi prvi nastupaju sukladno strateškom cilju obespravljivanja Hrvata, ovi drugi za cilj imaju isključivo osiguravanje pozicija. O čemu se radi? Christian Schmidt je svojim nametanjem dao apsolutne ovlasti primarno Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), a sekundarno općinskim i gradskim povjerenstvima (OIP/GIP). Što to u praksi znači, uvjerili smo se posljednjih dana.

Prva je činjenica da SIP mahom odbija prijave iz inozemstva, pogađate, Hrvatima. Kontaktiralo nas je na desetke ljudi koji imaju valjane dokaze o prebivalištu iz inozemstva, kao i važeće identifikacijske dokumente iz BiH, a kojima se odbijaju prijave. Ono što im je, pored valjanosti dokumenata, zajedničko svima njima jeste nacionalnost. Svi su, naime Hrvati. Kontaktirajući SIP rečeno nam je da se „nijedna prijava nije odbila bezrazložno“. Kada smo dokazali da ipak to nije istina, rečeno nam je da „svaka osoba se može žaliti nadležnim pravosudnim institucijama“. Kolika je vjerojatnost da će netko iz Berlina doći u BiH i pokretati tužbe protiv SIP-a? Očigledno je kako je SIP postao alat u rukama probošnjačke politike i kako se nipošto ne radi o neovisnoj instituciji.

Naravno da smo kontaktirali hrvatske predstavnike u ovoj instituciji i predstavnike u vlasti, no njih to ne zanima niti minimalno. Vjerojatno ne računaju previše na glasove iz inozemstva koje oni sami nisu prijavili, najčešće bez znanja prijavljenih, kako to inače biva. Ono što njih, izgleda, jedino zanima jesu malverzacije putem OIP/GIP-ova i priprema krađa na dan izbora.

Prigodom registracija stranaka za izbore, govorili smo o prijavama stranaka koje postoje samo u nekom registru. Niti imaju članova, niti infrastrukture. Isključivi razlog njihove prijave je zauzimanje mjesta u biračkim odborima. Tako su, primjerice, u HBŽ prijavljene 42 stranke! Tu smo se uvjerili u drugu činjenicu manipulacija slijedom Schmidtovog nametanja.

Ogromna većina tih stranaka uopće ne postoji te neće imenovati svoje članove biračkih odbora. Njih će imenovati OIP/GIP-ovi, gdje sjede isključivo stranački ljudi. U konkretnom HBŽ slučaju kojeg smo spomenuli, to su SDA/SNSD i HDZ BiH s priljepcima. Po drugim županijama, osobito onim s hrvatskom većinom, to su bratski podijelile SDA i HDZ. Da stvar bude sigurna, ovih dana oni su u većini općina odradili ždrijeb raspodjele mjesta u biračkim odborima prije samog ždrijeba, a na službenom ždrijebu samo podijelili „rezultate“. Na protivljenje pojedinih stranaka, ponajprije HRS-a, imate pravo jednom pogoditi koji je odgovor u svakoj općini: žalite se nadležnim pravosudnim institucijama.

OIP/GIP-ovi kontroliraju cijeli izborni proces, počevši od raspodjele materijala, do brojanja. Kako smo dobili informacije, već su uloge dodijeljene: zna se gdje će biti koji predsjedavajući biračkog odbora koji će omogućiti ubacivanje listova, zna se ekipa koja će to provesti u djelu, a dodjeljuju se već i uloge onima od maksimalnog povjerenja, koji će morati i po više puta glasovati.

HRS je prikupio sav dokazni materijal i, po procedurama, isti ćemo poslati na adresu SIP-a. Naravno, ne očekujemo da će oni išta po tom pitanju napraviti, jer nisu nikada ranije. No, iste materijale sa svim popratnim dokazima ćemo postali svim veleposlanstvima zemalja PIC-a, kao i OHR-u i ODIHR-u s kojima smo već u kontaktu. U komunikaciji s njima, dogovaramo reviziju rada svakog OIP/GIP-a, kao i nadgledanje njihovog rada putem neovisnih promatrača. Ukoliko bude potrebno, ići ćemo s kaznenim prijavama protiv privatnih osoba kako iz OIP/GIP-ova, tako i onih iz biračkih odbora.

Ono što je sramotno jeste činjenica da je više nego očigledno kako „probošnjački“ blok jednoglasno radi na cilju obespravljivanja Hrvata, zlorabeći ovlasti SIP-a i poklon kojeg su dobili od Schmidta, a da je „perjanicama legitimnosti“ Hrvata važnije malverzacijama osigurati još jedan mandat, umjesto odgovora Sarajevu. Ukrasti i izmanipulirati što više biračke volje svoga naroda gdje su Hrvati u većini, a o poziciji naroda nakon izbora ih uopće nije briga. Zato im je izgleda, od reakcije prema Sarajevu i svemu što rade preko SIP-a važnije spriječiti uspjeh HRS-a na izborima. Ovim putem poručujemo i jednima i drugima: nećete uspjeti! HRS će stati na put i političkom Sarajevu, ali i lupežima iz svoga naroda. HRS je puno jači od onoga što oni misle!

Brnabić: Srbija smatra da je Tajvan dio Kine

Premijerka Srbije Ana Brnabić kaže da Srbija podržava politiku jedne Kine te da Tajvan smatra dijelom Kine.

“Taj stav se neće mijenjati”, rekla je Brnabić na sastanku s kineskom ambasadoricom u Srbiji Chen Bo. Kineska ambasadorica zahvalila je zbog dosljednog stava Srbije i podrške Kini po tom pitanju, priopćeno je iz kabineta premijerke.

Bo je dodala da Srbija i dalje može računati na kontinuiranu podršku Kine na međunarodnom planu, ali i na razvoj te unaprjeđenje strategije u zelenom sektoru, sektoru energetike, biotehnologije i razvoja novih tehnologija, prenosi N1.

Na sastanku se govorilo i o nastavku razvoja ekonomskih i političkih odnosa.

Kina kao vanjskotrgovinski partner Srbije

Brnabić je rekla da je robna razmjena između Srbije i Kine 2021. iznosila 5.3 milijuna američkih dolara, uz rast izvoza Srbije za 157.7 posto. Navedeno je da je za pet mjeseci ove godine razmjena bila 2.62 milijarde dolara, što je gotovo za 40 posto više u odnosu na lani. Rast je zabilježen i u izvozu.

Premijerka Srbije rekla je da je Kina u 2021. bila na drugoj poziciji najvećih vanjskotrgovinskih partnera Srbije. “Od pet najvećih srpskih izvoznika u prošloj godini, tri su kompanije u vlasništvu kineskih investitora koje su ostvarile ukupan izvoz od 1.9 milijardi eura”, kazala je, prenosi N1.

Brnabić je navela da je zadovoljna zbog obnavljanja direktne avionske linije Beograd – Peking, ali i planiranih redovnih linija Air Srbije krajem listopada.

Brnabić i kineska ambasadorica imale su sastanak u isto vrijeme kada je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi bila u posjetu Tajvanu.

Znanstvenici oživjeli stanice mrtvih svinja, predvodio ih hrvatski stručnjak

Poznati američke novine New York Times donose priču o velikom uspjehu skupine znanstvenika koji su uspjeli oživjeti mrtve stanice svinja.

Svinje su ležale mrtve u laboratoriju sat vremena, krv nije cirkulirala u njihovim tijelima i srca im nisu kucala. Zatim je skupina znanstvenika s Yalea upumpala prilagođenu otopinu u tijela tih svinja s uređajem sličnim aparatu za srce i pluća. Iako se svinje ni na koji način nisu smatrale svjesnima, njihove naizgled mrtve stanice su oživjele, piše The New York Times.

Svinjske stanice počele su raditi nakon što im je ubrizgana otopina

Svinjska srca počela su kucati dok je njihovim venama kolala otopina koju su znanstvenici nazvali OrganEx. Stanice u njihovim organima, uključujući srce, jetru, bubrege i mozak, ponovno su funkcionirale.

Ostale svinje, mrtve sat vremena, tretirane su ECMO-om, strojem koji je pumpao krv kroz njihova tijela. Ukočile su se, organi su im natekli i oštetili se, krvne žile su im kolabirale, a na leđima su imale ljubičaste mrlje gdje se skupljala krv.

Skupina znanstvenika je svoje rezultate objavila u časopisu Nature. Kažu da žele povećati zalihe ljudskih organa za transplantaciju tako što će liječnicima omogućiti da dobiju održive organe dugo nakon smrti. I nadaju se da bi se njihova tehnologija također mogla koristiti za sprječavanje teških oštećenja srca nakon razornog srčanog udara ili mozga nakon velikog moždanog udara.

“Nismo znali što očekivati”

No otkrića su samo prvi korak, rekao je Stephen Latham, bioetičar sa Sveučilišta Yale koji je blisko surađivao sa skupinom. Tehnologija je, naglasio je, jako daleko od korištenja kod ljudi. Skupina koju je vodio hrvatski znanstvenik Nenad Šestan bila je zapanjena njegovom sposobnošću da oživi stanice.

“Nismo znali što očekivati. Sve što smo obnovili bilo nam je nevjerojatno”, rekao je David Andrijević, jedan od autora rada. I drugi koji nisu bili povezani s radom bili su začuđeni.

“To je nevjerojatno, zapanjujuće”, kazala je Nita Farahany, profesorica prava na Dukeu koja proučava etičke, pravne i društvene implikacije novih tehnologija.

Još prije nekoliko godina ti su znanstvenici eksperimentirali s mrtvim svinjama

Rad je započet prije nekoliko godina kada je skupina napravila sličan eksperiment s mozgovima mrtvih svinja iz klaonice. Četiri sata nakon što su svinje uginule, grupa je ubrizgala otopinu sličnu OrganExu koju su nazvali BrainEx i vidjeli da se moždane stanice koje bi trebale biti mrtve mogu oživjeti.

To ih je navelo da se zapitaju mogu li oživjeti cijelo tijelo. Otopina OrganEx sadržavala je hranjive tvari, protuupalne lijekove, lijekove za sprječavanje smrti stanica, blokatore živaca, tvari koje prigušuju aktivnost neurona i sprječavaju svaku mogućnost da svinje dođu k svijesti te umjetni hemoglobin pomiješan s vlastitom krvlju svake životinje.

Dok su liječili mrtve svinje, istražitelji su poduzeli mjere opreza kako bi osigurali da životinje ne pate. Svinje su anestezirane prije nego što su ubijene zaustavljanjem srca, a duboka anestezija nastavila se tijekom eksperimenta.

Istraživači su također hladili životinje kako bi usporili kemijske reakcije. Pojedinačne moždane stanice bile su žive, ali nije bilo naznaka bilo kakve organizirane globalne živčane aktivnosti u mozgu, prenosi Index.

Kiseljak.info

Liječnici izdali upozorenje roditeljima čija djeca malo ili loše spavaju

Liječnici upozoravaju roditelje da bi djeca koja spavaju manje od devet sati mogla imati problema s pamćenjem i inteligencijom. Stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Marylandu rekli su da nedostatak sna ili loš san kod djece može povećati rizik od problema poput anksioznosti, impulzivnog ponašanja i depresije.

Također, uočili su da kod djece koja ne drijemaju u danu, postoji poveznica s kognitivnim poteškoćama s pamćenjem, rješavanjem problema i donošenjem odluka.

“Otkrili smo da su djeca koja spavaju manje od devet sati u noći imala manje sive tvari ili manji volumen u određenim područjima mozga odgovornima za kontrolu pažnje, pamćenja i inhibicije u usporedbi s onima koji imaju zdrave navike spavanja”, izjavio je autor studije, dr. Ze Wang.

“Ove razlike bile su uočljive i nakon dvije godine, što je zabrinjavajuće otkriće koje ukazuje na dugoročnu štetu za djecu koja ne spavaju dovoljno”, dodao je.

Studija je objavljena u časopisu The Lancet Child & Adolescent Health, a promatrala je više od 8300 djece u dobi od 9 do 10 godina. Liječnici su pregledali nalaze magnetske rezonance, medicinsku dokumentaciju i anketne upitnike koje su dvije godine ispunjavali roditelji.

“Potrebne su dodatne studije kako bismo potvrdili naše nalaze i vidjeli mogu li bilo kakve intervencije poboljšati navike spavanja i preokrenuti neurološke nedostatke”, istaknuo je dr. Wang.

Kako bi pomogli svom djetetu da spava, stručnjaci Američke akademije za pedijatriju kažu da bi roditelji trebali promicati dobre navike spavanja kod svoje djece. To uključuje postavljanje prioriteta za cijelu obitelj i pridržavanje redovne rutine. Također navode da bi roditelji trebali ograničiti vrijeme koje dijete provodi ispred ekrana te potpuno izbaciti ekrane sat vremena prije spavanja.

Sleep.org dao je smjernice o tome koliko djeca trebaju sna. Novorođene bebe do tri mjeseca trebale bi spavati 14 do 17 sati u danu, a dojenčad do prve godine od 12 do 15 sati. Maloj djeci treba 11 do 14 sati sna, a predškolcima 10 do 13. Djeca u dobi do 13 godina trebala bi spavati 9 do 11 sati, a tinejdžeri 8 do 10 sati.

Ova hrana nalazi se u svakom hladnjaku, a mogla bi pomoći da izgubimo duplo više sala

Nemasni jogurt popularan je među ljudima koji nastoje smršavjeti zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Često je bogat proteinima, kalcijem, vitaminima i probioticima. Neki su bili skeptični oko konzumacije mliječnih proizvoda tijekom dijete, ali studija je otkrila da jogurt može pomoći u sagorijevanju sala na trbuhu.

U eksperimentu koji je trajao 12 tjedana 34 pretile osobe podvrgnute su niskokaloričnoj dijeti. Njih 16 dobilo je tablete s 400 do 500 miligrama kalcija dnevno, dok je ostalih 18 ljudi jelo jogurte te tako unosilo do 1100 miligrama kalcija u danu.

“Svi sudionici su izgubili puno tjelesne masnoće, ali grupa koja je konzumirala jogurt izgubila je 4.5 kilograma sala na trbuhu, za razliku od druge grupe koja je izgubila 2.7 kilograma sala na trbuhu”, kaže znanstvenik Michael Zemel sa Sveučilište u Tennesseeju, koje je provelo studiju.

Osim toga, sudionici prve skupine izgubili su samo 0.6 centimetara u struku, dok su oni koji su konzumirali jogurt izgubili 3.8 centimetara.

“Jogurt je pomogao da izgube više kilograma. Prosječni gubitak težine bio je 5.8 kilograma”, komentirao je Zemel, koji smatra da dodavanje tri jogurta dnevno na dijeti sa smanjenim kalorijskim udjelom može uvelike povećati gubitak masnoće.

“Kada ljude stavimo na dijetu koja uključuje tri porcije jogurta dnevno, možemo gotovo udvostručiti količinu izgubljene masti u usporedbi s ljudima na dijeti s niskim udjelom mliječnih proizvoda. Takva dijeta bit će dvostruko učinkovitija u održavanju mišićne mase, a to je vrlo važno kad ste na dijeti. Želite izgubiti masno tkivo, a ne mišiće”, rekao je.

Nemasni jogurt obično sadrži između 100 i 200 kalorija po porciji. Nemasni grčki jogurt sadrži dvostruko više zasitnih proteina od tradicionalnog jogurta. To znači da će vam pomoći da se dulje osjećate sitima i kontrolirate apetit.

Prema Healthlineu, zamjena hrane s visokim udjelom masnoća i niskim udjelom bjelančevina jogurtom može potaknuti gubitak težine.

Održana sjednica Vlade ŽSB: Izdvojeno oko 5 milijuna KM za gospodarstvo, projekte iz oblasti vodoprivrede, prostornog uređenja, sporta i kulture

Danas je u Travniku održana 134. sjednica Vlade Županije Središnja Bosna. Pred članovima Vlade ŽSB bio je obiman dnevni red od 50 točaka, od kojih su svakako najvažnije one iz oblasti poticanja gospodarstva te financiranja značajnih projekata iz oblasti vodoprivrede, prostornog uređenja, sporta i kulture, ali svakako i usvojene Izmjene i dopune Prostornog plana Županije Središnja Bosna za razdoblje 2005. – 2025. godina.

Resorna ministrica financija ŽSB Mirjana Plavčić (HDZ BiH) u izjavi za medije naglasila je kako su na današnjoj sjednici izdvojena značajna sredstva iz nekoliko oblasti.

„Danas smo raspodijelili odnosno izdvojili blizu 5 milijuna KM proračunskih sredstava za brojne projekte iz oblasti prostornog uređenja, vodoprivrede, zaštite okoliša, gospodarstva, te za projekte iz oblasti sporta i kulture. Ova će sredstva u značajnoj mjeri oživjeti novčane tijekove u narednom razdoblju u Županiji Središnja Bosna“, naglasila je ministrica Plavčić.

O izdvajanju sredstava za sport i kulturu govorio je i resorni ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Bojan Domić (HDZ BiH).

„Danas smo izdvojili oko 1,5 milijuna KM za projekte u oblasti kulture i sporta. Riječ je o sredstvima koja su izdvojena za razne događaje, manifestacije, ulaganje u infrastrukturu, pomoć udrugama, općinama i sl.“, rekao je Domić.

Dotaknuo se i usvojenih Izmjena i dopuna Prostornog plana ŽSB 2005. – 2025. naglasivši kako je ovo zadnja intervencija u ovaj prostorni plan, s obzirom na to da važi do 2025. godine.

„Nakon dužeg razdoblje došlo je do kompromisa tako da smo usvojili Izmjene i dopune Prostornog plana ŽSB, nakon čega će ovaj dokument biti upućen u Sabor ŽSB odnosno u daljnju proceduru. Usvojene Izmjene i dopune osigurat će nove investicije i razvoj u ŽSB u predstojećem razdoblju“, istaknuo je Domić.

ŽO HDZ BiH ŽSB

Hajduk je rasprodao Poljud za utakmicu s Vitorijom

Hajduk je prodao sve ulaznice za utakmicu prvog pretkola Konferencijske lige protiv portugalske Vitorije Guimaraes, koja se igra večeras od 21 sat na Poljudu, objavio je klub na službenoj stranici. Hajduk protiv Vitorije bodrit će isključivo članovi kluba jer su upravo oni imali pravo na kupnju karata.

“Dragi navijači, Poljud je za današnju utakmicu u potpunosti rasprodan! Vidimo se večeras!” objavio je službeno Hajduk.

View this post on Instagram

A post shared by HNK Hajduk Split (@hnkhajduk)

Od posljednje domaće utakmice Hajduka u Europi prošlo je 377 dana. Posljednju utakmicu Hajduk je na Poljudu odigrao 22. srpnja prošle godine, a protivnik je bio nesretni Tobol iz Kazahstana. Doduše, u tom trenutku se Tobol činio kao samo jedna od prepreka na putu prema skupinama Konferencijske lige jer ga je Hajduk rutinski svladao na Poljudu s dva gola Marina Ljubičića.

Raste broj članova i pretplatnika

Hajduk je nedavno probio brojku od čak 80 tisuća članova u ovoj godini. Hajdukovo članstvo uskoro bi moglo biti dvostruko veće od starog rekorda iz 2016. godine, kada je iznosilo oko 43 tisuće, a njegova brojnost Hajduk čini relevantnim i u europskim okvirima.

Primjerice, u Bundesligi samo je šest klubova masovnije od Hajduka. To su Bayern, Schalke, Borussia Dortmund, Köln, Eintracht Frankfurt i Borussia Mönchengladbach. Hajduk ima otprilike dvostruko više članova od Freiburga, Werdera, Uniona ili Herthe.

Latvija se priprema za sukob s Rusijom

Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 milijuna stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i invazije.

Latvijski parlament je 12. svibnja usvojio odluku o uklanjaju spomenika, među kojima i divovskog u glavnom gradu Rigi. Uklanjanje bi moglo biti provedeno na jesen.

Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način, kaže pod uvjetom anonimnosti osoba iz ureda Europske komisije u Rigi. Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti, dodaje za Hinu.

Rusija je prije pet mjeseci izvršila invaziju na Ukrajinu, također bivšu članicu Sovjetskog Saveza, pa se u Latviji pribojavaju oružanog sukoba i na svom teritoriju.

Neke obitelji poput moje se pripremaju za taj scenarij. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti, kaže isti izvor.

Latvija je, za razliku od Ukrajine, članica vojnog NATO saveza predvođenog Sjedinjenim Državama pa bi potencijalnim napadom na nju ostale članice bile obvezne intervenirati.

U srcu Rige nalazi se zgrada koja je 1970-ih godina bila arhitektonski simbol Sovjetskog Saveza, a koja je 1993. pretvorena u ”Muzej okupacije”, financiran donacijama i novcem od ulaznica.

Prošli mjesec je obnovljena izložba eksponata iz 51 godine dugog razdoblja tijekom kojeg je Latvija bila dijelom Sovjetskog Saveza od 1940.-1941., potom Njemačke od 1941. do 1944. pa opet Sovjetskog Saveza od 1944. do 1991., kada je stekla samostalnost.

Ostao je ožiljak, kaže 38-godišnji vodič Nikolajs dok skupini posjetitelja pokazuje na zidu kartu i opis gulaga, radnih logora u Sibiru gdje su otpremani politički neistomišljenici, javlja Hina.

Nikolajsova je baka Latvijka, a djed Rus.

Ulica ukrajinske neovisnosti

U Latviji je 30 posto etničkih Rusa, od kojih su mnogi potomci radnika koji su se doseljavali ondje iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.

Neki od njih svakog svibnja, na dan pobjede nad nacističkom Njemačkom, donose cvijeće podno spomenika. Rusko veleposlanstvo u Rigi obično organizira manifestacije na taj dan.

No, zgradu ruskog veleposlanstva ovih dana čuvaju tri policijska vozila, danju i noću.

Ulicu u kojoj se nalazi veleposlanstvo gradske vlasti su preimenovale u Ulicu ukrajinske neovisnosti. Na zidu nasuprot zgrade oslikan je ruski predsjednik Vladimir Putin s mrtvačkom glavom, a okolo se nižu ukrajinske zastave i pozivi na zaustavljanje rata.

Latvija istovremeno povećava izdatke za naoružanje.

Već smo prešli 2 posto BDP-a u tu svrhu te idemo prema 2,5 posto, rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš. Mi povećavamo izdatke, a povećavaju ih i naši partneri u NATO-u. S ljudstvom, opremom i sposobnošću nalazimo se na sigurnom teritoriju, dodao je prošli mjesec u Rigi.

Nikolajs nastavlja pokazivati eksponate u ”Muzeju okupacije”, gdje posljednjih tjedana prođe oko 200 posjetitelja dnevno.

Među eksponatima je bijela majica s crvenom bojom nacrtanima tenkom te srpom i čekićem na kojoj piše: Rusija – svjetska turneja. Od 1944. do danas.

Ljudi vide sličnost tadašnjeg vremena s današnjim. Vjerujemo da će broj posjetitelja rasti, kaže Nikolajs.

(www.jabuka.tv | Foto: Pixabay)

Detalji ubojstva u Grudama: Ubijen poznati poduzetnik, jedan ranjeni u teškoj situaciji, svemu prethodila prepirka

Noćas oko 2.20 sata u Gorici dva muškarca su smrtno stradala, dok su jedan teže i jedan lakše ranjeni u pucnjavi.

Kako hercegovina.info saznaje u strašnom zločinu ubijeni su Mate Grizelj (34) i Velimir Bušić (60), poznati poduzetnik i vlasnik grudskog Vebuscha, a teže ranjenom je jedna noga amputirana u SKB Mostar.

Nemile scene u kasnim satima dogodile su se na tradicionalnom derneku koji se održavao povodom proslave sv. Stjepana u župi Gorici-Sovići.

Kako saznajemo sve je nastalo zbog svađe unutar caffe Zmaj, a počinitelj je nakon toga otišao po automatsku pušku ‘kalašnjikov’ te pucao po više osoba od čega je dvoje odmah preminulo, a dvoje ozlijeđeno.

“Dana 4. 8. 2022. godine oko 2 sata u mjestu Gorica, Stubli, općina Grude, prilikom obilježavanja svečanosti dana patrona župe, nakon kratke prepirke došlo je do pucnjave u kojoj su smrtno stradale 2 osobe, a 2 su ranjene, o kojem događaju je obavještena policija, koja je izašla na mjesto događaja gdje su zajedno s dežurnim tužiteljem obavili očevid i druge potrebne radnje radi utvrđivanja okolnosti predmetnog događaja. Naložit će se obdukcija nad tijelima smrtno stradalih i poduzet će se i druge radnje u cilju procesuiranja počinitelja kaznenih djela ubojstvo i nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari”, potvrdila je Petrunjela Matijević, glasnogovornica Županijskog tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke.

Na današnji dan 1995. počela je ‘Oluja’ – najsjajnija vojna operacija u hrvatskoj povijesti

Na današnji dan 1995. godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a, stoji u Kronologiji.
Tijek “Oluje”

– 4. kolovoza (petak) 1995.
U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.
Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

– 5. kolovoza (subota) 1995.
Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

– 6. kolovoza (nedjelja) 1995.
Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

– 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.
Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

– 8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Gornjem Viduševcu oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (HRT/DaniPonosa)

Njemački biciklist teško ozlijeđen u prometnoj nesreći kod Širokoga Brijega

Biciklist je teško ozlijeđen nakon što ga je udario automobil u četvrtak ujutro u mjestu Dobrič kod Širokoga Brijega.

Prometna nesreća dogodila se oko 8:00 sati, a kako neslužbeno doznajte portal Jabuka.tv, riječ je o biciklistu iz Njemačke.

Vozilom hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Široki Brijeg prevezen je u SKB Mostar gdje su mu konstatirane teške tjelesne ozljede. koje nisu opasne po život.

(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija)

Ukidanjem konstitutivnih naroda riskira se srušiti Dayton i uvesti BiH u nasilje

Njemačka rezolucija prijeti stabilnosti, tvrde autori Marta Vrbetić i David de Bruijn

Gubljenje ravnoteže u BiH naslov je analize koju su u dnevnoj online tiskovini Brussels Morning objavili dr. David de Bruijn i dr. Marta Vrbetić kojom su kritizirali nedavnu rezoluciju njemačkog Bundestaga ističući kako se zauzimanjem za dokidanje konstitutivnih naroda predstavlja poziv za napuštanje podjele vlasti u BiH, čime se proturječi utvrđenoj politici EU-a te riskiranje mira i nenasilja u zemlji, a za što je temelje postavio SAD, piše Večernji list BiH.

De Bruijn je profesor filozofije na Sveučilištu Auburn u Alabami dok je Marta Vrbetić suradnica u programu Global Europe pri Međunarodnom centru za znanstvenike Woodrow Wilson u Washingtonu. Autori navode kako naslov rezolucije za BiH “Pružiti potporu BiH na putu k boljoj budućnosti” posve odudara od sadržaja jer je “opasno neuravnotežena i eksplicitno odbacuje temeljne značajke Daytonskog sporazuma”.

Negiranje Ustava i Suda

Više od separatizma Srba, čiji prijedlog navodno ima cilj zaustaviti, prijedlog prijeti poremetiti ionako osjetljivu ravnotežu u bošnjačko-hrvatskom dijelu BiH, FBiH, tvrde Vrbetić i De Bruijn. Podsjetili su zašto je bilo važno autorima Daytona pažljivo kalibrirati između nacionalnih skupina koje čine Bosnu i Hercegovinu te da se ne može odbaciti koncept konstitutivnih naroda. – Dok rezolucija Bundestaga sadrži mnogo apstraktnih kritika državnih struktura u BiH, dokument zapravo izostavlja svoj središnji cilj: pravnu ulogu načela “konstitutivnih naroda” kako funkcionira unutar Daytonom predviđene državne strukture BiH. U skladu s ovim načelom, koje je više puta potvrdio Ustavni sud BiH, daytonske odredbe o osiguravanju ravnoteže zastupljenosti Bošnjaka, Hrvata i Srba u državnim institucijama BiH nisu (takoreći) osmišljene nehotice. Umjesto toga, predstavljaju temeljni aspekt mira i državnog temelja BiH: da sve tri glavne nacionalne skupine u BiH imaju podjednaku ulogu u određivanju karaktera države – ističu u analizi. Oni citiraju odredbe odluka Ustavnoga suda po kojemu “načelo konstitutivnih naroda ima ključnu funkciju isključivanja međuskupinskih napetosti i sukoba oko demografskih i teritorijalnih većina – istih pitanja koja su igrala tako razornu ulogu u 90-im”. Njemački Bundestag to u cijelosti odbacuje. Kritično, ova točka u izravnoj je suprotnosti s presudom “Ljubić” Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U presudi “Ljubić”, Sud je presudio da su u nekim slučajevima izborna prava Hrvata ugrožena izbornim slabostima koje zahtijevaju reformu. Istu preporuku naknadno je podržala Venecijanska komisija. Još nedavno Europsko vijeće postavilo je istu izbornu reformu kao uvjet da BiH dobije status kandidata. Ipak, iako Bundestag ističe niz drugih pravnih presuda koje bi trebale informirati izborni sustav u BiH, “Ljubić” je evidentno odsutan – podsjećaju dr. Vrbetić i De Bruijn. Oni dodaju kako autori rezolucije njemačkog Bundestaga pišu ovaj dokument kao da uopće ne postoji Daytonski sporazum. – Kao što su pisci Daytona jasno shvatili, entitet koji dijele Bošnjaci i Hrvati – Federacija – nastao je kao bitan preduvjet za vojno i diplomatsko rješenje rata iz 90-ih. Odnosno, Holbrookeov tim tjerao je Bošnjake i Hrvate na suradnju i okončanje njihovog sukoba 1992. – 1994. na temelju američkog uvjerenja da je to jedini način na koji se srpskim snagama u Bosni može oduprijeti – navode autori.

Cholletov poučak

Podsjetili su i na navode iz knjige Dereka Cholleta, aktualnog savjetnika državnog tajnika Antonyja Blinkena, a ranije Holbrookea i Strobea Talbotta, koji je naveo da je strateški važno ojačati savez Hrvata i Bošnjaka. – Ishitrenim ukidanjem daytonskih odredbi koje se bave podjelom vlasti u FBiH, Bundestag danas ne samo da pogoršava napetosti nego još dublje, rezolucija Bundestaga potkopava uvjete koji su osiguravali nenasilje gotovo trideset godina – upozoravaju. Američki znanstvenici upozoravaju da rezolucija Bundestaga upućuje BiH da ne slijedi i eksplicitne korake koje je EU postavio za kandidaturu BiH s ispunjavanjem izbornih reformi. Ironija je da je Njemačka bila protiv kandidacijskog statusa BiH s EU-om, dok su pro-daytonske Hrvatska, Austrija i Slovenija to poduprle.

Građani online mogu provjeriti stanje kazni

Građani BiH na mrežnoj stranici Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH mogu provjeriti svoje novčane kazne.

Na mrežnoj stranici www.iddeea.gov.ba građani mogu pristupiti informacijama o statusu novčanih kazni koje su unesene u evidenciju o registru novčanih kazni i prekršajnoj evidenciji, a koje su unijeli nadležni organi za provođenje prekršajnog postupka i izvršenje sankcija.

Informacija dobivena elektroničkim putem iz registra novčanih kazni i prekršajnoj evidenciji čine: iznos neplaćenih novčanih kazni (ukupan iznosi, kazneni bodovi – broj, broj novčanih kazni po statusima – npr. prekoračen rok za plaćanje: 0, plaćen: 0 i sl.) i pregledano (vrijeme).

Pucnjava kod Gruda: Dvije osobe ubijene, a dvije ranjene

Kako se neslužbeno doznaje, muškarac je ”upao” na jednu feštu te je iz automatske puške počeo pucati po ljudima.

Dvije osobe ubijene su, a još dvije ranjene u pucnjavi koja se protekle noći dogodila u mjestu Gorica kod Gruda

– Počinitelj je uhićen. U tijeku je očevid, a više informacija trenutno nismo u mogućnosti dati, rekla je za Jabuka.tv glasnogovornica Županijskog tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke Petrunjela Matijević.

Kako se neslužbeno doznaje, muškarac je ”upao” na jednu feštu te je iz automatske puške počeo pucati po ljudima.

Navodno je svemu prethodila svađa.

Kraj za legendarni njemački kompakt? Direktor Volkswagena: ‘razvoj Golfa 9 bio bi preskup‘

S potpuno električnim pogonskim sklopom VW ID.3 je alternativa Golfu u kompaktnom segmentu

Jedan od najpopularnijih kompaktnih automobila na svijetu VW Golf, vjerojatno neće dobiti nasljednika. Razlog: rastući troškovi povezani s razvojem vozila s pogonom na unutarnje izgaranje kao i sve stroži propisi o emisijama ispušnih plinova.

Izvješće njemačke publikacije Welt od prošlog mjeseca sugerira da bi trenutna osma generacija VW Golfa mogla biti i posljednja.

Kao što je izjavio Thomas Schäfer, izvršni direktor VW-a, električna vozila su bolji izbor u manjim klasama poput kompaktne, budući da će uskoro biti pristupačnija od modela s unutarnjim izgaranjem.

Rekao je: “Morat ćemo još vidjeti isplati li se razvijati novo vozilo koje neće traje punih sedam ili osam godina kao do sada”, dodajući da bi takav potez bio “izuzetno skup”. Izvršni direktor je priznao da rade na faceliftu za trenutni Golf, ali je rekao da će se o sudbini modela odlučiti u sljedećih dvanaest mjeseci.

Moguća propast Golfa ne zvuči toliko iznenađujuće ako uzmete u obzir da su se zemlje EU dogovorile o prodaji samo vozila s nultom emisijom od 2030. godine.

Međutim, to je u suprotnosti s prethodnom objavom koju je VW dao u ožujku 2021., potvrđujući nove generacije za Golf, T-Roc, Tiguan i Passat prije nego što je marka pređe samo na električna vozila za 8 godina.

Trenutna generacija Golfa predstavljena je 2019. i temeljena na najnovijoj verziji modularne MQB arhitekture. To znači da bi se s faceliftom 2023. ili 2024. životni ciklus Golfa 8 mogao produljiti do 2028. Do tada će električne opcije najvjerojatnije biti znatno jeftiniji nego danas zahvaljujući jeftinijim baterijama, što potencijalno može učiniti alternative s pogonom s unutarnjim izgaranjem u kompaktnom segmentu zastarjelima.

Govoreći o rastućim troškovima u eri regulacije emisija Euro 7, Thomas Schäfer je rekao da se očekuje kako će cijene vozila s tradicionalnim pogonima porasti za 3000 do 5000 eura, budući da će morati integrirati sofisticirane sustave ispuha.

Novi šef Volkswagena je rekao: “s malim automobilom ti se dodatni troškovi teško mogu nadoknaditi. Dakle, početna mobilnost s motorima s unutarnjim izgaranjem bit će znatno skuplja” dodajući da je “Individualna mobilnost osnovna potreba i mora ostati ostvariva u budućnosti”.

Schäfer vjeruje da su električna vozila rješenje za ovaj problem, a VW Grupa već radi na četiri relativno pristupačna mala električna modela za 2025.

Očekuje se da će VW ID.2 startati ispod 25.000 eura što ga dovodi vrlo blizu trenutnoj cijene za VW Golf srednje klase. Očekuje se da će početni EV, zajedno sa svojim srodnim modelima iz Škode i Cupre, nuditi domet od najmanje 350 do 400 km što ga čini upotrebljivim za većinu ljudi.

Također, arhitektura namijenjena EV-u koja će biti skraćena verzija MEB platforme ID.3, omogućit će prostranu unutrašnjost koja će biti usporediva s modelima s ICE pogonom većih segmenata.

Sve te stvari mogle bi natjerati VW da ukine Golf, oslanjajući se na ID.3 slične veličine i manji ID.2 kao neizravne zamjene za svoj nekada osvajački kompaktni hatchback.

Ako upravni odbor VW Grupe odluči odbaciti pločicu s imenom Golfa, to će označiti kraj jedne ere, budući da je prva generacija predstavljena davne 1974. No, kao što dokazuje Buba koja je ukinuta 2019., VW se ne boji umiroviti popularni model u korist svoje električne ID linije modela…

ORBAN: Volio bih da znate da Hrvate u BiH varaju Bošnjaci

Prije tjedan dana mađarski premijer Viktor Orban održao je govor na sveučilištu u sklopu ljetnog kampa. U njemu je govorio o kulturnim problemima s kojima se Zapad nosi, o ratu Rusije s Ukrajinom, o ulozi SAD-a i NATO, ali i nesposobnosti EU da počisti svoje dvorište prije nego što poželi postati globalni politički igrač.

U tom kontekstu, Orban je istaknuo da EU nije u stanju riješiti problem u BiH, gdje Bošnjaci varaju na izborima Hrvate. Mnogi mediji proglasili su ovaj govor fašističkim i rasistički, prenosi Dnevnik.ba.

U nastavku donosimo gotovo cijeli govor:

“Drago mi je što vas vidim. Zsolt Nemeth me zamolio da dođem jutros s upozorenjem da govorim točno upola onoliko koliko želim. Na mađarskom je riječ “pola” dobra. Papu su jednom upitali koliko ljudi radi u Vatikanu; njegov odgovor je bio “Pola njih!” Pa, pokušat ću biti jasan i koncizan u onome što imam za reći.

Svijet se jako promijenio od našeg posljednjeg susreta. U 2019. bili smo dio vrlo optimističnog kampa punog nade, ali jasno je da će desetljeće koje se sada otvorilo pred nama biti desetljeće opasnosti, neizvjesnosti i ratova – kao što je dobro ilustrirano ovdašnjim prizorima.

Dakle, ušli smo u doba opasnosti, a stupovi zapadne civilizacije, koje se nekada smatralo nepokolebljivima, pucaju. Spomenut ću tri potresa koji uzrokuju te pukotine. Prije smo mislili da živimo pod zaštitnim okriljem znanosti, ali onda nas je pogodio COVID. Mislili smo da više nikada ne može biti rata u Europi, ali sada je rat u zemlji susjednoj Mađarskoj. I mislili smo da se hladni rat više nikada ne može vratiti, ali sada mnogi svjetski čelnici rade na reorganizaciji naših života u svijet blokova moći.

Molim vas da razmislite o onome što ću reći

Ovo nas uči da budemo skromni, jer postoje stroga ograničenja naših prediktivnih sposobnosti, budući da ove razvoje događaja uopće nisam spomenuo 2019. godine. U 2019. nisam govorio o pandemiji, niti o europskom ratu, još jednoj dvotrećinskoj pobjedi [Fidesz-KDNP-a] niti povratku ljevice u Njemačku. Niti sam rekao da ćemo pobijediti Englesku ovdje, pa onda tamo 4-0. Dakle, ako gledate u budućnost, najvažniji savjet je skromnost i poniznost: ne možete zamijeniti Gospodara povijesti. U tom duhu vas molim da razmislite o onome što ću reći. Počet ću izdaleka prije nego što stignem ovdje u Szeklerland.

Dragi prijatelji:

Kada se promatra svijet, ono što je najupečatljivije je da podaci sugeriraju da je on sve bolje mjesto; a ipak osjećamo da je suprotno istinito. Očekivano trajanje života doseglo je sedamdesetu godinu života, a u Europi osamdesetu. U posljednjih tridesetak godina smrtnost djece pala je za trećinu. Godine 1950. razina pothranjenosti u svijetu iznosila je 50 posto, dok sada iznosi 15 posto. Godine 1950. udio svjetskog stanovništva koje je živjelo u siromaštvu iznosio je 70 posto, a 2020. godine samo 15 posto. Diljem svijeta stopa pismenosti porasla je na 90 posto.

Godine 1950. prosječni radni tjedan trajao je 52 sata, a danas je pao na 40 sati tjedno, dok se slobodno vrijeme povećalo s 30 na 40 sati. Mogao bih dugo nastaviti popis. Pa ipak, opći je osjećaj da svijet neprestano propada. Vijesti, tona vijesti, postaje sve mračnija. A tu je i neka vrsta očekivanja sudnjeg koji sve više

jača. Pitanje je sljedeće: je li moguće da milijuni ljudi jednostavno krivo shvaćaju što im se događa?

Spengler, duhovno, demografsko ali materijalno propadanje Zapada

Moj odgovor na ovaj fenomen je da je ova zima našeg nezadovoljstva temeljno zapadnjački stav prema životu, koji proizlazi iz činjenice da zapadna civilizacija gubi svoju moć, svoj učinak, svoj autoritet, svoju sposobnost djelovanja.

To je argument kojemu se Zapadnjaci – to jest rođeni Zapadnjaci – obično rugaju: kažu da je dosadno, da je Spengler napisao da Zapad propada, ali je još uvijek tu, i da kad god možemo svoju djecu šaljemo na sveučilišta na Zapadu, a ne na Istoku. “Dakle, ovdje nema velikog problema.” Ali stvarnost je takva da se prije sto godina, kada se govorilo o propadanju Zapada, mislilo na duhovni i demografski pad. Međutim, ono što danas vidimo je pad moći i materijalnih resursa zapadnog svijeta. O tome moram reći nekoliko riječi kako bismo mogli točno razumjeti situaciju u kojoj se nalazimo.

Važno je da shvatimo da su i druge civilizacije – kineska, indijska, recimo pravoslavni svijet, pa čak i islam – također prošle kroz proces modernizacije. I vidimo da su suparničke civilizacije usvojile zapadnu tehnologiju i ovladale zapadnim financijskim sustavom, ali nisu usvojile zapadne vrijednosti – i nemaju apsolutno nikakvu namjeru usvojiti ih.

Ipak, Zapad želi širiti vlastite vrijednosti, što ostatak svijeta doživljava kao poniženje. To je nešto što razumijemo, jer se ponekad isto osjećamo. Sjećam se jedne epizode iz života našeg ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, negdje oko 2014., pod prethodnom američkom administracijom. Dužnosnik američke vlade koji je bio u posjetu ležerno je gurnuo pred njega list papira i jednostavno rekao da mađarski Ustav treba izmijeniti u točkama koje sadrži papir, nakon čega će se obnoviti prijateljstvo.

Dakle, razumijemo ovaj otpor ostatka svijeta zapadnom širenju vrijednosti, njegovom izvozu demokracije. Zapravo, pretpostavljam da je ostatak svijeta shvatio da se mora modernizirati upravo zato što je to jedini način da se odupre izvozu zapadnih vrijednosti koje su mu strane. Najbolnije u ovom gubitku teritorija, gubitku moći i materijalnog teritorija je to što smo mi na Zapadu izgubili kontrolu nad nositeljima energije.

Europa kontrolira tek 10% svih zaliha nafte, prirodnog plina i ugljena

Godine 1900. Sjedinjene Države i Europa kontrolirale su 90 posto svih zaliha nafte, prirodnog plina i ugljena. Do 1950. ta je brojka pala na 75 posto, a danas je situacija sljedeća: SAD i Europa zajedno kontroliraju 35 posto, pri čemu SAD kontroliraju 25 posto, dok mi kontroliramo 10 posto; Rusi kontroliraju 20 posto; a Bliski istok kontrolira 30 posto. A ista je situacija i sa sirovinama. Početkom 1900-ih SAD, Britanci i Nijemci držali su značajan udio sirovina potrebnih za modernu industriju.

Nakon Drugog svjetskog rata uskočili su Sovjeti; a danas vidimo da te sirovine drže Australija, Brazil i Kina – pri čemu 50 posto ukupnog afričkog izvoza sirovina ide u Kinu. Ali gledajući u budućnost, ni ono što vidimo ne izgleda baš dobro. Godine 1980. SAD i Sovjetski Savez dominirali su opskrbom većine rijetkih metala koji su osnovni materijali za industrije izgrađene na modernoj tehnologiji. Danas Kinezi proizvode pet puta više od SAD-a i šezdeset puta više

od Rusa. To znači da Zapad gubi bitku za materijale. Ako želimo razumjeti stanje u svijetu, ako želimo razumjeti stanje Zapadnjaka u svijetu, naše polazište mora biti da veliki dio svjetskih nositelja energije i energetskih resursa leži izvan zapadne civilizacije. Ovo su čvrste činjenice.

Unutar ove naše situacije – situacije u Europi – dvostruko je teška. To je razlog zašto Sjedinjene Države imaju strategiju kakvu imaju. Godina 2013. je godina koju nitko nigdje nije zabilježio niti zapisao. Ali to je bila godina u kojoj su Amerikanci lansirali nove tehnologije za vađenje sirovina i energije – jednostavnosti radi, nazovimo to fracking metodom vađenja energije. Odmah su objavili novu doktrinu američke sigurnosne politike. Citiram iz nje, ona glasi ovako. Ova nova tehnologija, rekli su, stavit će ih u snažniju poziciju da slijede i postignu svoje međunarodne sigurnosne ciljeve. Drugim riječima, Amerika nije skrivala da će koristiti energiju kao vanjskopolitičko oružje.

Strategija SAD-a za Europu – kupovanje plina u zamjenu za slobodu

To što se za to optužuju drugi ne treba nas zavarati. Iz toga proizlazi da Amerikanci provode hrabriju politiku sankcija, kakvu vidimo u sjeni aktualnog rusko-ukrajinskog rata; i počeli su snažno poticati svoje saveznike – drugim riječima nas – da kupujemo zalihe od njih. I djeluje: Amerikanci mogu nametnuti svoju volju jer ne ovise o energiji drugih; sposobni su vršiti neprijateljski pritisak jer kontroliraju financijske mreže – nazovimo ga SWIFT-om, jednostavnosti radi, – za politiku sankcija; a također su u stanju izvršiti prijateljski pritisak, što znači da mogu uvjeriti svoje saveznike da kupuju od njih. Slabija verzija ove politike vidjela se kada je predsjednik Trump prvi put posjetio Poljsku, kada je upravo govorio o potrebi da kupuju “plin za slobodu”.

Ova američka strategija je tek sada, 2022. godine, dopunjena politikom sankcija. Sada smo tu, i ne bi me iznenadilo da se uskoro u ovu sferu uključi i uran, nuklearna energija. Europljani su na to odgovorili, mi Europljani smo odgovorili na to, jer nismo htjeli postati ovisnima o Amerikancima. Nije lijepo, ali europski političari među sobom govore: “Uhvatili smo Jenkija, ali on nas neće pustiti.” Oni zapravo nisu željeli zadržati takvo stanje, pa su nastojali zaštititi rusko-njemačku energetsku osovinu što je duže moguće, kako bismo mogli dovesti rusku energiju u Europu. Ovo sada razdire međunarodna politika. Tada smo predvođeni Nijemcima dali još jedan odgovor: prelazak na obnovljive izvore energije. Međutim, do sada to nije uspjelo jer je tehnologija skupa, a samim time i energija koja se iz nje dobiva. Osim toga, prelazak na ovu modernu tehnologiju ne događa se automatski, već samo pod pritiskom odozgo, koji na države članice vrši Komisija u Bruxellesu – iako to ozbiljno šteti interesima država članica.

“Junaci Pavlove ulice”

Usput ću reći nekoliko riječi o europskim vrijednostima. Evo, primjerice, najnovijeg prijedloga Europske komisije koji kaže da svi moraju smanjiti potrošnju prirodnog plina za 15 posto. Ne vidim kako će se to provesti – iako, koliko sam shvatio, prošlost nam pokazuje njemačko znanje o tome. Nadalje, ako to ne da željeni učinak i netko nema dovoljno plina, on će se oduzeti onima koji ga imaju. Dakle, ono što Europska komisija radi nije da traži od Nijemaca da ponište zatvaranje svoje posljednje dvije ili tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu, a koje im omogućuju proizvodnju jeftine energije: ona im dopušta da zatvore te elektrane. I ako im nestane energije, na neki način će uzeti plin od nas koji ga imamo, jer smo ga uskladištili. Mi Mađari to zovemo “Einstand” [prisilno oduzimanje od strane jače strane], što smo naučili iz “Junaka Pavlove ulice” (roman). To je ono na što se možemo pripremiti.

Ukratko, dame i gospodo,

Ono što želim reći jest da su negativni osjećaji Zapada prema svijetu posljedica činjenice da ključna energija i sirovine potrebne za gospodarski razvoj više nisu u rukama Zapada. Ono što posjeduje je vojna moć i kapital. Pitanje je što time može postići u sadašnjim okolnostima.

Nadovezujući se na to, dopustite mi da kažem nešto o nama Mađarima. Na koja pitanja Mađarska i mađarski narod danas moraju odgovoriti, kako i kojim redoslijedom? Ova su pitanja poput slojeva dobostorte [mađarski slojeviti biskvit], naslagani jedan na drugi: najvažniji na dnu, lakši i ukusniji zalogaji na vrhu. Ovo je redoslijed kojeg ću sada slijediti.

Na jednoj polovici Zapada zajedno žive europski i neeuropski narodi – to više nije Zapad

Prvi i najvažniji izazov, dragi prijatelji, i dalje je stanovništvo, odnosno demografija. Činjenica je da je još uvijek daleko više sprovoda nego krštenja. Htjeli mi to ili ne, narode svijeta možemo podijeliti u dvije skupine: one koji su sposobni biološki održati svoju brojnost; i onih koji to nisu, a to je skupina kojoj mi pripadamo. Situacija nam se popravila, ali preokreta nije bilo. To je alfa i omega svega: ako ne bude zaokreta, prije ili kasnije bit ćemo raseljeni iz Mađarske, a bit ćemo raseljeni i iz Karpatskog bazena.

Drugi izazov je migracija, koju biste mogli nazvati zamjenom stanovništva ili poplavljivanjem. O ovom pitanju postoji izvanredna knjiga iz 1973. koja je napisana na francuskom, a nedavno je objavljena u Mađarskoj. Zove se “Kamp svetaca” [Le Camp des Saints] i preporučujem ju svakome tko želi razumjeti duhovni razvoj koji leži u pozadini nesposobnosti Zapada da se obrani. Migracija je podijelila Europu na dva dijela – ili bih mogao reći da je podijelila Zapad na dva dijela. Jedna polovica je svijet u kojem zajedno žive europski i neeuropski narodi.

Ove zemlje više nisu nacije: one nisu ništa više od konglomerata naroda. Mogao bih reći i da to više nije zapadni svijet, nego post-zapadni svijet. A oko 2050. godine zakoni matematike dovest će do konačnog demografskog pomaka: u gradovima u ovom dijelu kontinenta – ili onom dijelu – udio stanovnika neeuropskog podrijetla porast će na više od 50 posto ukupnog broja. I evo nas u srednjoj Europi – u drugoj polovici Europe, odnosno Zapada. Da nije zbunjujuće, mogao bih reći da se Zapad – recimo Zapad u duhovnom smislu – preselio u Srednju Europu: Zapad je ovdje, a ono što je tamo ostalo samo je post-Zapad. U tijeku je bitka između dvije polovice Europe.

Bruxelles nam, pojačan Sorosevim trupama, jednostavno želi nametnuti migrante

Dali smo ponudu postzapadnjacima koja se temeljila na toleranciji ili ostavljanju jedni drugih na miru, dopuštajući svakome da sam odluči s kim želi živjeti; ali oni to odbijaju i nastavljaju borbu protiv srednje Europe, s ciljem da mi budemo poput njih. Ostavit ću po strani moralni komentar koji pridaju ovome – nakon svega, ovo je tako lijepo jutro. Sada se manje govori o migracijama, ali, vjerujte mi, ništa se nije promijenilo: Bruxelles, pojačan Sorosevim trupama, nam jednostavno želi nametnuti migrante. Tužili su nas i zbog sustava obrane mađarske granice i donijeli su nam presudu.

Iz više razloga o tome se sada ne može puno govoriti, ali smo proglašeni krivima. Da nije bilo ukrajinske izbjegličke krize, počeli bi nam provoditi ovu presudu, a kako će se ta situacija odvijati bit će popraćeno velikom dozom neizvjesnosti. Ali sada je izbio rat i imamo dolaznike iz Ukrajine, pa je to pitanje stavljeno po strani – nisu ga skinuli s dnevnog reda, nego su ga samo stavili na stranu. Važno je da ih razumijemo. Važno je da shvatimo da ovi dobri ljudi tamo na Zapadu, na post-Zapadu, ne mogu podnijeti da se svako jutro probude i otkriju da su im dani – i zapravo cijeli životi – zatrovani mišlju da je sve izgubljeno . Stoga ih ne želimo suočavati s ovim dan i noć. Sve što tražimo je da nam ne pokušavaju nametnuti sudbinu koju ne vidimo samo kao sudbinu jednog naroda, već kao njegovog neprijatelja. To je sve što tražimo i ništa više.

Ideološka finta internacionalne ljevice na račun rase

U takvom multietničkom kontekstu, ovdje postoji ideološka finta o kojoj vrijedi govoriti i fokusirati se. Internacionalistička ljevica koristi varku, ideološku smicalicu: tvrdnju – njihovu tvrdnju – da je Europa po svojoj prirodi naseljena narodima miješane rase. Ovo je povijesno i semantičko lukavstvo, jer spaja dvije različite stvari.

Postoji svijet u kojem su europski narodi izmiješani s onima koji dolaze izvan Europe. Sada je to svijet mješovite rase. A tu je i naš svijet u kojem se ljudi iz Europe miješaju jedni s drugima, kreću se, rade i sele se. Tako, na primjer, u Karpatskom bazenu nismo rasno mješoviti: mi smo jednostavno mješavina naroda koji žive u vlastitoj europskoj domovini.

I, s obzirom na povoljan raspored zvijezda i prateći vjetar, ti se narodi spajaju u svojevrsnom mađarsko-panonskom centru, stvarajući svoju novu europsku kulturu. Zbog toga smo se uvijek borili: spremni smo miješati se jedni s drugima, ali ne želimo postati narodi miješane rase. Zato smo se borili kod Nandorfehervara/Beograda, zato smo zaustavili Turke kod Beča i – ako se ne varam – zato su u još starija vremena Francuzi zaustavili Arape kod Poitiersa.

Naša djeca će se morati braniti ne samo s juga nego i sa zapada

Danas je situacija takva da je islamska civilizacija, koja se neprestano kreće prema Europi, shvatila – upravo zbog tradicije Beograda/Nandorfehervara – da je ruta preko Mađarske nepogodna za slanje svojih ljudi u Europu. Zbog toga je Poitiers repriziran; sada izvori upada nisu na istoku, već na jugu, odakle okupiraju i preplavljuju zapad. To možda još nije vrlo važan zadatak za nas, ali bit će za našu djecu, koja će se morati braniti ne samo s juga, nego i sa zapada. Doći će vrijeme kada ćemo morati nekako prihvatiti kršćane koji nam odatle dolaze i integrirati ih u svoje živote. To se već događalo; a one koje ne želimo pustiti morat ćemo zaustaviti na našim zapadnim granicama – schengen ili ne. Ali to nije zadatak trenutka, niti zadatak za naš život. Naš zadatak je isključivo pripremiti našu djecu da to mogu. Kao što je [predsjedavajući Zastupničkog doma] Laszló Kover rekao u intervjuu, moramo se pobrinuti da dobra vremena ne stvaraju slabe ljude i da ti slabi ljudi ne donose teška vremena našem narodu.

Dame i gospodo,

Demografija, migracija, a sljedeći sloj je rod – i ono što zovemo Zakon o zaštiti djece. O tome se sada manje govori jer druge stvari zauzimaju naslovnice novina, ali ne zaboravimo da smo i po tom pitanju bili izvedeni na sud – i čekamo presudu. Jedini rezultat koji smo ovdje postigli je djelomično – ili možda u potpunosti – zahvaljujući ministrici Judit Varga. Uspjeli smo razdvojiti našu veliku raspravu o cijelom rodnom pitanju od rasprave o novcu EU-a, a njih dvije sada idu odvojenim kolosijecima.

‘U ovom kutu svijeta nikada neće postojati većina za zapadnjačko ludilo’

I ovdje je naš stav jednostavan. Tražimo još jednu ponudu tolerancije: ne želimo im govoriti kako trebaju živjeti; mi samo tražimo da prihvate da je kod nas otac muškarac, a majka žena i da nam djecu ostave na miru. I tražimo od njih da se pobrinu da to prihvati i vojska Georgea Sorosa. Važno je da ljudi na Zapadu shvate da u Mađarskoj i u ovom dijelu svijeta to nije ideološko pitanje, već jednostavno najvažnije pitanje u životu. U ovom kutu svijeta nikada neće postojati većina za zapadnjačko ludilo – ispričavam se svima – koje se tamo odvija. Naprosto, Mađari – ili sinovi nekih drugih naroda – tome ne mogu doći glave.

Postoje sve te rodne stvari: transnacionalne i transrodne; ali najdalje što možemo ići s tim je reći “Transilvanija” – iako se to na mađarskom kaže “Erdély”. Ne možemo ići dalje od toga. Zato vas molim da se ne zavaravate, da se ne zavaravate: rat je, energetska kriza, ekonomska kriza i ratna inflacija, a sve nam to crta paravan pred očima, paravan između nas i pitanje roda i migracija. Ali zapravo, na tim pitanjima će se odlučivati budućnost. Ovo je velika povijesna bitka koju vodimo: demografija, migracija i rod. A upravo je to ono o čemu se radi u borbi između ljevice i desnice. Neću spominjati ime prijateljske zemlje, nego se samo referirati na nju. Postoji zemlja u kojoj je ljevica pobijedila, i u kojoj je jedna od njenih prvih mjera bila demontiranje granične ograde; a druga mjera je bila priznati svako “rodno pravilo” – ne samo istospolni brak, nego i pravo takvih parova na posvajanje djece. Neka nas trenutni sukobi ne zavaravaju: to su pitanja koja će odlučiti o našoj budućnosti.

Višegradska četvorka i neslaganje Poljske i Mađarske oko Rusije

Kako se možemo zaštititi? Prvo, odlučnošću. Zatim traženjem saveznika. To je ono što je V4 dalo njegovu važnost. Dakle, ono što je Višegradskoj četvorki nedavno dalo veliku važnost je to što smo o ovim pitanjima mogli govoriti jednim glasom. Doista, nije slučajno da su postzapadnjaci dali sve od sebe da razbiju Višegradsku četvorku.

Osim toga, umiješao se i rat, koji je uzdrmao poljsko-mađarsku suradnju koja je bila osovina suradnje V4. Što se tiče rata, Poljaci i Mađari imaju isti strateški interes: ne žele približavanje Rusa, žele da se očuva suverenitet Ukrajine i žele da Ukrajina bude demokracija. Oboje želimo potpuno iste stvari, a ipak ovaj rat otežava odnose s našim prijateljima. To je zato što su, kada je riječ o razumu, interesi o kojima sam govorio jasno usklađeni; ali problem je srce.

Problem u mađarsko-poljskim odnosima je srce. Mi Mađari ovaj rat doživljavamo kao rat između dva slavenska naroda i kao rat kojeg želimo izbjeći. Ali Poljaci na to gledaju kao na rat u koji su i oni uključeni: to je njihov rat, i oni ga gotovo pa vode. A budući da je ovo stvar srca, ne možemo se oko toga međusobno dogovoriti, nego moramo intelektom spasiti sve što možemo od poljsko-mađarskog prijateljstva i strateškog savezništva za poslijeratno razdoblje.

Naravno, još uvijek imamo prijatelje Slovake i Čehe, ali u tim je zemljama došlo do promjena vlasti, gdje trenutno preferiraju postzapadni svijet i ne žele ulaziti u sukobe s Bruxellesom – od kojeg dobivaju dobre ocjene. Po mom mišljenju, to je kao vezati konje u goruću štalu. Sretno s tim!

Nakon ovih, četvrto pitanje je pitanje rata. Svaki rat se može promatrati iz više perspektiva, ali primarna strana svakog rata je činjenica da će majke oplakivati svoju djecu, a djeca gubiti roditelje. Ovo bi razmatranje trebalo nadjačati sve ostale – čak i u sferi politike. Za mađarsku vladu to znači da je naša primarna dužnost osigurati da se mađarski roditelji i mađarska djeca ne nađu u takvoj situaciji.

NATO i EU su preuzeli goleme rizike

Ovdje mogu spomenuti da ima zemalja koje nas kritiziraju jer smatraju da nismo dovoljno posvećeni Ukrajincima. Ali te zemlje su daleko, i najviše pružaju podršku u smislu novca ili oružja; u međuvremenu mi Mađari jedini, osim Ukrajinaca, ginemo u tom ratu. Prema našim podacima, do danas je u tom ratu život izgubilo osamdeset i šest Mađara. Ovo je potpuno drugačija perspektiva. Mi Mađari smo jedini koji smo prolili krv u tom ratu, a oni koji nas kritiziraju nisu prolili nijednu. Zato, kao susjedna država, Mađarska ima pravo reći da je mir jedino rješenje koje će spasiti ljudske živote i jedini lijek protiv ratne inflacije i ratne ekonomske krize.

Kako ćemo u budućnosti razmišljati o ovom ratu? Zadržat ćemo stav da ovo nije naš rat. Mađarska je članica NATO-a i polazimo od toga da je NATO mnogo jači od Rusije, tako da Rusija nikada neće napasti NATO. Izjava da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini slaba je – ali razumljiva – propagandna točka kojom se Ukrajina služi. Ja to razumijem, jer im je cilj da nas uvuku, da što više zemalja uključe na svoju stranu u ovaj rat; ali nema nikakve osnove za to u stvarnosti.

Istovremeno, budući da smo članice NATO-a i želimo ostati izvan ovog rata, naša je situacija postala delikatna. To je zato što su NATO i Europska unija odlučili da će, iako neće postati zaraćene strane, ipak isporučivati oružje i nametnuti ozbiljne ekonomske sankcije; i sviđalo se to nekome ili ne, to znači da su oni de facto – ne de jure, nego de facto – strane u ovom sukobu. Sada smo u opasnoj poziciji da na neki način moramo pomoći Ukrajincima, a istovremeno smo de facto strana u sukobu, ali istovremeno osiguravamo da vlasti u Moskvi ovo ne vide kao situaciju u kojoj mi – NATO i Europska unija – formalno postale zaraćene strane. To je pozicija na kojoj Europska unija i NATO svakodnevno balansiraju, preuzimajući na sebe goleme rizike.

Naravno da svi znaju da je Rusija napala Ukrajinu – sada pogledajmo razlog za to

Budući da se o ratu može puno čitati, ako još imam vašu pozornost, htio bih reći nekoliko riječi o tome kako je do tog rata došlo i koji su bili razlozi za njega. Naravno da svi znaju da je Rusija napala Ukrajinu. To se i dogodilo. Sada pogledajmo razlog za to. Napomenimo i problem da kada nešto shvatite, samo ste korak do prihvaćanja. Ali vrlo je važno napraviti moralnu razliku između razumijevanja nečega i prihvaćanja nečega.

Ono što to konkretno znači jest da je važno razumjeti zašto su Rusi učinili to što su učinili; ali iz ovoga ne slijedi da ako razumijete što su učinili, prihvaćate ono što su učinili. Rusi su postavili vrlo jasan sigurnosni zahtjev, čak su ga i zapisali na rijetko viđen način u diplomaciji, šaljući ga Amerikancima i NATO-u. Napisali su svoj zahtjev da Ukrajina nikada ne bude članica NATO-a, da Ukrajina to proglasi, da sam NATO u to uvjeri Rusiju i da se obvezujemo da na teritoriju Ukrajine nikada ne postavljamo oružje koje bi moglo pogoditi ruski teritorij.

Rat ne bismo imali da se predsjednik SAD-a u ključnom trenutku zvao Donald Trump

Zapad je odbio ovu ponudu i odbio pregovarati o njoj. Rekli su da NATO ima “politiku otvorenih vrata”: vrata su otvorena, svatko se može prijaviti, a mi ćemo odlučiti želimo li ih primiti ili ne. A posljedica ovog odbijanja je da danas Rusi nastoje postići silom oružja sigurnosne zahtjeve koje su prethodno nastojali postići pregovorima. Moram reći da ovaj rat nikada ne bi izbio da smo imali malo više sreće i da se u ovom ključnom trenutku predsjednik Sjedinjenih Američkih Država zvao Donald Trump, te da smo prije toga uspjeli uvjeriti Angelu Merkel da ne napustiti dužnost: da je Donald Trump predsjednik SAD-a, a Angela Merkel njemačka kancelarka. Ali nismo imali sreće, pa smo sada u ovom ratu.

Zapadna strategija u ovom ratu temelji se na četiri stupa. To je razumna strategija na papiru, a možda čak ima i brojke koje je potkrepljuju. Prvi je bio da Ukrajina ne može sama dobiti rat protiv Rusije, ali to može učiniti uz obuku Anglosaksonaca i oružjem NATO-a. To je bila prva tvrdnja. Druga strateška tvrdnja bila je da će sankcije oslabiti Rusiju i destabilizirati vodstvo u Moskvi.

Treći strateški element bio je da ćemo se – iako bi one i nas pogodile – moći nositi s ekonomskim posljedicama sankcija, tako da oni budu više povrijeđeni, a mi manje. I četvrto strateško razmatranje bilo je da će svijet stati iza nas, jer smo bili u pravu. Kao rezultat ove izvrsne strategije, međutim, danas je situacija takva da sjedimo u automobilu s četiri izbušene gume. Apsolutno je jasno da se rat ovako ne može dobiti.

Ukrajinci nikada neće dobiti rat protiv Rusije američkom obukom i oružjem

Ukrajinci nikada neće dobiti rat protiv Rusije američkom obukom i oružjem. To je jednostavno zato što ruska vojska ima asimetričnu nadmoć. Druga činjenica s kojom se moramo suočiti jest da sankcije ne destabiliziraju Moskvu. Treće je da je Europa u problemima: ekonomskim problemima, ali i političkim problemima, s vladama koje padaju poput domina. Tek od izbijanja rata pale su britanska, talijanska, bugarska i estonska vlada. A jesen je tek pred nama. Do velikog rasta cijena došlo je u lipnju, kada su cijene energije udvostručene.

Učinci toga na živote ljudi, koji stvaraju nezadovoljstvo, tek su počeli stizati, a izgubili smo već četiri vlade. I na kraju, svijet ne samo da nije s nama, nego i dokazivo nije s nama. Povijesno gledano, Amerikanci su imali sposobnost odabrati ono što su identificirali kao carstvo zla i pozvati svijet da stane na pravu stranu povijesti – fraza koja nas malo smeta, jer je to ono što su komunisti uvijek govorili.

Ni Kinezi, Indijci, Brazilci, JAR, arapski svijet niti Afrika nisu na američkoj strani

Ta sposobnost koju su nekada imali Amerikanci, da svakoga dovedu na pravu stranu svijeta i povijesti, a zatim da im se svijet pokorava, sada je nestala. Većina svijeta očito nije na toj strani: ni Kinezi, Indijci, Brazilci, Južnoafrička Republika, arapski svijet, niti Afrika.

Velik dio svijeta jednostavno odbija sudjelovati u ovom ratu, ne zato što vjeruje da je Zapad na krivoj strani, već zato što za njih postoji nešto više od ovog rata u svijetu i oni imaju svoje probleme s kojima se hrvaju i žele ih riješiti. Vrlo je moguće da će ovaj rat biti onaj koji će dokazano stati na kraj tom obliku prevlasti Zapada koji je bio u stanju upotrijebiti različita sredstva za stvaranje svjetskog jedinstva protiv određenih aktera u određenom odabranom pitanju. To doba se bliži kraju i, kako se kaže bombastičnim jezikom politike, multipolarni svjetski poredak sada nam kuca na vrata.

“Čto delat?”

A ako govorimo o ratu, mogu prikladnim stilom postaviti jedno važno pitanje: Čto delat? [“Što treba učiniti?”, rus.] Postoji problem što se, u usporedbi s ostalima, mađarska vojska ne čini jako velikom.

Problem je što u usporedbi s BDP-om, recimo, velikih europskih zemalja i SAD-a, i mađarski BDP izgleda skromno. Dakle, možemo imati jasan pogled na situaciju, možemo imati izvrsne uvide u vezi s ratom, možemo imati jasnu viziju, možemo imati strateški prijedlog; ali znate da kad je rat u pitanju sve je to malo bitno, jer rat je uvod. Riječ jačeg će biti odlučujuća. Mađarska ne treba gajiti iluzije da ćemo svojim izvrsnim savjetima moći utjecati na ratna zbivanja i strategiju Zapada.

Ipak, u svakoj raspravi smatram pitanjem časti i moralnim načelom da moramo pokušati izraziti svoj stav i pokušati uvjeriti Zapad da razvije novu strategiju koja će zamijeniti prazna izvješća o pobjedi. Ako vaš automobil ima četiri probušene gume, morate promijeniti kotače – sva četiri. Potrebna je nova strategija; i njezin fokus – meta na nišanu – ne bi trebao biti na pobjedi u ratu, već na pregovorima o miru i dobroj mirovnoj ponudi. Slikovito govoreći, moram reći da sada zadatak Europske unije nije stati ni uz Ruse ni uz Ukrajince, nego stati između Rusije i Ukrajine. To bi trebala biti bit nove strategije.

‘Rusi govore starim jezikom’

Što će se dogoditi? Rusi govore starim jezikom. Pa kad ih slušamo, kao da čujemo zvukove prošlosti: sustav gesta, kategorije, riječi. Kad slušam gospodina Lavrova, to je ono što smo slušali prije trideset ili četrdeset godina. Ali to ne znači da ono što govore nema smisla: ima smisla i vrijedi ga shvatiti ozbiljno.

Prije dva dana, na primjer, ruski je dužnosnik rekao da će ići naprijed u Ukrajini sve dok se linija fronte ne odmakne toliko da odatle, oružje koje posjeduju Ukrajinci neće moći pogoditi ruski teritorij. Drugim riječima, što više zemlje NATO-a isporučuju Ukrajincima moderno oružje, to će Rusi dalje gurati liniju bojišnice. To je zato što su oni vojna nacija koja razmišlja samo o sigurnosti i zainteresirana je samo za to da ne bude napadnuta s ukrajinskog teritorija.

Dakle, u ovom trenutku ono što mi radimo je produžavanje rata, htjeli mi to ili ne. To znači da neće biti rusko-ukrajinskih mirovnih pregovora. To je ideja na koju bismo se trebali naviknuti. Svatko tko očekuje takve razgovore, čekat će uzalud. Budući da Rusija želi sigurnosna jamstva, rat se može okončati samo rusko-američkim pregovorima.

Neće biti mira dok ne dođe do rusko-američkih pregovora. Mogao bih uzvratiti na to i reći: “Ali pogledajte nas Europljane ovdje”. Ali nažalost, prijatelji moji, moram reći da smo mi Europljani prokockali svoju priliku da utječemo na događaje. Prokockali smo ju nakon 2014. kada smo izostavili Amerikance iz prvog sporazuma iz Minska nastalog tijekom krimskog sukoba i umjesto toga formulirali sporazum iz Minska s francusko-njemačkim jamstvom.

Kao i nakon 2. Svjetskog rata, Europa neće imati pravo glasa

To je trebalo provesti, ali nažalost mi Europljani – ili Nijemci i Francuzi koji su nas predstavljali – to nismo mogli provesti. Zato sada Rusi ne žele pregovarati s nama, nego s onima koji mogu natjerati Ukrajinu da učini ono na što je pristala. Dakle, situacija je poput one nakon Drugog svjetskog rata: Europa se ponovno našla u situaciji u kojoj neće imati pravo glasa u svom najvažnijem sigurnosnom pitanju, o kojem će ponovno odlučivati Amerikanci i Rusi.

(…)

Razlog zašto Europa ne može postati svjetski politički igrač je taj što ne može održavati vlastitu kuću u redu, ne može održavati red u vlastitom dvorištu. Najbolji primjer za to je rusko-ukrajinski rat. To bi trebalo riješiti, ali mogu vam dati druge primjere.

Volio bih da znate da Hrvate u BiH varaju Bošnjaci

Minsk je trebao biti nametnut. U Bosni su Hrvati prevareni. Ovo je komplicirana tema, ali samo bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi zapravo koriste rupe u izbornom zakonu kako bi birali Hrvate.

Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Europskog vijeća, mi Mađari ih podržavamo svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, ali EU nije u stanju riješiti taj problem. Ili je tu problem obrane naših granica. Cilj ne bi trebao biti postati svjetski politički igrač. Za našu ambiciju trebalo bi biti dovoljno da je EU sposobna braniti vlastite granice; ali ne može, a jadni Salvini – koji je to pokušao – vodi se na sud, a ima i onih koji ga žele zatvoriti. Ili postoji proširenje EU-a na Balkan: Grčka je članica EU, Mađarska je članica EU, ali između nas postoji velika crna rupa, Balkan. Zbog geopolitičkih i ekonomskih razloga EU bi trebala dovoditi druge u svoj vlastiti svijet, ali to nije u stanju učiniti. Dakle, Europa ne bi trebala težiti ulozi u svjetskoj politici, već bi trebala postaviti i postići skromni cilj da bude u stanju riješiti vanjskopolitička pitanja koja se javljaju u vlastitom dvorištu.

Demografija, migracije, rod, rat. Peti set izazova s kojima se suočavamo odnosi se na energiju i gospodarstvo. Ovo je složeno pitanje”, kazao je Orban koji je u nastavku govorio o zatvaranju za vrijeme pandemije, američko-kineskim gospodarskim odnosima te o točkama koja će njegova Vlada poduzimati kako bi ojačala mađarsku ekonomiju.

Orban je govor završio s pozdravom “Naprijed Mađarska, naprijed Mađari!””

Užas kod Teslića: Pit bull napao djecu, pa ga objesio otac dječaka

Na području Teslića sinoć je N.A. objesio psa rase pit bull, zbog toga što je taj pas prije toga napao njegovog devetogodišnjeg sina

Na području Teslića sinoć je N.A. objesio psa rase pit bull, zbog toga što je taj pas prije toga napao njegovog devetogodišnjeg sina, potvrđeno je za Srpskainfo.

Sve se događalo sinoć oko 21.10 sati u selu Đulići.

– Nekoliko osoba je bilo u dvorištu kod Nedeljka M, a gdje je bio pas pit bul koji je bio svezan lancem. U susjednom dvorištu bilo je više djece koje se igralo. U jednom trenutku pas se otkinuo sa lanca i preskočio u dvorište među djecu – ističe sugovornik.

Dodaje da su se djeca prepala i počela vrištati i dozivaju pomoć.

– Otac jednog od djeteta je odmah istrčao iz kuće i uspio uhvatiti psa za lanac. Najvjerojatnije ga je uspio nekako ošamutiti i zatim ga je objesio na drvo u blizini kuće – pojasnio je izvor Srpskainfo.

Nakon toga i taj čovjek, ali i vlasnik psa je sve to prijavio policiji.

U PU Doboj su rekli da je sinoć oko 21.10 sati Policijskoj stanici Teslić prijavljeno da je više osoba verbalno napalo M.A. i njegovo društvo dok su bili kod N.M. a potom da su objesili psa.

– Istog dana oko 21.15 sati, obratio se i N.A. koje je prijavio da je udavio psa vlasništvo N.M. iz razloga što je isti u dvorištu njegove obiteljske kuće napao njegovog devetogodišnjeg sina – pojasnila je glasnogovornica PU Doboj Dragana Kerkez.

O navedenom je obaviješten dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Doboj koji se izjasnio da navedeno ima obilježje kaznenog djela „Mučenje i ubijanje životinja“.

Velika tuga u Stocu: Otac i sin preminuli u razmaku od nekoliko sati

U utorak su u Stocu zabilježena dva pomalo nesvakidašnja smrtna slučaja.

Naime, u razmaku od svega par sati preminuli su otac i sin.

Riječ je o ocu Bećiru (1931.) i sinu Fadilu Merziću (1959.) iz Stoca, prenosi Bljesak.info.

Od njih se na društvenim mrežama oprostio veliki broj poznanika i sugrađana.

Nova bolest pojavila se u Europi: Virus crvenih očiju nije zabilježen u BiH

To su bolesti koje uzrokuju različiti virusi, a neki od simptoma su upravo krvarenje očiju, povišena temperatura te plave modrice po tijelu

Nakon što je odjeknula vijest da se u Europi pojavila nova groznica – krimsko-kongoanska hemoragijska groznica (KKHG), koja izaziva krvarenje očiju i može biti potencijalno opasna po život pacijenta – bh. medicinski stručnjaci su pojasnili o kakvoj se bolesti radi.

Prema riječima infektologa dr. Ednana Drljevića, hemoragijske groznice nisu nepoznate. To su bolesti koje uzrokuju različiti virusi, a neki od simptoma su upravo krvarenje očiju, povišena temperatura te plave modrice po tijelu, piše Avaz.

– Od brojnih hemoragijskih groznica, kod nas je prisutna samo hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) koju uzrokuju hantavirusi. Krimsko-kongoanska groznica, uzrokovana nairovirusima, slična je korejskoj groznici, a simptomi su povišena temperatura i krvarenje, ali ne zahvata bubrege poput HGBS-a – navodi dr. Drljević.

U BiH, govori dr. Drljević, još nisu zabilježeni slučajevi krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, ali jesu hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom. Kod ove groznice bubrezi zataje i pacijent završi na privremenoj dijalizi. Nakon nekog vremena pacijent se oporavi i više nema nikakvih problema.

Ovaj bubrežni sindrom se, govori Drljević, pojavio kod nas tijekom rata. Kako navodi, oboljenje su izazvali boravak u rovovima i kontakt sa zaraženim miševima i krpeljima.

– Hemoragijske groznice nisu ništa novo, ali KKHG jeste i treba pratiti i vidjeti gdje se pojavila i koliko je ljudi zaraženo. Na osnovu jednog ili dva slučaja ne treba dizati paniku jer su to bolesti koje se inače pojavljuju u Europi – istaknuo je dr. Drljević.

Trenutno ne postoje niti lijek niti cjepivo za liječenje ove bolesti.

Iako se malo zna o fazama oporavka, općenito se očekuje da će biti spore. Stručnjaci naporno rade kako bi zaustavili širenje ove bolesti. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) rekao je da su prevencija, rana dijagnoza i njega pacijenata jedini način da se izbjegne širenje virusa. Virus je, većinom ograničen na Balkan, uz Sjevernu Afriku, Španjolsku, Tursku i Rusiju, a slučajevi u zapadnoj i sjevernoj Europi su rijetki.

Kečap, senf ili majoneza? Evo kako vaš omiljeni umak utječe na zdravlje

Umaci mogu imati povoljan učinak na fizičko i mentalno zdravlje. Nutricionistica Signe Svanfeldt podijelila je zdravstvene dobrobiti popularnih umaka koje ljudi najčešće konzumiraju uz svoje obroke.

Kečap

Utvrđeno je da ljuti kečap potencijalno potiče plodnost muškaraca. Antioksidans likopen, koji rajčicama daje boju, može povećati broj spermija do 70 posto, prema jednoj studiji provedenoj na Sveučilištu u Sheffieldu.

Američko istraživanje iz 2002. provedeno na 47 tisuća muškaraca pokazalo je da jedenje kečapa dva ili više puta tjedno također može smanjiti rizik od razvoja raka prostate za oko 20 posto.

Međutim, Signe upozorava da kečap može sadržavati velike količine dodanih šećera. Ona kaže: “Ako želite smanjiti unos šećera, pronađite sorte bez šećera ili sa smanjenim udjelom dodanih šećera.”

Senf

Senf se smatra jednim od najstarijih poznatih umaka na svijetu, a povijesni zapisi sugeriraju da je izumljen u starom Egiptu.

Senf je prepun selena i magnezija, koji mogu imati protuupalna svojstva. Neke su studije također otkrile da sjemenke gorušice mogu štititi od bakterija i gljivica poput E. coli.

Međutim, druge studije tvrde da senf nema zaštitnih učinaka. Uz to, varijacije senfa mogu imati visok udio natrija pa ga treba jesti umjereno.

“Visoki unos natrija može povisiti krvni tlak i dovesti do kardiovaskularnih bolesti”, upozorila je Signe.

S druge strane, slađi senf u sebi sadrži visok udio šećera, što također može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i debljanja.

Majoneza

Unatoč tome što se smatra nezdravom zbog visokog udjela masti, majoneza se proizvodi od nutritivno korisnih namirnica.

“Majoneza se tradicionalno radi od biljnog ulja i jaja, a obje namirnice su hranjive. Ulje sadrži nezasićene zdrave masti, a jaje osigurava proteine, kao i hranjive tvari poput vitamina D”, rekla je Svanfeldt, a prenosi The Sun.

Majoneza također ima visoku koncentraciju vitamina E, za koji je jedna studija pokazala da može zaštititi žene u postmenopauzi od moždanog udara. Istraživači iz Intergroupa iz Arizone i Sveučilišta u Minnesoti otkrili su da žene u postmenopauzi sa značajnim količinama vitamina E u prehrani imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara. Najkoncentriraniji izvor hrane vitamina E koji je konzumirala skupina žena u studiji bila je majoneza.

Dakle, kao i sa svim dobrim stvarima u životu, umjerenost je ključna.

HDZ BiH: Želimo mir i suživot, ne prebrojavanje

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH izražava žaljenje zbog izjava uvaženog reisa Kavazovića u kojima spominje našu političku stranku u kontekstu kakvom je izašao danas u javnost. Nazivati poruke HDZ-a BiH “discipliniranjem” je pogrešna i djeluje kao etiketa. Takve navode jasno i nedvosmisleno odbacujemo jer ne doprinose razumijevanju i međusobnom uvažavanju.

HDZ BIH je demokršćanska politička stranka koja baštini zapadne vrijednosti utemeljene na kršćanstvu. Isto tako, kao politička stranka shvaćamo islam kao religiju mira i suživota.

Islamska zajednica (IZ) nije i neće biti naš oponent. Dapače, IZ može biti samo naš suradnik i sugovornik za društvene procese u Bosni i Hercegovini kao multikonfesionalnoj zemlji. Bosna i Hercegovina je sekularna multinacionalna država čija tri konstitutivna naroda imaju izraženu pripadnost religijskom identitetu.

To je temelj razumijevanja da bi uopće mogli zajednički kreirati društvene i političke procese.

Stoga, još jednom želimo istaknuti našu intenciju da mir i zajednički suživot moraju biti temelj svih naših nastojanja i svog djelovanja. Bosna i Hercegovina je država tri konstitutivna i jednakopravna naroda gdje je legitimno predstavljanje ugrađeno u cjelokupan politički sustav. Od takvih poruka i pozivanja na Ustav BiH nećemo odustati. To je naša odgovornost.

Prebrojavanje koje se intenzivno zaziva posljednjih dana od strane radikalnih političkih centara u BiH ne može i neće biti agenda na koju Hrvatska demokratska zajednica BiH pristaje. Takve poruke sustavno destabliziraju Bosnu i Hercegovinu, i slobodni smo kazati, krše temelje mira kao trajne kategorije kojoj religije i svi skupa težimo.

VIDEO Snimljena igra dupina u Neumskom zaljevu

Kupače u Neumu jučer su iznenadili veseli posjetitelji. Četiri dupina doplivala su u Neumski zaljev, a ovo nije prvi put da su došli u ovaj jedini bh. grad na moru.

Čitateljica portala Neum online poslala je videosnimak igre razigranih dupina:

VIDEO MOŽETE POGLEDATI OVDJE

Započeli radovi na izgradnji I. faze prometnice – obilaznice Kiseljaka

U Kiseljaku su započeli radovi na izgradnji I. faze prometnice – obilaznice Kiseljaka.

Načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak i rukovoditelj Službe za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove Općine Kiseljak, Nikola Grubešić s predstavnikom poduzeća HP Investing d.o.o. Mostar Sabahudinom Bojčićem obišli su gradilište kružne raskrsnice i mosta na rijeci Lepenici.

Od 80-ih godina se govori o prometnim problemima u Kiseljaku. Ovim projektom izgradnje obilaznice rješavamo te probleme. Zahvaljujem se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, ministrici financija FBiH Jelki Miličević, ravnatelju JP Ceste FBiH Ljubi Pravdiću i svim drugim osobama koje su na bilo koji način dali doprinos u ovom projektu, izjavio je načelnik općine Kiseljak.

Investitor radova je JP Ceste FBiH, a izvođača radova je Konzorcij HP Investing d.o.o. Mostar i Jata Group Srebrenik.
I. faza Obilaznice Kiseljaka obuhvaća izgradnju kružne raskrsnice na cesti M-5 Gromiljak – Kiseljak – Blažuj, izrada dijela trase između kružne raskrsnice i mosta te izgradnja mosta na rijeci Lepenici.

Rok izgradnje je 12 mjeseci a vrijednost projekta je 4.222.033,77 KM.
Trasa obilaznice Kiseljaka od mosta preko rijeke Lepenice pruža se u dužini od 900m gdje se završava kraj faze I.

Sredstva za ovaj projekt osigurala je Vlada Federacije BiH i poduzeće Ceste FBiH.

Izgradnjom ove prometnice – obilaznice koja uključuje i tunel i najvećim je skepticima postalo jasno kako će Kiseljak konačno dobiti toliko potrebnu veliku obilaznicu.

Nova prometnica, uz postojeće mini obilaznice, u potpunosti će rasteretiti promet središtem Kiseljaka te poboljšati sigurnost u prometu. Iz Cesta su prigodom razgovora o realiziranju ovog projekta potvrdili kako je gradsko središte Kiseljaka jedno od najprometnijih u cijeloj BiH jer kroz ovu malu općinu godišnje prođe nekoliko milijuna vozila.

Kiseljak.info

Američki tenisač o Đokoviću: Potpuno ludilo, on ne smije nastupiti na US Openu

Srpski tenisač Novak Đoković se nije cijepio i zasad ne može ući u SAD, gdje se u rujnu igra posljednji Grand Slam godine. Đoković, osvajač 21 Grand Slam turnira, prijavio je nastup na US Openu, ali organizacija turnira jasno mu je poručila da ga neće smjeti igrati.

Objavili su, doduše, da neće zahtijevati obavezno cijepljenje za sudionike turnira, ali poštovat će odluku američkih vlasti oko putovanja u državu za necijepljene igrače i igračice koji nisu iz SAD-a. Ipak, Đoković vjeruje da još uvijek postoji šansa da ga puste.

Američki novinar Seth Dillon na Twitteru je postavio pitanje postoji li netko od aktivnih tenisača tko bi podržao Đokovićev nastup na US Openu. Javio se John Isner, 37-godišnji američki tenisač koji je napisao: “Potpuna ludost, on se ne smije natjecati.”

Yes. Complete lunacy he can’t compete as of now. #science

— John Isner (@JohnIsner) August 3, 2022

Trenira kao da će ići

Đoković je najpoznatiji antivakser na svijetu. Zbog toga nije smio nastupiti ni na Australian Openu, turniru koji je osvojio najviše puta u povijesti. Nedavno je objavio video svog treninga te napisao da se sprema kao da će ići na US Open.

“Želim samo iskoristiti priliku podijeliti s vama koliko mi znače vaša podrška i ljubav koje mi šaljete ovih dana. Nisam ih očekivao u tolikoj količini i zato je moja zahvalnost i veća! Zaista od srca veliko HVALA.

Velika mi je čast što toliko ljudi podržava moju karijeru i želi me ponovo vidjeti na terenima širom svijeta. Ja se nastavljam pripremati i trenirati kao da ću se natjecati dok iščekujem odgovor o mogućnosti putovanja u Ameriku. Hvala vam i držite mi palčeve!” napisao je Đoković.

Vaša kompanija i proizvodi dio tržišta od 100 milijuna stanovnika? Uz Coral, nikad nije bilo jednostavnije!

Želite li proširiti svoje poslovanje na strano tržište? Želite li da Vaša kompanija i proizvodi budu dio tržišta od 100 milijuna stanovnika?

Imamo pravo rješenje za Vas!

Zbog sve većeg interesa kompanija zapadnog tržišta, komapnija Coral pokreće drugo izdanje poslovne publikacije „Bosna i Hercegovina EXTRA“ u kojoj predstavlja gospodarstvo i kompanije BiH.

U Publikaciji imate mogućnost predstaviti svoju kompaniju, proizvode i usluge potencijalnim kupcima u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Ovo interesantno tržište od 100 milijuna stanovnika Vam nudi da pronađete poslovnog partnera, kapital za proširenje proizvodnje ili kupce Vaših proizvoda.

Publikacija od oko 200 stranica tiska se u 20.000 primjeraka na njemačkom jeziku.

Ovo specijalno izdanje bit će dostavljeno u oko 200 industrijsko-trgovinskih (gospodarskih) komora, diljem Njemačke, Austrije i Švicarske. Nadalje, dostavit će se u financijske institucije, ministarstva, razna udruženja, kao i nadležnima koji prate razvoj privrede u BiH.

Publikacija će biti dostupna mnogim kompetentnim poslovnim ljudima.

Izdanje “BiH Extra” se dijeli besplatno.

Uz publikaciju „Bosna i Hercegovina EXTRA“ nikad nije bilo lakše doći do potencijalnih partnera, kapitala i kupaca u srednjoj Europi.

Javite nam se i putem usluga Coral Consulting Service predstavite svoje poslovanje na tržištu od 100 milijuna stanovnika.

Zbog ograničene mogućnosti primanja ili oglašavanja oglasa u Publikaciji, molimo Vas da se na vrijeme prijavite kako bi mogli planirati i Vaš oglas unutar Publikacije.

MI NUDIMO PRAVE INFORMACIJE U PRAVO VRIJEME!

Svoj upit pošaljite na info@coral-consulting-service.com ili nazovite na 063/670-010.

Volkswagen predstavio putnički dron

Može prevesti do četiri osobe, a doseg mu je 200 km.

Sve je više proizvođača kojima kopno i asfalt više nisu dovoljni pa pokušavaju pridonijeti razvoju zračnog prijevoza. Neki su tu starosjedioci, poput primjerice Honde i njenih poslovnih mlažnjaka. Drugi pak ne odustaju od ideje letećeg automobila, spajajući svojstva automobila i zrakoplova, dok oni treći, najpraktičniji, samo žele ostvariti isplativi let.

Među potonjima je i Volkswagen, čiji je kineski ogranak bez puno pompe predstavio svoju prvu letjelicu. Flying Tiger je letjelica eVTOL tipa sa svojstvima vertikalnog polijetanja, a laici će je najviše povezivati s klasičnim dronom. Doživite li je kao putnički dron, imajte na umu kako nije malen. Dugačak je 11.2 metra, a u širinu mjeri 10.6 metara.

Ima osam vertikalnih rotora te dva horizontalna rotora za propulziju čime mu se omogućava kretanje u svim smjerovima. Flying Tiger je još uvijek prototip, a rezultat je dvogodišnjeg razvoja. Cilj je jasan, a to je prevesti četiri osobe na udaljenosti do 200 km.

U Volkswagenu očekuju da bi potpuno funkcionalni putnički dron trebali imati tijekom sljedeće godine, a očekuju da bi u većim gradovima mogao donekle zamijeniti helikoptere u civilnom transportu. Najveća prednost mu je činjenica da ne zagađuje, a mana da će u tom slučaju morati zadovoljiti niz propisa.

Pekara KISS zapošljava!

Pekara KISS u Kiseljaku, zbog potrebe proširenja proizvodnje, zapošljava pekara te pomoćnog radnika (Ž) 2 izvršitelja

Što očekujemo?

– poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima

– priprema radnog mjesta za proizvodnju pekarskih proizvoda

– odgovornost i pouzdanost

– predanost poslu

– spremnost na timski rad i edukaciju

– pospremanje i čišćenje opreme i radnih strojeva

Što nudimo?

– odlična i redovna primanja

– vrijeme za pauzu

– poštovanje prema djelatnicima

– uspješnu komunikaciju u obavljanju poslova na obostrano zadovoljstvo

– mogućnost napredovanja

– bonus za rad i trud

– spremnost da saslušamo sve vaše ideje ili kritike

Natječaj ostaje otvoren do popunjavanja radnih mjesta!

Svi zainteresirani javite se mogu na broj: 063 851 836 (Mario)

Kina zabranila uvoz citrusa s Tajvana i izvoz pijeska na Tajvan

Kina je zabranila uvoz citrusa i nekih ribljih proizvoda s Tajvana, te izvoz prirodnog pijeska tom otoku, objavile su kineske vlasti dan nakon što je Tajvan, usprkos žestokom protivljenju Pekinga, posjetila predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa.

Glasnogovornik kineskog Ureda za Tajvan Ma Xiaoguang danas je rekao da se zabranjuje uvoz grejpfruta, limuna, naranči i ostalog citrusnog voća, baš kao i dvije vrste ribljih proizvoda s Tajvana. U odvojenoj izjavi kineska Carina je objavila da je zabrana uvoza citrusa uvedena zbog “prevelikih količina pesticida”, dok je kao razlog za zabranu uvoza ribljih proizvoda navela “prevenciju Covida-19”.

Tajvan koristi prirodni pijesak u proizvodnji čipova

U isto vrijeme kinesko ministarstvo trgovine najavilo je da uvodi zabranu izvoza svog prirodnog pijeska Tajvanu. Prirodni pijesak je, inače, ključna komponenta za proizvodnju poluvodičkih čipova, koja je izuzetno važna ekonomska grana za Tajvan.

Tajvan je u odgovoru na kinesku odluku objavio kako će zabrana uvoza pijeska iz Kine imati tek “ograničeni učinak”, dodajući kako je tajvanska potražnja za kineskim pijeskom posljednjih godina iznosila “manje od 1%” ukupne potražnje.

Pripadnik Oružanih snaga BiH uhićen sa 27 kg marihuane

Foto: Ilustracija

Na području Foče sinoć je izvedena policijska akcija s ciljem suzbijanja lanca trgovine narkoticima i uhićene su dvije osobe.

Od dvoje uhićenih, jedan muškarac je pripadnik Oružanih snaga BiH kod kojeg je pronađeno 27 kilograma marihuane, piše Klix.

Osim pripadnika PU Foča, u akciju je uključena i Uprava za organizirani i teški kriminalitet Ministarstva unutarnjih poslova RS-a.

Danas se očekuje da policija izađe u javnost s detaljima ove akcije.

Pretjeruju na granici: Za pet litara rakije kazna od 7.100 kuna, za 10 pašteta 3 tisuće kuna

Za 15 kilograma kupusa preko granice kazna od 5 tisuća kuna. Deset konzervi paštete jednu su putnicu skupo koštale, tri tisuće kuna. A za pet litara rakije u prtljažniku slijedi kazna od 7100 kuna. Pa putnici vrlo dobro paze što će ponijeti.

“Pretjeruju. Treba kontrolirati, ali ovo što se radi, što mi doživljavamo to je malo previše mislim”, smatra Emir Hišoitović iz Bihaća.

U omiljenoj prekograničnoj šoping meki Neumu kažu: Hrvati dolaze u kupovinu, ali biranu.

“Kupuju sve namirnice koje se smiju kupovati, od deterdženata, slatkiša, piva… Naravno ne smiju kupovati sireve i meso jasna stvar i to ne kupuju”, kazao je Mirko Prović, vlasnik trgovine u Neumu.

Jer meso i mliječni proizvodi uopće ne smiju iz trećih zemalja u Europsku uniju zbog rizika od širenja bolesti. Povrće mora imati sanitarni certifikat. Med i jaja smiju preko granice, no samo do dva kilograma. Dopuštene su i jedna litra žestokog pića, četiri litre vina i 16 litara piva.

“U većinu slučajeva je to ako prođe prođe, ali ima dosta toga iz neznanja. Pokušavamo informirati javnost kako preko naših Internet stranica tako i dijeljenjem letaka kroz putnički promet”; objašnjava Tomislav Katić, predstojnik Graničnog carinskog ureda Stara Gradiška.

Carinici su tako ove godine zaplijenili vise od milijun komada cigareta, 5 tisuća litara alkohola, 6 i pol tona mesa, 4 i pol tona mliječnih proizvoda, 5 tona voća i povrća i 800 kilograma meda. Za to su izrekli 4600 kazni u iznosu od 53 milijuna kuna. S ulaskom u Schengen carinska pravila, kao i kazne ostaju iste.

“Ulaskom Republike Hrvatske u Schengen neće se ništa promijeniti što se tiče rada carinske uprave”, potvrdio je Katić..

A zaplijenjeni špek, kobasice i hrenovke se uništavaju. Jer nitko ne može jamčiti da su zdravstveno ispravni za primjerice doniranje u humanitarne svrhe. A u škrinji na granici završi nešto gotovo svakoga dana. Vjerojatno će i biti puna sve dok BiH i ostale susjedne zemlje ne uđu u EU, navodi RTL.

Federalna inspekcija u KSB: Otkrivena 22 radnika na crno, zapečatili pet poslovnih objekata

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalnog poreznog ureda Novi Travnik su 27. 7. 2022. godine izvršili 26 inspekcijskih brzih kontrola. Predmetnim kontrolama obuhvaćeni su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću, trgovine, ugostiteljstva i ostale uslužne djelatnosti. Kontrole su izvršene na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna, Donjeg Vakufa, Jajca, Novog Travnika, Travnika, Viteza, Fojnice i Kiseljaka.

U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 22 neprijavljena radnika, 11 poreznih obveznika koji nisu izdali fiskalne račune i dva objekta koja su radila bez odobrenja rada nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidencija prometa putem fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, doneseno je šest rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, zapečaćeno je pet poslovnih objekata i izdano je 20 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 47.450,00 KM.

Aktivnost inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije se nastavlja i u narednim danima.

Porezna uprava Federacije BiH

Otkriven gen koji smanjuje rizik od smrti od koronavirusa

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Duisburg-Essen (UDE) u zapadnoj Njemačkoj pokazalo je da određeni gen smanjuje rizik od smrti od Covida-19 za 35 posto.

Studija je pratila 1.570 pacijenata kojima je koronavirus dijagnosticiran između 11. ožujka 2020. i 30. lipnja 2021., objavili su znanstvenici njemačkog sveučilišta u ponedjeljak.

Trinaest posto ili 205 sudionika studije imalo je tek blagi oblik bolesti, 760 ili 48 posto ih je hospitalizirano, a 292 ili 19 posto ih je završilo na odjelu intenzivne skrbi.

Umrla je petina ili 313 pacijenata čiji je razvoj bolesti pratilo istraživanje.

Gen koji je kod dijela pacijenata smanjio vjerojatnost od smrtnog ishoda nazvan je GNB3 TT. Varijanta je to za koju se procjenjuje da je ima oko 10 posto stanovništva Europe.

GNB3 je gen koji dekodira takozvane G-proteine, važne za odvijanje niza procesa u tijelu.

Studija je pokazala i da gen GNB3 uzrokuje aktivaciju imunosnih stanica, rekla je za dpa jedna od autorica studije Birte Möhlendick.

Ova brža imunološka reakcija može objasniti zašto je rizik od smrti u tolikoj mjeri manji za skupinu ljudi koja nosi ovaj gen, pojasnila je Möhlendick.

Studijom je potvrđena pretpostavka po kojoj mlađa životna dob i izostanak kroničnih zdravstvenih problema, poput primjerice dijabetesa, znatno povećavaju izglede da pojedinac preživi infekciju Covidom-19.

Studijom, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Frontiers in Genetics, nije praćeno ponašanje nove varijante koronavirusa – omikrona.

(www.jabuka.tv)

Ispraćaj vatrogasca: “Uvijek je gurao naprijed. Možda je to bilo kobno”

Goran Komlenac (42) vatrogasac je Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci koji je smrtno stradao u požaru iznad mjesta Orašac, na širem dubrovačkom području, a njemu u sjećanje je danas održana komemoracija u prostorijama JVP-a.

“Izašao je zvukom sirene pomoći drugima. Izašao je pomoći, spasiti imovinu naših ljudi, svoje braće i sestara. To je srce prestalo kucati, ali će zauvijek kucati u srcima naših vatrogasaca. Gorane, bio si dio velike hrvatske vatrogasne obitelji i vjeruj mi, ta obitelj vatrogasaca neće te nikada zaboraviti, ni tebe ni tvoju obitelj”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković .

Župan: Izgubili smo junaka i dobrog čovjeka

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić je kazao kako cijela županija danas tuguje jer je izgubila “junaka, primjernog vatrogasca, odgovornog roditelja i dobrog čovjeka”.

“Poznato je kako ne postoji plemenitije djelo od žrtve za svoga prijatelja, svoga bližnjega, žrtve za drugoga. Upravo je tako Goran cijeli svoj život posvetio radu za dobrobit drugih, spašavanju života i imovine, brinući pri tome o svojoj obitelj. Zašto je morao otići, zašto on i zašto sad? Nikad nećemo saznati. Vjerujemo da je on sada u boljem svijetu, ali ostajemo neutješni zbog ovog strašnog gubitka”, izjavio je Dobroslavić dodavši kako nikada neće zaboraviti ni njega ni njegovu obitelj.

Gradonačelnik: Ovo je strahoviti udarac

Gradonačelnik Mato Franković je izjavio kako se radi o “strahovitom udarcu” te kako je “nositi se s takvom tragedijom zadatak koji traži puno i previše”.

“Pojmiti da odjednom, naprasno, među nema nekoga tko je u sebi imao toliko životne energije, toliko odvažnosti i toliko odlučnosti, čini se nezamislivo. Neizrecivo je teško najbližoj obitelji Gorana Komlenca i zato se pridružujem molitvi da pronađete spokoj u uvjerenju da vas vaš Goran i dalje čuva, onako kako je to radio i dosad, a jednako i predano kako je za života čuvao ovaj grad. Suosjećam sa svim kolegama Gorana koji se nose s velikim gubitkom”, izjavio je.

Vatrogasni zapovjednik: Uvijek je gurao naprijed

Vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović je kazao kako će Komlenca pamtiti kao osobu koja je uvijek bila nasmijana. “Čast je bila raditi s tobom i hvala ti na svemu”, poručio je.

Zapovjednik JVP-a Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović se kroz suze prisjetio Komlenca.

“Uvijek je bio vedar, uvijek nasmijan, uvijek je bio spreman pa, ne za svađu, ali za konstruktivni razgovor. Najviše će mi faliti njegovo – treba mi traka za trčanje, treba mi sprava za vježbe… On je uvijek gurao naprijed. Možda je to i bilo kobno”, izjavio je.

“Ne mogu zamisliti da više nisi tu s nama, da ovo sve ovako mora biti. Puno se još toga moglo, puno smo mogli. Bio si pravi primjer dobroga oca, muža, sina, brata i prijatelja”, izjavio je kroz suze Goranov prijatelj i kum Pero.

Posljednji ispraćaj je održan na mjesnom groblju sv. Đurđa u Orašcu.

Crkva danas slavi sv. Stjepana – Znate li zašto postoje dvije svetkovine prvog kršćanskog mučenika?

Sveti Stjepan prvi je koji za Krista posvjedočio svojom krvlju. Zbog toga je nazvan Prvomučenik, a njegov je lik u povijesti Crkve i spasenja ostao kao primjer svih ostalih mučenika.

Svetkovina se svetoga Stjepana Prvomučenika slavi drugi dan Božića, 26. prosinca. Na taj je dan ova svetkovina u crkveni liturgijski kalendar uvedena 380. godine. Zbog svoje blizine najradosnijoj i jednoj od najvećih kršćanskih svetkovina, svetkovini Božića, ova svetkovina i ovaj svetac promovirani su kao najbliži Kristu i to onom malom Djetetu, malom Bogu, Božiću, da se time naglasi i Kristova žrtva koju će na Kalvariji podnijeti za ljudsko spasenje.

Dakle, kao što je rođenje Kristovo, Božić, Isusov ovozemaljski rođendan, tako je Stjepanova smrt njegov nebeski rođendan. Time nam svetac Prvomučenik daje primjer i poticaj kako u životu živjeti, kako se nositi s neprijateljima i za koga se i za koje se ideale u ovom životu žrtvovati.

Nakon Stjepanove mučeničke smrti, njegovo je tijelo, prema tradiciji, preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i pokopao ga u novi grob na svojoj zemlji u blizini Jeruzalema. Isto tako, oko 415. godine, neki svećenik imenom Lucijan u ukazanju je saznao za grobno mjesto gdje je sahranjen đakon Stjepan. Ostatci tijela sv. Stjepana iskopani su te su kasnije čašćeni i na Zapadu; jedan dio relikvija prenesen je u Carigrad, a drugi dio u Rim te je zakopan uz tijelo sv. Lovre, đakona.

Našašće moći sv. Stjepana slavi se 3. kolovoza, a 26. prosinca slavi se Stjepanova mučenička smrt.

Laudato.hr

U Neumu i jutros teška situacija, vatrena stihija ugrožava naselja, zatražena pomoć helikoptera

Vatrena stihija se nošena jakim vjetrom proširila prema Prapratnici, Gracu i Zerlenikovcu gdje ugrožava stanovništvo, privatne i gospodarske objekte.

Požar velikih razmjera koji je izbio u utorak ujutro ni 24 sata kasnije nije stavljen pod kontrolu. Vatrena stihija nošena jakim vjetrom proširila se prema Prapratnici, Gracu i Zerlenikovcu gdje ugrožava stanovništvo, privatne i gospodarske objekte.

“Požarna linija je ogromna, a jak vjetar otežava gašenje vatre”, rekao je jutros za Klix.ba glasnogovornik Civilne zaštite HNŽ Pero Pavlović.

Kako se doznaje, tijekom noći je poslan zahtjev Oružanim snagama BiH za angažman helikopterske jedinice koji bi gasili požar iz zraka. Kako piše Neum.online, vatrogasci su cijelu noć branili sela i kuće i uspješno su to odradili.

Trenutno gori na području Prapratnice s obje strane, prema Žabi i prema Zelenikovcu i Hotnju, ali gore brda i polja, nema ugroze za stanovnike.

Iz Civilne zaštite jutros kažu kako su jučerašnji dan i noć bili izuzetno teški i naporni za sve vatrogasce i pripadnike CZ , kao i kolege koje su im pritekli u pomoć. Naglasili su kako su dvije vatrogasne postrojbe iz Mostara ostale s njima na požarištu cijelu noć. Cesta Neum – Stolac koja je bila zatvorena zbog požara je sinoć puštena u promet.

U ispomoć neumskim vatrogascima jučer su stigle ekipe iz Slanog, Stona, Mostara i Čapljine.

Podsjetimo, jučer u poslijepodnevnim satima na širem području Neuma požar je zahvatio borovu šumu uslijed čega je bila blokirana i prometnica u blizini jedinog bosanskohercegovačkog grada na moru, točnije na ulazu u grad iz pravca Stoca.

Vatra je zahvatila veliku površinu uslijed čega je otežano i gašenje. “Apokalipsa, neka nam je Bog na pomoći”, ističe se na stranici PVJ Neum.

Kako je u utorak navečer izvijestila Federalna uprava Civilne zaštite, požar je ugrozio kuće u selu Prapratnica kod Neuma i vatrogasci ih brane se svim raspoloživim snagama.

– Na terenu je 30 do 40 vatrogasaca. Nitko s terena nam se ne javlja, ni zapovjednik, situacija je kritična – rekli su sinoć iz Civilne zaštite Neum. Za sada nema informacijama o ozlijeđenima. Načelnik općine Neum Dragan Jurković je za Avaz rekao da su spašena sela koja su bila ugrožena.

– Ima dosta štete na maslinicima, a i dio pčela je uništen. Sutra ćemo vidjeti koje su razmjere i posljedice požara. Srećom nije bilo ljudskih žrtava – rekao je Jurković. Dodaje klako je izgorjela samo jedna napuštena kuća.

– Desetak vatrogasnih ekipa je na terenu. Obranili smo ovaj dio, vjetar je sada promijenio smjer. Požar je i dalje aktivan na širokoj liniji. Pratit ćemo situaciju noćas, kako će se razvijati. Situacija je apokaliptična, stvarno je jak vjetar, ta sela je bilo teško obraniti – rekao je sinoć Jurković.

U ispomoć neumskim vatrogascima došle su ekipe iz Slanog, Stona, Mostara i Čapljine.

Na Facebbook stranici Lignjolov Neum objavljen je video s terena:

https://www.facebook.com/100075114731327/videos/487532523374348/

Dinamo slavio u Bugarskoj

Nogometaši Dinama slavili su 2:1 u gostima kod Ludogoreca u prvom susretu 3. pretkola Lige prvaka.

Utakmica je odlično počela za Dinamo koji je poveo sa 2:0 golom Dine Perića (6) i autogolom domaćeg vratara Sergija Padta (9-ag), a na konačnih 1:2 smanjio je Bernard Tekpetey (22).

Nakon što mu je turski sudac Cüneyt Cakir “progledao kroz prste” na samom startu utakmice jer nije vidio kako je rukama povlačio suparnika i to kao posljednji igrač obrane na 20-ak metara od svojih vratiju, stoper Dinama Perić je u 6. minuti zatresao suparničku mrežu u stilu rasnog napadača.

Oršić je ubacio “svijeću” u domaći kazneni prostor, tamo je prvo do lopte u skoku stigao Lauritsen, a nakon što se ona odbila od tla sjajnim volejom “stisnuo” ju je Perić i okružen četvoricom suparničkih igrača svladao Padta.

Tri minute potom već je bilo velikih 2:0 za zagrebački sastav. Baturina je osvojio loptu na polovici Ludogoreca, proigrao Oršića koji je vidio utrčavanje Ljubičića iza obrane domaćih, a lijevi branič Dinama je zatim poslao prizemnu loptu u peterac tražeći Ivanušeca. U pokušaju presijecanja tog dodavanja domaćeg vratara Padta lopta je pogodila u petu i još jednom mu završila iza leđa.

Zbunjenost domaćih kratko je trajala, vrlo brzo je ipak Ludogorec preuzeo konce igre u svoje ruke, a takav pristup donio mu je i pogodak za prepolavljanje zaostatka u 22. minuti. Obrana Dinama nije dobro raščistila jedno ubacivanje, do lopte je na lijevom krilu stigao Tekpetey koji je snažnim udarcem “probio” blok Ristovskog te pogodio bliži kut loše postavljenog Livakovića.

Ludogorec je i u nastavku susreta bio aktivniji, ali rezultat se više nije mijenjao. Najbliži poravnanju domaćin je bio odmah na startu nastavka kada je udarac Ricka Livaković krajnjim naporom skrenuo u vratnicu, a zatim je lopta “šetala” po gol-liniji prije no što ju je vratar hrvatskog prvaka potpuno ukrotio.

Uzvratni susret na rasporedu je 9. kolovoza u Zagrebu.

Ukupni pobjednik dvoboja Dinamo – Ludogorec u posljednjem će, 4. pretkolu Lige prvaka igrati protiv boljeg iz susreta norveškog Bodo/Glimta i litavskog Žalgirisa za ulazak u natjecanje po skupinama Lige prvaka, dok će poraženi igrati u 4. pretkolu Europske lige protiv poraženog iz susreta Bodo/Glimt – Žalgiris.

(www.jabuka.tv | Foto: Matija Habljak/Pixsell)

Nakon kratke i teške bolesti preminuo Željko Raguž

Danas je u 63-oj godini života nakon teške bolesti preminuo Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskog rata u BiH.

Rođen je 8. studenoga 1959. godine u Stocu. Završio je Pravni fakultet u Mostaru. Između ostaloga obnašao je dužnost dopredsjednika Kluba utemeljitelja HDZ–a BiH. Bio je dopredsjednik Matice hrvatske Stolac i urednik časopisa Matice hrvatske Stolac Stolačko kulturno proljeće, član Izvršnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa.

Sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine (pukovnik Hrvatskog vijeća obrane i nositelj hrvatskih ratnih odličja Reda hrvatskog trolista i spomenice Domovinske zahvalnosti). Objavio je dvije knjige i više radova o nacionalnim odnosima u BiH.

Bio predsjednik Skupštine općine Stolac, ravnatelj Kulturno-informativne zajednice Hrvata jugoistočne Hercegovine, ravnatelj Radija Herceg – Bosne, zamjenik župana Hercegovačko – neretvanske županije, ministar zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, ravnatelj Radiotelevizije Herceg-Bosne, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.

Dužnost ravnatelja RTV Herceg-Bosne objavljao je punih 18 godina!

Sprovodni obred pokojnika obavit će se u četvrtak 04.08.2022. godine u rimokatoličkom groblju Ćemalovina (Rivine-Stolac) u 18.00 sati.

Obitelj prima sućut jedan sat prije obreda u kapelici na groblju od 17.00 sati.

Kard. Puljić blagoslovio kapelicu koju je izgradio Husein Smajić

U Veseloj kod Bugojna, nekada Veseloj straži, Husein Smajić izgradio je kapelicu pored otkrivene srednjovjekovne crkve, koju je 2. kolovoza blagoslovio vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić.

Husein je kapelicu nazvao „Crkva mira, ljubavi i poštovanja“, a na blagdan Gospe od Anđela 2. kolovoza svečano misno slavlje ondje je predvodio kardinal Puljić te je blagoslovio kapelicu.

Koncelebrirali su brojni svećenici iz Bugojna, Skopaljske doline, Kupresa, ali i drugih krajeva Bosne i Hercegovine te mnoštvo vjernika i drugih gostiju.

Trajno (se) izgrađivati
Nakon svetopisamskih čitanja, nadbiskup u miru uputio je prigodnu propovijed, na početku koje je naglasio kako će kapelom upravljati župa Bugojno, dok će u kripti biti muzejski prostor za izloške pronađene tijekom arheoloških iskapanja, a time će upravljati Smajić.

„Ova crkva nije dovršena. Ali je simbol. Crkva se trajno izgrađuje. Nema nikoga među nama da kaže ‘Ja sam dovršen’. Svi mi do kraja života trebamo izgrađivati svoju vjeru, svoje srce. Zašto Gospa od Anđela? To je blagdan prije Velike Gospe kada su vjernici shvatili da je Bog poslao anđele da je uznesu na Nebo. Zapravo, Velika Gospa, odnosno Uznesenje Marijino na Nebo je nama putokaz. I svi trebamo tamo doći. Makar baš ne volimo puno razmišljati o završetku svoga života. Međutim, sve nas to čeka i ne možemo to izbjeći“, kazao je kardinal Vinko među ostalim.

Za ljubav ovog naroda
Uslijedio je sam čin blagoslova kapelice nakon kojega se obratio i Husein Smajić. „Zašto sam ovo učinio? Za ljubav ovog naroda. Za ljubav naše zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Za ljubav jedinstva i za ljubav da se ne razdvajamo po nacionalnosti, nego da se poštujemo kao ljudi i ne budemo neka plemena. To sve činim za mir i poštovanje među ljudima. Tu je i naša kraljica Jelena Kotromanić – Gruba – jedina žena koja je bila vladarica Bosne. Nju je bosanska vlastela skinula s vlasti i zatočila ovdje u ovoj crkvi. Naša kraljica je čekala više od 600 godina da to otkrijemo. Njoj u čast smo podigli spomenik. Vjerujem da je pokopana tu. Slali smo pronađeni skelet u Ameriku na procjenu i dobili smo podatke kako je riječ o jedinoj ženi na tronu koja je vladala Bosnom“, kazao je Smajić.

Nakon bogoslužja, za sve uzvanike i goste organiziran je ručak te je postavljen veliki šator s hranom i pićem kako bi se posjetitelji mogli okrijepiti.

Ovom izgradnjom i blagoslovom poslana je jedna zanimljiva poruka o Bosni i Hercegovini u kojoj se donedavno ubijalo. Za Smajića i sve druge je to poruka mira, poruka suživota. Kada su izvođeni radovi na otkopavanju dolazile su žene muslimanke i donosile ručak i kolače za ljude na terenu. Ovom crkvicom Smajić je želio da to bude crkva „od sve BiH“ odnosno, svih Bosanaca i Hercegovaca.

Valja spomenuti kako je u cjelokupan kompleks uloženo 10-ak milijuna KM-ova. Ljudi su prepoznali ovo bogatstvo i lijepu dolinu Vesele straže i srednjovjekovnu crkvu.

U kapelici je tako postavljena i blagoslovljena slika Gospe od Anđela koja je dar jedne Njemice. Također je postavljena i prigodna izložba uz ostatke srednjovjekovne crkve s pronađenim arheološkim artefaktima.

Projektant nove kapelice je bugojanski arhitekt Zdenko Antunović, dok je akademski kipar Ante Braovac radio djelo Jelene Kotromanić. Riječ je o djelu u prirodnoj veličini, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabiša, bosanski kralj koji je vladao od 1391. do 1395., te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije.

No, kako je došlo do ovog projekta? Husein Smajić poduzetnik je iz Vesele. Na svom imanju Vesela straža tijekom izvođenja radova na izgradnji mini-hidroelektrane 2014. naišao je na zanimljive arheološke ostatke. Otkriće je prijavio nadležnim institucijama – očigledne dokaze kako je riječ o crkvi koja je nekada davno bila na tom mjestu. Zatim je vlastitim sredstvima nastavio iskapanja pod stručnim nadzorom te su iskopani vrijedni arheološki nalazi.

Prema nekim procjenama crkva datira u 13. stoljeće. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. u kojem se navodi kako je u toj crkvi održan kaputul bosanske franjevačke vikarije od sve Bosne, te kako ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja.

Smajić je zemljište potom darovao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a nakon konzerviranja otkopanih zidova odlučio je izgraditi novu crkvu koja je upravo danas posvećena.

Arheološka iskapanja od 2015. vođena su pod nadzorom Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada. Kustos muzeja i ujedno arheolog koji je nadzirao radove Stipan Dilber je kazao: „U ovaj projekt Franjevački muzej Tomislavgrad uključio se 2015. i tu smo stalno aktivni. Na istraživanjima su radili Ljubo i Kruna Oreč, arheolozi iz Posušja. Ja sam povremeno dolazio i vodio računa o istraživanjima. Istražili smo ostatke crkve. U sklopu istraživanja pronašli smo 12 grobova. Najznačajniji je grob broj 1 i tu je pronađeno ono što je najvažnije, a to je platno prošiveno zlatnim nitima – baršun. Nađeno je jako puno luksuznih predmeta koji se vežu za velikaške obitelji koje su živjele na ovom prostoru. Vesela je bila značajan trgovački centar. Ovdje je pronađena jedna od većih crkva istraženih na prostoru bosanskog kraljevstva. Prema povijesnim izvorima na prostoru Vesele je bio franjevački samostan. Imamo indicije kako bi ovdje mogla biti crkva koja je bila u sklopu franjevačkog samostana. Buduća istraživanja će to dokučiti.“

Z.S./ J.P., KT

Imenovan novi kanonik Vrhbosanske nadbiskupije

Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić imenovao je krajem srpnja nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela u BiH mons. Luku Tunjića kanonikom Stolnog kaptola vrhbosanskog i plehanskim arhiđakonom.

Mons. Tunjić rođen je 19. listopada 1963. u selu i župi Vukanovići, kraj Kaknja. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 1989. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu 1995. postigao je magisterij iz dogmatske teologije. Po povratku u domovinu pastoralno je djelovao u župi Čajdraš te je bio prvi ravnatelj novoosnovanog Katoličkog školskog centra Sv. Pavao u Zenici. I iduće godine njegova svećeništva obilježio je rad u katoličkom školstvu: najprije je djelovao kao ravnatelj KŠC-a Sv. Franjo u Tuzli, a zatim u Travniku gdje je bio i rektor travničkoga sjemeništa Petar Barbarić. Od 2008. do 2019. obnašao je službu generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije, a 2016. imenovan je nacionalnim ravnateljem PMD-a u BiH.

Informacije o uvođenju novog kanonika u službu bit će poznate naknadno.

D. K., KT

Načelnik općine Kiseljak: Prioritet su lokalne teme, vodovod i infrastruktura

Načelnik Ramljak kaže da su njima prioritet lokalne teme, vodovod, infrastruktura kako bi građanima život učinili jednostavnijim.

“Kada je u pitanju život na području Općine Kiseljak ustinu nastojimo da nema paralelnih života, da nema paralelnih svjetova, da smo svi Kiseljačanke i Kiseljačani i da zajedno proživljavamo i loše i one ljepše i bolje stvari”, pojasnio je Ramljak.

U Busovači tamošnji načelnik ističe kako on vrši više funkcija i da zajednički radi sa drugim kolegama poput načelnicima Kiseljaka a sve, kako objašnjava, za dobrobit građana.

“Ja sam Asim Mekić, otac, dedo, načelnik općine, a po političkoj liniji sam predsjednik SDA SBK. To sam sve ja i ne samo ja, mi smo više toga”, naveo je Mekić.

Također, Mekić je naveo koliko je, prema njegovim riječima, poguban trač i tračanje pogotovo javni trač koji je sve nazočan.

“Otišli smo predaleko, zato što tračamo, trač je sve kad onekome i onečem pričaš. Trač je kada čitaš novine, gledaš ovo, i to su neke vijesti. Međutim, mi imamo javni trač i to na društvenim mrežama to je da Bog sačuva. Kod nas su glavni tračevi curice i momci od 14-15 godina i jedva čekaju da objave”, pojasnio je Mekić.

U Varešu nema podjela, kaže tamošnji prvi čovjek općine Marošević, i s ponosom ističe da se i u općinskom vijeću odluke većinom donose jednoglasno.

“Ljudi pitaju životna pitanja. Građane zanima njihov radni, socijalni status”, naveo je Marošević.

Kada je riječ o narativu prebrojavanja i prizivanje pohjedinih koji spominju rat, Marošević ima jasnu poruku.

“Oni koji su poslali djecu negdje drugo, koji su se obogatili na jedan ružan način, možda opet priželjkuju gdje bi opet imali šansu. Mislim da građani to ne žele”, istakao je Marošević.

Jajce u ljetnim mjesecima i u ovom periodu živi punim plućima, ponosno ističe tamošnji načelnik Hozan.

“Ako ima imalo pameti, siguran sam da ima, da ćemo na neki drugi naćin prevazići sve naše poteškoce i probleme s kojima se susrećemo, sve nesporazume koji postoje da ćemo ovu našu zemlju urediti na način da ona bude funkcionalnija”, naveo je Hozan.

Bajtarević iz Kaknja kaže da je i u ovoj lokalnoj zajednici istovjetna situacija kao u Jajcu.“Trenutni period nakon ove pandemije Bogu hvala pa je i taj period završen, Kakanj ponov diše u smislu da su ljudi koji su godinama dolazili i obilazili Kakanj i Kraljevu Sutjesku ponovo počeli vraćati i Kakanj je živnuo”, rekao je Bajtarević.

Također, načelnik Ramljak imao je jedinstvenu poruku.

“Ne možete vi odvojiti lokalnu cestu i reći ovo je cesta za Hrvate, Srbe ili Bošnjake, ona je zajednička”, kazao je Bajtarević.

Uz mirovine u petak isplata jednokratnog iznosa od 100 KM

U skladu sa Zakonom o MIO, mirovine za mjesec srpanj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice FBiH u petak, 5. kolovoza 2022. godinu.

Prosječna samostalna mirovina iznosi 544,87 KM i istu će primiti 354.788 korisnika. Minimalna mirovina iznosi 424,43 KM, zajamčena 531,86 dok je najviša mirovina 2.174,48 KM.

Mirovinu za srpanj primit će ukupno 430.513 umirovljenika. Prema Uredbi Vlade Federacije, 363.430 korisnika mirovine s prebivalištem u BiH, koji su zatečeni u isplati, pored redovite, primit će i jednokratni iznos mirovine u visini od 100 KM.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za srpanj te jednokratnog iznosa mirovine, iznose oko 250 milijuna KM.

Guterres: Svijet na korak od ‘nuklearnog uništenja’

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres upozorio je da bi, zbog rata u Ukrajini, nuklearnih prijetnji u Aziji i na Bliskom istoku i drugih napetosti, “samo jedan nesporazum mogao izazvati nuklearno uništenje.”

Ovo upozorenje je stiglo u ponedjeljak na otvorenju konferencije za reviziju 50 godina starog Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja, čiji je cilj spriječiti širenje nuklearnog oružja i na kraju postići svijet bez nuklearnog oružja, prenosi Associated Press.

Prijetnju nuklearne katastrofe također su istaknuli Sjedinjene Države, Japan, Njemačka, čelnik UN-a za nuklearnu energiju i mnogi drugi uvodni govornici.

Rusija, koju su neki govornici kritizirali, nije se obratila u predviđenom terminu u ponedjeljak, ali se očekuje da će govoriti u utorak. Predstavnik Kine treba govoriti danas također.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da se Sjeverna Koreja priprema za izvođenje svoje sedme nuklearne probe, da Iran “ili nije htio ili nije mogao” prihvatiti dogovor o povratku na nuklearni sporazum iz 2015. s ciljem obuzdavanja svog nuklearnog programa, a Rusija je ” uključena u bezobzirno, opasno nuklearno zveckanje oružjem” u Ukrajini.

Citirao je upozorenje ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon invazije na Ukrajinu 24. veljače da bi svaki pokušaj uplitanja doveo do “posljedica kakve nikada niste vidjeli”, naglašavajući da je njegova zemlja “jedna od najmoćnijih nuklearnih sila”.

Japanski premijer Fumio Kishida rekao je da su podjele u svijetu od posljednje revizijske konferencije 2015., koja je završila bez dokumenta konsenzusa, postale veće, dodajući da je prijetnja Rusije da će upotrijebiti nuklearno oružje u ukrajinskom ratu pridonijela “zabrinutosti širom svijeta da je još jedna katastrofa korištenjem nuklearnog oružja stvarna mogućnost.”

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da “nepromišljena nuklearna retorika” Moskve od njezine invazije na Ukrajinu “dovodi u opasnost sve što je Ugovor o neširenju nuklearnog naoružanja postigao u pet desetljeća”.

Čini se da je Putin povukao svoje nuklearno upozorenje u pozdravnoj poruci sudionicima konferencije objavljenoj na njegovoj web stranici u ponedjeljak.

– Vjerujemo da se nuklearni rat ne može dobiti i nikada se ne smije voditi, i zalažemo se za jednaku i nedjeljivu sigurnost svih članova svjetske zajednice – rekao je ruski čelnik.

Počeo je 33. Međunarodni molitveni susret mladih, Mladifest u Međugorju. Svetu misu prve večeri Mladifesta predslavio je nadbiskup Barcelone i predsjednik Biskupske konferencije Španjolske kardinal Juan José Omella. Prije svete mise na kojoj je koncelebriralo devet biskupa i nadbiskupa te 473 svećenika, održan je i mimohod sa zastavama više od sedamdeset zemalja iz kojih su ove godine hodočasnici pristigli na Mladifest, a potom je poruku Svetoga Oca pape Franje sudionicima Mladifesta pročitao apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli.

Prije svete mise na kojoj je koncelebriralo devet biskupa i nadbiskupa te 473 svećenika, održan je i mimohod sa zastavama više od sedamdeset zemalja iz kojih su ove godine hodočasnici pristigli na Mladifest, a potom je poruku Svetoga Oca pape Franje sudionicima Mladifesta pročitao apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli.

”Učite od mene i naći ćete mir” (Mt 11, 28-30) geslo je ovogodišnjeg Mladifesta, a upravo to geslo mladima je tumačio i papa Franjo, koji je mlade pozvao da otvorena srca idu k Njemu, uzmu Njegov jaram i uče se od Njega.

”Predragi, ne bojte se, idite k Njemu sa svime što nosite u svome srcu. On je jedini Gospodin koji nudi istinsku okrepu i istinski mir. Slijedite primjer Marije, Njegove i naše Majke, koja će vas dovesti k Njemu. Povjerite se njoj, koja je Zvijezda mora, znak nade na uzburkanom moru koji nas vodi prema luci mira. Ona, koja poznaje svoga Sina, pomoći će vam da Ga nasljedujete u svom odnosu s Bogom Ocem, u suosjećanju s bližnjima i u svijesti o tome na što smo pozvani: biti djeca Božja. U ovom trenutku, u srcu ljeta, Gospodin vas poziva da krenete na odmor s Njime, na najposebnijem mjestu koje postoji, a to je vaše vlastito srce”, stoji, između ostalog u poruci Svetog Oca, koji je mlade povjerio Blaženoj Djevici Mariji.

”Dragi mladi, dok se ovih dana odmarate u Isusu Kristu, sve vas povjeravam Blaženoj Djevici Mariji, našoj nebeskoj Majci, kako biste po njezinu zagovoru i primjeru mogli uzeti na sebe slatko breme nasljedovanja Krista. Neka vas prati pogled Boga Oca koji vas ljubi, kako biste u susretu s drugima mogli biti svjedoci mira kojeg ćete zauzvrat primiti na dar. Molim na tu nakanu i blagoslivljam vas, te se ujedno preporučujem u vaše molitve”, navodi se u poruci pape Franje sudionicima Mladifesta, a koju im je prenio mons. Aldo Cavalli.

Kardinalu Omelli za dolazak u Međugorje zahvalio je međugorski župnik fra Marinko Šakota, a na početku svoje homilije nadbiskup Barcelone Juan José Omella kazao je kako je ”duboko sretan i vrlo zahvalan Bogu što mogu biti sa svima vama i slaviti ovu Euharistiju u ovoj Marijinoj zemlji, u župi Međugorje, na ovom otvaranju 33. Festivala mladih” te je zahvalio mons. Aldi Cavalliju na pozivu i svećenicima franjevcima na srdačnoj dobrodošlici.

Kardinal Omella kazao je potom kako ”dolazi iz Španjolske, izrazito marijanske zemlje” te da je 1982. godine, odlazeći iz Španjolske na kraju svog pastoralnog putovanja, sveti Ivan Pavao II. rekao: ”Zbogom, Španjolska, zemljo Blažene Djevice Marije”.

”Rođen sam u malenom mjestu u Aragoniji, u biskupiji Zaragoza, u regiji u kojoj je Blažena Djevica Marija bila prisutna na vrlo poseban način. U gradu Zaragozi nalazi se golema i prekrasna bazilika posvećena Blaženoj Djevici Mariji, Gospi od Stupa – La Virgen del Pilar – jer se tamo oko 40. godine poslije Krista dogodilo prvo od Crkve priznato ukazanje Blažene Djevice Marije. Ja uvijek kažem da nema nijednog usporedivog ukazanja jer se, kako kaže predaja, Blažena Djevica Marija u svom smrtnom tijelu ukazala apostolu Jakovu. Zahvaljujući tom neočekivanom pohodu, apostol Jakov je, prema toj istoj predaji, povratio snagu kako bi nastavio svoj put evangelizacije”, kazao je kardinal Omella te je prepričao još jedno čudo po zagovoru Gospe od Stupa u gradiću Calanda u biskupiji Zaragoza, gdje je bio župnik, a onda je mladima poručio kako je ”uistinu dojmljivo sve što je Blažena Djevica Marija spremna učiniti kako bi nas dovela do susreta sa svojim Sinom i našim bratom Isusom Kristom!”

”Svatko od nas se može zapitati: zašto sam došao u ovaj kutak Europe? Što radim ovdje? To se i ja pitam! Mnogi od vas, poput mene, ovdje su prvi put. Možda si postavljate ova ili slična pitanja. Možda su te rodbina i prijatelji potaknuli na dolazak ovamo. No ako ste ovdje, to je zato što su Isus i Marija to željeli. Započinje jedinstven tjedan, prepustite se, neka vas nosi i vodi naša Majka, Blažena Djevica Marija. Život je dragocjen i vrijedi ga živjeti punim intenzitetom. Tijekom života vodimo bitku za bitkom i zlo ponekad pobijedi i preuzme dijelove našega života. Da, zlo može zavladati i pokoriti različite vidove našeg života. Naš život je put stalnog obraćenja kako bismo, uz pomoć Isusa i Marije, prepoznali i pobijedili one parazite koji nam kradu život”, kazao je nadbiskup Omella i pozvao mlade da iskoriste ”ovaj tjedan da se pomire s Bogom u ovoj ispovjedaonici svijeta, u Međugorju”.

”Ovih dana u Međugorju, Euharistija će biti središnje mjesto susreta s Bogom Ocem, s Isusom Kristom i s Duhom Svetim; mjesto susreta s Blaženom Djevicom Marijom, svetim Josipom, anđelima i svim svecima; mjesto susreta s našom živom i preminulom braćom i sestrama. Sve što budemo proživjeli ovaj tjedan pomoći će nam da cijelo svoje postojanje preusmjerimo prema susretu s Presvetim Trojstvom u euharistijskom slavlju. U njemu moramo naći izvor i svjetlo za sva naša djela i sve naše postupke. Mi, kako su rekli Abesinski mučenici, ne možemo živjeti bez Euharistije, bez nedjelje, bez Dana Gospodnjega”, kazao je nadbiskup Omella i na kraju pozvao: ”Sveta Marijo, Kraljice mira, moli za nas i za cijeli svijet”.

Tekst: Velimir Begić / Radiopostaja Mir Međugorje
Foto: Mateo Ivanković/ICMM i Foto Đani

Izetbegović: Da Srbija želi mir na Balkanu, imala bi ga sutra

ŠEF Stranke demokratske akcije (SDA) se obratio okupljenima na javnoj tribini svoje stranke u Brezi te govorio o aktualnoj situaciji u BiH. Izetbegović je govorio o blokadama i opstrukcijama, a posebno o prijetnjama suverenitetu i teritorijalnom integritetu političkih struktura iz Republike Srpske, piše Klix.

U tom kontekstu govorio je o ulozi Rusije i Srbije, posebno u kontekstu sigurnosne situacije u BiH, regiji i Europi.

“Da Rusija i Srbija hoće mir, imali bi ga sutradan. Rusija razara Ukrajinu. Srbija je razarala na Balkanu. Nema gdje nije napravila problem u proteklih 30 godina. Znamo što je bilo u BiH i umjesto da spuste loptu, umjesto da plate odštetu i umjesto da se ponašaju civilizirano, oni su ponovo izvor problema. Da hoće mir i sebi i nama, imali bi ga već danas”, kazao je Izetbegović, prenosi Klix.

VIDEO: Federaciju vratiti na tvorničke postavke

Visoki predstavnici demolirali su Daytonski sporazum, a svaka odluka koju du donijeli za prostor Federacije bila je na štetu Hrvata. Rezultat toga je stanje u kojem hrvatski narod skoro više nema političkih prava, a Federacija je korak od toga da postane entitet bošnjačkog naroda. Hrvatski predstavnici sada traže da se stanje vrati na ‘tvorničke postavke’. Više u prilogu RTV HB.

Vlado Rogić u stabilnom stanju

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je član ove institucije Vlado Rogić doživio prometnu nesreću.

Iz SIP-a kažu da je Rogić prije nekoliko dana doživio prometnu nesreću te da je njegovo zdravstveno stanje stabilno. Rogiću su poželjeli brz oporavak.

Rogić je prije nekoliko dana doživio prometnu nesreću u kojoj je zadobio teške tjelesne ozlijede.

On je hospitaliziran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, ali nisu poznati detalji njegovih ozlijeda.

(Video) Duvanjski Viking privlači široke mase, jedini se bavi ovim sportom

Duvanjski viking Stipe Flick Pleić je boravio na Kupresu i promovirao gađanje sjekirama u metu.

Već dugo godina se predstavlja kao viking i uživa u ovom hobiju za koji kaže kako mu nije cilj profit već da svu dobit ulaže u promociju ovog neobičnog sporta. Istakao je da smo svi vikinzi samo da to još ne znamo.

Kiseljačke mažoretkinje nastupile na ‘Festivalu prijateljstva-Goražde 2022’

Goražde je u vremenu od 1. do 6. kolovoza domaćin 25. Internacionalnog Festivala prijateljstva.

Uz koncerte na središnjoj pozornici pred gradskom dvoranom koji su okosnica festivala, tu su i pozorišne predstave, filmovi, promocije i sajam knjiga, sajam starih zanata, večeri sevdaha i folklora, internacionalna likovna kolonija ‘Boje prijateljstva’, šahovski turnir, brojni sadržaji i radionice za djecu, nogometni turnir prijateljstva također za djecu, tako da će svatko moći pronaći nešto za sebe, a sadržaji se odvijaju na brojnim lokacijama.

Uz središnje događaje koji će se događati narednih dana, jednaku pažnju zaslužuju i predfestivalski sadržaji.

Uz Puhački orkestar iz Travnika i Kiseljačke mažoretkinje, prodefilirali su ulicama grada, u okviru ceremonije svečanog otvaranja izveden je i performans “Goražde, grad ljubavi, sjećanja i prijateljstva”, a otvaranju manifestacije bila je nazočna i Veleposlanica Francuske u BiH Kristina Tudik.

Kiseljačke mažoretkinje na ovoj manifestaciji nastupaju vec petu godinu zaredom, što je očit primjer zadovoljstva domaćina i posjetitelja nastupom Ljubičanstvenih.

Ljubičanstvene već 22 godina svojim aktivnostima i pozitivnim energijom uveseljavaju građane Kiseljaka, ali i ostalih bh. gradova jer na međunarodnim natjecanjima ostvaruju zapažene rezultate predstavljajući našu zemlju. Ono što ih izdvaja od ostalih jeste veliko srce i spremnost da pomognu svakome kome je pomoć potrebna, te su često dijelom protokola dočeka važnijih delagacija na području općine Kiseljak.

Djevojke su nastupale u Hrvatskoj, Makedoniji, Francuskoj, Češkoj, Rumunjskoj i drugim zemljama regije. Kažu kako ih , gdje god se pojave, dočekaju s oduševljenjem.

U okviru koncertnih večeri na Festivalu prijateljstva nastupit će i Ifeta Behmen, Fondacija Sevdah, Slađana Mandić, grupa Sare Roma, Frenkie, Kontra i Indigo, Ekvivalenti, Zona Isključenja i Aleksandra Radović.

Prvi Festival prijateljstva održan je 1997. godine na inicijativu nekolicine Goraždana i kolektiva Bretanja – Goražde, a danas je jedna od najznačajniih kulturnih manifestacija u BiH.

Kiseljak.info

Washington i London za Hrvate, Berlin protiv

Mi smo se prebrojili – koliko imamo lovaca, obučenih mladih ljudi… Kao većina, Bošnjaci su ugroženi od manjine, Hrvata, kojih u BiH ima za dva vagona.

Niz je to ratnohuškačkih, prijetećih, šovinističkih poruka koje su isplivale kao lajtmotiv skupa oko 2000 prosvjednika koji su u središtu Sarajeva okupili vodeće bošnjačke stranke i nakon kojih je međunarodna administracija kapitulirala. Nadamo se i samo privremeno odustala od nametanja izmjena izbornih promjena koje bi spriječile spomenutu većinu na putu prema potpunom političkom istrjebljenju Hrvata iz vlasti, rušenju mirovnog sporazuma za BiH iz Daytona te guranja zemlje u kaos. Čak i unatoč bučnoj svojevrsnoj reprizi miloševićevske tzv. antibirokratske jogurt revolucije, sve je, a napose Hrvate u BiH te službeni Zagreb, razočarao potez njemačkog političara Christiana Schmidta koji nije smogao snage prijeći Rubikon i donijeti odluku koja bi ispravila barem dio nepravde koju su prema Hrvatima u BiH počinili brojni njegovi prethodnici, a ponajviše Austrijanci Wolfgang Petritsch i Valentin Inzko. Stvari su još čudnije ako se zna da je za svoje poteze i svojevrsno paket-rješenje, koje bi podjednako ponovno zadovoljilo bošnjačku i hrvatsku stranu u BiH, imao apsolutnu potporu Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Istodobno, u europskoj administraciji, iako se nisu protivili konačnoj Schmidtovoj odluci, načelno su za to da zemlja s visokim predstavnikom, koji donosi zakone umjesto domaćih vlasti, ne može postati članica EU-a.

Na početku konzultacija o Schmidtovu paketu unutar Kvinte, odnosno pet najvažnijih zemalja, koje imaju presudan utjecaj na rad Vijeća za provedbu mira te praktički nadziru rad Ureda visokog predstavnika, najveće protivljenje izražavala je Francuska, a zatim Italija i Njemačka. No, Francuzi su takav stav imali zbog različitih pogleda na posljedice krize i rata u Ukrajini te utjecaja na Bosnu i Hercegovinu koju se, uz Moldaviju i Gruziju, smatra najpogodnijom za izvoz nestabilnosti s istočnih europskih granica. Na kraju su pak pod “argumentima” SAD-a, Francuska i Italija utihnule, dok Njemačka, zbog snažnog utjecaja političara bošnjačkih korijena uključenih u tamošnju vladajuću koaliciju, Schmidtu nije dala zeleno svjetlo. I upravo je to bila ključna kočnica što se bivši ministar Merkeličine vlade nije usudio na ozbiljniji potez. Donio je tehničke, ali ne i političke izmjene. Ali je istodobno najavio da će se ipak baviti presudom “Ljubić”, koja je za Hrvate najvažnija, te ostavio rok od šest tjedana bošnjačkim i hrvatskim strankama za dogovor kojega sigurno neće biti. Pritom je poručio da je i njemu sporno uvođenje ograničenja od tri posto cenzusa da se iz županija u kojima nema toliko predstavnika jednoga od triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka ili Srba, ne biraju njihovi predstavnici u Dom naroda. Čak iako bi se time praktički spriječilo da se u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda, u skladu s presudom “Ljubić”, biraju Bošnjaci koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati poput Edima Fejzića, pokojnog Anela Šahinovića ili Razima Halkića. Pa ipak, njemačka se administracija složila sa zabrinutošću bošnjačke strane da se radi o diskriminaciji, stoga će sada Schmidt morati tražiti novi recept za način popune Doma naroda iz deset federalnih županija. A u biti bošnjačke stranke traže novi razlog da sve propadne te da se Hrvate isključi iz vlasti.

U Domu naroda Hrvati drže posljednju liniju otpora, odnosno mogućnosti utjecaja na izbor izvršne vlasti te donošenje zakona. Postoji rješenje koje posve isključuje bilo kakvu diskriminaciju te omogućava svima, pa čak i lažnim Hrvatima poput Edima Fejzića ili Razima Halkića, jer to zakon u BiH omogućava, da ipak sudjeluju u izboru za Dom naroda. Radi se o tzv. dioničkom modelu koji bi osigurao provedbu presude Ljubić koja se tiče legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, a s druge strane svim kandidatima omogućio bi da imaju mogućnost naći se u tome domu. Bit je prijedloga da se nakon okončanih izbora osnuje privremeno tijelo sastavljeno zasebno od izabranih hrvatskih zastupnika te da oni glasuju tko će ih predstavljati u 17-članom Klubu Hrvata Doma naroda. Kvaka je u tome da bi zastupnici iz županijskih skupština prigodom glasovanja imali onoliku vrijednost glasa koliko se građana prema posljednjem popisu izjasnilo pripadnicima hrvatskoga naroda. Tako bi u BiH bila “mirna Bosna”, a Hrvati bi bili znatno manje frustrirani – i na svome!

Piše: Zoran Krešić, Večernji list

Što BiH najviše izvozi, a što uvozi?

Izvoz sektora agro i prehrambene industrije BiH u prvom polugodištu iznosio je 488 milijuna KM, što predstavlja povećanje za 89 milijuna KM ili 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U izvozu vrijednosno najveći udio imaju masnoće i ulja biljnog i životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.

Vrijednost uvoza je znatno veća i iznosi dvije milijarde KM, što je povećanje od 470, 5 milijuna KM ili 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za ishranu, ostatke hrane – hrana za životinje, proizvodi na bazi žitarica i pića, alkohol i ocat.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, sektor agro i prehrambene industrije u ukupnom izvozu BiH sudjeluje s 5,3 posto, a u ukupnom uvozu sa 14,4 posto. Opseg vanjskotrgovinske razmjene tog sektora u prvom polugodištu iznosio je oko 2,5 milijarde KM i veći je za 28,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako BiH raspolaže zdravom i pitkom vodom, razmjena vode i dalje rezultira deficitom koji je u prvom polugodištu iznosio gotovo 85 milijuna KM. U razdoblju siječanj – lipanj uvezeno je vode u vrijednosti od 109,3 milijuna KM, a izvezeno 24,6 milijuna KM. Voda se najviše uvozi iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Izvor

Vlado Rogić zadobio teške ozljede u prometnoj nesreći

Član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Vlado Rogić prije nekoliko dana je doživio tešku prometnu nesreću u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede, te je hitno prebačen u SKB Mostar.

Nakon što su mu dijagnosticirani višestruki prijelomi kostiju, došlo je do dodatnih zdravstvenih komplikacija, te je Rogić zadnjih nekoliko dana proveo u induciranoj komi. Iako su prognoze bile neizvjesne, kako doznaje Pogled.ba, jutrošnje informacije su mnogo bolje.

-Pacijent se oporavlja brojnih ozljeda i komplikacija koje je doživio, a njegovo stanje se poboljšalo u tolikoj mjeri da više nema potrebe da bude smješten u jedinici intenzivnog liječenja SKB-a Mostar – rekli su sugovornici iz mostarske bolnice za Pogled.ba.

Ovo su svakako dobre vijesti jer težina ozljeda koje je zadobio Rogić prije nekoliko dana nije dopuštala da u prognozama za oporavak bude mnogo optimizma.

Inače, Rogić već godinama obnaša dužnosti u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, te je po mnogima ostao jedini legitimni član ovoga tijela, barem kada se govori o hrvatskim predstavnicima u SIP-u BIH. Nakon što su Izetbegovićevi kadrovi preuzeli potpunu kontrolu nad Središnjim izbornim povjerenstvom BiH, Rogić je upozoravao kako se radi o procesima koji ugrožavaju neovisnost ove institucije, te izravno svrstavaju SIP BIH na stranu jedne političke opcije, odnosno, unitarista.

Nadamo se kako će se Rogić, nakon što dobije životnu bitku koju vodi zadnjih dana, nastaviti obavljati dužnosti koje su mu povjerene jer osim njega ne postoje više osobe u vrhu SIP-a BiH koje mogu upozoravati na sve ono što unitaristi rade u ovoj instituciji.

Dermatolozi odgovorili treba li koristiti više zaštitnog faktora za vrlo vrućih dana

Nikome nije promaklo da su temperature na vrlo visokim razinama za naše područje, kao i da je najavljeni toplinski udar opravdao očekivanja. Zdravstveni stručnjaci naglašavaju važnost korištenja zaštite protiv sunca u obliku krema ili sprejeva sa što višim faktorom kad se izlažete sunčevoj svjetlosti, a najveći razlog tome su štetne UV zrake.

Iako i temperatura i UV indeks ljeti mogu biti viši, meteorolog Sven Sundgaard objasnio je da nisu izravno povezani jedno s drugim.

“To ‘UV’ označava ultraljubičasto zračenje”, objasnio je. “Indeks, koji se kreće od najniže vrijednosti 1 do najviše 11+, dobar je pokazatelj koliko brzo možete dobiti opekline od sunca. Što je veći broj, to se opeklina brže može pojaviti pa treba poduzeti više mjera opreza.”

Kako biste pratili rizik od oštećenja kože, obratite pozornost na indeks zračenja i doba dana, a ne samo na temperaturu. “Najveći kut sunca, odnosno najjače sunce, događa se u podne, a to je između 12 i 14 sati”, rekao je Sundgaard. “Ali visoka dnevna temperatura obično se javlja između 15 i 18 sati na sunčan dan. Možda vam je najneugodnije od vrućine u 17 sati, ali sunce je zapravo jače u 11 sati i tada ćete brže izgorjeti. Možete gorjeti gotovo 1.5 puta brže u 11 sati u odnosu na 17 sati.”

UV i temperatura

“Postoji pogrešno mišljenje da je UV indeks mjera topline”, rekla je dermatologinja Angela Kim. “UV indeks zapravo je mjera intenziteta sunčeve energije.” Dermatolog Arash Akhavan objasnio je: “Visoka temperatura ne znači uvijek da postoji visok UV indeks. Zapravo, UV indeks može biti potpuno isti za vrlo vruć dan i za hladan dan.”

Dermatologinja Rebecca Marcus dodala je: “Ne postoji jasna i definitivna veza između topline i UV zračenja i povećanog rizika od raka kože u odnosu na samo UV zračenje. Ali ako razmišljate o razlici između sunčanog dana zimi i ljeti, onda da, ljeti moramo biti oprezniji u pogledu zaštite od sunca jer je sunce jače ljeti i UV indeks je viši, što znači da postoji veća mogućnost štete.”

Ako temperatura nije nužno faktor, zašto ima više opeklina tijekom jako vrućeg ljetnog dana?

“Više temperature mogu dovesti do navika koje uključuju veći rizik od opeklina, poput odlaska na plažu ili bazen”, rekla je Nava Greenfield, certificirana dermatologinja Schweiger Dermatology grupe u New Yorku. “Kada se to ponašanje kombinira s visokim UV indeksom, može povećati vjerojatnost opeklina.”

Osim toga, više temperature donose i svoje rizike. “Toplinski udar je češći pri visokim temperaturama”, rekla je dermatologinja Sandy Skotnicki. “To često dovodi do opeklina od sunca jer su ljudi omamljeni od toplinskog udara pa zaborave kremu za sunčanje.”

Poginuli dubrovački vatrogasac imao 42 godine: “Živi u srcima onih koje je spasio”

U požaru kod Zatona dubrovačkog poginuo je vatrogasac.

Smrtno je stradao 42-godišnji pripadnik postrojbe JVP Dubrovački vatrogasci Goran Komlenac iz Orašca. Tu informaciju je potvrdila i Hrvatska vatrogasna zajednica. Napisali su kako je istraga o uzrocima stradavanja u tijeku te će po završetku istrage informacije biti poznate javnosti.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izrazio je sućut povodom ovog tragičnog događaja.

“U ovim teškim trenucima za hrvatsko vatrogastvo, u ime Hrvatske vatrogasne zajednice i svoje osobno ime izražavam iskrenu sućut obitelji i kolegama prerano preminulog vatrogasaca. Vatrogasac vječno živi u srcima onih koje je spasio”, poručio je Tucaković.

Podsjetimo, četiri kanadera i 80 vatrogasaca uspjeli su jučer zaustaviti širenje požara koji je oko podne buknuo iznad dubrovačkog naselja Orašca, a još ga uvijek stavljaju pod kontrolu. Opožarena površina iznosi 90 hektara guste borove šume na području Orašac – Gromače kod Zatona (dubrovačkog), a na požarištu je jutros 30-ak vatrogasaca.

“Moramo biti na oprezu zbog vjetra, ali vjerujem kako će stanje biti u redu. Čuvat ćemo požar cijeli dan i sanirati što se treba sanirati”, rekao je zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović.

Kazao je kako su vatrogasci na terenu potreseni smrću kolege.

“Digli smo nove snage iz Konavala i s Pelješca kako bismo odradili ovo do kraja. Ljudima je stradao kolega i jako im je teško pa jedne mijenjamo novim ljudima”, rekao je Simović.

Specijalni predstavnik EU pozdravio odluku Kosova o odgodi mjera prema Srbiji

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak pozdravio je odluku vlade Kosova o odgodi mjera reciprociteta prema Srbiji od 30 dana.

“Pozdravljamo odluku Kosova da prihvati prijedlog Josepa Borrella za odlaganje mjera za mjesec dana. EU očekuje da se sve blokade na putovima odmah uklone. Borrell poziva Kosovo i Srbiju da se uključe u dijalog o napretku”, napisao je Lajčak na Twitteru te zahvalio ambasadoru SAD-a u Prištini Jeffreyju Hovenieru na snažnoj podršci.

Welcome decision by Kosovo to accept @JosepBorrellF proposal to postpone by 1 month. EU expects all roadblocks to be removed immediately. HRVP Borrell invited Kosovo & Serbia to engage in dialogue on way forward. Grateful to @USAmbKosovo for strong support.

— Miroslav Lajčák (@MiroslavLajcak) July 31, 2022

Odluka o odgodi mjera uslijedila nakon sastanka kosovskih lidera i Hoveniera

Vlada u Prištini je na mjesec dana odgodila primjenu recipročnih mjera prema Srbiji. Odluka je donesena nakon sastanka lidera Kosova i američkog ambasadora na Kosovu Jeffreyja Hoveniera. SAD je tražio da se primjena odluka odgodi za 30 dana, piše N1 Srbija.

Kosovska policija je navela da se sinoć na nekoliko lokacija na sjeveru Kosova čula pucnjava te da su neki od pucnjeva bili usmjereni i na policijske jedinice. Ozlijeđenih nije bilo. Nakon sirena za uzbunu Srbi na sjeveru Kosova su kamionima blokirali magistralni put u blizini prelaza Jarinje u općini Leposavić.

Policija na Kosovu je zatvorila prijelaz za putnički promet i vozila na prijelazima Jarinje i Brnjak zbog blokade cesta u pravcu prijelaza Jarinje i Brnjak. Vlada Kosova je planirala 1. kolovoza početi s izdavanjem tzv. ulazno-izlaznih dokumenata za sve građane Srbije koji ulaze u Kosovo.

Danas je na snagu trebala stupiti i odluka o preregistraciji automobila s akronimima kosovskih gradova koje izdaje Srbija, piše N1.

Potres na Baniji magnitude 3.6

Noćas u 2 sata i 6 minuta zabilježen je novi potres na Baniji.

Umjereni potres magnitude 3.6 zabilježen je u dva sata i četiri minute kod Petrinje, izvijestila je Seizmološka služba.

Epicentar potresa bio je 13 kilometara zapadno od Petrinje, kod Vratečkog.

Intenzitet u epicentru iznosio je IV-V stupnja EMS.

“Petrinja, 2:05, dva puta zaredom jako zatreslo, zaljuljalo, neka nam pomogne dragi Bog, jučer, danas… Što smo mu skrivili više…”, “Svi kontejneri zatresli”, “Petrinja… Zatreslo majko sveta i to jako… Kad će više ova muka stat”, neki su od komentara Petrinjaca na stranicama ESMC-a.

EMSC je prethodno izvijestio o magnitudi 3.7.

Zakon o radu donio novih 30.000 radnih mjesta u FBiH

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je da je Vlada Federacije BiH na čijem je čelu reformska vlada.

– Prvu stvar koju smo uradili je da smo stali na sive tijekove novca donoseći dva zakona o unutarnjem platnom prometu i zakon o financijskom poslovanju.

To je jako povećalo javne prihode, kojima se opet rješava socijala – kazao je Novalić.

Ističe da je Zakon o radu donio novih 30.000 radnih mjesta. – To je gotovo pa nevjerojatno. Osim toga, ograničili smo neke potrošnje koje su bile štetne, primjerice donijeli smo registar parafiskalnih nameta. Također, izmijenjen je Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama tako da javni sektor ne može beskonačno trošiti i iz budućnosti posuđivati novac i izazivati nelikvidnost – rekao je Novalić.

Kaže da su se sa usvojenim zakonima povećali prihodi sa tri milijarde i šesto na pet milijardi i šesto KM samo u Federaciji BiH.

– To je bilo dovoljno da možemo rješavati socijalna pitanja. To i dramatično povećanje broja zaposlenih, do sada 67.000, je omogućilo da možemo riješiti socijalna pitanja. Mirovinski fond je bio u minusu 226 milijuna, a danas je u plusu 80 milijuna KM, a mirovine su za trećinu veće. Napominjem da smo i svim braniteljskim populacijama značajno povećali prava – rekao je Novalić.

Dodao je da ono što nije urađeno je to da nisu uvedeni fiskalni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, što je trebalo značajno smanjiti obveze.

– Nismo uspjeli složiti interese, imaju mnogi strah od tih zakona, prije svega mislim što ih nedovoljno poznaju – poručio je Novalić.

BiH žurno treba dobiti veći broj prijelaza zbog ulaska RH u Schengen

Vuković ističe kako je Vanjskotrgovinska komora na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom pronađe i ponudi adekvatna rješenja

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor donijet će niz promjena za prekogranični režim roba i putnika između Bosne i Hercegovine i RH, a u ovom trenutku struka apelira na institucije države, kao i poslovnu zajednicu da se na vrijeme izvrši proces prilagodbi kako bi se izbjegle situacije u kojima bi se na, ionako ograničenom broju graničnih prijelaza, stvarale velike gužve teretnih vozila, piše Večernji list BiH.

Izvoz

Sasvim je izvjesno da će 1000 km duga granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske biti ponovno predmet različitih polemika ulaskom Republike Hrvatske u zonu Schengena, s obzirom na sve posebnosti i činjenicu da se radi o najdužoj vanjskoj granici Europske unije s nekom od trećih zemalja.

Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavljen preko graničnih prijelaza s Hrvatskom. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u razgovoru za Večernji list kako BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga su, kaže, pozvali kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane gospodarstvenike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas u BiH čeka nakon ulaska Hrvatske u Schengen.

– Vezano za iskustva Republike Hrvatske i Slovenije, treba ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola. To su bili zastoji i kolone.

To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9 oni imaju posebne statuse recimo na Gradišci i Bijači imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći – naglasio je Vuković. Razlog tomu je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. – To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata – objasnio je Vuković.

Podsjetio je kako BiH s Hrvatskom ima 5 i pol milijardi KM vanjskotrgovinske razmjene te ističe kako bi ostanak na tri granična prijelaza, kako je bilo u vrijeme pandemije, bilo vrlo nezgodno.

– Čini se kako nas Hrvatska lagano priprema na ono što nas čeka, ali mi toga nismo dovoljno svjesni. Vanjskotrgovinska komora na sebe je preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih – najavio je Vuković. Podsjetio je na stanje pandemije kada su bila otvorena tek tri prijelaza za robe i bilo je situacija u kojima je zabilježeno i po 150 kamiona u koloni.

Veliki pritisak

– Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom, 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU-a, preko RH. Dakle, bit će ogroman pritisak na te granične prijelaze – upozorio je Vuković, potvrdivši kako se trenutačno na više od 9 prijelaza može prevoziti roba, ali oni su opremljeni različito, a pritom se očekuje kako će se taj broj smanjiti na 3 do 5. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5-10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme.

– Mi ne znamo što će se konkretno događati, ali smo obvezni na temelju analitičkih podataka sjesti, analizirati koji su to prijelazi najpodesniji za BiH, koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja te da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više – objasnio je Vuković.

Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku te da je u 2021. godini veći za oko 40% u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini.

(Video) Kupres je danas bio centar ljubitelja adrenalina

Danas je u Kupresu održan Qpres Enduro na kojem je sudjelovalo 70 natjecatelja iz cijele Europe. Nedjeljni dan na planini Stožer je prošao jako lijepo.

U sportsko rekreativnom centru Ski-Kraljica održana je druga međunarodna rekretivna MTB utrka Qpres enduro 2022. Utrke su se održavale na 4 stagea, u osam kategorija. Ove godine prijavljeno je oko 70 natjecatelja iz BIH, susjednih zemalja, Belgije, Švicarske, Austrije itd…

Ronaldo ponovno na terenu za United. Navijači ne vjeruju kakvu utakmicu igra

Iz dana u dan pratimo već napornu sapunicu oko toga gdje će Cristiano Ronaldo nastaviti karijeru – hoće li to biti Manchester United ili će slavni Portugalac promijeniti sredinu. Ronaldo je odmah na kraju prošle sezone jasno dao do znanja upravi Uniteda da želi otići, da mu je cilj igrati Ligu prvaka, a ne nastupati u drugorazrednoj Europa ligi.

Ronaldo je prije dva dana slavodobitno najavio kako se u nedjelju vraća na teren “kao kralj”, ali tek danas se doznalo o kakvoj se utakmici radi. Riječ je o prijateljskom susretu protiv Rayo Vallecana u kojem će Ronaldo zaigrati uz Unitedove rezerve, klince i neke druge igrače koji nisu dobili priliku u dosadašnjim prijateljskim utakmicama.

📋 Presenting today's team news…#MUFC

— Manchester United (@ManUtd) July 31, 2022

Budući da nije prošao pripreme, Portugalac jučer nije igrao prijateljski meč protiv Atletico Madrida (poraz 0:1). Nastupile su sve najveće zvijezde kluba, ali ne i Ronaldo, koji su na terenu danas. Susret je krenuo od 17 sati.

SVEČANO OBILJEŽENA 30. GODIŠNJICA UTEMELJENJA BRIGADE DR. ANTE STARČEVIĆ USKOPLJE

U nedjelju, 31. srpnja 2022. godine, u Uskoplju je obilježena 30. godišnjica utemeljenja brigade dr. Ante Starčević.

Obilježavanje godišnjice počelo je služenjem svete mise za sve poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi u Uskoplju, a zatim je upriličen mimohod do Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima gdje su položeni vijenci, upaljene svijeće i moljeno opijelo.

Svojom nazočnošću, 30. godišnjicu utemeljenja brigade dr. Ante Starčević uveličao je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara koji se prigodnim riječima obratio okupljenima.

Uz Predsjednika Federacije BiH, obilježavanju 30. godišnjice nazočili su i zastupnik u Hrvatskom saboru Radoje Vidović, predsjednik Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS u Zastupničkom domu PSBiH Nikola Lovrinović, izaslanik u Domu naroda PFBiH Dražen Matišić, te drugi dužnosnici sa svih razina vlasti, kao i predstavnici braniteljskih udruga i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Brigada dr. Ante Starčević je unatoč svim teškoćama branila i obranila Uskoplje i hrvatski narod u Uskoplju. U svojim bojnim djelovanjima poštovala je načela ratovanja, pokazala izuzetno visok moral i korektan odnos prema zarobljenim vojnicima Armije BiH i civilnom pučanstvu.

Kroz brigadu je prošlo 1834 vojnika, od toga je 139 poginulih i 406 lakše ili teže ranjenih. Uz poginule vojnike, na uskopaljskoj bojišnici stradalo je i 20 civila, kao i jedan dio vojnika koji su došli s drugih područja HR HB.

ŽO HDZ ŽSB

Izetbegović: Schmidt od nas traži nemoguće

Predsjenik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je kako lideri političkih stranaka neće moći postići dogovor o izmjenama izbornog zakona prije listopadskih izbora pa će visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo intervenirati, ali je najavio dodatni pritisak čiji je cilj onemogućiti izmjene koje bi išle na ruku HDZ-u BiH.

Na stranačkoj tribini Stranke demokratske akcije u Gradačcu u središnjoj Bosni Izetbegović je pred svojim pristašama otvoreno kazao kako mu je cilj spriječiti izmjene izbornog zakona o kojima su ranije izvijestili mediji i koje bi, primjerice, značile uvođenje cenzusa za delegiranje zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

“Schmidt je zatražio od nas nemoguću stvar”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako je nerealno očekivati da bi za šest tjedana mogao biti postignut dogovor o pitanjima o kojima se godina pregovara bez rezultata.

Problem financiranja vlade nakon izbora

Nakon što je ranije ovog tjedna nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona čiji je cilj spriječiti širenje govora mržnje tijekom izborne kampanje i zloporabu javnih resursa u promidžbene svrhe, Schmidt je kazao kako stranačkim liderima ostavlja ograničeno razdoblje za dogovor o reformama kojima bi se spriječila blokada vlasti i osiguralo njeno funkcioniranje nakon izbora.

Izetbegović je sada na to odgovorio tvrdnjom kako takav dogovor nije moguće postići, a kao strategiju SDA najavio je pritisak poput prosvjeda pred Uredom visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu s ciljem sprječavanja promjena koje bi išle u susret zahtjevima hrvatskih stranaka za mehanizmom koji bi osigurao legitimno predstavljanje u Domu naroda.

“Možemo jasno formulirati granice jer on (Schmidt) će vjerojatno nešto nametnuti”, kazao je Izetbegović.

Najavio dodatan pritisak

Pozdravio je to što je sam Schmidt kazao kako uvođenje cenzusa od tri posto po županijama za delegiranje zastupnika u Dom naroda nije opcija za konstituiranje tog tijela. No za Izetbegovića to nije dovoljno pa je najavio dodatni pritisak čiji je cilj spriječiti povećanje broja zastupnika u Domu naroda koji mogu predlagati kandidate za predsjednika entiteta, pa time i utjecati na izbor entitetske vlade.

U radnim verzijama izbornog zakona o kojima se raspravlja spomenuta je mogućnost da tu kvotu ovlaštenih predlagatelja u Domu naroda ubuduće čini osam umjesto sadašnjih šest od 17 zastupnika u nacionalnim klubovima, što bi praktično jamčilo da će u klubu Hrvata to biti zastupnici delegirani iz županija s hrvatskom većinom.

Istodobno bi se na minimum smanjila mogućnost da takav “kontrolni paket” dobiju građanske ili bošnjačke stranke preko zastupnika s njihovih lista.

“Jasno ćemo definirati što ne ide”

“Moramo pokazati da ni osmorica koji imenuju vladu (Federacije) nije rješenje kao ni mehanizmi koji pojačavaju poziciju klubova zastupnika pa da faktički osam ljudi vlada državom. Jasno ćemo definirati što ne ide, a ono što (Schmidt) nametne neka bude prihvatljivo”, pojasnio je Izetbegović strategiju za kojom će u narednim tjednima posegnuti SDA.

Dodao je kako je optimist te je uvjeren da će javnim pritiskom odnosno lobiranjem među prijateljima “na istoku i zapadu” SDA uspjeti “usmjeriti” visokog predstavnika.

(Video) Humanitarna utakmica u Kiseljaku

Da je narod jedinstven kada je najteže pokazuje i naša iduća priča. U Kiseljaku je i ovoga ljeta odigrana humanitarna utakmica navijača Hajduka i Dinama.

Čitav prihod namijenjen je Bosiljku Cvjetkoviću koji ima tumor kože, a 15 ciklusa kemoterapije košta 198 tisuća maraka. Bez pomoći sugrađana je nemoguća misija obitelji s četvero djece koja se školuju osigurati toliki novac.

Pogledajte prilog RTV HB

Dvojica muškaraca pretukla trećeg, navodno ga držali zatvorenog u kući, uspio im pobjeći

U Švrakinom Selu u Sarajevu, jučer se odigrala prava drama. Kako javlja portal Dnevni avaz, dvojica muškarca navodno su trećeg muškarca pretukli i držali zatočenog u kući.

Nakon što se zatočeni muškarac uspio spasiti, o svemu je obavijestio sarajevsku policiju.

Iz Operativnog centra MUP-a KS su dijelom potvrdili informacije gore potpisanog medija.

– Ono što mi znamo jeste da su tijekom dana jednoj osobi u Švrakinom Selu nanesene tjelesne povrede. Policija radi na rasvjetljavanju tog događaja. Ono što možemo potvrditi je da su toj osobi povrede nanijela dvije osobe – kazali su iz MUP-a KS.

Neslužbeno se doznaje, dvojac je u bijegu, a izvršen je pretres jedne kuće u Švrakinom Selu.

U BiH umjereno do pretežito oblačno, kakvo vrijeme nas očekuje naredni tjedan

U Bosni danas umjereno do pretežito oblačno vrijeme. Ponegdje u središnjim i istočnim područjima može pasti malo kiše ili kratkotrajni pljusak. U Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano.

Vjetar slab do umjeren sjevernog smjera. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura od 27 do 34 stupnja.

Za ponedjeljak se najavljuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu zemlje do 22, a najviša dnevna temperatura od 27 do 32, na jugu do 34 stupnja.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u utorak nas očekuje malo do umjereno oblačno i nešto sunčanije na jugu. Tijekom dana, ponegdje u jugozapadnim područjima može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu zemlje do 22, a najviša dnevna temperatura od 27 do 34 stupnja.

U srijedu se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu zemlje do 24, a najviša dnevna temperatura od 27 do 34 stupnja.

Demografska slika sve lošija, u mjesec dana 348 više umrlih nego rođenih, sve manje novorođenčadi

Statistike iz godine u godinu bilježe sve manji broj novorođenčadi u Federaciji BiH, što se može okarakterizirati kao jedna od niza posljedica uvijek aktualne političke i ekonomske krize u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

Negativan prirodni priraštaj

Tomu najbolje svjedoče podaci FZS-a prema čijim je pokazateljima svaki mjesec tijekom godine dana, od svibnja prošle do svibnja ove godine, zabilježio negativan prirodni priraštaj. Promatrajući podatke ove godine u pet mjeseci ni u jednoj županiji nije zabilježen veći broj rođenih u odnosu na broj umrlih. U siječnju je rođeno 1074 djece manje, u veljači -1478, ožujku -945, travnju – 584 dok je u svibnju zabilježeno 348 manje novorođenčadi. Analizirajući statistiku iz svibnja, posljednjeg mjeseca koji je objavljen na stranicama Federalnog zavoda za statistiku, stoji kako je u tom mjesecu najviše djece rođeno u Sarajevskoj županiji – 313, točnije 154 dječaka i 159 djevojčica. Tuzlanska županija u svibnju je postala bogatija za 283 bebe, Zeničko-dobojska za 246, Srednjobosanska za 130, Unsko-sanska za 123, Hercegovačko-neretvanska za 108, Zapadnohercegovačka za 45, Hercegbosanska za 43, Posavskoj 13 te Bosansko-podrinjska za 12 dječaka i djevojčica.

I dok su neki slavili zbog proširenja obitelji dolaskom novih članova ipak je bilo više onih koji su se opraštali od svojih najmilijih. Prema podacima u svibnju na području Federacije BiH umrle su 1664 osobe, od toga 862 muškarca i 802 žene, među kojima je i 8 dojenčadi. Statistike su zabilježile i broj umrlih od nasilne smrti – 32, od kojih je bilo 26 muškaraca i 6 žena. Najviše osoba nasilnom smrću izgubilo je život u Zeničko-dobojskoj županiji – 8.

Kao i broj rođenih, Sarajevska županija imala je i najveći broj umrlih – 347. Unsko-sanska županija izgubila je 155 stanovnika, Posavska 34, Tuzlanska 338, Zeničko-dobojska 298, Bosansko-podrinjska 20, Srednjobosanska 169, Hercegovačko-neretvanska 188, Zapadnohercegovačka 46 te Hercegbosanska 69.

Uz sve veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih pomalo zabrinjavajući podatak je to što se mladi sve rjeđe odlučuju na ulazak u bračnu zajednicu. Prema podatku iz svibnja koji su predstavili statističari FZS-a, u tom mjesecu 928 mladih odlučilo se za sklapanje braka, a 122 njih odlučilo se za rastavu, donosi Večernjak. Na području Sarajevske županije 206 parova odlučilo je uploviti u bračnu luku, dok je njih 10 odlučilo na odvajanje od bračnog partnera, odnosno rastavu. U Tuzlanskoj županiji tijekom jednog mjeseca sklopljeno je 186, a zabilježeno je i 50 rastava. Među mladima koji žive u Unsko-sanskoj županiji 120 parova odlučilo se na sklapanje braka, Posavskoj županiji 2, Zeničko-dobojskoj 161, Bosansko-podrinjskoj 14, Srednjobosanskoj 89, Hercegovačko-neretvanskoj 85, Zapadnohercegovačkoj 53 te 12 u Hercegbosanskoj županiji.

Loša slika

Promatrajući statistiku državne agencije, vidimo kako je u Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine bilo čak 22.633 umrlih više nego rođenih. Kako je prikazano, u cijeloj državi je tijekom 2021. godine rođeno 25.870 osoba dok je broj umrlih bio daleko veći – 48.503. Promatrajući podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine vidimo kako je najviše osoba umrlo u travnju, čak 6051 osoba. U promatranoj su godini 17.274 osobe odlučile uploviti u bračnu luku, a 2103 osobe izišle su iz bračne zajednice. Na katastrofalnu demografsku sliku BiH konstantno upozoravaju navodeći da će demografski kolaps sigurno biti neizbježan ako se postojeći trendovi nastave.

BiH posljednja u regiji po stranim ulaganjima

Bosna i Hercegovina ponovno je prikovana na regionalno dno po priljevu izravnih stranih ulaganja, čime je nastavljen neslavan trend iz prethodnih godina.

U 2021. godini BiH je privukla samo 519 milijuna dolara izravnih stranih ulaganja. Srbija, koja je ponovno regionalni prvak po priljevu izravnih stranih ulaganja, usporedbe radi, lani je privukla 4,56 milijardi dolara ili gotovo deset puta više od Bosne i Hercegovine. U dolarima!

Prije Bosne i Hercegovine je Crna Gora, sa samo 600 tisuća stanovnika, koja je privukla 664 milijuna dolara izravnih stranih ulaganja. U Sjevernu Makedoniju uloženo je 606 milijuna dolara.

Zanimljivo je da, iako je članica EU, vrlo nisku razinu izravnih stranih ulaganja bilježi i susjedna Hrvatska, u koju je lani uloženo tek 569 milijuna dolara.

S druge strane, iako je po broju stanovnika gotovo dvostruko manja od Bosne i Hercegovine, Slovenija je tijekom 2021. godine privukla 1,52 milijarde dolara izravnih stranih ulaganja.

I dok u Bosni i Hercegovini traju stalne političke tenzije i sukobi oko državnog ustrojstva, nadležnosti, Izbornog zakona i sl., do tada investitori našu zemlju uglavnom zaobilaze u širokom luku. To se, naravno, ne treba čuditi, jer kako itko može očekivati da će mu kapital biti siguran u zemlji koja je po korumpiranosti u samom europskom vrhu, gdje ga čeka birokratski pakao, politička nestabilnost, čak i česte prijetnje ratom.

Oporavak ulaganja

Iako je BiH i dalje na začelju kada su u pitanju investicije, zaostajući čak i za zemljama regije sa znatno manjim brojem stanovnika, stvari su se globalno značajno popravile u odnosu na pandemijsku 2020. godinu. Na globalnoj razini investicije su dosegle razinu od prije pandemije i iznose 1,6 trilijuna dolara.

Financiranje međunarodnih projekata i prekogranični poslovi doživjeli su posebno snažan zamah. S druge strane, zabrinjava činjenica da je oporavak greenfield investicija još uvijek vrlo krhak. Ekonomisti predviđaju da će 2022. doći do povećanja izravnih stranih ulaganja.

No, značajan udarac oporavku svakako će zadati rat u Ukrajini i duboki poremećaji na tržištu koji su se dogodili u opskrbi energijom i hranom.

Ništa novo

Priljev izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 395 milijuna dolara. I 2020. regionalni lider bila je Srbija sa 2,9 milijardi dolara investicija.

U Crnu Goru se slilo 663 milijuna dolara, a u Hrvatsku 1,304 milijarde dolara.

Papa Franjo: Nije katastrofa promijeniti papu

Papa Franjo (85), koji se zbog oštrih bolova u koljenu kreće u invalidskim kolicima, rekao je u povjerenju da “više neće moći putovati” istim ritmom kao prije, spomenuvši i mogućnost da “ostane po strani”.

Ne vjerujem da ću moći zadržati isti ritam putovanja kao dosad. Mislim da se u mojim godinama i uz ovakva ograničenja moram čuvati kako bih mogao služiti Crkvi, ili pak razmisliti o mogućnosti da ostanem po strani, rekao je na tiskovnoj konferenciji na letu kojim se vraćao iz posjeta Kanadi, u noći na subotu.

Iskreno, to nije katastrofa. Papu se može zamijeniti. To nije problem. Ipak, mislim da moram malo smanjiti napore, dodao je Papa koji se u pratnji novinara vraćao s 37. inozemnog putovanja od izbora za Papu 2013.

Ovo putovanje je donekle ispit: istina je da se ne može putovati u ovakvom stanju, možda treba promijeniti stil, priznao je, rekavši da će “i ubuduće nastojati putovati kako bi bio blizu ljudima jer je blizina način služenja”.

Papa se tijekom ovog šestodnevnog posjeta uglavnom kretao u invalidskim kolicima i izgledao je slabo, ali je ipak pozdravljao mnoštvo iz svog papamobila.

Jorge Bergoglio je usto otklonio mogućnost kirurškog zahvata na koljenu, rekavši da osjeća “posljedice” anestezije kojoj je bio podvrgnut u srpnju 2021. tijekom operacije debelog crijeva.

Sveti Otac, rođen u Argentini, opetovao je želju da posjeti Kijev, ne otkrivajući pojedinosti te potvrdio da u rujnu planira put u Kazahstan gdje treba sudjelovati na sastanku na vrhu vjerskih čelnika.

Ujedno je kazao da će “prije” odlaska u Demokratsku Republiku Kongo posjetiti Južni Sudan, dvije zemlje u koje je trebao otputovati početkom srpnja, ali je put odgođen zbog njegova zdravstvenog stanja.

Na temu mogućeg odricanja, kao i njegov prethodnik Benedikt XVI., Papa je ponovio da su vrata “otvorena”.

Ali do danas nisam gurnuo ta vrata. Kako kažu, nisam to osjetio, da razmišljam o toj mogućnosti. Ali to ne znači da nakon sutra neću početi o tome razmišljati.

Papa je, govoreći o onome što se dogodilo u domovima koje su Rimokatolička i druge kršćanske crkve pokrenule kako bi nasilno asimilirale kanadsku starosjedilačku djecu, rekao da to predstavlja genocid.

Papa je tijekom jednotjednog putovanja u Kanadu u više navrata izrekao povijesnu ispriku za ulogu Crkve u politici.

U avionu ga je kanadski novinar upitao zašto tijekom putovanja nije upotrijebio riječ genocid i bi li prihvatio da su članovi Crkve sudjelovali u genocidu.

Istina je da nisam upotrijebio tu riječ jer je se nisam sjetio. Ali sam opisao genocid. Ispričao sam se, tražio sam oprost za ovu aktivnost koja je bila genocid, rekao je Franjo.

Osudio sam ovo, oduzimanje djece i pokušaj promjene njihove kulture, njihovih umova, promjena njihove tradicije, rase, cijele kulture, dodao je papa potvrdivši da to smatra genocidom, prenosi Hina.

Između 1881. i 1996. više od 150.000 domorodačke djece odvojeno je od roditelja i dovedeno u internate, gdje su mnogi od njih bili izgladnjivani, podvrgnuti batinanju i seksualnom iskorištavanju.

(Video) Hitna se nije mogla probiti kroz gužvu u Splitu, djevojka izašla iz auta i riješila situaciju

Od ranog jutra u Splitu su gužve na cestama, a trenutno je najgora situacija na izlazima iz Splita te u širem centru grada. Pomalo dramatična situacija jutros se nešto prije 9 sati dogodila u Zvonimirovoj ulici.

Naime, zbog velike gužve vozilo hitne pomoći pod rotacijama jedva se probijalo kroz ulicu. “Život mi se okrenija.

Hitna ne može proć, pa ovo je nevjerojatno, život je nekome u pitanju”, kazala je za Dalmaciju Danas čitateljica koja je snimila prolazak vozila hitne kroz Zvonimirovu.

Jedna ženska osoba na kraju je spasila stvar. Izašla je iz svog vozila te je regulirala promet kako bi vozilo hitne moglo proći.

Španjolski premijer političarima u BiH: Dogovorite se, pokažite odgovornost

ŠPANJOLSKI premijer Pedro Sanchez pozvao je danas u Sarajevu političare iz BiH na dogovor koji bi osigurao da ta zemlja bude funkcionalna i tako sama sebi otvori put ka članstvu u euroatlantskim integracijama, poručivši im da moraju pokazati odgovornost prema građanima.

Sanchez, koji slovi za dobrog poznavatelja prilika u BiH jer je ranije bio na diplomatskoj službi u Uredu visokog predstavnika (OHR), boravio je u prvom službenom posjetu toj zemlji u svojstvu španjolskog premijera.

“Prvo je potrebno smanjiti napetosti i retoriku podjela”

Postaja je to na njegovoj regionalnoj turneji čiji je cilj potaknuti reforme i napredak država zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU, a Sanchez je u BiH doputovao u trenutku kada tu zemlju potresa duboka kriza prouzročena prijeporima oko izmjena izbornog zakona.

“Prvo je potrebno smanjiti napetosti i retoriku podjela, vratiti se odlučivanju u institucijama, naći dobra rješenja za otvorena pitanja što će uvijek imati potporu međunarodne zajednice i, na kraju, moraju se imati u vidu interesi građana za bolji život”, poruka je koju je političarima u BiH poslao Sanchez.

Nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH španjolski premijer je novinarima kazao kako je došao da bi podupro tu zemlju i jačanje demokracije, a da Španjolska snažno podupire teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u Europsku uniju.

“Razumijem različite interese, ali političari moraju pokazati odgovornost”

Pozvao je političare u BiH da iskoriste priliku koja im se nudi i to još ove jeseni jer sve političke snage u Uniji žele deblokadu političkih procesa u BiH i njezinu stabilizaciju. Pojasnio je kako je ipak prije toga potrebno usvojiti reformske zakone na kojima EU inzistira, kao i osigurati demokratsku provedbu izbora u listopadu.

Kazao je da razumije postojanje različitih interesa, no političari moraju pokazati odgovornost prema građanima.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović razgovore sa Sanchezom ocijenio je kao snažnu potporu europskim i reformskim naporima u BiH, što bi trebalo osigurati stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

“BiH se neće i ne može vraćati natrag”

“To je za BiH jako važno, posebice zato što će Španjolska 2023. predsjedavati Vijećem EU”, kazao je Džaferović dodajući kako tada očekuje novi impuls za članstvo u Uniji nakon što BiH naredne godine, kako očekuje, dobije kandidatski status.

“BiH se neće i ne može vraćati natrag”, naglasio je te dodao kako su sve reforme u proteklih 27 godina provedene sukladno Dejtonskom sporazumu.

Nakon posjeta Sarajevu Sanchez je otputovao u Mostar kako bi se tamo sastao s gradonačelnikom Marijom Kordićem, a programom posjeta predviđeno je da njih dvojica odaju počast i polože vijenac na spomen-obilježje španjolskim vojnicima koji su poginuli u BiH od 1992. do 1995. godine kao pripadnici zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR).

(Foto) Sjajnom finalnom večeri uspješno završen malonogometni turnir u Lepenici

Pobjedom ekipe 2. Pješačka bojna završen je Memorijalni malonogometni turnir “Vlatko Marković – Mance u Lepenici.

U finalnom susretu koji je na igralištu Osnovne škole “Lepenica” okupio veliki broj ljubitelja nogometa s 1:1, te rezultatom penala 6:7 je poražena momčad Udruga građana Lepenica.

Treće mjesto između Veterana Brnjaci i Srijeda 19:30 Caffe bar Era osvojila je momčad Srijeda 19:30 Caffe bar Era koja je s 1:2 porazila Veterane Brnjaka. Odigrana je i revijalna utakmica između Bijelih i Plavih koja je završila rezultatom 3:3.

Nakon završetka finalnog susreta dodijeljena su priznanja najboljim momčadima i pojedincima turnira. Priznanje najboljeg igrača pripalo je Borisu Šimuniću, a najbolji vratar turnira bio je Dražen Knežević, dok je titula najboljeg strijelac turnira pripala Danijelu Tomiću. Priznanje je također uručeno i za Fair play ekipu, koje je pripalo Veteranima Brnjaci.

Organizatori turnira su bili Udruga građana Lepenica i Udruga građana “VICTORIA” Kiseljak.

Druženje je nastavljeno do kasnih večernjih sati uz Apocalypso Band i vatromet.

Pobjedom ekipe 2. Pješačka bojna završen je Memorijalni malonogometni turnir “Vlatko Marković – Mance” u Lepenici.

U finalnom susretu koji je na igralištu Osnovne škole “Lepenica” okupio veliki broj ljubitelja nogometa s 1:1, te rezultatom penala 6:7 je poražena momčad Udruga građana Lepenica.

Organizatori turnira su bili Udruga građana Lepenica i Udruga građana “VICTORIA” Kiseljak.

Druženje je nastavljeno do kasnih večernjih sati uz Apocalypso Band.

Kiseljak.info

U teškoj nesreći kod Posušja stradao S.B. (27), teško ozlijeđene još dvije osobe

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u Posušju prilikom slijetanja automobila BMW smrtno je stradao mladić koji je bio na mjestu suvozača, potvrđeno je za Klix.ba

Dežurni tužitelj ZHŽ-a Josip Aničić je kazao da je do nesreće došlo noćas u mjestu Kovači prilikom slijetanja vozila sa ceste oko tri sata i da su u vozilu bile tri osobe.

“Suvozač S.B rođen 1995. godine je preminuo na licu mjesta, a vozač H.B. rođen 1993. godine i suputnik na zadnjem sjedištu I.B rođen 1986. godine su zadobili teške ozljede te su vozilom Hitne medicinske pomoći prevezeni u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar”, kaže Aničić za Klix.ba.

Tijelo nesretnog mladića, je na obdukciji u Mostaru, a vozilo je na vještačenju.

Teža prometna nesreća na cesti Novi Travnik – Bugojno

Danas oko 12 sati na magistralnom putu Novi Travnik – Bugojno, preko Rostova dogodila se teža prometna nesreća, javlja portala Centralna.

Kako navode, jedno vozilo je završilo van ceste, prevrnuto na krov.

Molimo vozaće da budu oprezni i da brzinu prilagode uvjetima na cesti.

Španjolski premijer danas stiže u BiH, prvo će u Sarajevo pa u Mostar

Premijer Španjolske Pedro Sanchez danas stiže u posjetu Bosni i Hercegovini u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu. Sanchez će danas prvo doći u Sarajevo gdje su, između ostalog, planirani sastanci u Predsjedništvu BiH, a zatim u državnom parlamentu i sarajevskoj vijećnici.

U poslijepodnevnim satima Sanchez će se sa sarajevskog aerodroma uputiti ka Mostaru gdje ga također čeka nekoliko susreta.

Planirano je da s mostarski gradonačelnikom Marijom Kordićem položi vijence ispred spomenika poginulim španjolskim vojnicima na najvećem trgu u Mostaru, a zatim će posjetiti Stari grad.

Španjolski premijer je posjetu Zapadnom Balkanu započeo u petak, a do ponedjeljka će posjetiti Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Skopje i Tiranu. Sanchez je među onim čelnicima zemalja Europske unije koji podržavaju proširenje Unije i smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala dobiti status kandidata za članstvo u EU.

Aktualni premijer Španjolske, dužnosnik vladajuće Socijalističke stranke, je radio u Uredu visokog predstavnika (OHR) dok je na njegovom čelu bio Carlos Westendorp.

Na benzinskoj crpki u Hrvatskoj danima umjesto benzina automobilima točili dizel

Hrvatski mediji prenijeli su kako je na benzinskoj crpki u Donjoj Dubravi nekoliko dana točeno pogrešno gorivo, pa su automobili umjesto traženog benzina dobivali dizel što je dovelo do kvarova na automobilima.

Lokalni portal eMeđimurje prenio je priču o grešci na benzinskoj pumpi INA u Donjoj Dubravi gdje je umjesto benzina, u vozila točeno dizel gorivo. Do sada je detektirano oko 20 oštećenih korisnika.

“Vozilo je usporavalo, gubilo na snazi, s vremenom i stalo. Teško je palilo, a nakon nekog vremena nije se ni moglo upaliti. A da bi stvar bila gora, istim smo gorivom napunili i spremnik traktorske kosilice nogometnog kluba”, kazao je Ivan Međimurac iz Donje Dubrave.

Sven Hunjadi, automehaničar, kazao je kako je od 11. do 13. srpnja primio desetak vozila sa kvarovima zbog pogrešnog goriva.

Maloprodajno mjesto INA-inih proizvoda u Donjoj Dubravi nalazi se na državnoj cesti D20 koja spaja Koprivničko-križevačku i Međimursku županiju te je jedna od najfrekventnijih prometnica naselja, a glavni je i put prometovanja dnevno za stotine poslovnih i privatnih putnika te mještana okolnih naselja (D. Vidovec, S. Marija, Kotoriba) kojima je navedena postaja usputna i česta stanica.

Iz INA-e su priznali da je došlo do greške i da će svim kupcima nadoknaditi nastalu štetu na vozilima.

“Nakon zaprimljene reklamacije kupca, INA je pristupila analizi goriva na maloprodajnom mjestu INA Donja Dubrava u Međimurju. U spremniku za gorivo Eurosuper 95 utvrđeno je prisustvo dizelskog goriva nakon čega je prodaja goriva iz tog spremnika odmah obustavljena. Riječ je o izoliranom slučaju jer su sva ostala goriva u ostalim spremnicima propisane kvalitete i prodaju se regularno. Trenutačno INA na maloprodajnom mjestu Donja Dubrava svojim kupcima omogućuje kupnju premium goriva Eurosuper 95 Class Plus po cijeni standardnog sve dok se ne uspostavi ponovna prodaja goriva Eurosuper 95,” navodi se u odgovoru koji je INA dostavila listu Međimurje.

Završena izgradnja prekograničnog mosta na Savi kod Gradiške

Most je dugačak 426 metara, širok 22 i pol metra, s četiri prometne trake

U Gradišci je svečano označen završetak izgradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške. Most je dugačak 426 metara, širok 22 i pol metra, s četiri prometne trake. Svoju punu funkciju, odnosno puštanje u promet trebao bi doživjeti tijekom 2024. godine, kada se s hrvatske strane završe pristupne ceste, izgradnja novog graničnog prijelaza i spajanje na autocestu A3.

Svečanosti su nazočili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljko Čubrilović, ministri u Vladi RS, ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, vršitelj dužnosti direktora poduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Slobodan Stanarević, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Tomislav Mihotić, predstavnici EU u BiH i “Hrvatskih cesta”, te brojni građani, javlja BHRT.

| Autor : SRNA Foto: SRNA

Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna eura, a zajednički ga financiraju BiH i Hrvatska. Most bi trebao smanjiti prometne gužve u središtu Gradiške, ali i na graničnom prijelazu.

Naime, most će doprinijeti bržem, sigurnijem i lakšem transportu robe i ljudi, te gospodarskom razvoju tog dijela BiH, te će biti jedan od najznačajnijih objekata putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući kojem će mreža auto-puteva i brzih prometnica u RS-u dobiti puni smisao, jer će povezivanjem na transeuropski Koridor 10 i auto-put Beograd- Zagreb biti direktno povezana na europsku transportnu mrežu.

Za most je utrošeno 4.900 tona čelika, a u izgradnji ukupno je korišteno oko 140 građevinskih proizvoda.

Kako je prenijela Fena, ministar komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović je danas na pres-konferenciji u Banja Luci pojasnio kako projekt izgradnje mosta preko Save kod Gradiške obuhvaća most dužine 462 metra, pristupne prometnice sa strane BiH, odnosno RS-a 411 metara i pristupne prometnice sa strane Hrvatske oko 50 metara. Pristupna dionica sa hrvatske strane još nije završena.

Mitrović je naveo kako je spojna prometnica s hrvatske strane predmet investicije Hrvatske. Ugovor je potpisan, izvođač je uveden u radove.

– Prema mojim informacijama, završetak radova na ovoj pristupnoj prometnici je predviđen u veljači 2024. godine – kazao je Mitrović.

Što se tiče graničnog prijelaza, podsjetio je da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH prošle godine uputilo inicijativu da se s bh. strane praktično adaptira trenutni granični prijelaz, da se uradi integrirani granični prijelaz.

– Obavijestili smo sve nadležne institucije. Prije svega, s naše strane to je Ministarstvo sigurnosti BiH, Granična policija, Uprava za neizravno oporezivanje, inspekcijiski organi. Imamo tu određene probleme. Imamo određena prepisivanja s Ministarstvom sigurnosti tko je nadležan. Naravno da je Ministarstvom sigurnosti nadležno za granične prijelaze, a mi smo tu inicijativu uputili i pozvali sve zainteresirane. S druge strane, za ovaj integrirani granični prijelaz, hrvatska strana je isto tako zainteresirana. S njihove strane nadležnost je Ministarstva sigurnosti i Ministarstva financija – naveo je Mitrović.

Po njegovim riječima, trenutno situacija što se tiče graničnog prijelaza s hrvatske strane, u slučaju da ostane granični prijelaz i s jedne i s druge strane, on se treba isprojektirati, raspisati natječaj i uraditi.

Vršitelj dužnosti direktora JP Autoputevi RS Slobodan Stanarević je kazao da je rok za izgradnju mosta u potpunosti ispoštovan.

– U potpunosti kvalitetom, rokom, cijenom je sve zadovoljeno – naveo je on.

Hajdukovci srušili nevjerojatan rekord

Na službenoj Facebook stranici Hajduka objavljeno je kako je splitski klub danas došao do 9100 pretplata za ovu sezonu, što je za oko 600 prodanih sezonskih ulaznica više od prošlosezonske brojke, koja je nekoliko mjeseci bila rekordna. Iako su Hajdukove pretplate značajno poskupjele, to se nije odrazilo na interes navijača.

Nedvojbeno je da će Poljud i ove sezone biti daleko najbolje posjećen stadion Supersport HNL-a, a ako za razliku od prijašnjih godina na terenu budu izboren i veći broj europskih utakmica, očekuje se da će brojke članova i pretplatnika i dalje rasti.

Hajduk je prošle sezone u HNL-u u prosjeku gledalo 12.667 gledatelja, što je novi rekord kojim je popravljen prosjek iz sezone 2017./18., kada je Bijele u prosjeku na domaćim utakmicama pratilo 11.979 gledatelja. Drugo rušenje rekorda gledanosti u četiri godine potvrđuje trend omasovljavanja Hajdukovog navijačkog puka jer je prije 2018. rekord stajao još od kraja devedesetih.

Hrvatska: Od danas vrijede nova pravila u prometu, evo što se sve mijenja

Danas je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.

Riječ je o obuhvatnim izmjenama krovnog zakonskog propisa o sudjelovanju u prometu na cestama, za koje su učinjene detaljne preliminarne analize kako bi se postojeće prakse unaprijedile iz svakog, za veću sigurnost i praktičniju vožnju, potrebnog rakursa te su u izradi konzultirane sve povezane struke i institucije, kao i građani, kažu iz MUP-a.

U nastavku se navode neke od najvažnijih izmjena.

Nova kategorije vozila – osobno prijevozno sredstvo

Prvi se put zakonski reguliralo sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikla, segwaya i slično koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički naziv – osobno prijevozno sredstvo.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Zbog ovakvog definiranja navedenih prijevoznih sredstava i uvođenja novog izraza, prilagođene su i ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Novi Zakon propisuje pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu.

Također, vozači osobnog prijevoznog sredstva, kao i vozači bicikala, sukladno novom Zakonu, ne smiju upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. U slučaju kršenja propisane obveze, propisana je sankcija, odnosno novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Novim Zakonom dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. Tako su u Zakon uvedene tzv. druge površine kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na nove kategorije vozila, odnosno na osobna prijevozna sredstva. Uz to, vozačima B kategorije novi Zakon omogućuje upravljanje motornim triciklima na području Hrvatske uz ispunjavanje određenih uvjeta.

Privremena nesposobnost za vožnju i obveza liječnika

Izmjenom članka 233. uvodi se obveza svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku, da sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače, upozore vozača o privremenoj nesposobnosti, koja ne može biti duža od šest mjeseci. Liječnici su u obavezi dano upozorenje evidentirati i u medicinskoj dokumentaciji.

Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće upućivati na ponovni liječnički pregled, a za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji propisane su prekršajne sankcije.

Sankcije su predviđene i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti dok im je izdano navedeno upozorenje liječnika o privremenom zdravstvenom stanju.

No ističemo da će odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupiti na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Propisan je rok da ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, uskladi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (“Narodne novine”, br. 137/15, 132/17 i 10/20) s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vezano uz sigurnosne i zdravstvene faktore, novim Zakonom propisuje se i sankcija od 300 kuna za prekršaj vozača koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema kutiju prve pomoći, sukladnu pravilniku kojim se propisuju tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama.

Koridor za prolazak vozila hitnih službi

Krizne situacije unazad dvije godine ukazale su na nedovoljnu istaknutost i poznavanje nužnih reakcija sudionika u prometu kako bi se hitnim, incidentnim lokacijama pristupilo što lakše i brže.

Stoga novi Zakon jasno definira koridor za prolazak vozila hitnih službi na prometnicama s više od dvije prometne trake prilikom nastanka incidentne situacije kako bi se stekla navika kod vozača, kao i sama vozačka kultura o ujednačenom načinu osiguravanja koridora za prolazak vozila interventnih službi. Koridor definiran Zakonom ujednačen je s ostalim zemljama Europske unije, što dodatno utječe na brzinu potrebne reakcije.

Uvođenje novih pojmova i viša kazna za prekoračenje brzine

Definirani su i novi pojmovi, kao što su “zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, “pomoćna pješačka sredstva”, “jahač” i “automatizirano vozilo”.

Prvi se put regulira sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).

S tim u vezi propisuje se i sankcija za vozače koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirana vozila) na način da vozilo upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači ni ne sjede na vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Također, novi Zakon regulira zabranu parkiranja vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila i omogućuje sankcioniranje nesavjesnih vozača kao i premještanje vozila koja ne koriste usluge punjenja, a parkirana su na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila.

Sukladno primjerima iz prakse, izmijenjena je, odnosno proširena obveza dostave vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala vozilom u traženom trenutku.

Naime, po novom Zakonu i korisniku vozila propisuje se obveza da na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje te se propisuje sankcija za korisnika ako ne dostavi te podatke.

Budući da trenutna visina kazne vozače ne odvraća od činjenja prekršaja, novim se Zakonom povećava i iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine (koji se najčešće izriče prilikom događanja prometne nesreće) s 500 na tisuću kuna.

Ostale važnije izmjene

Najnovijim izmjenama detaljno se pojašnjavaju odredbe članka Zakona koje se odnose na odgovornosti osobe kojoj su za vrijeme provođenja vozačkog ispita iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom dostupne udvojene komande na vozilu.

Također, budući da s aspekta sigurnosti prometa na cestama ne postoji potreba, ukidaju se registarske pločice s crvenim i zelenim brojkama i slovima.

Pravnim ili fizičkim osobama obrtnicima olakšava se obavljanje poslova kojima se bave (proizvodnja, nadogradnja, servisiranje, prijevoz ili prodaja vozila na malo), odnosno dopušta se korištenje prenosivih pločica i za svrhe prijevoza do mjesta obavljanja tehničkog pregleda i registracije vozila, za što je dosad bilo propisano korištenje pokusnih pločica.

Osobama koje su završile najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij, u trajanju od tri godine prometnog smjera (gradskog), omogućuje se obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila te poslova ispitivanja vozila i obrade dokumentacije s obzirom na kompatibilnost programa obrazovanja za navedena zanimanja.

Sankcije za prekršaje

Također, detaljnije se uređuje postupanje prema vozačima motornih vozila kojima su kao pravna posljedica pravomoćne osude za određene prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeni i upisani negativni prekršajni bodovi u evidenciju, a imaju vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu.

Uz to, detaljnije se uređuje i način zamjene takvih dozvola za hrvatsku vozačku dozvolu, kao i sankcije za navedene prekršaje.

Naposljetku, u kontekstu detaljnijeg uređivanja pojedinih situacija, propisana je i mogućnost da se osobi koja počini prometni prekršaj koristeći vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu umjesto zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može primijeniti zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole na području Republike Hrvatske, u trajanju od mjesec dana do dvije godine.

Velika tragedija u BiH: Utopila se dvojica mladića

Na Rajskom jezeru Bašigovci kod Živinica, utopila su se dvojica mladića, saznaje portal “Avaza”.

– Točno je, imamo prijavu – kazali su kratko za “Avaz” iz policije.

Kako saznaje portal “Avaza” riječ o dva mladića iz susjednog sela.

Policija trenutno vrši očevid.

Zaključci izvanredne proširene sjednice Predsjedništva i Glavnoga vijeća HNS BiH

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) izražava svoje snažno nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka Visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 27. srpnja 2022. o izmjenama i dopunama Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine koje nisu na tragu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić U 23/14. Ovim izmjenama je trenutni nelegalni sastav Središnjeg izbornog povjerenstva dobio iznimno velike ovlasti što omogućava zloupotrebe i donošenje politički motiviranih odluka. HNSBiH podsjeća kako korištenje bonskih ovlasti ne odgovara demokratskim načelima, pogotovo u slučaju BiH kao potencijalne kandidatkinje za članstvo u Europsku uniju. Pozivamo da se žurno razmotri prebacivanja središnjega Ureda visokoga predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Bruxelles kako bi se zaštitila sigurnost i neovisnost Visokoga predstavnika i oslobodila od političkih utjecaja.
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, sa žaljenjem, prima k znanju ključnu poruku koju su neki predstavnici međunarodne zajednice poslali zadnjih par tjedana javnostima u Bosni i Hercegovini, a to je da se govor mržnje, pozivi na ubojstva i nasilje, prijetnje terorizmom i ratom isplate za postizanje maksimalističkih nacionalističkih ciljeva, u ovom slučaju u korist bošnjačkih političkih predstavnika. HNS BiH osuđuje politike pojedinih glavnih gradova koje sustavno djeluju štetno na stabilnost Bosne i Hercegovine, te hrvatskoga konstitutivnog naroda, kao i koncepta BiH kao države tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana.
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine oštro osuđuje nezapamćeni porast govora mržnje, pozive na nasilje i sukobe koje šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama i predstavnici pojedinih medija. HNS BiH smatra neprihvatljivom sramežljivu reakciju međunarodnih organizacija i predstavnika u Bosni i Hercegovini na prijetnje upućene liderima i cijelome hrvatskome narodu. Takve reakcije su rezultat njihove pristranosti u korist bošnjačkih političkih aktera i muslimanskih krugova koji za svoje destruktivne aktivnosti ostaju nesankcionirani. Legitimni prijedlozi i potezi hrvatskih predstavnika usmjereni isključivo na očuvanje ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i stabilnosti države, se ignoriraju i zanemaruju. Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine smatra kako su širenje govora mržnje i pozivi na nasilje prema hrvatskom konstitutivnom narodu, njihovim predstavnicima, susjednim državama i dužnosnicima međunarodne zajednice neprihvatljivi, trebaju biti sankcionirani i iziskuju oštar odgovor svih hrvatskih predstavnika.

HNS BiH jasno poručuje kako će namjere eliminiranja Hrvata kao konstitutivnoga naroda propasti.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine i svi njegovi predstavnici nastavit će svoje djelovanje s ciljem jačanja političkoga, gospodarskoga, kulturnoga i demografskoga položaja te zaustavljanja procesa dekonstituiranja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Zaključcima izvanrednoga zasjedanja HNS-a od 19. veljače 2022., uključujući pokretanje pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine u skladu s federalističkim načelima kako bi se osigurala funkcionalnost države i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, pogotovo nakon bošnjačkih prijetnji i izražene nesnošljivosti prema suživotu s Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine još jednom oštro osuđuje bošnjačke političke stranke koje bojkotiraju pregovore o postizanje dogovora o izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine. HNS BiH ostaje otvoren za pregovore na načelima Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020., uključujući ograničene izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se implementirale sve presude Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u interesu konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.

HNS BiH smatra kako je, u suradnji s nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Daytonskoga i Washingtonskoga sporazuma koja su narušena neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i ureda OHR-a u Sarajevu u protekla dva desetljeća.

Kiseljak.info

Na Dan općine Kreševo će nas zabavljati klapa Iskon

Klapa Iskon osnovana je 2000. godine te su u svom dugogodišnjem djelovanju ostvarili mnoge zapažene uspjehe na festivalima i raznim glazbenim manifestacijama u Hrvatskoj. Klapa je ostvarila suradnju na regionalnim turnejama s priznatim glazbenicima poput Gibonnija, Lukya, grupom TBF, Tedija Spalata, te uspješno izvela samostalnu turneju u Izraelu i koncerte u Parizu, Los Angelesu, Monte Carlu itd.

Prepoznatljiva je široj javnosti po raznolikosti u izvedbama koje se protežu od dalmatinskog tradicionalnog izričaja do suvremenih žanrova s ciljem promoviranja baštine, a istodobno čuvajući fenomen klapskog pjevanja od komercijalnog iskrivljavanja.

U organizaciji Općine Kreševo, klapa Iskon će nastupiti na Trgu u Kreševu 14. 8. 2022., s početkom od 20:00 sati, javlja Kreševo.info.

HRS podnio kaznenu prijavu protiv Izetbegovića, Suljagića i Bajrovića zbog huškanja na rat

Hrvatska republikanska stranka objavila je kako je podnijela kaznenu prijavu u Tužiteljstvu BiH protiv odgovornih za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti te da su prikupljeni kazneno utemeljeni ratnohuškački materijali.

Prijavili su predsjednika SDA Bakira Izetbegovića te dvojicu twitteraša, ravnatelja Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića te bivšeg dužnosnika Komšićevog DF-a i političkog analitičara Reufa Bajrovića.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

Posljednjih dana u BiH je kulminirala antihrvatska histerija, prigodom čega je na površinu isplivala sva iskrenost namjera cjelokupne sarajevske politike u borbi za „građansku Bosnu“. Isplivalo je pravo lice „patriota“ koji su se digli na zadnje noge ne kako bi obranili neka svoja prava, nego kako bi osigurali uskraćivanje prava drugima. “Patriote” jasno pokazaše za kakvu “Bosnu” se bore: radikalno bošnjačku!

Bilo je tu svega i svačega, od poziva na stavljanje Hrvata u vagone, pa do prijetnji krvoprolićem, nasiljem i ratom. Ovo prvo je ljudska sramota, a ovo drugo, uz to što je ljudska sramota, je i protuzakonito. Oni koji prijete oružjem, osobito oni koji licitiraju tuđim životima moraju biti spremni snositi odgovornost za to. Ako se već bore za „BiH“, onda moraju biti spremni i na pravnu odgovornost te iste BiH.

Kao što smo najavili, danas je u Tužiteljstvo otišla kaznena prijava protiv odgovornih za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Prikupljeni su kazneno utemeljeni ratnohuškački materijali, njih jedno 20-ak stranica i poslani na Tužiteljstvo. O svemu ovome ćemo pravodobno i pravovaljano obavijestiti i međunarodne institucije.

Amir Zukić proglašen krivim, Sarajlić oslobođen

Općinski sud u Sarajevu izrekao je danas prvostupanjsku presudu bivšem generalnom tajniku Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, Asimu Sarajliću i još petorici optuženih za zlouporabe položaja pri zapošljavanju u javnim poduzećima.

Riječ je o predmetu “Bosna”. Amir Zukić osuđen je na tri godine zatvora, Safet Bibić na šest godina, Ramiz Karavdić na dvije godine, Esad Džananović na tri godine zatvora. Asim Sarajlić je oslobođen optužbi.

Naime, Zukić je, zajedno sa Esedom Džananovićem, Safetom Bibićem, Senadom i Nedžadom Trakom, Ramizom Karavdićem i Asimom Sarajlićem, optužen za nezakonito posredovanje pri zapošljavanju, zlouporabu položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Sarajlić i Zukić nalaze se na američkoj crnoj listi. Zukić od svibnja 2020., a Sarajlić od travnja ove godine.

Lepenica: Večeras finale memorijalnog malonogometnog turnira “Vlatko Marković-Mance”

Malonogometni turnir u Lepenici privodi se kraju, večeras se igraju finale.

Rezultati,

ČETVRTAK:

2. Pješačka Bojna – Veterani Brnjaci 7:0

ŠN Bubamara – NK Brnjaci 1:5 revijalna utakmica

Udruga građana Lepenica – Srijeda 19:30 6:3

Raspored,

PETAK:

20,00 sati utakmica za 3. mjesto Veterani Brnjaci – Srijeda 19:30

21,00 sat revijalna utakmica Bijeli – Plavi

22,00 sata finale Udruga građana Lepenica – 2. Pješačka Bojna

23,00 sata nastup Apocalypso Band i druženje

Kiseljak.info

Slovenska vlada privremeno smanjila PDV na neke energente

Cijene nekih energenata za potrošače u Sloveniji bit će od 1. rujna ove godine niže jer je vlada stopu PDV-a na njih snizila s opće stope od 22 posto na 9.5 posto, odlučeno je na zadnjoj sjednici vlade premijera Roberta Goloba prije ljetne stanke.

Ovom će odlukom u ovoj i idućoj godini državni proračun ostati bez oko 130 milijuna eura, a donijeta je u okviru ukupnih mjera smanjivanja naraslih troškova energije za građane i poduzeća, kazao je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade ministar financija Klemen Boštjančič.

Na što se odnosi smanjenje PDV-a?

Odluka o sniženoj stopi PDV-a odnosi se na električnu struju, zemni plin te centralno grijanje iz toplana i drvnu biomasu, dok za loživo ulje, benzin i dizel ostaje ista kao do sada jer na te energente smanjivanje PDV-a ne dopušta direktiva Europske unije, kazao je Boštjančič.

S druge strane, on je podsjetio da je vlada u sklopu mjera protiv energetske skupoće već regulirala cijene naftnih derivata, a također i električne energije, što će potrošači također moći osjetiti u cijenama koje će biti niže nego što bi bile inače s obzirom na rastući trend cijena energenata na svjetskom tržištu.

Na jesen nove mjere?

On je ponovio da vlada za jesen predviđa još neke mjere za zaštićene potrošače i gospodarstvo radi ublažavanja rasta troškova koji će biti “ciljane” prirode, dok se za socijalno ugrožene skupine predviđaju jednokratni dodaci na skupoću.

(Video) Živi u Austriji, a u Bugojnu posadio 3000 stabala šljive, tko hoće, može

Siradj Duhan je Bugojanac koji se bori za prava Bosanaca i Hercegovaca u Austriji već dugi niz godina. Tamo živi i radi a pored toga nije zaboravio ni svoju BiH u koju vrlo rado dolazi kad god ima vremena.

U voljenom Bugojnu je zasadio voćnjak šljiva koji ima 3000 stabala te je ljubitelj pčela koje održava prijatelj zahvaljujući potpori Siradja. Jako lijepa priča koja je primjer kako se u BiH može puno toga zasaditi i prodavati jer kako kaže, zemlja neće gospodara već radnika.

HDZ BiH: Hrvati neće i ne žele kroz „ulicu“ ostvarivati svoja prava

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sastao se danas s vodstvom braniteljskih Udruga HVO-a.

Sastanak je održan nakon stalnih ratnohuškačkih poruka, poziva na nasilje, koje se mogu čuti s organiziranih prosvjeda u Sarajevu, pod plaštom i u organizaciji svih bošnjačkih političkih stranaka, pozicije i opozicije.

Poruke s prijetnjama koje su poslane na prosvjedima u Sarajevu, služe na čast svim bošnjačkim političarima, koji se nisu javno ogradili od istih, nego su bili dijelom njih. Što Hrvati mogu očekivati sutra, kada je ispred ratnih zastava Armije BiH, hajke, pritisaka i prijetnji podlegao i Ured visokog predstavnika (OHR) te donio „kompromisno rješenje“, opet, kao i svi prethodnici, na štetu Hrvata u BiH, pita se vodstvo Udruga hrvatskih branitelja HVO-a.

Osim mržnje, retoričke poruke koje čujemo iz svih medija iz bošnjačkog političkog vodstva imaju jedan cilj – rat. Nadalje, o zastrašujućim porukama i tzv. prebrojavanju da i ne govorimo. Prijete otvoreno, cijelome hrvatskome narodu i njegovim predstavnicima, želeći završiti ono što nisu prije mogli, uništiti Hrvate na političkoj, kulturnoj, gospodarskoj, vjerskoj i svakoj drugoj razini.

Aktualno uređenje BiH nije dobro, ali, ipak, uz sve razlike imamo i nešto zajedničko, nitko nije zadovoljan ovakvom BiH. Nezapamćena količina mržnje, poziv na nasilje i ratna retorika ugrožava državu BiH, za što su zaslužni bošnjaci, najbrojniji konstutivni narod u BiH.

Na sastanku je izraženo je zadovoljstvo što su sve hrvatske stranke prepoznale važnost trenutka i ujedinile se kroz Hrvatski narodni sabor u borbi za ustavnu jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Danas će u zajedništvu hrvatski narod znati zastupati i braniti svoje vrijednosti. Braniti ih dijalogom i vizijom moderno uređene BiH, članicom euroatlantskog saveza, napredne zemlje, u kojoj ćemo zadržavati mlade i njihove obitelji, a ne ih mjenjati robotima i robotikom.

Sada je konačno, posljednje vrijeme kad treba sjesti i dogovorit što je dobro za sve u BiH i krenuti u budućnost, bez rata i prošlosti. Vodstvo braniteljskih Udruga HVO-a na održanom satanku podržalo je predsjednika Čovića i njegovo kontinuirano nastojanje pri pronalasku kompromisnog i mirnog rješenja za budućnost BiH.

Hrvati ne žele kroz „ulicu“ ostvarivati svoja prava. Ne podržavamo prosvjede. Želimo demokratskim putem i dijalogom tražiti rješenja za probleme hrvatskog naroda u našoj BiH, domovini tri ustavno jednakopravna i konstitutivna naroda.

Hrvatsko vijeće obrane, podsjetili su iz Udruga hrvatskih branitelja HVO-a, odlučujuće je doprinijelo očuvanju i obrani Bosne i Hercegovine. Politička stabilnost temelj je za vladavinu prava, gospodarski rast, demografsku obnovu i opći napredak BiH kao države i Hrvata kao jednakopravnog konstitutivnog naroda u BiH.

Sugovornici su se složili kako je nužno čim prije postići najširi politički i društveni konsenzus te osigurati stabilnu političku klimu i institucionalni kapacitet za bržu provedbu svih nužnih reformi na putu prema EU i NATO-u. Osigurati puni suverenitet BiH kao nezavisne, cjelovite, stabilne države čije su institucije sposobne preuzeti odgovornost za državu i njezin suverenitet.

Povećanje toplog obroka zaposlenim u institucijama BiH

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je danas odluku o povećanju toplog obroka zaposlenim u institucijama na razini države sa dosadašnjih osam na 11 KM.

Izuzetak su članovi Predsjedništva BiH, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajući Savjeta ministara, ministri i zamjenici, rukovodioci institucija i njihovi zamjenici, kojima naknada za ishranu neće biti povećana i iznosit će šest KM, priopćeno je iz Savjeta ministara.

Primjena izmijenjene odluke počet će 1. rujna.

Na sjednici je donesena odluka o izmjenama odluke o visini, načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prevoz na posao i s posla u institucijama BiH, prema kojoj će od 1. rujna dnevna i tjedna naknada za prevoz utvrđena temeljem udaljenosti mjesta rada od mjesta prebivališta biti povećana za oko 20 posto.

Savjet ministara donio je danas i odluku o utvrđivanju visine posebnog dodatka na plaću policijskim službenicima u policijskim organima BiH i službenicima u Agenciji za istrage i zaštitu BiH koji obavljaju poslove u neposrednoj vezi sa operativno-istražnim poslovima.

Uzimajući u obzir rizik, razinu odgovornosti i uvjete rada na određenim radnim mjestima, visina dodatka može ići do 40 posto osnovne plaće, odnosno do 50 posto za one koji su raspoređeni u Jedinicu za specijalnu podršku u Agenciji za istrage i zaštitu BiH, navodi se u priopćenju.

Imenovanim policijskim službenicima, uključujući direktore, zamjenike direktora i pomoćnike direktora policijskih agencija, ne pripada pravo na poseban dodatak u smislu odredaba ove odluke.

Zbog aktualne situacije: HNS sazvao veliku sjednicu u Mostaru

Hrvatski narodni sabor (HNS) održat će sutra proširenu sjednicu Predsjedništva.

Sjednica će se održati u Domu HDZ-a BiH u Mostaru, s početkom u 11.00 sati. Kako je najavljeno, proširenoj sjednici će nazočiti i članovi Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.

Dodaju kako će Predsjedništvo HNS-a na sjednici razmatrati aktualnu situaciju vezanu uz proces izmjena Izbornog zakona BiH.

Iz HNS-a su jučer priopćili kako je OHR propustio priliku za osiguranje demokratskog izbornog procesa, te da se razmjere političke krize nakon izbora mogu samo naslućivati.

Kiseljak.info

PROFESOR IVO KOMŠIĆ: „Samo probaj, Bakire Izetbegoviću, ja ću biti na drugoj strani…“

Komšić je kazao i kako će stranci pored retorika Dodika i Čovića ubuduće glasno govoriti i o nacionalizmu Bakira Izetbegovića.

Profesor Ivo Komšić gostovao je u programu N1 televizije i komentirao najave lidera SDA Bakira Izetbegovića, koji je spominjao prebrojavanje, dronove i moguće tenzije na jugu.

Komšić je kazao da Bakir Izetbegović nema pojma šta su građani, te upozorio na nacionalizam koji buja iz te skandalozne izjave lidera SDA.

Komšić je kazao da su zastrašujuće poruke koje stižu od Izetbegovića sramne te, kako je kazao, ukoliko dovedu do progona Hrvata iz Tuzle, Sarajeva, Srednje Bosne, koji su jedine multietničke sredine, on će biti na suprotnoj strani.

Komšić je kazao kako će stranci pored nacionalističkih retorika Dodika i Čovića ubuduće glasno govoriti i o nacionalizmu Bakira Izetbegovića.

“Bošnjaci su najveće žrtve rata, ali politika koju vodi SDA, može ugroziti državu”, rekao je Komšić.

Mišetić: Hrvatska i Srbija će vjerojatno moći raskinuti Daytonski sporazum

Nakon izbora u listopadu, Hrvatska i Srbija će vjerojatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Daytonski sporazum, uključujući Daytonski ustav, kao rezultat kršenja Daytona od strane Bosne i Hercegovine.

Evo zašto.

U osnovi Daytonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost, napisao je na Twitteru Luka Mišetić, pravni stručnjak i američki odvjetnik hrvatskih korijena, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Reports are that @OHR_BiH is planning to take actions this week to amend Bosnia's election laws. In this long (!) 🧵, I explain to a novice audience why the October 2022 elections in Bosnia may lead to political chaos, unrest, and Bosnia's disintegration unless OHR takes action.

— Luka Misetic (@MiseticLaw) July 25, 2022

Mišetić ponavlja da su i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i OHR potvrdili da su prava ova tri “konstitutivna naroda” temelj Daytonskog sporazuma.

Zaključno, ustavno načelo kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda zabranjuje bilo kakvu posebnu privilegiju za jedan ili dva od ovih naroda, bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti ili bilo kakvu etničku homogenizaciju kroz segregaciju zasnovanu na teritorijalna odvojenost, citirao je Mišetić očitovanje Venecijsnke komisije na implementaciju odluke U5/98 (“KONSTITUTIVNI NARODI”, apelacija Alije Izetbegovića, op. HMS) Ustavnog suda BiH vezano za amandmane na Ustav Republike Srpske.

Američki pravni stručnjak ovome je priložio i izjavu tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, Valentina Inzka, od 29. svibnja 2019.

Osiguranje istih prava za sve konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini u svakom dijelu zemlje predstavlja temeljni stup Daytona. Poštivanje prava konstitutivnih naroda, ali i svih građana, jedini je način da se Bosna i Hercegovina razvija kao sigurna i suverena demokratska zemlja koja poštuje europske vrijednosti, rekao je tada visoki predstavnik.

Mišetić je mišljenja da je sada evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti izbore u listopadu 2022. kako bi Hrvatima oduzeli status konstitutivnog naroda i sveli ih na nacionalnu manjinu.

To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stupova Daytonskog ustava, napisao je Mišetić na Twitteru.

On dodaje da su potpisnice Daytonskog sporazuma su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Tri države su izričito obećale jedna drugoj u članku V da će “u potpunosti poštovati i promicati ispunjenje” Daytonskog ustava, koji uključuje prava konstitutivnih naroda, istaknuo je Mišetić.

Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine, što je izloženo u Aneksu 4. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza preuzetih u skladu s njim, citirao je Mišetić članak V Ustava BiH posebno podcrtavši ovo “u cijelosti poštovati i promicati.”

Pravni stručnjak drži da je BiH ima pravnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji.

BiH stoga ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava tri konstitutivna naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od tri zemlje ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju materijalnog kršenja od strane jedne strane, ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum. To jasno proizlazi iz članka 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, napisao je Mišetić na Twitteru.

Kao elaboraciju ove teze Mišetić je priložio članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (na engleskom jeziku).

Prestanak ili suspenzija primjene ugovora kao posljedica njegove povredtie

1. Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje drugu stranku da se pozove na povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cijelosti ili djelomice.

2. Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje:

(a) ostale stranke da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cijelosti ili djelomice ili da ga dokinu:
(i) u odnosima između njih i državapovrediteljice, ili (ii) između svih stranaka;
(b) povredom osobito oštećenu stranku da se na povredu pozove kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice, u odnosima između nje i državapovrediteljice;(c) svaku stranku, osim državapovrediteljice, da se pozove na povredu kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice u odnosu na samu sebe, ako je taj ugovor takve prirode da bitna povreda njegovih odredaba od jedne stranke korjenito mijenja položaj svake stranke što se tiče budućeg izvršavanja njezinih obveza na temelju ugovora.

3. U svrhe ovoga Članka, bitnu povredu ugovora čini:

- (a) odbacivanje ugovora koje nije predviđeno ovom Konvencijom; ili
- (b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.

4. Prethodni stavci ne diraju nijednu odredbu ugovora koja se primjenjuje u slučaju povrede.

5. Stavci 1. do 3. ne primjenjuju se na odredbe ugovora o zaštiti čovjeka što ih sadrže ugovori humanitarnog karaktera, osobito ne na odredbe koje zabranjuju svaki oblik represalija prema osobama koje su tim ugovorima zaštićene.

Mišetić dodaje da, također, svaka stranka može jednostrano suspendirati ugovor zbog kršenja od strane drugog potpisnika.

Dakle, ako BiH kao rezultat listopadskih izbora nastavi s oduzimanjem prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu, Hrvatska ima pravo prema međunarodnom pravu jednostrano suspendirati Daytonski sporazum koji se odnosi na odnose između Hrvatske i BiH, napisao je Mišetić.

Ugledni pravni stručnjak pojasnio je i pod kojim uvjetima se može u potpunosti raskinuti Daytonski sporazum.

Ako se Srbija složi s Hrvatskom da je BiH materijalno prekršila Dayton, onda će Hrvatska i Srbija imati ovlasti prema članku 60. Bečke konvencije raskinuti Daytonski sporazum, uključujući i Daytonski ustav, koji je samo aneks Daytonskog sporazuma i ne može opstati. kao poseban dokument ako se raskine sam Daytonski sporazum, napisao je Mišetić na Twitteru.

The Constitutional Court of Bosnia and @OHR_BiH have both confirmed that the rights of these three "constituent peoples" is foundational to the Dayton Agreement.👇 pic.twitter.com/Y0e0RLIWRy

— Luka Misetic (@MiseticLaw) July 28, 2022

Novi strašan TikTok izazov: Leže na pruzi i čekaju vlak

Na društvenim mrežama jedna je Koprivničanka danas upozorila na suludu dječju igru koja bi se začas mogla pretvoriti u tragediju.

Naime, svjedočila je što se u srijedu događalo na pružnom prijelazu u Koprivnici.

Klinci u dobi od 9 do 12 godina sjedili su i ležali na pružnom prijelazu koji spaja dvije ulice. Curica je skoro poginula u naletu teretnjaka, čekala je da joj se vlak približi i nije se htjela maknuti. Vrištala sam iz svega glasa, a klinci su mi se na kraju rugali.

Djeca su iz Starigrada – šokirana je svjedokinja ove nezamislivo opasne dječje igre u srijedu poslijepodne, piše Podravski.hr.

Ostali užasnuti korisnici grupe u kojoj stoji ova objava složili su se da je riječ o trendu s društvene mreže TikTok, na kojoj se često mogu vidjeti takvi i slični slučajevi opasnih igara kojima mladi pokušavaju biti “face”, a ustvari nisu svjesni da takvim postupcima ugrožavaju svoje živote.

Što nas očekuje sljedeča tri dana u Kreševu

U sklopu programa 10. OUTDOOR FOTO & FILM FESTIVALA – 3FOK u Kreševu, ističu se vrhunske projekcije, promocije knjiga, zanimljivih predavanja te dodatnih aktivnosti, prenosi Kresevo.info.Program će započeti u četvrtak, 28. srpnja 2022. godine od 19 sati, izložbom nagrađenih radova i svečanim otvorenjem.Nakon toga, bit će dodjela vrijednih priznanja i počasnih plaketa “Prenjski vuk” Edina Durme.Od filmskih projekcija toga dana se izdvajaju:Turno/alpinističko skijanje s najviših vrhova tri kultne planine: Prenja, Čvrsnice i Treskavice, pod nazivom BosanSKI izazov – traganje za duhom planine, predstavit će Bojam Hadžiabdić.Dokumentarni film “Gljive gorskih očiju – Svijet koji nestaje”, autora Nedima Jukića u produkciji Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva. Film je snimljen u okviru naučno-istraživačkog projekta te ga je podržala Rufford fondacija iz Londona.Vrijedi spomenuti i Basalt Island -Benoît REGORD. Riječ je o okomitom putovanju za otkrivanje iznimnog otoka i upoznavanje zajednice nevjerojatno uspješnih penjača.Film “Nikola diži se!” prati četvoricu planinara, tijekom uspona na Matterhorn i Monte Bianco, 2021. godine.Kroz film “More than Climbing” – Leon Buchholz, iskusite ne samo penjanje, već sve što dolazi s putovanjem u zemlju poput Bosne i Hercegovine.Stoljetne europske bukove šume Nacionalnog parka Paklenica predstavljaju iznimno očuvan, nenarušen šumski ekosustav kojima je dugogodišnja zaštita osigurala izvornost i cjelovitost. O tome više u projekciji filma Bukove šume Svjetske baštine – Nacionalni Park „Paklenica“, Tin Borovčak, Mario Jurina.U petak, nakon izložbe nagrađenih radova, pažnju će dobiti knjige Ede Popovića.Knjige Čovjek i planina koju potpisuje s Antom Vukušićem, U Velebitu i Priručnik za hodače bave se prirodom, ekologijom, usporavanjem i povratkom jednostavnom životu.Nakon toga slijede projekcije natjecateljskih filmova: Kratki promo video o divljim konjima na visoravni Kruzi na planini Cincar, autora Almedina Dohranovića.Upoznat ćemo se i s najljepšom trtail trkom u BiH, pod nazivom “Vučko trail” – Zlatan Kurto.Iva Božić priča o nastanku stanice Karlovac Hrvatske gorske službe spašavanja, iz perspektive nekolicine gorskih spašavatelja, sudionika njezine mikropovijesti.„Heroji među nama“ je kratki promotivni film o poduhvatu amputiraca, žrtava mina u Bosni i Hercegovini i njihovom usponu putem Via Ferrata, Sokolov put na Romaniji. Veliko srce, hrabrost i želja za životom kroz ovaj film prikazuje Vladan Jeftović.Ekspedicija Akonkagva – Zoran Kubura, priča je o prijateljstvu, odricanju, hrabrosti i nadljudskim naporima.More, nebo, jezero i otoci stvaraju najljepše kadrove – Vidikovac Kamenjak, Goran Šafarek.Dokumentarni film “Everesting -Plješevica 2021” priča o ultimativnom adrenalinskom izazovu uspona visine Mount Everesta. Haris Husanović i Eldar Osmančević, bh. trail trkači, u jeku pandemije odlučili su da se iskušaju u ovom izazovu i upisali se na svjetsku listu Everestinga. Film je autorsko djelo MerimE Aličević AmirA Nuspahić i NaskA Kišmić.Program u subotu će započeti od 16 sati, besplatnom Malom školom sportskog penjanja SARA, koja je namijenjena za svu djecu od 3 do 16 godina.Od 19:30 sati slijedi promocija knjige Kenana Husremovića “Sjećanja sa Rakitnice” i razgovor s Bracom Babić.Riječ više, kroz svoja predavanja, dobit će legendarni Stipe Božić i Mario Celinić.Pričat će o Sedam vrhova, ostvarenim snovima, pobjedama nad prirodom i nad vlastitim slabostima.Nakon svečane dodjele nagrada, prikazat će se pobjednički filmovi:

Lebršnik – U sjeni gorostasa, Alen Camdžić Lebršnik je planina dinarskog sistema poznata po svome specifičnom grebenu koji svojim izgledom plijeni pažnju kako planinara, tako i prolaznika na putu prema Hercegovini.Narava brez meja – Rožle Bregar Priroda bez granica je kratki dokumentarac o Nacionalnom parku Triglav u Slovenija i o Juilan Prealps National Park u Italiji.

U Njemačkoj se diže minimalna plaća, evo kolika je sada

Brojne promjene očekuju Nijemce, a najveći dio istih će uskoro moći vidjeti i na svojoj plaći.

Od 1.listopada povećana je zakonska minimalna plaća u Njemačkoj na dvanaest eura bruto po satu, a ograničenje za mini job povećat će se na 520 eura.

Osim toga, Savezno vijeće Njemačke je odobrilo izmjene u Zakonu o minimalnoj plaći što znači da će više od šest milijuna ljudi imati koristi od povećanja, posebno u Istočnoj Njemačkoj i mnoge žene. Zakonski minimalna satnica povećana je već u srpnju, a drugo povećanje slijedi u listopadu.

Međutim, neki sektori kao što su kamenoklesarstvo i klesarstvo mogu očekivati veću satnicu na sat od prvog kolovoza. Zaposlenici u tim sektorima će zarađivati 13,35 eura po satu, dok zakonska minimalna satnica trenutno iznosi 10,45 eura. Njemački savezni ministar rada Hubertus Heil u svom je govoru u njemačkom Bundestagu kazao kako će ovo povećanje minimalne plaće za neke biti izuzetno važno.

Minimalna plaća otporna na siromaštvo pitanje je pravednosti učinka i poštovanja poštenog rada. Minimalna plaća na satnicu od dvanaest eura povoljna je i s ekonomskog stajališta. Na taj način jačamo kupovnu moć i dajemo važan poticaj gospodarskom oporavku, rekao je Heil, prenosi Fenix-magazin.

Otkrio je motive za povećanje minimalne plaće u razgovoru sa zaposlenicima jedne pekarnice u Wolmirstedtu.

Ljudi koji su zaposleni u sektoru s niskim plaćama trebali bi moći pristojno živjeti od svog rada. A oni koji rade puno radno vrijeme trebali bi dobro živjeti od mirovine na kraju radnog vijeka. To je cilj savezne vlade.

U koalicijskom sporazumu stoga stoji: Učinak mora biti priznat, a rad pošteno plaćen. Zato ćemo podići satnicu minimalne plaće na dvanaest eura. Uz odobrenje Bundesrata, savezna vlada je sada krenula sa svojim projektom, rekao je ministar Heil.

Izvor

Tragedija u BiH: Muškarac počinio samoubojstvo skokom sa sedmog kata

U Tuzli u naselju Paša Bunar muškarac srednjih godina izvršio je samoubojstvo skokom sa zgrade. Čovjek se bacio sa sedmog kata.

Ovu informaciju su za portal “Avaza” potvrdili iz Dežurnog operativnog centra MUP-a TK.

Nakon što bude završen očevid bit će poznato više detalja.

Schmidt odgovorio Milanoviću: I predsjednik države mora biti pristojan

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt poručio je hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću da bi se on kao šef jedne države morao ponašati pristojno i prestati vrijeđati druge ljude pa i njega (Schmidta).

“On (Milanović) mene nije kritizirao, on je mene uvrijedio. Moram reći da to ne ide, ta forma političke komunikacije koja ovdje postoji. Čak i kada je netko predsjednik jedne zemlje od njega se očekuje pristojnost i poštovanje prema drugom”, kazao je Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle (DW) objavljenom u četvrtak.

Milanović prozvao Schmidta

Bio je to Schmidtov odgovor na pitanje kako komentira kritike koje je Milanović ranije uputio na njegov račun. Hrvatski je predsjednik prozivao Schmidta jer ne koristi svoje ovlasti kako bi nametnuo izborni zakon koji bi osigurao prava Hrvata u BiH, tvrdio kako je on nelegalno izabran na dužnost visokog predstavnika te ga namjerno nazivao pogrešnim imenima.

Schmidt, koji je u srijedu nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, za DW je potvrdio kako daje još jednu priliku političarima u BiH da sami dogovore bitne izmjene izbornog zakona, posebice kada je riječ o otklanjanju blokada za funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH.

Potrebno mu dodatno vrijeme

Pojasnio je i kako misli da nije dobro rješenje uvođenje cenzusa od tri posto po županijama za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, no nužno je uspostaviti ravnotežu između prava koje ima svaki Hrvat u bilo kojem dijelu Federacije BiH, ali i pravorijeka Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”.

“Mora se ići drugim putovima kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge strane da građani to mogu razumjeti i podržati”, kazao je Schmidt dodajući kako si zbog kompliciranosti materije uzima dodatno vrijeme za razgovor o tom problemu.

Hipertenzija, tihi ubojica: Što je to?

Youtuber Kevin Samuels, koji je imao više od milijun pratitelja na Instagramu, navodno je umro od hipertenzije, stanja poznatog kao visoki krvni tlak. Preminuo je 5. svibnja, a TMZ je objavio kopiju obdukcijskog izvješća u kojem postoje “dokazi o hipertenziji”. Iako se uzrok smrti navodi kao neriješen, piše da su “srčane komore deblje od normalnih”, objavio je TMZ. Samuels je imao samo 53 godine.

Što je hipertenzija?

Krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu te preko njezinih ogranaka – arterija, arteriola i kapilara – krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija.

Krvni tlak inače raste i pada tijekom dana, ali može oštetiti srce i uzrokovati zdravstvene probleme ako dugo ostane visok. Hipertenzija je zdravstveno stanje u kojem je krvni tlak viši od normalnog.

Što je viši krvni tlak, to stanje može više utjecati na srce, mozak, bubrege ili oči, uzrokujući po život opasna stanja, poput srčanog ili moždanog udara.

“Optimalan arterijski krvni tlak je manji od 120/80 mmHg. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti: sistolički, takozvani gornji tlak (kada srce izbacuje krv u arterije, srčana kontrakcija) i dijastolički, takozvani donji tlak (kada se srce opušta da bi primilo krv, mirovanje srca između dva otkucaja)”, pojašnjavaju iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Smjernice definiraju povišeni krvni tlak kao sistolički krvni tlak između 120 i 129 mm Hg i dijastolički manji od 80 mm Hg. Visoki krvni tlak, ili stadij 1 hipertenzije, definira se kao sistolički krvni tlak od 130 mm Hg ili dijastolički 80 mm Hg, dok se stadij 2 hipertenzije definira kao sistolički krvni tlak od 140 mm Hg ili veći ili dijastolički krvni tlak 90 mm Hg ili veći.

Tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati simptome

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva, umrlo je ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9711 muškaraca, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Povišen tlak ne boli i godinama ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije, primjerice, bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučninu, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Mjerenje krvnog tlaka jedini je način da saznate imate li visok krvni tlak. Stanje se razvija tijekom vremena, iz različitih razloga, kao što je nedovoljna tjelesna aktivnost ili postojanje nekog temeljnog zdravstvenog stanja, poput dijabetesa ili pretilosti, koje povećava rizik.

Promjene životnog stila su nužne u prevenciji i liječenju visokog krvnog tlaka

Prema klinici Mayo, način života igra ključnu ulogu u liječenju visokog krvnog tlaka. Kontrola krvnog tlaka zdravim načinom života može spriječiti, odgoditi ili smanjiti potrebu za lijekovima. Zbog toga je važno smanjiti unos soli, smršavjeti (ako je potrebno), prestati pušiti, smanjiti konzumaciju alkohola i redovito vježbati.

Liječenje je često individualizirano i temelji se na stupnju krvnog tlaka, piše American Heart Association.

“Osim promjena načina života, lijekovi se često koriste za snižavanje krvnog tlaka. Postoji nekoliko vrsta lijekova koji liječe visoki krvni tlak, a svaka vrsta lijekova ima dobrobiti i rizike koje biste trebali pažljivo odvagnuti sa svojim izabranim liječnikom”, kažu iz američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).

Lepenica: Večeras polufinalna večer memorijalnog malonogometnog turnira “Vlatko Marković – Mance”

Večeras, 28. srpnja u Lepenici se održava polufinalna večer memorijalnog malonogometnog turnira “Vlatko Marković – Mance”.

Jučerašnje utakmice su bile zanimljive, a rezultati su sljedeći:

Veterani Brnjaci – Caffe Lion Kresevo 3:1
Udruga građana Lepenica – Caffe Inter Fojnica 3:0
2. Pješačka Bojna – Caffe bar Casablanca 7:3
Srijeda 19:30 – SC Alfa – MNK Fojnica 5:2

Raspored utakmica za večeras:

20,15 sati Veterani Brnjaci – 2. Pješačka Bojna
21,15 sati revijalna utakmica
22,15 sati Udruga građana Lepenica – Srijeda 19:30

Kiseljak.info

Andrej Plenković: Zgrozila me agresivna izjava Bakira Izetbegovića

Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je nakon sjednice HDZ-a održao press konferenciju.

Plenković se, između ostalog, dotakao i BiH i današnje odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

– Nisu se htjeli dogovoriti s predstavnicima Hrvata o reformi izbornog zakona i ustavnoj reformi. Njima očito odgovara status quo i izborni sustav u kojem će hrvatski narod biti marginaliziran i preglasan – rekao je o Bošnjacima, piše Index.hr.

Komšić je nelegitimni hrvatski predstavnik

– Komšić je odradio već tri mandata, po nama kao nelegitimni hrvatski predstavnik jer za njega većinom glasaju Bošnjaci. Svi nažalost toleriramo i zgražamo se nad činjenicom da se to događa od 2006. On će sada to nastojati učiniti ponovno jer može – rekao je.

Kritizirao je prosvjede u Sarajevu.

– Na njima smo vidjeli teške uvrede pa i čak prijetnje prema Šmitu, on je planirao niz izmjena izbornog zakona. On sada to nije učinio, vidim da je dao još nekoliko tjedana da se političari kao sami dogovore, ali ja nažalost nemam velikih očekivanja i iluzija da će se u ljeti nakon dvije i pol godine dogovoriti – rekao je Plenković.

Osudio izjavu Izetbegovića

Premijer Hrvatske govorio je i o izjavi lidera SDA Bakira Izetbegvoića.

– Niz je agresivnih izjava, gotovo pozivanja na prebrojavanje. Kad se netko prebrojava, valjda se priprema za sukob. To je izjava koja me zgrozila i koju osuđujem. Mislim da je to van svih okvira i upućuje nas na zaključak da bošnjačke političke stranke ne žele dogovor s hrvatskim strankama, nego žele i dalje svoju brojčanu nadmoć koristiti u političkim utakmicama – rekao je dodajući da je to protivno Daytonu i loše za odnose Hrvata i Bošnjaka.

– Visoki predstavnik je zadnja šansa da se poprave nepravde prema Hrvatima – kazao je.

Veleposlanstvo SAD: Šokirani smo zapaljivim komentarima Izetbegovića i reakcijom Dodika

Šokirani smo i zgroženi jučerašnjim zapaljivim komentarima Bakira Izetbegovića, koji su predvidljivo pozvali na neodgovoran odgovor Milorada Dodika, navodi se u reakciji Veleposlanstva SAD u BiH na jučerašnju izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića o vojnoj snazi u BiH, kada je izjavio: “Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”.

“Prije 30 godina građani ove zemlje proživjeli su brutalan rat”, navode iz Veleposlanstva SAD i dodaju:

“U 2022. zaslužuju bolje od lidera koji apeluju na etničke podjele i podstiču etničke tenzije. Građani BiH zaslužuju lidere koji će raditi na općem dobru i donositi teške odluke neophodne da BiH osigura svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda”.

Navode i da “istinska posvećenost suradnji i kompromisu – a ne implicitnoj prijetnji pribjegavanjem nasilju – potrebni su za rješavanje problema ove zemlje, koji se pogoršavaju”.

Ovo je sadržaj Schmidtove odluke – pročitajte što je nametnuo

Pročitajte u nastavku:

Koristeći se ovlastima koja su visokom predstavniku dana člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i člankom II 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u svezi sa civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u svezi s tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme sukladno gore navedenim, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2) “mjere kojima se osigurava provedba Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Pozivajući se također na stavak 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. lipnja 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, sukladno poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obvezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;

Napominjući da Ustav Bosne i Hercegovine utvrđuje da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira sukladno zakonu i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora;

Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da se garantira da će izbori koji će se održati 2. listopada 2022. godine biti slobodni, pravični i demokratski;

Ponovo potvrđujući da građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvaruju svoja demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima i da uvjeti za takve izbore postoje usprkos nemogućnosti njihovih političkih lidera da postignu kompromis po pitanju izborne reforme;

Vođeni potrebom za jačanje integriteta izbora i unapređenje upravljanja izbornim procesom na transparentan način pružanjem mogućnosti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da efikasno sankcionira kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji, a sve u cilju da se izborni zakon uskladi s međunarodnim standardima i dobrom praksom za demokratske izbore prema preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a (ODIHR) i prema onome što je naglašeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU;

Pozdravljajući napore Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, kao i nedostataka u svezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a odnosno Venecijanska komisija Vijeća Europe;

Izražavajući žaljenje zbog toga što političke stranke nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU;

Energično pozivajući sve političke stranke da se suzdrže od negativne, neodgovorne i retorike podjela, apelirajući na vlasti da osiguraju integritet izbornog procesa i pozivajući građane da daju svoj glas;

Podsjećajući da je ton proteklih kampanja u velikoj mjeri bio negativan i polarizirajući, s naglaskom na nacionalizam, lične napade, pozivanje na ratnu prošlost Bosne i Hercegovine i izazivanje straha, što je zasjenilo socio-ekonomska pitanja, poput npr. pitanja korupcije, nezaposlenosti, migracija i obrazovanja;

Uvjereni da se izmjenama i dopunama u nastavku odluke ne mijenja izborni sistem Bosne i Hercegovine niti se ostvaruje bilo kakav utjecaj na aktivnosti koje poduzima Središnje izborno povjerenstvo BiH;

Konstatirajući da reforme neophodne za napredovanje na putu prema integraciji u Evropsku uniju obuhvaćaju i izbornu reformu te da će im stoga biti potrebno pristupiti ubrzo nakon održavanja izbora;

Uzimajući u obzir, imajući u vidu i konstatirajući sve prethodno navedeno, Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:

ODLUKA

kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

1. Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 10. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Sarajevo, 27. srpnja 2022.

Christian Schmidt

Visoki predstavnik

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14, 31/16, 41/20 i 38/22, u daljem tekstu: Zakon), u članku 1.1a, iza točke 15) dodaju se nove točke 16) do 21), koje glase:

“16) “Elektronski mediji”, u smislu ovog zakona, su javne i privatne televizijske i radio stanice sa odgovarajućom dozvolom Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

17) “Onlajn mediji”, u smislu ovog zakona, su internet portali i druge internetske platforme koje predstavljaju sredstva komunikacije sa ciljem informiranja od javnog interesa.

18) “Tiskani mediji”, u smislu ovog zakona, su tiskane publikacije, poput npr. novina, tabloida, časopisa, knjiga, pamfleta, a koje predstavljaju sredstva masovne komunikacije sa ciljem informiranja od javnog interesa.

19) “Društvene mreže” su internetske ili mobilne platforme koje omogućavaju dvosmjernu interakciju putem sadržaja i komunikacije koje generiraju korisnici, odnosno mediji dostupni na određenim platformama dizajniranim da korisnicima omoguće kreiranje sadržaja i interakciju s informacijama i njihovim izvorima.

20) “Govor mržnje” je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

21) “Zlouporaba javnih sredstava i resursa”, u smislu ovog zakona, je bilo koje nezakonito korištenje sredstava i resursa države BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, kojim kandidati na izborima i izbornim listama, kao javni ili državni dužnosnici, ili neposredno izabrane osobe, raspolažu za potrebe obavljanja službene dužnosti. Pod resursima se, u smislu ove definicije, podrazumijevaju pokretna i nepokretna imovina, kao i svi ljudski resursi javnih institucija koji se koriste u okviru radnog vremena.”

Članak 2.

U članku 2.15 Zakona, na kraju drugog stavka dodaje se nova rečenica, koja glasi:

“Ako se ne izvrši imenovanje novog ili zamjenskog člana općinskog izbornog povjerenstva u zakonskom roku, Središnje izborno povjerenstvo BiH može izvršiti njihovo imenovanje.”

Članak 3.

U članku 2.19 Zakona, iza stavka (12) dodaje se novi stavak (13), koji glasi:

“(13) Zabranjena je zlouporaba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem kako je propisano člankom 7.3, stavak (2) ovog zakona.”

Dosadašnji stavci (13) do (17) postaju stavci (14) do (18).

Članak 4.

Članak 6.7 Zakona mijenja se i glasi:

“(1) Kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, Središnje izborno povjerenstvo BiH ima ovlasti da naredi izbornom povjerenstvu, Centru za birački popis, središtima za brojanje ili biračkom odboru da poduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.

(2) Središnje izborno povjerenstvo BiH ima ovlasti da izrekne sljedeće sankcije:

novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 30.000 konvertibilnih maraka;
uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat osobno odgovoran za povredu;
poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata; i
zabranu angažiranja određene osobe za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački popis, u općinskom izbornom povjerenstvu, u središtima za brojanje ili drugom izbornom povjerenstvu uspostavljenoj sukladno članku 2.21 ovog zakona.”

Članak 5.

Iza članka 7.2 Zakona dodaje se novi članak 7.2a, koji glasi:

“Članak 7.2a

(1) Nosiocima izvršne funkcije utvrđenim u članku 1.8, stavak (6) ovog zakona i nosiocima mandata zabranjena je zlouporaba javnih sredstava.

(2) Zlouporabu javnih sredstava iz stavka (1) ovog članka čine sljedeće radnje:

uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata;
korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima;
korištenje sredstava komunikacije, informacijskih usluga, uredske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju;
korištenje sredstava prijevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, županijskih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Ova odredba se ne odnosi na prijevoz osoba koje se posebno štite sukladno zakonu koji se obavlja kao dio sigurnosnih mjera koje se primjenjuju u odnosu na visoke dužnosnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležni organi prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti;
prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode osobe koje obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizira javna ustanova ili organ.

(3) Poštivanje ograničenja iz stavka (2) ovog članka ne sprječava javne i izabrane dužnosnike ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.”

Članak 6.

U članku 7.3 Zakona, stavku prvom, točka 7) mijenja se i glasi:

“7) koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati.”

Drugi stavak članka 7.3 Zakona mijenja se i glasi:

“(2) Zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zlouporaba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi članka 2.19 ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo. Ova zabrana primjenjuje se i na članove biračkog odbora.”

Članak 7.

Članak 19.8. Zakona mijenja se i glasi:

“(1) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za povredu zaposleni ili angažirani u izbornoj administraciji, ako:

učestvuje u donošenju odluke koja može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrano (članak 2.1);

ne odredi biračka mjesta na području općine za glasovanje na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini (članak 2.13 točka 2.);

ne osigura izborni materijal za glasovanje na svim razinama izbora u Bosni i Hercegovini (članak 2.13 točka 4.);

ne obavijesti birače o svim informacijama neophodnim za provođenje izbora, sukladno propisima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (članak 2.13 točka 5.);

nepravilno broji glasačke listiće na biračkim mjestima i u općinskim središtima za brojanje (članak 2.13 točka 7.);

imenuje predsjednika i članove biračkih odbora i njihove zamjenike suprotno članku 2.19 stavak (3);

prekrši zabranu iz članka 2.19 stavak (13);

ne ažurira podatke sukladno promjeni broja birača i propisima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH [članak 3.8 stavak (3) točka b)];

ne osigura uvid u izvod iz Središnjeg biračkog popisa na teritoriji svoje općine [članak 3.8 stavak (3) točka c)];

ne osigura podatke za Središnji birački popis kako je utvrđeno propisima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH [članak 3.8 stavak (3) točka d)];

ne vodi evidenciju zahtjeva i prigovora i ne čuva popratnu dokumentaciju [članak 3.8 stavak (4)];

odredi biračka mjesta suprotno članku 5.1 stavak (3);

ne osigura izborni materijal za glasovanje [članak 5.3 stavak (3)];

neopravdano nije prisutan tokom cijelog procesa glasovanja i brojanja glasova (članak 5.5);

ne odredi dužnosti članovima biračkog odbora [članak 5.6 stavak (2)];

zapisnik o radu biračkog odbora ne sadrži podatke propisane ovim zakonom (članak 5.7);

ne objasni biraču način glasovanja i ne osigura tajnost glasovanja [članak 5.11 stavak (1)];

ne utvrdi identitet birača i potpis birača na izvodu iz Središnjeg biračkog popisa sukladno ovom zakonu (članak 5.13);

izda glasački listić ili listiće suprotno propisima koji reguliraju izdavanje glasačkih listića (članak 5.13);

pomaže osobi pri glasovanju na način koji nije sukladan ovom zakonu [članak 5.19 stavak (2)];

su obrasci popunjeni suprotno članku 5.25; ili

podaci objedinjenih zbirnih rezultata glasovanja za općinu nisu sukladni članku 5.27.

(2) Za povredu iz stavka (1), točke 1., 7. i 13. do 21. ovog člana kaznit će se članovi biračkog odbora novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 3.000,00 KM.

(3) Za povredu iz stavka (1) točke 1., 7. i 14. do 21. ovog članka kaznit će se politički subjekt u ime kojeg je imenovan član biračkog odbora, novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM.”

Članak 8.

Članak 19.9. Zakona mijenja se i glasi:

“(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM kaznit će se za povredu politički subjekt, ako:

u roku od deset dana ne dostavi izmjene podataka (članak 4.22);

ukloni, prekrije, ošteti ili izmijeni tiskani oglas, plakat, poster ili drugi materijal koji se, sukladno zakonu, koristi u svrhu izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnih kandidata [članak 7.2 stavak (2)];

postavi oglas, plakat ili poster, odnosno napiše svoje ime ili slogan koji je u svezi sa izbornom kampanjom, u ili na zgradi u kojoj je smješten organ vlasti bilo na kojem nivou, javno poduzeće, javna ustanova ili mjesna zajednica, ili na vjerskom objektu, na javnom putu ili javnoj površini, osim na mjestu predviđenom za plakatiranje i oglašavanje;

zlouporabi javni resurs za vlastitu uporabu i promociju političkog subjekta kojem pripada [članak 7.2a, stavak (2)];

nosi i pokaže oružje na političkom skupu, biračkom mjestu ili njegovoj okolini, odnosno za vrijeme okupljanja u svezi s aktivnosti političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata u izbornom procesu [članak 7.3 stavak (1) točka 1.];

omete skup druge političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, kao i podstakne drugog na takve aktivnosti [članak 7.3 stavak (1) točka 2.];

spriječi novinara da obavi svoj posao sukladno pravilima profesije i izbornim pravilima [članak 7.3 stavak (1) točka 3.];

obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist s ciljem dobivanja podrške birača ili prijeti pristalicama druge političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata [članak 7.3 stavak (1) točka 4.];

podstakne na glasovanje osobu koja nema pravo glasa [članak 7.3 stavak (1) točka 5.];

podstakne osobu da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime druge osobe [članak 7.3 stavak (1) točka 6.];

koristi se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavi ili upotrijebi sliku, simbol, audio ili videozapis, SMS poruku, internet poruku ili drugi materijal koji može tako djelovati [članak 7.3 stavak (1) točka 7.];

lažno se predstavi u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ili fiktivno predstavi politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno [članak 7.3 stavak (2)];

održi skup s ciljem izborne kampanje [članak 7.4 stavak (1) točka 1.];

izloži na biračkom mjestu ili u njegovoj okolini bilo kakav materijal s ciljem utjecaja na birače [članak 7.4 stavak (1) točka 2.];

koristi domaća i međunarodna sredstava komunikacije s ciljem utjecaja na birače [članak 7.4 stavak (1) točka 3.];

koristi megafon ili druge razglasne uređaje s ciljem utjecaja na birače [članak 7.4 stavak (1) točka 4.];

obavi bilo kakvu aktivnost koja omete ili opstruira izborni proces [članak 7.4 stavak (1) točka 5.];

ne podnese u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata u Službenom glasniku BiH izjavu o ukupnom imovinskom stanju na zahtijevanom obrascu u (članak 15.7 i članak 15.8);

prekorači najveći iznos sredstava za financiranje izborne kampanje iz članka 15.10;

vodi izbornu kampanju u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje [članak 16.14 stavak (3)];

promatrač, u toku promatranja izbornog procesa, omete izbornu aktivnost i ne poštuje tajnost glasovanja [članak 17.2 stavak (1)];

promatrač za vrijeme promatranja izbornih aktivnosti ne nosi službenu akreditaciju i nosi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju s određenom političkom strankom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili nezavisnim kandidatom [članak 17.2 stavak (3)].

(2) Za povredu iz stavka (1) točke 2. do 17. ovog članka koju počini pristalica političkog subjekta kaznit će se taj politički subjekat.

(3) Za povredu iz stavka (1) točke 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 15.000,00 KM.

(4) Za povredu iz stavka (1) točke 2. do 18. ovog članka kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM.

(5) Za povredu iz stavka (1) točke 5., 9., i 10. ovog članka kaznit će se i zaposleni ili angažirani u izbornoj administraciji novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 3.000,00 KM.

(6) Za povredu iz ovog članka, Središnje izborno povjerenstvo BiH, pored novčanih kazni, može izreći i druge sankcije predviđene u članku 6.7 Izbornog zakona BiH.”

Članak 9.

Radi izbjegavanja sumnje, prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona, okončat će se sukladno odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja prekršaja, osim ako je ovaj Zakon blaži za počinioca.

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

Izvor

Obilježena 29. godišnjica stradanja Hrvata Bugojna

U organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB, bugojanski Hrvati danas su obilježili 29. godišnjicu stradanja i progona u proteklom Domovinskom ratu.

U samo nekoliko dana, Armija R BiH iz Bugojna je protjerala 15 tisuća Hrvata, 311 ih je ubijeno, a oko dvije tisuće Hrvata, pripadnika HVO-a, 104. Brigade „Eugen Kvaternik“ prošlo je torture na desetine logora Armije R BiH, među kojima su najzloglasniji bili Bh. banka, Gimnazija i Stadion.

U njima su hrvatski zatočenici prošli ljudskom umu nezamislive torture koje uključuju svakodnevna premlaćivanja, nasilno vađenje krvi te odvođenja na prvu crtu obrane gdje su služili kao živi štit. Preživjeli su razmijenjeni tek nakon osam mjeseci.

Najbolnija rana Hrvatima Bugojna su nasilna odvođenja u nepoznato 23 zatočenika, od kojih sudbina njih 15 još uvijek nije rasvjetljena.

Žrtvi poginulih i nestalih Hrvata Bugojna danas su se, polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem u gradskom katoličkog groblju Sultanovići, uz obitelji poginulih i nestalih, poklonili predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, Tomislavgrada te krovnih udruga HVO HB, izaslanstvo HNS BiH predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, predstavnici općine Tomislavgrad, pripadnici 4. Gardijske brigade iz Splita kao i pripadnici Oružanih snaga BiH.

Molitvu za duše poginulih i nestalih u župnoj crkvi u Bugojnu predvodio je bugojanski župnik fra Ivan Pilić.

HNS: Propuštena je prilika za osiguranje demokratskog izbornog procesa, razmjere političke krize nakon izbora možemo samo naslućivati

HNS izražava zabrinutost zbog podlijeganja Ureda visokoga predstavnika (OHR) nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku pozivima predstavnika bošnjačko-muslimanskih prvaka na nasilje. OHR je imao priliku da uz nametnute odluke oko financiranja izbora u potpunosti provedu Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić stavljajući van snage neustavne odluke ranijih predstavnika OHR-a i u vremenu izbora doprinese konsolidaciji međunacionalnih odnosa.

Nakon svih otvorenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije OHR-a ne mogu obavljati svoju osnovu dužnost u okruženju zasnovanom na militantnoj unitarističkoj logici i ratno nastrojenom okruženju.

Još jednom osuđujemo nezapamćenu količinu mržnje, pozive na nasilje i ratnu retoriku koju smo ovih dana svi čuli od predstavnika bošnjačkih političkih stranaka koje su ujedno i organizatori prosvjeda u Sarajevu.

HNS smatra neprihvatljivim zaglušujuću šutnju međunarodnih organizacija i predstavnika prisutnih u BiH na prijetnje upućene cijelom hrvatskom narodu i njegovim predstavnicima.

HNS će svoja daljnja stajališta utvrditi na izvanrednoj proširenoj sjednici Predsjedništva i Glavnog vijeća.

Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona: Političari se moraju dogovarati

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u utorak da nema prvostupanjskih i drugostupajskih građana u BiH i da u njoj žive tri konstitutivna naroda.

“Mislim da je vrijeme da jasno kažemo stvari u BiH. Prvo obraćam se ljudima ne političarima. Niko ne mora da ima nikakvu potrebu da odlazi. Malo me brine što još nismo došli do Ankesa 7 da svi imaju pravo živjeti tamo gdje žele, niko nema drugačije namjere”, kazao je u obraćanju visoki predstavnik.

“Izričito se obraćam građanima. Mnogo je izazova ovdje ali moram reći da nema provostupanjskih građana i drugorazrednih građana. Ova se zemlja sastoji od tri ravnopravna naroda koji odlučuju o sebi. Nekad imam osjećaj da neki misle da mogu govoriti u ime nekog naroda. Imali smo trećerazrednu političku bitku da li će biti izbora ili ne. Tako da je meni zadovoljstvo da izbore mogu vratiti svima. Tako da danas donosim paket transparentnosti, nažalost nitko nije uspio, ni u Neumu, ni u Parlamentu, nije bilo većine. Svaka stranka kaže slažemo se, ali to nisu uradili. Ostalo je na meni da to uradim da ispoštujem potrebe i želje ljudi. Mislim da ćete to shvatiti, moramo biti jasni. Posebno u izbornoj kampanji, imajući u vidu puno izjava koje sam pročitao moram reći bolje bi vam bilo da niste rekli ništa. Ja ne dozvoljavam ratno-huškačku retoriku. Suviše je njih koji govore i koji se ponašaju neodgovorno. Daytonski sporazum je donio mir, na putu od Daytona prema Briselu ima još mnogo prepreka.

Pred političarima su veliki izazovi, prvo da ukinu blokadu institucija. Ljudi su ovdje proteklih dana raspravljali. Pozdravljam mirno okupljanje ljudi, javne debate koji su temelj demokracije. Sada je na političarima da tu debatu pretoče u rješenja. Moj savjet im je da to urade, da iskoriste tu priliku, jer možda neće imati drugu.

Očekujem rezultate, da učine nešto za građane i zemlju, očekujem da djeluju odmah. Ovo nije prijateljski prijedlog, to je njihov posao. Neka napuste igre, da li će visoki predstavnik nešto uraditi, uradite to vi, nemojte čekati drugog, ako to ne uspijete ja ću preuzeti odgovornost.

Oni treba i mogu da iskoriste i predstave pozitivne programe da se unaprijedi gospodarstvo, zdravstvo, oni to duguju vama.

Na taj način vrlo sam jasno dao do znanja da neću sudjelovati u predizbornoj kampanji, na umu imam samo građane. No, proći ću diljem zemlje i saslušati ljude, šta oni žele. Politički stavovi nisu ono što ljudi žele.

Čuo sam danas da odluka o Zakonu o javnoj nabavi nije prošla, e pa žao mi je, ja sam već bio u Briselu i rekao da će to da se dogodi. Mogao bih vam navesti puno takvih zakona. Apelujem na sve da rade. Želim njihov doprinos i prijedloge za deblokadu. Ustavni sud FBiH nema sudija, Vlada u FBiH nije formirana četiri godine, neprihvatljivo je.

Ja sam donio paket transparentnosti, druge stvari će sa njima razmatrati predsjednik Michel, važno je da se usklade sa sudskim presudama, ali imam dojam da osim nekih vrlo grubih komentara postoji način da se konstruktivno razmisli. Nigdje u BiH nitko ne smije da se plaši da ima ikakve namjere da mu se uskrati pravo da ostane tu, da živi tu, da osnuje obitelj. To je moje osobno opredjeljenje i obećanje svima u BiH. Imam još jednu stvar da podjelim ovo je zemlja svih ljudi koji ovdje žive i nitko ne smije biti isključen, naročito ostali. Apsolutno je neprihvatljivo da već 12 godina imamo presudu u predmetu Sejdić-Finci i ona još uvijek nije inkorporirana u državni Ustav. Spreman sam razgovarati sa svima. Što se tiče ostalih važno je da oni imaju ista prava. Ne smije biti diskriminacije. Pozivam političare da dogovaraju. Mislim da je pred nama veliki posao nakon izbora. Ljudi iz EU će pitati gdje je napredak. Kada bi samo ostvarili želje građana bili bi smo puno bliže EU”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt o odluci o izbornom integritetu:

"Meni je zadovoljstvo da izbore mogu vratiti svima. Tako da danas donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju"https://t.co/L7AUgRKFYV pic.twitter.com/himCemexsq

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 27, 2022

Njemačka očajnički traži radnike, evo kojih zanimanja najviše fali

BILO da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu – manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj. Dolazak radnika iz inozemstva ne funkcionira kao što se zamišljalo. Sada bi trebalo reformirati Zakon o imigraciji, piše Deutsche Welle.

Mogla je to biti jedna lijepa večer. „Imao bih stol za Vas”, rekao je vlasnik restorana preko telefona, „ali nažalost nema nikoga tko bi Vam mogao kuhati”. Ovo nije šala. U čitavoj Njemačkoj nema dovoljno kuhara, kuharskih pomoćnika i konobara. No radna snaga nije problem samo u ugostiteljstvu.

Vlakovi se ukidaju jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi jer ih nema tko pretovarivati. Na sigurnosnim kontrolama ljudi gube živce jer zbog predugih redova ne stižu do svojih zrakoplova. Vrtići povlače svoje potvrde o prijemu djece jer nema dovoljno odgajateljica.

Ugroženo 148 zanimanja

U anketi njemačke industrijske i trgovinske komore koja zastupa interese više milijuna poduzeća iz industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti, 56 posto firmi se žali na nedostatak radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su ugrožena. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe njegovatelja. Građevinske firme prosječno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani natječaji za više od 1.7 milijuna slobodnih radnih mjesta.

Ne nedostaju samo stručnjaci

„Prije pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama, da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta kako bismo našli radnike”, žali se Markus Winter, direktor firme IDS u Baden-Württenbergu koja iznajmljuje radnike svih vrsta. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara do ličioca, od vozača viljuškara do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak radne snage se nije pojavio iznenada. „Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvidjeli”, kaže Herbert Brücker, profesor na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja u Nürnbergu. Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primjećuju demografske promjene.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brückera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam milijuna radnika.

Jedni dolaze, drugi odlaze

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi – i tu ostane – oko 400.000 doseljenika godišnje. Pri tome se misli na doseljenike iz zemalja izvan Europske unije.

Od 2012. stručnjaci s akademskim obrazovanjem mogu dolaziti u Njemačku zahvaljujući takozvanoj „plavoj karti EU”. Godine 2020. je na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Ali on ne djeluje kao što se očekivalo.

Herbert Brücker govori o „razočarenju“ i podsjeća da je 2020. u Njemačku došlo 30.000 radnika iz inozemstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika.

Njemačka vlada sada planira reformu zakona tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svjedodžbu – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Njemačka je ranije inzistirala na „jednakoj vrijednosti” diploma – no to je sada prošlost: ubuduće bi prilikom zapošljavanja firme trebale moći slobodno procjenjivati je li im netko potreban ili nije, a diploma će biti u drugom planu.

Poslodavci pod sumnjom

No stvari će se u praksi i dalje odvijati uz velike poteškoće. To dobro zna odvjetnica Bettina Offer koja savjetuje firme koje žele zapošljavati radnike iz inozemstva. Čak i s radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za dobivanje vize u njemačkim veleposlanstvima, kaže Offer, i dodaje da provjera zahtjeva traje mjesecima.

„Vlasti stalno izražavaju sumnje da moji poslodavci pokušavaju nekako prošvercati strane radnike u Njemačku, i ne žele shvatiti da poslodavci samo traže radnu snagu.” Ona govori o „duboko ukorijenjenom obrambenom stavu“ među nadležnim organima vlasti. „Još uvijek je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promjena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju.”

Preminuo bivši hrvatski MMA borac i ikona scene Maro Perak

Svojevremeno je bio jedan od najboljih hrvatskih MMA boraca, a nikad se nije maknuo od kaveza i svoje je znanje i iskustvo prenosio na borce u dubrovačkom klubu Gladiator

Čelni čovjek dubrovačkog Gladiatora i bivši hrvatski MMA borac, legenda hrvatske i regionalne MMA scene, jedna od prvih većih zvijezda nakon Mirka Filipovića, Maro Perak (26-8-1) preminuo je u 40. godini života.

Svojevremeno se borio s velikim imenima poput Jana Blachowicza, Jeffa Monsona, Nikite Krylova, a pobijedio je Boba Sappa prije 11 godina. U Dubrovniku je organizirao borilačke priredbe ‘Noći Gladiatora’. Regionalni ljubitelji MMA-a dobro ga se sjećaju te je na svom vrhuncu bio poznato lice na sceni. Mnogo je toga bilo u planu, ali nažalost je otišao dva mjeseca prije 40. rođendana.

U dubrovačkom su klubu s njim trenirali neki od danas najboljih hrvatskih boraca u svojoj kategoriji poput Ante Delije (31, 21-5) i Antuna Račića (31, 26-10-1).

Trump nagovijestio da će se kandidirati za predsjednika

Bivši američki predsjednik Donald Trump je nagovijestio da bi po treći put mogao ući u predsjedničku utrku, rekavši na skupu koji su organizirali bivši članovi njegove administracije da su pokušaj njegova opoziva i istraga napada na Kapitol 6. siječnja 2021. smišljeni kako bi ga se u tome spriječilo.

“Žele vam nauditi, ali zapravo žele nauditi meni kako ne bih ponovno radio za vas… Mislim da u tome neće uspjeti”, rekao je Trump svojim pristašama koji su na to zaorili: “Još četiri godine!”

Trump je to rekao na skupu Instituta America First Policy u Washingtonu, prvi put došavši u glavni grad otkako je sišao s dužnosti u siječnju 2021. Prema medijima, bivši predsjednik bi u rujnu mogao objaviti da ulazi u treću predsjedničku kampanju. Iako to nije službeno najavio, u govoru je dao naslutiti da ne planira otići u političku anonimnost.

“Moram spasiti našu zemlju”

Umjesto toga, istaknuo je kako osjeća da se mora angažirati unatoč onome što je nazvao “progonom” predsjednice Kongresa Nancy Pelosi, demokrata i povjerenstva koje istražuje upad na Kapitol. “Da sam se zatvorio u kuću i samo mirno promatrao, progon Donalda Trumpa bi stao istog trena”, rekao je. “Ali neću to učiniti… Moram spasiti našu zemlju.”

Tijekom govora Trump je članove povjerenstva nazvao “razbojnicima” i ponovio ničim dokazane tvrdnje da je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020.

“Uvijek kažem da sam se kandidirao prvi put i pobijedio. A onda sam se kandidirao drugi put i prošao još bolje. Kakva je to sramota bila! Ali možda ćemo morati to učiniti ponovno”, istaknuo je Trump.

Sarajevo: U stanu u Hrasnom pronađeno tijelo žene, policija sumnja na ubojstvo

U Sarajevu je sinoć pronađeno beživotno tijelo starije ženske osobe, a policija sumnja na ubojstvo.

Tijelo F.B. iz Sarajeva je pronađeno u ulici Aleja Lipa, u stanu na prvom katu. Policijski očevid trajao je cijelu noć nakon čega je utvrđeno kako se radi o kaznenom djelu ubojstvo.

Očevidom je rukovodio dežurni tužitelj Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo.

Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo pod nadzorom Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo poduzimaju intenzivne mjere i radnje na rasvjetljavanju i dokumentiranju kaznenog djela “Ubojstvo”, te identifikaciji i pronalasku izvršitelja.

Iz policije nisu mogli otkriti više detalja stoga se ne zna kada je i kako došlo do ubojstva, a susjedi kažu kako je starijoj gospođi netko navodno ušao kroz balkon.

Istragom će biti utvrđeno vrijeme i način smrti, a policija ima sumnje kako je do toga došlo nasilnim putem, prenosi Klix.

Osumnjičeni za ubojstvo sarajevskih policajaca Savo Marinković izručen BiH, vode ga u pritvor

Savo Marinković, osumnjičeni za ubojstvo sarajevskih policajaca, izručen je Bosni i Hercegovini iz Njemačke gdje je upravo odslužio zatvorsku kaznu.

Marinković je danas stigao na Sarajevski aerodrom i odmah je kako je potvrđeno za Klix odvezen u Tužiteljstvo BiH gdje će uslijediti kriminalistička obrada i utvrđivanje identiteta.

S obzirom na to kako je za njim potjernica raspisana i da mu je Kantonalni sud Sarajeva već odredio jednomjesečni pritvor sasvim je jasno kako će on biti prebačen u zatvor u Sarajevu.

KPZ Sarajevo je podiglo mjere sigurnosti na najviši nivo, blokiran je ulaz u zatvor, a za njega je spremna i posebna zatvorska ćelija. U njoj će biti sam i bez ikakvog kontakta sa drugim pritvorenicima, a svaki put kada izlazi iz ćelije će biti vršene maksimalne provjere.

Najveća pritvorska jedinica u koju treba biti smješten Marinković

Njegovo ime, kao osumnjičenog za ubojstvo Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, “isplivalo je” nakon hapšenja još jednog osumnjičenog za isto djelo Aleksandra Macana.

On je prije akcije hapšenja pobjegao iz države, a nedavno se predao policijskim tijelima u Sarajevu. Prilikom svjedočenja rekao je kako on nije pucao u policajce, nego Savo Marinković, i to zbog “patološke mržnje prema Bošnjacima”.

(NJEMAČKA) Kineski tjedan u Lidlu: U ponudi je električni automobil po povoljnoj cijeni

Lidl ima običaj nuditi i automobile svojim kupcima, a to se posebno odnosi na njemačko tržište. Sada se u lancu supermarketa u Njemačkoj može kupiti i električni automobil Elaris Finn, odnosno možete ga koristiti na mjesečne rate od 222 eura. Autić se može isplatiti i odjedanput, a onda mu je cijena 20.330 eura. Punjenje je besplatno.

Lidl je bio jedan od prvih supermarketa koji je ponudio besplatne punionice za kupce u Njemačkoj, piše Revija HAK. Pokazale su se toliko uspješnima da im je njemački lanac bio prisiljen smanjiti snagu s 50 na 25 kW. Mnogi vozači su samo punili električne automobile, a nisu ni ulazili u trgovine.

Još malo o Elaris Finnu. Riječ je o električnom automobilu koji je izveden iz kineskog Zotye Zhima E30. Dugačak je samo 2,87 metara i ima dva sjedala. Elektromotor postiže 48 KS što je dovoljno za 115 km/h. Baterija ima kapacitet od 32 kWh, dovoljno za domet od 200 kilometara. Elaris Finn opremljen je klima uređajem, tempomatom, navigacijom… Punjenje do 100 posto traje sat vremena s DC punjačem od 30 kW. Punjenje klasičnom utičnicom traje oko pet sati.

MILANOVIĆ: Rulja je nahuškana. Schmidt je Hrvatima ponudio nešto mizerno, a milostinja je izazvala takvu pobunu…

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je u Karlovcu na svečanom ispraćaju u Mađarsku 1. hrvatskog kontingenta u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a, u okviru borbene skupine pod vodstvom Mađarske.

Nakon svečanosti hrvatski predsjednik je odgovarao na pitanja novinara. Odgovorio je i na pitanje o prosvjedima pred OHR-om u Sarajevu nakon najave da će visoki predstavnik Schmidt namatnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH.

– To je rulja nahuškana. Nema drugog naziva za njih. Sad rade ono što sam najavljivao mjesecima. Visoki predstavnik je na kraju došao na ideju da se pozabavi malo tim pitanjem, ali stvar je malo kompleksnija. Taj čovjek je taj prijedlog napravio isključivo gledajući sebe, da sebi olakša život i nekim bošnjačkim strankama. Hrvatima je ponuđeno nešto mizerno, no ta milostinja je izazvala takvu pobunu jer oni tu gube jednog čovjeka. To je besramno. Činjenica da je on pokazao da može činiti što ga je volja, govori da sam bio potpuno u pravu kad sam ga prozivao. Dao je trunčicu nade, mislio sam da će se Hrvati usprotiviti. Hrvati ovise o hiru meteorologije. Samo onda oni mogu proći. Hrvati šute i slušaju, a tko se buni, unitaristi. O tome se ne govori. Opet kompromis na štetu Hrvata. Gdje smo tu mi? Hrvati se politički istrebljuju u BiH. Koja je reakcija Švarca? Prepao se. Jedino zajedno Plenković i ja ili samo Plenković i njegova Vlada, mogu to zaustaviti. Suprotstaviti se onima koji se prave mrtvi i da to ne vide, a to su europski lideri. Pogledajte što države rade da bi zaštitile svoje interese, pogledajte što radi Turska, što rade Finska i Švedska. Izručivat će ljude koje su štitili godinama – kaže Milanović.

– Netko čuva svoje nožice i prstiće, a ja se satarom derem po prstu – rekao je slikovito.

Upitan je o govoru kineskog premijera na otvaranju Pelješkog mosta.

– Malo sam se šalio, ali ne na kineski račun, s njima pokušavam uvijek ozbiljno i razumno. To je velika i nepregledna sila s kojom je pametno biti dobar, to nije njihov projekt, to je europski novac, naš novac. Bojim se da je to zadnji put da su dobili posao na natječaju s obzirom na situaciju. Interesantno je bilo da smo jučer slušali kineskog premijera, poruka je izrečena u tonu koje ne asocira stanje u kojim se nalazimo. Da mi je netko prije tri tjedna rekao da će nam se obratiti kineski premijer, rekao bih ‘aj da vidim’. Sad sam vidio, palac gore, ali malo naheren. Ovo jučer je bilo zanimljivo. Drago mi je biti dobar s Kinom, nama Kina nije problem kakav jest Amerikancima i drugim državama. To što smo u NATO-u, ne znači da ćemo slijepo pratiti stalno politiku NATO-a. Mi imamo svoje interese – rekao je Milanović.

Zamjerio je što se na otvorenju Pelješkog mosta nisu spomenuli ljudi koji su u njegovoj Vladi radili na projektu izgradnje.

– Tamo je pokazana povijest od 2017. To nije istina. Moje ime je nebitno, neka se ne pojavljuje nigdje. Ali ogroman posao je napravljen 2016. godine. Ljudi koji su zaista radili na tome i pripremali, zaslužili su da ih se spomene. Nećeš na taj način ispasti važniji – rekao je.

Upitan je i o svom govoru te susretu s premijerom Plenkovićem.

– Ja sam mu prišao i pružio ruku. Vidio sam ga pa sam mu pružio ruku. Hrvatska javnost je to valjda očekivala, pa eto, rekoh sebi… – rekao je.

– 10 godina je taj projekt trajao, nakon salvi laži da smo morali raskinuti ugovor s hrvatskim izvođačima. Ja sam ugovor morao raskinuti. Ovo je na kraju opcija koju smo mi razradili. Tada bih pristao i na koridor preko Neuma. S BiH se ne možeš dogovoriti ni koji je dan u tjednu, od toga se vrlo brzo odustalo. Pipenbaher je angažiran 2012. To je moja vlada napravila. Bilo je smiješnih komentara, bili smo protiv Mosta, ajmo reći da je Tuđman bio protiv Oluje, kako vam zvuči ta glupost. Tuđman nije bio protiv Oluje ali da je strana srpskih pobunjenika pristala na plan Z4, mi bi imali plan Z4, ovdje bi bila Krajina. Ali on to nije napravio. U tom trenutku je to izgledalo kao nešto optimalno za to. Naravno da kad ti netko ostavi groblje, s tim se moraš obračunati – kaže Milanović.

Upitan je je li njegov govor jučer bio politička poruka i nudi li ruku suradnje.

– Uvijek je moj govor politička poruka. Ja nisam izvršna vlast, ali ne mogu prelaziti preko očitih nepravilnosti, pogotovo kad se tiče vojske, da ih se terorizira. To dolazi od osobe koja je Plenkovićev osobni batler. To mora biti riješeno. Sustav zbog toga ne smije trpjeti, to je osobni izbor jednog čovjeka. Ja sam vrhovni zapovjednik, on je Plenkovićeva dvorska luda – rekao je.

Schmidt danas nameće tehničke izmjene Izbornog zakona, strankama ostavio rok od 6 tjedana za dogovor o popuni Doma naroda

Visoki predstavnik Christian Schmidt danas u 16:30 sati nametnut će tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču integriteta izbornog procesa, dok će ostale mjere koje je namjeravao proglasiti korištenjem Bonskih ovlaštenja, ostati na čekanju. N1 navodi kako im je ovo potvrđeno iz više diplomatskih izvora.

Schmidt će danas u 13 sati okupiti lidere političkih stranaka i priopćiti kako im daje rok od šest tjedana da se usuglase o izmjenama Ustava Federacije BiH, a u protivnom on će djelovati i nametnuti mjere kako je predviđeno u nacrtu odluka. Ovo mjere, uz ostalo se odnose i na popunu Federalnog doma naroda, cenzus od 3 posto.

Za N1 je potvrđeno kako su ključne zemlje Vijeća za implementaciju mira i Ured visokog predstavnika uzeli u obzir negodovanje izraženo na prosvjedima u Sarajevu, argumentaciju dijela nevladinih organizacija, kao i protivljenje političkih stranaka zbog najave odluka koje je namjeravao proglasiti Christian Schmidt, pa je stoga odlučeno da se donošenje paketa mjera koje se tiču Ustava Federacije BiH prolongira, a da se u međuvremenu političarima dopusti da u roku od šest tjedana probaju doći do rješenja i tako izbjegnu nametanje odluka.

Promjene Izbornog zakona koje namjerava nametnuti visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa.

Uvodi se kazna do 30.000 KM, Središnjem izbornom povjerenstvu daje se pravo da se s kandidatske liste ukloni osoba koja je osobno odgovorna za kršenja, a tu je i mogučnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i neovisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

Visoki predstavnik između ostalog mijenja dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova Općinskog izbornog povjerenstva.

“U slučaju da se imenovanje novog člana Općinskog izbornog povjerenstvaili člana koji ga zamjenjuje ne izvrši u zakonom propisanom roku, dopušta se SIP-u BiH da izvrši njihovo imenovanje”, navodi se u odluci.

U Izborni zakon se dodaje i novi stav, prema kojem je zabranjena zloporaba prava na sudjelovanje u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem iz člana 7.3 ovog zakona.

Izmjenama zakona nositelju izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloporaba javnih resursa, što uključuje:

a) uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanje poslova tijekom radnog vremena radi promociju kandidata ili političkih subjekata;

b) korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, pri čemu korištenje istih prostorija nije zajamčeno drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima;

c) korištenje sredstava komunikacije, informativnih usluga, uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju;

d) korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju. Ova odredba neće se primjenjivati na prijevoz pojedinaca koji su pod režimom posebne zaštite utvrđene zakonom koji je predviđen kao dio sigurnosnih mjera koje se primjenjuju na visoke dužnosnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležna tijela tijekom obavljanja službenih dužnosti ili kada postupaju po službenoj dužnosti;

e) prikupljanje potpisa ili izbornu kampanju koju provode osobe koje obnašaju izabrane dužnosti ili su državni službenici, tijekom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo;

Također, nametnutom odlukom mijenja se i član kojim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije liste neovisnih kandidata ili neovisnog kandidata, kao i zlouporaba zakonskog prava sudjelovanja u radu biračkog odbora u ime jedne političke stranke protivno odredbi člana 2.19 ovog zakona tako što fiktivno predstavlja politički subjekt koji ima pravo na mjesto u biračkom odboru, u cilju favoriziranja drugog političkog subjekta koji nema pravo na mjesto u biračkom odboru.

Ova zabrana se odnosi i na članove biračkog odbora.

Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon tiskanja u Službenim novinama Bosne i Heregovine “što god od toga bude prvo”, piše u odluci.

Deseci ljudi u Indiji se otrovali alkoholom. Umrlo 36, hospitalizirano 50

Najmanje 36 ljudi je umrlo, a oko 50 ih je hospitalizirano na zapadu Indije nakon što su popili kontaminirani alkohol, javlja CNN. Pili su mješavinu metanola i vode u okruzima Botad i Ahmedabad u saveznoj državi Gujarat gdje je proizvodnja, prodaja i konzumacija alkohola ilegalna.

“Uhićeno je 10 ljudi i pronađeno je oko 475 litara ilegalne tekućine”, rekli su iz policije Gujarata. Bhatia je rekao da je jedan od uhićenih muškaraca ukrao metanol iz tvornice u Gujaratu i prodao ga rođaku, koji ga je zatim prodao drugima koji su kemikaliju razrijedili vodom i prodali je kao piće.

Šverc alkohola popularan u Indiji

Ovakvi slučajevi nisu rijetkost u Indiji. Dok Gujarat i nekoliko drugih indijskih država kriminaliziraju prodaju i konzumaciju alkohola, to je legalno u većini zemlje. Ali čak i u državama u kojima je alkohol legalan, krijumčarenje alkohola i dalje je popularno, posebno u siromašnijim, ruralnim područjima.

Takav alkohol se obično spravlja u selima prije krijumčarenja u gradove gdje se prodaje za oko 10 centi po čaši. Trovanje metanolom može potaknuti mučninu, povraćanje i zatajenje srca ili dišnog sustava.

Predstavnički dom PSBiH danas o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra Prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, koji je predložio zastupnik Damir Arnaut, a koji predviđa da naknada za osobe koja obavljaju funkcije u institucijama BiH (izabrani i imenovani dužnosnici i savjetnici) ne može biti povećana za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.

U obrazloženju predloženog rješenja se navodi da Ustav BiH sadrži anahronu odredbu da naknada za funkcionere u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja njihovog mandata.

Zabrana povećanja naknada dužnosnika

– Uzimajući u obzir da su te iste institucije predložile i usvojile Budžet za 2022. godinu, te prateće akte, kojima se u jeku globalne financijske krize njihova primanja povećavaju i do 500 KM mjesečno, a vojnicima i policajcima samo 80 KM, neophodno je usvojiti amandman kojim će se, umjesto sadašnje zabrane smanjenja, zabraniti povećanje naknada funkcionera – navodi predlagač.

Pojašnjava da se zabrana povećanja naknada neće odnositi na državne službenike i zaposlenike u institucijama BiH.

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i zahtjev zastupnika Denisa Zvizdića da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji predviđa da se umanje koeficijenti za sva izabrane i imenovane osobe koji su ranije imali previsok koeficijent.

U obrazloženju se navodi da se predloženim rješenjem onemogućava povećanje plaće za izabrane i imenovane osobe, posebno zastupnike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH, te članove Predsjedništva BiH, ministre u Vijeću ministara BiH, te njihove savjetnike koji su i prije povećanja osnovice imali neopravdano visoka primanja.

Smanjenje koeficijenta

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i zahtjev zastupnika Dženana Đonlagića da se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatra po hitnom postupku.

Prijedlog Zakona predviđa da se svim zaposlenim, imenovanim i izabranim osobama koji imaju koeficijent 4,00 i više, smanjiti koeficijenti za 12,4 posto, te na taj način neće dobiti povećanje plaća kroz povećanje osnovice.

Pred poslanicima bi se, između ostalog, trebao naći i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obrani BiH, čiji je predlagač poslanica Mirjana Marinković-Lepić, kao i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama, koji je predložio zastupnici Adil Osmanović.

Početak sjednice zakazan je za 12 sati.

Izetbegović: Mlade koji odlaze ćemo morati zamijeniti robotima, a vojsku dronovima

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović jučer je tijekom govora na stranačkom skupu u Hadžićima rekao da će odlazak mladih iz BiH biti nadoknađen visokom tehnologijom i robotikom.

“Mlade koji odlaze ćemo morati u velikoj mjeri nadoknaditi high tech tehnologijama i robotikom. I oružane snage ćemo morati poduprijeti robotima, prije svega dronovima. Odnosno, letećim robotima.

Izetbegović je zatim govorio o korupciji koja se, kako je rekao, dešava gdje god čovjek stavi osobni interes ispred državnog i narodnog.

“U Sarajevu LGBT paradira”

Članovima stranke je govorio i o prekidu prometa u Sarajevu jer “LGBT paradira”, a onda “da to sve začine, pred pozorištem – Sodoma i Gomora, go čovjek satima nešto izvodi”.

Izetbegović pod Sodomom i Gomorom misli na performans koji se u lipnju u sklopu Art Festivala Zvrk održavao u Sarajevu, a koji uključuje i nago tijelo performera Marka Mandića. Performans je divljački prekinut intervencijom Harisa Zahiragića, mlade snage Izetbegovićeve stranke SDA.

Kiseljak: Otkriveni počinitelji kaznenog djela “krađe”

Policijski službenici PS Kiseljak uspješno su rasvijetlili kazneno djelo „Krađe“, koje je izvršeno u proteklom vremenu na području općine Kiseljak.

Naime, dana 4. 7. 2022. godine u PS Kiseljak je prijavljena krađa u trgovini, u Ulici bana Josipa Jelačića, općina Kiseljak, iz koje je otuđen jedan muški parfem.

Operativnim radom na terenu službenici policije PS Kiseljak su došli do saznanja kako je osumnjičeni za izvršenje predmetnog kaznenog djela K.G. rođen 1983.godine iz Sarajeva.

U suradnji sa nadležnim kantonalnim tužiteljstvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

MUP KSB

Kiseljak.info

Skandalozna izjava gradonačelnika Makarske o gostima iz BiH

Kada su novinari Slobodne Dalmacije pitali gradonačelnika Zorana Paunovića (SDP), gradonačelnika Makarske kada će se grad očistiti jer baš nešto i ne miriše, već smrdi, kazao je da to nije istina i da se grad redovito pere i čisti.

A kada su ga upitali zašto je smanjio broj kanti, kazao je da je to EU direktiva.

Ljudi se moraju brinuti o svom otpadu i neka svatko svoje smeće nosi sa sobom doma i tamo ga baci u svoju kantu.

Potom je dao skandaloznu izjavu.

Sve te vreće smeća pored kanti za otpatke, ostavljaju ljudi koji dolaze na jednodnevne izlete u Makarsku iz BiH. Njih autobus samo iskrca, oni na plaži jedu i peku roštilj i ostave samo smeće, a od njih nema zarade.

Gradonačelnika Makarske novinari Slobodne Dalmacije podsjećaju da su najbrojniji gosti na rivijeri, uglavnom, gosti iz BiH.

Izvor

Dodik: Republika Srpska će postati samostalna još za moga života

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prognozirao je kako će još za njegova života Republika Srpska postati samostalnom državom ustvrdivši kako su se okolnosti promijenile pa će se proces secesije od BiH moći ubrzati.

Ja ću neovisnost RS gledati sigurno. Procesi se ubrzavaju i ovo što se događa u Sarajevu govori da muslimanski politički zahtjevi nisu više tako bjanko rješivi. Neki drugi prodiru i oni će dovesti do neke nove strukture, kazao je Dodik u intervjuu za televiziju Una.

Kazao je kako BiH ne može opstati jer o tome nema unutarnjeg dogovora tri naroda, što onda otvara put otcjepljenju RS-a. Potporu za svoje tvrdnje našao je i u prosvjedima protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta, organiziranim ovog tjedna u Sarajevu zbog najavljenih izmjena izbornog zakona.

Kazao je kako je to pokušaj rušenja ustava na ulici, iako je istaknuo kako osobno ne podržava bilo kakvu mjeru koju bi nametnuo visoki predstavnik jer ne priznaje njegov legitimitet, javlja Hina.

Najavio je i kako će se uskoro sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom za kojega je ponovno imao samo pohvalne riječi.

Priznajem da sam otišao kod Vladimira Putina iz nekog svog zdravog razuma i ići ću ponovno u rujnu. Svaki put kao i ovaj posljednji, Putin je rekao da podržava Daytonski mirovni sporazum i međunarodno pravo, ali i da poštuje i podržava teritorijalni integritet BiH. Ali ovi zapadnjaci ne poštuju teritorijalni integritet BiH nego hoće napraviti unitarnu, centraliziranu zemlju koja ne može funkcionirati, kazao je Dodik.

Dodik je uvjeren da će suvereno pobijediti na izborima u listopadu, kada će se natjecati za poziciju predsjednika RS.

(Video) Čović: Protivili su se i Pelješkom mostu, a danas ga otvaramo

U Ravnom je danas održana sjednica predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora. U najmanjem mjestu gdje žive Hrvati i koje je prvo napadnuto u ratu, a u koje se danas vraćaju mlade obitelji.

Na sjednici HNS govorilo se o predstojećem izbornom procesu i izbornom zakonu, a Dragan Čović komentirao je prosvjede u Sarajevu i moguće nametanje Izbornog zakona od visokog predstavnika.

Pogledajte prilog RTV HB:

(Foto) Jeste li posjetili nove sportske i rekreacijske sadržaje u Podastinju?

U kiseljačkom mjestu Podastinje izgrađeni su novi sportski nogometni tereni te jedan teren za tenis, odbojku i druge sportove, kao i moderno opremljene svlačionice. Tereni su izgrađeni na površini od tisuću metara četvornih.

Terene su izgradili mladi poduzetnici, Ante Petrović i Denis Musa. Ante Petrović je trenutno predsjednik Odbojkaškog kluba Alfa Kiseljak.

Ispunili smo svoj cilj da napravimo moderni sportski teren kako bi djeci i mladima, ali i svima onima koji vole sport i koji se njime bave, osigurali primjerene uvjete u Kiseljaku, izjavio je Petrović.

U Kiseljaku je u zadnje vrijeme bila velika gužva oko dobivanja termina za treninge. Ovaj novoizgrađeni sportski teren bi trebao rezultirati time da što više djece provodi vremena na svježem zraku u kvalitetnom druženju, dodao je Musa.

Korištenje terena je moguće zakupiti za sportske klubove kao i za rekreativce pozivom na brojeve: Ante 063937335
Denis 063988121

Kiseljak.info

Juventus otpustio otpisanu zvijezdu s brutalnim ugovorom

Juventus je raskinuo ugovor s Aaronom Ramseyjem (30). Velški veznjak nije bio u nikakvim planovima trenera Massimiliana Allegrija, no nije htio napustiti klub bez trzavica. Naime, Ramsey je u Juventusu zarađivao osam milijuna eura po sezoni, a imao je pred sobom još godinu dana ugovora s talijanskim klubom.

Nije poznato koliko je točno Juventus isplatio velškom veznjaku za raskid, no pretpostavlja se da je Ramsey dobio barem tri do četiri milijuna eura kako bi otišao iz kluba. Ramsey je u Juventus došao 2019. po isteku ugovora s Arsenalom i za klub je odigrao 70 utakmica u svim natjecanjima. Nije se uspio nametnuti nakon brojnih ozljeda.

Sada se Juventusu otvorilo mjesto za još jednog veznjaka. Pretpostavlja se da će to biti PSG-ov Leandro Paredes (28). Juventus prije toga mora pronaći novi klub i otpisanom veznjaku Arthuru.

ZBOG LOŠIH VREMENSKIH UVJETA: Odgađa se Memorijalni malonogometni turnir “Vlatko Marković – Mance” u Lepenici

Zbog loših vremenskih uvjeta, odgađa se održavanje Memorijalnog malonogometnog turnira “Vlako Marković -Mance” u Lepenici koji se trebao održati večeras, 26. srpnja.

Obavještavamo mještane i sve ostale sudionike kako će održavanje turnira biti nastavljeno u srijedu, 27. srpnja s početkom u 19,30 sati kada će se igrati četvrtfinale.

Raspored utakmica za srijedu 27. 7. 2022. godine

19,30 sati Veterani Brnjaci – Caffe Lion

20,30 sati U.G. Lepenica – Caffe Inter

21,30 sati 2.P.B. – Caffe bar Casablanca

22,30 sati Srijeda 19,30 – Alfa MNK Fojnica

Kiseljak.info

Granični policajac BiH navigirao kriminalcima kuda da neometano prenose drogu

Posebni tim MUP-a Kantona Sarajevo je u saradnji s Europolom i FBI-jem dešifrovao komunikaciju između pripadnika Granične policije BiH i kriminalnih struktura što je rezultiralo hapšenjem policijskog službenika, saznaje Klix.

Prema prikupljenim dokazima, osumnjičeni je bio u kontaktu sa pripadnicima organizirane kriminalne skupine koju u predmetu kodnog naziva “Golub” istražuje tim sastavljen od istražitelja krim policije i operativaca kriminalističko-obavještajne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo pod nadzorom Tužiteljstva BiH.

Kako saznaje Klix.ba, pripadnik Jedinice GP Trebinje Šaban Kudo je pomagao kriminalcima na način da je uzimao novac za odavanje službenih tajni i informacija odnosno otkrivao im rute putem kojih mogu neometano prenositi veće količine narkotika.

On je za određen iznos novcima pripadnicima kriminalnih grupa govorio kuda točno da se kreću prilikom prenošenja droge s teritorije BiH na teritorij druge države, a da ih pri tome ne otkriju granični policajci.

Policijski službenici Granične policije BiH osumnjičenog su predali u nadležnost Tužiteljstva BiH, koji će ispitati osumnjičenog te donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu.

Kako neslužbeno Klix saznaje, posebno formirani tim sarajevske policije nastavlja intenzivno raditi na otkrivanju članova organiziranih kriminalnih grupa koji su u proteklom vremenu proizvodili, trgovali i distribuirali narkotike u Bosni i Hercegovini, ali i van granica zemlje.

Do informacija istražitelji dolaze dešifriranjem poruka s obzirom da su kriminalci koristili posebne telefone Sky i Anom aplikacije, tako da se u narednom vremenu mogu očekivati nove akcije.

Izgorio kamion pun sijena na magistralnoj cesti u Širokom Brijegu

Na magistralnoj cesti u mjestu Visoka Glavica kod Širokog Brijega tokom popodnevnih sati se zapalio kamion koji je prevozio bale sijena.

Na mjesto događaja izašli su policijski službenici iz Širokog Brijega, koji su uradili policijski očevid i vatrogasni timovi koji su požar na vozilu ugasili.

Promet je na ovoj dionici bio zatvoren u oba smjera, a više detalja o uzroku požara i nastaloj šteti bit će poznato nakon policijskog očevida i zakonom previđenih aktivnosti.

Tuga do neba: Preminula je Kiara djevojčica zbog koje se udružila cijela Hrvatska

Umrla je Kiara Goršić, sedmogodišnja djevojčica za čije je liječenje u SAD-u cijela Hrvatska prikupljala novac. Djevojčica je preminula u ponedjeljak 25. srpnja, u SAD-u, a tužnu vijest za ŠibenikIN potvrdila je i njezina obitelj.

– Nebo je postalo bogatije za još jednog anđela. Prekrasna naša djevojčice nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru Božjem, a roditeljima, seki i ostaloj obitelji iskrena sućut i da im dragi Bog da snage za dalje, poruka je koju je danas objavil udruga “Agenti dobrote – Šibenik”.

Kiari je 2021. godine dijagnosticiran zloćudni tumor na mozgu gradusa IV, najagresivniji od svih vrsta. Nakon teške operacije koju je prošla, za nju u Hrvatskoj više nije bilo lijeka zbog čega je obitelj prikupljala sredstva za odlazak na eksperimentalno liječenje u SAD. U humanitarnoj akciji je prikupljeno oko 18 milijuna kuna te je Kiara s obitelji 20. prosinca 2021. otputovala u San Francisco.

SAD STAVILE BiH NA LISTU VISOKORIZIČNIH ZEMALJA

Zbog povećanog broja novozaraženih koronavirusom, državni Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u SAD stavili su BiH na listu zemalja sa visokim rizikom za putovanje.

U novom izvješću koji je CDC objavio, BiH je stavljena na listu tri, odnosno listu zemalja sa visokim rizikom za putovanje.

Zbog toga preporučuju svima, koji nisu cijepljeni, da odlože putovanje u BiH uz naglasak da i pored obavljenog cijepljenja postoji mogućnost zaraze. CDC je također iznio i niz preporuka za sve koji, uprkos upozorenjima, planiraju dolazak u našu zemlju.

– Svako od dvije godine ili stariji trebaju pravilno nositi masku u zatvorenom prostoru. Ako imate oslabljen imuni sustav ili ste pod povećanim rizikom od teške bolesti, čak i ako ste cijepljeni protiv koronavirusa, razgovarajte sa svojim liječnikom o riziku i razmislite o odgađanju putovanja u Bosnu i Hercegovinu – piše u izvješću CDC-a.

Preporučuju i pridržavanje svih epidemioloških mjera koje su na snazi u BiH.

Vlada RH namijenila je izdašna sredstva za tri projekta u BiH

Tijekom posjete Hrvatima u BiH, s premijerom Andrejem Plenkovićem je bio i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova.

U razgovoru za HRT je izjavio da Hrvatska podražava Visokog predstavnika da pronađe rješenje koje će zadovoljiti tri konstitutivna naroda i omogućiti njihovu jednaku političku participaciju kako u zakonodavnoj, tako i u izvršnoj vlasti.

Ovdje možemo govoriti o izmjenama pod navodnicima, ovo je zapravo ispravljanje pogrešaka onoga što su učinili njihovi prethodnici. Hrvati ovdje ne dobivaju ništa novo, već se njima treba vratiti ono što su izgubili prije 20 godina, rekao je.

Nakon najave o mogućoj promjeni izbornog zakona uslijedile su žestoke reakcije, ministar smatra da je to nepotrebno i da to samo govori o tome koliko je BiH složena i politički lideri trebaju pokazati razboritost i zrelost.

Trebaju shvatiti da BiH nije vlasništvo jednog naroda. Ovdje govorimo o međunarodnom pravu, rekao je.

Plenković se u Mostaru sastao s Čovićem

Grlić Radman je naglasio da BiH jedino može biti stabilna i institucionalno funkcionalna ako se osigura jednakopravnost i konstitutivnost sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana bez obzira na njihovu brojnost.

O Milanoviću: Ono što on ruši, mi ponovno gradimo

Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na posjet premijera Andreja Plenkovića BiH i rekao da taj posjet ne znači ništa. Ministar Grlić Radman postavlja pitanje “kada ste čuli nešto dobro od predsjednika države?”.

Predsjednik države čini veliku štetu RH, njenoj vanjskoj politici i reputaciji Hrvatske u svijetu. On teško vrijeđa i Visokog predstavnika i sve napore koje čini hrvatska vlada. Upravo je on zločinitelj jer svaki njegov potez šteti RH. Ono što on ruši, mi ponovno gradimo. Želi nas posvađati sa svim saveznicima, partnerima, rekao je.

Dodao je kako se Milanović nije sastao s nikim, nije zvao niti jednog predsjednika, tu se trebala vidjeti njegova uloga.

Poručio bih Hrvatima u BiH da on šteti svojom politikom Hrvatima u BiH, a šteti i svim naporima koje hrvatska Vlada ulaže na raznim formatima i međunarodnom konferencijama, dodao je za HRT.

O strateškim projektima

Vlada je namijenila izdašna sredstva za BiH, radi se i o Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, Grlić Radman ističe da su to javno-strateški projekti.

Tri su strateška projekta, to su HNK – to je pitanje kulture i identiteta, Sveučilišna klinička bolnica – to je zdravlje i ulaganje u mostarsko sveučilište – to je budućnost da bi u BiH ostali Hrvati, ali i svi ostali građani, naglasio je.

Izvor

Oglas za posao: Lidl BH d.o.o.

Suradnik za upravljanje organizacijskim procesima (m/ž)

PRIJAVI SE NA OGLAS OVDJE

6 znakova upozorenja da vam nedostaje vitamina D

Procjenjuje se da oko milijardu ljudi u svijetu ima manjak vitamina D. Broj je ogroman, a ovaj nedostatak može dovesti do mnogih zdravstvenih problema. Naravno, simptomi koje navodimo u nastavku nisu uzrokovani samo nedostatkom vitamina D, ali mogu biti jedan od mnogih razloga. Zato, ako iskusite bilo koji od njih, dobro je posavjetovati se s liječnikom.

Lomljiva kosa ili opadanje kose

Vitamin D neophodan je stanicama kože koje obrađuju keratin, protein koji je potreban za rast kose i noktiju. Kada ga nema dovoljno, keratin se ne proizvodi u potrebnim količinama i naša kosa pati. Nedostatak vitamina D često je povezan s alopecijom i stanjivanjem kose i kod muškaraca i kod žena.

Problemi sa spavanjem

Ovaj vitamin igra vrlo važnu ulogu u spavanju. Studije su pokazale da njegov nedostatak može dovesti do nesanice, poremećaja sna i manje sna. Kod nekih ljudi može biti i okidač za apneju, stanje koje prekida san jer disanje osobe nije regulirano.

Češće obolijevanje

Jedan od štitova vašeg tijela i imunološkog sustava za obranu od bolesti i virusa je vitamin D. Kada vašem tijelu nedostaje ovaj vitamin, puno češće obolijevate. Prehlade, bronhitisi i upale pluća su češće kod osoba koje pate od nedostatka vitamina D. Drugim riječima, ovaj vitamin je vrlo važan za dišni sustav i održavanje njegovog zdravlja.

Bol u kostima i zglobovima

Studije su pokazale da nedostatak vitamina D povećava šanse za pojavu reumatoidnog artritisa kasnije u dobi. To se događa zato što vitamin D pomaže u održavanju koštane mase u našim tijelima pomažući u apsorpciji kalcija. Drugi znanstveni pregled pokazao je da ljudi koji pate od kroničnih bolova u mišićima i drugih problema povezanih s kostima imaju nižu razinu vitamina D.

Konstantni umor

Umor može imati mnogo uzroka, uključujući stres, anksioznost, depresiju i nedostatak vitamina D. Jedna studija, u kojoj je sudjelovalo 480 ljudi s nedostatkom vitamina D, pokazala je da su svi osjećali umor. To je zato što slabije kosti i mišići mogu izazvati veći umor u cijelom tijelu. Promjena prehrane i početak uzimanja dodataka prehrani mogu pomoći u vraćanju izgubljene energije.

Rane koje sporo zacjeljuju

Poznato je da ljudi s dijabetesom imaju problema sa zacjeljivanjem rana, ali ako vi ne patite od toga, možda imate manjak vitamina D. Dokazano je da ovaj vitamin može regulirati faktore rasta novog tkiva. Također, u jednoj studiji pokazalo se da ljudi s čirevima na nogama češće pate od nedostatka vitamina D.

Kako povećati razinu vitamina D?

Promjena prehrane uvijek je prvi korak. Namirnice bogate vitaminom D su masna riba, bjelanjci i jogurt. Drugi korak je da se s liječnikom posavjetujete oko uzimanja dodataka vitamina D, a treći da više vremena provodite na suncu. Ne zaboravite prije toga nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom i izbjegavajte izlaženje između 11 i 17 sati.

Ovo su plaće igrača u Primeri, Modrić visoko na listi

Eden Hazard bit će najplaćeniji nogometaš ove sezone u španjolskoj Primeri. Belgijski nogometaš zaradit će 15 milijuna eura neto (bruto više od 31 milijun eura) za godinu dana, odnosno oko 290 tisuća eura tjedno. Hazard je u Real stigao prije tri godine za 115 milijuna eura i nije opravdao uloženi novac, odigrao je samo 66 utakmica i zabio 6 golova.

Jan Oblak, 29-godišnji golman madridskog Atletica, zarađuje 12 milijuna eura po sezoni, pola milijuna više od najboljeg igrača Reala Karima Benzeme. Slijedi Realov branič David Alaba (10.8 milijuna eura neto po sezoni), Barcelonin veznjak Sergio Busquets (10.5 milijuna eura) i Realov Toni Kroos (10.5 milijuna eura). Po 10 milijuna eura godišnju plaću imaju Antoine Griezmann (Atletico), Vinicius Junior (Real) i Jordi Alba (Barcelona).

Modriću tri milijuna više nego Rakitiću, Grbić i Budimir imaju manje od pola milijuna eura po sezoni

Top 10 najplaćenijih zatvara 36-godišnji kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić, koji prema podacima Capologyja ima plaću u Realu 9.4 milijuna eura. Od ostalih hrvatskih igrača Ivan Rakitić u Sevilli zarađuje 6.3 milijuna eura, Ivo Grbić u Atleticu 410 tisuća eura, a Ante Budimir u Osasuni 300 tisuća.

Robert Lewandowski, novi igrač Barcelone, potpisao je trogodišnji ugovor prema kojem će zarađivati 9 milijuna eura po sezoni, isto kao i novi Realov stoper Antonio Rudiger, koji je stigao bez odštete iz Chelseaja.

State Department: SAD će podržati bilo koju odluku koju Šmit donese

Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit, poručio je glasnogovornik State Departmenta

Najave da će visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH izazvale su brojne reakcije.

Međutim, Ured visokog predstavnika nije ništa službeno potvrdio, a vlade takozvane kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – nisu izrazile stav, navodi Glas Amerike.

Povodom te šutnje, Glas Amerike se obratio State Departmentu za službeni stav Vlade SAD-a.

– Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit – poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao kako će SAD podržati “bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese”.

Glasnogovornik je odbio komentirati detalje eventualnih reformi.

– U ovom trenutku nećemo komentirati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost Ureda visokog predstavnika – navodi se u odgovoru, prenosi Avaz.

Ovo su supružnici Memić, Sakib i Hajrija koja je ranila razbojnika

Jučer se u Cazinu, dogodila pucnjava u kojoj je jedna osoba teško povrijeđena i koja se prema posljednjim informacijama nalazi u teškom stanju u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.

Kako smo ranije naveli, ovaj se događaj dogodio na Memića brdu, Stijena kod Cazina.

Naime, u ovom se mjestu desilo teško razbojništvo kada su tri osobe pokušale opljačkati bračni par Memić. Tačnije Sakiba i Hajriju Memić.

Tom prilikom su supružnici Sakib i Hajrija braneći sebe, a koristeći vatreno oružje, žena je teško ranila jednu osobu kako bi spasila muža koji je u tom trenutku bio u fizičkom sukobu sa jednim od provalnika, dok su ostale dvije osobe pobjegle.

Dakle kako je naš portal sinoć saznao i objavio detalje, mušku osobu su pred kućom napali spomenuti razbojnici i tom prilikom ga udarili pištoljem u glavu da bi ga pritom odvukli u kuću tražeći od njega novac, žena se navodno u tom trenutku nalazila na katu kuće i čula da se nešto čudno događa u kući pa je uzela pištolj i krenula niz stepenice.

Jedan od razbojnika ju je primjetio i krenuo i nju da onesposobi ne sluteći da je ona naoružana.

U tom trenutku žena je vidjela šta se događa u kući, potegla za pištolj i pucala u razbojnika kojeg je teško ranila, dok su se ostali razbojnici razbježali.

Ranjenog razbojnika su u teškom stanju odveli policijski službenici pa je prebačen u Kantonalnu bolnicu Bihać.

U nastavku pogledajte snimak kada policijski službenici odvode teško povrijeđenog provalnika sa imanja na Memića brdu, mjesto Stijena kod Cazina.

Ni plus 40 ne odgađa gradnju koridora, na dionici Počitelj – Zvirovići radovi u punom jeku

Ni temperature više od 40 stupnjeva ne zaustavljaju radove na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH. Dužina koridora Vc svakodnevno se povećava, a novi kilometri kroz Hercegovinu uskoro bi trebali biti stavljeni u funkciju, piše Večernji list BiH.

Autoceste FBiH na službenim stranicama objavile su nove fotografije radova na poddionici Počitelj – Zvirovići. Ova poddionica dio je dionice Počitelj – Bijača i njezina je dužina 11,07 km.

Što se sve gradi i radi

Podijeljena je na dva lota – LOT 1 uključuje dio od završetka poddionice Buna – Počitelj do mosta Počitelj (L = 1200 m), tri vijadukta dužine 250 m i otvorena trasa od mosta Počitelj do poddionice Međugorje – Bijača. LOT 2 je most Počitelj, dužine 980 m, i jedan je od najzahtjevnijih objekata na cijelom koridoru Vc. Na samom kraju mosta Počitelj (LOT 2) počinje Sekcija 2. Od stacionaže 4 + 404 do 5 + 250 odnosno do pred sami ulazak u tunel Počitelj grade se visoki zasjeci do 60 m visine, dva mosta M2 i M3 kao i armirani nasipi. Radi ulaska u tunel Počitelj u nastavku trase vrši se razdvajanje kolnika, gdje se vode odvojene osovine desnog i lijevog kolnika sve do ponovnog spajanja osovina nakon mosta M4. Dužina lijeve cijevi tunela Počitelj je 1192 m, a desne 1163 m. Poslije tunela se gradi Most 4. Do kraja poddionice izgrađeni su visoki nasipi, zasjeci i potputnjak Orlovača. Izvođač radova na LOT-u 1 je China State Construction Engineering Corporation Limited (Kina), a vrijednost je 56,522.840,50 eura bez PDV-a, dok je izvođač radova na izgradnji mosta Počitelj (LOT 2) konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a vrijednost radova je 28,114.889,53 eura bez PDV-a. Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj – Zvirovići potpisan je 20. lipnja 2019., a završetak radova na izgradnji mosta Počitelj očekuje se kroz nekoliko mjeseci. Prije nekoliko dana počeo je izbor izvođača radova za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug. Autoceste FBiH objavile su poziv za pretkvalifikaciju za izgradnju autoceste na koridoru Vc, dionica Mostar sjever – Mostar jug. Rok za predaju ponuda je 13. rujna.

Veliki i važni projekti

– Objavom ovog natječaja u predviđenom i najavljenom roku potvrdili smo spremnost da gradimo velike projekte. U protekla četiri mjeseci urađen je značajan posao zahvaljujući suradnji i angažmanu Vlade FBiH, resornog ministarstva i Autocesta FBiH, kao investitora projekta. Izgradnjom dionice Mostar sjever – Mostar jug ostvarit će se puna prometna funkcionalnost autoceste kroz Hercegovinu od Mostara sjever pa sve do GP Bijača – kazao je Elmedin Voloder, direktor Autocesta FBiH. Projekt izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug vrijedan je 350 milijuna eura. Početak izvođenja radova po planu trebao bi biti u prvoj polovini 2023., a rok za završetak je 3 godine. S dva velika infrastrukturna projekta kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug prostor BiH bit će u potpunosti povezan s europskim cestovnim koridorima. Tako će Mostar uskoro novom autocestom biti spojen s Hrvatskom.

Vojni helikopteri BiH i Hrvatske stigli u spašavanje Blidinja, dim ometa gašenje požara

Veliki požar koji već deseti dan bukti na Čvrsnici zahvatio je preko 250 hektara površine i usprkos danonoćnoj borbi vatrogasnih službi i dobrovoljnih društava vatrena stihija ne prestaje gutati borovu šumu u Parku prirode Blidinje.

Šef Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije Drago Martinović nam s terena kaže da je stanje jako teško i da je u pomoć gašenja iz zraka stigao nešto prije 9 sati protupožarni helikopter Mi-8 Ministarstva oružanih snaga susjedne Republike Hrvatske koji prema najavi treba djelovati tokom čitavog dana, ali zbog velikog dima sada nije u mogućnosti da djeluje.

“Radi se o velikom protupožarnom helikopteru sa dvije tisuće i 200 litara vode , ali je nizak tlak i dim je jako gust, tako da je vidljivost nikakva pa iz zraka ne može ni djelovati. Upravi je stigao i helikopter Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i nadamo se da će se dim razići uskoro i da će helikopteri brzo moći djelovati”, kaže Martinović za Klix.ba.

Dodaje kako će prema planu današnja akcija gašenja požara iz zraka trajati tijekom čitavog dana i da se nada kako će se danas zaustaviti širenje vatrene stihije.

Podsjeća da je na Blidinju opožareno preko 250 hektara površine, a požar je izbio u subotu, 18. srpnja tijekom večernjih sati i najvjerojatnije je uzrokovan udarom groma, jer se vatra pojavila na terenu gdje nikad ljudska noga nije kročila.

Na gašenju požara su proteklih dana bili su angažirani helikopter OS BiH, helikopter Helikopterskog servisa RS-a i hrvatski kanaderi te se s vatrom sa zemlje neumorno bori veliki broj vatrogasnih jedinica, gorskih službi spašavanja, te planinarskih. šumarskih i dobrovoljnih društava sa šireg područja Bosne i Hercegovine.

Hoće li se Komšić pojaviti na otvaranju Pelješkog mosta i uputiti izvinjenje Hrvatskoj?

Večeras će svečano biti otvoren Pelješki most. Izgradnja Pelješkog mosta je dugi niz godina bila tema prikupljanja glasova dodatnim urušavanjem međususjedskih odnosa BiH i Hrvatske od strane niza političara iz Sarajeva. Predvodnik tog procesa je bio član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić.

Ukupna vrijednost ovog projekta, koji je imao za cilj bolje povezivanje Dalmacije sa ostatkom Hrvatske, je bila oko 420 milijuna eura, a sufinanciran je iz budžeta Europske unije u iznosu od skoro 80 posto. Usprkos čvrstim garancijama iz Europske unije te analizama niza stručnjaka da pristup BiH otvorenom moru izgradnjom ovog mosta neće biti ugrožen, sarajevska politika u liku prvenstveno DF-a, a onda i SDA, je godinama „jahala“ po ovoj temi .

Međunacionalne tenzije

Najavljivali su Željko Komšić i Šefik Džaferović 2019. godine da će tražiti obustavu izgradnje Pelješkog mosta, a u slučaju da se ne ispune njihove neracionalne želje najavljivali su tužbu pred međunarodnim sudovima. To se u tom trenutku spriječilo zahvaljujući vetu Milorada Dodika.

U lipnju ove godine ispod Pelješkog mosta prema Neumu je prošao kruzer dužine čak 237 metara, širine 32,5 metara i visine 51,5 metara, što je najveći brod koji je uplovio u povijesti pomorskog bosanskohercegovačkog akvatorija, čime su demaskirane sve laži koje su proizašle koje su proizašle iz kuhinja ove dvije stranke.

Jasno je sa ove tačke gledišta da je jedini cilj njihovih zahtjeva bio dizanje međunacionalnih tenzija, a u slučaju Željka Komšića provokacija reakcije Dragana Čovića, što je u dugogodišnjem političkom obitavanju člana Predsjedništva BiH glavni adut za prikupljanje glasova.

Zla namjera, a ne neznanje

Kako je izgradnja ovog mosta uveliko počela, reakcije iz SDA i DF-a su se postupno smanjivale, a zadnju godinu to nije uopće bila tema. Svjesni su bili i u ovim strankama da nisu bili u pravu i da mogu time samo isprovocirati neku reakciju iz Europske unije, čime će sve njihove teze pasti u vodu. Šutili su i iz ove dvije stranke kada je najveći kruzer u povijesti uplovio u Neum. Šute i sada. Da li je to preko noći Pelješki most “prestao ugrožavati izlaz BiH na more”?

Najmanje što mogu uraditi iz ove dvije stranke je da se pojave na otvaranju ovog mosta i upute izvinjenje državi Hrvatskoj, čime će bar pokazati da su njihove izjave bile prouzrokovane neznanjem, a ne zlom namjerom. Takav principijelni pristup bi bio poruka i politici Hrvatske, koja se u mnogo slučajeva po raznim pitanjima ogriješila o BiH, da se može i mora drugačije te da su odnosi susjednih zemalja veoma važni, pogotovo dvije zemlje u kojima brojni državljani imaju dvojna državljanstva te dvije zemlje. Naravno, od toga neće ništa biti, jer njihove izjave nisu bile prouzrokovane neznanjem, a dovele su u Hrvatskoj do kašnjenja početka radova.

Zbog navedenih razloga, ukoliko se ikad počne pričati o kandidatskom statusu BiH za članstvo u Europskoj uniji, neće biti čudno ukoliko Hrvatska počne postavljati brojne ultimatume BiH, na istom principu kao što to rade Grčka i Bugarska Sjevernoj Makedoniji. Možda tada Željka Komšića, Bakira Izetbegovića i Šefika Džaferovića ne bude više u politici, ali će posljedice njihovog kratkovidnog promatranja politike ostati trajne.

Blagdan je svete Ane

Katolička Crkva 26. srpnja slavi blagdan svete Ane i svetog Joakima, roditelja Blažene Djevice Marije.

O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz 2. stoljeća. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na Marijino čudesno rođenje.

Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki Ruben, predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece.

U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za 40 dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka.

U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost. Ukazao joj se Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu.

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim.

Njezinom je štovanju vrlo pridonio Johann von Tritheim svojom knjigom “Tractatus de laudibus sanctissimae Annae” (Rasprava o pohvalama presvete Ane – Mainz, 1494.). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj. Bretonci su prenijeli štovanje i u Kanadu.

U Kuranu se Marijin otac naziva Imran. U Dicmu gdje se čuva relikvijar sv. Ane te se ona posebno štuje kao suzaštitnica župe.

Sveta Ana zaštitnica je župe Ljuti Dolac kod Širokoga Brijega.

Zaštitnica je majki i braka, domaćica, udovica, radnica, rudara, tkalja, krojača, slugu, siromaha, stolara i zlatara. Naročito je zazivaju trudnice i porodilje.

Izvor

Evo što dijelovi tijela na kojima imate salo govore o vašem zdravlju

Mnogi ljudi ne vole određene dijelove svog tijela. Iako je body-positivity pokret ojačao posljednjih godina, to ne znači da i dalje ne postoje neki dijelovi tijela koje volimo manje od ostalih.

Tijelo stvara masno tkivo kada unosimo više kalorija nego što sagorimo tijekom dana. Zato se onima koji pokušavaju smršavjeti savjetuje da budu u kalorijskom deficitu.

Pritom svako tijelo skladišti masnoće u drugim dijelovima tijela. Zato se jednima salo nakuplja na trbuhu, drugima na stražnjici i bokovima, a trećima na vratu.

Govoreći za The Telegraph, dr. Sarah Berry s King’s Collegea u Londonu rekla je da neke vrste masti mogu povećati rizik od ozbiljnih stanja.

“Visceralna masnoća je metabolički aktivna, što znači da regulira ili povećava proizvodnju kemikalija koje utječu na kronične bolesti kao što su upale i dijabetes tipa 2. Nasuprot tome, salo na bedrima i bokovima manje je metabolički aktivno i stoga je benignije”, pojasnila je.

Bokovi i bedra

Oni kruškolikog oblika tijela imaju sreće. Stručnjaci kažu da je ovo zdravo mjesto za skladištenje masnoće, sve dok ono nije zakopano duboko u vašim mišićima.

Djelatnici Instituta za istraživanja metabolizma i dijabetesa Sanford-Burnham Translational proučavali su vrstu sala koja se nalazi na bokovima. Glavni istraživač dr. Steven Smith rekao je da skladištenje masti na ovom dijelu tijela može smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa. Dodao je da žene koje imaju srčani udar u prosjeku imaju više sala na trbuhu nego na bedrima.

Prsa

Većina ljudi velike grudi kod žena smatra pozitivnim, ali stručnjaci su otkrili da veće košarice mogu povećati rizik od bolesti.

2008. liječnici su otkrili da su žene u 20-ima s većim grudima izložene povećanom riziku od dijagnoze dijabetesa u narednih 10 godina. 2012. tim znanstvenika utvrdio je da velike grudi same po sebi ne predstavljaju rizik, ali mogu značiti da ste izloženi većem riziku od razvoja visceralnog sala.

Znanstvenici vjeruju da žene s većim poprsjem mogu imati veću vjerojatnost za razvoj raka dojke bez obzira na dob, trudnoću i povijest dojenja te genetsko podrijetlo.

Možete si pomoći održavanjem zdrave tjelesne težine, smanjenjem konzumacije alkohola i provjeravanjem ima li u vašim grudima kvržica ili udubljenja na koži i promjena na bradavicama, poput osipa, iscjetka ili razlike u veličini i obliku. Ako ste zabrinuti, razgovarajte sa svojim liječnikom.

Trbuh

Visceralna masnoća jedna je od najopasnijih vrsta masti koje možete imati. Povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara i raka. Također, može povećati rizik od stanja kao što su depresija, demencija i dijabetes.

Ljudi s više masnoće na trbuhu imaju tijelo u obliku jabuke. To znači da im je struk veći u odnosu na bokove. Žene koje imaju ovaj tip tijela su u većem riziku od srčanog udara od muškaraca.

Istraživači sa Sveučilišta Oxford otkrili su da veći struk, veći omjer struka i bokova te struka i visine izlažu žene 10 do 20 posto većem riziku od srčanog udara.

Jacqui Fenner, stručnjakinja za oblik tijela, izjavila je: “Ljudi s tijelom u obliku jabuke često imaju višak sala u sredini i iznad struka. Iako je možda lakše smršavjeti u gornjem dijelu tijela nego u bokovima ili bedrima, višak masnoće oko struka ili trbuha može biti opasan za vaše zdravlje.”

Ona preporučuje da ostanete u formi i zdravi tako da pripazite na količinu ugljikohidrata koje unosite i jedete obroke s više proteina. Plivanje, vožnja bicikla i trčanje također su izvrsni treninzi koji će održati vaše srce zdravim.

Vrat

Istraživači kažu da što je vrat veći, to je veća vjerojatnost da imate previše kolesterola. Nedavno istraživanje pokazalo je da je opseg vrata povezan i s većim rizikom od bolesti srca, izvijestio je The Telegraph.

Veći opseg vrata za žene se klasificira kao 35 centimetara ili više te 43 centimetra ili više za muškarce.

Salo na vratu je rizično jer liječnici kažu da može biti dobar pokazatelj razvoja sala u gornjem dijelu tijela. Salo na vratu može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i pritiskati vaše dišne putove čineći vas sklonijima problemima kao što je apneja za vrijeme spavanja.

I hormoni djeluju na nakupljanje sala

Prema stručnjakinjama za oblikovanje tijela Khatri Peterson i Jacqui Fenner, mlohave ruke može uzrokovati višak testosterona, dok bi trbuščić mogao biti posljedica djelovanja kortizola. Veća stražnjica mogla bi biti posljedica previše estrogena, a ljubavne ručke može uzrokovati inzulin, piše The Sun.

Danas se otvara Pelješki most. Projektant: Ovo spada u svjetski rang

Pelješkim mostom, koji će svečano biti otvoren večeras, prometno će biti povezan jug Hrvatske s ostatkom države, a povijesni događaj obilježava se tijekom cijeloga dana programom koji se odvija s dviju strana mosta – na odmorištima Brijesta i Komarna.

Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova s bespovratnih 357 milijuna eura (85 posto troškova), a na njemu je tijekom deset godina radilo nekoliko vlada.

Prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara, a glavni i odgovorni projektant mu je Marjan Pipenbaher.

Od 10 sati Pelješki most je otvoren za sve građane i posjetitelje koji se žele prošetati do prvog pilona.

Pristup odmorištu Brijesta odvija se isključivo preko prometnog čvora Brijesta. Sa strane Komarne mostu će se moći pristupiti organiziranim prijevozom minibusevima do 16 sati (polazak s parkirališnog prostora iz turističkog naselja Klek), nakon čega će početi pripreme za službeni program.

U BiH i danas sunčano, temperature u Hercegovini do 41 stupanj

U Bosni i Hercegovini jutros preovladava malo do umjereno oblačno i sunčano. U Bosni jutro nešto svježije u odnosu na jug Hercegovine gdje su i dalje prisutne tropske noći.

Temperature zraka u 08.00 sati: Sokolac 16; Bjelašnica 17; Bugojno, Ivan-sedlo, Sarajevo-Bjelave, Zvornik 19; Doboj, Široki Brijeg, Tuzla 20; Prijedor, Sanski Most, Zenica 21; Banja Luka, Bihać 22; Livno 23; Grude 24; Trebinje 25; Gradačac, Mostar 27 stupnjeva.

Malo do umjereno oblačno i pretežito sunčano preovladavat će danas u cijeloj zemlji. Nešto više oblaka očekuje se u Krajini, gdje u kasnim večernjim satima može pasti i malo kiše. Na jugu Hercegovine i danas veoma toplo. Puhat će vjetar pretežno sjeverozapadnog smjera u Bosni i južnog u Hercegovini.

Temperature zraka bez većih promjena u odnosu na predhodne dane. U Bosni između 33 i 39, a u Hercegovini od 35 do 41 stupanj.

U Sarajevu pretežito sunčano i toplo. Najviša dnevna temperatura oko 37 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometerološkog zavoda BiH.

Dani svete Ane, Lepenica: Predstavljena knjiga Gorana Mrnjavca i izložba radova akademske kiparice Dolores Mrnjavac

Sinoć, 25. srpnja povodom obilježevanja Dana svete Ane u Lepenici mlada kiparica iz Lepenice predstavila je svoja djela “Artefakti intime”. Manifestaciju je otvorila Mirjana Medić, ravnateljica Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” Kiseljak.

Izložba “Artefakti intime” umjetnice Dolores Mrnjavac predstavlja vizualno promišljanje kroz iskustva prijašnjih ciklusa. Opus Mrnjavac je prožet različitim likovnim izrazima, koji unutar nose isti rukopis i ideju. Tendencija ka apstrahiranju i geometriziranju forme je uočljiva karakteristika izražajnog jezika ove maestralne kiparice koja kroz introspektivna istraživanja ispoljava spoljašnjem svijetu mogućnost korištenja različitih perspektiva na životna iskustva i putove.

Dolores Mrnjavac rođena je u Kiseljaku 1996. godine gdje je i pohađala Srednju školu “Ivan Goran Kovačić”, smjer dizajner odječe. Nakon završene srednje škole upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek kiparstvo. Najboljim studentom je proglašena 2018. godine na odsjeku za kiparstvo i nominirana je za godišnju nagradu “Alija Kučukalić”. Prvi ciklus studija završava 2019. godine, nakon čega upisuje master studij na nastavničkom odsjeku, koji završava 2021. godine. Sudjelovala je na mnogobrojnim kolektivnim izložbama u Bosni i Hercegovini, te je imala nekoliko samostalnih izložbi.

Goran Mrnjavac je također u Lepenici predstavio svoju prvu knjigu (slikovnicu) pod nazivom “Na dvoru kralja Zvonimira”. Ovo je priča o Hrvatskoj za vrijeme vladavine dobroga kralja Zvonimira. Govori o dječaku Borni Petru koji se u snu vrati u vrijeme srednjeg vijeka i vladavine kralja Zvonimira. U samoj fabuli na čudnovat način se isprepliću prošlost i sadašnjost. Tu je i priča o skrivenom blagu na tvrđavi…

O knjizi uz autora govorio je i Ivo Miro Jović, predsjednik kiseljačke podružnice Napretka.

Goran Mrnjavac je voditelj Povijesnog odjela Kninskog muzeja, odnosno kustos stalnog postava Domovinskog rata “Oluja 95” na kninskoj tvrđavi.

Za glazbeni dio manifestacije su se pobrinuli Klapa Dišpet i Marko Bilić.

Organizatori manifestacije su: UG „Lepenica“, HKD „Napredak, Podružnica Kiseljak, UG „VICTORIA“ Kiseljak i Općina Kiseljak, uz potporu Federalnog ministarstva kulture i športa i Ministarstva obrazovanja znanosti, mladih, kulture i športa KSB.

Kiseljak.info

Kiseljak: Najava isključena električne energije

Dana 28. srpnja 2022. godine (ČETVRTAK) zbog žurne intervencije na mreži dalekovoda DV 10 kV „Gromiljak 2“ neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 08:00 do 11:00 sati.

DV 10 KV GROMILJAK 2 (naselja od Podastinja do Fojničkog raskrižja te naselja do Pločara).

DV 10 kV „Gromiljak 3“ neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 12:00 do 15:00 sati.

DV 10 KV GROMILJAK 3 (naselja od Rudnika do Brestovskog)

Ovo je program otvaranja Pelješkog mosta. Prva će ga prijeći Rimčeva Nevera

U utorak se otvara Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova na kojem se radilo puno desetljeće. Njime će se povezati kopno i Pelješac, a time i jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

Most je dio projekta “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”. Vlada RH je u veljači 2017. godine usvojila odluku o financiranju toga projekta koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju gradnje mosta i pristupnih cesta koji će obilježiti iduće godine.

No i prije toga, još u svibnju 2013. godine, Europska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom države. Uslijedila je prijava velikog projekta koju su izradile Hrvatske ceste a potom je i vlada donijela odluku o financiraju projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. Uslijedila je odluka EU komisije koja je prihvatila s 357 milijuna eura financirati projekt ukupno vrijedan oko 420 milijuna eura.

Pelješki most je najvažniji geostrateški projekt u Hrvatskoj zahvaljujući kojem će hrvatski teritorij biti prometno cjelovit.

Most je gradila kineska kompanija China Bridge and Road Corporation, a podizanjem posljednjeg 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, most je 29. srpnja prošle godine potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Sutra veliko otvorenje

Pelješki se most, kako će se i službeno zvati, otvara sutra u 20:15 prigodnom svečanosti. Svi zainteresirani građani prijenos svečanosti otvorenja Pelješkog mosta moći pratiti putem videozida na odmorištu Brijesta i televizijskim prijenosom na HTV1.

Program otvorenja Pelješkog mosta počet će, kako su najavili iz vlade, prigodnim izvođenjem budnice na samom Mostu u 8 sati ujutro. Program će se nastaviti “DU MOTION” utrkom s početkom u 9 sati, a od 10 sati slijede nastupi lokalnih kulturno-umjetničkih društava. Najavljeno je i da će se posjetitelji tijekom cijelog dana imati prilike upoznati s bogatom kulturno-umjetničkom baštinom Dubrovačko-neretvanske županije.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske priopćili su kako će se pobrinuti da se promet odvija sa što manje zastoja i čekanja, a građane su zamolili za razumijevanje i strpljenje u slučaju zastoja u prometu te ih ujedno pozvali da poštuju upute policijskih službenika na terenu.

Most će prva prijeći Rimčeva Nevera

Rimac Nevera postat će prvi automobil koji će prijeći novi most, u završnici sutrašnje cjelodnevne ceremonije. Za upravljačem će biti glavni inženjer Nevere Matija Renić koji je nadgledao stvaranje Nevere od koncepta do stvarnosti.

Nevera koja će prijeći Pelješki most prvi je proizvodni primjerak električnog hiperautomobila Rimac Automobila. Danas popodne stigla je u Komarnu.

Rimac i Nevera spremni su sutra prvi proći preko Pelješkog mosta. U susret će im doći Niko Pulić #n1info pic.twitter.com/nghZ9rH94Q

— Katarina Brecic (@kbrecic) July 25, 2022

S druge strane mosta, iz Brijeste, krenut će automobil u kojem će biti nekadašnji trostruki europski prvak na brdskim utrkama Nike Pulića.

Građani mogu prošetati Pelješkim mostom od 10 do 16 sati

Pelješkim mostom posjetitelji će moći prošetati u utorak od 10 sati, izvijestili su u ponedjeljak iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Tijekom održavanja ceremonije otvaranja Pelješkog mosta koja se održava u utorak, 26. srpnja, Ravnateljstvo policije u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom provodit će posebne mjere osiguranja.

Pristup odmorištu Brijesta odvijat će se isključivo preko prometnog čvora Brijesta te će za posjetitelje biti osiguran određen broj parkirnih mjesta.

Od 10 sati Pelješki most bit će otvoren za sve građane i posjetitelje koji žele prošetati do prvog pilona.

Sa strane Komarne mostu će se moći pristupiti organiziranim prijevozom mini-busevima od 10 do 16 sati (polazak s parkirališnog prostora iz turističkog naselja Klek), nakon čega će početi pripreme za službeni program.

Čović: Želimo dobre odnose sa Bošnjacima, bez Hrvata ove zemlje nema

Premijer Hrvatske Andrej Plenković u posjeti je BiH, a trenutno boravi u Mostaru gdje se sastao se sa predsjednikom HDZ-a BiH i HNS-a Draganom Čovićem. Jedna od tema bila je i mogućnost visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Čović se na početku zahvalio hrvatskoj Vladi na konstantnoj pomoći Hrvatima BiH ali i BiH, posebno zbog pomoći u gašenju požara na Blidinju. U nastavku je Čović govorio o mogućnosti da Schmidt nametne svoje odluke.

”Bošnjačka strana je željela status quo i djelomično u tome uspjela da se do izbora u listopadu ne mijenja Izborni zakon. Mi možemo razumjeti da je ovo minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH. Ne znam šta će Schmidt uraditi, ali ako je ono što smo vidjeli u prijedlogu kada smo pregovarali o izmjenama Izbornog zakona, onda je prihvatljivo”, kaže Čović.

Kaže kako je uvjeren da će te odluke omogućiti funkcioniranje BiH.

”Da oformirmo izvršnu i zakonodavnu vlast kako bi dobili kandidatski status za EU i tako da sa te strane nadam se da ćemo doživjeti kraj tog procesa i onda da ćemo nastaviti našu kampanju kako bi izbjegli krizu koju smo imali proteklih godina. Mi možemo razumjeti da je ovo minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH”.

Ističe da ”političko Sarajevo, želi unitarnu BiH i da ovakva zapaljiva retorika iz Sarajeva na moguće nametnute odluke Schmidta samo šteti odnosima u BiH”.

”Neprihvatljiv izričaj ima ”političko Sarajevo”, moramo slati civilizirane poruke, da izradimo državu ka euroatlanskom putu. Začuđuje izliv nezadovoljstva, a i ja ne znam što on želi nametnuti. Razgovarali smo o tom paketu i dao sam potporu. ”Političko Sarajevo” razotkriva svoju stranu kakvu BiH želi pod plaštom građanskog ka unitarnoj BiH kako bi Hrvate izbacili iz vlasti u FBiH i bili potpuna većina.

Trebamo mir i zaštiti se onih koji žele anarhiju. Želimo dobre odnose sa Bošnjacima, ovo je naša domovina i bez Hrvata ove zemlje nema”, kazao je Čović, prenosi N1.

Čović i Plenković suglasni: Bošnjačke stranke pokazuju svoje pravo lice

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je danas u Mostaru da smatra da smjer koji je naumio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je dobar i koristan za BiH.

“Vidim da su dosta razotkrivajuće rekacije stranaka, posebno onih bošnjačkih, na inicijativu visokog predstavnika, što po meni dosta govori. Smjer je dobar, prilično uravnotežen koji vodi računa o svim konstitutivnim narodima i građanima u BiH. Vjerujem da bi jedan takav potez doveo do kvalitetnijeg funkcioniranja i formiranja predstavničkih tijela i kasnije izvršne vlasti nakon izbora u BIH”, istaknuo je Plenković.

Hrvatskoj je u interesu, dodao je, stabilna, demokratska, uključiva i BiH, gdje će Hrvati biti ravnopravni.

“Na tome radimo kontinuirano i na tome se zalažemo, ali i ukazujemo i partnerima u međunarodnoj zajednici”, rekao je.

“Bošnjačka strana je željela status quo i djelimično u tome uspjela da se do izbora u listopadu ne mijenja Izborni zakon. Mi možemo razumjeti da je ovo minimalni pokšaj ispavljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH. Ne znam što će Schmidt uraditi, ali ako je ono što smo vidjeli u prijedlogu kada smo pregovarali o izmjenama Izbornog zakona, onda je prihvatljivo”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BIH nakon sastanka sa hrvatskim kolegom.

Kaže da je uvjeren da će te odluke omogućiti funkcioniranje BiH.

“Da formirmo izvršnu i zakonodavnu vlast kako bi dobili kandidatski status za EU i tako da sa te strane nadam se da ćemo doživjeti kraj tog procesa i onda da ćemo nastaviti našu kampanju kako bi izbjegli krizu koju smo imali zadnjih godina. Mi možemo razumjeti da je ovo minimalni pokšaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH”.

Ističe da “političko Sarajevo, želi unitarnu BiH i da ovakva zapaljiva retorika iz Sarajeva na moguće nametnutne odluke Schmidta samo šteti odnosima u BiH”.

“Neprihvatljiv izričaj ima “političko Sarajevo”, moramo slati civilizirane poruke, da izradimo državu ka euroatlanskom putu. Začuđuje izliv nezadovoljstva, a i ja ne znam što on želi nametnuti. Razgovarali smo o tom paketu i dao sam potporu. “Političko Sarajevo” razotkriva svoju stranu kakvu BiH želi pod plaštom građanskog ka unitarnoj BiH kako bi Hrvate izbacili iz vlasti u FBiH i bili potpuna većina. Trebamo mir i zaštiti se onih koji žele anarhiju. Želimo dobre odnose sa Bošnjacima, ovo je naša domovina i bez Hrvata ove zemlje nema, kazao je Čović, prenosi RTV HB.

KOŽUL: Ima li trenutno išta licemjernije od brige “probosanske” političke i medijske mašinerije za Hrvate?

SDP BiH, stranka koja je u dva navrata formirala vlast u Federaciji BiH bez predstavnika Hrvata, Demokratska fronta, protuhrvatskog i protuustavnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića te Dervo Sejdić pozvali su “građane i građanke BiH” na prosvjed ispred ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta u Sarajevu, večeras u 19 sati, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Njihove proglase na udarnim mjestima naslovnica odmah su objavili gotovo svi sarajevski mediji.

“Pozivamo sve stanovnike Bosne i Hercegovine koji vole svoju domovinu, jedinstvenu, multietničku, nedjeljivu i suverenu, a koji u planiranom nametanju odluke visokog predstavnika prepoznaju prijetnju opstanku takve Bosne i Hercegovine da nam se pridruže”, poručili su iz SDP-a BiH.

Pozivu se uskoro pridružila i Komšićeva stranka. “Demokratska fronta pridružuje se pozivima Derve Sejdića i SDP-a građanima, i također poziva na mirne prosvjede povodom namjere Visokog predstavnika u BiH da nametne “diskriminirajuće, anticivilizacijske i rasističke izmjene Izbornog zakona BiH”.

Vedran Kožul: Lažne informacije, potpuno iskrivljivanje stvarnosti

Komentar na najavu navedenih prosvjeda, ali i čitave histerije koja vlada u medijima pod izravnom ili neizravnom kontrolom “probosanske”, to jest bošnjačke politike, za portal Vrisak.info dao je politolog Vedran Kožul.

“Ima li u ovom trenutku išta licemjernije od brige “probosanske” političke i medijske mašinerije za Hrvate? Naravno da nema. Lažne informacije, potpuno iskrivljivanje stvarnosti, lažna i licemjerna briga za Hrvate u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima su manjina ili ih gotovo i nema, sve nam se to servira u sklopu dobro smišljene medijske operacije.

Brinu se kao, kako će netko oduzeti pravo glasa Hrvatima u Sarajevu, Goraždu, Bihaću… Pri tom notorno lažu, jer se pravo glasa, a i kandidiranja, nikome neće oduzeti ukoliko stupe na snagu izmjene Izbornog zakona BiH od strane Visokog predstavnika o kojima ovih dana čitamo u medijima.

Bošnjak, Srbin, Hrvat i svaki ostali građanin BiH imao bi i dalje mogućnost biti izabran u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz svih deset županija u FBiH. I to je prava istina! Isto kao što je istina i realnost kako bi i po takvom Izbornom zakonu Bošnjaci, kao i do sada, mogli nastaviti birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U taj “osinjak” Schmidt nije ni pokušao dirati.

Ta njihova briga za Hrvate je jako čudna. U više navrata, i u ovom mjesecu, uništavala se zastava hrvatskog naroda kod Tešnja. Nadalje, što je još strašnije, napadnuta je hrvatska obitelj, po cesti im je iscrtavana prijeteća poruka… Ali, o tom niste mogli pročitati ništa u tim “probosanskim” medijima iz Sarajeva – grada u kojem je i spomenik braniteljima iz HVO-a morao biti onakav kakvog ga većina nametne, a ne onakav kakvim bi ga Hrvati i branitelji tog istog Sarajeva željeli.

Hrvatima se nameću politički predstavnici, u sredinama gdje su u manjini nameće im se bosanski jezik. Sutra bi nam nametnuli i nacionalnost ili bi je jednostavno izbrisali, čim bi im se ukazala prilika”, zaključio je Kožul u komentaru za Vrisak.info.

Kiseljački vatrogasci sudjeluju u gašenju požara na Blidinju

Vatrena stihija ne jenjava na Čvrsnici u parku Blidinje. Požar se i dalje širi.

Načelnik Općine Posušje Ante Begić kazao je kako je najkritičnije stanje na prostoru kod Varićaka i vatra se širi prema Jelinku.

“Vatra se širi prema kućama. Radi se na proširenju protupožarnog puta uz pomoć bagera. Širimo ga na 10 metara i nadamo se kako ćemo uspjeti i obraniti objekte“.

Na terenu je oko 180 ljudi – vatrogasaca, GSS-a i drugih ljudi koji pomažu.

Ujutro 26. srpnja od 5 sati u gašenju požara će sudjelovati dva vatrogasca Profesionalne vatrogasne postrojbe Općine Kiseljak.

Najveći problem je ipak što je požarište na vrlo nepristupačnom terenu i otežava pristup vozilima i vatrogascima.

Kiseljak.info

Procurio dres u kojemu će Hrvatska igrati na Svjetskom prvenstvu?

Hrvatsku nogometnu reprezentaciju krajem godine očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Kataru, a u ponedjeljak je neslužbeno objavljen izgled dresova Vatrenih za prvenstvo.

Footy Headlines, specijalizirani portal za nogometne dresove, objavio je mogući dizajn u kojem bi Vatreni predvođeni Lukom Modrićem trebali istrčati.

Objavili su prvu garnituru, a opet su u prvom planu crveno-bijeli kvadratići.

Sponzor Vatrenih ostao je isti kao i dosadašnjih godina, Nike, a službena potvrda kako će izgledati hrvatski dresovi u Kataru trebala bi doći u rujnu, kada će Vatreni u utakmicama Lige nacija predstaviti nove garniture.

Podsjetimo, Hrvatska će Svjetsko prvenstvo otvoriti protiv Maroka 23. studenog, četiri dana kasnije slijedi dvoboj s Kanadom, a 1. prosinca grupnu fazu zaključit će protiv Belgije.

💣🇭🇷 Nike Croatia 2022 World Cup Home Kit Leaked: https://t.co/2irEBKAOs8

— Footy Headlines (@Footy_Headlines) July 25, 2022

Javna tribina u Viskom „Budi donor-Daruj nadu“

Kulturni centar ALTINDAG ćetvrtak 28.08.2022 u 20 sati

Transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o građanima

Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenta Visoko i gradska uprava Visoko u suradnji sa Donorskom mrežom u BiH i Udruženjem/Udrugom dijaliziranih i transplantiranih bolesnika F BiH a u sklopu Visočkog ljeta, organizira Javnu tribinu pod nazivom :”Budi donor-Daruj nadu” Predavači će govoriti o transplantaciji u BiH, stanju i perspektivi, o ulozi transplant koordinatora u transplantacijskom procesu, pripremi i obradi pacijenta za transplantaciju, radu i planovima Donorske mreže te o važnosti i ulozi donorske kartice.
Svi ste pozvani na ovo životno važno predavanje i dobro nam došli.

Nakon predavanja, svi koji budu željeli moči će potpisati DONORSKU KARTICU!

Svi ste pozvani na ovu edukacijsku tribinu. Vaš dolazak nam je važan jer pravilnim informiranjem građana razbijamo tabue, mitove i nepovjerenje u zdravstveni sustem, te tako doprinosimo većem broju presađenih organa koje uistinu znače i novi život teško bolesnim pacijentima.

Udruženje dijaliziranih i transplantiranih Visoko

Gradska uprava Visoko

Donorska mreža u BiH

Udruženje/udruga dijaliziranih i transplantiranih F BiH

Obilježeno stradavanje hrvatskih branitelja na Pomenu

U organizaciji tomislavgradskih udruga iz Domovinskoga rata i Župe svetog Ilije u Doljanima na Pomenu koji pripada Jablaničkoj općini u nedjelju je misom zadušnicom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena 29. godišnjica stradavanja hrvatskih branitelja tijekom Domovinskog rata na ovom dijelu bojišnice iz sastava ratnih brigada Kralj Tomislav iz Tomislavgrada i Rama iz Prozor-Rame.

Na obilježavanju su bili nazočni predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općina Tomislavgrad i Prozor Rame, brojna rodbina, prijatelji, suborci, ratni zapovjednici, te mnogi drugi iz društvenog i političkog života Tomislavgrada i Rame.

Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Tomislavgrad je 2014. godine postavila spomen-ploču na kojoj su upisana imena hrvatskih branitelja stradalih upravo na ovome mjestu iz sastava tomislavgradske ratne brigade “Kralj Tomislav”, prenosi RTVHB .

Kako bi se odala počast svim hrvatskim braniteljima stradalima na ovome nekadašnjem bojištu, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Tomislavgrad je također postavila ploču na kojoj su upisana imena i preostalih osam hrvatskih branitelja, stradalih na jablaničkome bojištu.

Nakon svečanog dijela upriličeno je misno slavlje koju je predslavio don Drago Ćurković, župnik iz Jablanice uz koncelebraciju svećenika duvanjskog i jablaničkog dekanata.

Plenković se u Mostaru sastao s Čovićem

Susretom s mostarsko-duvanjskim biskupom mons. Petrom Palićem hrvatski premijer Andrej Plenković započeo je danas posjet BiH tijekom kojeg će razgovarati s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, u jeku povećanih napetosti zbog najave nametanja izmjena izbornog zakona.

Plenkovića je biskup Palić dočekao ispred biskupskog Ordinarijata u Mostaru, a nakon toga su razgovarala dva izaslanstva. S biskupom Palićem i drugim svećenicima iz Hercegovine bio je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Plenković na sastanku s Čovićem, za večeras najavljen prosvjed

Nakon toga se Plenković, u čijem je izaslanstvu više ministara i dužnosnika, susreo s Draganom Čovićem u središnjici HDZ-a BiH. Ovaj susret dolazi u vrijeme velikih napetosti u BiH koje su izazvale bošnjačke stranke, razni uglednici i aktivisti, protiveći se odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona kojim bi se spriječila mogućnost preglasavanja Hrvata.

Pri tome su upućivane prijetnje izazivanjem kaosa, nasilja i rata. Za večeras je najavljen i prosvjed ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Dio medija i javnosti u Sarajevu povezuje Schmidtove poteze s lobiranjem iz Zagreba.

Plenković ide i u Čitluk te u Čapljinu

Plenković će tijekom dana posjetiti Čitluk, a u Čapljini će obići obnovljenu tvornicu keksa i vafla Lasta iz Čapljine. Predviđen je i posjet Stocu te Ravnome.

Uz Plenkovića u izaslanstvu su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar branitelja Tomo Medved, mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Kiseljak: Izgubljen novčanik sa dokumentima, vlasnik nudi nagradu

Izgubljen je novčanik sinoć oko 18 sati u Kiseljaku (kod crkve). U novčsniku se nalazio novac i osobni dokumenti, te vlasnik nudi i novčanu nagradu u slučaju povrata novčanika.

Informacije na broj: 063 290 490

Sutra se otvara Pelješki most: Najveći infrastrukturni projekt financiran novcem EU

Pelješki most čije je otvaranje zakazano za sutra, najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU fondova, na tom projektu dugom jedno desetljeće radilo je nekoliko vlada, a očekuje se da će njegove ekonomske koristi biti u najmanju ruku uz bok političkim i općedruštvenim.

Most je dio projekta “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”. Vlada je u veljači 2017. godine usvojila odluku o financiranju toga projekta koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju gradnje mosta i pristupnih cesta koji će obilježiti iduće godine.

Najvažniji geostrateški projekt u Hrvatskoj

Hrvatske ceste izradile su tada prijavu velikog projekta za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada “Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom” popratila riječima da se time jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za period od 2014. do 2030. godine.

Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu u Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.

Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, a budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 milijuna eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

Nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo potvrdu iz EU da je projekt dobro pripremljen te da je prijava uredna, Europska komisija je donijela Odluku o prihvaćanju sufinanciranja projekta u iznosu od 357 milijuna eura.

Objavom natječaja za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta označen je početak najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj financiranog iz fondova Ecropske unije.

Ne zaboravimo ni da su deseci milijuna kuna potrošeni za otkup zemljišta za gradnju mosta i pristupnih cesta od lokalnog stanovništva.

Četiri faze projekta

Hrvatske ceste još su 2016. objavile dokument po kojemu su do 2022. godine predviđene četiri faze projekta koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta, zatim dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže – Prapratno) te tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta – Doli).

Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 milijuna eura od čega je EU sufinancirao 330 milijuna eura ili 78,5 posto.

Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona dužine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Most je dug 2.400 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usaglašen sa ekspertnom grupom BiH 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher krajem studenog 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: “Ovo je moje životno djelo”.

Tri ponude za gradnju, pobjeda Kineza

Na natječaju za gradnju mosta pristigle su tri ponude, a Hrvatske ceste u siječnju 2018. objavljuju kako je za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana Zajednice ponuditelja: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, te rokom završetka radova od 36 mjeseci tj. tri godine.

Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska kompanija.

China Road and Bridge Corporation podružnica je kineske državne kompanije China Communications Construction Company (CCCC). Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sistema odvodnje i drugih civilnih građevina. Kompanija se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih strojeva.

Brojne žalbe

Nakon što je gotovo sve bilo spremno za početak gradnje, počeli su je javljati problemi, a krenulo je sa žalbama na natječaj što uvijek usporava zamišljeni proces.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave naposljetku odbija žalbe Strabaga te zajednice ponuđača talijanske kompanije Astaldija i turske IC Ictas Isaat Sanayija na izbor izvođača radova.

Krajem srpnja 2018. Kinezi su uvedeni u posao i službeno su počeli radovi na Pelješkom mostu nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u Stonu predstavnicima kompanije izvođača predao svu dokumentaciju. Predstavnik kineskog izvođača radova Lu Shengwei obećao je da će projekt biti napravljen na vrijeme i kvalitetno, uz angažiranje lokalnih kompanija kao što uvijek rade u međunarodnim poslovima.

Godinu dana kasnije izbor izvođača radova za pristupne ceste mostu Pelješac ponovo je zaustavljen jer je austrijska tvrtka Strabag podnijela žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave kojom je nastojala osporiti odabir grčke kompanije Avax za izvođača radova dionice ceste Sparagovići – Doli. Austrijancima je bila sporna stručna referenca za jednog građevinskog stručnjaka kojeg je u natječajnoj dokumentaciji navela grčka kompanija.

Strabag se, uz ostalo, svojevremeno žalio i na odabir Avaxa za gradnju dionice Doli – Duboka, a ta je žalba usvojena, nakon čega je odlučeno da taj dio ceste gradi upravo Strabag.

Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, most je 29. srpnja prošle godine potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Simbolički su postavljanje završili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Još nije izgređen spoj na D8

Most je gotov kao i većina pristupnih cesta.

Direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme i u skladu s ugovorom.

Ugovorena vrijednost tih radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za završetak je 13. kolovoza.

Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.

Njemački poslodavci: Imamo kritičan manjak radne snage

Njemački poslovni sektor brzo treba vrlo fleksibilnu useljeničku politiku koja bi ublažila kritičnu nestašicu radne snage ili će se gospodarske aktivnosti znatno smanjiti, rekao je za dpa predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) Rainer Dulger.

“Nedostatak kvalificiranih radnika toliko je prijeteći da ćemo vjerojatno morati prihvatiti gubitak gospodarskog prosperiteta u sljedećih 10 godina”, rekao je Dulger.

“Trebamo najmanje 500.000 novih kvalificiranih radnika godišnje”

Procjenjuje da Njemačka godišnje treba najmanje 500 tisuća novih kvalificiranih radnika kako bi najveće europsko gospodarstvo moglo nastaviti s radom.

Predviđa da bi njemačka radna snaga mogla dosegnuti vrhunac do 2025., ali nakon toga sve više babyboomersa odlazi u mirovinu.

Traže lakše procedure za useljavanje radnika

“Trenutno imamo rekordnih 45 milijuna zaposlenih u njemačkom gospodarstvu. Od toga ćemo u sljedećih 10 godina izgubiti oko pet milijuna koji odlaze u zasluženu mirovinu”, kaže Dulger.

Pravi način koji bi to spriječio po njemu je brza i jednostavna mogućnost useljavanja za radnike s traženim vještinama. Smatra da bi proces trebalo voditi i putem interneta te ukinuti dugo čekanje na vizu.

Predlaže da jedna središnja agencija bude odgovorna za to da se zainteresirani iz cijelog svijeta mogu prijaviti putem interneta te bi ih ta agencija informirala što sve trebaju i koje dokumente moraju predati.

Narančasto upozorenje zbog visokih temperatura u BiH

Za područje cijele Bosne i Hercegovine na snazi je narančasto upozorenje zbog visokih dnevnih temperatura zraka i UV indeksa.

Upozorenje je na snazi od 25. do 26. srpnja od 12 do 17 sati.

U ovom razdoblju očekuju se dnevne temperature zraka od 33 do 39, a na krajnjem jugu koji stupanj i više.

NATO traži rotaciju generala na čelu vojske u BiH

Još početkom ožujka istekao je mandat načelniku Zajedničkog zapovjedništva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine general-pukovniku Senadu Mašoviću te njegovoj dvojici zamjenika general-bojnicima Ivici Jerkiću i Gojku Kneževiću, piše Večernji list BiH.

No iz nepoznatih razloga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još uvijek nije pokrenulo postupak imenovanja novog zapovjedništva, ali i popune generalskoga kora zbog odlaska u beneficiranu mirovinu nekolicine visokih časnika.

Kako se doznaje, mjesecima iz sjedišta NATO-ova stožera u Sarajevu kojemu je odnedavno na čelu brigadna generalica Pamela L. McGaha inzistiraju upravo na promjeni rukovodne strukture Oružanih snaga. S obzirom na to da se na toj poziciji događa rotacija po nacionalnom ključu, sada je na redu da se nakon hrvatskog i bošnjačkog generala Ante Jeleča i Senada Mašovića nađe srpski general.

Rotacija pozicija

Očekuje se da će bošnjačka strana vjerojatno dobiti sadašnju poziciju na kojoj se nalazi hrvatski general-bojnik Ivica Jerkić koji obnaša dužnost zamjenika za operacije, dok je general-bojnik Gojko Knežević zamjenik za resurse. Pojedini od ovih časnika, ali i ukupno 13 generala mora po sili zakona u mirovinu zbog čega se očekuje promaknuće novih časnika Oružanih snaga BiH.

Valja znati kako je Zajednički stožer Oružanih snaga BiH stručno tijelo podčinjeno ministru obrane i u svom sastavu ima operacije s tri uprave i verifikacijskim centrom, resurse s četiri uprave, odjeljenje za potporu, ured za vojnu policiju te Dom Oružanih snaga.

Zajedničkom stožeru podređeni su Operativno zapovjedništvo i Zapovjedništvo za potporu. Istodobno, Operativno zapovjedništvo u svom sastavu ima tri pješačke brigade čije je sjedište u Banjoj Luci, Čapljini i Tuzli koje pak u svom sastavu imaju po tri pješačka bataljuna, jedan artiljerijski bataljun, zatim izviđačku četu, vod vojne policije i vod veze. Brigada taktičke potpore sa sjedištem u Sarajevu u svom sastavu ima bataljun veze, inženjerijski bataljun, vojno-obavještajni bataljun, deminerski bataljun, bataljun vojne policije, oklopni bataljun, četu atomsko-biološko-kemijskog djelovanja i vod veze. Brigada zračnih snaga i protuzračne obrane ima sjedište u Banjoj Luci, a čine je 2 helikopterska skvadrona, bataljun letačke potpore, zatim bataljun protuzračne obrane, bataljun zračnog osmatranja i javljanja te zrakoplovna eskadrila.

Na većini vodećih pozicija nalaze se časnici koji su sudjelovali u ratu i oni mogu konkurirati na vodeće pozicije bez obzira na to je li riječ o Zajedničkom zapovjedništvu OS BiH ili pak sve niže strukturne organizacije u okviru Operativnog zapovjedništva i Zapovjedništva za potporu. Do sada je u značajnoj mjeri upravo ta činjenica značajno opterećivala visoke časnike.

Sedma muslimanska

Posebno se to odnosi na sadašnjeg odlazećeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga BiH. Senad Mašović je, naime, bio bivši pripadnik 7. muslimanske brigade Armije BiH koja je bila poznata po ideološkoj i vjerskoj indoktrinaciji lokalnih Bošnjaka, ali i brutalnim zločinima za koje je odgovarao samo jedan njihov pripadnik. Mašović je bio i jedan od pukovnika pri Vojsci Federacije BiH u čiji je sastav ušla i 7. muslimanska kao “Sedma viteška mehanizirana brigada”.

Bila je to vodeća bošnjačko-muslimanska postrojba u ratu u čijem su sastavu bili brojni mudžahedini uz tadašnje Bošnjake. Mašović je vrlo brzo napredovao u vojnoj karijeri. Kada je stupio na visoke dužnosti nije imao ni visokoškolsko obrazovanje. Bio je i zamjenik načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH. Vojne edukacije pohađao je u Turskoj nakon što mu je Visoko vojno učilište u Zagrebu odbilo zahtjev za školovanje upravo zbog ratnog angažmana u 7. muslimanskoj brigadi. Poznato je da je bivši vojni ataše SAD-a u BiH pukovnik Ayers 2007. od tadašnjeg načelnika Zajedničkog štaba OS BiH generala Sifeta Podžića pismenim putem zatražio da iz OS-a otpusti Mašovića.

Piše: Zoran Krešić

Večernji list BiH

JP “Vodovod i kanalizacija” Kiseljak: Apel za racionalno trošenje vode

Poštovani korisnici , Usljed veliki ljetnih temperatura neminovno je došlo i do izrazitog povećanja potrošnje vode. Kako u ljetnim mjesecima raste potreba za vodom za osnovne životne potrebe, ali nažalost raste i neracionalna potrošnja i rasipanje vode kao i smanjenje kapaciteta izvorišta (kako radi smanjenja padalina u zimskom vremenu tako i smanjenje padalina u ljetnom vremenu). Obzirom na ograničene mogućnosti distributivne mreže pri velikim opterećenjima (potrošnji), u pojedinim područjima u jutarnjim i večernjim satima dolazi do pada pritiska što je dobrim dijelom prouzrokovano i nesavjesnom i neracionalnom potrošnjom (punjenje bazena za kupanje, polijevanje pločnika, zalijevanje bašti i vrtova, itd.). Uzimajući u obzir činjenicu kako je stanje prirodnih izvorišta na niskim kapacitetima, molimo naše potrošače da krajnje ozbiljno shvate trenutnu situaciju po pitanju vodoopskrbe, odnosno neracionalnog korištenja i rasipanja vode. Cilj ove obavijesti je kako bi na vrijeme upoznali naše potrošače sa trenutnim stanjem i da svi zajedno doprinesemo urednoj vodoopskrbi u narednom vremenu.

Molimo cijenjene kupce za razumijevanje!

Pripoćeno je iz JP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Kiseljak

SAD osudio prijetnje nasiljem i ratom zbog Schmidtova ‘poteza’

Najavljeno je održavanje prosvjeda u Sarajevu u režiji osoba bliskih DF-u koje su izvele i piromanski ‘bal’ prije osam godina. Paraobavještajnim podmetanjima na Hrvate se pokušava prebaciti krivnja

Prvi u nizu prosvjeda koje organizira političko i paraobavještajno podzemlje već danas je na rasporedu u Sarajevu kako bi se pokušalo zastrašiti međunarodnu administraciju u donošenju izmjena Izbornoga zakona i Ustava te zadržati status quo, piše Večernji list BiH. Organiziraju ga isti likovi koji su prije osam godina počeli piromanski “bal” širom BiH spalivši desetine objekata te su se, posve čudno, potpuno izvukli od odgovornosti. Sve se očito organizirano događa s obrisima obavještajnoga rada. Profil Valter Tuzlanski na Facebooku, kojemu je administrator Almir Arnaut Beli, pozvao je na svaljivanje bijesa na visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta

Piromani iz 2014. “Švabo (pogrdan naziv) je došao izazvati nove podjele i sukobe u BiH. Bez 100.000 ljudi na prosvjedima, nemamo što očekivati. Prosvjedi ispred OHR-a. Samo građanska BiH dolazi u obzir”, napisao je. I Arnaut je posve izbjegao odgovornost za nasilje 2014. godine. Bio je politički aktivist stranke Sefera Halilovića, a sada je pak na vezi s jednim od dužnosnika Demokratske fronte i iznimno radikalnog Zlatana Begića iz Tuzle. Sve upućuje da ne treba isključiti mogućnost ograničenoga nasilja u cilju zadržavanje sadašnjeg statusa quo. Prijetnje nasiljem ili ratom, koje je kao sredstvo za ostvarenje cilja navela jedna od apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava Azra Zornić, brojni u BiH dočekali su s gnušanjem. Američko veleposlanstvo je na upit Večernjaka o pozivima na nasilje i rat iz redova Željka Komšića, Emira Suljagića te prijetnje smrću na društvenim mrežama upućene visokom predstavniku Christianu Schmidtu oštro osudilo takve pojave. – U odgovornom javnom diskursu nema mjesta jeziku koji promiče netrpeljivost, prijetnje nasiljem ili razgovor o ratu. Najoštrije osuđujemo sve prijetnje smrću i pozivamo na odgovoran dijalog – naveli su iz Ureda za informiranje Veleposlanstva SAD-a u BiH. Unatoč pozivima na smirivanje napetosti, brojne probošnjačke stranke, političari i “intelektualci” pozivali su na još oštriji odgovor. Očekivano je bilo da se, kada se izgube bilo kakvi argumenti protiv odredbi Daytona, Ustava BiH, presuda Ustavnoga suda, poseže za starim udbaškim metodama.

Za Hrvate se lijepi UZP, podjela zemlje, agresija. SDP-ov Nermin Nikšić je čak za Schmidta rekao da bi “okončao agresiju”. Korak dalje otišli su iz pričuvne SDA stranke, također “građanskog” DF-a da OHR uvodi dodatni apartheid čime se nagrađuju “UZP i genocid”. Sastavni dio ovoga propagandno-obavještajnoga rada su i navodi koje je objavio austrijski Der Standard iz pera probošnjačke agitatorice Adelheid Wölfl kako je “nedavno presretnut razgovor prema kojemu bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja trećeg entiteta ako se Izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a”. A u suštini se događa sve suprotno od toga i sve se režira iz sarajevske paraobavještajne kuhinje i podzemlja. Cilj je pod svaku cijenu spriječiti mogućnost donošenja odluke koja bi dovela do normaliziranja odnosa Hrvata i Bošnjaka, nego isključivo ostvarenje bošnjačke dominacije i rušenja daytonskog poretka.

Verbalna priprema

Već je napravljena verbalna priprema za izazivanje nasilja i nereda s uvjeravanjem te javnosti kako im se priprema nepravda. Zbog toga bi sljedećih dana mogle biti na udaru mješovite sredine poput središnje Bosne ili Stoca, Mostara koji je u posljednjih mjesec dana bio meta takvog djelovanja kako bi se pokušalo ocrniti hrvatsku stranu te spriječiti eventualne odluke međunarodne uprave. Stranke HNS-a BiH oštro su osudile prijetnje ratom i nasiljem. Po njima, javna haranga bošnjačkih dužnosnika ima za cilj “očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu” već na sljedećim općim izborima, prenosi abcportal.info .

Budimir: Jako smo zadovoljni mini pripremama u Kiseljaku

Hajdukovi juniori kompletirali su mini pripreme u Kiseljaku gdje su ostvarili dvije pobjede te se vraćaju u Split gdje će odraditi završni dio priprema uoči početka nove sezone.

Trener Hajdukovih juniora Marijan Budimir je izrazio zadovoljstvo održanim mini pripremama u Kiseljaku. Budimir je pohvalio kiseljački teren i hotelski smještaj te se zahvalio domaćinima na gostoprimstvu. Radili su na upoznavanju plana igre kao i novih igrača. Cilj je bio približiti način razmišljanja te kako bi ga igrači prihvatili.

Video možete pogledati na sljedećem linku https://tv.hajduk.hr/mobile

Juniori Hajduka upisali drugu pobjedu u Kiseljaku

Kiseljak: Juniori Hajduka započeli s pripremama za novu sezonu

KIseljak.info

(Video) Najvrjedniji čovjek u BiH radi 20 poslova, on je čudo neviđeno kod ljudi

Jedan od najvrijednijih ljudi u BiH je zasigurno Osman Duraković Bili koji se bavi, vjerovali ili ne, sa preko 20 poslova.

Ističe da samo treba raditi i zarađivati. Posjeduje svoje dvije hladnjače te se bavi otkupom plodova maline, kupine, borovnice, gljiva a pored toga i on se bavi proizvodnjom voća i šumskih plodova.

Također ističe kako radnike plaća dok se znoj ne osuši i da dnevnica radniku ne smije biti ispod 50 KM.

Plenković u ponedjeljak boravi u BiH; sastaje se s Čovićem i biskupom Palićem

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravit će u ponedjeljak, 25. srpnja, u Bosni i Hercegovini gdje će posjetiti Mostar, Čitluk, Čapljinu, Stolac i Ravno te se susresti s predsjednikom HNS-a i HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Plenković će boravak u BiH započeti u 10 sati posjetom Biskupskom ordinarijatu gdje će se sastati s mons. Petrom Palićem, biskupom Mostarsko-duvanjske i upraviteljem Trebinjsko-mrkanjske biskupije, potvrđeno je Feni iz Službe za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade RH.

Potom će se u 11 sati sastati s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem (Dom HDZ-a, Ulica kneza Domagoja bb).

Nakon sastanka predviđene su izjave predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i predsjednika HNS-a BiH Dragana Čovića.

Nakon toga će u 13.40 u Čitluku posjetiti župu Gradnići i obići crkvu sv. Blaža, najstariju župu u Čitluku, a u 14.45 sati planiran je obilazak Edukacijsko-rehabilitacijskog centra Sveti Josip Radnik (Čitluk, Potpolje bb).

U Čapljini će posjetiti tvornicu Lasta (Kneza Domagoja bb), dok će u Stolcu posjetiti osnovnu školu Crnići (Aladinići bb) te obići nekropolu stećaka Radimlja.

Posjet završava u Ravnom.

Uz predsjednika Vlade RH bit će potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Nova cesta već povećala broj gostiju u Neumu

Cesta Stolac – Neum već pokazuje rezultate svoje izgradnje jer Neum bilježi porast posjetitelja, a u hercegovačkom biseru na Jadranu trenutačno najviše boravi domaćih gostiju i dijaspore te onih iz Srbije i Poljske.

U ovih dvadesetak dana nakon otvorenja ceste primijeti se da je promet povećan i da ima veći broj vozila na samoj cesti, a samim time i veći broj dolazaka u Neum. Istina, to su većinom još jednodnevni dolasci, ali efekt i rezultati ceste se već pokazuju, rekao je u razgovoru za Fenu načelnik Neuma Dragan Jurković.

On je još u kampanji najavljivao kako mu je jedan od prioriteta i razvijanje neumskog zaleđa.

Brza cesta će nam to uvelike olakšati. Trenutačno kroz izradu Prostornog plana općine Neum planiramo graditi dvije poslovne zone koje će biti usko povezane uz ovu cestu, a izgradnjom ceste otvorili su se potencijali i ruralnog turizma, izjavio je Jurković, dodavši kako je riječ o industrijskim zonama Dubrava (na petlji kod Babinog dola uz novu cestu) i Cerovica (na petlji Stolac-Neum-Čapljina).

Oko Neuma je posljednjih godina bilo i infrastrukturnih radova, a jedno od najvećih gradilišta je bilo ono Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj te je Jurković dao svoje mišljenje i o tome kako će otvaranje ovog mosta utjecati na Neum.

Otvaranje Pelješkog mosta će nas rasteretiti dnevnog prometa i osigurati nekakav opušteniji odnos te veći dotok gostiju u Neum. Vjerujem da će ići u tome smjeru, ali sačekat ćemo otvorenje mosta i par dana da vidimo kako će se stvari odvijati, ustvrdio je.

Pritom je naglasio kako zadnjih godina aktivno rade na tome da se na graničnim prijelazima prema RH prekategorizira i na prijelaz roba.

Znamo da u Neumu postoji carinska ispostava i time bi iskoristili te kapacitete. Nadam se da će Uprava za neizravno oporezivanje BiH i Hrvatska naći zajednički interes da bar jedan od ta dva prijelaza bude za prijelaz roba i putnika, navodi Jurković.

Svečano otvorena magistralna cesta M17.3 Neum – Stolac

Po njegovim riječima, turistička sezona u Neumu je zadovoljavajuća, a u odnosu na rekordnu 2019. godinu dostignuta je brojka od 90 posto te godine.

Sezona je trenutačno na 85 do 95 posto popunjenosti naših kapaciteta i očekujemo ovih dana da će kapaciteti biti maksimalno popunjeni te da ćemo idućih četrdesetak dana nastaviti s maksimalnom popunjenošću, ističe načelnik jedinog hercegovačkog grada na moru.

U Neumu su najbrojniji domaći gosti i oni iz dijaspore, a iza njih su po brojnosti gosti iz Srbije, Poljske, Njemačke, Austrije i Francuske.

No i tamo je jedan od glavnih problema nedostatak radne snage.

Kao i svugdje, i u BiH i u susjedstvu, problem je pronalazak kvalitetne radne snage. Svi se bore, pa tako i mi u Neumu. U svakoga je manjak radnika, u nekoga veći, u nekoga manji, naglašava Jurković.

Osvrnuo se i na pokretanje općinske turističke zajednice za koju Općina već priprema potrebne pravne akte.

Na zadnjoj sjednici OV usvojili smo odluku o pokretanju općinske turističke zajednice. Ona je postojala i 2003. godine, da bi federalnim zakonom, kojega je Ustavni sud poništio, stala s radom. Pokrenuli smo aktivnosti koje će dovesti do ponovnog uspostavljanja, pripremamo statut, poslovnik i ostale akte te ćemo uskoro imati formiranu turističku zajednicu, kazao je on.

Neum bi uskoro mogao osjetiti veću korist od turizma jer će veći “dio financijskog kolača” ostati u ovoj općini na jugu BiH.

Dugo godina smo imali problem da dio od boravišnih pristojbi nije ostajao u Neumu, u biti vraćao bi se veoma mali postotak. Sada se to promijenilo, a naše projekcije su da će novac koji bi mogao ostati u Neumu uvelike pridonijeti gradu i na marketinškom i na infrastrukturnom planu, zaključio je neumski načelnik u razgovoru za Fenu.

Izvor

Što se mijenja u Njemačkoj i za bh. radnike od 1. kolovoza?

Niz je slučajeva kada bi ovdašnji ljudi došli u Njemačku, našli prvi posao, a onda ostali bez plaće ili nekih drugih primanja koja im po zakonu pripadaju. Stanovnik mjesta pored Stuttgarta, a rodom iz zapadne Hercegovine, koji je želio ostati anoniman, kaže nam da je teško pronaći čovjeka da se bar jednom nije opekao, piše Večernji list BiH.

Nova pravila

– Rijetki su koji dolaze, a da im je sve riješeno i dogovoreno pa se redovito događaju neke prevare, odnosno nepoštivanja onoga što je dogovoreno. I zanimljivo je da su među onima koji tako rade ljudi s Balkana. Čujem o puno slučajeva da je Hrvat izvarao Hrvata, Bošnjak Bošnjaka, Srbin Srbina i, međusobno, naravno. A ima i slučajeva kada te kombinacije postanu najbolji prijatelji. Drukčiji je ovdje mentalitet, svima je cilj zaraditi, a nekima i prevariti i dodatno zaraditi. Ali sada bi se to trebalo promijeniti – priča nam sugovornik. Naime, od 1. kolovoza u Njemačkoj trebala bi na snagu stupiti nova pravila koja se pripremaju već dvije godine. – Bit će transparentnije zapošljavanje. Poslodavci će sve uvjete rada morati pismeno formulirati, potpisati i predati zaposleniku, a neće mu kao što su neki dosad činili, pričati da sve uplaćuju, a onda se ispostavi da većina obveza nije izmirena. Radnik će uvijek biti upoznat sa svojim stanjem – ističe naš sugovornik.

Kamatne stope mogle bi još rasti do kraja godine, medijalna plaća u BiH oko 750 KM

Recesija u Europskoj uniji usporila bi bh. ekonomiju i negativno utjecala na životni standard građana, kazao je Feni ekonomski analitičar Admir Čavalić komentirajući nedavnu izjavu šefice MMF-a Kristaline Georgieve o mogućoj recesiji u Europi.

Smatra kako bi kamatne stope mogle još rasti do kraja godine kako bi se smanjila inflacija, naglasivši pritom da kod uspoređivanja plaća i cijena treba pratiti indeks potrošačkih cijena koji evidentira inflaciju kao i medijanu plaću koja u BiH iznosi oko 750 maraka.

Bosanskohercegovačka ekonomija izravn ovisi od ekonomskih prilika u zemljama članicama EU-a. Oko 80 posto naših vanjskotrgovinskih aktivnosti vezano je za Uniju i općenito postoji trend konvergencije domaće i EU ekonomije. To znači da bez obzira na to što radili, kao mala ekonomija, imamo osiguran rast od 2 do 3 posto godišnje samo na bazi izuzetnog rasta u Uniji – rekao je Čavalić.

S druge strane, navodi dalje, recesija u EU ili druga negativna ekonomska kretanja podrazumijevaju usporavanje bosanskohercegovačke ekonomije, konkretno izostanak investicija, pad zaposlenosti, stagnaciju plaća, ali i indirektno manji socijalni potencijal naše dijaspore, što svakako ima negativan utjecaj na životni standard građana Bosne i Hercegovine.

Upitan što vlast treba učiniti kako bi smanjila visoku inflaciju koja dodatno snižava životni standard, posebice najranjivijih odgovorio je kako entiteti mogu smanjiti fiskalno opterećenje rada, posebno FBiH, dok županije mogu ukidati određene parafiskalne namete, što pojedini već rade.

Istovremeno, općine i gradovi također mogu raditi na smanjivanju opterećenja, barem privremeno.

Drži da pored fiskalne politike, moramo imati i neke inovacije kod socijalne politike te unaprijediti vanjskotrgovinsku politiku, a kako bi se olakšao izvoz, ali i uvoz.

Bitno je prije svega navesti da ne možemo koristiti instrumente monetarne politike, što je dugoročno dobro jer to garantira stabilnost konvertibilne marke. Dakle, ostaju nam instrumenti fiskalne politike, još konkretnije fiskalna rasterećenja i upravu tu leži politička odgovornost. Svaka razina vlasti može raditi na rasterećenju građanstva i privrede, od lokalne preko županijske i entitetske pa sve do državne razine vlasti – ističe Čavalić.

Nadodaje kako odgovornost raste s višim razinom, a smatra da je najbolji prijedlog bio onaj u vezi privremenog ukidanja akciza na naftu i naftne derivate.

Na taj bi se način, kaže, rasteretilo gospodarstvo, kao i građanstvo.

Govoreći o rastu kamatnih stopa i rata kredita, ocjenjuje kako se može očekivati dodatni rast kamatnih stopa do kraja godine, što će vjerojatno voditi padu inflacije.

Po njemu, korisnici kredita, posebno oni s promjenjivom kamatnom stopom u BiH, po tom osnovu ne bi trebali imati većih problema jer bi uštedjeli zbog manjih inflatornih efekata.

Ono što je potrebno razumjeti jeste da je rast kamatnih stopa jedna ciljana mjera u svrhu borbe protiv inflacija. Dakle, to nije direktna posljedica ove krize i ne treba je tako promatrati. Nadamo se da će rast kamatnih stopa ‘usporiti’ gospodarstvo, rast plaća prije svega (na globalnoj razini), odnosno konkretnije rast inflacije – naglašava Čavalić.

Podsjetio je i kako je Bosna i Hercegovina shodno određenim analizama druga najsiromašnija zemlja Europe.

To znači da građani Bosne i Hercegovine imaju nizak životni standard i da se još uvijek bave s egzistencijalnim potrebama, što i jeste odlika naše tranzicije – kaže.

Ono što nas treba da brine, dodaje, jeste izostanak ekonomskog rasta i mogućnosti viših stopa rasta kako bi se okončala tranzicija domaće ekonomije.

Osvrnuvši se i na prognozu da bi se zbog rasta cijena u ekstremnom siromaštvu moglo naći dodatnih 71 milijun ljudi u svijetu, kazao je kako je po pitanju ekstremnog siromaštva, socijalna podrška u državi relativno sveobuhvatna.

Istina, ne koordinirana na optimalan način, ali svejedno je dovoljno rasprostranjena da dosegne one u stanju maksimalnih potreba – ocjenjuje Čavalić.

Govoreći o porastu cijena, a time i uspoređujući potrošačku korpu s plaćama, ustvrdio je kako većina građana u BiH ima ogromne poteškoće s ispunjavanjem osnovnih egzistencijalnih potreba, posebno neke kategorije poput umirovljenika, nezaposlenih i slično.

Životni standard je posebno pao jer većina raspoloživog dohotka u manje razvijenim zemljama poput naše se troši na prehrambene proizvode i komunalije, manje na ostalo. Upravo su cijene prehrambenih proizvoda više za nekih 20 posto u komparaciji s prošlom godinom i to je najveći problem – naglašava Čavalić.

Preporučuje da se maksimalno štedi i da se koriste svi raspoloživi načini za čuvanje vrijednosti novca.

Potom napominje kako potrošačku korpu treba razmatrati s oprezom jer je ne izdaju, kako kaže, službene statističke institucije, već sindikati.

Osnovni cilj sindikata u našoj zemlji je unaprjeđenje stanja radnika u javnom sektoru tako da se nekada potrošačka korpa namjerno precjenjuje kako bi se stekli uvjeti za traženje viših plaća u javnom sektoru. Ono što treba pratiti jeste indeks potrošačkih cijena, koji nesumnjivo, s blagim kašnjenjem, evidentira inflaciju, kao i medijanu plaću, a ne prosječnu. Medijalna dijeli populaciju zaposlenih na dva dijela, i ona je oko 750 maraka – zaključuje politički analitičar Admir Čavalić.

Juniori Hajduka upisali drugu pobjedu u Kiseljaku

Pripreme: Slavija (seniori) – Hajduk (juniori) 0:2

Juniori Hajduka trenutno se pripremaju u Kiseljaku. Nakon pobjede od 4:0 nad NK Kiseljakom, Bijeli su jučer 23. srpnja u popodnevnim satima odigrali drugu pripremnu utakmicu te s 2:0 pobijedili seniore Slavije Sarajevo.

Igrači Marijana Budimira mogli su do vodstva već u drugoj minuti kada je Šimun Hrgović ubacio u peterac protivničke ekipe, ali vratar Slavije odlično reagira.

U 11. minuti Hrgović ponovno prijeti, snažno puca, ali lopta odlazi iznad gola. Dvije minute kasnije, Roko Brajković je u prilici, ali njegov udarac završava u bloku Slavijine obrambene linije.

Igrači iz Sarajeva dva su puta ozbiljnije zaprijetili u prvom poluvremenu, ali je siguran bio David Fesyuk.

Drugo poluvrijeme zasigurno je bilo zanimljivije za gledatelje na terenu i one koji su utakmicu pratili putem HDTV-a. Bijeli prvo prijete u 48. minuti, uzvraća Slavija preko Luke Asentića u 53. minuti te nakon slobodnog udarca i kornera u 58. minuti, ali se rezultat ne mijenja zbog odličnih obrana Borne Buljana koji je ušao u drugom poluvremenu.

U 74. minuti Krešimir Nazor odlično ulazi u šesnaesterac protivničke ekipe, pronalazi Nina Duića koji loptu lijepo plasira u donji lijevi kut i dovodi Bijele u vodstvo. Nešto kasnije Nazor uz asistenciju upisuje i pogodak. U 88. minuti Vjeko Šemiga šalje odličnu loptu u prostor za Nazora koji postavlja konačnih 2:0 i pobjedu Hajduka.

Stadion: NK Kiselljak
Sudac: Antonio Tomić
Strijelci: 0:1 Duić (74), 0:2 Nazor (88)
Hajduk: Fesyuk, Hrvojević, Jurić-Petrašilo, Vušković, Hrgović, Capan, Sigur, Brajković, Vrcić, Antunović, Jemo.
Još su igrali: Buljan, D. Hrgović, Zubanović, Čulina, Pavić, Elezović, Klarić-Kukuz, Ćalušić, Begonja, Šemiga, Prusina, Nazor i Duić.

Foto: Tijana Jelena Lovrić

Održana tradicionalna misa na Vrankamenu kod Fojnice

U subotu 23. srpnja održano je misno slavlje na Vrankamenu kod Fojnice.

Vrankamen je katoličko hodočasničko mjesto u Bosni. Nalazi se na na planini Vranici iznad Fojnice. Na njemu svake prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga organiziraju malo hodočašće.

Ovdje održavaju tzv. čobansku misu. Tradicija održavanja te mise traje stoljećima. Datira skoro od samog osnutka fojničkog samostana. U davna vremena svećenici su na konjima jednom godišnje išli ovamo i donosili čobanima duhovnu okrjepu. Tradicija je prekinuta samo tijekom nekoliko godina u Domovinskom ratu i od 1973. godine. Tada se ovsmo zaprežnim kolima uputio obdašnji partijski moćnik Nikola Kovačević.

Verbalnu prepirku s naguravanjem dvojice vjernika iskoristio i zabranio bilo kakvo okupljanje na Vrankamenu. Gvardijan fra Nikica Miličević obnovio je tradiciju 1991. godine kojeg su ubili pripadnici Armije RBiH. Danas nema više čobana, stada ovaca ni tornjaka. Premda je nestala populacija kojoj je misa bila namijenjena, mise se održavaju kao romantični spomen na davna vremena.

Danas hodočašće ovom kraju osim što privlači mnoštvo vjernika, Božja izdašnost i velikodušnost ovih predjela zadivljuje mnoštvo planinara, zaljubljenika u prirodu, radoznalaca koji u velikom broju dolaze i nikad ne ostaju razočarani. Do Vrankamena je najlakše doći da se do Brusnice dođe automobilom. Od tamo se pješači sat i pol do Vrankamena.

Leo Tomičić

Kiseljak.info

U većem dijelu BiH sutra umjereno oblačno i sunčano

U Bosni i Hercegovini danas je bilo sunčano i vruće.

Temperature zraka u 14 sati: Bjelašnica 22, Ivan-sedlo 32, Neum 33, Livno 35, Bugojno i Široki Brijeg 36, Sanski Most, Sarajevo i Tuzla 37, Gradačac i Zenica 38, Grude 39, Bihać 40, Mostar 41 stupanj.

Sutra nešto više oblačnosti na sjeverozapadu Bosne, a u ostalim dijelovima malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Tijekom dana, povećanjem oblačnosti, u Bosni sa kišom ili kratkotrajnim pljuskovima. Lokalno je moguća i pojava tuče. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od 17 do 22, na jugu zemlje do 25, najviše dnevne temperature od 29 do 35, na jugu do 38 stupnjeva.

U Sarajevu malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Tijekom dana, razvojem oblačnosti moguć je i kratkotrajni pljusak. Jutarnja temperatura oko 18, a najviša dnevna oko 34 stupnja.

KOMŠIĆ: Stranci hoće da se usvoje antiislamski zakoni, na muslimane gledaju kao na Židove

-Bojim se da ovdje glavni problem, gdje je zapravo motiv stranaca za sve što rade sebi i BiH i pritisak da se donesu potpuno antieuropski zakoni, zaista duboko prije svega antiislamski. Jer izgleda da mnogi na ovom kontinentu u današnjim europskim muslimanima gledaju nove Židove. A poblem su posebno Bošnjaci koji čak imaju svoju državu jer kako drugačije protumačit sve što radite?! Ima tu otvorenog fašizma poput Orbana koji govori o kršćanskoj Europi, stidljivog koji nam se pokušava nametnuti kroz instituciju OHR-a, do vulgarnog fašizma Zorana Milanovića”, izjavio je protustavni i protuhrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić za sarajevsku redakciju N1 televizije.

Komšić je to kazao osvrćući se na najave kako će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti odluku o izmjenama Izbornog zakona, kojima će, bar djelomično, biti provedena presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Ljubić i, bar djelomično onemogućeno da jedan narod drugome bira predstavnike u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Zadro: Kiša je jedini spas za Čvrsnicu

Unatoč dolasku kanadera iz Hrvatske i djelovanju helikoptera ogroman šumski požar potpomognut vjetrom na planini Čvrsnici poprima sve više katastrofalne razmjere.

Jedini spas da se ovo zaustavi je u kiši.

Neke šanse za lokalne grmljavinske pljuskove postojale bi u nedjelju i ponedjeljak na jugozapadu, dijelu srednje i istočne Bosne, a moguće ponegdje i u gorskim dijelovima sjeverozapadne i zapadne Hercegovine.

Držimo svi fige da ti lokalni pljuskovi upravo lokalno pogode i požarom zahvaćeno područje, u protivnom ako zaobiđu, prijetila bi ekološka katastrofa nesagledivih razmjera, napisao je na svojoj Facebook stranici mostarski meteorolog Zoran Zadro te dodao:

Ovo sigurno ljudski resursi neće zaustaviti. Majka priroda sama je kreirala ovaj šumski požar, ona će ga i zaustaviti!

Busovača: Poslodavac brutalno pretukao maloljetnog radnika u kafiću

Na adresu portala Radiosarajevo.ba stigao je mail sa fotografijama i navodima o premlaćivanju maloljetne osobe u jednom kafiću u Busovači.

Navodno, mladića je pretukla osoba inicijala F.B. (identitet poznat redakciji portala radiosarajevo.ba).

“Svi kriju i šute u gradu. Vlasnik prebio maloljetnika”, naveo je izvor portala.

Tragom te informacije portal radiosarajevo.ba je kontaktirao MUP KSB-a iz kojeg su, nažalost, dobili potvrdu ovih navode.

Naime, dana 18. srpnja ove godine oko 02,15 sati u PS Busovača je prijavljeno kako je u ugostiteljskom objektu koji se nalazi u ulici Branitelja Domovine u općini Busovača, osoba F.B. rođena 1968. godine fizički napala maloljetnika koji je bio zaposlen u ovom objektu.

“Odmah po zaprimanju prijave na mjesto događaja zaputili su se službenici policije koji su u suradnji sa nadležnim Kantonalnim tužiteljstvom pristupili poduzimanju mjera i radnji iz svoje nadležnosti”, dodaju iz MUP-a.

U tijeku je velika istraga ovog slučaja.

Hrvati među najbrojnijim radnim migrantima u Njemačkoj

Državljani Republike Hrvatske koji borave u Njemačkoj četvrta su po brojnosti skupina useljenika iz Europske unije koja je doselila isključivo radi novog radnog mjesta, pokazuje ovogodišnji popis stanovništva što ga je objavio Državni statistički zavod u Wiesbadenu.

Tijekom popisa stanovništva 131.000 ispitanih stanovnika Njemačke hrvatskog državljanstva navelo je da je u Njemačku doselilo isključivo radi zaposlenja, priopćio je Državni zavod za statistiku na upit Hine.

Hrvatska je tako na četvrtom mjestu po broju radnih migranta iz nekih od zemalja Europske unije.

Na prvom mjestu je Poljska s 380.000, a slijede je Rumunjska s 271 te Italija s 208 tisuća radnih migranata.

Kako je pojašnjeno, u tu statistiku ne ulaze osobe koje su u Njemačku uselile s nekom drugom svrhom, poput spajanja obitelji ili studiranja, a zatim su ondje pronašle i zaposlenje.

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 osoba s hrvatskim državljanstvom.

Godinu dana prije taj broj je iznosio 426.845.

U 2013. godini kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, broj stanovnika Njemačke s hrvatskom putovnicom bio je 240.543, dakle gotovo upola manji.

Od zemalja izvan Europske unije, zemlje bivše Jugoslavije također su pri vrhu po broju građana koji su u Njemačku doselili radi zaposlenja, javila je Hina.

Tragedija u BiH: Zapalio kuću pa se raznio bombom

U prijedorskom naselju Vrbice sinoć u 22:55 sati N.Đ je prvo zapalio kuću, a zatim je izvršio samoubojstvo aktiviranjem bombe.

Ovo je potvrđeno iz prijedorske policije. Kako je rečeno, sinoć su na terenu bili pripadnici policije, Hitna pomoć i vatrogasci, a očevid je nastavljen jutros.

SAD osudio prijetnje nasiljem i ratom zbog Schmidtova ‘poteza’

Piromani iz 2014.

“Švabo (pogrdan naziv) je došao izazvati nove podjele i sukobe u BiH. Bez 100.000 ljudi na prosvjedima, nemamo što očekivati. Prosvjedi ispred OHR-a. Samo građanska BiH dolazi u obzir”, napisao je. I Arnaut je posve izbjegao odgovornost za nasilje 2014. godine. Bio je politički aktivist stranke Sefera Halilovića, a sada je pak na vezi s jednim od dužnosnika Demokratske fronte i iznimno radikalnog Zlatana Begića iz Tuzle. Sve upućuje da ne treba isključiti mogućnost ograničenoga nasilja u cilju zadržavanje sadašnjeg statusa quo. Prijetnje nasiljem ili ratom, koje je kao sredstvo za ostvarenje cilja navela jedna od apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava Azra Zornić, brojni u BiH dočekali su s gnušanjem. Američko veleposlanstvo je na upit Večernjaka o pozivima na nasilje i rat iz redova Željka Komšića, Emira Suljagića te prijetnje smrću na društvenim mrežama upućene visokom predstavniku Christianu Schmidtu oštro osudilo takve pojave. – U odgovornom javnom diskursu nema mjesta jeziku koji promiče netrpeljivost, prijetnje nasiljem ili razgovor o ratu. Najoštrije osuđujemo sve prijetnje smrću i pozivamo na odgovoran dijalog – naveli su iz Ureda za informiranje Veleposlanstva SAD-a u BiH. Unatoč pozivima na smirivanje napetosti, brojne probošnjačke stranke, političari i “intelektualci” pozivali su na još oštriji odgovor. Očekivano je bilo da se, kada se izgube bilo kakvi argumenti protiv odredbi Daytona, Ustava BiH, presuda Ustavnoga suda, poseže za starim udbaškim metodama. Za Hrvate se lijepi UZP, podjela zemlje, agresija. SDP-ov Nermin Nikšić je čak za Schmidta rekao da bi “okončao agresiju”. Korak dalje otišli su iz pričuvne SDA stranke, također “građanskog” DF-a da OHR uvodi dodatni apartheid čime se nagrađuju “UZP i genocid”. Sastavni dio ovoga propagandno-obavještajnoga rada su i navodi koje je objavio austrijski Der Standard iz pera probošnjačke agitatorice Adelheid Wölfl kako je “nedavno presretnut razgovor prema kojemu bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja trećeg entiteta ako se Izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a”. A u suštini se događa sve suprotno od toga i sve se režira iz sarajevske paraobavještajne kuhinje i podzemlja. Cilj je pod svaku cijenu spriječiti mogućnost donošenja odluke koja bi dovela do normaliziranja odnosa Hrvata i Bošnjaka, nego isključivo ostvarenje bošnjačke dominacije i rušenja daytonskog poretka.

Verbalna priprema

Piše: Zoran Krešić

Večernji list

Načelnik općine Kiseljak posjetio općinu Rakovski u Bugarskoj

U petak 22. srpnja načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak posjetio je općinu Rakovski (Republika Bugarska).

Sa načelnikom navedene općine Plamenom Gudzarevom razgovarao je o mogućnostima suradnje u oblasti kulture, športa i gospodarstva. Također, posjetili su radnu zonu u Rakovskom i razmjenili iskustva kada su u pitanju radne zone. Ovom prigodom, također, obići će znamenitosti Rakovskog.

Na radnom sastanku dogovoren je posjet općini Kiseljak u rujnu mjesecu.

Rakovski se nalazi na jugu Bugarske, u povijesnoj regiji Trakija. Nalazi se u provinciji Plovdiv. U Rakovskom živi 25.647 stanovnika.

Inače, Veleposlanstvo Bugarske je proteklih godina pomagalo projekte na području općine Kiseljak, to su izgradnja dječjih igrališta i projekt dogradnje Centra za edukaciju i rehabilitaciju, ova se suradnja nastavlja i u narednom razdoblju.

Kiseljak.info

(Video) Najbrža i najbolja zarada, posadio sam 700 stabljika i očekujem ekstra profit

Mirsad Palačkić se bavi plasteničkom proizvodnjom već dugi niz godina, a ove godine isključivo sadi rajčicu nakon što je uz rajčicu sadio i paprike kao i krastavce te jagode. Skontao je da je najisplativije saditi rajčicu te je odlučio uložiti sav plastenički prostor u ovo traženo povrće. Ove godine očekuje iz svojih plastenika 5 tona rajčice što iznosi oko 10.000 KM ako cijena bude 2 KM po kg.

DODIK: Bilo bi najbolje da Hrvati imaju Herceg Bosnu, tamo već funkcioniraju njihove službe

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik govorio je jučer o pokušaju vraćanja nadležnosti na entitetski nivo te ponudio svoje viđenje kako bi se teritorij države trebao podijeliti između tri etničke grupe u BiH.

Dodik smatra da bez obzira na presude Ustavnog suda ili odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, manji bh. entitet Republika Srpska nastavlja “svojim putem”.

“Svjesno znamo kako se trebamo ponašati, mi ćemo razvijati svoja prava, ne može to ništa ni ovaj lažljivi Schmidt, piši što god hoćeš, mi ćemo raditi svoj posao”, komentirao je Dodik.

Naglašava da je sve što Schmidt radi “kriminalan posao” iako to smatra načinom spašavanja BiH.

“Smatram i da bi muslimanima bilo bolje da imaju tamo svoju državicu, državu što oni perspektivno zovu Bosna, a da ona Herceg Bosna bude na prostoru gdje i sada funkcioniraju njihove službe Elektroprivreda HZHB do Pošte Herceg Bosne, to bi trebalo biti nešto o čemu će Hrvati odlučivati. I da bi mi s čistim računima bolje surađivali nego što surađujemo ovako”, mišljenja je Dodik, prenosi Klix.

Kazao je član državnog Predsjedništva da se trenutno BiH pokušava održati djelovanjem stranaca koji stvaraju institucije bez autoriteta.

“I oni samo služe da bi nekoga zaustavljali, kao što nas sad zaustavljaju za izgradnju HE Buk Bijele, aerodroma u Trebinju, za izgradnju plinovoda. Čitav svijet se bori za energetske izvore, a nema ne daju da to realiziramo, samo zato da bi u Sarajevu, tom prokletom gradu za Srbe dobili dozvole da se ispod Drine samo prođe 100, 200 metara”, kazao je Dodik.

Stotine uposlenika napušta državnu službu

Među 484.000 građana koji su, prema podacima Unije za održivi povratak, od 2013. do kraja prošle godine napustili BiH nalaze se i stotine državnih službenika, policajaca, vojnika, pa čak i sudaca i tužitelja. Odlazak se odvija i u drugom pravcu, jer zbog lošeg materijalnog položaja u državnim mnogi prelaze u entitetske institucije, čime se odvija tiho kadrovsko urušavanje BiH.

Prema podacima iz Granične policije (GP) BiH, samo u prošloj godini rješenja o prestanku radnog odnosa uručena su za 66 službenika, među kojima je i dio onih koji su nezadovoljni uvjetima rada i plaćom zaleđenom na razini od prije 13 godina.

-Prema važećoj sistematizaciji, nedostaje nam 468 policijskih službenika za obavljanje aktivnosti u nadzoru državne granice. GPBiH posljednjih godina djeluje u izuzetno složenim uvjetima apsolutne potkapacitiranosti u pogledu nedostatka kadrova i materijalno-tehničkih sredstava – kazala je Franka Vican, glasnogovornica GPBiH za Avaz.

Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) od 2019. do danas napustilo je 28 osoba – 17 policijskih, šest državnih službenika i pet uposlenika. U istom vremenu iz Tužiteljstva BiH je otišlo sedam, a iz Suda BiH devet uposlenika. Na osobni zahtjev, radni odnos u VSTV-u u posljednje četiri godine prekinut je za 34 uposlenika.

-Nisu u pitanju više ekonomski razlozi, već ukupna situacija u BiH, od sigurnosne do političke. Stalno dovođenje u pitanje opstanka države, pa i ovi posljednji pokušaji prijenosa nadležnosti – kaže za Avaz Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

Stotine uposlenika državnih institucija u proteklih pet godina napuštaju posao, ali službene podatke Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika ne može dobiti jer ih ministarstva ignoriraju. Predsjednik Sindikata Salih Karčić ukazuje i na trend odlaska kadrova iz državnih u entitetske institucije, županije ili općine, jer su plaće više za 25 do 35 posto.

Nakon odluke Vlade FBiH Udruženje poslodavaca FBiH najavljuje isplatu pomoći radnicima

Udruženje poslodavaca Federacije BiH navodi kako su Izmjene Pravilnika o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak koje je uradilo Ministarstvo financija FBiH izravna posljedica njihove intervencije, jer su analizom Uredbe o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je donijela Vlada FBiH ustanovili da i pored toga što je u njoj navedeno da se ta pomoć ne smatra plaćom u smislu Zakona o radu, da se ipak na iznos pomoći moraju uplatiti porezi i doprinosi.

Iz Udruženja su Feni kazali kako bi to bio porezno nepriznati rashod, što bi za posljedicu imalo da se na taj iznos plati 10 posto poreza na dohodak te da su takvo njihovo mišljenje potvrdili i u Poreznoj upravi Federacije BiH, kao i eksperti koji se bave porezima i doprinosima.

– Drago nam je da je Federalno ministarstvo financija prihvatilo našu sugestiju, a ona je opet motivirana našom željom da što veći broj radnika bude obuhvaćen ovom pomoći, tako da iznos pomoći koji će radnici primiti bude veći. Kao što se zna u Uredbi Vlade FBiH radi se o preporuci, a ne o obvezi poslodavaca da isplate jednokratnu pomoć tako da će sada najveći broj poslodavaca moći isplatiti pomoć radnicima, a pogotovo zato što će se pomoć moći isplatiti u više obroka – navode iz Udruženje poslodavaca FBiH.

Također ističu kako im je žao što nisu bili u prilici da Vladi Federacije BiH prezentiraju svoja dva prijedloga koji bi na bolji način regulirali to pitanje, ali i da će se ovako potruditi da radnici njihovih kompanija dobiju pomoć u što je moguće većem iznosu.

BIH U CRVENOM! EKSTREMNO VRUĆE DANAS, SUTRA, PREKSUTRA…

Danas je za veći dio BiH upaljen crveni meteoalarm meteoalarm, a dnevne temperature rasti će preko 40 Celzijevih stupnjeva. “Poduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature.

Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela.

Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama”, stoji u upozorenjima…

Ministar Matić postigao dogovor i sa sindikatom liječnika i stomatologa, definitivno nema štrajka u zdravstvenom sektoru

Kako je ranije javljeno ministar zdravstva i socijalne politike Županije Središnja Bosna Anto Matić potpisao je kolektivni sporazum sa nezavisnim strukovnim sindikatom ŽSB te je preostalo postići dogovor sa drugim sindikatom, onim koji okuplja liječnike i stomatologe te koji je najavio štrajk za 27. 7. 2022.

Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja postizanja dogovora na današnjim pregovorima postignut je visok stupanj međusobnog razumijevanja te korisnici zdravstvenih usluga mogu biti zadovoljni jer štrajka definitivno neće biti.

Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologa Županije Središnja Bosna danas je pristao na iste uvjete kao i ranije nezavisni strukovni sindikat. Tim Sporazumom je predviđeno povećanje satnice za zdravstvene djelatnike koja će biti uvećana s 2,40 KM na 2,60 KM te će se povećati i koeficijent za 0,1 i to za sve kategorije uposlene u zdravstvenom sektoru. U prijevodu znači kako će svi zaposleni u zdravstvu dobiti uvećane plaće za 10% do 16%, ovisno o radnom mjestu. Važno je posebno istaknuti kako je ove godine izdvojeno gotovo tri puta više novca za povećanje plaća u zdravstvu nego je to urađeno prošle godine.

Ovi uvjeti su prihvaćeni zaključno s 30. 6. 2023. te će se tome razdoblju pokušati iznaći dodatne mogućnosti za poboljšanje statusa zaposlenih u zdravstvu, zaključeno je na današnjim pregovorima, javlja ŽO HDZ BiH ŽSB.

Potpisani ugovori: Iz Federacije BiH 1.370.596,57 KM za razne projekte u Županiji Središnja Bosna

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić boravili su danas, 21. srpnja, u Županiji Središnja Bosna, točnije u Vitezu, gdje su se susreli s načelnicima općina, predstavnicima županijskih ministarstava i vjerskih institucija povodom potpisivanja ugovora kojima su osigurana sredstva za poboljšanje energetske učinkovitosti javnih objekata, sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta, te za zaštitu nacionalnih spomenika na području Županije Središnje Bosna.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora za 18 projekata iznosi 1.370.596,57 KM, a sredstva su osigurana iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, sukladno Odluci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava.

Ministar Martić izrazio je zadovoljstvo zbog čak 18 potpisanih ugovora koji su rezultat uredno, pravovremeno i kvalitetno poslanih aplikacija iz Županije Središnja Bosna na Javni poziv Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Time su ispunjeni svi formalno – pravni uvjeti i, samim time, osigurana financijska sredstva. Ministar je izrazio spremnost podržati sadašnje i buduće projekte iz ove Županije, a posebice omogućiti realizaciju projekata s ciljem poboljšanja uvjeta života i rada svih žitelja.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara izrazio je očekivanje da će implementacija ovih projekata sanirati i poboljšati postojeće stanje, te biti poticaj za još ovakvih i sličnih projekata s razine Federacije BiH na području Županije Središnja Bosna.

Od ovih sredstava sufinancirat će se sanacije ulica i putova u općinama: Gornji Vakuf-Uskoplje, Kiseljak i Fojnica, zatim utopljavanje više javnih objekata (vrtić, domovi kulture, vatrogasni dom, muzej) u Travniku, Novom Travniku, Kreševu, Vitezu i Busovači.

Konkretno, sredstva su dodijeljena i za sljedeće projekte: sanacija franjevačke knjižnice i arhiva u samostanu Sv. Katarine u Kreševu, izrada i ugradnja vitraja u crkvi Sv. Ante Padovanskog u Busovači, zaštita zgrade Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“ Travnik; konzervatorsko – restauratorski radovi u Hramu Uspenju Presvete Bogorodice u Travniku kao i za projekt poboljšanja energetske efikasnosti sanacijom podnih površina u Hrvatskoj bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ Nova Bila.

Na temelju Javnog poziva „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja utvrdilo je konačnu listu korisnika sredstava, prema kojoj su na razini Županije Središnja Bosna sredstva dodijeljena za sljedeće projekte:

– Općina Gornji Vakuf – Uskoplje – Sanacija Napretkove ulice – 100.000 KM,

– Općina Kiseljak – Rekonstrukcija lokalnog puta naselja Lug – 144.971,08 KM,

– Općina Kiseljak – Regulacija rijeke Lepenica i zaštite gradskog središta od poplava – 100.000 KM,

– Općina Busovača – Izgradnja potpornog zida u dužini 300 m na Babijak potoku u MZ Polje – 74.015,26 KM,

– Općina Busovača – Sanacija i reknstrukcija putova koji su oštećeni zbog poplava 2019. na području općine Busovača – 150.000 KM,

– Općina Novi Travnik – Izgradnja potpornog zida uz rijeku Jaglenica u Novom Travniku – 94.097,50 KM i

– Općina Fojnica – Asfaltiranje puta Bakovići – Bistrica – 100.000 KM.

Na temelju Javnog poziva “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima za projekt utopljavanja zgrada radi uštede energije”, Federalno ministarstvo prostornog uređenja utvrdilo je konačnu listu korisnika, prema kojoj su na razini Županije Središnja Bosna sredstva dodijeljena za projekte:

– Općina Kreševo – Utopljavanje objekta JU Dječji vrtić „Radost“ – 60.000 KM,

– Općina Vitez – Utopljavanje zgrade HKD „Napredak“ – 31.000 KM,

– Ministarstvo zdravlja i socijalne politike ŽSB – Poboljšanje energetske učinkovitosti sanacijom podnih površina u bolnici – 70.000 KM,

– Općina Busovača – Utopljavanje zgrade NK Busovača – 50.000 KM,

– Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta ŽSB – Utopljavanje zgrade KŠC „Petar Barbarić“ Travnik – 90.000 KM i

– Općina Novi Travnik – utopljavanje vanjskih zidova Vatrogasnog doma u Novom Travniku – 40.132,73 KM.

Na temelju Javnog poziva “Kapitalni transfer drugim razinama vlasti i fondovima – sudjelovanje Vlade Federacije BiH u sufinanciranju županijskih i lokalnih zajednica – zaštita nacionalnih spomenika”, Federalno ministarstvo prostornog uređenja utvrdilo je konačnu listu korisnika, prema kojoj su sredstva na razini Županije Središnja Bosna dodijeljena za projekte:

– Franjevački samostan sv. Katarine Kreševo – Rekonstrukcija i sanacija prostorije franjevačke knjižnice i arhiva u samostanu sv. Katarine Kreševo – 50.000 KM,

– Župa svetog Ante Padovanskog Busovača – Izrada i ugradnja vitraja na župnoj crkvi svetog Ante Padovanskog Busovača – 70.000 KM,

– SPC Općina Travnik – Konzervatorsko – restauratorsko – slikarski radovi na zidnom slikarstvu u Hramu Uspenju Presvete Bogorodice u Travniku – 16.380 KM,

– Nadbiskupsko sjemenište „Petar Barbarić“ Travnik – Zaštita zgrade Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“ Travnik – 90.000 KM i

– JU Zavičajni muzej Travnik – Tekuće održavanje srednjovjekovne tvrđave Stari grad Travnik – 40.000 KM.

Izvor

HNS osudio poticanje na nasilje i prijetnje ratom čiji je cilj status quo i pretvaranje FBiH u bošnjačku državicu

-Oštro osuđujemo najave nasilja, poticanje sukoba i prijetnje ratom u Bosni i Hercegovini koje upućuju bošnjačke političke stranke, njima bliske organizacije i aktivisti, a sve s ciljem očuvanja statusa quo koji bi omogućio nastavak političkog nasilja nad Hrvatima kao konstitutivnog naroda na sljedećim izborima i time urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, stoji u reakciji Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNS BiH) koju prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U HNS-u su mišljenja da je potpuno neprihvatljivo da u vremenu jedne od najvećih kriza u povijesti čovječanstva, agresije na Ukrajinu, neodgovorne političke opcije i pojedinci zazivaju sukobe u Bosni i Hercegovini kojoj je, kako dodaju, kao nikada potreban mir i stabilnost, te napredak prema euroatlantskim integracijama.

-Oštro osuđujemo sustavno podizanje međunacionalnih tenzija, stoji u reakciji HNS-a te se podsjeća na nedavne napade na Hrvate, njihovu imovinu i simbole kod Tešnja, Vareša i drugim mjestima u Srednjoj Bosni, navodi se u priopćenju HNS BiH.

Pozvali su i političke dužnosnike i medije na odgovornost i osuđivanje takvih napada.

-Javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandnog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodnu administraciju angažiranu u BiH u namjeri da stabiliziraju odnose i spriječe eskalaciju, ističe se u reakciji HNS-a.

Očekuju da sva rješenja budu pravedna, sukladna duhu i slovu Daytonskog mirovnog sporazuma s ustavom definiranom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim razinama i imati ulogu u raspodjeli vlasti.

HNS BiH

Dom naroda Parlamenta FBiH danas nastavlja 19. sjednicu

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas će održati nastavak 19. sjednice, koja je zbog nedostatka kvoruma prekinuta 7. srpnja.

Poslanicima je obrazložen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova, te je ostalo da ga razmotre. Ovim zakonom izvršavaju se dvije presude Ustavnog suda FBiH jer je ustanovljeno da je došlo do povrede prava na lokalnu samoupravu.

Na sjednici će se u vidu nacrta razmatrati i izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, kao i Zakona o Agenciji za privatizaciju FBiH.

Dopredsjedavajući Doma naroda Aljoša Čampara predložio je donošenje Nacrta zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu FBiH, koji se nalazi na preostalom dnevnom redu sjednice.

Poslanici Jasmin Duvnjak i Žarko Vujović predlagači su Nacrta zakona o sportskim klubovima.Također, Duvnjak je sa poslanikom Anerom Žuljevićem predlagač Nacrta zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH.

Dom naroda će razmatrati izvješća o radu Radio Televizije Federacije BiH, Željeznica FBiH, Fonda za zaštitu okoliša, Sarajevoputeva, Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, BH Gasa, Agencije za bankarstvo FBiH i Međunarodnog aerodroma “Sarajevo”.

Poslanici će se izjasniti i o prihvatanju zaduženju po Ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekt modernizacija vodnih i sanitarnih usluga.

Preminuo Miljenko Miloš, nekadašnji predsjednik UHSP BiH

Posljednji ispraćaj će biti u petak 22. srpnja 2022. godine. Obitelj prima sućut u mrtvačnici na Bijelom brijegu od 16.15 sati

Jučer je u 72. godini života nakon kraće bolesti preminuo Miljenko Miloš, nekadašnji predsjednik Ujedinjene Hrvatske stranke prava BiH.

Profesor Miljenko Miloš bio je aktivan sudionik na političkoj pozornici još od ranih devedesetih godina kada je sudjelovao u osnivanju HDZ-a BiH. Prije toga, nakon završenog Filozofskog fakulteta u Zagrebu i nakon kraćeg zaposlenja u Zagrebu došao je u Mostar gdje je predavao povijest u više srednjih škola.

Autor je 5 udžbenika povijesti koje je objavila izdavačka kuća “Znanje”, te je objavio više desetina stručnih radova i recenzija.

Bio je ravnatelj srednje građevinske i srednje elektrotehničke škole u Mostaru, a 16 godina radio je na mjestu savjetnika za povijest u Zavodu za školstvo Mostar.

Posljednji ispraćaj će biti u petak 22. srpnja 2022. godine. Obitelj prima sućut u mrtvačnici na Bijelom brijegu od 16.15 sati. Pokop pokojnika će biti na groblju Raštani u 17 sati.

Što sadrži nacrt Schmidtove odluke u vezi s Izbornim zakonom i funkcionalnošću FBiH?

Do 1. kolovoza visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuće mjere za ponovno funkcioniranje Federacije BiH, potvrđeno je za N1 iz više diplomatskih izvora.

U nacrtu odluke koja je već poslana na adrese stranih veleposlanstava u BiH, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudaca Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

Osim izmjena Izbornog zakona, mijenja se i Ustav Federacije BiH

U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u točnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”)

– Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja.

– Rasprava o formiranju vlasti obavit će se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjit će se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana.

– Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.

(Neovisno o Paragrafu 2, ovog Člana, ukoliko bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od 3 posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu Ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7 itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizilaze iz ovih podjela predstavljaju kvocijent svakog konstitutivnog naroda i grupe Ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši kvocijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)

– Deblokira se postupak imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudaca Ustavnog suda FBiH. Prema donesenoj odluci, ukoliko Predsjedništvo Federacije ne predloži sudce u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudce u Vijeće.

– Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH tijekom kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.

Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Daytonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zlorabiti za paraliziranje sustava, navedeno je u obrazloženju nacrta mjera koje bi do 1. kolovoza trebala biti službeno objavljene.

Za navedene mjere visoki predstavnik, kako je N1 potvrđeno iz više izvora, ima podršku ključnih zemalja članica Vijeća za provedbu mira.

Odluka će stupiti na snagu objavom u Službenom listu BiH, bez odlaganja.

Poslodavci oslobođeni poreza pri uplati jednokratne pomoći zaposlenicima

Federalno ministarstvo financija je donijelo Pravilnik o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se uređuje izuzimanje od obaveze plaćanja poreza na dohodak jednokratnih pomoći iz Uredbe o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je Vlada Federacije BiH donijela na sjednici održanoj 7. srpnja ove godine.

Uredbom je propisano da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći zaposleniku, isključivo na njegov transakcijski račun, u visini do 1.080 KM do 31. prosinca ove godine.

Navedena pomoć, isplaćena pod uvjetima utvrđenim Uredbom, ne smatra se plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu, te ne podliježe obračunu plaćanja poreza i doprinosa.

Pored toga, ovim pravilnikom se propisuje porezno rasterećenje ograničenog trajanja za obrtnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, tako što se umanjuju propisani mjesečni paušalni iznosi poreza na dohodak za 50 posto do 31. prosinca ove godine, priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Muškarac nestao u Dubrovniku nađen mrtav u Mađarskoj. Kreće istraga

Proje nekoliko dana u Dubrovniku je nestao Pero Svilokos (38). Danas je pronađen mrtav u Mađarskoj. Potvrdila je to dubrovačko-neretvanska policija, dodavši da je o svemu obaviještena njegova obitelj.

Neslužbeno: Stradao je u prometu

Više pojedinosti o okolnostima ove tragedije pokazat će policijska istraga, a prema neslužbenim informacijama, nesretni 38-godišnjak stradao je u prometu, javlja Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, Svilokos je nestao prošle srijede, 13. srpnja, kada je upućen poziv svima koji nešto znaju o njegovom nestanku da to prijave policiji. Nažalost, sedmodnevna potraga za nestalim Dubrovčaninom rezultirala je najgorim mogućim ishodom.

Srpski analitičar: Srbi ne vjeruju EU, a EU ne vjeruje Srbiji zbog Rusije

Javno mišljenje u Srbiji je nestabilno i relativno brzo se može promijeniti, ali ne i kada je riječ o odnosu prema Europskoj uniji, gdje je vidljiv pad eurooptimizma jer je proces pristupanja Uniji opterećen odnosom obostranog nepovjerenja, objavio je danas srpski portal Demostat.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Siniša Atlagić ocijenio je za Demostat kako predsjednik Aleksandar Vučić u postojećim okolnostima samo donekle može pojačati naklonost srpskog javnog mišljenja prema Europskoj uniji, iako je takvo stanje javnog mnijenja, po njegovom mišljenju, posljedica dobrim dijelom Vučićevih osobnih zaključaka o globalnim političkim događanjima.

“EU nema povjerenja u Srbiju zbog njezina odnosa prema Rusiji”

“Javno mišljenje jest nestabilno i relativno brzo se može izmijeniti, ali ne i u pogledu pitanja kakva su, primjerice, ova u vezi s EU, statusom Kosova ili Rusijom”, naglasio je Atlagić.

“Odnos građana prema EU je opterećen obostranim nepovjerenjem – EU nema povjerenja u Srbiju zbog njezina odnosa prema Rusiji, a u Srbiji vlada nepovjerenje u vezi s odnosom EU prema Kosovu i, općenito, njezinim odnosom prema Srbima još od raspada bivše Jugoslavije”, ocijenio je Atlagić.

“Uvjetovanja iz EU u vezi s Rusijom samo pojačavaju to nepovjerenje. U konačnici, mislim da je na djelu i prezasićenost građana (dugotrajnim) pitanjem pristupanja Europskoj uniji”, rekao je Atlagić.

Samo trećina građana bi glasala za ulazak Srbije u EU

Prema posljednjem službenom ispitivanju javnog mišljenja, koje je objavilo srpsko ministarstvo europskih integracija u kolovozu 2021., za članstvo Srbije u Europskoj uniji na referendumu bi se prije godinu dana izjasnilo 57 posto građana, 30 posto bi glasalo protiv, 12 posto ne bi uopće glasalo, a jedan posto nema jasno stajalište o članstvu u EU.

No istraživanje portala Demostat početkom srpnja ove godine pokazuje pak da bi samo trećina građana glasala za ulazak Srbije u EU, dok bi ih se 51 posto izjasnilo protiv, 11 posto ne bi izišlo na referendum, a četiri posto ih je neodlučno.

To istraživanje je pokazalo i da je odnos javnog mišljenja prema tom pitanju isti kao odnos vlade i njezinih medija prema EU. Takvo raspoloženje u velikoj mjeri je posljedica proruskog narativa u Srbiji.

Stav Beograda prema ratu u Ukrajini

S druge strane, Vučić i najviši srpski dužnosnici često naglašavaju da je europski put strateško opredjeljenje, državni i nacionalni interes Srbije.

Službeni Beograd pridružio se dvjema rezolucijama UN-a o osudi ruske invazije i podupro teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, ali zbog bliskih političkih veza odbija stati uz većinu zemalja svijeta i uvesti sankcije Rusiji.

Poznati meteorolog uputio upozorenje: ‘U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji u sljedećim danima moguće su temperature i do 43 stupnja!‘

Čitluk, Čapljina, Blidinje, Posušje, Konjic to su, za sada, najveća požarišta u BiH i na svu sreću bez ljudskih žrtava. No, visoke temperature praćene jakim vjetrom i nepristupačan teren ne ulijevaju puno nade. Gori i u Hrvatskoj gdje je na području Zatona i Rasline kod Šibenika izgorjelo više kuća, nekoliko vozila i brodica, dok se štete na poljoprivrednim kulturama i prirodnom bogatstvu još zbrajaju. Turistička sezona je u punom jeku, a osvježenje se traži na svakom koraku ili u gradskoj fontani ili u rijeci ili na bazenima, piše Deutsche Welle.

“Imamo 74 posto više opožarenog raslinja nego lani. Moramo postati svjesni da se klima u Europi i svijetu mijenja te klimatske promjene idu brže nego što smo očekivali. Svake godine su temperature sve veće i sušna razdoblja sve duža”, rekao je za medije potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

S druge strane, Vijeće ministara BiH u gašenju požara traži pomoć od Hrvatske, pomoć protupožarnih zrakoplova-kanadera s posadom, jer helikopteri Oružanih snaga BiH nisu dovoljni kako bi se ugasila požarišta. Hrvatska je već prije dva dana slala kanader u pomoć susjednoj Sloveniji pri gašenju požara u blizini Nove Gorice. Kritičari pak govore da se pitanje nepostojanja kanadera u BiH uvijek aktualizira tek u vrijeme “sezone požara”, a obećanja o njihovoj nabavci i dalje ostaju – obećanja.

“Tek početak”

No, divljanje rekordnih temperatura, kako ocjenjuju stručnjaci, tek počinje. “Postoji zabrinutost da bi ova vrućina mogla postati dugotrajan toplinski val (20 ili više dana) za mnoge lokacije od Portugala do središnje Francuske i unutarnje jugoistočne Europe jer bi mogla potrajati do kraja srpnja i nastaviti se u kolovozu”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys čiju su dramatičnu izjavu, kako se radi o jednom od najsnažnijih toplinskih valova u Europi u posljednjih 200 godina, prenijeli europski mediji.

Guardian piše kako bi ekstremne temperature mogle prouzročiti smrt stotina ljudi diljem jugozapadne Europe.

Milanović uručio počasne činove i odlikovanja hrvatskim braniteljima

Predsjednik Republike Zoran Milanović uručio je u srijedu sedam počasnih činova i 23 odlikovanja hrvatskim braniteljima prilikom čega je istaknuo kako mu je žao što počasni činovi nisu dodijeljeni prije godinu dana, aludirajući na nove nesuglasice s ministrom obrane.

“Nisam mogao više čekati i odlučio sam, i tako ću raditi ubuduće, da kao vrhovni zapovjednik obavim svoju dužnosti i da jednom malom broju ljudi koji nije zaključan, bit će ih još, dodijelim počasne činove”, rekao je Milanović na svečanosti na Pantovčaku.

Dodao je kako su počasni činovi dug časti i priznanja za ljude koji su u ratu i početkom rata radili važan posao za ovu zemlju i bili među onim malim brojem pravih ljudi

Dodao je kako su počasni činovi dug časti i priznanja za ljude koji su u ratu i početkom rata radili važan posao za ovu zemlju i bili među onim malim brojem pravih ljudi bez kojih obrane zemlje ne bi bilo, a bez čega ne bi bilo ni oslobođenja.

| Autor :

Zahvalivši se braniteljima na svemu što su radili na domovinu, Milanović je poručio kako ta generacija više nije ni mogla čekati na ovu gestu.

Biškić: Žalosni jer u sustavu predlaganja nisu sudjelovale sve instance

U ime promaknutih i odlikovanih, počasni brigadni general Marjan Biškić rekao je kako im je zadovoljstvo i ponos što su prepoznati uoči obilježavanja 27. obljetnice Oluje. Istaknuo je i kako im ponos neće umanjiti činjenica da u sustavu predlaganja nisu sudjelovale sve instance, ali su zbog toga žalosni.

“Simbolika ove svečanosti je posebna jer ste kroz izbor danas promaknutih i odlikovanih jasno poručili da ne dijelite sudionike Domovinskog rata na pripadnike Oružanih snaga RH i Hrvatskog vijeća obrane te da jednako cijenite doprinos svih pripadnika”, poručio je Biškić.

Za osobite zasluge u Domovinskom ratu, počasni čin brigadnog generala predsjednik je dodijelio Zdravku Andabaku, Miljenku Balenu, Marjanu Biškiću, Josipu Černiju, Đuri Matuzoviću, Iliji Nakiću i Ivanu Obrovcu. Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje te nema nikakve financijske ili materijalne učinke za nositelje počasnih činova.

Za iskazano junaštvo njegovih pripadnika u Domovinskom ratu, Redom Nikole Šubića Zrinskog, odlikovan je Odred veze Glavnog stožera Hrvatske vojske. Redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u Domovinskom ratu također je odlikovan Miodrag Demo.

Redom bana Jelačića, za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga RH te za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju, odlikovani su Marko Perčinić i posmrtno Zdravko Kuzelj.

Redom hrvatskog križa, za teško ranjavanje u Domovinskom ratu odlikovani su Danijel Kadi i Zoran Keča.

Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Hrvatsku stečene u ratu, odlikovani su Damir Belaj, Tihomir Čavec, Igor Čonč, Vjeko Dogan, Nedjeljko Frano Erceg, Admir Kazaferović, Perica Lubina, Jozo Pintarić, Srećko Repušić, Zdravko Ružak, Miroslav Vrčković te Petar Žužul.

Redom hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su Ivan Butalja, Slavko Čuljak, Vilim Ivas, Marijo Juričan i Branko Šušnjar.

Naime, novi sukob između ministra obrane Marija Banožića i predsjednika Milanovića otvorio se upravo uoči večerašnje svečanosti. Banožić je ranije danas ustvrdio da Milanović mnogo stvari čini ne uvažavajući sustav i zakone te da se trebao konzultirati s MORH-om oko počasnih činova i odlikovanja hrvatskim braniteljima.

Ured predsjednika potom je poručio ministru da je pokušao sebi pripisati pravo davanja suglasnosti za dodjelu počasnih činova i da ga se konzultira iako te suglasnosti za odluke s njim nemaju nikakve veze jer su isključivo ovlast predsjednika. Rekao je i kako je Banožić trebao predložiti kriterije i postupak za predlaganje, ali to opstruira od srpnja 2021.

Otac iz Busovače ispratio i trećeg sina vani koji iza sebe ostavlja trudnu suprugu

Ibrahim Bešo iz mjesta Gornja Rovna kod Busovače je ispratio i trećeg sina za Sloveniju, posljednjeg koji se nalazio u BiH.

Njegov potresna objava na društvenim mrežama nakon ispraćaja sina obišla je zemlju, a on je razgovarao za portal “Avaza” o tome šta je prouzročilo njegovu tužnu sudbinu, koja iz dana u dan, čini se, postaje svakodnevnica sve većeg broja ljudi u BiH.

“Moju objavu na društvenim mrežama je srce diktiralo, poslije kada sam pogledao i analizirao, nisam ni mutav ni natprosječno inteligentan, ali tu je u par rečenica sročen presjek situacije života i razloga odlaska sina”, počeo je svoju ispovijest za portal “Avaza” Ibrahim Bešo.

Kako kaže, on ostaje sada u Busovači sam sa suprugom i nevjestom. Nevjesta, supruga sina Rasima, koji je prije dva dana otišao je trudna, a njena trudnoća je bila jedan od okidača za odlazak Rasima.

Drugi sin bio medicinar, a radio u drvnoj industriji

“Reći ću istinu koliko god gorka bila. Nastali su neki problemi u tijeku trudnoće i uz ovjerenu knjižicu, uputnicu, dobiva termin kod liječnice u bolnici i kaže liječnica ne može u bolnici, treba privatno. Svaki njen pregled i kontrola su 100 KM, za njih dvoje, gdje oboje nisu radili to je puno, to je uže oko vrata”, rekao je Bešo.

Kako kaže, to je na kraju prevagnulo vezano za odlazak sina Rasima u Sloveniju.

“To je bila kap koja je prelila čašu, a dosta toga se i prije nakupilo. Jedan sin, drugi, treći”, govori tužno Ibrahim.

Drugi sin iako je bio medicinar radio je u drvnoj industriji prije odlaska.

“Kada je aplicirao u Dom zdravlja Busovača ispunio je sve uvjete, a primljena je druga osoba. Nakon što je ta druga osoba radila već dva mjeseca njemu nikad nije stigao odgovor Doma zdravlja. Kada je otišao na probni rad u Sloveniju javio je ženi da digne papire iz Doma zdravlja, jer nisu bili zastarjeli. Kada je nevjesta otišla koverta je bila zatvorena, nikad nije otvorena. Direktor Doma zdravlja je rekao ‘samo malo gospođo da otvorimo da vidimo o kome se radi’. Kada je otvorio rekao je: ‘Pa vidi ovaj momak redovno završio, položio državni ispit’. Nije bio ni u razmatranju. Primljena je osoba kojoj je diploma starija dva dana od dana zasnivanja radnog odnosa i to iz Širokog Brijega”, priča Bešo.

Pojašnjava da mu je bilo najgore jer njegova aplikacija nije bila ni primljena.

“Da su bar uvažili njegovu aplikaciju. Hajde to što nije primljen, netko je jači po bodovima, ima veće rogove jer se izborio. To mi je srušilo svijet kada nije uzeto ni u razmatranje”, pojasnio je Bešo.

Jedna stranka odgovorna za sve nedaće

“Prije dva dana je otišao, a već jučer je radio prvu smjenu. Ovdje za 24 godine nije to uspio. Sa 19 godina je bio u Njemačkoj u Stuttgartu, najmlađi je, po našem bosanskom običaju najmlađi sin ostaje s roditeljima u obiteljskom domaćinstvu i pokušao je svašta, međutim, mogu se privrediti neki novci, ali kad dođe vrijeme da moraš davati liječniku onda je to sve to nedovoljno. Nek ide negdje gdje funkcionira pravni sustav”, rekao je Bešo za portal “Avaza”.

Kako navodi, nije više stvar ni hoće li imati dovoljno novca, nego stvar povjerenja u sustav.

“Ja sam njih trojicu školovao, radio sam kao oficir i instruktor međunarodnoj zajednici, nisam mutav, ali sam sa jednim danom svog ponosa napustio svoju službu, jer gdje vojska nastaje tu logika prestaje. Netko kaže “tko ne glasa za ovu stranku ove godine nema mjesta tu, neće biti raspoređen, unaprijeđen”. Ja ću živjeti po boljim odredbama od svog truda. Ja nisam ni ateist, niti me zanima partija, ali moju obitelj ne može nitko ucjenjivati, vrijedni smo i dao nam je Bog zdravlje”, kaže Bešo.

Revoltiran je zbog političke situacije.

“Kada posložim stvari koje se samo mene tiču: Ministarstvo za braniteljska pitanja drži jedna stranka, Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice, u koju kategoriju pripadam, iako nemam status povratnika 22 godine, drži također jedna stranka, Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i federalno i županijsko drži ista stranka. Ista stranka mi je uzela sva ta prava od kojih sam trebao egzistirati. Nisam tražio nikakvu milostinju da mi daju u novcu, nego me pusti da dišem. Guraju se po sergijama i safovima, kako sam i napisao u statusu”, zaključio je Bešo za portal “Avaza”.

Iz Federacije BiH osigurano više od milijun KM za projekte u Županiji Središnja Bosna

Prema rezultatima objavljenim na službenoj web stranici Federalnog ministarstva prostornog uređenja, za realizaciju značajnih projekata u Županiji Središnja Bosna iz Federacije BiH osigurano je više od milijun KM, točnije 1.370.595 KM, od čega 763.083 KM za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta, 341.132 KM za utopljavanje zgrada radi uštede energije, te 266.380 KM za zaštitu nacionalnih spomenika.

– Općina Gornji Vakuf – Uskoplje – Sanacija Napretkove ulice – 100.000 KM,

– Općina Kiseljak – Rekonstrukcija lokalnog puta naselja Lug – 144.971,08 KM,

– Općina Kiseljak – Regulacija rijeke Lepenica i zaštite gradskog središta od poplava – 100.000 KM,

– Općina Busovača – Izgradnja potpornog zida u dužini 300 m na Babijak potoku u MZ Polje – 74.015,26 KM,

– Općina Busovača – Sanacija i reknstrukcija putova koji su oštećeni zbog poplava 2019. na području općine Busovača – 150.000 KM,

Općina Novi Travnik – Izgradnja potpornog zida uz rijeku Jaglenica u Novom Travniku – 94.097,50 KM i

– Općina Fojnica – Asfaltiranje puta Bakovići – Bistrica – 100.000 KM.

– Općina Kreševo – Utopljavanje objekta JU Dječji vrtić „Radost“ – 60.000 KM,

– Općina Vitez – Utopljavanje zgrade HKD „Napredak“ – 31.000 KM,

– Ministarstvo zdravlja i socijalne politike ŽSB – Poboljšanje energetske učinkovitosti sanacijom podnih površina u bolnici – 70.000 KM,

– Općina Busovača – Utopljavanje zgrade NK Busovača – 50.000 KM,

– Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta ŽSB – Utopljavanje zgrade KŠC „Petar Barbarić“ Travnik – 90.000 KM i

– Općina Novi Travnik – utopljavanje vanjskih zidova Vatrogasnog doma u Novom Travniku – 40.132,73 KM.

Na temelju Javnog “Kapitalni transfer drugim razinama vlasti i fondovima – sudjelovanje Vlade Federacije BiH u sufinanciranju županijskih i lokalnih zajednica – zaštita nacionalnih spomenika”, Federalno ministarstvo prostornog uređenja utvrdilo je konačnu listu korisnika, prema kojoj su sredstva na razini Županije Središnja Bosna dodijeljena za projekte:

– Franjevački samostan sv. Katarine Kreševo – Rekonstrukcija i sanacija prostorije franjevačke knjižnice i arhiva u samostanu sv. Katarine Kreševo – 50.000 KM,

– Župa svetog Ante Padovanskog Busovača – Izrada i ugradnja vitraja na župnoj crkvi svetog Ante Padovanskog Busovača – 70.000 KM,

– SPC Općina Travnik – Konzervatorsko – restauratorsko – slikarski radovi na zidnom slikarstvu u Hramu Uspenju Presvete Bogorodice u Travniku – 16.380 KM,

– Nadbiskupsko sjemenište „Petar Barbarić“ Travnik – Zaštita zgrade Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“ Travnik – 90.000 KM i

– JU Zavičajni muzej Travnik – Tekuće održavanje srednjovjekovne tvrđave Stari grad Travnik – 40.000 KM.

Međunarodna zajednica mora spriječiti novu krizu i raspad BiH

Prvi put otkako međunarodna zajednica djeluje u BiH dogodilo se da ususret donošenju odluke o izmjenama jednoga zakona eksplodira jedna prava subverzija, pa se postavilo pitanje tko zapravo upravlja procesima u toj administraciji i koliko su pod utjecajem bošnjačke politike, medija, ali i obavještajne zajednice. Dan prije nego što je visoki predstavnik Christian Schmidt trebao navodno izreći svoju odluku o Izbornom zakonu uslijedila je objava na jednom portalu koji je servis obavještajne i paraobavještajne zajednice. Pitanje je kako je informacija procurila i postala javno dobro, a da se to, primjerice, nikada ranije nije dogodilo prigodom donošenja tako velikih odluka. A onda to za sobom i povlači i pitanje prvih suradnika visokog predstavnika, ali i nekoliko stranih veleposlanstava i ureda EU-a koji su bili uključeni u priču, piše Večernji list BiH.

Kanonada iz Sarajeva

Nakon prve objave uslijedila je, po ustaljenoj matrici političkog Sarajeva, predstava, u kojoj, suprotno vojnoj logici, najprije istupaju pješaci iz drugih dvaju naroda koji su istureni sateliti te politike poput Željka Komšića, Saše Magazinovića, Peđe Kojovića, a nakon toga slijedi topnička kanonada viđenijih bošnjačkih dužnosnika i same SDA. Eventualni potez Schmidta već je ocijenjen herezom jer bi takva odluka mogla poremetiti plan o stvaranju bošnjačko-muslimanske državice od FBiH, što je očito jedini cilj preglasavanja Hrvata u Domu naroda. Bošnjački radikali poput Reufa Bajrovića ili Emira Suljagića zaprijetili su ratom, a probošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić kako građani neće prijeći preko njegove odluke. – Ostaju nam dva izbora: Anadolija ili neki novi rat – napisao je Suljagić. Bajrović je pak ocijenio kako će Schmidt omogućiti HVO-u pobjedu u ratu koji je izgubio. Politički pak bošnjački prvaci vrlo ciljano optužuju međunarodnu zajednicu da pomaže HDZ-u BiH te da radi na stvaranju trećeg entiteta iako to suštinski nema nikakve veze s istinom. No, sadržaj ove prilično primitivne, ali jako agresivne propagande jest pokolebati Schmidta da eventualno donese odluku o izmjeni Izbornog zakona i time spriječi posljedice za Federaciju BiH, buduće odnose Hrvata i Bošnjaka te u konačnici država BiH može imati realizaciju plana sa stvaranjem bošnjačke državice te političkog, a onda i nacionalnog istrebljenja Hrvata, ali i posljedičnog raspada zemlje. Hrvatski politički predstavnici u BiH pozvali su visokog predstavnika Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i ustava te spriječi mogućnost da bošnjačke stranke nastave preglasavati Hrvate i dovedu državu pred raspad. Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović izjavio je kako bi njemački političar na čelu međunarodne uprave trebao izmijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića po kojoj je inzistirao na osiguranju izbora legitimnih političkih predstavnika bez preglasavanja od brojnijih Bošnjaka. Po Cvitanovićevim riječima histerija više probošnjačkih političara koji su počeli žestoku kampanju protiv visokog predstavnika Schmidta pokazuje da se radi o “najvećim rušiteljima BiH”. Zamjenik predsjednika Hrvatske republikanske stranke Slaven Bevanda ocijenio je kako bi bilo ispravnije da visoki predstavnik Christian Schmidt poništi odredbe Ustava Federacije BiH kojima je nekadašnji prvi čovjek međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch 2002. prekršio Washingtonski sporazum oko načina donošenja odluka u Domu naroda. – Moj stav je da visoki predstavnik ustvari treba staviti izvan snage amandmane na Ustav FBiH koje je donio Wolfgang Petritsch, a kojim je izmijenjen Washingtonski sporazum – rekao je Bevanda.

Edim Fejzić – Hrvat

Hrvatski predstavnici posebno prijepornim smatraju to što se iz županija poput Bosansko-podrinjske županije, u kojoj žive po posljednjem popisu 24 Hrvata, bira po jedan hrvatski izaslanik za federalni Dom naroda, kao i iz Posavske županije u kojoj je blizu 40.000 Hrvata. Iz Bosansko-podrinjske županije u hrvatski Klub Doma naroda izabran je Bošnjak Edim Fejzić kao predstavnik Hrvata. U slučaju da se političke Bošnjake ne spriječi u istrebljenju Hrvata iz vlasti u FBiH, bit će to jasan signal Srbima da ubrzaju pripreme za odcjepljenje jer bi oni bili sljedeći. Međunarodna zajednica je na potezu.

Svjetska banka osigurala dodatnih 750 milijuna dolara za BiH kroz zajmove

SVJETSKA banka (WB) u idućih pet godina stavit će na raspolaganje Bosni i Hercegovini 750 milijuna dolara kroz zajmove namijenjene provedbi reformi i oporavku od posljedica pandemije prouzročene koronavirusom, potvrdili su u srijedu iz ove financijske organizacije.

Takvu odluku donio je odbor izvršnih direktora WB usvojivši okvir za partnerstva s BiH u razdoblju od 2022. do 2026. koji predviđa potporu održivom oporavku od utjecaja pandemije, kao i reforme potrebne za otvaranje novih radnih mjesta te inkluzivu i zelenu ekonomiju.

Odobravanje zajmova provodit će se temeljem procjena o potrebama zemlje, ali će ovisiti i o napretku u provedbi reformi.

“Nestabilno regionalno i globalno okruženje zahtjeva reforme i institucionalne promjene, koje će gospodarstvo Bosne i Hercegovine učiniti otpornijom na unutarnje i vanjske šokove”, stoji u priopćenju dostavljenom medijima.

Iz Svjetske su banke pojasnili kako su rezervirana sredstva predviđena za povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, poboljšanje pružanja usluga, kao i pružanje pomoći BiH u cilju povećanja otpornosti na klimatske promjene.

Ovaj okvir uključuje i zajedničku temu rodnih pitanja, odnosno otklanjanje strukturnih zapreka koje ograničavaju ekonomske prilike za žene i druge ugrožene skupine.

BiH trenutačno koristi sredstva Svjetske banke u iznosu od oko 551 milijun dolara.

Hina

Schmidt se sprema nametnuti izmjene izbornog zakona u BiH? Komšić mu zaprijetio

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt razmatra mogućnost nametanja izmjena izbornog zakona toj zemlji nakon što su ranije propali pregovori predstavnika političkih stranaka o tom problemu, tvrde u utorak neki bosanskohercegovački mediji, ali i političari.

Zastupnik Socijaldemokratske partije BiH Saša Magazinović na svom je Facebook profilu objavio kako su istinite medijske objave da se u Uredu visokog predstavnika (OHR) provode konzultacije s diplomatskim predstavnicima zapadnih država čiji je cilj usuglasiti odluku hoće li se izborni zakon doista mijenjati nametnutom odlukom i kakva će biti njezina sadržina.

“Učestali su pozivi iz različitih međunarodnih krugova”, napisao je Magazinović dodajući kako se visoki predstavnik trenutačno konzultira “o namjeri da izađe u susret HDZ-u izmjenama koje se odnose na uspostavu vlasti”.

O potankostima navodnih pregovora nema puno informacija, a mediji prenose kako je moguće očekivati odluku o izmjenama izbornog zakona koje bi se odnosile na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH te na neke tehničke prilagodbe kojima bi se spriječile krađe glasova.

Izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH ne spominju se u medijskim nagađanjima.

Pitanje popune Doma naroda

Upravo su odredbe koje se odnose na način popune Doma naroda razlog zbog kojega u HDZ-u BiH vlada strah da bi se izbornim inženjeringom bošnjačke i građanske stranke mogle izboriti da uspostave entitetsku vlast koja bi bila pod njihovom kontrolom odnosno iz koje bi bile isključene stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

Presudom Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” stavljene su izvan snage odredbe izbornog zakona kojima je bilo regulirano da se iz svake od deset županija u Dom naroda bira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.

Na izborima prije četiri godine ta je pravna praznina popunjena provedbenom odlukom koju je donijelo Središnje izborno povjerenstvo (SIP), no u HNS-u su stajališta kako je to neprihvatljiv model i za ovogodišnje izbore najavljene za listopad.

Federalni Dom naroda ključan je za izbor predsjednika i dopredsjednika entiteta koji onda imenuju mandatara za sastav entitetske vlade.

U utorak je na nagađanja o mogućoj intervenciji OHR-a reagirao i zastupnik Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH Peđa Kojović.

On tvrdi kako se priprema de facto provedba zahtjeva HDZ-a BiH u odnosu na izbornu reformu tijekom propalih pregovora odnosno kako bi to značilo da će se hrvatski klub u Domu naroda popunjavati isključivo Hrvatima iz onih županija u kojima je hrvatsko stanovništvo većinsko.

Kojović u posebnoj izjavi dostavljenoj medijima tvrdi kako je riječ o odluci koja je protivna zdravom razumu, ali i vrijednostima EU gdje svi građani imaju jednaka prava.

Komšić zaprijetio

Oglasio se i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji tvrdi da su rješenja koja se spominju antieuropska te kao takva neprihvatljiva za većinu građana BiH.

“Schmidt bi trebao dobro razmisliti o tome što razmatra i biti siguran da odluka na štetu građana i države Bosne i Hercegovine ne može proći bez posljedica”, zaprijetio je Komšić.

Do ponoći prijava birača za izbore koji će glasovati dopisno izvan Bosne i Hercegovine

Doslovno je pet do dvanaest i još samo do ponoći smatrat će se prihvatljivim prijave birača koji će glasovati dopisno izvan zemlje za izbore koji će se u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 2. listopada. U slučaju da to ne učine, jedina mogućnost koja stoji biračima jest da to urade na svome biračkom mjestu u BiH. U međuvremenu traju završna motiviranja birača kako bi se ipak odlučili poštom poslati svoj glas, piše Večernji list BiH.

Motivacija za izbore

U organizaciji lokalnih vlasti u Dubrovniku održan je skup na temu “Opstojnost Hrvata u BiH”. Cilj – okupiti što više Hrvata koji korijene vuku iz BiH, a žive na području Dubrovnika i DNŽ-a kako bi im se približila trenutačna situacija Hrvata u BiH i važnost izlaska na opće izbore 2022. Na ovom skupu govorili su načelnik općine Neum Dragan Jurković, načelnik općine Ravno Andrija Šimunović te gradonačelnik Grada Stoca i predsjednik ŽO HDZ-a BiH HNŽ-a Stjepan Bošković. Uz goste, obratili su se i domaćin – župan DNŽ-a Nikola Dobroslavić te predsjednik ŽO HDZ-a DNŽ-a Blaž Pezo. Svi govornici objasnili su nazočnima zašto svi oni koji imaju pravo trebaju 2. listopada izaći na izbore i glasati za predstavnike hrvatskog naroda kako bi Hrvati u BiH konačno ostvarili institucionalnu zastupljenost i prava koja mu pripadaju kao konstitutivnom narodu u BiH. Na prijavu online ili pak odlaskom u BiH 2. listopada pozvao je i bivši predsjednik HSP-a Ante Đapić. U upućenom proglasu upravo je istaknuo kako Hrvati podrijetlom iz BiH, koji trenutačno žive u Hrvatskoj, odlaze u BiH često zbog raznih razloga, a ovoga puta bi to mogli učiniti kao potporu sunarodnjacima kako bi ostali i opstali kao politički, konstitutivni narod. – Budući da su za ove izbore potrošene sve diplomatske i političke mogućnosti, nama bh. Hrvatima ostaje najjače oružje, a to smo mi sami. Okrenimo se svojim adutima koji su jaki i moćni. Za kojih osamdeset dana državljani BiH izlaze na izbore. Ne naglašavam uzalud riječ državljani. Prvi preduvjet naše pobjede u zadanim okolnostima je plebiscitarni izlazak hrvatskih glasača u BiH na izbore. Zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora ogroman je zalog za uspjeh. Jednostavna računica govori da se općim izlaskom na izbore može osigurati gotovo 200.000 glasova za hrvatskog člana Predsjedništva i ostale razine vlasti – smatra Đapić. Procjenjuje kako najmanje 100.000 Hrvatica i Hrvata u Republici Hrvatskoj može sebe jednostavno pronaći na internetu na popisu birača u BiH!

– Dostatno je da nas samo polovica od toga broja, 2. listopada, ode na svoje biračko mjesto u BiH i ispuni svoju nacionalnu dužnost. Odlazimo u BiH na slavlja, hodočašća, pirove, pogrebe, žalosti i veselja. Hodimo sada za svoj ponos i dostojanstvo, ostvarimo svoje pravo i pokažimo tko smo i što smo. Budem li živ i zdrav, ja ću, ako dragi Bog da, 2. listopada biti na svom biračkom mjestu u Donjim Rujanima, u općini Livno. Animirat ću sve koje poznajem, a koji imaju pravo glasa i u Hrvatskoj i u BiH da učine isto. Učini i ti – napisao je Đapić.

U sličnoj misiji, ali s bošnjačkim udrugama iz BiH nedavno se u Zagrebu susreo predsjednik SIP-a BiH Suad Arnautović kako bi ih informirao o glasačkom pravu koje državljani BiH mogu ostvariti na predstojećim općim izborima. Tamošnji šef bošnjačke zajednice Armin Hodžić nakon tog sastanka objavio je da se za pomoć mogu obratiti Vijeću bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Manje nego 2018.

Kako sada stvari stoje, online će se za izbore i dopisno glasovanje prijaviti manje ljudi nego što je to bilo prije četiri godine. Tada se registriralo oko 76.000 birača, a ove godine ta će brojka vjerojatno biti manja. Na taj način očito se nisu uspjele realizirati projekcije Ahmeda Husagića i bošnjačke zajednice da će za izbore registrirati oko 200.000 bošnjačkih birača kako bi pokušali promijeniti politički sustav. No, to se ni izbliza očito neće realizirati. Za one koji se pak u posljednji trenutak odluče prijaviti online na izbore procedura je iznimno jednostavna. Prijave za glasovanje izvan BiH dostavljaju se preko portala eizbori.izbori.ba dostupnog i na mrežnoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili putem telefaksa na sljedeće brojeve: +387 33 251 333 i +387 33 251 334. zainteresirani trebaju popuniti obrazac i poslati preslike nekog osobnog dokumenta.

U Kiseljaku održana “Ribarska večer”

Dana 17. srpnja 20220. godine na Trgu kneza Radoje u Kiseljaku, a povodom obilježavanja Dana općine Kiseljak, članovi udruge Sportskih ribolovaca Kiseljak u večernjim satima organizirali su kulturno-zabavni programom.

Tko kaže da se u Kiseljaku ne jede riba? U kiseljačkom kraju velik je broj ljudi koji se vole baviti pecanjem, što potvrđuje i postojanje ribolovnog društava.

Više stotina ljudi okupilo se na Trgu u Kiseljaku, gdje je održana ribarska večer, a spremali su se riblji specijaliteti i stale delicije.

Uz glazbene note Josipa i Ilijane gosti su uživali u ribarskoj večeri.

Druženju je nazočio i kiseljački načelnik Mladen Mišurić – Ramljak s najbližim suradnicima.

Kvalitetna hrana, vrhunska domaća pića i gostoljubivost pravi su recept za veselu večer i ugodno druženje.

Kiseljak.info

Prosječna plaća u BiH iznosi 1.106 KM, ni pola iznosa potrošačke korpe

Prosječna plaća u BiH u svibnju tekuće godine iznosila je 1106 KM, što je nominalan rast od 6,2 posto u odnosu na kraj 2021. godine, dok sindikalna potrošačka korpa za mjesec lipanj 2022. godine iznosi 2.640,21 KM.

Državna Agencija za statistiku objavila je visine prosječnih mjesečnih neto plaća za zaposlene za svibanj 2022. godine.

Prosječna isplaćena neto plaća za svibanj 2022. godine u odnosu na isto vrijeme 2021. godine nominalno je viša za 12,8 posto.

U sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova prosječna plaća, prema posljednjim dostupnim podacima iznosila je 947 KM.

Plaća je viša za zaposlene u oblasti vađenja ruda i kamena i iznosi 1.336 KM.

Prosječna plaća koju primaju zaposleni u proizvodnji i opskrbi električnom energijiom, plinom, parom te klimatizacijom iznosi 1.663 KM.

Za zaposlene u sektoru građevinarstva prosječna plaća iznosi 802 KM. Plaća je nešto viša za zaposlene u sektoru trgovine te iznosi 864 KM.

Unutar djelatnosti infomacija i komunikacija prosječna plaća u svibnju je iznosila 1.594 KM, a u sektoru financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.678 KM.

U sektorima javne uprave i odbrane te obaveznog socijalnog osiguranja prosječna plata iznosi 1.439 KM.

Prosječna plata unutar djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite iznosi 1.413 KM.

Agencija za statistiku BiH istraživanjem je obuhvatila isplaćene neto plate zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i dužinu radnog vremena.

Prosječna mjesečna neto plaća obuhvata plaće zaposlenih za obavljene poslove po osnovu radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeno odsustvo, praznike i neradne dane određene zakonom, bolovanja koja isplaćuje poslovni subjekt, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivice zaposlenoga.

Sindikalna potrošačka korpa

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec juni 2022. godine iznosi 2.640,21 KM.

Pokrivenost potrošačke korpe, ukoliko je prosječna plaća 1.106 KM iznosi 41,8 posto.

Potrošačku korpu čini 7 kategorija. Građani na prehranu troše 45,70 posto svojih prihoda, 13,80 posto za stanovanje i komunalne usluge. Za higijenu i održavanje zdravlja građani troše 7,25 posto mjesečnih prihoda, 7,58 posto za obrazovanje i kulturu te 13,63 posto za odjeću i obuću.

Troškovi prijevoza građane BiH mjesečno koštaju 5,22 posto sindikalne potrošačke korpe, a troškovi održavanja domaćinstva iznose 6,82 posto.

Prevario maloljetnu djevojku pa je pretukao i odveo ubiti, spasila se u zadnji tren

U Srebreniku se prošlog četvrtka se odvijala prava drama. Kako saznaje portal “Avaza” 21-godišnji Dž. Ć. pretukao je maloljetnu A. F., koja ima 16 i pol godina.

A. F. je bila u vezi s Dž. Ć. te je saznala da ju je on prevario. Na njegovo inzistiranje su se našli da porazgovaraju, i onda počinje agonija koja je trajala skoro dva sata. Dž. Ć. joj je oduzeo telefon tako da nije mogla pozvati policiju ili nekoga u pomoć.

Kada ga je pitala zašto je prevario, Dž. Ć. je maloljetnicu prvi put udario šakom. A. F. mu je uzvratila udarac u samoobrani. Onda su se nemilosrdni udarci nastavili. Tukao je bokserom u glavu, davio je, vukao, ujedao, te joj je rekao da pronađe mjesto gdje će je ubiti.

Nesretna djevojka je sve vrijeme vrištala, i kada su došli do mjesta Ćehaje konačno se otrgla iz ruku nasilnika i pobjegla. Trčala je do obližnjeg Binga u Srebreniku, gdje je Dž. Ć. opet stigao. Uspjela je doći do mobitela, ali je nasilnik strpao u automobil.

Maloljetna A. F. se uspjela izvući, te je otišla do obližnjeg salona u centru grada. Iako je nasilnik opet tu krenuo vući, ujedati i stjerao je u ćošak, nesretna djevojka je pobjegla, otišla kod prijateljice a zatim u policiju.

Dž. Ć. je bio priveden na informativni razgovor. Obitelj maloljetne djevojke je angažirala odvjetnika, a u cijeli slučaj su uključeni i socijalni radnici.
A

Mate Rimac investirao u prve virtualne vrtove u svijetu

Direktor Rimac Grupe Mate Rimac investirao je u prve virtualne vrtove u svijetu – Gruntek vrtove kraj Čazme, a to je i Rimčeva prva privatna investicija u zelena rješenja izvan autoindustrije, navode u srijedu iz Gruntek vrtova.

Ulaganje, čija visina nije navedena, iskoristit će se za novu fazu razvoja vrtova u Hrvatskoj, kao i za pripremu za ulazak na inozemno tržište, stoji u priopćenju.

Gruntek vrtovi su prvi virtualni vrtovi u svijetu, koji omogućuju korisnicima da preko web aplikacije digitalno sade i upravljaju vrtom, a potom uživaju u povrću koje je uzgojeno prema ekološkim standardima pod budnim okom tehnologa i stručnim timom poljoprivrednika. Krajem 2020. godine, Gruntek se prvi pojavio na hrvatskom tržištu s takvim rješenjem. Uz nedostatak povrća iz pouzdanog izvora, vremena i prostora za individualni uzgoj, ideja je kroz nekoliko mjeseci postala stvarnost u okolici Čazme.

Ta tvrtka ima velike planove za ostvarenje zelene i održive budućnosti. Uz dodatni razvoj usluge na hrvatskom tržištu, pripremaju plan za širenje na inozemno tržište, za početak u Austriju.

Osnivač Grunteka Tino Prosenik istaknuo je da nove generacije djece ne znaju odakle dolazi rajčica ili krastavac na njihov stol, što je samo jedan od razloga zašto su njihovi najveći korisnici upravo obitelji s mlađom djecom.

“Klinci uživaju na Grunteku u prirodi na otvorenom te na uređenom dječjem igralištu dok roditelji pripremaju roštilj s povrćem iz njihovog vrta. Korisnici su nas prepoznali i dali nam veliko povjerenje”, naveo je Prosenik.

Prilagodbom poslovnog modela, korisnici se mogu pridružiti u bilo kojem trenutku sezone jer najam vrta na Grunteku traje godinu dana. Uz privatne korisnike, stoji u priopćenju, pridružila su se i velika poduzeća koja su unajmila eko vrtove u humanitarne svrhe ili kao dodatni benefit za svoje zaposlenike.

Prosenik otkriva da im je u planu unapređenje web aplikacije, koja će korisnicima omogućiti puno veći broj mogućnosti, dok je iduća međunarodna destinacija Beč.

“Novi val investicije će nas dodatno potaknuti na širenje u inozemstvu, a iznimna nam je čast što nam se Mate pridružuje u širenju naše zelene priče”, kaže Prosenik, dodavši kako je budućnost zdrave prehrane upravo u optimalnoj proizvodnji za potrebe kućanstva, bez dodatnih posrednika.

Ono što ovu priču čini još “zelenijom” je zero waste, zero plastic i minimalni CO2 footprint. Na Grunteku se povrće pakira u drvene kašete, bez plastičnih pakiranja, a povrće s vrta ide direktno korisnicima, čime se stvara minimalan CO2 otisak. U Grunteku su se, ističu, pobrinuli da nijedna košarica povrća ne propadne, već ju korisnici mogu proslijediti svojim najbližima, donirati u humanitarne svrhe dječjim domovima u Zagrebu ili pučkoj kuhinji.

EU dala zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom

Vijeće EU dalo je danas zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, objavilo je češko predsjedništvo.

Veleposlanici država članica usuglasili su pregovaračke okvire za obje zemlje, čime se stvaraju uvjeti za prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju, koja će se održati u utorak u Bruxellesu.

Na toj će se konferenciji pregovori s obje zemlje proglasiti otvorenima, a nakon toga se kreće s tzv. screeningom, dubinskom analizom zakonodavstva obiju zemlja i stupnjem njihove usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

“Poduzeli smo važan korak k približavanju zapadnog Balkana Europskoj uniji”

“Vijeće EU upravo je dalo pristanak na otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Poduzeli smo važan korak k približavanju zapadnog Balkana Europskoj uniji. To je veliki uspjeh našeg predsjedanja”, poručio je preko Twittera češki premijer Petr Fiala.

Prva konferencija o pristupanju prvi je proceduralni korak na dugom putu prema članstvu.

Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 17 godina. Otvaranje pregovora s tom državom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO. Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik.

Blokada Bugarske

Albanija je kolateralna žrtva bugarske blokade jer je tretirana u paketu sa Sjevernom Makedonijom.

Sjeverna Makedonija je prihvatila prijedlog Francuske, koja je u prvoj polovici godine predsjedala Vijećem EU. Prijedlog je izglasan u parlamentu bez sudjelovanja opozicije, koja je najavila da neće podržati promjenu ustava kako bi se u njemu spomenulo postojanje bugarske nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Za promjenu ustava potrebna je dvotrećinska većina koju vladajuća koalicija nema bez oporbe.

Bugarska je najavila da neće dopustiti otvaranje prvih poglavlja dok se ne promijeni ustav.

Puno građana Sjeverne Makedonija uzelo je bugarske putovnice, koje im omogućuju da putuju i rade u EU bez ograničenja. Bugarska to sada koristi kao dokaz da su ti građani zapravo etnički Bugari.

Mladež njemačkih Zelenih: Hrvatska je počinila genocid nad Bošnjacima u BiH

Mladež njemačkih Zelenih je prije tjedan dana na Twitteru objavila tešku glupost o ratu u BiH.

Naime, na dan obilježavanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, koje su počinile srpske snage pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića, Mladež Zelenih objavila je tvit sljedećeg sadržaja.

Heute vor 27 Jahren wurden in #Srebrenica in wenigen Tagen über 8000 Menschen umgebracht.

Diese Taten waren Teil des Genozid an den Bosniaken durch Serbien und Kroatien.

Wir gedenken den Opfern und Angehörigen. #NeverForgetSrebrenica

— GRÜNE JUGEND (@gruene_jugend) July 11, 2022

Na današnji dan prije 27 godina je u Srebrenici u nekoliko dana ubijeno 8000 ljudi. Ova zlodjela su dio genocida nad Bošnjacima koji su počinile Srbija i Hrvatska. Prisjećamo se žrtava i njihovih bližnjih. #NeverForgetSrebrenica, stoji u tvitu Mladeži njemačkih Zelenih.

Hrvatska, jasno, s genocidom u Srebrenici nije imala baš nikakve veze. Za genocid u Srebrenici su na Haškom sudu na doživotni zatvor osuđeni Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički čelnici bošnjačkih Srba.

Tvit ni nakon tjedan dana, usprkos brojnim komentarima koji upozoravaju na to da se radi o falsificiranju povijesnih činjenica, nije uklonjen.

Hrvatsko veleposlanstvo u Njemačkoj u ponedjeljak navečer je “najoštrije osudilo” optužbe Mladeži Zelenih da je za masakr u Srebrenici osim Srbije odgovorna i Hrvatska.

Osvrćući se na tvit Mladeži Zelenih povodom 27. obljetnice genocida u Srebrenici, u kojem je priopćeno da je Hrvatska odgovorna za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, najoštrije osuđujemo ovakve revizionističke optužbe, objavilo je hrvatsko veleposlanstvo na Twitteru.

U njemačkom Bundestagu nedavno je, podsjetimo, usvojena rezolucija o BiH, gdje je socijaldemokratski zastupnik hrvatskog porijekla Josip Juratović tražio da se uz Milorada Dodika i Dragana Čovića, kao nositelje srpskog i hrvatskog nacionalizma, u rezoluciji spomene i Bakir Izetbegović kao nositelj bošnjačkog nacionalizma.

Mediji su pisali da mu je zbog toga otkazan poziv da održi govor povodom obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida.

Izvor

Boksač Leonardo Muratović ubijen pred kafićem, njegov smrtno bolesni otac krenuo u osvetu

Leonardo Muratović (25) iz Aprilije, talijanski profesionalni boksač porijeklom iz Hrvatske, ubodem je nožem u Anziju u nedjelju poslije 2 ujutro, samo jednom, u trbuh, ali taj je ubod bio dovoljan da plavokosi “Viking”, kako se prozvao na ringu, izgubi život dok su ga prevozili u najbližu bolnicu, piše Jutarnji list.

Kako je novinarima rekao pokojnikov stariji brat Daniel Muratović, Leonardo Muratović je s najboljim prijateljem i njihovim djevojkama izišao u lokal La Bodeguitu. Ondje je bilo rječkanja, pa su zaštitari izbacili iz lokala drugu grupu – i Muratovića samoga. “Izručili su ga ubojicama”, smatra brat.

Prema tvrdnjama očevidaca, čim je Muratović izišao, druga grupa ga je opkolila, tukla, a jedan od njih ga je i ubio. Zatim su pobjegli, ostavivši žrtvu u lokvi krvi.

Sljedeće jutro policija u Anziju je pozvala na razgovore i članove Muratovićeve obitelji a i svjedoke, među kojima i dvojicu zaštitara. Muratovićev otac, smrtno bolestan, izbô je pred policijskim povjerenstvom nožem obojicu, nanijevši im rane teške ali ne i smrtonosne. Jedan je operiran hitno, obojica su izvan pogibelji.

– Oglas –

Daniel Muratović kaže da je Leonardo prije stanovita vremena, nakon ljubavnog razočaranja, otišao rodbini u Hrvatsku. Vratio se u Apriliju kad je doznao da je otac teško obolio. Otac je sada u istražnom zatvoru, a policijska Pokretna četa iz Rima još traga za ubojicom njegova sina i ubojičinim pomagačima.

Majka Branka Muratović kaže da ne traži osvetu nego pravdu. Istragu vodi Vincenzo Bufano iz Tužilaštva u Velletriju.

Na portalima se barata i pretpostavkom da je posrijedi bio obračun, navodno između momaka iz Aprilije i onih iz Anzija. Talijanski boksački savez, međutim, ističe Muratovićev neporočan sportski život, sugerirajući da se nije kretao u krugovima gdje se pribjegava nasilnim obračunima, kamoli oružanima. Nema sumnje da je boksač “Viking” bio nenaoružan.

EU: Spremite se za novi val korone na zimu

Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides pozvala je 27 članica Unije danas da iskoriste ljeto kako bi se pripremile za novi val infekcija koronavirusom na jesen i zimi.

“Imajući u vidu moguće pogoršanje epidemiološkog stanja, ključno je održati budnost”, rekla je Kyriakides.

“Ljetni mjeseci moraju se iskoristiti da se poduzmu potrebne akcije u javnom zdravstvu za iduću fazu pandemije u jesen i na zimu”, dodala je.

“Napori da se suzbije pandemija se moraju nastaviti”

Ljudi u Europi uživaju u ljetu bez ograničenja koja su bila na snazi prethodne dvije godine, no napori da se suzbije pandemija moraju se nastaviti, rekla je.

Kyriakides je pozvala na pojačane napore u primjeni prvih doza te dopunskih cjepiva (tzv. boostera), zatim na pripremu buduće kampanje cijepljenja protiv varijanata inačice omikron te na praćenje i testiranje tijekom cijele godine.

Zdravstvene vlasti trebale bi imati sve spremno za siguran povratak na posao i u školu nakon ljetnih praznika, rekla je.

Kiseljak: Juniori Hajduka započeli s pripremama za novu sezonu

Trener Marijan Budimir i njegov stožer okupili su 29 kandidata za sastav, nedostajala su petorica koja su zasad priključena prvoj momčadi – Toni Silić, Dominik Prpić, Mateo Jurić-Petrašilo, Rokas Pukštas i Roko Brajković.

Na Poljudu su trenirali dva tjedna, a sada su stigli na sedmodnevne pripreme u Kiseljak. Do početka prvenstva, juniori će odigrati i pet pripremnih utakmica.

Okupili su se vratari Borna Buljan, Petar Dugeč, Davyd Fesyuk i Luigi Mišević te igrači Domagoj Goreta, Stipe Zubanović, Niko Đolonga, Domagoj Čulina, Niko Pavić, Luka Vušković, Duje Hrgović, Šimun Hrgović, Ivan Katić, Roko Elezović, Domagoj Begonja, Vjeko Šemiga, Marko Capan, Luka Jurak, Antonio Klarić-Kukuz, Bruno Grgić, Krešimir Nazor, Marin Ćalušić, Lovre Lončar, Jere Vrcić, Mate Antunović, Boško Jemo, Ante Prusina, Mark Hrvojevic i Stephen Lysenko.

Foto: Tijana Jelena Lovrić

Kiseljak.info

Predsjednik Republike Hrvatske u srijedu odlikuje dvojicu generala HVO-a

Zoran Milanović, hrvatski predsjednik, u srijedu će, ekskluzivno doznaje Dnevnik.ba, dodijeliti počasne činove brigadnih generala dvojici zapovjednika HVO-a – Iliji Nakiću iz Travnika i Đuri Matuzoviću iz Orašja.

Milanović će Iliji Nakiću, ratnom zapovjedniku brigade Frankopan iz Travnika i Đuri Matuzoviću, ratnom zapovjedniku obrane Orašja, dodijeliti počasne činove brigadnih generala.

Hrvatski predsjednik ova će odličja uručiti u srijedu, 20. srpnja 2022. godine, na Pantovčaku.

Podsjetimo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović odlikovao je ranije ove godine četiri zborna područja HVO-a: Mostar, Tomislavgrad, Vitez i Orašje. Također, za iznimno junaštvo u Domovinskom ratu posthumno je odlikovan i general Ivo Lozančić iz Žepča.

Milanović je ranije odlikovao i gardijske brigade HVO-a, postrojbu za specijalne namjene “Ludvig Pavlović”, te MUP Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Raspored utakmica memorijalnog malonogometnog turnira “Vlatko Marković- Mance” Lepenica

Raspored utakmica za ponedjeljak, 18. 7. 2022. godine.

20,30 2. Pješačka Bojna – Caffe Inter Fojnica

21,30 Veterani Brnjaci – Caffe bar Casablanca

Raspored utakmica za utorak, 19. 7. 2022. godine.

19,30 Udruga građana Lepenica – Apartmani Bakula

20,30 Sportski centar Alfa – MNK Fojnica – Barić

21,30 Caffe Lion Kreševo – Caffe Nox Brnjaci

Grupa A
1. Udruga građana Lepenica
2. Sportski centar Alfa Kiseljak
3. Caffe Lion Kreševo
4. Apartmani Bakula
5. Caffe Noxx Brnjaci

Grupa B
1. 2. Pješačka Bojna
2. Sportski centar Alfa – MNK Fojnica
3. Caffe Inter Fojnica
4. Barić

Grupa C
1. Srijeda 19:30
2. Veterani Brnjaci
3. Nogometni velikani
4. Caffe bar Casablanca

Kiseljak.info

Popis: Razrješenja i imenovanja svećenika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić u proteklom razdoblju potpisao je dekrete o razrješenjima i imenovanjima na nove službe svećenika, dijecezanskih i redovničkih, na području Vrhbosanske nadbiskupije.

Fra Goran Barešić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM-a Rama-Šćit.

Fra Luka Šarčević, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM-a Rama-Šćit.

Fra Nikola Pejčin, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM-a Kreševo.

Fra Bojan Martinović, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Vitez.

Fra Ivan Lovrić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Vitez.

Fra Stjepan Lukašević, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Mihovila Arkanđela Ovčarevo.

Fra Ivan Jelić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Franje Asiškog Rumboci.

Fra Jure Perić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Franje Asiškog Rumboci.

Fra Julijan Madžar, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Rama-Šćit.

Fra Nikica Vujica, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Ivana Krstitelja Podmilačje.

Fra Zoran Livančić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Uznesenja BDM-a Dolac i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Juraja Vitez.

Fra Marinko Didak, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Martina Bučići i imenovan je župnikom u župi Uznesenja BDM-a Dolac.

Fra Nikica Zlatunić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora i imenovan je župnikom u župi Sv. Martina Bučići.

Fra Drago Pranješ, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Martina Bučići.

Fra Davor Petrović, OFM, imenovan je na službu župnika u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora.

Fra Zdenko Frljić, OFM, imenovan je na službu župnog vikara u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora.

Fra Mogomir Kikić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM-a Uskoplje i imenovan je župnikom u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.

Fra Jozo Marinčić, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.

Fra Ivica Pavlović, OFM, razriješen je službe privremenog upravitelja župe Sv. Ante Padovanskog Bugojno i imenovan je župnim vikarom u župi Duha Svetoga Nova Bila.

Fra Ivan Pilić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Bezgrješnog začeća BDM-a Dubrave i imenovan je župnikom u župi Sv. Ante Padovanskog Bugojno.

Fra Ilija Jurić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Rođenja BDM-a Brestovsko i imenovan je župnikom u župi Sv. Franje Asiškog Rumboci.

Fra Slavko Petrušić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Duha Svetoga Nova Bila i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Mihovila Arkanđela Ovčarevo.

Fra Antonio Baketarić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetoga Nova Bila.

Fra Mirko Majdandžić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Duha Svetoga Fojnica i imenovan je župnikom u župi Rođenja BDM-a Brestovsko.

Fra Mario Katušić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Petra i Pavla Tuzla i imenovan je župnikom župe Duha Svetoga Fojnica.

Fra Zdravko Anđić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Presvetog Srca Isusova Zovik i imenovan je župnim vikarom u župi Bezgrješnog začeća BDM-a Dubrave.

Fra Zoran Vuković, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Ilije Proroka Kiseljak i imenovan je župnikom u župi Presvetog Srca Isusova Zovik.

Fra Antun Perković, OFM, razriješen je službe župnika u župi Uznesenja BDM-a Osova i imenovan je župnikom u župi Sv. Ilije Proroka Kiseljak.

Fra Željko Brkić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Ivana Krstitelja Kraljeva Sutjeska i imenovan je župnikom u župi Uznesenja BDM-a Osova.

Fra Bono Tomić, OFM, imenovan je na službu župnika u župi Sv. Ivana Krstitelja Kraljeva Sutjeska.

Fra Vjeko Tomić, OFM, razriješen je službe župnika u župi Sv. Ilije Proroka Novi Šeher i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Ivana Krstitelja Kraljeva Sutjeska.

Fra Josip Jukić, OFM, imenovan je na službu župnika u župi Sv. Ilije Proroka Novi Šeher.

Fra Pero Oršolić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Rođenja BDM-a Dubrave i imenovan je župnim vikarom u župi Rođenja BDM-a Ulice.

Fra Božidar Štrkalj, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Ante Padovanskog Busovača i imenovan je župnim vikarom u župi Duha Svetoga Fojnica.

Fra Mario Dadić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Juraja Vitez i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Ante Padovanskog Busovača.

Fra Pero Vrebac, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetoga Nova Bila i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora.

Fra Nikola Kozina, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Franje Asiškog Guča Gora i imenovan je župnim vikarom u župi Duha Svetoga Nova Bila.

Fra Stjepan Antolović, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Ilije Proroka Zenica i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Juraja Vitez.

Fra Stjepan Lovrić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetoga Nova Bila i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Ilije Zenica.

Fra Mijo Rajić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstitelja Podmilačje i imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Kreševo.

Fra Mato Cvjetković, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Martina Bučići i imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Kreševo.

Fra Mato Vincetić, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Marka Potočani i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Marka Plehan.

Fra Mario Jurković, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstitelja Kraljeva Sutjeska i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Marka Potočani.

Fra Darijo Džigumović, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetoga Fojnica i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Petra i Pavla Tuzla.

Fra Petar Matanović, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi Rođenja BDM-a Ulice i imenovan je župnim vikarom u župi Rođenja BDM-a Dubrave.

Fra Mijo Ljubos, OFM, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Petra i Pavla Tuzla.

Fra Marko Cvitković, OFM, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Kreševo. Fra Ivan Stanić, OFM, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Tolisa.

Fra Zvonimir Batista, OFM, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM-a Gornji Vakuf-Uskoplje.

Fra Mislav Jozić, OFM, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Rođenja BDM-a Dubrave.

Vlč. Đuro Živković razriješen je službe župnika u župi Sv. Mihovila Arkanđela Kopanice i stavljen je u svećeničku mirovinu.

Vlč. Vlado Jagustin razriješen je službe župnika u župi Marije pomoćnice kršćana Globarica i imenovan je župnikom u župi Sv. Mihovila Arkanđela Kopanice.

Vlč. Ivan Ravlić razriješen je službe župnika u župi Sv. Josipa Teslić i imenovan je župnikom u župi Marije pomoćnice kršćana Globarica.

Vlč. Marko Stijepić razriješen je službe župnika u župi Sv. Franje Asiškog Srednja Slatina i stavljen je u svećeničku mirovinu.

Vlč. Anto Perić župnik u župi Rođenja BDM-a Modriča imenovan je upraviteljem župe Sv. Franje Asiškog Srednja Slatina.

Vlč. Domagoj Matijević razriješen je službe osobnog tajnika i bilježnika u uredu vrhbosanskog nadbiskupa i imenovan je župnim vikarom u katedralnoj župi Srca Isusova Sarajevo.

Vlč. Ante Ljulj razriješen je službe župnog vikara u župi Majke Terezije Vogošća i imenovan je župnim vikarom u župi Sv. Luke Novi Grad Sarajevo.

Vlč. Pavo Šekerija imenovan je župnikom u župi Sv. Josipa Teslić.

Vlč. Josip Marković, mladomisnik, imenovan je odgojiteljem u internatu pri Katoličkom školskom centru Petar Barbarić Travnik.

Vlč. Josip Papak, mladomisnik, imenovan je ekonomom u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu Sarajevo.

Vlč. Paulo H. Coelho, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Majke Terezije Vogošća.

Vlč. Dino Mustafi, mladomisnik, imenovan je osobnim tajnikom i bilježnikom u uredu vrhbosanskog nadbiskupa mons. Tome Vukšića.

Program obilježavanja dana „Sv Ane“ u Lepenici

Župa sv. Ane – Banbrdo, Lepenica, UG „Lepenica“, HKD „Napredak, Podružnica Kiseljak, UG „VICTORIA“ Kiseljak i Općina Kiseljak, uz potporu Federalnog ministarstva kulture i športa i Ministarstva obrazovanja znanosti, mladih, kulture i športa KSB organiziraju od 23. do 31. srpnja 2022. godine Dane „Svete Ane“ u Lepenici.

Duhovni dio:

23. srpnja od 25. srpnja – mise trodnevnice u 18,00 sati;
23. srpnja u 17,30 opijelo za sve poginule branitelje Lepenice kod spomen obilježja;
26. srpnja proslava Sv. Ane, patrona župe, mise u:
7,00 ; 9,00 ; 11,00 i 18,00 – misa i blagoslov majki i sjece;
31. srpnja (nedjelja) – mise u:
7,00 ; 9,00 i
11,00 – vanjska proslava patrona župe.

Kultura:

23. srpnja (subota) u 19,00 – poslije večernje mise Koncert Gudačkog orkestra Banjalučke filharmonije;
25. srpnja (ponedjeljak) u 19,00 – predstavljanje knjige – slikovnice za djecu „Na dvoru kralja Zvonimira“ Gorana Mrnjavca i izložba likovnih uradaka akademske kiparice Dolores Mrnjavac.

Športski dio:

17. srpnja do 29. srpnja – 45. tradicionalni i 29. memorijalni malonogometni turnir „Vlatko Marković – Mance“, igralište Osnovne škole „Lepenica“;
29. srpnja (petak) – finale turnira

U BiH će nas posluživati i zgrade graditi radnici iz Bangladeša, Nepala, Indije…

Građevinski sektor i metaloprerađivačke tvrtke svakodnevno traže radnike. Ništa nije bolje ni u ugostiteljstvu. Stoga su poslodavci krenuli u potragu za inozemnom radnom snagom

BiH je suočena sa sve većim odljevom radne snage u zemlje zapadne Europe, no, s druge strane, ima i onih koji iz stranih zemalja dolaze u BiH na rad, piše Večernji list BiH.

Još prije tri godine u javnosti je kao bomba odjeknula vijest da je na gradilištu u Višegradu zaposleno 10 radnika iz Bangladeša.

Naime, 2019. tvrtka iz Zvornika, koja je gradila stambene zgrade u Višegradu, zbog nedostatka domaće radne snage dovela je radnike iz te daleke azijske zemlje.

Radne dozvole

U prošloj godini, u BiH je izdano 2638 radnih dozvola stranim državljanima iz Turske, Srbije, Albanije, Bangladeša, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Poslodavci u oba entiteta suočeni su s nedostatkom radne snage. S obzirom na to, traže proširenje ili potpuno ukidanje kvota za radne dozvole strancima. Poslodavci u RS-u procjenjuju da će u iduće tri do četiri godine u ovom entitetu raditi 50.000 stranih državljana. Ovaj je podatak iznenađujući jer je na evidencijama Zavoda za zapošljavanje više od 360.000 nezaposlenih. Najviše stranih državljana rade kao građevinci, ugostitelji, trgovci i zanatlije.

– RS nedostaje radne snage u oblasti građevinarstva, poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma, a očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala na domaće tržište – rekao je za Srnu predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Saša Trivić. On je naglasio da će bh. kompanije na ovaj način imati priliku i ispitati tržište i naučiti kako raditi sa stranom radnom snagom. Trivić je naveo da je ranijim zahtjevom RS tražio 600 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, što je malo s obzirom na potrebe domaćeg tržišta. – Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. na 1400, a na godišnjoj razini bilo bi potrebno još 400 dozvola – dodao je. Poslodavci u RS-u poručuju da bi zapošljavanje 1400 stranaca u RS-u trebalo biti dovoljno do kraja godine.

– Ono što je sada već izvjesno jest da ćemo u posljednjem kvartalu ove godine razgovarati o povećanju broja radnih dozvola za strane državljane u idućoj godini – rekao je Glasu Srpske direktor Unije udruga poslodavaca RS-a Saša Aćić. Naglasio je da poslodavci u RS-u imigracijsku politiku vode odgovorno i planski.

– Vodimo računa o tome s kojih područja dolaze strani radnici te koje su starosne dobi i stručne spreme. To podrazumijeva da ciljano idemo na određena tržišta i da tu radnu snagu privlačimo u BiH. Naravno, u svoj priči stavljamo naglasak i na sigurnosni aspekt – kazao je Aćić. Podvukao je da sustav treba reagirati mnogo brže te da Vijeće ministara mora odluke o zapošljavanju stranaca donositi brže. – U suprotnom, generirat će se rad na crno stranaca na tržištu BiH – kazao je.

Izmjene zakona

Nedostatak radne snage u RS-u alarmirao je Vladu da po žurnom postupku uputi u NS RS-a prijedlog zakona o dopunama Zakona o zapošljavanju stranih državljana koji bi trebao ubrzati postupak zapošljavanja stranaca. Glavna izmjena odnosi se na izdavanje liječničke potvrde jer do sada RS nije priznavao potvrde zemalja iz kojih su dolazili. Prema novom zakonu, liječnička potvrda bit će odmah priznata, a nadležne institucije morat će u roku od 15 dana odlučiti jesu li ispunjeni svi uvjeti za dobivanje radne dozvole.

Oni koji zarađuju veću plaću u BiH razmišljaju o odlasku više od drugih

Dvije trećine ispitanika izjavile su kako je primarni razlog zbog kojeg razmišljaju o odlasku iz BiH nestabilna politička situacija (67,3%), zatim ekonomski razlozi (52,2%) i budućnost djece (45,6%)

Po pitanju odlaska iz BiH situacija pokazuje kako svaka četvrta osoba razmišlja o odlasku iz zemlje, uz blagi porast broja takvih osoba u odnosu na stanje prije pandemije, navodi se u istraživanju “Procjena posljedica COVID-19 na društvo u BiH” koje je proveo UNDP u BiH, piše Večernji list BiH.

Prije izbijanja pandemije 23,9% ispitanika iz prethodnog istraživanja već je razmišljalo o odlasku iz zemlje. U sadašnjem istraživanju postotak ispitanika koji razmišljaju o odlasku iz BiH porastao je na 26,1%.

Rezultati istraživanja

Podaci iz posljednjeg istraživanja suprotni su trendu koji je pokazao drugi val istraživanja, u kojem je 24,8% ispitanika navelo da su prije pandemije razmišljali o odlasku u inozemstvo, dok je taj postotak kasnije pao na 23,9%. Sasvim primjetno i opet drugačije od situacije u drugim dijelovima zemlje, najveći porast zabilježen je u Distriktu Brčko, gdje u posljednje vrijeme o odlasku razmišlja gotovo svaka treća osoba (31,2%), dok je o tome prije pandemije razmišljalo njih 22,3%, odnosno gotovo 10% manje nego danas. Također je moguće primijetiti kako je broj ispitanika koji su razmišljali o napuštanju BiH nešto veći među onima koji žive u gradovima (26,5%) u usporedbi s onima koji žive na selu (21,6%). Diferencijal se povećava u korist gradova, gdje danas 29,9% ispitanika razmišlja o odlasku, dok 22,8% onih sa sela razmišlja o toj opciji. Oni koji razmišljaju o odlasku uglavnom su ljudi u dobi između 18 i 50 godina. Među čimbenicima koji to objašnjavaju su nestabilna politička situacija koja utječe na sve dobne skupine, s tim da mlađi ispitanici možda daju prioritet budućnosti svoje djece i stoga su spremniji planirati odlazak iz zemlje.

– Iako vrijedi napomenuti kako razlozi u značajnoj mjeri variraju među regijama, čak dvije trećine ispitanika navode da je primarni razlog njihova razmišljanja o odlasku iz zemlje nestabilna politička situacija (67,3%). Kao drugi odgovor na pitanje o razlogu odlaska ispitanici navode ekonomske razloge (52,2%), dok je budućnost njihove djece (45,6%) najčešće birani treći odgovor na to pitanje. Dok čak 80% ispitanika iz Distrikta Brčko i 72,7% iz FBiH navodi taj odgovor kao primarnu motivaciju namjere napuštanja BiH, u RS-u 55,7% ispitanika bira taj odgovor. S druge strane, ispitanici iz RS-a prednjače kada je u pitanju odlazak iz ekonomskih razloga (25,4% naspram 13,5% u Federaciji BiH i 6,8% u Distriktu Brčko), dok ispitanici iz Distrikta Brčko češće od ispitanika iz drugih regija navode budućnost svoje djece kao razlog želje za odlaskom iz zemlje (13,1% naspram 5,6% u Federaciji BiH i 8,8% u RS-u) – navodi se u istraživanju.

Visina plaće

Zanimljivo je i donekle neočekivano kako je trenutačno ekonomsko stanje u značajnoj korelaciji sa željom za odlaskom, ali je trend rezultata takav da ispitanici koji zarađuju 200 – 900 KM općenito u znatno manjem postotku (17,9%) navode kako razmišljaju o odlasku u usporedbi s ispitanicima iz kućanstava koja zarađuju više od 900 KM, u kojima u prosjeku 29,9% ispitanika navodi kako razmišlja o odlasku. Međutim, sličan je postotak ispitanika koji žele otići i u kategoriji s najnižim prihodima, ispod 200 KM (31,8%). Raspoloživi podaci pokazuju kako na želju za odlaskom primarno utječu godine i radna sposobnost, pri čemu mlađe osobe i one koje već zarađuju veći dohodak u BiH razmišljaju o odlasku više od drugih. – Često razmišljam o odlasku. Naš sustav je pred kolapsom konstantno i bez korone, a korona je očiti dokaz da ne funkcionira. Za sada, realno, nemam mogućnosti za odlazak iz BiH. Zbog cjelokupne situacije tijekom pandemije postalo je očito kako nam zdravstvo i obrazovanje funkcioniraju. Vrlo bih rado otišla, čak mislim, da imam djecu, na taj korak davno bih se spremila – kazala je jedna od sudionica istraživanja.

Njemački klimatolog: Vrijeme je isteklo, idemo prema katastrofi

Već je prekasno da se ograniči globalno zagrijavanje na najviše 1.5 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim razinama, upozorio je njemački meteorolog i klimatolog uoči klimatskog foruma koji se održava u Berlinu. Meteorolog i klimatolog Mojib Latif rekao je njemačkoj medijskoj grupi Bayern da ćemo “s današnjom emisijom stakleničkih plinova ovu razinu premašiti za nešto manje od deset godina”.

“Ako uzmete u obzir ono što političari sada rade u cijelom svijetu, više smo u smjeru prema tri stupnja”, nastavio je Latif. “Približavamo se točki u kojoj treba priznati: vrijeme je isteklo”, dodao je. Globalno zatopljenje na tri stupnja bila bi “katastrofa”, naglasio je Latif ukazujući na to da se uvijek činilo da postoje prioritetnija pitanja od zaštite klime kojima se treba baviti.

Sastanak u Berlinu

Ministri iz 40-ak zemalja raspravljat će o idućim koracima koje treba poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena na Petersberškom klimatskom dijalogu koji se održava danas i sutra u Berlinu. Domaćini sastanka su Njemačka i Egipat. Njemački kancelar Olaf Scholz i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi trebali bi se obratiti na sastanku.

Sastanak je dio prvih rasprava za određivanje dnevnog reda UN-ove konferencije o klimi COP27, koja bi se trebala održati u egipatskom obalnom gradu Sharm el-Sheikhu početkom studenog.

Dramatično upozorenje UN-a

UN-ova agencija za klimatsku znanost u travnju je poslala upozorenje o klimatskim promjenama.

“Drastično rezovi korištenja fosilnih goriva, pošumljavanje i smanjena konzumacija mesa samo su neki od poteza potrebnih u ovom desetljeću da se globalno zatopljenje održi na 1.5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih temperatura”, navodi se u izvješću.

Unatoč upozorenjima o klimatskim promjenama koje je objavljivao Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) od 1990. godine, globalne emisije nastavile su rasti u prošlom desetljeću, dosegavši svoju najvišu točku u povijesti. Rezultat je da su globalne emisije na putu da prijeđu granicu od 1.5 Celzijevih stupnjeva koja je previđena 2015. godine Pariškim sporazumom te do kraja desetljeća dosegnu povećanje od 3.2 stupnja.

“Sad ili nikad”

“Napustili smo COP26 u Glasgowu s naivnim optimizmom, utemeljenim na novim obećanjima i obvezama”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres po objavi izvješća. “No trenutna klimatska obećanja i dalje bi značila povećanje od 14 posto u emisijama. A većina glavnih onečišćivača ne poduzima potrebne korake da ispuni čak ni ta nedostatna obećanja.”

U ovom trenutku samo ozbiljni rezovi emisija u ovom desetljeću u svim sektorima, od poljoprivrede do prijevoza, energije i gradnje, mogu promijeniti stvari, navodi se u izvješću. Čak i tada, vlade će također trebati poticati nastojanja da se zasadi više drveća i razviju tehnologije koje će otkloniti dio ugljičnog dioksida koji se već nalazi u atmosferi nakon više od stoljeća industrijske aktivnosti.

“Sad ili nikad”, priopćio je supredsjedatelj IPCC-ovog izvješća Jim Skea.

Petra Martić osvojila svoj drugi WTA turnir u karijeri

Najbolja hrvatska tenisačica Petra Martić (WTA – 85.) u nedjelju je na WTA 250 turniru u švicarskoj Lausannei osvojila svoj drugi WTA trofej u karijeri pobijedivši u finalu 21-godišnju Srpkinju Olgu Danilović (WTA – 124.) sa 6:4, 6:2 za 89 minuta. Bio je to njihov drugi međusobni dvoboj u kojem je Martić uzvratila deset godina mlađoj suparnici za poraz na prošlogodišnjem Australian Openu.

Trijumf nakon tri godine

Nakon gotovo tri godine 31-godišnja Dućanka je ponovo došla do finala na WTA Touru, svog petog u karijeri, te odličan tjedan okrunila svojim drugim naslovom, tri godine poslije prvog trijumfa, 2019. na turniru u Istanbulu.

Martić je bolje ušla u meč i osvojila prva dva gema, ali je Danilović uzvratila nizom od tri gema. Hrvatska tenisačica je u sedmom gemu propustila šest prilika za novi break, da bi u devetom gemu iskoristila break-loptu i došla do ključne prednosti koju je potvrdila iskoristivši treću priliku za osvajanje prvog seta, piše Index.hr.

U drugom setu je rezultatska ravnoteža trajala do 2:2, a onda je Martić nanizala četiri gema za svoj drugi naslov u karijeri. Olga Danilović je ostala na jednom naslovu, osvojenom 2018. na zemljanoj podlozi u Moskvi, a za utjehu joj ostaje trofej osvojen na turniru parova u Lausannei u kombinaciji s Francuskinjom Kristinom Mladenović.

Do finala izgubila samo jedan set

Petra Martić je postala prvom hrvatskom pobjednicom na ovom turniru čije je prvo izdanje bilo 2016., a za trijumf je zaradila 33.200 američkih dolara i 280 bodova. Na novoj pojedinačnoj WTA ljestvici će napredovati za 30 mjesta i biti 55. tenisačica svijeta. Olga Danilović, koja je do finala stigla iz kvalifikacija, bit će na 106. poziciji.

Na putu do naslova 31-godišnja Dućanka je izgubila samo jedan set, u četvrtfinalu je bila bolja od druge nositeljice i aktualne olimpijske pobjednice Švicarke Belinde Benčić (WTA – 13.), da bi u polufinalu svladala Francuskinju Caroline Garciju (WTA – 48.) protiv koje u prethodna tri dvoboja nije uspjela osvojiti ni set.

WTA Lausanne – finale

PETRA MARTIĆ (HRV) – Olga Danilović (SRB) 6:4, 6:2/HMS/

Zašto jedino u BiH ne pojeftinjuje gorivo?

Cijene goriva u BiH u petak su blago opale u odnosu na početak tjedna pa je litra dizela koštala od 3,41 do 3,66 KM, a benzina od 3,31 do 3,56 KM.

Ali pad za nekoliko feninga čini se nedovoljnim, a cijene goriva kao da su zakovane unatoč činjenici da je barel nafte na burzi prošlog tjedna koštao 96,80 dolara.

S približno istim cijenama barela nafte prije tri godine vozači u BiH su litru goriva plaćali između 2,26 i 2,36 KM.

Iako se na prvi pogled čini da nešto na bh. tržištu ne štima, da rast cijena na burzama osjetimo odmah, dok na pojeftinjenje moramo čekati, u međuvremenu se, osim jačanja dolara, mnogo toga promijenilo, piše Avaz.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojašnjava da je u razdoblju pandemije koronavirusa u Europi značajno smanjena potražnja, ljudi su se manje vozili, radili su od kuće, pa je to dovelo do gašenja oko 20 rafinerija.

S druge strane, rafinerijski kapaciteti Ukrajine i Rusije ispali su iz igre, jer Europa više neće tamo kupovati gorivo. Sada je situacija da one rafinerije koje rade imaju više posla nego kapaciteta, pa dižu cijenu koliko mogu i hoće, pojašnjava Pavlović jedan od uzroka.

Dodaje da su troškovi prerade sirove nafte s 5-6 dolara za tonu benzina i 7-8 dolara za tonu nafte porasli na 46 odnosno 53 dolara.

Odnos između dolara i eura je poremećen, dolar je došao na razinu eura, pa će za taj iznos rasti i cijene koje se računaju u dolarima, dodaje Pavlović.

Rast cijena utječe na smanjenje potrošnje, a time i zarade domaćih distributera, dok su troškovi poslovanja značajno veći jer je sve poskupjelo, tako da Pavlović očekuje da će mnogi morati promijeniti režim rada.

U prvom trenutku vjerujem da će ići na prestanak rada noću, kad je mala frekvencija automobila, osim na tranzitnim cestama. Smanjenje potrošnje će prodavače namalo tjerati na zakonom definiranu maržu kako bi održali dinamiku rada, ističe Pavlović.

U Hrvatskoj je uhićen državljanin BiH za kojim je raspisana međunarodna tjeralica

U Puli uhićen državljanin BiH za kojim je raspisana međunarodna tjeralica
Kako saznaje Avaz, Nenad Pajić iz BiH priveden je u Puli, a prije 20 dana bio je uhićen u Opatiji. Tada je pušten na slobodu, dok je danas uhićen po tjeralici MUP-a Tuzlanskog kantona.

Pajić je dobro poznat istražiteljima u BiH jer je u bijegu od ožujka 2019. kada je za njim raspisana tjeralica zbog sumnje da je umiješan u krijumčarenje 70 kilograma skunka čija je vrijednost procijenjena na oko pola milijuna maraka.

Tada je pobjegao policiji, ali je zaplijenjen automobil u kojem je otkriveno 70 kilograma skunka. Pajićevo ime također se spominje u istrazi Tužiteljstva BiH u vezi aplikacije Sky. Sumnjiči ga se za nezakonit promet narkoticima, piše Avaz.

VIDEO: ČOVIĆ: Sve više članice EU shvaća da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda koji moraju imati svoje legitimne predstavnike

Bošnjački lobisti nikada nisu bili aktivniji u pokušajima stvaranja unitarne BiH u kojoj će bošnjački narod biti dominantan u odnosu na sve ostale u BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović je rekao za RTV Herceg-Bosnu kako lobisti imaju svoj uticaj što se vidjelo npr. u Bundestagu nedavno, ali je i naglasio kako sve više članica Europske unije postaje svjesno stvarnog stanja u BiH i kako je sve veći broj onih koji razumiju da ova zemlja počiva na odnosima i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda koji moraju imati svoje legitimne predstavnike.

Više u prilogu.

Svi detalji svečanog otvorenja

Pelješkim mostom prvo će se provozati dva vrlo posebna automobila, a onda će proći i njih 40 na motociklima. Bit će nekoliko stotina uzvanika
Prvi automobil koji će na svečanom otvorenju 26. srpnja oko 22 sata prijeći Pelješki most bit će Rimac Nevera, najmoćniji električni automobil današnjice, koji je proizveden u hrvatskoj tvrtki Rimac Automobili, a na mostu će se susresti s automobilom trostrukog europskog prvaka Nike Pulića.

Nevera će krenuti s jedne strane mosta, a auto proslavljenog hrvatskog automobilista, čija je konstrukcija napravljena u Hrvatskoj, s druge strane i prolazit će kroz vatromet.

Nakon ovog show programa, prvi koji će službeno prijeći most bit će pripadnici prve i četvrte gardijske brigade, njih 40 na motociklima, piše Jutarnji list.

Svečana ceremonija otvaranja Pelješkog mosta počet će u 20.15 sati s izravnim prijenosom na HRT-u, a sve bi trebalo biti gotovo do iza 22 sata, iako je bilo i nekih početnih ideja da traje do iza ponoći.

U cijeli program gledatelje će na HRT-u još u osam sati ujutro uvesti limene glazbe i trombunjeri, a cijeli dan će na odmorištu s pelješke strane trajati kulturno-umjetnički program.

Fešta će trajati sve do trenutka kada će uz Himnu slobodi krenuti vatromet i bakljada na brodicama ispod mosta.

U Vladi još uvijek slažu popis uzvanika te protokol jer puno je zainteresiranih za dolazak, a mjesta u službenom programu i na prostoru gdje će se odvijati svečanost je malo. Bit će nekoliko stotina uzvanika. Na svečano otvaranje Pelješkog mosta pozvana je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, budući da je većinu projekta sufinancirala Europska unija. U Vladi još čekaju konačnu potvrdu njezinog dolaska, što bi se trebalo dogoditi u narednim danima. Zbog toga se ne može još ni utvrditi konačni protokol, uzvanici i govornici.

Plan je i da se video porukom uzvanicima obrati kineski premijer Li Keqiang, budući da je Pelješki most gradila kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), a kineski premijer posjetio je gradilište 2019. kada je bio u službenom posjetu Hrvatskoj.

PRIJEVOZ MINIBUSEVIMA
Iz Vlade poručuju kako će se nastojati pozvati sve one koji su na bilo koji način bili uključeni u ovaj projekt, bivše šefove države i vlada, ministre i saborske zastupnike, ali da je i puno veći interes, pa će se morati utvrditi konačan popis uzvanika kroz nekoliko dana. Bit će pozvani i zastupnici iz te županije.

Planiralo se i da se most pusti za pješake još tijekom dana, ali to zbog pirotehnike koja će biti na sredini mosta neće biti moguće. Mostom će moći proći pješaci, oni koji to bude htjeli samo do prvog pilona s jedne i druge strane, iako je on zapravo namijenjen za vozila. Zato se neće ni pozivati ljude da dođu masovno na most taj dan jer bi mogao nastati prometni krkljanac automobilima. Zbog toga se planiraju prijevozi minibusevima, a moći će se parkirati puno dalje od mosta.

I prostor za uzvanike je ograničen. Sve će se odvijati na odmorištu na kojem će morati stati dvije pozornice; jedna za govornike, a druga za orkestar i izvođače, a tu će biti i sva tehnika HRT-a za prijenos uživo.

ODLUČENO JE: IPAK PELJEŠKI MOST, A NE MOST PELJEŠAC
Iako su Hrvatske ceste postavile tablu na kojoj piše “most Pelješac”, to je zapravo bio samo radni naziv, a most će se službeno zvati Pelješki most i prije samog otvorenja postavit će se nova tabla.

Ključna odluka da ga financira Unija donesena je na jesen 2017., nakon što je hrvatska strana Komisiji priložila opsežnu argumentaciju koja je pobila sve prigovore od strane BiH. Grupa od desetak ljudi koju je koordinirao Zvonimir Frka-Petešić uvjerila je EK da je visina mosta od 55 metra i više nego dovoljna da ispod mosta prema Neumu mogu proći i najveći brodovi.

Kreševo: Fra Ivan Stanić proslavio mladu misu

Fra Ivan Stanić koji je nakon svog đakonskog ređenja prošle godine, proteklih devet mjeseci proveo u Tuzli, u nedjelju danas u Kreševu slavi svoju mladu misu.

“U ovom trenutku ima i napetosti i sreće. Naravno, ako zanemarim teret priprema, osjećam zadovoljstvo zbog važnosti trenutka, ali i zahvalnost Bogu i svima koji mi pomažu da mlada misa i slavlje prođu dobro”, kaže fra Ivan.

Fra Ivan Stanić rođen je u Kiseljaku 4. siječnja 1996., gdje je završio osnovnu i srednju školu. Veći dio djetinjstva, od početka osnovne škole pa do odlaska u samostan, živio je u Kreševu s roditeljima Markom i Nevenkom te sa dvije sestre Vedranom i Ivanom koje danas imaju svoje obitelji i žive u Kreševu.

Fra Ivan je franjevački i svećenički poziv osjetio u trećem razredu srednje škole i od tada je o njemu stalno razmišljao.

“Na poziv utječe, barem ja tako smatram, više čimbenika: obiteljski odgoj u vjeri i molitvi, aktivnost u župi – kod mene je to bilo kroz framu, ali i dobri primjeri fratara i svećenika s kojima se mlada osoba susreće. Vjerujem da je splet tih pozitivnih okolnosti probudio poziv u meni.”

Luksuzna jahta proizvedena u Vitezu ide u daleku Costa Ricu

Kompanija Derubis yacht iz Viteza u BiH radi punom parom.

Kompanija ovih dana sprema isporuku jahte za kupca iz daleke Costa Rice, prenosi vitez.ba.

– Derubis yachts 44 fly koju pokreće morot Yanmar ZT 370 – 315. Završni radovi prije isporuke u Costa Ricu – poručili su iz kompanije uz fotografije jahte.

Podsjetimo da je kompanija, osim jahti, ušla i u sektor proizvodnje luksuznih prikolica.

U svemu što rade izuzetno su uspješni pa su njihovi proizvodi traženi širom svijeta.

Rimčeva Nevera prva će prijeći Pelješki most, poznati i ostali detalji velikog dana

Rimčeva Nevera bit će prvi automobil koji će na svečanom otvorenju 26. srpnja oko 22 sata prijeći Pelješki most, a na mostu će se susresti s automobilom trostrukog europskog prvaka Nike Pulića.

Nevera će krenuti s jedne strane mosta, a auto proslavljenog hrvatskog automobilista, čija je konstrukcija napravljena u Hrvatskoj, s druge strane i prolazit će kroz vatromet, piše Jutarnji list.

HRVATSKA

Rimčeva Nevera prva će prijeći Pelješki most, poznati i ostali detalji velikog dana

Objavljeno

14 sati prije–

16/07/2022

Ante B

PODIJELI

TWEETAJ

Nevera će krenuti s jedne strane mosta, a auto proslavljenog hrvatskog automobilista, čija je konstrukcija napravljena u Hrvatskoj, s druge strane i prolazit će kroz vatromet, piše Jutarnji list.

Donosimo grupe za memorijalni malonogometni noćni turnir “Vlatko Marković – Mance”

Grupa A
1. Udruga građana Lepenica
2. Sportski centar Alfa Kiseljak
3. Caffe Lion Kreševo
4. Apartmani Bakula
5. Caffe Noxx Brnjaci

Grupa B
1. 2. Pješačka Bojna
2. Sportski centar Alfa – MNK Fojnica
3. Caffe Inter Fojnica
4. Barić

Grupa C
1. Srijeda 19:30
2. Veterani Brnjaci
3. Nogometni velikani
4. Caffe bar Casablanca

Sutra navečer na rasporedu su dvije utakmice:
20:30 Apartmani Bakula – Caffe Noxx
21:30 Srijeda 19:30 – Nogometni velikani

Kiseljak.info

Ženama u FBiH muškarci više pomažu u kućanskim poslovima nego onima u RS-u

Žene koje žive na području RS-a češće od onih iz FBiH ističu da isključivo ili većinom one obavljaju i mentalni rad vezan za obavljanje povremenih kućanskih poslova (15,3% naprema 5,8%), dok žene iz FBiH to češće rade podjednako s partnerima (44,8% naprema 30,6%)

Žene koje žive u Federaciji BiH imaju veću pomoć svojih partnera u obavljanju kako povremenih tako i rutinskih kućanskih poslova nego one koje žive u Republici Srpskoj. Ipak, neke poslove, poput čišćenja toaleta i peglanja, pranja rublja, mijenjanja posteljine, pranja i brisanja podova, brisanja prašine, usisavanja, u gotovo 80 posto slučajeva obavljaju isključivo žene, piše Večernji list BiH.

Rodne podjele i dob

Muškarci nešto češće od ostalih rutinskih kućanskih poslova obavljaju zadatke vezane za brigu o kućnim ljubimcima. Nije im stran ni odlazak u kupnju po kućanske potrepštine, kao ni pospremanje kreveta. – Kada je riječ o razlikama u rezultatima između žena iz FBiH i RS-a u obavljanju povremenih kućanskih poslova u što spadaju, primjerice, odlazak krojaču, u kemijsku čistionicu, održavanje automobila, promjena plinske boce, krečenje…, podaci pokazuju kako žene iz RS-a češće obavljaju povremene kućanske poslove isključivo ili većinom same (21,3% naprema 12,3%). U skladu s tim, žene koje žive u RS-u češće utroše od 21 do 30 sati na obavljanje ovih poslova od žena iz FBiH (6,8% naprema 2%). Žene starije od 40 godina znatno češće od mlađih žena provode između 21 i 30 sati tjedno obavljajući povremene kućanske poslove, dok žene višeg stupnja obrazovanja znatno češće ove poslove obavljaju manje od 10 sati tjedno, a žene sa završenom i nezavršenom osnovnom školom znatno češće – između 21 i 30 sati tjedno – pokazalo je istraživanje “Utjecaj rodne podjele obiteljskih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u BiH” koje je nedavno proveo Institut za razvoj mladih “KULT”. S druge strane, partneri žena iz FBiH troše znatno češće od 10 do 20 sati na obavljanje ovih poslova (33,9% naprema 21,9%), a partneri žena iz RS-a manje od 10 sati (73,5% naprema 60,8%) – navodi se u istraživanju.

Koji poslovi i vrijeme

Koliko će sati žena tjedno provesti obavljajući povremene kućanske poslove, ovisi i o godinama, kao i stupnju naobrazbe. – Žene starije od 40 godina znatno češće od mlađih žena provode između 21 i 30 sati tjedno obavljajući povremene kućanske poslove, dok žene višeg stupnja obrazovanja znatno češće ove poslove obavljaju manje od 10 sati tjedno, a žene sa završenom i nezavršenom osnovnom školom znatno češće između 21 i 30 sati tjedno – pokazalo je istraživanje.

Kada je riječ o razlikama u rezultatima između žena iz FBiH i RS-a u obavljanju rutinskih kućanskih poslova (peglanje, pranje posuđa, kuhanje…), podaci pokazuju da ih parovi iz FBiH češće obavljaju ravnopravno (7,4% naprema 2,9%).

Međutim, žene koje žive u FBiH češće utroše od 21 do 30 sati na obavljanje ovih poslova od žena iz RS-a (37,6% naprema 23,8%), a žene iz RS-a manje od 10 sati (31% naprema 18,2%). S druge strane, i partneri žena iz FBiH troše više vremena obavljajući ove poslove – znatno češće troše od 10 do 20 sati (19,3% naprema 9,3%), a partneri žena iz RS-a češće troše manje od 10 sati (90,1% naprema 80,3).

Kako je raditi na autootpadu u Vitezu: Pakovao sam skupocjene automobile. Potpisivao godišnji od 22 dana a odmarao 5, sve za 480KM na banku

Kako prenosi portal Crna-Hronika javio se radnik autootpada iz Viteza koji je čitateljima, podijelio neugodno iskustvo koje je doživljavao tijekom više godina rada za svog poslodavca.

Privatnikova nepravda prema meni, običnom radniku.

Radio sam na autootpadu u Vitezu skoro 4 godine. Otpad nije uvjetan poslao za rad, ni da se radi 1 godina dana, a da ne pričamo o 2, 3 ili 4 godine rada po kiši, snijegu ili velikim vručinama. Sve za plaću od 450/480KM plaću na koju si prijavljen i jos ostatak na ruke. Ukupno sam zarađivao od 600-900KM. Ovisi od godina rada.

Godišnji odmor sam imao samo 5 radni dana, a potpisivao sam nekih 23, 24 dana koliko me zakonski pripada.

Zbog situacije u državi držao sam se tog posla, radio i osiguravao egzistenciju za sebe i svoju obitelj.

Dodatno sam prodavao rabljena vozila i kako bih zaradio za sebe i svoju porodicu. Gazdi je to jako smetalo jer ne voli tuđi uspjeh po bilo kojem pitanju.

Vremenom su tenzije rasle između mene i poslodavca, gdje sam ja na kraju tražio otkaz. Poslodavac je bio jako specificna osoba, ako nešto kaže, nakon nekog vremena to negira. Ja sam počeo da snimam svaki razgovor mobitelom u džepu. Razišli smo se lijepo, sto imam također imam dokumentovano.

Kako je vrijeme odmicalo, tražio sam novi posao, ali su mi svugdje vrata bila zatvorena. Svaki moj prijatelj koji je otišao nekom potrebom na taj otpad, jako loše priče su mi prenosili. Kako sam ja loš, prevarant, lopov. Što se širilo u sve većem krugu ljudi.

Nekoliko puta sam nazvao upozorio ih da me ostave na miru, jer ja sam istog trenutka okrenuo novi list kao da nikad nisam radio na tom mjestu. Moja upozorenja nisu pila vode, tako da sam se odlučio na sudski proces i otkrivanju svih nedjela koje su radili a naredbom ja kao radnik izvršavao.

Navest ću samo nekoliko stvari..

Pakovanje udarenih automobila, gdje smo sastavljali automobil iz više dijelova. Osobno sam sudjelovao u tomu, jer moram raditi sve što mi gazda kaže.

Varanje auto osiguranja

Kupe nove zamjenske djelove. Zatim se to namontira, udesi automobil. Nakon slikanja iz osiguranja, skidaju se ti djelovi i montiraju orginalni djelovi što su već skinuti.

Automobile od kompanija koje su imale velika dugovanja prema državi, su kupovali pa prepravljali. Morao sam da sječem automobile, brišem brojeve motora i sakrivao svake dokaze da se radi o tim automobilima, a radilo se o skupocjenim automobilima koje svakodnevno viđamo po cestama širom BiH.

Pisao sam u običnu bilježnicu sve što prodam. To je bila službena bilježnica firme. Dnevni iznosi su bili veliki. Prijavljivalo se državi nije ništa. Bilo je tu svega, kupovine zabranjenih i kaznenih stvari. U slučaju dolaska inspekcije, morali smo sakriti tu bilježnicu.

Sve navedeno sam sačuvao kao materijalni dokaz u vidu slika, audio i video snimaka koje će mi pomoći na sudu.

Nažalost živimo u državi i vremenu gdje, ako imaš novac možeš sve. Tako da ću na kraju ipak ja snositi veće posljedice od njih. Spreman sam na to jer ne mogu više.

Intenzivni treninzi ne mogu poništiti štetu od loše prehrane, tvrdi studija

Istraživači sa Sveučilišta Sydney u Australiji otkrili su da su ljudi koji se loše hrane, ali redovito vježbaju, pod istim rizikom od smrti od srčanih bolesti, raka ili nekog drugog uzroka kao netko tko se hrani isto tako, ali ne vježba.

Iako u svakom slučaju postoje značajne koristi od vježbanja, uključujući opće zdravlje i potencijalne estetske prednosti, istraživači upozoravaju da je zdrava prehrana svejedno neophodna.

Ljudi koji se loše hrane, vjeruju da to mogu nadomjestiti tjelovježbom

Mnogi ljudi koji se često loše hrane vjeruju da će biti zdravi jer vježbaju, a tom uvjerenju im pridonose potencijalno izgrađeni mišići i sposobnost za napornije kardio treninge. Istraživači upozoravaju da to ipak nije tako. “I redovita tjelesna aktivnost i zdrava prehrana imaju važnu ulogu u promicanju zdravlja i dugovječnosti”, rekla je Melody Ding, izvanredna profesorica pri Sveučilištu u Sidneyju.

Istraživači, koji su svoja otkrića objavili u utorak u British Journal of Sports Medicine, prikupili su podatke od 360.600 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva čiji se podaci nalaze u UK Biobanci.

Svaki od sudionika je kategoriziran na temelju prijavljenih obrazaca prehrane i vježbanja. Ljudi koji su jeli najmanje pet porcija voća i povrća svaki dan, redovito konzumirali ribu i rijetko jeli crveno meso smatrali su se onima koji se najbolje hrane.

Oni koji su redovito vježbali također su svrstani u posebnu skupinu. Istraživači su potom usporedili stope smrtnosti od svih uzroka u razdoblju od 11 godina među svim ljudima čiji su podaci prikupljeni. Otkrili su da ljudi s visokokvalitetnom prehranom i koji redovito vježbaju imaju 17 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka od svojih vršnjaka.

Oni u najzdravijoj skupini imali su 19 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca i 27 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od odabranih vrsta raka nego njihovi vršnjaci.

“Pridržavanje kvalitetne prehrane i dostatne tjelesne aktivnosti važni su za optimalno smanjenje rizika od smrti od svih uzroka, kardiovaskularnih bolesti i raka”, rekao je u izjavi Joe Van Buskirk, koautor studije.

Ali ista korist nije bila vidljiva kod ljudi koji su jeli samo zdravu prehranu ili redovito vježbali uz lošu prehranu. “Ova studija naglašava važnost i tjelesne aktivnosti i kvalitete prehrane za postizanje najvećeg smanjenja rizika od smrtnosti”, dodala je Ding, kako piše The Daily Mail.

Tunel kroz Prenj bit će među 10 najdužih tunela u Europi

Autoceste Federacije BiH objavile su početkom srpnja informaciju o tome kako je počeo izbor za izvođača radova na tunelu Prenj, a koji predstavlja najsloženiji građevinski pothvat za cjelokupni koridor Vc. Tunel Prenj predstavljat će tehnički najzahtjevniji i sa stajališta struke jedan od najkompleksnijih objekata u cijeloj povijesti građevinarstva BiH.

Tunel Prenj bit će lociran u središnjem masivu planine Prenj i imat će duljinu od 10,45 kilometara, a bit će ujedno i prvi cestovni tunel koji će prelaziti granicu od šest kilometara. Izgradnja i opremanje obje tunelske cijevi bit će izvođeni usporedno, a početak radova očekuje se u prvoj polovici 2023. Iako je projekt kao takav sam po sebi izrazito zahtjevan i impozantan te će značajno skratiti putovanje od Sarajeva do Mostara, kuriozitet je i to što će tunel Prenj nakon izgradnje biti među deset najdužih cestovnih tunela u Europi koji su trenutačno u upotrebi, objavio je klix.ba.

Skraćivanje putovanja Usporedbe radi trenutačna dužina puta preko M-17 iznosi 113 km, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 km. Preciznije, vrijeme putovanja skratit će se s dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata vožnje, što u konačnici dovodi do skraćenja puta od 31 km i uštede vremena za čak više od jednog sata.

Sam tunel bit će dio dionice autoceste Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i ključan je za povezivanje Sarajeva s Mostarom, odnosno jače unutarnje povezivanje Bosne s Hercegovinom, što je i strateški cilj, odnosno kompletiranje izgradnje cijelog koridora Vc kroz FBiH. On je dio cjelokupnog mozaika koji će kvalitetnije pozicionirati BiH u europske tijekove jer će međunarodni koridor privući promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu. Radovi će se financirati iz sredstava međunarodnih institucija, bespovratnih sredstava Europske unije i vlastitih sredstava. Kreditni aranžman s EBRD-om iznosi 110 milijuna eura te s EIB-om 150 milijuna eura. Ukupna procijenjena vrijednost dionice tunel Prenj iznosi 400 milijuna eura, prenosi klix.ba.

Najdulji europski tuneli

Kada pak govorimo o deset najduljih cestovnih tunela na europskom kontinentu, zanimljivo je istaknuti i podatak kako se čak pet njih nalazi u Norveškoj. Ujedno, u ovoj državi nalazi se i trenutačno najdulji tunel u Europi Lærdal koji povezuje istoimeno mjesto s Aurlandom. Tunel je dug 24,51 kilometar i izgrađen je u razdoblju od 1995. do 2000. godine. – Dizajn tunela uzeo je u obzir psihičko opterećenje vozača pa je podijeljen na četiri dijela te svaka dionica ima odgovarajuće osvjetljenje i dizajn. Iako su rizici od nesreća i požara mali, tunel ima veliku količinu opreme za hitne slučajeve kao i adekvatne ventilacijske sustave – navodi se u opisu projekta. Drugi pak najdulji cestovni tunel u Europi je Gotthard tunel u Švicarskoj. Ovaj tunel je duljine 16,9 kilometara i prolazi ispod glavnog prijevoja Alpa St. Gotthard po kojem je i dobio ime. Gradnja tunela počela je 1970. godine, a službeno je otvoren deset godina kasnije. Tunel Ryfylke u Norveškoj na trećem je mjestu ove ljestvice s ukupnom duljinom od 14,4 kilometara. Riječ je o trenutačno najduljem podmorskom cestovnom tunelu na svijetu. Njegova izgradnja počela je 2013. godine, a okončana je šest godina kasnije. Povezuje Stavanger, četvrti grad po veličini u Norveškoj i središte naftne i plinske industrije sa Slobakkom. Dnevni promet predviđa prolazak i do 10.000 automobila. Četvrti najdulji tunel u svijetu nalazi se u Austriji. Tunel Arlberg dugačak je 13,71 km i za promet je otvoren još 1978. godine. Arlberg je i danas najveći cestovni tunel u Austriji i povezuje pokrajine Tirol i Vorarlberg ispod planinskog masiva po kojem je i dobio ime. Projektiran je tako da kroz njega prolazi čak 1800 vozila u jednom satu. Opremljen je s četiri ventilacijske jedinice i dvanaest ventilatora, ističe se na mrežnoj stranici projekta. Tunel je do sada nekoliko puta renoviran, a Austrija će za posljednju rekonstrukciju i modernizaciju uložiti 63 milijuna eura.

Titulu petog najdužeg tunela u Europi nosi tunel Frejus, dug 12,89 kilometara. Ovaj tunel pušten je u rad 1980. godine i izgrađen je na spoju dviju nacionalnih i međunarodnih trgovačkih trasa između Francuske i Italije. Tunel čini ključnu vezu između Savoje i Pijemonta te je jednim od glavnih putnih pravaca za prijelaz sjevernih Alpa. Francuski i talijanski dijelovi tunela nalaze se na sličnim visinama – 1228, odnosno 1297 metara, prenosi portal Klix.

Na šestom mjestu najduljih tunela nalazi se također tunel koji počinje u Francuskoj. Tunel Mt. Blanc izgrađen je 1965. godine i također služi kao veza između Francuske i Italije. Dug je 11,61 km, a njim se smanjuje put od Francuske do Torina za 50 kilometara, a do Milana za 100 kilometara.

Zanimljivi podaci

Na sedmom mjestu nalazi se tunel Gudvangen duljine 11,42 kilometra. Ovaj tunel povezuje istoimeno mjesto s naseljem Undredal koje se nalazi u okrugu Vestland u Norveškoj. Tunel je u promet pušten 1991. uz predviđeni dnevni prolazak od 1967 automobila.

Osmi po veličini je norveški tunel Folgefonna koji prolazi ispod velikog glečera po kojem i nosi naziv. Tunel je dugačak 11,15 kilometara i otvoren je 2001. godine. Koliki je značaj ovog tunela, dovoljno govori i podatak da se prije njegove izgradnje od mjesta koje povezuje putovalo čak i do četiri sata, dok se sada putuje nekih deset minuta. Posljednji na ovoj listi je tunel Toven koji je otvoren 2014. godine i dugačak je 10,65 km. Toven povezuje općine Leirfjor i Vefsn u Norveškoj i predstavlja najduži cestovni tunel na sjeveru ove države. On što je zanimljivo jest podatak kako je tunel Toven postao najduži tunel na svijetu koji je u potpunosti opremljen LED rasvjetom.

– Tunel Toven podložan je relativno malom prometu. To znači da bi tradicionalni plan rasvjete rezultirao velikom količinom izgubljene energije. Zbog toga su projektanti željeli ugraditi modernu LED tehnologiju kako bi se postigla optimalna energetska učinkovitost i visok standard sigurnosti – poručili su iz Norveške.

Mađarska dobila službenu opomenu EK zbog različite cijene goriva

Europska komisija uputila je danas dvije tužbe protiv Mađarske zbog diskriminacije pripadnika skupine LGBTIQ i ograničavanja slobode medija, a Poljskoj je uputila obrazloženo mišljenje osporavanja nadređenosti prava EU.

Protiv Mađarske je također pokrenut postupak zbog uvođenja diskriminirajućih cijena goriva za vozila sa stranim registarskim pločicama.

Srpanjski paket povreda prava EU posebno je usmjeren na poštovanje temeljnih prava Unije, vrijednosti i vladavine prava.

Mađarska zabranjuje sadržaje koji promiču homoseksualnost, transrodnost i interspolnost u školama

Nakon što prva dva koraka – slanje službene opomene i obrazloženog mišljenja – nisu dali rezultate, Komisija je odlučila uputiti tužbu Sudu EU protiv mađarskog zakona kojim se ljude diskriminira na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Komisija smatra da se tim zakonom krše pravila unutarnjeg tržišta, temeljna prava (posebno LGBTIQ osoba) te, s obzirom na ta temeljna prava, vrijednosti EU.

Taj mađarski zakon usmjeren je protiv sadržaja koji mlađima od 18 godina “promiče ili prikazuje” ono što se u zakonu naziva “samoidentificiranje koje odstupa od spola dodijeljenog pri rođenju, promjena spola ili homoseksualnost”.

Mađarska zabranjuje da se sadržaji koji promiču homoseksualnost, transrodnost i interspolnost koriste u školama.

Druga tužba odnosi se na medijske slobode u Mađarskoj

Druga tužba protiv Mađarske odnosi se na medijske slobode. Komisija je odlučila uputiti predmet protiv Mađarske Sudu Europske unije jer nije odgovorila na njezinu zabrinutost u pogledu odluke mađarskog Vijeća za medije o odbijanju zahtjeva Klubradija za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz vrlo upitnih razloga.

Komisija smatra da Mađarska krši pravo EU jer primjenjuje nerazmjerne i netransparentne uvjete za obnovu prava Klubradija na korištenje radiofrekvencijskog spektra.

Nadalje, Komisija smatra da je Mađarska na nerazmjeran i diskriminirajući način primijenila relevantna pravila utvrđena u Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija. Ugašeni Klubradio je od početka bio vrlo kritičan prema politici mađarskog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz.

Poljska osporava nadređenost prava EU

Poljska je dobila obrazloženo mišljenje, drugi od tri koraka u postupku zbog povrede prava koji može dovesti do upućivanja tužbe. Europska komisija odlučila je uputiti obrazloženo mišljenje Poljskoj zbog njezina Ustavnog suda i njegove novije sudske prakse. Komisija je poslala 22. prosinca 2021. službenu opomenu Poljskoj kako bi izrazila zabrinutost zbog sudske prakse Ustavnog suda, konkretno njegovih presuda od 14. srpnja 2021. i 7. listopada 2021.

Ustavni sud u tim je presudama smatrao da su odredbe Ugovorâ EU nespojive s poljskim ustavom, čime je prema mišljenju Komisije prekršio odredbe Ugovora o Europskoj uniji i opća načela autonomije, nadređenosti, djelotvornosti i ujednačene primjene prava Unije te obvezujuće naravi presuda Suda Europske unije.

U istoj službenoj opomeni Komisija je smatrala da Poljska ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz jednog članka Ugovora o Europskoj uniji. Riječ je o nepravilnosti u postupku imenovanja triju sudaca u prosincu 2015. i odabiru predsjednika u prosincu 2016.

Stoga po ocjeni Komisije Ustavni sud više ne ispunjava zahtjev neovisnog i nepristranog zakonom ustanovljenog suda. Odgovor Poljske na tu službenu opomenu, zaprimljen 18. veljače 2022., nije bio dostatan s obzirom na zabrinutost koju je Komisija izrazila.

Službena opomena Mađarskoj zbog različite cijene goriva

Komisija je odlučila, slanjem službene opomene, pokrenuti postupak zbog povrede protiv Mađarske zbog uvođenja mjera protivnih odredbama unutarnjeg tržišta. Mađarska je uvela različite cijene goriva za vozila sa stranim registarskim pločicama i vozila s mađarskim registarskim pločicama.

Vozila s mađarskim registarskim pločicama, uključujući traktore i poljoprivredne strojeve s mađarskim dokumentima, imaju pravo kupovati gorivo po cijenama koje su od 60 posto do 70 niže od službenih cijena goriva. S druge strane, sva ostala vozila sa stranim registarskim pločicama ne mogu se koristiti tom povlasticom.

Komisija traži od mađarskih tijela da poštuju odredbe prava EU u pogledu slobodnog kretanja robe i usluga, uključujući usluge prijevoza, slobodu poslovnog nastanka, slobodno kretanje građana i radnika, načelo nediskriminacije te pravila o obavješćivanju u skladu s Direktivom o transparentnosti jedinstvenog tržišta.

Mađarska sada ima dva mjeseca da odgovori na primjedbe Komisije. U protivnom joj Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.

Hina

Održana svečana sjednica Općinskog vijeća u povodu Dana općine Kiseljak

Dana, 15. srpnja 2022. godine u prostorijama Visoke škole „CEPS – Centar za poslovne studije“ u Kiseljaku, upriličena je svečana sjednica Općinskog vijeća Kiseljak povodom obilježavanja Dana općine Kiseljak, prenosi kiseljak.info.

Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje vijenaca kod Središnjeg spomen obilježja.

Sjednici su nazočili Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Borjana Krišto, predstavnici u tijelima državne i entitetske vlasti: Lidija Bradara, Nikola Lovrinović, Josip Grubeša, Ljiljana Lovrić, te Josip Martić, zastupnici Sabora Kantona Središnja Bosna, ministar u Vladi Kantona Središnja Bosna, Zoran Marković, Veleposlanik Republike Bugarske u BiH, Valery Yotov, Mladen Glavina, privremeni otpravnik poslova i ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, Konzul konzulata Republike Hrvatske u Vitezu, Pero Bilušić, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske iz 11. izborne jedinice, Radoje Vidović. Sjednici su također nazočila izaslanstva gradova prijatelja, Grada Zaprešića predvođeno gradonačelnikom Željkom Turkom, Grada Kaštela predvođeno predsjednikom Gradskog vijeća Ivanom Udovičićem, izaslanstvo Grada Koljnofa predvođeno gradonačelnikom Franjom Grubićem, izaslanstvo općine Grude predvođeno načelnikom Ljubom Grizeljom. Na sjednici su bili nazočni i gosti iz grada koji bi u skoroj budućnosti mogao dobiti status Grada-prijatelja, izaslanstvo Grada Lipika, koje je predvodio gradonačelnik Vinko Kasana.

Kao i svake godine, sjednici su nazočili duhovnici s područja općine Kiseljak, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici političkih stranaka i javnih institucija kao i brojni gospodarstvenici.

Na svečanoj sjednici, zamjenik predsjedatelja Općinskog vijeća Nino Baban, čestitao je Dan općine svim stanovnicima Općine Kiseljak.

Načelnik Mladen Mišurić – Ramljak, u svom govoru osvrnuo se na sve značajnije aktualne te u prošloj godini realizirane projekte, od socijalne skrbi i zdravstva, obrazovanja, sporta, kulture, komunalne infrastrukture, vodoopskrbe, lokalnih cesta i ulica do gospodarstva i značajnih ulaganja.

„U proteklom vremenu
Kada imate vrlo malo ili ništa, a u isto vrijeme vam puno toga treba, prije svega mislim na komunalnu infrastrukturu – ceste, vodu, odvodnju, javnu rasvjetu, sadržaj za sport i rekreaciju. Na svim tim projektima smo uradili jako puno, vodeći računa da uradimo od svega navedenog po nešto.

Obrazovanje, kultura i sport
I na tom polju se također u proteklom vremenu uradilo puno. Iako obrazovanje nije u nadležnosti općine mi smo nastojali dati potporu za svih 6 osnovnih i dvije srednje škole na području općine kiseljak. Dati potporu unaprjeđenju kvalitete nastave, sukladno proračunskim mogućnostima, a podršku smo pružili i sportskim klubovima, udrugama, te studentima. Svaki student koji je ispunjavao uvjete Javnog poziva potpisao je Ugovor o stipendiranju s Općinom Kiseljak.

Vrijeme koje je iza nas bilo je izazovno, a i vrijeme koje dolazi stavlja pred nas brojna iskušenja, posebno u oblasti zdravstvene skrbi i socijalne zaštite. Tako smo prije dvije godine krenuli u realizaciju izgradnje nove zgrade Doma zdravlja, projekt je u tijeku i očekujemo dovršetak naredne godine.

Ograničenja koja nam je donijela epidemija izazvana virusom COVID-19 pogoršala je socijalni status stanovništva, posebno socijalno ugroženih kategorija. Tako da smo, pored brige o zdravlju svih Kiseljačanki i Kiseljačana, vodili brigu, a vodit ćemo je i nadalje, o onima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Briga o mladim

Posebno nam je bitna briga o mladim i onim najmlađim i sukladno financijskim mogućnostima, koliko god možemo, pomažemo i dječjim vrtićima.

Gospodarstvo
Općina Kiseljak je, u proteklih godinu dana, utvrdila još dvije radne zone, a to su Azapovići i Bukovica. Trenutačno se izvode radovi na osiguranju neophodne komunalne infrastrukture (pristupne ceste, vode, odvodnja, el. Energija i plin). Ove radove završavamo u 2023. godini, što će doprinijeti privlačenju novih investitora. Gospodarstvo je jako važan segment svake zajednice, a prije svega zbog novih upošljavanja.

Zaštita okoliša
Pod ovim se prije svega podrazumijeva ekološki prihvatljiv način prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada, što podrazumijeva izgradnju reciklažnog dvorišta, čime bi se ostvarili uvjeti za zatvaranje postojećeg odlagališta Berberuša. Kroz općinu Kiseljak protiču tri rijeke, u dužini od 10km, a uradili smo dosta posla na uređenju korita Kreševčice, Lepenice i Fojnice, kako bismo sačuvali materijalna dobra kao i poljoprivredno zemljište od plavljenja.

Ono što je najvažnije danas istaći, ne ono što smo uradili već ono što planiramo uraditi u budućnosti, je nova prometnica s tunelom koja će rasteretiti promet kroz središte grada, te izgradnja zelene tržnice kako bi omogućili svim našim poljoprivrednim proizvođačima plasman njihovih proizvoda.

Ono što nedostaje općini Kiseljak je višenamjenska dvorana, u kojoj bi organizirali različite kulturne sadržaje, kazališne i kino predstave, i konačno su se stekli uvjeti da krenemo s realizacijom projekta Zone sporta i rekreacije, budući smo otkupili svo potrebno zemljište kao i izvršili glavni projekt. Već sam rekao – jako je teško zadovoljiti sve potrebe kako bi se osigurala neophodna kvaliteta života i Kiseljak pretvorio u mjesto ugodnog življenja kada imate godišnji Proračun u iznosu od 7, 5 milijuna KM.

Sve što smo uradili i što planiramo uraditi ne bi bilo moguće bez potpora viših razina vlasti, stoga zahvaljujem Vladi KSB/SBK, Vladi Federacije BiH, Vladi Republike Hrvatske, Uredu za hrvate izvan RH… na podršci u realizaciji svih projekata, jer da nije bilo tih potpora teško bi se usudili krenuti u realizaciju brojnih projekata.
Nadam se da će neka od narednih sjednica Općinskog vijeća, kad realiziramo sve što smo planirali, biti sjednica Gradskog vijeća, jer sa svim ovim što planiramo uraditi – općinsko središte želimo pretvoriti u gradsko središte“, rekao je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Kiseljak načelnik, Mladen Mišurić-Ramljak.

Na poseban način načelnik se zahvalio svim gospodarstvenicima općine Kiseljak kao i svim institucijama u BiH i Republici Hrvatskoj koje pomažu i podržavaju projekte Općine Kiseljak.

Ovogodišnja javna priznanja Zahvalnice Općine Kiseljak, Povelje te Plakete Općinskog vijeća uručene su nagrađenima: Mirzi Selimiću, Marici Pušić, Ronaldu Bakuli, Ratku Liješniću, Privatnoj ustanovi dom za starije i nemoćne „Brnjaci“, te poduzećima, Fiskus d.o.o. i Grakop d.o.o. Kiseljak.

Upriličen je i bogat zabavni program u kojem je nastupila Klapa “Dišpet” iz Kiseljaka.

Gradovi prijatelji povodom Dana općine odlučili su darovati potrebite udruge i ustanove, kako bi pomogli njihov rad i tako unaprijedili međusobnu suradnju. I Grad Zaprešić i Grad Kaštela ovoga puta dodijelili su novčanu potporu za Udrugu „Naša djeca“ Kiseljak, koja skrbi o djeci s poteškoćama u razvoju. Dar su uručili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, te predsjedatelj Gradskog vijeća Kaštela, Ivan Udovičić, a nagradu je preuzela predsjednica Udruge „Naša djeca“ Sanja Kvasina.

Mjesec srpanj ove godine je iznimno bogat sadržajima u povodu obilježavanja Dana općine Kiseljak. Općina Kiseljak uz pokroviteljstvo s udrugama donosi brojne zabavne, kulturne i sportske sadržaje.

Kiseljak.info

Plin u Federaciji BiH poskupljuje za 23,3 posto: Direktan zahtjev iz Rusije

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je da je Vlada Federacije BiH na sjednici danas usvojila Informaciju o povećanju cijene plina za treći kvartal 2022. godine, a koju je dostavio Energoinvest d.d. Sarajevo.

“Usvojena je odluka o povećanju cijene plina od 23,3 posto. Radi se o direktnom zahtjevu odnosno povećanju cijene od Gazproma prema Energoinvestu. Energoinvest je hitno zahtijevao korekciju od Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije”, kazao je Džindić nakon sjednice Vlade.

Federalno ministarstvo trgovine je jučer na sjednici, kako je naveo, predložilo ovu korekciju i Vlada FBiH je usvojila i uputila u daljnju proceduru.

Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine Vlada Federacije BiH je donijela odluku kojom se daje suglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog plina za distributivna privredna društva na području Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od 1.7.2022. godine, a koja iznosi 998 KM/1000 Sm³, odnosno 0,998 KM/Sm³, i prema važećim uvjetima za Bosnu i Hercegovinu. U ovu cijenu prirodnog plina nije uračunat porez na dodanu vrijednost.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama FBiH.

U obrazloženju odluke, Federalno ministarstvo trgovine je navelo da je privredno društvo Energoinvest d.d. Sarajevo 12.7.2022. godine uputilo zahtjev za promjenu veleprodajne cijene prirodnog plina prema distributivnim kompanijama u Federaciji BiH, te dostavilo Odluku direktora Energoinvesta o utvrđivanju prodajne cijene plina za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce). Na ovaj zahtjev svoje mišljenje dalo je i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 14.7.2022. godine.

U zahtjevu Energoinvesta je navedeno da bi se nova veleprodajna cijena prirodnog plina za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce) sa dosadašnjih 809 KM/1.000 Sm³ (0,809KM/Sm³) trebala povećati na 998 KM/1000 Sm³ (0,998 KM/Sm³), s tim da u navedenu cijenu prirodnog plina nije uračunat porez na dodatnu vrijednost. Nova prodajna cijena jedinstvena je za sve distributivne kompanije na području FBiH.

Također, u obrazloženju je istaknuto da je Energoinvest d.d Sarajevo u svom zahtjevu naveo da nova povećanja cijene plina nije moguće pokriti iz postojeće tarife, te je hitno potrebna korekcija cijene u skladu sa dešavanjima na tržištu u cilju osiguranja kontinuirane isporuke plina.

Dramatična potjera u BiH: Ukrao vozilo, bježao, došlo do sudara u kome su povrijeđena dva policajca i bjegunac

U Unsko-sanskom kantonu (USK) jučer se dogodila prava drama, a u hitroj policijskoj akciji povrijeđena su dva policijska službenika i osumnjičenik za kojim su tragali.

Sve je zapravo počelo u noći sa srijede na četvrtak, kada je ispred kuće u naselju Brekovica ukradeno putničko motorno vozilo s hrvatskim oznakama.

Kako doznaje portal Radiosarajevo.ba, J.R. (1968.) je kupio motorno vozilo Toyotu Yaris u Hrvatskoj i dovezao ga u našu zemlju. U toku noći vozilo je ukradeno, a krađa prijavljena ujutro Policijskoj stanici Bihać.

Nakon obavljenog očevida, Kantonalno tužilteljstvo navodi da u svemu ima elemenata kaznenog djela teške krađe, te su o slučaju upoznate sve policijske stanice i raspisana centralna potraga za ukradenom vozilom.

Jučer, u poslijepodnevnim satima, nestalo vozilo uočeno je na području koje pokriva PS Cazin, što je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio Adnan Beganović, glasnogovornik MUP-a USK.

Za volanom je bila odrasla muška osoba, a vozilo je uočeno na relaciji naselje Rujnica prema naselju Brekovica.

“Patrola je odmah upućena u područje, kako bi potvrdila točnost dojave. Vrlo brzo su uočili traženo vozilo, koje se velikom brzinom kretalo na cesti.

Vozač nije htio zaustaviti vozilo, došlo je do policijske potjere te, eventualno, kontakta između službenog i vozila koje je ukradeno”, kazao nam je Beganović.

U sudaru je došlo do velike materijalne štete te slijetanja putničkog motornog vozila s puta.

Također, povrijeđeni su policijski službenici, njih dvoje koje je bilo u službenom vozilu, a povrijeđen je i vozač koji je bio u ukradenom vozilu.

“Zbog težine povreda, sva lica su prevezena u Dom zdravlja Bihać, a potom u kantonalnu bolnicu, gdje su im sanirane ozljede”, dodao je Beganović, kazavši kako su policajci lakše povrijeđeni, te su pušteni na kućno liječenje.

Vozač ukradenog vozila identificiran je kao P.A, rođen 1990. u Cazinu.

Neustavan zakon Republike Srpske o neprimjenjivanju Inzkove odluke

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj kojom se donosi Zakon o dopuni Kivičnog zakona BiH, a koji je u usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske nakon što je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona, kojim se zabranjuje negiranje genocida, usvojila je zakon prema kojem se ta Inzkova odluka neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske. Nakon toga sedam bošnjačkih izaslanika podnjelo je apelaciju Ustavnom sudu BiH i to nakon što je Ustavni sud Republike Srpske odbacio njihov veto. Na kraju je Ustavni sud BiH prihvatio apelaciju bošnjačkih izaslanika i odlučio da Zakon koji je donijela NSRS nije u skladu s Ustavom BiH.

“Ustavni sud se rukovodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležni organ, a to je u konkretnom slučaju Paralmentarna skupština Bosne i Hercegovine”, rekao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH na konferenciji za novinare nakon završene Plenarne sjednice Ustavnog suda BiH.

On je, kako prenose “Nezavisne novine” rekao da se Inzkov zakon smatra odlukom BiH, koju prema članu 3b entiteti i njihove administrativne jedinice su obvezne poštovati.

“Dakle to je pravna logika, ustavno-pravna logika na kojoj je utemeljena odluka Ustavnog suda. Ustavni sud je odlučio da ovaj zakon, sporni zakon RS, prestaje važiti kad se objavi ova odluka, naša odluka u Službenom glasniku BiH”, rekao je Ćeman.

Dvije banke povećale kamate na kredite, rate veće za skoro 100 KM

Istina, na povećanje kamata odlučile su se za sada dvije banke u BiH, dok većina nastoji takvu odluku prolongirati za početak iduće godine.

Ovu informaciju potvrdio je za Avaz Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

-Točno je da je takvu odluku donijelo nekoliko banaka, a radi se o povećanju kamatnih stopa za 0,3 do 0,9 posto za dio klijenata. Teško je procijeniti što će se dalje događati, ali do kraja godine ne očekujemo značajnije promjene. Ovo se moralo dogoditi, jer nije prirodno da kamate budu negativne, da netko plaća kada posuđuje novac – kazao je Mahmuzić.

U konkretnom slučaju, korisnik kredita od 100.000 KM, naprimjer, koji ga otplaćuje u vremenu od 10 godina, umjesto 1.108 KM, plaćat će 1.183 marke mjesečno.

Rast kamata u redovnim okolnostima možda ne bi ni izazivao glavobolju, ali u ozračju drastičnih poskupljenja hrane, goriva, ogrjeva i ostalih troškova života, svakako predstavlja novi udar na standard zaduženih građana.

Ekonomisti već neko vrijeme pozivaju korisnike kredita da svoja zaduženja kod banaka, umjesto promjenjive, pokušaju reprogramirati po fiksnoj kamatnoj stopi, prenosi Dnevni avaz.

Povratak ekstremnih vrućina, toplinski val će trajati…

– Očekuje se dosta sunčanog vremena idućih dana, uz već spomenuti rast temperature, jedino za vikend prolazna naoblaka uz manji pad temperature, ali to neće pretjerano narušiti dojam pravog ljetnog vremena koje nam predstoji – navodi se na stranici “Vremenska prognoza za BiH”.

Nakon proteklih “prohladnih” dana, a osobito večeri neuobičajenih za srpanj, izgleda da se ljeto vraća u punom jeku. Naime, jučer je u selu Bašići između Bjelašnice, Visočice i Treskavice u planinskom području temperatura bila ispod nule te je bilo i mraza, neuobičajenog i rijetkog za ovaj dio godine.

No, već danas će u BiH biti osjetno vruće. Temperatura će lokalno rasti do 37 Celzijevih stupnjeva.

Novi toplinski val već je zahvatio dijelove Europe. U Portugalu i Španjolskoj temperatura raste iznad 40 stupnjeva, a ostavljena je mogućnost da će rasti do 45 stupnjeva.

– Područje s vrućim afričkim zrakom proširit će se zapadnom i središnjom Europom, sve do Balkana početkom idućeg tjedna – navodi meteorološka služba ARSO.

Kažu i kako je prilično vjerojatno da će novi toplinski val sa sobom donijeti i nastavak suše. Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva izdao je rijetko upozorenje na ekstremnu vrućinu za nedjelju, 17. srpnja.

– Upozorenja o vrućini i zdravlju sada su izdana za većinu zemlje, s temperaturama koje će ostati konstantno visoke tijekom cijelog ovog tjedna – izvijestio je dr. Agostinho Sousa, voditelj zdravstvene zaštite. Kina je pak otvorila skloništa zbog vrućina.

U gradu Chongqingu rastopio se krov muzeja, konstantno se prskaju ceste koje su počele pucati… Nadamo se da se u takvoj situaciji mi u BiH, navikli na razne ekstreme, ipak nećemo naći…

Preminula Ivana Trump

Bivša supruga Donalda Trumpa, Ivana Trump preminula je u 73. godini priopćila je obitelj.

Ona je bila prva Trampova supruga i zajedno imaju troje djece.

“Ivana Trump je bila veliki borac

BREAKING: Ivana Trump, the ex-wife of former Pres. Donald Trump, has died at age 73, the family told @ABC News. https://t.co/H5q0wZVzbz pic.twitter.com/ch9Bgll4OS

— ABC News (@ABC) July 14, 2022

Pobjegla je od komunizma i prigrlila ovu zemlju. Učila je svoju djecu o hrabrosti i čvrstini, suosećanju i odlučnosti. Jako će nedostajati njenoj majci, njenoj djeci i 10 unučadi”, priopćila je obitelj Trump.

Rođena je kao Ivana Marija Zelničkova u Čehoslovačkoj pod komunističkom vlašću. U djetinjstvu se bavila skijanjem, te je neko vrijeme studirala na Praškom univerzitetu. 1971. godine se udala za agenta za prodaju nekretnina Alfreda Vinklmajru, a 1973. godine emigrirala u Kanadu.

Od prvog muža se razvela 1976. godine, a nakon što je upoznala Trumpa u New Yorku za njega se vjenčala 1977.

Poruka iz Bruxellesa: Komšića birali Bošnjaci, SDA zaustavio kompromis s Hrvatima

Međunarodna krizna skupina (ICG) sa sjedištem u Bruxellesu u svojem je izvješću o zapadnom Balkanu iznijela niz ocjena o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, uz jasnu konstataciju kako su HDZ BiH i dvije od tri bošnjačke stranke bili dogovorili, odnosno pristali na predložene kompromisne izmjene Izbornog zakona (proces koji se odvijao uz medijaciju EU-a i SAD-a), no potez SDA bio je taj koji je zaustavio rješavanje spora oko izbornoga zakonodavstva, piše Večernji list BiH. Ovakva poruka, koja jasno progovara o krivcima propasti procesa pregovora oko izmjene izbornog zakonodavstva, ali i niz drugih ocjena koje se mogu pročitati u izvješću, jasan su signal kako u Bruxellesu, pa čak i na razini nevladinoga sektora, sazrijeva spoznaja o stvarnim uzrocima političke krize u Federaciji BiH.

Pitanje kompromisa

U kontekstu pregovora koji su se vodili u ožujku u BiH podsjeća se kako je kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio odobrenje krajem ožujka i to od vodeće hrvatske stranke (HDZ-a BIH) te dvije od tri stranke s bošnjačkom većinom koje su sudjelovale u razgovorima, ali je jedna bošnjačka stranka (Stranka demokratske akcije) odbila. Prilično se jasno ukazuje i na to kako rivalstvo među strankama koje se natječu za bošnjačke glasove može objasniti neuspjeh, kao i činjenica da neki čelnici i dalje zaziru od kompromisa u vremenu nadolazeće izborne kampanje. Svi navedeni zaključci kojima se jasno adresira odgovornost za zaustavljanje reformi izbornog zakonodavstva pokazuju i kako će Europska unija nastaviti u jednom trenutku na tragu ponuđenog prijedloga. Ipak, u izvješću se u jednom dijelu konstatira i da je HDZ BiH povukao određene poteze koji nisu ocijenjeni pozitivnima. S druge strane u izvješću se,među ostalim, jasno ističe kako su Hrvatima bošnjačkim glasovima drugi birali predstavnika u institucije vlasti. – Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati ne čine većinu ni u jednom entitetu i stoga nemaju entitetsku zaštitu; zato su im Dom naroda i Predsjedništvo od vitalnog značaja. U tri navrata Željko Komšić, etnički Hrvat, čija podrška dolazi većinom iz bošnjačke većine, pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo – koje će nominalno predstavljati Hrvate – ali uz minimalnu potporu hrvatskih birača – ističe se u ovom izvješću, a koje je još jedan pokazatelj kako u Europskoj uniji jača svijest o tome da se Hrvatima kontinuirano krše politička prava. Pritom se upozorava na to da izborni spor truje odnose kako na nacionalnoj razini tako i u Federaciji, ali da neposredno potkopava svaku nadu da će Hrvati i Bošnjaci predstavljati jedinstvenu frontu protiv srpskog separatizma. Dio izvješća posvećen je i pitanju mogućnosti postizanja kompromisa unutar BiH, uz tvrdnju kako je napravljeno malo u pravcu postizanja zajedničke agende. Ipak, među nekim iznimkama, spominje se i rješenje koje je nastalo pod medijacijom EU-a, a koje je značilo rješenje desetljeće dugog spora Hrvata i Bošnjaka u Mostaru, a što je do tada sprječavalo provedbu izbora u tom gradu. No, u izvješću se konstatira i kako su tom rješenju žestoke zamjerke imale mnoge stranke sa sjedištem u Sarajevu.

Tri naroda

U samom uvodu izvješća podsjeća se kako je prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina strukturirana oko dva visoko autonomna entiteta i tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi). No, prije toga konstatira se i kako je Dayton ujedinio dva entiteta u jednu državu, uz opasku kako u jednom entitetu dominiraju Srbi, a u drugom Bošnjaci. Navedene tvrdnje još su jedan dokaz kako je politička situacija u BiH, a koja je proizvod i gore izvedenog zaključka, sada mnogo jasnija strukturama u Bruxellesu. U toj konstelaciji jasno je kako Hrvati trebaju nastaviti ukazivati na nelogičnosti i nepravednosti trenutačnog izbornog modela koji im uskraćuje mogućnost biranja svojih legitimnih predstavnika u one institucije vlasti koje su po Ustavu BiH određene za predstavljanje naroda, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Ostatak izvješća u dijelu koji se odnosi na BiH donosi i ocjene o stanju nakon ruske agresije na Ukrajinu. U izvješću je,među ostalim, navedeno i kako su Srbi žestoko reagirali na Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida, a glavne stranke sa srpskom većinom osudile su ga i bojkotirale bh. državne institucije.

Vecernji list

Proveo tri i po godine u zatvoru zbog pogreške vještaka, pušten na slobodu

Nakon što je proveo tri i pol godine života iza rešetaka na osnovu katastrofalne pogreške Zavoda za sudsku medicinu RS, kojom je zamijenjen njegov DNK s drugim optuženim, Prijedorčanin Nemanja Matijaš je konačno pušten na slobodu.

Matijaš je pušten nakon rješenja Okružnog suda Banja Luka, koji je prethodno uvažio njegov zahtjev za ponavljanje pravomoćno okončanog krivičnog postupka. Rješenjem je naloženo da se Matijaš odmah pusti na slobodu, što je i učinjeno.

Prema zvaničnim podacima, Prijedorčanin je iza rešetaka proveo ukupno tri godine i pet mjeseci od pet godina koliko je iznosila kazna po presudi. Za Matijaša borba još nije završena, jer slijedi ponovljeni postupak u kojem bi konačno trebala biti ispravljena nepravda prema ovom Prijedorčaninu.

“Borbu u cilju dokazivanja svoje nevinosti nastavljam i čekam da sud zakaže datum održavanja ponovljenog postupka”, izjavio je Matijaš za Srpskainfo.

Nejasne okolnosti Prijedorčanin Nemanja Matijaš osuđen je na osnovu greške Zavoda za sudsku medicinu RS, koji je pod još uvijek nejasnim okolnostima zamijenio DNK Matijaša sa DNK drugog optuženog u ovom slučaju, i to Vanjom Vukovićem.

Matijaš i Vuković su uhićeni u kolovozu 2017. godine nakon što je banjolučka policija u automobilu koji je vozio Vuković pronašla paket s heroinom.

Osumnjičenima je određen pritvor, a u rekordna 23 dana bila je podignuta i optužnica. Istragom u ovom slučaju rukovodilo je Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka, koje je zatražilo vještačenje paketa s drogom, u cilju pronalaska DNK tragova.

Nakon što su pritvoreni, u KPZ Banja Luka i u pratnji policijskih inspektora, došao je dugogodišnji sudski vještak Zoran Obradović.

Tijekom kasnijeg saslušanja, Obradović je naveo da je briseve bukalne sluznice uzeo od obojice osumnjičenih u prisustvu policijskog inspektora i po uobičajenoj proceduri.

Zastupnik u Saboru RH Radoje Vidović govorio o brojnim zločinima Armije BiH nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini

Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH ŽSB i zastupnik HDZ-a RH u Saboru RH, na današnjoj 11. sjednici Sabora RH, govorio je o brojnim zločinima Armije BiH počinjenim nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

U svom izlaganju dotaknuo se zločina, stratišta, progona Hrvata iz BiH, s posebnim osvrtom na Hrvate u Središnjoj Bosni.
„Kao zastupnik u Saboru RH, Hrvat Središnje Bosne i pripadnik nekadašnjeg Hrvatskog vijeća obrane, moram danas ovdje u Hrvatskom saboru govoriti i sve nas podsjetiti o prešućenim i nekažnjenim zločinima Armije Bosne i Hercegovine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a osobito nad Hrvatima u Središnjoj Bosni“, naglasio je zastupnik Vidović te podsjetio zastupnike u Saboru RH i cjelokupnu javnost o zločinima Armije BiH u selima Gusti Grab i Dusina, o zločinima u općini Konjic, u Trusini, Travniku, Fojnici, Bugojnu…

„Moram s vama podijeliti sjećanje na siječanj 1933. godine i na mala sela na području općine Busovača i grada Zenice, Gusti Grab i Dusinu. Ova dva sela napala je Armija BiH i zarobila civile i vojnike HVO-a koje je nakon zvjerskog mučenja ubila i strijeljala, njih ukupno 20-ak. Moramo se također prisjetiti i ožujka 1993. godine, na progone, etničko čišćenje i zločine nad Hrvatima Klisa, Konjica, o čijem postojanju i životu danas svjedoče samo ruševine. Moramo se također sjetiti 16. travnja 1993. godine i sela Trusina u Konjicu. Tada je Armija BiH napala, zarobila, zvjerski strijeljala i ubila 14 civila i 9 zarobljenih pripadnika HVO-a. Ne možemo zaboraviti i neobilježiti jedan od najtužnijih dana u povijesti travničkih Hrvata, kada je iz Travnika protjerano skoro 20 tisuća Hrvata. Dana kad su u selu Maljine zarobljeni civili i kada je odvojeno 40 muškaraca i odvedeno na lokalitet Bikoše gdje su streljani. Nažalost, za tijelima ubijenih Hrvata njihove obitelji još uvijek tragaju“, istaknuo je Vidović te nastavio izlaganje podsjetivši sve na stradanje i ubojstvo osmero djece u Vitezu.

„Također, kako da ne spomenemo i da se ne sjetimo 10. lipnja kada cijela Središnja Bosna oplakuje viteške anđele odnosno osmero poginule djece koje je ubila granata Armije BiH. Možemo li provesti ijedan srpanj da se ne prisjetimo progona oko 5 tisuća fojničkih Hrvata, da se ne prisjetimo progona i stradanja bugojanskih Hrvata, njih oko 15 tisuća protjeranih sa svojih ognjišta. Njih 2 tisuće u Bugojnu je prošlo kroz logore, a od tog broja 23 osobe ukupno su odvedene i ubijene. Za njihovim tijelima se još uvijek traga. Moramo se prisjetiti i ubijenih fratara u Fojnici, gvardijana fra Nikicu Miličevića i vikara fra Leona Migića, koji su u samostanu u studenom zvjerski ubijeni. U prosincu cijela Središnja Bosna oplakuje žrtve iz Križančeva sela, 63 zarobljena vojnika i civila koji su mučeni i mučki ubijeni. Nažalost, tu nije kraj. Pred samo potpisivanje primirja i Washingtonskog sporazuma u siječnju 1994. godine dogodio se još jedan strašan zločin kada je Armija BiH napala Buhine kuće i počinila strašan zločin ubojstvom 26 civila i pripadnika HVO-a. Najmlađa od ubijenih osoba bila je beba od samo godinu dana. Tada je 9 pripadnika HVO-a nakon mučenja ubijeno“, nastavio je Vidović.

U završnom dijelu izlaganja naglasio je kako krik Hrvata iz Bosne i Hercegovine ne dopire do onih koji su trebali istražiti i kazniti ove zločine.

„Sve ovo nas ne čudi kada pored tisućama grobova nedužno ubijenih civila i vojnika, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kaže da Armija BiH nije počinila zločine. Ovu istinu nažalost ne žele ni da čuju međunarodni moćnici jer im se ova istina ne uklapa u njihove velike planove. Bez obzira na to, dok smo živi, mi ćemo dizati svoj glas i govoriti o istini, o stradanjima Hrvata Bosne i Hercegovine. Zbog naše budućnost, zbog naših žrtava, a ne da potaknemo mržnju i osvetu, nego da potaknemo pomirenje i svjesnost o žrtvama te da te žrtve ne bi bile uzaludne“, zaključio je Vidović na kraju izlaganja.

Završeni intervjui s kandidatima za ravnatelja FUP-a, sada su na potezu Čampara i Vlada FBiH

Vršitelj dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije (FUP) Ensad Korman i savjetnik ravnatelja Granične policije Svevlad Hoffman danas su obavili intervjue u završnoj fazi izbora novog ravnatelja FUP-a.

“Održan je intervju s dvojicom kandidata. Oni su ocijenjeni i to je to. Lista kandidata s ocjenama će biti upućena Vladi FBiH putem ministarstva”, rekao je za Klix.ba predsjednik Neovisnog odbora Mirko Milićević, piše sarajevski portal Klix.ba.

On je dodao kako će lista s bodovima biti upućena sutra federalnom ministru unutarnjih poslova, a tada bi trebalo biti poznato koji kandidat bolje stoji.

Dakle, kada Neovisni odbor dostavi rang listu ministru unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoši Čampari, on je treba proslijediti Vladi Federacije BiH koja će informaciju uvrstiti na dnevni red jedne od narednih sjednica.

Treba istaknuti da od sutra teče 30-dnevni zakonski rok za imenovanje novog ravnatelja FUP-a.

Ono što je bitno za ovaj proces jeste da na pozicijama ravnatelja FUP-a i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP) ne mogu biti osobe iz istog naroda. Podsjetit ćemo da je na čelu FMUP-a trenutno Aljoša Čampara (Bošnjak).

Ukoliko Aljoša Čampara ostane na funkciji federalnog ministra, Svevlad Hoffmann bi onda trebao preuzeti vodstvo federalne policijske agencije u naredne četiri godine, kao kandidat iz reda Hrvata.

Naravno, ukoliko probošnjački politički lobiji opet ne blokiraju kompletan proces.

(Video) Otkrili smo čudo neviđeno kod Zizeta, ovo je janjetina kojoj nema zamjerke

Zinedin Hajdarević Zize je vjerojatno najmlađi čovjek koji se bavi poslom pečenjem janjetine. U svom restoranu u sklopu kojeg ima pečenjaru, pravi gurmanske specijalitete koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, ali ni gladnim jer ga kupci hvale kao i njegovu janjetinu koju priprema.

Pored toga svega Zinedin je jako pametan momak koji je kroz razgovor uputio mnogo savjeta današnjoj mladeži koja ne zna što da radi niti kako da zaradi.

Biskup Komarica upozorio na kontinuirano iseljavanje mladih

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH)započela je 84. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH.

Na zasjedanju također sudjeluju biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, dopredsjednik BK BiH, zatim apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren te delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, i mons. Franc Šuštar, pomoćni biskup ljubljanski, te glavni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević, javlja Katolička tiskovna agencija(KTA).

Biskupima će se u dijelu zasjedanja pridružiti otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco.

Prije početka radnog dijela zasjedanja biskupi su zajedno slavili misu na liturgijski spomendan Gospe Bistričke u biskupskoj kapeli posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji.

– Glede aktualnog stanja katoličke zajednice u mojoj biskupiji i posebnih izazova i problema u njoj i oko nje, spomenut ću samo ono što je najizrazitije i one sličnosti sa situacijom u većem dijelu naše društveno, pravno i politički još uvijek dobrano nesređene zemlje. Ta se situacija manifestira kontinuiranim iseljavanjem naše mlade populacije u druge životne sredine – poručio je biskup Komarica.

Spomenuo je i nedostatak nužnih materijalnih sredstava za normalni rad postojećih biskupijskih, crkvenih struktura i institucija, kao i za izgradnju u ratu porušenih crkvenih objekata, odnosno crkava.

Nadbiskup Vukšić osvrnuo se na dnevni red zasjedanja, podsjetivši da je jedan od najvažnijih pastoralnih pothvata na razini cijele Katoličke Crkve u ovo vrijeme najavljeno održavanje Šesnaeste redovite opće skupštine sinode biskupa, koja bi trebala biti održana u listopadu 2023. godine.

– Dok je demokratski svijet ujedinjen u djelovanju i molitvama da prestane rat u Ukrajini, predlažem da se, posebice ovih dana kad zasjedamo u Banjoj Luci, u čijem središtu postoji župna zajednica Ukrajinaca, a i u njezinoj okolici još njih nekoliko, pridružimo svojim molitvama za mir u toj zemlji, kao i za trajan mir, dijalog, slogu i razboritost u Bosni Hercegovini, naspram svakog oblika nemira i nereda – poručio je nadbiskup.

Srdačne pozdrave i bratsku blizinu biskupa Hrvatske biskupske konferencije prenio je biskupima u Bosni i Hercegovini biskup Radoš te izrazio radost da može sudjelovati na ovom zasjedanju.

– Dio smo istoga tijela Crkve, dio istoga nacionalnoga hrvatskoga bića, pa i ne treba isticati da s posebnom pažnjom i ljubavlju pratimo hod Crkve u Bosni i Hercegovini. Granica ne zaustavlja naš pogled. Nastojimo vidjeti i biti dionici vaših poteškoća, ali i baštinici žara s kojim ih rješavate – naglasio je biskup Radoš nakon čega je izvijestio o djelovanju HBK u razdoblju od travnja do lipnja 2022 godine.

Govoreći o današnjem položaju Crkve u Sloveniji, biskup Šuštar je spomenuo smanjenje broja svećenika i posvećenih osoba, kao i da su se dvije godine epidemije covida-19 “ozbiljno zasjekle u sakramentalni život slovenskih katolika, koji se sada opet polako budi”.

Nadbiskup Cavalli je, u skladu sa svojom službom, ukratko upoznao biskupe sa stanjem u župi Međugorje.

Zasjedanje će završiti u četvrtak, 14. srpnja, u 12 sati uobičajenom konferencijom za novinstvo u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci kada će se novinarima obratiti nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH te biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije u petak, 15. srpnja, bit će euharistijsko slavlje u katedrali u Banjoj Luci u 10 sati kojim će predsjedati biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, a koji će tom prigodom proslaviti zlatni jubilej 50 godina svećeništva, zajedno sa svojim dugogodišnjim suradnikom u Biskupskom ordinarijatu mons. Antom Orlovcem.

KTA

Đoković stigao u Visoko: Semire što ne priznaš da si ti napravio piramide

Aktualni prvak Wimbledona i osvajač 21 Grand Slam titule stigao je u Park Ravne 2 kod Visokog gdje će nazočiti otvaranju regionalnog teniskog kompleksa za pripreme vrhunskih igrača.

Đoković se našalio sa organizatorom i investitorom teniskog centra u Visokom Semirom Osmanagićem nakon dolaska u centar.

“Semire što ne priznaš da si ti napravio ove piramide” kazao je Novak kroz smjeh.

Izvor

Teška nesreća u BiH: Smrtno stradala jedna osoba

Zeničanin inicijala K.E. (50) podlegao je povredama nakon nesreće u zeničkom naselju Crkvice kada se sudario sa kamionom.

Do nesreće je došlo jučer u 17:55 sati, a sudjelovali su teretno vozilo i skuter.

Vozač skutera je usljed zadobivenih povreda prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica, radi ukazivanja liječničke pomoći.

On je u 21:05 preminuo u operacijskoj sali Kantonalne bolnice Zenica, piše Avaz.

Bill Gates strahuje od novog virusa: “Sljedeća pandemija bi mogla okončati naše društvo”

Šanse za novu pandemiju u sljedećih 20 godina, bilo prirodnu ili namjernu, rekao bih, iznose 50 posto, izjavio je Gates

Iako pandemija koronavirusa još uvijek službeno traje, za veći dio svijeta čini se kako je najgore već prošlo. No, posljedice koje su ostale vjerojatno će se osjećati još godinama. Gostujući na konferenciji TIME 100 u New Yorku, suosnivač Microsofta Bill Gates rekao je kako vjeruje da je čovječanstvo imalo sreće s ovom pandemijom jer je virus mogao biti i puno smrtonosniji.

“Moram reći, s obzirom na to da je tijekom pandemije u svijetu umrlo 20 milijuna ljudi, od čega milijun u SAD-u – moglo je biti i gore. Sretni smo što je stopa smrtnosti bila 0,2 posto”, kazao je Gates.

Treba podsjetiti da službeni podaci govore kako je u svijetu od bolesti COVID-19 umrlo oko 6,3 milijuna ljudi, ali i da stručnjaci procjenjuju da je stvarni broj umrlih puno veći, javlja Zimo.

Gates je upozorio kako smo ovog puta imali sreće, ali da se ne smijemo nadati istome u slučaju sljedeće globalne pandemije. Uvjeren je da bi, da se pojavi novi virus sa sličnom stopom zaraze, stopa smrtnosti bila višestruko veća.

“Mogla bi okončati naše društvo”, upozorio je Gates te dodao da vjerojatno nećemo morati čekati sto godina, kao u slučaju bolesti COVID-19.

“Šanse za novu pandemiju u sljedećih 20 godina, bilo prirodnu ili namjernu, rekao bih, iznose 50 posto”, dodao je.

Iako bi se Gatesova predviđanja mogla činiti nevjerojatnima, treba podsjetiti da je još od 2015. godine upozoravao kako svijet nije spreman na ovakvu vrstu pandemije te da bi, kada do nje dođe, posljedice mogle biti katastrofalne. No, isto tako tvrdi kako nije nemoguće izbjeći sljedeću pandemiju. U nekoliko je navrata naglasio kako je pandemija COVID-19 stvorila jedinstvenu mogućnost da naučimo nešto i pripremimo se kako bismo spriječili da se takva pandemija ponovi. To podrazumijeva ulaganje u tehnologiju, cjepiva, zdravstvene sustave, ali i stvaranje svjetskog sustava nadzora bolesti.

Uvjeren je da bi, kad bi svijet zajednički uložio u takav sustav, znanstvenici imali sve potrebne resurse da bilo kakve epidemije zaustave u roku od 100 dana, periodu nakon kojeg se COVID-19 počeo eksponencijalno širiti i pretvorio u pandemiju. Gates smatra da je za takav sustav potrebno otprilike milijardu dolara godišnje.

“No, s obzirom na to koliko je COVID-19 stajao društvo, ovo se čini kao sitan novac, pogotovo ako znači da ćemo izbjeći novu pandemiju”, pojasnio je Gates.

Za izbore se prijavilo 55.000 birača izvan zemlje, prednjače Bošnjaci

Kako se približava 19. srpnja u 24 sata, što je zadnji rok za prijavu obrazaca osoba izvan zemlje za glasovanje, tako i dodatno raste zanimanje za glasovanje na izborima

Ulazi se u posljednji tjedan kada će biračima izvan zemlje biti moguće prijaviti se za glasovanje na općim izborima zakazanima za listopad ove godine, a prema neslužbenim informacijama, najbolji posao odradila je bošnjačka dijaspora koja je s aktivistima i strankama iz Sarajeva uspjela motivirati značajan broj birača koji će sudjelovati u izbornom procesu, piše Večernji list BiH.

Povećano zanimanje

Kako se približava 19. srpnja u 24 sata, što je zadnji rok za prijavu obrazaca osoba izvan zemlje za glasovanje, tako i dodatno raste zanimanje za glasovanje na izborima. Prema informacijama koje smo dobili iz Središnjeg izbornog povjerenstva, za glasovanje izvan zemlje prijavilo se uglavnom elektronički oko 55.000 birača, što je mnogo bolji rezultat nego što je bio prije 20-ak dana, kada se tek oko 17.500 birača odlučilo registrirati kako bi mogli sudjelovati na općim izborima. U posljednjih tjedan dana taj će se broj dodatno i vjerojatno još značajnije uvećati.

Prema ocjenama iz SIP-a, dijaspora nije imala većih zamjerki na novi sustav prijavljivanja kako bi mogla glasovati i ove godine na izborima. To je ujedno preduvjet kako bi osoba mogla sudjelovati u ovome procesu.

Prijave za glasovanje izvan BiH dostavljaju se samo elektronički preko portala e-Izbori dostupnog na web-stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili telefaksom na sljedeće brojeve: +387 33/251-333 i +387/33 251-334. Državljanin BiH koji je upisan u središnji birački popis, kako bi podnio zahtjev za glasovanje izvan BiH elektronički, putem portala, nužno je da otvori korisnički nalog na e-Izbori na poveznici https://eizbori.izbori.ba/ te ispuni tražene potvrde, prihvati postavljene uvjete i pristane na uvjete korištenja, pravila privatnosti i obradu podataka od SIP-a BiH, nakon čega unosi sljedeće podatke: ime i prezime te jedinstveni matični broj JMB, svoju e-adresu te broj telefona. Nakon unosa podataka provodi se automatska provjera. U slučaju da postoji problem, iz SIP-a će pomoći podnositelju pravilno se registrirati.

Za one koji se uspiju registrirati sljedeći korak je podnošenje prijave za glasovanje izvan BiH. Tada se u aplikaciju na obrascu upisuju sljedeći podaci: jedinstveni matični broj (JMB), ime i prezime, zatim ime jednog roditelja, spol, datum rođenja, status u kojem osoba boravi u inozemstvu, privremeni boravak ili izbjegla osoba, način glasovanja (glasovanje poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH). Zatim se navode država i grad u kojem se nalazi DKP BiH, adresa boravka u inozemstvu, grad boravka u inozemstvu, poštanski broj, kontakt telefon u inozemstvu, entitetska opcija za birače iz Distrikta Brčko BiH, datum podnošenja prijave. Nakon toga, kako bi prijava birača za glasovanje izvan BiH bila potpuna, birač je dužan pojedinačno priložiti (učitati) putem aplikacije za upis birača izvan BiH fotografirane, skenirane ili u drugom pogodnom elektroničkom formatu obrađene dokumente kao dokaz o identitetu, dokaz o točnoj adresi u inozemstvu za birače koji glasuju poštom i vlastoručno potpisan prijavni obrazac.

Kod skeniranih ili fotografiranih dokumenata mora se to napraviti s obiju strana, bilo da je u pitanju osobna iskaznica BiH, putovnica BiH ili pak vozačka dozvola BiH. Izbjeglice, pak, uz dokaz o identitetu, mogu priložiti presliku važeće isprave s fotografijom, izdane od zemlje domaćina ili pak izbjeglički karton izdan od zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.

Do sredine kolovoza

Nakon toga SIP će obraditi sve prijave te, nakon što se otisnu glasački materijali, uputit će ih biračima prijavljenim izvan zemlje na njihove adrese. Ljudi iz dijaspore će mnogo ranije, čak mjesec i pol, dobiti prve glasačke pakete. Prema najavama, do 20. kolovoza na svaku destinaciju u svijetu, gdje su se prijavili birači iz BiH, bit će dostavljeni glasački paketi.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/za-izbore-se-prijavilo-55-000-biraca-izvan-zemlje-prednjace-bosnjaci-1601531 – www.vecernji.ba

Osvježenje je bilo prolazno, stižu žestoke vrućine

Vraćaju nam se uobičajene temperature zraka za srpanj, vraća se pravo ljeto, stabilno, suho…

Proteklih večeri činilo se kao da je počela jesen, a ne da smo u jeku ljeta, u srpnju, piše Večernji list BiH. Čak i na jugu, gdje su temperature redovito ugodnije u noćnim satima, počele su se spuštati ispod 15 stupnjeva, a umjesto laganih plahti kojima se pokrivamo tijekom ljeta, vratili smo deke. Oni koji su vikend proveli u planinama pričaju nam kako su se “smrznuli”. – Mnogi su očistili dimnjake, ali im se nije dalo paliti vatru, no bilo je kao pred samu jesen – priča nam poznanik koji se za vikend otišao odmoriti na Blidinje.

Europa na udaru

I dok smo se “hladili” ovoga vikenda, idućeg bismo se mogli itekako grijati. Nedim Sladić objavio je kratko izvješće koje se može svesti u njegovu prvu rečenicu: “Europa u zagrljaju žestoke vreline”. – Na prikazu je jedan od mogućih scenarija prognozirane maksimalne temperature zraka za nedjelju, 17. srpnja 2022. Vjerojatno će zapad Europe biti ublažen sljedećih dana, ali su izgledi za oko 40 °C tamo i dalje ogromni, pogotovo za Francusku. Ponavljam, Veliku Britaniju još nikad nisam vidio u izotermi od 40 °C i vjerojatno je da bi ona mogla biti ipak bliže maksimalcima do 35 °C, što je i dalje za njih puno. Kako god, vrućine zahvaćaju gotovo cijeli kontinent – naveo je Sladić. I meteorolozi u regiji javljaju kako bi do srijede temperature trebale blago rasti, osobito dnevne, a zatim će doći do ozbiljnijeg povratka ljeta. – Izostanak vrućine, ne samo na kopnu, gotovo 7 dana zasigurno je mnogima odgovarao. Nakon toplinskog vala, dani su u unutrašnjosti trenutačno hladniji u usporedbi s prosjekom za ovaj dio srpnja. No u drugoj polovini tjedna temperatura opet raste na iznadprosječne vrijednosti. I na moru se, sa završetkom neugodnog toplinskog vala u prvom tjednu srpnja, temperatura ovih dana snizila na mnogo ugodnije vrijednosti koje su oko prosjeka za doba godine ili niže. Ali uskoro će opet biti vruće – najavili su. Bakir Krajinović, bh. znanstvenik, govorio je o hladnoj fronti koja je prelazila preko naših područja. – Nedostatak pitke vode prouzročio je redukcije, pa je i protekla kiša dobrodošla. Vraćaju nam se uobičajene temperature zraka za srpanj, vraća se pravo ljeto, stabilno, suho. Svi koji su na moru, mogu ponovno na plaže i svi koji planiraju na godišnje odmore mogu se zaputiti prema jugu. More nikad nije bilo toplije, Jadran također, temperatura mora ide čak i do 29 stupnjeva, pa su svi preduvjeti za godišnji odmor ostvareni – kazao je Krajinović. Kao posljedica klimatskih promjena prvo što se vidi i što osjetimo su ekstremi. Iz dana u dan prisutni su u BiH. Pa smo imali prvi put na području Bosne tijekom lipnja 40 stupnjeva izmjerenih u Zenici. I iz godine u godinu to je sve žešće i intenzivnije. Priroda je “podivljala” kad su u pitanju temperature zraka, ali i drugi ekstremi, drastično su smanjene količine oborina u BiH, a sve to na globalnom planu posljedica je naših radnji u proteklih stotinjak godina – priča Krajinović.

Novi rekordi

Ističe kako mi često pamtimo samo ekstreme. – Prošlu godinu već smo zaboravili, a bilo je u lipnju i srpnju lani temperaturnih rekorda. Naša meteorološka služba je ona koja sve zapisuje i čuva te podatke za ubuduće – kazao je među ostalim. Za poljoprivrednu godinu, ako sagledamo cijelu BiH, situacija ponovno nije najbolja. Razlog se može tražiti i u tome što su ekstremne promjene vremena, dramatične oscilacije u temperaturama, tuče i oluje, razdoblja vrelih dana te način na koji smo se nekad bavili poljoprivredom dijelom treba mijenjati.

Upozorenje na tri lijeka koji mogu izazvati tumore

Preporučeno je da lijekove koji sadrže visoke doze klormadinona (5 – 10 mg) ili visoke doze nomegestrola (3.75 – 5 mg) treba primjenjivati u najnižoj učinkovitoj dozi u najkraćem mogućem trajanju

Europska agenciji za lijekove (EMA) preporučila je nove mjere za minimizaciju rizika od meningeoma kod primjene lijekova koji sadrže djelatne tvari nomegestrol i klormadinon.

Lijekovi se primjenjuju za ginekološke i menstrualne poremećaje, hormonsku nadomjesnu terapiju te, u niskim dozama, kao hormonska kontracepcija (zaštita od začeća). Meningeom je tumor ovojnica koje prekrivaju mozak i leđnu moždinu te je najčešće dobroćudan.

Ne smatra se rakom, ali zbog svog položaja u i oko područja mozga i leđne moždine može u rijetkim slučajevima uzrokovati ozbiljne probleme. Preporučeno je da lijekove koji sadrže visoke doze klormadinona (5 – 10 mg) ili visoke doze nomegestrola (3.75 – 5 mg) treba primjenjivati u najnižoj učinkovitoj dozi u najkraćem mogućem trajanju, i to samo u slučajevima kada druge terapijske mogućnosti nisu primjenjive.

Dodatno, pacijenti koji imaju ili su imali meningeom ne smiju primjenjivati lijekove koji sadrže niske ili visoke doze nomegestrola ili klormadinona. Simptomi meningeoma mogu uključivati promjene vida, gubitak sluha ili zvonjenje u ušima, gubitak mirisa, glavobolju, gubitak pamćenja, napadaje te slabost u rukama ili nogama, piše Danica.

Rizik se povećava

Primjena ovih lijekova mora se trajno prekinuti u slučaju da se pacijentu dijagnosticira meningeom. U odobrene informacije o lijeku također će se uvrstiti meningeom kao rijetka nuspojava lijekova koji sadrže visoke doze nomegestrola ili klormadinona.

Ova preporuka uslijedila je nakon ocjene dostupnih podataka, uključujući sigurnosne podatke nakon stavljanja lijeka u promet i rezultate dviju nedavnih epidemioloških studija. Ti podaci ukazuju na to da se rizik od meningeoma povećava uz povećanje doze i trajanja terapije.

Lijekovi koji sadrže djelatnu tvar nomegestrolacetat ili klormadinonacetat za koje se trenutačno provodi postupak ocjene rizika od meningeoma dostupni su u obliku tableta koje se primjenjuju na usta. Ove djelatne tvari dostupne su u lijeku zasebno ili u kombinaciji s estrogenima.

Visoko spremno dočekuje najveći teniski događaj u našoj zemlji

Interes za ovaj događaj je ogroman, ne samo u Visokom i našoj zemlji, već i u zemljama regije

Do najvećeg teniskog događaja u našoj zemlji, otvorenja Regionalnog teniskog centra u parku „Ravne 2“ u Visokom preostalo je manje od jednog dana, a na terenima se iscrtavaju crte i privode kraju završni radovi.

I danas je ekipa Dnevnog avaza posjetila Kompleks Ravne u Visokom, a imali su priliku zaviriti i u svlačionice u kojima će boraviti najbolji tenisač svijeta Novak Đoković, kao i Aldin Šetkić, Ivan Dodig i Aljaž Bedene.

Interes za ovaj događaj je ogroman, ne samo u Visokom i našoj zemlji, već i u zemljama regije, a sve karte koje su bile u prodaji su rasprodate. Tereni su završeni, svlačionice opremljene, tribine koje će primiti goste također su spremne, a sutra se u Visokom očekuje veliki broj gostiju iz javnog života, ali i preko 60 medijskih kuća iz BiH, Hrvatske, Srbije, Engleske, SAD-a, Kine, Turske i drugih zemalja.

Kiseljak: Održana promocija knjige „Kiseljak kroz povijest (1878. – 1941.)“

U utorak, 12. srpnja održana je promocija knjige „Kiseljak kroz povijest (1878. – 1941.)“, autorice Sandre Biletić. Promocija je održana u izložbenom paviljonu Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ u Kiseljaku, a sve nazočne na početku je pozdravila i poželjela im dobrodošlicu Ana Popović.

Sandra Biletić rođena je 18. ožujka 1974. godine u Kiseljaku. Osnovno, srednje i fakultetsko obrazovanje stekla je u Sarajevu. U Arhivu Bosne i Hercegovine zaposlena je od 2004. godine. Stručne radove i članke objavljivala je u Građi Arhiva Bosne i Hercegovine i brojnim časopisima.

Urednik ove knjige je Goran Milanović, a knjigu su predstavili prof.dr.sc. Perina Meić, fra Janko Ljubos, dr. sc. Šimun Novaković, ravnateljica Arhiva BiH Danijela Mrda i Siniša Domazet, arhivski savjetnik. Nakladnik ove knjige je Općina Kiseljak, a sunakladnik je Arhiv Bosne i Hercegovine.

U glazbenom dijelu promocije nastupili su Jovana Jevtić, oboa i Davorka Kordić Dujmušić na glasoviru.

Knjiga je posvećena Kiseljačanima, koji znaju gdje im je dom… Iako se već i prije pisalo o Kiseljaku autorica smatra kako to nije dovoljno i kako Kiseljak zaslužuje mnogo više pažnje i istraživanja, kako bismo dobili jasniju sliku o ovom mjestu, njegovim žiteljima i okolnim područjima.

Engleski putopisac Arthur Evans, koji je u srpnju 1875. godine prošao kroz Kiseljak, napisao je da je po prvi put od kako je u Bosni „zanoćio u krevetu“, i to u najboljem hotelu na koji je do tada naišao u našoj zemlji, a da se u blizini toga hotela nalazi kiosk ispod kojeg izvire voda „slavljena na daleko i široko“.

Foto: Tijana Jelena Lovrić

Kiseljak.info

(Video) Kuharica je osam sati, nakon toga održava 4 plastenika i sve što proizvede to i proda

Sabina Prokošak Zumeri je vrijedna žena koja se pored svog osnovnog posla, kuharice, bavi i plasteničkom proizvodnjom. Krenula je kao hobi, za kuće, a sada ubire plodove svoga rada. Ima 4 plastenika i sve uspije prodati i iskoristiti. Kaže da se sve može kad se hoće.

Kiseljak: Potpuna obustava prometa u ulici Kraljice Katarine (Kreševska cesta)

Iz poduzeća Ceste – Company d.o.o. Kiseljak obavještavaju kako će dana 13. 7. 2022. godine u vremenu od 8 do 16 sati izvoditi radove asfaltiranja u ulici Kraljice Katarine – regionalna cesta R443, dionica Kiseljak – Kreševo, st.km 0+050 do s.t.km 0+400 u dužini od 350 metara (od semafora do Caffe Melon). U tom vremenu će biti potpuna obustava prometa, te mole vozače da koriste sporedne ulice za promet.

U Neumu uhićeni Elvis Keljmendi i još dvije sobe, troje uhićeno na Ilidži

U sarajevskom naselju Ilidža pripadnici policije su proveli aktivnosti gdje su uhićene tri osobe. Policijske aktivnosti su i dalje u tijeku.

Kako je za portal “Avaza” potvrđeno, u Neumu je u suradnji s kolegama MUP-a HNŽ u okviru ove akcije uhićen Elvis Keljmendi. Na Ilidži su uhićeni Anel Sejfović, brat Amela Sejfovića, i Ajlin Ahmić, dok nije poznato ime treće osobe koja je na Ilidži lišena slobode.

Za sada je u okviru ove akcije, kako saznaje sarajevski portal, ukupno uhićeno sedam osoba.

Kako saznaje “Avaz”, Keljmendi je u Neumu uhićen u pratnji dvije osobe. Osumnjičen je za više krivičnih djela, među kojima je podmetanje eksploziva, kao i promet droge i oružja. Uhićen je po nalogu Tužiteljstva BiH.

Odbačen zahtjev investitora za prethodnu vodnu suglasnost za gradnju mHE na Buni

Nakon održane javne rasprave u svibnju ove godine na kojoj su građani i ekološke udruge pokazale da su protiv gradnje malih hidroelektrana (mHE) Buna 1 i 2, Agencija za vode Jadranskog sliva odbacila je zahtjev investitora za prethodnu vodnu suglasnost za gradnju mHE na Buni.

Predstavnik neformalne grupe građana (NGG) “Stop izgradnji mHE na Buni” Miroslav Barišić kazao je kako su sretni što korak po korak idu prema trajnoj zaštiti Bunskih kanala, navodi se u priopćenju za javnost.

“Pred nama su duga tri mjeseca tijekom kojih će se raditi na izmjeni Prostornog plana Grada Mostara, jer sve dok se ne usvoji izmijenjeni prostorni plan na snazi je trenutni u kojem su ucrtane dvije male hidroelektrane na Bunskim kanalima, na osnovu kojeg bi investitor imao zakonsku mogućnost da ishodi potrebne dozvole. Međutim, sve ove odluke donesene u korist zaštite interesa građana daju nam poticaj da ne odustajemo. Naša borba i dalje se nastavlja, nećemo odustati dok se trajno ne zaštite Bunski kanali, a to će se dogoditi i kada Vlada Hercegovačko-neretvanske županije raskine koncesijski ugovor za ove dvije mHE”, istaknuo je Barišić.

Nakon što je građanska inicijativa zatražila izmjenu Prostornog plana Grada Mostara ili izmjenu Regulacijskog plana tog područja, koji je trenutno na snazi, bez čekanja usvajanje novog prostornog plana, Gradsko vijeće Mostara usvojilo je odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana općine Mostar.

Izmjene predviđaju i brisanje malih hidroelektrana Buna 1 i 2 iz postojećeg Prostornog plana Grada Mostara, a prema donesenoj odluci rok za izradu izmjena i dopuna Plana je tri mjeseca od dana stupanja na snagu te odluke.

“Ovim putem još jednom pozivamo sve odgovorne osobe koje odlučuju u cijelom ovom procesu da zaštite interese građana i da u okviru svojih nadležnosti trajno zaštite lokalitet Bunskih kanala od izgradnje mHE. Mi nastavljamo našu pravnu borbu i nećemo stati dok se trajno ne zabrani izgradnja mHE na Bunskim kanalima, spomeniku prirode”, poručili su iz NGG “Stop izgradnji mHE na Buni”.

Hrvatska je službeno primljena u eurozonu. Objavljen tečaj preračunavanja

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

“Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenim premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas”, rekao je hrvatski ministar financija u ostavci Zdravko Marić.

Što slijedi?

Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će, vrlo izgledno, odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bili su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka / Europske središnje banke.

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

Početkom rujna počinje dvojno iskazivanje cijena

Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.

Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1.1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.

U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.

Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.

Kovanice će se proizvoditi u Hrvatskoj

Četiri mjeseca prije uvođenja eura, banke, Fina, Hrvatska pošta trebat će se opskrbiti novčanicama i kovanicama eura. Također će se i trgovine i ostala poduzeća morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.

Ranija opskrba novčanicama i kovanicama eura razlikuju se. Novčanica se posuđuju od Europske središnje banke, dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj s obzirom na to da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljama, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.

Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi, dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.

KLJUČNI DATUMI:

5. rujna 2022. – započinje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti (odnosno prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura)

1. siječnja 2023. – euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH

1. siječnja 2023. do 14. siječnja 2023. – traje razdoblje dvojnog optjecaja (koriste se i kune i euro)

1. siječnja 2024. – prestaje obveza dvojnog iskazivanja cijena

Pacijent primljen na KCUS zbog sumnje da je zaražen majmunskim boginjama

Pacijent za kojeg postoji sumnja kako je pozitivan na virus majmunskih boginja javio se u Klinički centar univerziteta u Sarajevu (KCUS). Iz KCUS-a su ovu informaciju potvrdili za Klix.ba.

Pacijent sa kliničkom slikom i simptomima koji upućuju na zarazu majmunskim boginjama, javio se danas u KCUS. Od oboljelog su uzeti uzorci koji se nalaze na mikrobiološkoj obradi čiji će rezultati biti dostupni unutar narednih 48 sati.

Ukoliko rezultati dijagnostičkih testova budu pozitivni, bit će to prvi zabilježen slučaj majmunskih boginja u Bosni i Hercegovini.

Majmunske boginje su virus koji se pojavljuje u udaljenim dijelovima centralne i zapadne Afrike. Ne širi se lako među ljudima i bolest je obično blaga. Većina ljudi koji se zaraze virusom oporavlja se u roku od nekoliko tjedana.

Prije nekoliko dana Svjetska zdravstvena organzacija (WHO) upozorila kako je potrebna hitna akcija kako bi se zaustavilo širenje majmunskih boginja u Europi, s obzirom na to kako se broj novozaraženih povećava.

EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

Najoptimalniji način da se regija zapadnog Balkana približi EU je ujedinjavanje svih regionalnih inicijativa koje pokazuju da imaju potencijal, rekao je izvor “Nezavisnih novinama” blizak briselskoj administraciji.

Dodao je da je Bruxelles svjestan da od brzog pristupanja ove regije EU iz raznih razloga trenutno nema ništa i da je njihova ideja da se maksimalno podrže regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa, koji je započela Njemačka, a u koji su uključene i još neke zemlje EU, odnosno Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Poljska, Slovenija i Italija. Sa zapadnog Balkana u ovoj inicijativi sudjeluje svih pet zemalja ove regije i Kosovo, koje pet zemalja EU, Srbija i BiH ne priznaju kao neovisnu državu.

Kako je rečeno Nezavisnim novinama, kao drugu uspješnu inicijativu EU vidi “Otvoreni Balkan”, koju su osnovali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iako EU nema izravan utjecaj na ovu inicijativu i preferira Berlinski proces, rečeno je da mnogi u Bruxellesu “Otvoreni Balkan” vide kao “čedo” Berlinskog procesa i da su na tom osnovu spremni pomoći da se dvije inicijative ujedine u jedinstven proces, s obzirom na to da obje za cilj imaju uvođenje principa četiri slobode – sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, na kojem je zasnovan princip zajedničkog tržišta EU.

Međutim, kao što je i ranije pisano, postoje sukobi među zapadnim saveznicima koja od ove dvije inicijative treba biti podržana, zbog čega tri zemlje regije – BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo – i dalje odbijaju da se pridruže “Otvorenom Balkanu”.

Marija Đorić, sveučilišna profesorica u Beogradu i politologinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da se “Otvoreni Balkan” pojavio kao reakcija na zastoj Berlinskog procesa. Ona smatra da treba pozdraviti ekonomsko povezivanje zemalja u regiji u situaciji kad se nalaze u “europskoj čekaonici” rezerviranoj za “loše učenike”.

I Đorić smatra da su “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces kompatibilni procesi koji jedan drugi uzajamno ne isključuju, što ide u prilog tezi da se u zapadnom dijelu međunarodne zajednice, kao odgovor na djelovanje Rusije i Kine u regiji, razmišlja o tome da se ove dvije inicijative iskoriste kao ubrzani put približavanja regije Zapadu.

Đorić, međutim, napominje da postoji određena vrsta različitih gledanja EU i SAD na ova dva procesa.

“Ideju Otvorenog Balkana podržava Amerika, dok je Berlinski proces proizvod EU. Vidjet ćemo čiji utjecaj će na kraju prevladati, ali čini mi se da je ‘Otvoreni Balkan’ kao inicijativa ofenzivnija i da će dati brže rezultate. Očigledno je da je većini zemalja zapadnog Balkana dozlogrdilo čekanje na prijem u EU, koji je neizvjestan, i da su odlučile uzeti stvar u svoje ruke”, ističe ona.

Borut Pahor, premijer Slovenije, u intervjuu za “Politiku” rekao je da ne razumije zašto se neki, poput Kosova, ne žele priključiti “Otvorenom Balkanu”.

“To je sjajna platforma za poboljšanje odnosa. U ovim uvjetima odlučuje se o geopolitičkoj sudbini zapadnog Balkana za narednih deset do 15 godina”, rekao je Pahor.

I Zoran Tegeltija, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, izjavio je da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano raditi kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

Povodom ranijeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju s implementacijom ovog projekta.

On je istaknuo da je to veliki projekt, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli biti vidljivi pozitivni efekti.

Podsjećanja radi, ove inicijative dolaze nakon završenog europskog summita krajem prošlog mjeseca, na kojem nije otkočen put Sjeverne Makedonije i Albanije ka EU, a BiH nije dobila kandidatski status.

Prema riječima briselskog sugovornika Nezavisnih novina, očekuje se da će na jesen ili u prosincu biti postignuto dovoljno napretka da ove zemlje mogu ući u narednu fazu europskih integracija.

Matica hrvatska i HKD Napredak pozivaju Hrvate iz BiH na izbore

“Drage Hrvatice i Hrvati – državljani Bosne i Hercegovine koji živite izvan BiH, 2. listopada bit će održani izbori u BiH, a rok za prijavu, koja omogućuje glasanje državljanima BiH koji žive izvan BiH, ističe 19. srpnja”, napomenuli su iz Matice hrvatske i HKD Napredak, pozivajući Hrvate iz BiH na izbore.

Ne zaboravite, poručuju oni bh. Hrvatima, da imate pravo glasa na izborima u BiH te povijesnu odgovornost da sačuvate pravo na svoj autentični hrvatski i bosanskohercegovački glas, posredstvom predstavnika koje ćete sami izabrati.

“Imate povijesnu priliku zaštititi Hrvate koji žive u BiH od daljeg napuštanja zemlje, koju su za vas i za nas sačuvali predci stoljećima, te presudnu ulogu u očuvanju opstanka hrvatskih ognjišta u BiH na način da ćete glasovanjem na izborima udvostručiti snagu i volju za opstankom sve malobrojnijem hrvatskom narodu u BiH“, kaže se u poruci.

“Budući da će izbori biti održani po starom izbornom zakonu, koji omogućava drugima da govore u naše ime, trebaju se pridružiti Hrvatima BiH i zajedno s njima udvostručiti snagu kojom će se izboriti za pravo Hrvata na vlastito političko mišljenje unutar bosanskohercegovačkog društva”, navode iz MH i HKD Napredak.

Podsjećaju da će se nakon ovih izbora donositi važne odluke o izmjenama Izbornog zakona u BiH, a da svaki glas može biti presudan, zato mole za žurno podnošenje prijava za glasovanje izvan BiH.

Sve informacije u vezi s glasanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

VIDEO: Pogledajte gradilište Nemila! Impresivni kadrovi radova tvrtke Cengiz

Korporacija Cengiz Holding ima čak 35 tvrtki s prihodima većim od 5 milijardi američkih dolara. O tvrtki Cengiz govore rezultati, autor je najveće zračne luke na svijetu, one u Istanbulu, kapaciteta 150 milijuna putnika, koja je postala jedan od simbola razvoja moderne Turske. Gradilište nedaleko od Žepča i Topčić Polja gdje se gradi poddionica Poprikuše – Nemila, dužine 5,5 kilometara, u sklopu koje je i gradnja jednog tunela, dvaju mostova te dvaju vijadukta postalo je jedno od najprepoznatljivijih gradilišta na ovim prostorima.

Pogledajte video gradilišta iz zraka:

Radni strojevi, te kvaliteta i dinamika izgradnje ostavljaju bez daha. Dio velebnih projekata u BiH koji su danas ugrađeni u temelje ove zemlje završili su i prije roka. Također, zahvaljujući njima rade i mnoge tvrtke iz BiH kojima je Cengiz dodijelio poslove od čak 150 milijuna eura, a što će se nastaviti i u budućnosti. Upravo su ovakve tvrtke pokretač društva, njihova djela su vidljiva, a ako BiH želi ići ukorak sa suvremenim svijetom, razvijati infrastrukturu, onda joj je Cengiz İnşaat potreban te jedan od najboljih partnera. – Cengiz je dobra, organizirana tvrtka. Kada ujutro na gradilištu vidite kamione, pa onda kamione mješalice, svi su uredno parkirani, oprani – kazao je ovih dana Prof. dr. Mustafa Imamović redoviti profesor Sveučilišta u Zenici i član nadzornog tima tvrtke IRD Engineering S.r.l. iz Italije, a koja vrši stručni nadzor za okoliš na najvećem gradilištu Koridora Vc, poddionica Poprikuše – Nemila. A Cengiz gradi i u regiji, u Hrvatskoj radi najveći infrastrukturni projekt trenutačno, vrijedan dvije milijarde i 400 milijuna kuna, tj. 600 milijuna maraka. Tvrtka je pobijedila na natječaju za rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci – državna granica s Mađarskom.

Amerikanka traži svoje pretke. Djed joj je iz Hrvatske, prezivaju se Šantić

“Zna li netko nekoga tko se preziva Šantić da Summer pokuša naći svoje korijene? To joj je baš velika želja! Please, tagirajte svoje prijatelje Šantiće u komentarima pa će mi se Summer javiti”, kaže Mirte Kišak Koch

Na društvenim mrežama se Hrvatskom nedavno proširila neobična objava Mirte Kišak Koch koja Amerikanki Summer Santich pomaže pronaći hrvatske korijene.

Slučajni susret dogodio se u Barceloni, a rezultirao je potragom na Facebooku za ljudima prezimena Šantić.

“Neki dan su mi u shop ušle dvije curke iz Amerike. Zapričale smo se i ja sam rekla da sam iz Hrvatske, a Summer Santich je rekla – OMG, I cannot believe it! Uglavnom, njen djed je iz Hrvatske, ali ne zna točno odakle. Umro je, a njena baka ne voli o njemu pričati jer se uvijek jako rastuži”, napisala je u objavi, prenosi Index.hr.

Summer inače živi u Sacramentu u Kaliforniji, a u komentarima se javila njena rođakinja koja je napisala da je “djed Santich imao rođake u Splitu i u Rogoznici”, dok je jedna korisnica napisala da zna “dva Šantića iz Splita”.

Novo doba autoindustrije: BMW grijanje sjedala naplaćuje 35 KM mjesečno

Već neko vrijeme govori se kako će se pojedine karakteristike vozila uzimati u najam, a neki proizvođači su to već ponudili.

Nakon što je Lynk&Co evoluirao pojam korištenja vozila kroz program mjesečnog najma, sada se slična usluga nudi u pogledu opreme automobila. Ideja je da svi automobili budu proizvedeni sa svom opremom, a potom da se pojedine opcije uključuju po želji vlasnika, na mjesečnoj bazi. Tako bi vlasnik plaćao pretplatu za pojedini element opreme kao što, primjerice, plaća pretplatu za određene TV programe ili glazbene servise, prenosi Index.

BMW je ponudio upravo to. U Koreji se u okviru Connected Drive Storea nudi mogućnost aktiviranja pojedinih opcija, i to uz plaćanje mjesečne naknade. Želi li vlasnik BMW-a grijanje sjedala, to će ga koštati 35 KM mjesečno, odnosno nešto više od 340 KM uzme li uslugu na godinu dana. Trogodišnji najam iznosi nešto preko 540 KM. Želi li uslugu grijanja sjedala trajno, to će ga stajati oko 780 KM.

Isto vrijedi i za grijanje volana uz startnu cijenu od oko 19,50 KM mjesečno, odnosno nešto manje od 180 KM godišnje. Trogodišnji najam je 300 KM, a kupovina u trajno vlasništvo oko 430 KM. Na popisu je još niz opcija poput bežičnog povezivanja Apple Car Play, naprednih svjetala, sigurnosnih sustava i usluge Driver Recordera.

A da su stigla neka nova vremena govori i opcija IconicSounds Sport, koja omogućuje generiranje zvuka sportskog motora na zvučnike. Ovo zadovoljstvo je nekad bilo besplatno na modelima sa šest-cilindričnim motorima, a ovdje stoji 250 KM.

Sa širom komercijalizacijom povećava se vjerojatnost hakiranja ovakvih usluga. Pretpostavlja se da će mnogi riskirati i gubitak jamstva u zamjenu za otključavanje svih dostupnih opcija. Jeste li među njima?

U BiH uskoro kreće gradnja još 180 kilometara novih prometnica

Inflacija, poskupljenje građevinskog materijala, problemi s nedostatkom radnika, neće utjecati da u idućem razdoblju Bosna i Hercegovina ponovno postane veliko gradilište, piše Večernji list BiH.

Poticaj za gospodarstvo

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, nedavno donijela odluke kojima je utvrdila da je izgradnja šest cestovnih pravaca od javnog interesa za Federaciju BiH. S druge strane kreće se u realizaciju gradnje još jedne autoceste u ovoj zemlji onoga koji bi trebao povezati Banja Luku i Prijedor. Kada je riječ o prometnicama koje će se graditi na području Federacije BiH, prioritet je gradnja autoceste na koridoru Vc, dionice tunel Prenj – Mostar sjever, u dužini od 12,2 kilometara, Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj – Stolac, u dužini od 23,25 kilometara te autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča, dužine 30,7 kilometara.

Također javni interes utvrđen je i za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionice Turbe – Jajce, u dužini od 12,5 kilometara, kao i dionice Nević polje – Turbe, u dužini od 12,5 kilometara te brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, u dužini od 47 kilometara. Vlada je svojim odlukama utvrdila da je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovih dionica te je ovom javnom poduzeću naloženo pokretanje postupka eksproprijacije. Novac za realizaciju ovih odluka osigurat će Autoceste FBiH, a za njihovu realizaciju zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija te Autoceste Federacije BiH, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti. Dakle, kroz nekoliko godina ovaj bh. entitet trebao bi biti bogatiji za ukupno 138,15 kilometara potpuno novih prometnica koje će vozačima osigurati brži i sigurniji dolazak na odredišta.

Gradi se u FBiH i RS-u

Ovim kilometrima treba pridodati i 42 kilometra nove autoceste koja će se protezati kroz Republiku Srpsku. Kako su naveli iz “Autoputeva RS”, ovih dana kreće izgradnja ove vrlo važne putne komunikacije koja će po svom završetku spojiti Banja Luku i Prijedor. Glavni izvođač radova je kineska kompanije SDHS-CSI BiH, koja je u Banjoj Luci registrirana kao predstavništvo kompanije “China Shandong International Economic i Technical Cooperation Group”. Autocesta Banja Luka – Prijedor bit će dug oko 42 kilometara, a vrijednost projekta je 297 milijuna eura. Ovaj novac osigurat će kineska kompanija koja će u idućih 30 godina eksploatirati ovu prometnicu, a njihovo ulaganje treba biti otplaćeno po osnovi naplate cestarine. Republika Srpska zajamčila je broj vozila koji će osigurati oko 30 milijuna eura potrebnih za otplatu godišnje, a sve ispod toga bit će namireno iz cestarina s ostalih autocesta, a ako to ne bude dovoljno, razlika bi se osigurala iz proračuna Republike Srpske, objasnili su iz “Autoputeva RS”. Kada su u pitanju obveze kineskih investitora, oni bi trebali plaćati godišnju naknadu od pet posto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesionarske djelatnosti, odnosno od prikupljene cestarine.

Danas u BiH sunčano, najviša dnevna temperatura do 31 stupanj

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stupanj.

Sutra će u našoj zemlji biti sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 33 stupnja.

U četvrtak isto sunčano. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 36 stupnjeva.

Biometeorološka prognoza

Uz povoljne biometeorološke prilike, mirniji san, više svježine u noći i tijekom jutra, većina populacije će biti boljeg raspoloženja i ugodnije će se osjećati.

Tegobe kod kroničnih bolesnika neće biti suviše izražene.

Obzirom da će danju biti dosta toplije i uz nešto jači osjet sparine, poželjno je slojevito se odjenuti i ne pretjerivati sa aktivnostima u poslijepodnevnim satima.

Novi toplotni val pogodio jug Europe, temperature idu preko 40 stupnjeva

Manje od mjesec dana nakon prošlog toplotnog vala, živa u termometru se u ponedjeljak opet popela na neuobičajeno visok nivo na Pirenejskom poluotoku, gdje su izmjerena 42 Celzijeva stupnjeva, i na jugu Francuske.

Sve češća pojava toplotnih valova direktna je posljedica klimatskih promjena, kažu naučnici, jer se povećava jačina, trajanje i učestalost ispuštanja stakleničkih plinova.

U Španjolskoj je najviša temperatura, 43,3 Celzijeva stupnja, izmjerena u Candeledi, u centru, objavila je španjolska meteorološka služba Aemet. U drugim gradovima na jugu i u centru, poput Seville i Badajoza, izmjerena su 42 stupnja.

Ovaj novi toplotni val, drugi u mjesec dana nakon onoga sredinom lipnja, “sasvim je neuobičajen” u zemlji gdje visoke temperature ljeti nisu rijetkost, rekao je u ponedjeljak Ruben del Campo, glasnogovornik Aemeta.

I u Portugalu visoke temperature

Toplotni val je počeo u nedjelju i mogao bi “potrajati devet do deset dana, pa bi tako mogao biti treći najdulji toplotni val u Španjolskoj od 1975.”, rekao je za France Presse.

– Klimatske promjene su uzrok češćih i jačih toplotnih valova – dodao je Del Campo, podsjetivši da se njihov broj udvostručio u zemlji u zadnjih dvanaest godina.

Najteže će biti između utorka i četvrtka, upozorava Aemet koji ipak nije mogao reći hoće li biti potučen apsolutni temperaturni rekord zabilježen u Španjolskoj (47,4 stupnja izmjerena u Montoru, blizu Cordobe, u kolovozu 2021.).

U susjednom Portugalu temperatura se za vikend u nekim krajevima popela na 44 stupnja. Premda je temperatura u ponedjeljak bila nešto niža, 42 stupnja se ipak očekuju u okolici Evore, na jugoistoku, navodi nacionalna meteorološka služba koja najavljuje novi porast temperature u utorak i u srijedu.

Požari i narančasto upozorenje

Visoke temperature su ovih dana prouzročila požare u centru zemlje.

Toplotni val je u ponedjeljak zahvatio i Francusku s jugozapada, objavio je Meteo-France. Temperature su na dobrom dijelu francuskog teritorija prelazile 30 Celzijevih stupnjeva a od utorka bi mjestimično mogle dosezati i 39.

Vrhunac ovog vala najvjerojatnije će biti “između subote i utorka” 19. srpnja, dodaje Sebastian Leas iz Meteo-Francea, istaknuvši da je još rano da bi se ovaj fenomen mogao uspoređivati sa smrtonosnom žegom kakva je bila u ljeto 2003.

U Velikoj Britaniji, gdje se u ponedjeljak i u utorak na jugozapadu očekuju 33 Celzijeva stupnja, nacionalna meteorološka služba izdala je u ponedjeljak tzv. narančasto upozorenje za “ekstremne vrućine” od nedjelje, s temperaturama višim od 35 stupnjeva.

Bizaran slučaj u susjedstvu: Muškarac umro nakon što mu je kiropraktičar slomio kralježak

Bizaran slučaj dogodio se u Beogradu. Muškarac M.Đ. (58) je preminuo tri i pol mjeseca nakon što je zadobio frakturu prvog vratnog kralješka kod kiropraktičara.

M.Đ je bio u privatnoj klinici kod kiropraktičara kako bi mu namjestio prvi vratni kralježak, no tijekom tretmana se ukočio i nije se više mogao kretati. Nesretnog pacijenta je Hitna pomoć prevezla 24. ožujka ove godine u 16.40 sati iz klinike u koju je došao na tretman u Institut za ortopediju na Banjici, piše Telegraf.

Na Institutu mu je dijagnosticirana fraktura 1. vratnog kralješka zbog čega je ostao nepokretan te su ga stavili u induciranu komu. Preminuo je u subotu, 9. lipnja na Institutu za ortopediju, a Više javno tužiteljstvo u Beogradu je danas obaviješteno o cijelom događaju, nakon čega su zatražili obdukciju.

Bivša reprezentativka BiH preminula u 24. godini

Merima Bujak bivša reprezentativka Bosne i Hercegovine preminula je u Njemačkoj. Bujak je imala svega 24. godine.

Merima Bujak igrala je u omladinskim selekcijama ženske nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u razdoblju do 2012. do 2015. godine.

Igrala je poziciji defanzivke i nosila je dres njemačkog Bayera iz Leverkusena.

Bujak je svojevremeno govorila da je nastup za reprezentaciju najveće dostignuće za jednog sportaša.

Dženaza će se obaviti na groblju Linderheider u njemačkom gradu Mettemann od 11:30.

Đoković: Jedva čekam da dođem u Visoko, to je prvi veliki turnir ove godine

Nakon osvojenog Wimbledona Novak Đoković okreće se nešto lakšim sportskim izazovima. Nakon što je još jednom oduševio svijet svojim briljantnim partijama stiže u Visoko gdje će nazočiti otvaranju teniskih terena.

U razgovoru za Sportklub Đoković je na šaljiv način prokomentarisao svoj dolazak u ovaj bosanskohercegovački gradić.

“To je prvi veliki turnir koji me očekuje”, rekao je Đoković uz smijeh i dodao:

“Borba ex Yu šampiona. Otvorit ćemo te terene u Visokom za nekoliko dana, bit ću tu. Sutra idem u Beograd, otac je nešto organizirao, nešto priprema, ja sam morao da se povinujem, da prihvatim. Poslije toga ću biti u Visokom, jedva čekam, pravo da vam kažem. Raduje me svaki put kada odem tamo i uživam u tom mjestu”, rekao je Đoković.

Agencija za bankarstvo FBiH: Lijepa vijest za sve koji imaju kredite u bh. bankama

U Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH ne postoje razlozi za šire i značajne promjene razine kamatnih stopa u nastavku godine, rečeno je iz Agencije za bankarstvo FBiH.

“Kao temeljno pravilo za naše tržište, odnos ponude i tražnje za novcem u FBiH je i dalje stabilan, a aktualne promjene se odnose samo na kredite sa ugovorenim promjenljivim kamatnim stopama”, kazali su iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBA) za Fenu.

Najavljene promjene kreditno-monetarne politike Europske centralne banke (ECB) imale su prve efekte na rast međubankarskih kamatnih stopa u EU. Trenutno, primarni cilj ECB je stabilizacija finansijckih tržišta i smanjenje inflatornih pritisaka.

Banke upravljaju kamatnim rizikom

“U tekućem kvartalu na našem tržištu se očekuju neizravni i ograničeni efekti kroz usklađivanje kamatnih stopa za kredite koji su ranije ugovoreni i vezani za neku od referentnih kamatnih stopa, najčešće iz skupine Euribor. Ključni rizici su i dalje vezani za izvore inflatornih pritisaka, cijene energenata i hrane“, naveli su iz FBA.

Naglasili su da u okviru redovnog poslovanja, banke upravljaju kamatnim rizikom. U svrhu očuvanja kapitala i stabilnosti, pojednostavljeno, kamatne stope koje se ugovaraju za kredite moraju “pokriti” tipične rizike, što uključuje i moguće promjene cijene novca, kamatne stope na depozite i druge izvore financiranja, za vrijeme otplate kredita, nekada na 25 ili više godina.

Ugovaranje promjenljivih stopa, kako su rekli u FBA, mogućnost je koja nosi potencijalne rizike i koristi za svaku ugovornu stranu. Komercijalne banke u BiH, u okviru ponude kredita, daju mogućnost izbora, fiksne ili promjenljive kamatne stope. Iz FBA naglašavaju da za korisnike financijskih usluga, ključne informacije moraju biti prezentirane u “predugovornoj” fazi. U praksi, u ponudi pojedinačne kreditne institucije, fiksna kamatna stopa je viša u odnosu na ponuđenu promjenljivu kamatnu stopu, i ova razlika se uvećava sa ročnošću ponuđenog kredita.

“Ugovaranjem promjenljive kamatne stope, korisnik kredita preuzima rizik mogućeg rasta kamatne stope, obično do nivoa koji je predviđen ugovorom. Pravila vezana za ugovaranje kredita i formiranje kamatnih stopa utvrđena su Zakonom o zaštiti korisnika financijskih usluga i podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo FBiH. Od banaka se očekuje potpuna usklađenost poslovanja sa navedenim i drugim zakonima koji se odnose na zaštitu prava korisnika. U okviru bankarske supervizije prati se nivo usklađenosti i poduzimaju odgovarajuće mjere. Zloupotrebe nisu zabilježene”, rekli su u FBA.

Indirektni efekti makroekonomskih prilika

Cijena novca iz EU, kako su dodali, kroz niz ekonomskih zavisnosti i veza, djelimično se prenosi u BiH. Mjere ECB nemaju direktne efekte na naš financijski sustav. Ipak, neizravni efekti makroekonomskih prilika i mjera iz EU se prenose na naše tržište kroz financijsko poslovanje komercijalnih banaka i Centralne banke BiH, aranžman “valutnog odbora” (veza KM-EUR), trgovinsku razmjenu i postojeći deficit razmjene, razina ino doznaka, niz ostalih ekonomskih faktora i veza.

Također, dio bankarskih grupacija koje posluju u BiH je i pod nadzorom ECB, prema sjedištu grupacije, sukladno pravilima EU. Izmjena referentne stope od ECB, osim na međubankarska tržišta unutar EU, utiče na razine kamatnih stopa za trenutno i opciono refinanciranje unutar bankarskih grupacija koje posluju i izvan EU, politike kamatnih stopa tih grupacija koje se vežu za Euribor ili druge parametre iz EU.

“Referentne stope iz skupine Euribor koriste se kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa za kredite, ali i za izvore financiranja banaka (kreditne linije, depoziti, opciona refinanciranja, itd.). U vremenu do 2010. godine održavala se značajnija ovisnost naših banaka o izvorima financiranja koji su imali promjenljive elemente vezane za Euribor stope ili druge parametre”, naveli su iz FBA.

U posljednjih deset godina, kako su dodali, kontinuirano jača financijska nezavisnost našeg tržišta i bankarskog sistema, ali se zadržava potreba za vezivanjem dijela aktive banaka (kredita) za transparentne i objektivne parametre koji uključuju trenutne i buduće uslove na tržištu novca. Euribor i dalje predstavlja objektivan i transparentan indikator cijene novca za euro i vezane valute.

“Uvažavajući dostupne informacije, za sada je izvjesno da će promjene referentnih i međubankarskih stopa pratiti postojeće i nove ciljeve ECB, barem do polovine 2023. godine. Stope će se kretati u rasponu od blago negativnih do dva posto, ovisno o ročnosti, a sve s ciljem da bi se vodeće ekonomije EU i eurozone vratile na ciljani nivo inflacije do dva posto, te da bi se održao privredni rast veći od dva posto”, naveli su iz FBA dodajući da bi stabilizacija makroekonomskih prilika u EU djelovala povoljno i na ekonomiju BiH.

Pojačan interes javnosti za kamatne stope

Cijeneći izvjesne promjene razine kamatnih stopa, FBA je u tijeku 2020. i 2021. godine provodila aktivnosti informiranja korisnika kredita.

“Agencija za bankarstvo FBiH bilježi pojačan interes javnosti u vezi kamatnih stopa, naročito putem upita medija.

U cilju upravljanja potencijalnim rizicima, pojačana je i komunikacija sa bankama koje imaju značajnije udjele kredita sa promjenljivim kamatnim stopama. Napominje se važnost potpune informiranosti klijenata i postupanja sukladno važećim regulatornim okvirom.

Također, očekuje se uvažavanje rizika i efekata na građane i privredu, odgovorno postupanje banaka u svakoj mogućoj situaciji koja bi imala karakter pojačanog ili sustavnog rizika. U ovom trenutku, rizici vezani za najavljene promjene kamatnih stopa nemaju neočekivane ili značajne efekte na većinu korisnika kredita. Odluka o vrsti kamatne stope je i dalje pitanje ‘ponude i izbora'”, kazali su za Fenu iz FBA.

Čilić 16. na ljestvici ATP-a, Ćorić napredovao za 12 mjesta

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić napredovao je za jedno mjesto na novoj ATP ljestvici i sada je 16. tenisač svijeta, dok je Borna Ćorić trenutačno na 189. mjestu, što je skok za 12 pozicija

Kako se na Wimbledonu ove godine nisu dijelili ATP i WTA bodovi, Čilić nije previše izgubio neigranjem na trećem Grand Slam turniru sezone. Točnije napredovao je za jednu stepenicu i sada je na 16. mjestu ATP ljestvice.

Podsjetimo, nakon što je Wimbledon ove godine zabranio nastup ruskim i bjeloruskim tenisačima, ATP i WTA odlučili su da se ove godine na londonskoj travi neće igrati za bodove. U All England Clubu su bili razočarani potezom krovnih teniskih organizacija, ali svoju odluku nisu promijenili, piše N1.

Napredovao je i Borna Gojo i to za sedam mjesta, sada je 167. Nino Serdarušić je pao sa 167. na 173. mjesto, dok je Borna Ćorić napredovao za 12 mjesta i sada je 189. tenisač.

Rus Danil Medvedev i dalje je u vodstvu sa 7.775 bodova unatoč tome što nije imao pravo nastupa na Wimbledonu. Na drugoj poziciji je Nijemac Alexander Zverev (6.850), a treći je Španjolac Rafael Nadal (6.165).

Srpski tenisač Novak Đoković je osvojio Wimbledon, ali je pao s trećeg na sedmo mjesto. Đoković je naime, izgubio 2.000 lanjskih bodova koje je osvojio pobjedom u finalu protiv Talijana Mattea Berrettinija.

Ovogodišnji finalist Australac Nick Kyrgios pao je sa 40. na 45. poziciju.

Počeo ukop 50 identificiranih žrtava u Potočarima

Danas se obilježava 27. godišnjica genocida u Srebrenici te su u Potočarima danas tisuće ljudi koji nazoče komemoraciji i ukopu za još 50 identificiranih žrtava.

U Memorijalni centar u Potočarima su stigle i brojne delegacije, a među njima su visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, generalna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović – Burić, potpredsjednica njemačkog Bundestaga Aydan Ozoguz, zamjenica generalnog tajnika UN-a Alice Nderitu, ministrica obrane Nizozemske Kasja Ollongren, parlamentarac u Velikoj narodnoj skupštini Turske i potpredsjednik AK Partije Numan Kurtulmus, potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović te Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predstavnik Vatikana te član Savjetodavnog vijeća (Majlis Ash Shura) Saudijske Arabije i drugi.

Do sada je u Srebrenici ukopana 6.671 žrtva genocida, odnosno posmrtni ostaci koji su pronađeni u brojnim masovnim grobnicama. Ove godine obavlja se ukop za još 50 žrtava, a pronalazak posmrtnih ostataka se nastavlja iako se odvija sve teže. Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana u Potočarima biti Salim Mustafić koji je rođen 1979. godine. U trenutku kada je ubijen, imao je 16 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2006. godine. Osim Salima, ove godine biće ukopana još dva maloljetnika koji su u trenutku smrti imali samo 17 godina: Smajlović Vahid (1978) i Muminović Elvir (1978).

Kolektivnom ukopu u Potočarima prethodilo je održavanje Marša mira koji je i ove godine okupio nekoliko tisuća sudionika.

Presuda zločincima

Genocid u Srebrenici izvršen je od 13. do 19. srpnja 1995. godine, nakon što su srpske snage 11. srpnja ušle u zaštićenu zonu. Tih dana u Srebrenici je ubijeno 8.372 nenaoružanih muškarca i dječaka s područja enklave Srebrenice, a ubili su ih vojnici Vojske Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni.

Više od 50 presuda izrečeno je zločincima koji su planirali i izvršili genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. Prva osoba koja je Haškom tribunalu priznala krivnju i ujedno prvi osuđenik za ovaj zločin bio je bivši pripadnik Desetog odreda Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Dražen Erdemović, koji je osuđen u studenom 1996. na pet godina zatvora. Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je oslobođen, a na temelju njegovog iskaza iz kolovoza 2001. osuđen je general Radislav Krstić.

Posljednja do sada izrečena presuda za genocid u Srebrenici je presuda ratnom zločincu Ratku Mladiću.

15. studenog svijet bi trebao imati 8 milijardi ljudi – PROJEKCIJA UN-OVOG ODJELA ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA

Očekuje se da će svjetska populacija do 15. studenoga dosegnuti 8 milijardi, pokazuju projekcije UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja, objavljene u ponedjeljak, prema kojima će također Indija do 2023. godine prestići Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta.

“Dok očekujemo rođenje osmomilijardite osobe na Zemlji,” to je “podsjetnik na našu zajedničku odgovornost da brinemo o našem planetu i trenutak za razmišljanje o tome gdje još uvijek ne ispunjavamo svoje obveze jedni prema drugima “, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u izjavi, ne navodeći konkretne slučajeve.

To je također “vrijeme za slavljenje naše različitosti, priznavanje naše zajedničke ljudskosti i divljenje napretku u zdravstvu koji je produžio životni vijek i dramatično smanjio stope smrtnosti majki i djece”, rekao je šef UN-a.

Prema odjelu UN-a koji je izradio prognozu, svjetska populacija trenutačno raste najsporijom stopom od 1950. Svjetska populacija mogla bi dosegnuti oko 8,5 milijardi 2030. i 9,7 milijardi 2050. godine, dosegnuvši vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi u 2080-ima prije nego što ostane na ovoj razini do 2100.

Dok je neto pad plodnosti primijećen u nekoliko razvijenih zemalja, porast stanovništva koji se očekuje u narednim desetljećima bit će koncentriran za više od polovice u osam zemalja, predviđa UN-ov odjel. To su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija.

IVANA GUDELJ: “Svaka moja slika ima svoju priču i posebnu emociju koju pretvorim u portret”

Ivana Gudelj iz Busovače, a sad s stalnim mjestom prebivališta u Vitezu mlada je samohrana majka dvoje mališana. Ivana svojom pozitivnom energijom i svojim sjajnim crtežima, prije svega portretima, u više navrata je oduševila širu javnost. U više navrata mediji su pisali o ovoj izuzetno talentiranoj umjetnici, no mi smo odlučili uraditi intervju s Ivanom i saznati kako ona gleda na taj svoj talent i što je motivira kako bi se bavila onim što najbolje radi, crtanjem!

Za početak najbolje da nam kažeš nešto više o svojoj dosadašnjoj karijeri?

Dobar dan, evo i mene! Moje ime je Ivana Gudelj, živim u Vitezu i crtam ove divne portrete, okice, nosice, prstiće!

Talent za crtanje sam počela otkrivati već u osnovnoj školi, i zahvaljujući mojoj nastavnici likovnog, upisala sam srednju dizajnersku školu u Kiseljaku.

Onda te neke lude godine, okolnosti, život, titula mame Darka i Tamare, papir i olovka su čekali u ladici. Narasla djeca, a ja probudila talent u sebi, koji je čučao i čekao, hvala Bogu! Uvijek sam voljela praviti zanimljive stvari, dekorirati, igrati se bojama, pa čak i drugačije oblačiti, šta ću kad sam posebna!

Kako je zapravo sve krenulo, kada si odlučila crtati portreta?

Kako je sve počelo, sad kao moram biti ozbiljna. Portrete sam počela crtati tako što sam se odlučila za rođendan meni dragoj curici pokloniti nešto unikatno sjela sam i nacrtala je. Nakon što sam stigla na rođendan, puno mama i djece, oduševljenje svih kada su vidjeli sliku, I onda je tako krenulo nacrtaj jedno ,drugo, peto i evo me tu sam danas gdje jesam, naravno uvijek sam zahvalna za svu tu podršku na početku koja se ne zaboravlja. Volim reći da su to sve moja djeca, sve što sam ih do sada nacrtala, noćima im gledala u okice, crtala nosiće ,kosicu, pa i pričala im.

Svaka slika ima svoju “priču” možeš li nam izdvojiti neke koje su tebe najviše dotaknule?

Baš tako, ali baš svaka! Volim iznova gledati galeriju slika i prisjetiti se, a najsimpatičnija mi je bila kad sam crtala samu sebe, koja ljepota, naravno opet se šalim!

Pa ne znam, možda kad sam crtala neke meni drage ljude, koji nisu više sa nama na ovom našem svijetu, svoju prijateljicu, djeda pa te neke posebne emocije ili kad netko želi da mu sastavim obiteljski portret, a nema mame ili tate, sve te emocija nakon dok slikam i ja na neki način proživljavam.

Kada završim sliku, oplačem i ja sa njim, to su one neke teže emocije. Ovih simpatičnih priča ima svakakvih, ludi me tako pitaju, možeš li mi nacrtati manji nos, veće oči, šta ću kažem ma mogu, ali to nećeš biti ti!

Tu su i moje svakodnevne svađe sa mojom kćerkom Tamarom oko bojica, mora ona posuditi od mene kožnu bojicu(tako zove bež boju),pa Darkovi komentari da je ljubomoran na tog nekog koga crtam, jer ne mogu ići sa njim negdje dok ne završim i onda imamo izložbu u stanu. Moja djeca su mi najveći kritičari, jer ako oni prepoznaju koga sam nacrtala onda sam dobro odradila posao!

Samohrana si majka dvoje djece kako uspijevaš uskladiti svoj posao s tim obvezama?

Jesam i nekako mi to samohrana zvuči teška riječ jer ja sam samo majka i trudim se boriti za svoju djecu da nam ništa ne nedostaje, kao i svaka druga mama. Bogu hvala imamo sve, još nam je i super, po cijeli dan smo skupa, mama crta i zaradi tako da prava smo mala ekipa, tri mušketira!

Uz pomoć dragih ljudi oko sebe mojih roditelja, braće, prijatelja, i posebno moje mame sve skupa uspijevam.

Naglašavam posebno moje mame jer ona je uvijek tu i hvala joj za sve. Prvo što me rodila ovako posebnu sa ovim darom za crtanje i što je uvijek tu da mi pričuva djecu, ali tako to ide ,iza svake uspješne žene stoji mama koja joj čuva djecu!

Jesi kada pomišljala o nekoj vrsti svoje izložbe ?

Naravno kao i svako tko se bavi bilo kojom vrstom umjetnosti, ručnim radom i ja imam želju, a najvažnije je imati želju i cilj. Nadam se da će se to uskoro dogoditi jer sve skupa i pripremam pomalo i želim da to bude nešto drugačije. Umjetnici i kreativci su na svoj način posebni, zapravo mislim da svaki čovjek ima u sebi nešto samo treba raditi na tome jer nije dovoljan samo talent već puno rada i truda, ali vjerujte na kraju se isplati.

Ja kada vidim svoje prve radove taj strah da povučem liniju, a sada sama vidim svoj napredak, slobodu pokreta i mislim da mogu još puno bolje!

Što planiraš u budućnosti i na koji način će se razvijati tvoj posao?

Za mene je i danas budućnost i svaki novi dan jer stalno crtam nešto drugačije, zanimljivije i volim kad mi se ljudi jave sa svojim idejama pa skupa ih realiziramo, dogovaramo se i na kraju postanemo i prijatelji. Volim upoznavati ljude, volim život, a planova imam puno, ili bolje rečeno želja. Jedna od njih je da napravim dječju slikovnicu s svojim ilustracijama i otiskam svoju maštu, a moja mašta nema kraja. Znam se u društvu zezati da neću stati dok ne nacrtam većinu stanovništva Bosne ali i Hercegovine(imam puno narudžbi i sa južne strane naše lijepe države). Sad sam malo poznata, pa ovako intervju, razgovori, autogrami, na poruke ću se javljati poslije(šalim se).

Evo mogla bih ja ovako pričati do sutra, ali ne daju mi, pa ću završiti sa porukom da naručite moje portrete jer će jednog dana puno vrijediti vašim unucima, praunucima. Portreti su uvijek lijepa uspomena i nasljedstvo, a kao i svaki slikar kad budem anđeo na nebu u haljini od oblaka tek tad ću bit poznata ,a moje slike vrijedne ,pa neka nam se nove generacije obogate.(sad se ne šalim!)

Šaljem vam puno šarenih pozdrava!

Ivanin rad možete pratiti na njenoj facebook stranici Ivanica Umjetnica , gdje možete i naručiti portrete.

Isto tako portrete možete pogledati i na njenom instagram profilu ivanica_umjetnica

AUTOR: J.K.

Centralna.ba

Danas sunčano uz temperature do 30 stupnjeva

Uvećem dijelu Bosne danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a u Hercegovini pretežito vedro.

Poslije podne u sjevernim područjima Bosne prolazno naoblačenje.

Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura.

Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 stupnjeva.

U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutarnja temperatura oko 13, a dnevna oko 23 stepena, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Elektroprivreda HZ HB morat će nabaviti nedostajuće količine struje

Buntić je u kontekstu ljetnih mjeseci i hidrološke situacije potvrdila potrebu za nabavom na tržištu. Pritom je istaknula kako je opskrba strujom svih krajnjih kupaca sigurna i kontinuirana

Učinci odluke Vlade Federacije BiH s početka siječnja ove godine, kojom ograničava tijekom 2022. godine povećanje cijena opskrbljivanja električnom energijom za kvalificiranog kupca do 20 posto maksimalno u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se to odnosi za ugovore s godišnjim trajanjem ili duže, predmet je analize Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, i to za prva tri mjeseca ove godine, piše Večernji list BiH.

Iz analize je vidljivo koliko je primjerice razlika u plasmanu po realiziranoj cijeni opskrbe i plasmana električne energije po proizvodnoj cijeni termoelektrana JP Elektroprivreda BiH.

Analiza

U kontekstu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Večernji list došao je do podataka kako su, unatoč ovoj odluci, poslovali s uspjehom, ali i kako će zbog ljeta i hidrološke situacije morati nabavljati nedostajuće količine.

Krenimo redom – Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je, na osnovi podataka JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo napravilo analizu učinaka primjene ove odluke u prva tri mjeseca ove godine. Osim energije isporučene kupcima u okviru usluge tržišne opskrbe (457.27 Gwh) JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo u promatranom je razdoblju u okviru usluge rezervne opskrbe isporučila kupcima količinu električne energije od oko 11.5 GWh, po prosječnoj cijeni od oko 0,48 KM/kWh.

Prosječna ostvarena proizvodna cijena JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo za prvi kvartal 2022. godine procjenjuje se na 0,1010 KM/kWh, pri čemu se ostvarena proizvodna cijena termoelektrana JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo procjenjuje na 0,1130 KM/kWh.

Procjenjuje se da u okviru usluga tržišne i rezervne opskrbe razlika plasmana električne energije po realiziranoj cijeni opskrbe i plasmana električne energije po proizvodnoj cijeni termoelektrana JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo za prvi kvartal 2022. godine iznosi više od 20 mil. KM. Kada je riječ o Elektroprivredi HZHB, ovo je poduzeće korigiralo cijene električne energije u okviru tržišne opskrbe za svoje kupce koji su prethodno imali zaključene godišnje ugovore, a sve u skladu s odlukom Vlade Federacije BiH o ograničavanju povećanja cijena opskrbe električnom energijom od 7. siječnja 2022.

Potencijali

Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u ovom poduzeću, navodi u izjavi za Večernji list kako je, koristeći sve svoje potencijale i mogućnosti, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u prvih pet mjeseci primjene navedene odluke poslovala s uspjehom.

– Međutim, s obzirom na to da je cjelokupni proizvodni portfelj zasnovan na obnovljivim izvorima energije (primarno hidroelektranama) te kako svjedočimo ljetnim mjesecima sa znatno lošijom hidrologijom, smatramo iznimno važnim naglasiti da ćemo biti primorani nabavljati nedostajuće količine električne energije na tržištu – navodi ona. Samim time, a uzimajući u obzir da projicirana cijena električne energije za srpanj i kolovoz 2022. godine premašuje iznos od 350 EUR/MWh (prema podacima regionalno relevantne mađarske burze HUDEX), izvjesno je kako će se, dodala je, Elektroprivreda HZHB, uvažavajući odluku o ograničavanju povećanja cijena opskrbe električnom energijom, izložiti značajnom financijskom i operativnom riziku. – O ovoj smo problematici u više navrata upozoravali resorno ministarstvo i predlagali rješenja prvenstveno u interesu krajnjih kupaca električne energije u Federaciji BiH, međutim, još uvijek nismo dobili nikakav odgovor – kaže. Pritom je istaknula kako je opskrba električnom energijom svih krajnjih kupaca sigurna i kontinuirana te u predmetnom razdoblju nije bilo neplaniranih obustava isporuke električne energije.

Ljubić pozvao Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona po njegovoj apelaciji

– Jedino rješenje koje može osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora u listopadu 2022. godine te omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama je u tome da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona BiH nužne za omogućavanje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda – napisao je Ljubić

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić pozvao je visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornoga zakona i upozorio kako bi se nastavkom preglasavanja Hrvata kriza mogla produbiti i ugroziti mir u zemlji zbog narušavanja ravnoteže među trima konstitutivnim narodima, piše Večernji list BiH.

Legitimno predstavljanje Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u zemlju, podsjetio je kako je slično postupio bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch provodeći u praksi odluku Ustavnoga suda iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda tako što je izmijenio entitetske ustave. Upravo po apelaciji koju je podnio Ljubić, kao tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2016. godine osporio je odredbe Izbornog zakona o načinu popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, a kasnije ih i izbrisao nakon što ih Parlament BiH nije izmijenio. Tom presudom naloženo je da se mora osigurati legitimno predstavljanje Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od drugog naroda. Isto načelo po Ustavnome sudu mora se odnositi na sve institucije u kojima je unaprijed određen izbor predstavnika konstitutivnih naroda na izborima. Istodobno, Europski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH kojima se inzistira da se i predstavnicima manjina zajamči mogućnost biranja na najvažnije pozicije te da se otkloni diskriminacija po teritorijalnom načelu u BiH. Uz posredovanje administracije SAD-a i EU-a predstavnici vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka nisu se uspjeli usuglasiti o izmjenama Izbornoga zakona te Ustava BiH. Unatoč tome, raspisani su opći izbori u BiH za 2. listopada za koje hrvatska strana upozorava da nisu zakoniti te da se vlast neće moći uspostaviti zbog izbrisanih odredbi Izbornoga zakona. Ljubić u otvorenom pismu upozorava kako je BiH još uvijek podijeljeno društvo i nestabilna država, a međunacionalno povjerenje među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima na najnižoj je razini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. – BiH se trenutačno nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi koja ima potencijal postati i sigurnosna kriza koja može ugroziti mir i opstanak države – upozorava on. Za takav rasplet najveći problem vidi u bošnjačkoj unitarističkoj politici dominacije te srpskoj separatizma, dok su, pak, po njemu, najveće žrtve Hrvati koji zagovaraju federalistički pristup koji je jedini sukladan Daytonskom sporazumu. Ljubić je upozorio da bi na sljedećim izborima Bošnjaci mogli ponovno preglasati Hrvate i izabrati im člana Predsjedništva, ali i popuniti njihov Klub Doma naroda, a nakon toga uspostaviti izvršnu vlast bez hrvatskih stranaka za koje glasuje najveći broj tog naroda. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH pozvao je međunarodnu zajednicu angažiranu u BiH da nauči iz lekcije raspada Jugoslavije i prestane s potporom nazovigrađanskom modelu, navodeći da se i Miloševićev režim pozivao na (pro)jugoslavensko jedinstvo, a nametao manjinskom narodu (Albancima) političke predstavnike i zagovarao izborni model “jedan čovjek – jedan glas”. – Postojeći (pro)bosanski (često predstavljan i kao “građanski”) unitarizam, s jedne strane, sredstvo je dekonstituiranja Hrvata, a s druge sredstvo realizacije maksimalističke agende bošnjačkog etnonacionalizma – piše Ljubić u pismu. Odgovor HNS-a BiH U slučaju, pak, da međunarodna zajednica ne zajamči Hrvatima prava koja im pripadaju Daytonskim mirovnim sporazumom te se na izborima dogodi njihovo preglasavanje i izbacivanje iz vlasti, Ljubić je mišljenja kako “Hrvatski narodni sabor BiH ima pravo i obvezu poduzeti sve nužne mjere kako bi zaštitio konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH i ustavnopravni poredak te stabilnost i funkcionalnost države”.

Piše: Zoran Krešić – Večernji list

Popularni sladoled hitno se povlači s tržišta, ako ste ga kupili nemojte ga jesti

Sladoled je proizveden u Francuskoj, a prodaje se u čak 72 zemlje te će sa svih tržišta biti odmah povučen s prodajnih mjesta, ali i od potrošača koje se poziva da ga ne konzumiraju.

U europskom sustavu za hranu navode kako je rizik ozbiljan te se sladoled mora povući iz dućana i od potrošača koji su ga kupili.

Popularni sladoled hitno se povlači s tržišta zbog prisutnosti kancerogenog pesticida etilen oksida.

Sladoled je proizveden u Francuskoj, a prodaje se u čak 72 zemlje te će sa svih tržišta biti odmah povučen s prodajnih mjesta, ali i od potrošača koje se poziva da ga ne konzumiraju, prenosi Poslovni.hr.

Riječ je o popularnom sladoledu od vanilije Haagen Dazs američke kompanije. Čini se kako je problem u vaniliji koja je u Francusku uvezena iz Madagskara te sadrži pesticid koji je zbog dokazane kancerogenosti zabranjen na tržištu EU.

Haggen Dazs vanilla ice cream u čašicama prodaje se i na tržištu Hrvatske, ali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hrane te Državni inspektorat još se nisu očitovali o povlačenju. Učinio je to europski sustav za brzo uzbunjivanje u prometu hranom ne navodeći detalje o kojem je proizvođaču riječ.

U europskom sustavu za hranu navode kako je rizik ozbiljan te se sladoled mora povući iz dućana i od potrošača koji su ga kupili. Zemlja prijave je Francuska, a podrijetlo sladoleda i sirovina (vanilija) Francuska i Madagaskar, piše Danica.

Među 72 zemlje iz kojih se sladoled povlači, 20 je europskih: Belgija, Hrvatska, Cipar, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Litva, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska.

Stigli su i prvi rezultati drugog kruga izbora za gradonačelnika Splita

Prema prvim rezultatima 2. kruga splitskih izbora, Ivica Puljak je u vodstvu. Obrađeno je 89 biračkih mjesta, Puljak ima 14.554 glasova, a Đogaš 5872.

20:26h

U stožeru Ivice Puljka sve je spremno za proslavu. Čeka se dolazak novog-starog gradonačelnika.

Novak Đoković je pobjednik Wimbledona

Novak Đoković sedmi je put u karijeri osvojio Wimbledon. U finalu je ovaj puta u četiri seta svladao Nicka Kyrgiosa 4:6, 6:3, 6:4, 7:6 (3). Srpski tenisač tako je obranio naslov u Wimbledonu i ukupno 21. put pobijedio na Grand Slamu, ali mu to neće pomoći na ATP ljestvici.

Naime, Đoković će pasti četiri mjesta i od ponedjeljka će biti sedmi tenisač svijeta jer se Wimbledon ove godine nije igrao za bodove. To je odgovor ATP-a i WTA-a na odluku čelnika Wimbledona da na njemu ne mogu nastupiti ruski i bjeloruski tenisači i tenisačice.

🏆 2011
🏆 2014
🏆 2015
🏆 2018
🏆 2019
🏆 2021
🏆 𝟐𝟎𝟐𝟐

Novak Djokovic is the King of Wimbledon once again 👑🇬🇧#Wimbledon | @DjokerNole

— Eurosport (@eurosport) July 10, 2022

Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Europskom juniorskom prvenstvu

Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar je osvojila prvo mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu u disciplini 50 metara delfin.

Pudar je svoju posljednju utrku na ovogodišnjem prvenstvu u rumunskom Otopeniju isplivala u vremenu 26.49, što joj je bio dovoljno za prvu poziciju i još jedno zlato.

Naša najbolja plivačica itekako može biti zadovoljna nastupima u posljednjih nekoliko dana.

Podsjetimo, Lana je na ovom prvenstvu već osvojila dvije medalje.

Nakon što je u četvrtak bila srebrna na 100 metara delfin, u subotu je postala juniorski prvak Europe na 200 metara delfin, a odlične nastupe je krunisala današnjim zlatom na najkraćoj dionici.

Prije toga na Mediteranskim igrama je osvojila zlatne medalje u utrkama na 100 i 200 metara.

Mili Poljičak osvojio juniorski Wimbledon i ispisao povijest!

Mladi hrvatski tenisač Mili Poljičak, koji će za tri dana napuniti 18 godina, novi je pobjednik juniorskog Wimbledona. U finalnom susretu mladi Splićanin i treći nositelj turnira svladao je Amerikanca Michaela Zhenga 7-6(2), 7-6(3).

Poljičak je time postao treći hrvatski tenisač u povijesti s naslovom pobjednika nekog juniorskog Grand Slam turnira. Ranije je to uspjelo Marinu Čiliću, 2005. u Roland Garrosu te Borni Ćoriću 2013. na US Openu. Hrvatske tenisačice, pak, imaju šest trijumfa u juniorskoj konkurenciji.

Skoro sat vremena trajao je prvi set u kojem je prvi do breaka došao Amerikanac Zheng. Kod 3-2 je oduzeo servis hrvatskom tenisaču i pobjegao, činilo se, na nedostižnih 5-2.

Međutim, Poljičak je smogao snage vratiti izgubljeni servis. Učinio je to kod 3-5, kada je Zheng servirao za prvi set, a kasnije je prva dionica otišla sve do tie-breaka. U njemu je Poljičak odmah napravio mini break. Naknadno pobjegao i na 6-2 te prilično uvjerljivo dobio završnu borbu za osvajanje prvog seta.

I u drugom setu je Zheng prvi došao do breaka te je poveo 3-1. No, nakon što je u četvrtom gemu propustio dvije break lopte Poljičak je kod 2-3 naplatio 0-40. Iskoristio je treću break loptu u tom gemu te izjednačio na 3-3.

Opasno je Poljičak prijetio u drugom setu kod vodstva 4-3 i 5-4, ali Amerikanac je nekako preživio sve te neugodnosti te je dogurao do novog tie-breaka.

Kao i u prvom, tako je i tada Poljičak držao sve u svojim rukama. Poveo je 2-0 i 4-1 te čvrsto držao svoj servis do samog kraja i velike pobjede. Oba su igrača napravila po dva breaka, s tim da je Zheng imao dvije break šanse, a Poljičak osam. Hrvatski junior je dobio i 80 posto poena nakon ubačenog prvog servisa (32 od 40) te je ukupno osvojio šest poena više od suparnika (88-82).

Poljičak je time postao i prvi hrvatski tenisač pobjednik juniorskog dijela Wimbledona. Do sada je hrvatski tenis imao dvojicu finalista, ali su obojica gubili završne mečeve. U pitanju su Ivan Ljubičić (1996. od Vladimira Volčkova) i Mario Ančić (2000. od Nicolasa Mahuta).

Dodajmo svemu kako je Poljičak ove godine zajedno s Litavcem Edesom Butvilasom osvojio juniorski turnir parova u Roland Garrosu.

Wimbledon, finale juniora:

Mili Poljičak (Hrv/3) – Michael Zheng (SAD) 7-6(2), 7-6(3)

The future is bright for Croatia 🇭🇷

Mili Poljicak becomes the first Croatian player to win a Wimbledon junior singles title! 🏆#Wimbledon | @hts_sluzbeni pic.twitter.com/2l42G2wcDf

— ITF (@ITFTennis) July 10, 2022

Ultramaratonci iz Vukovara stigli u Potočare: Teško je doći ovdje, iz doline bijelih križeva u dolinu bijelih nišana

Ultramaraton se održava od 2012. godine u terminu od 6. do 10. srpnja, gdje maratonci u pet etapa od Vukovara (Ovčara) preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice (Potočari) pretrče 227 kilometara

Srebrenica

Ultramaratonci 11. ultramaratona Vukovar – Srebrenica stigli su u Potočare gdje će sutra nazočili kolektivnoj dženazi za 50 žrtava genocida počinjenog u srpnju 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Namjera je organizatora podsjetiti na sve nedužno stradale tijekom srpske agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, odati počast žrtvama Vukovara i Srebrenice te podići svijest o važnosti sjećanja i konačnog rješavanja pitanja nestalih osoba kao izraza temeljne humanosti prema svima koji još uvijek ne znaju ništa o sudbini svojih najmilijih.

Ultramaraton se održava od 2012. godine u terminu od 6. do 10. Srpnja, gdje maratonci u pet etapa od Vukovara (Ovčara) preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice (Potočari) pretrče 227 kilometara.

Ove godine u Ultramaratonu su sudjelovali maratonci: Dražen Ćućić, Robert Kasumović, Boban Pantović i Duško Štrbac.

Pored maratonaca, na pojedinim dionicama Ultramaratona, pridružili su se i drugi trkači koji svojim učestvovanjem žele podržati projekt i na taj način odati počast žrtvama pa su se na dionici Vukovar – Vinkovci pridružili brigadir Ivan Galović, Slavko Janjić, Ivan Špoljarić, Angel Milišić Zečević, Domagoj Šeremet, Kristijan Anđelić, Damir Markota, Jasna Pavičić i Katarina Bandalo.

Na posljednjoj etapi, Zvornik – Srebrenica (Potočari), maratoncima su se pridružili Mirzet Halilović i Rusmin Milavić.

“Ovo je 11. Ultramaraton mira i trčat ćemo sve dok nas noge budu nosile. Poruka mira je vrlo jednostavna, moramo svi biti ljudi, zaboravimo prošlost i živimo u budućnosti. To je temeljna poruka, poruka mira, tolerancije, suživota i jedinstva. Tužno se osjećam. Teško je doći ovdje – iz doline bijelih križeva u dolinu bijelih nišana. Svaka civilna žrtva nema cijenu”, poručio je Dražen Ćućić.

Kako je kazao, tijekom puta uvijek bude sitnih provokacija.

“To su pojedinci, kao što je ovaj nesretni rat započeo sa pojedincima. Na njih se ne obaziremo”, dodao je Ćućić.

U Potočare je stigao i Boban Pantović iz Beograda.

“Prošle godine sam bio prvi put i to na petoj dionici, od Zvornika do Potočara. Tada se u meni rodila potreba da dođem i ove godine i da sudjelujem od početka. Nema veće tragedije od stradanja ljudi. Ove tragedije koje su se dogodile na ovim našim prekrasnim prostorima su za mene tragedije svih tragedija. U svoje osobno ime izražavam molitvu koja će mi biti vječita vodilja da rata nigdje nikada ne bude. Bitno je da ne dozvolimo da se ovakve tragedije zaborave”, rekao je Pantović.

S obzirom da je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u realizaciji projekta sve ove godine imalo potporu od strane Grada Zagreba, organizatori i sudionici Ultramaratona, kao i prethodnih godina, iz Zagreba za Vukovar krenuli su ispred Gradske uprave Grada Zagreba, gdje ih je neposredno prije polaska za Vukovar primio zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet.

Velika tragedija: Livnjak poginuo na autocesti

Supružnici Marija i Šukrija Šeremet vozili su se u petak na proslavu ženina rođendana u Split. Auto su zbog problema zaustavili u pretjecajnoj traci pa stradali u teškom sudaru s kombijem

Mi smo očajni! Izgubili smo velike prijatelje, članove obitelji, jecajući nam je kazala Desanka Kosanović iz Ogulina, stanodavka tragično poginulih supružnika, dr. Šukrije (68) i Marije (70) Šeremet, koji su stradali u petak na autocesti A1.

Vijest o pogibiji supružnika Ogulin je zavila u crno. Šukrija, podrijetlom iz Livna, je bio liječnik, radiolog, priznat i cijenjen kao stručnjak i kao čovjek. Radio je u Općoj bolnici i bolnici branitelja Domovinskog rata Ogulin, koja je na pročelje zgrade izvjesila crnu zastavu, piše relax portal.

Naletio na zaustavljenu Škodu na autocesti, poginuo stariji par

– Dr. Šeremet naš je prijatelj 30 godina. Nakon što mu se poslije mnogo godina raspao prvi brak, prije tri godine doselio se u naš prazan stan, a godinu poslije i njegova druga žena, Marija iz Splita. Oni su živjeli kao dvadesetogodišnjaci, zaljubljeni, a to je znao cijeli grad – kaže Desanka.

Teško joj je prisjetiti se sretnih trenutaka nakon što je čula loše vijesti. U prosincu su proslavili njihovu prvu godišnjicu braka.

– Oglas –

– Kad je došla njegova Marija, mi smo zajedno pile kave, družile se. Ona mu je uvijek u svemu ugađala, pripremala mu marendu, a uvijek bi je donijela i nama. Bilo nam je prelijepo. Suprug i ja sad smo ostali sami – kaže stanodavka.

Naletio na zaustavljenu Škodu na autocesti, poginuo stariji par

Tuga je mnogo veća jer je Marija ove nedjelje trebala imati proslavu 70. rođendana u Splitu. Došla joj je kći iz Njemačke, njemu brat iz Kanade, trebali su se okupiti kao obitelj.

– Sve je pripremila za tu feštu. Zajedno smo pekle kolače, koje je u subotu spakirala, kao i svježe janje. Marija je bila vesela, uvijek je pjevala, a Šukrija je svirao harmoniku i zajedno su uvježbavali pjesme za tu feštu. Čak je pripremila i napisala govor za obitelj. Kad je sve spakirala, poslala mi je pusu i rekla: ‘Dobit ćeš video, napisala si mi najljepšu čestitku’, i otišli su. Tad je sve otišlo s njima – govori nam ožalošćena Desanka.

Podsjetimo, tragična prometna nesreća bila je u subotu u 13.52 sati na autocesti A-1 kraj Perušića. Očevidom je utvrđeno da su se vozila sudarila kad je 26-godišnjak iz Gospića, koji je vozio kombi zaštitarske agencije Sokol Marić, prednjim dijelom udario u stražnji dio osobnog automobila ogulinske registracijske oznake kojim je upravljao dr. Šeremet.

Njegov automobil u tom je trenutku bio zaustavljen na traku za pretjecanje s postavljenim sigurnosnim trokutom. Navodno mu je puknula guma te se netom prije zaustavio da riješi problem.

Na mjestu nesreće poginuli su i Šukrija i Marija, a vozač kombija i dva putnika iz kombija teško su ozlijeđeni i zadržani na liječenju u Općoj bolnici u Gospiću.

Inače, dr. Šeremet je nakon umirovljenja ponovno angažiran u bolnici na godinu dana, a njegovi pacijenti imaju samo riječi hvale za njega.

– Ogulin danas plače! Dr. Šukrija bio je naj naj liječnik, najbolji doktor radiolog, liječnik za poželjeti. Njega se moglo u ponoć nazvati i on bi vam očitao sliku. Volio je pomagati ljudima i uvijek bi svakome napravio uslugu. Bio je izuzetan liječnik i čovjek, jednostavan, komunikativan, pristupačan – kazala nam je ožalošćena pacijentica koju smo zatekli ispred bolnice u Ogulinu piše 24sata.

Strava i užas u BiH: Dječak (13) prvo tukao pa silovao dječaka (11)

Stravičan slučaj dogodio se prekjučer u zeničkom naselju Radakovo, gdje je prijavljeno kako je dječak od trinaest godina silovao dječaka od jedanaest godina, saznaje portal “072info”.

Brojne policijske ekipe izašle su na lice mjesta, a jedanaestogodišnji dječak, kojeg je silovao trinaestogodišnjak, prevezen je u Kantonalnu bolnicu Zenica radi utvrđivanja točnosti navoda ove prijave.

Očevid na licu mjesta trajao je satima, a kojim će biti rasvijetljene sve okolnosti ovog nesvakidašnjeg događaja koji je potresao Radakovo, Zenicu i bh. javnost. Iz policije su za 072info kratko potvrdili da je zaprimljena prijava od strane roditelja koji tvrdi da je maloljetna osoba izvršila silovanje njihovog također maloljetnog djeteta. Ovi navode još uvijek se utvrđuju. Istovremeno, mještani Radakova sa nevjericom prepričavaju ovaj događaj.

Užas je bio, stanujemo tu. Strašno, do moje zgrade se desilo. Djeca su neka čula, ali nisu smjela, tuko ga je prvo. A inače je taj dječak je problematičan. E ovo vam je dokaz gdje živimo i s kim. Desilo se ispod zgrade usred bijela dana. Od susjeda nitko da nije čuo – vidio. Tek kad se završilo, čuli svi kako plače – tvrdi mještanka Radakova (identitet poznat
redakciji 072info, op.a.) Cjelokupna javnost u Zenici ogorčena je ovim slučajem, a posebno je paradoksalno da, ukoliko se navodi ispostave točnim, dječak sa trinaest godina neće snositi nikakvu odgovornost niti sankciju za navodno silovanje.

VULIN: Za stabilnost Balkana potrebno da Srbi žive u jednoj državi

Jedini način da Balkan ostane stabilan jeste da Srbi žive u jednoj državi, izjavio je danas ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.

“Kažu da je “srpski svet” drugo ime za “veliku Srbiju”. Na našu žalost, nje nikada nije bilo, ali “velike Albanije” jeste i “velike Hrvatske” jeste”, rekao je Vulin za “Politiku”.

Vulin je naveo da će Srbi, ako hoće opstati, veoma brzo postati jedinstven politički narod, kao prvi korak ka ujedinjenju.

On smatra da će se Srbi jednom ujediniti zato što nikada u povijesti nisu, te da će doći vrijeme da se to dogodi.

“Jedini način da Balkan ostane stabilan jeste da Srbi žive u jednoj državi. Svi sukobi na Balkanu počinju diskriminacijom Srba. Tamo gde poštuju prava Srba nemaju problem sa “srpskim svetom”, zaključio je Vulin.

Podsjetimo krvavi pohod 90-tih godina velikosrpska politika počela je upravo pod parolom “svi Srbi u jednoj državi”.

Tvrtko Milović: Priča o Anteši

Kad god čitam izjave pojedinih zastupnika Bundestaga u bošnjačkim medijima, sjetim se jednog lika iz Središnje Bosne. Nazovimo ga Anteša. Ispričat ću vam priču o njemu.

Piše: Tvrko Milović, Facebook

Anteša je rođen početkom 50-tih godina 20. stoljeća u središnjoj Bosni, u jednoj uzanoj dolini između dvije planine, u skromnoj hrvatskoj obitelji. Selo, čije ime nije bitno, bilo je tipično selo koje se etnički izmiješalo slijevanjem stanovnika iz etnički monolitnijih sela u brdima. Tu su im bile njive, pa kad su se gradile novije kuće, ljudi su ih radije gradili uz put. Koji je uvijek bio bolji u ravnici.

Antešino selo je tako bilo, što bi rekli, pola-pola. Pola Hrvati, pola Muslimani.

U selu je Anteša proveo idilično djetinjstvo, a sve što je nedostajalo njemu i njegovim prijateljima svih narodnosti bio je – bazen.

Nekakav bazen postojao je u čaršiji, ali tamo su prije mogli fasovati batine od čaršijanera nego se okupati.

Anteša nije dugo bio žrtva adolescentskih muka. Početkom sedamdesetih pakuje kufere i seli za Njemačku. Tamo se zadržao jako kratko jer je otišao za SAD. Iza sebe je ostavio prijatelje i roditelje. Jedini brat je također, nekoliko godina poslije otišao za Australiju.

U Americi je radio vrijedno i mukotrpno. Rijetko je zvao u domovinu. Njegov interes za događajima u selu i domovini nije se bitno povećao ni za vrijeme rata u BiH.

Bilo mu je drago kad je sve završilo. Ali ne toliko da dođe.

U BiH nije došao ni kad su mu roditelji umrli. Posjet BiH je odlagao jer je već ranije odlučio da će se jednog dana vratiti za stalno.

Taj dan je došao 2015. godine.

Anteša se vratio u selo prvi put nakon 45 godina. Kao što je očekivao, promjene su bile velike. No, bile su daleko veće nego što je to moglo podnijeti njegovo mladalačko razumijevanje Bosne i Hercegovine.

U tih 45 godina promijenilo se mnogo stvari. Neke od promjena Anteša je odmah uočio, ali neke nije vidio uopće. Jedna od stvari koje su ostale potpuno nevidljive naivnom gastarbajteru Anteši bila je struktura stanovništva.

Broj Hrvata je od 1970. do 1991. blago padao zbog iseljavanja u veće gradove, dok je broj Bošnjaka blago rastao. Ipak, dramatične promjene zbivaju se 1993. kada Armija BiH, brižno gradeći građansku državu, mirno i dostojanstveno protjeruje Hrvate iz sela.

Iza rata dio njih, onih starijih, se vratio, samo kako bi u narednoj deceniji polako svi umrli.

Godinu dana prije Antešinog povratka iz Amerike, u selu je umrla zadnja hrvatska baba.
…
Kada se Anteša vratio prvo što je uradio – otišao je u lokalnu kafanicu. Tamo je naravno sreo neke od svojih školskih prijatelja s kojima se bratski izgrlio i ispričao. Sjetili su se rane mladosti i dječjih nestašluka. Anteša je sa zanimanjem slušao gdje se tko iz sela nalazi u svijetu pa su svi sa žaljenjem konstatirali „kako više ništa nije isto“.

Nekoliko dana potom, kao dokoni povratnik, Anteša je odlučio usrećiti svoje suseljane i napraviti nešto što je smatrao itekako potrebnim u selu: Bazen!

Bazen će okupiti ljude oko jedne pozitivne aktivnosti, mladi će se kupati a oni stari će ispraviti nepravdu staru desetljećima. Jer Anteša je primijetio da su ljudi u selu nekako nesretni i sumorni, pa je bazen upravo ono što im treba.

Kao bogat čovjek, bazen će financirati samostalno, a njegovo korištenje će biti besplatno svima.
Tako je i bilo.

Bazen je napravljen u roku pola godine. Izgrađeni su i dodatni objekti. Tu je bio i šank, i ljetne stolice sa suncobranima. Tu je bio i parking za najmanje 30 automobila. Nek se ima.
…
Ja sam u to vrijeme bio direktor HRT Kiseljak, i za šašavog gastarbajtera sam čuo još ranije pa mi nije bilo potpuno iznenađenje kada je pozvao našu ekipu da „poprati“ svečano otvorenje.

Na otvorenju će biti pevaljka i prateći bend. Piće i ćevapi su besplatni za sve. To podrazumijeva i novinarsku ekipu koja će doći, i mene kao direktora.

Kada sam čuo da hrvatski povratnik pravi ovakav objekt u sada potpuno bošnjačkom selu bio sam skeptičan. Kao što bi bio svatko tko živi i poznaje Središnju Bosnu. Tu sam skepsu iznio i Anteši, ali on ni da čuje.

„Bit će to spektakl kakvog selo nije vidjelo. Vidjet ćeš direktore!“

Uvjeren da će čitav događaj propasti, bilo mi je glupo trošiti televizijske resurse, pa sam se pokušao izvući s preopterećenošću ekipa. Ali Anteša je upotrijebio argument koji se na HRK Kiseljak nikad nije smio odbaciti: „Ja sam u ratu donirao za vaša televizija!“

– Dobro Anteša. Doći ćemo. Pripremi kajmaka u ćevapima!

Dan grandioznog otvorenja je došao. Pozvani su svi: seljani, načelnik općine, općinsko vijeće i nekakav ministar porijeklom iz sela.

Ja naravno nisam otišao, jer me bilo strah onoga što slijedi.

A slijedio je debakl.

Kako mi je ispričao moj brutalno iskreni snimatelj, situacija na bazenu bila je očajna. Kada je ekipa stigla ispred bazena su zatekli već pijanog Antešu. Ispred njega pevaljka i bend. Nastup je bio samo za njega jer nitko nije došao.

Dakle nitko.

Anteša nije dao da se debakl snimi. Samo se zbunjeno pitao „zašto nitko nije došao…!?!“
Novinarska ekipa je pojela porciju ćevapa koja ih je sljedovala, uputila riječi potpore nesretnom Anteši i vratila se.
…
Zašto Anteši nitko nije došao na otvorenje seoskog bazena?!

Zato što se mnogo toga dogodilo od 1970. do 2015.

Prije svega, momci koji su žudjeli za bazenom 1970. već sljedeće godine su otišli u vojsku, da bi se potom oženili a zatim osjetili čari socijalističkog samoupravljanja u kojem „što više radiš manje imaš“ i gdje je krađa iz preduzeća u kojem radiš više obaveza nego izuzetak.

Antešina generacija je već 1990. bila iscrpljena od života.

Dok je Anteša brojao dolare i u svom Cadillacu krstario američkim zapadom, uživao u svemu što kontinent nudi, njegovi školski drugovi su se spremali na rat.

Dok je Anteša prodavao svoju kuću u Pensilvaniji kako bi kupio veću u San Diegu, njegove sunarodnjake iz sela trpali su u kamione i krali im šporeta i kolor televizore.

Dok je Anteša pripremao svoj povratak u Bosnu, njegovi vršnjaci su polako shvaćali da je Bosna najbjednija zemlja u Europi, da je sva njihova

borba bila uzaludna i da su upravo oni najbjednija generacija u takvoj najbjednijoj zemlji.

Anteša je propustio sve ekonomske, političke i demografske promjene koje su izmijenile njegovu Središnju Bosnu iz temelja. On se do svog velebnog povratka nije ni najmanje potrudio saznati i shvatiti kako su se te promjene događale i kako se one manifestiraju u njegovom selu. Jer da je išta shvatio, zadnje što bi mu u životu palo jeste praviti bazen u selu koje je propalo po svim životnim kriterijima.

Njegovi susjedi Muslimani, u tih 45 godina su se također promijenili. Promijenili su i ime. Osim što su ostarjeli, oni su tipično nezadovoljni svojim životima. Osim što su suštinski nesretni, oni za velik dio svojih nedaća krive upravo Hrvate. Većina njih, osim vikend odlaska u Gradac, nije nikad napustilo Bosnu i Hercegovini. I na kraju – oni o svijetu znaju onoliko koliko Anteša o BiH: Ništa.
Koliko god Anteši nije jasno što mu nitko nije došao na otvorenje bazena, toliko i njegovim susjedima Bošnjacima nije jasno zašto je bazen napravio baš tu.

Umjesto da se raduju postojanju bazena u svom selu, oni su se pitali što to stari Latin smjera…
A stari Latin, duboko povrijeđen i razočaran, samo je zbunjeno pokušavao razumjeti riječi pevaljke ispred koje se pijan lelujao na stolici.
…
Anteša je nakon par dana ispraznio bazen, dao ga nekom jadi iz sela da u njemu napravi ribnjak, i poražen se vratio u Ameriku. Nikad nije shvatio kompleksne središnjobosanske odnose koji su se tako plastično manifestirali u njegovom selu.

E tako tupavo djeluju i neki iz Bundestaga.

Oni jadni ništa ne razumiju ali imaju obraza secirati odnose u BiH. I to sa pozicije moći. Nikada ne pokazujući ni najmanji interes da razumije bilo što u BiH.

Oni, kao i Anteša, sve što trebaju znati o selu saznaju iz seoske kafane. Tamo ih uvijek čekaju samo jadovi koji se nadaju besplatnoj turi pića spremni pružiti tek tapšanje po ramenu.

Zatvara se 40 benzinskih crpki u BiH, gorivo se puno manje toči

Što se tiče naftnog biznisa, to je katastrofa. Tihomir Matošević priča za Večernjak o zatvaranju 40 benzinskih crpki u RS-u, a ni u Federaciji nije puno bolja situacija

Dugo toplo ljeto već naveliko grije bosanskohercegovačku zemlju. Situacija je uzavrela, ne samo zbog političke situacije u ovoj zemlji nego i zbog svega ostaloga što se događa u svijetu, a što se naveliko prelijeva na ovu zemlju. Cijena goriva u prosjeku je 3,66 KM po litri te više ne možemo pričati o psihološkim granicama jer su sve odavno srušene. U nekim ranijim godinama 3 KM za litru goriva činile su nam se kao nemoguća misija, pa i kad smo dobili informaciju nakon početka rata da će cijena biti tolika, bili smo oprezni – možda je riječ o nekom zastrašivanju, ali bila je to istina, i to surova.

Teška situacija

Sada nam slušati priče o cijeni goriva od 4 KM po litri postaje normalno i tko može tvrditi da će se na tome zaustaviti. Ovo su vremena kada praktički nitko nema dobiti, osim države kojoj je svejedno jer ona svoj dio kolača uzima i ne misli stati. Kako bismo doznali koliko je situacija ozbiljna, nazvali smo Tihomira Matoševića, direktora tvrtke Tioil, vlasnika 40 benzinskih crpki u BiH. Matošević je zahvalan sugovornik, imao je što reći u boljim vremenima, a ima što reći i u današnjim, teškim vremenima iako ovog puta nismo optimisti ni mi, a ni on. – Vjerujte da ne znamo ni mi kako će ovo završiti. Situacija je teška, država je odredila marže, a nema prostora ni za povećanje plaća. Ljudi je sve manje. Ne znam što reći – priča nam Matošević i nabraja probleme s kojima se ovaj sektor susreće. Više se ne može optuživati ni benzinske crpke da namjerno dižu cijene jer je ovo sada već stvar globalnih događaja ili možda globalnih igara, gdje veliki igrači vuku konce, a BiH je jedna od onih zemalja kojima se uredno dostavlja račun. I svakog mjeseca vidimo da ga je sve teže izmiriti. I Matošević nam na svom primjeru objašnjava koliko je stanje teško. – Sve teže možemo funkcionirati. Već na velikom broju objekata nadoknađujemo gubitke pomoću dobiti iz prethodnih godina. Evo, od naše 42 benzinske crpke, sigurno ih 20 ima negativan rezultat zbog cjelokupne situacije – priča nam uspješni bh. gospodarstvenik o krizi s kojom se susreću i on i većina njegovih kolega. Pitamo ga je li osjetno da se manje vozi uz ovakve cijene goriva te dobivamo potvrdan odgovor. – Ljudi puno manje voze, manje troše. Financijski imate promet, ali omjer litara, ma nema ga pola, a financijski zato što je jedna litra gotovo 4 KM. Evo, prodate jednu tonu za 4 tisuće maraka, a nekad ste prodavali dvije tone za toliki iznos. Kad gledate financijski, novca ima, ali kad sagledate litarski, nema posla, toči se manje – priča nam Matošević. Također, snažan je ovo utjecaj i na poljoprivredu. Strojna obrada zemlje će u kombinaciji s preskupim materijalom postati neisplativa, a možemo reći kako je već došlo do toga ako urod imalo “zašteka”. Komentiramo i činjenicu da je počelo zatvaranje benzinskih crpki u Hrvatskoj, da u BiH već ima oglasa da se manje crpke prodaju ili iznajmljuju. Matošević ekskluzivno za Večernji list otkriva informaciju o zatvaranju benzinskih crpki u RS-u, a nažalost, uskoro i u Federaciji.

Ključ u bravu

– Nema mjesta optimizmu. Što se tiče našeg naftnog biznisa, to je katastrofa. Vidjet ćete što će se još događati u BiH. Prema mojim saznanjima koja sam dobio jutros (jučer, nap. a.), u RS-u se zatvara 40 benzinskih crpki, pa i u FBiH će se sigurno jako brzo sve te manje tvrtke zatvoriti. Nemoguće je raditi. U jednom danu cijena zna skočiti za 15 feninga – priča nam Matošević. Također, potvrđuje nam i informaciju da se nabavna cijena goriva izjednačava s onom prodajnom. – Evo današnja (jučerašnja, nap. a.) nabavna cijena je naša prodajna i smatram da sam vam sve rekao. Nije sjajno – ispričao je za Večernji list Matošević. Još ako se sjetimo analize JP Morgan koja kaže kako je tržište nafte na strani Rusije i da barel može ići do 380 dolara ako Rusi nastave smanjivati proizvodnju, a što je realno i očekivati.

Sljedeći tjedan odluka o ulasku Hrvatske u europodručje. Evo što slijedi nakon toga

SLJEDEĆI tjedan Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) usvojit će posljednja tri pravna akta o pridruživanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja 2023.

Vijeće će u utorak usvojiti odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručju dodati Hrvatska kao 20. članica. Treći pravni akt je uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. Na sastanku Ecofina zadnji put će sudjelovati ministar financija Zdravko Marić koji je prošli tjedan dao ostavku.

Time će Hrvatska ispuniti jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.

Hrvatska ispunjava sva četiri kriterija

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.

U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke.

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

Pridruživanjem europodručju, Hrvatska narodna banka (HNB) ulazi u Eurosustav, koji čine ESB i nacionalne središnje banke onih država koje su prihvatile euro. Hrvatski ministar financija postaje dio euroskupine, koju čine ministri država članica europodručja. Iako je riječ o neformalnom tijelu, uloga euroskupine je vrlo važna. Glavna joj je zadaća osigurati dobru usklađenost ekonomskih politika među državama članicama europodručja te poticati uvjete za jači gospodarski rast. Euroskupina se sastaje jednom mjesečno, uoči svakog sastanka Ecofina.

Guverner HNB-a se pridružuje ESB-u

ESB ima središnju ulogu u Eurosustavu, jedna je od službenih institucija EU, sjedište mu je u Frankfurtu na Majni.

Glavno tijelo ESB-a je Upravno vijeće koje čine šestero članova Izvršnog odbora i guverneri nacionalnih središnjih banaka država europodručja, kojima će se od 1. siječnja pridružiti guverner HNB-a.

Upravno vijeće donosi smjernice i oblikuje monetarnu politiku europodručja, što uključuje donošenje odluka povezanih s monetarnim ciljevima, ključnim kamatnim stopama i osiguravanjem pričuva u Eurosustavu te utvrđivanje smjernica potrebnih za provedbu tih odluka

Upravno vijeće sastaje se dva puta mjesečno u zgradi ESB-a u Frankfurtu, a svakih šest tjedana ocjenjuje gospodarska i monetarna kretanja i donosi odluke o monetarnoj politici.

Sastanke Upravnog vijeća priprema Izvršni odbor ESB-a, koje ima 6 članova, a bira ih Europsko vijeće, to jest šefovi država ili vlada država članica EU. Predsjednica je izvršnog odbora trenutačno je Francuskinja Christine Lagarde, a potpredsjednik je Španjolac Luis de Guindos. Mandat članovima Izvršnog odbora traje osam godina i ne može se obnoviti. Članove predlažu države članice europodručje o kojima onda raspravljaju ministri financija europodručja. Predloženi kandidati moraju imati dovoljno stručnog iskustva u monetarnom ili bankarskom području. Kada se ministri financija dogovore o nekom kandidatu, upućuju službenu preporuku šefovima država ili vlada koji donose konačnu odluku. Prije konačne odluke Europski parlament i Upravno vijeće ESB-a daju mišljenje o kandidatu.

Odluke donose guverneri u rotaciji

Kod donošenja odluka u Upravnom vijeću primjenjuje se sustav rotacije u kojem se izmjenjuju guverneri nacionalnih središnjih banaka koji glasaju, što znači da ne glasaju svi guverneri na svakoj sjednici.

Rotacijski sustav je uveden kako bi Upravno vijeće moglo ispunjavati svoju ulogu usporedno s postupnim povećanjem broja država europodručja, a time i broja članova Upravnog vijeća. Prema Ugovorima Europske unije, sustav rotacije mora se uvesti kada broj guvernera pređe 18, što se dogodilo kada se Litva pridružila europodručju 1. siječnja 2015.

Guverneri pet najvećih država – Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Nizozemske – imaju zajedno četiri glasa, što znači da svaki od njih preskače svaku petu sjednicu. Ostali guverneri kojih će s ulaskom Hrvatske biti 15, dijele 11 glasova, što znači da hrvatski guverner od 15 sjednica neće glasati na četiri. Svih šest članova Izvršnog odbora imaju trajno glasačko pravo.

Guverner koji na nekoj sjednici ne sudjeluje u glasanju, može sudjelovati i raspravljati na sjednici Upravnog vijeća. Iako je predviđena mogućnost glasanja, Upravno vijeće nastoji sve odluke donijeti konsenzusom.

Početkom rujna počinje dvojno iskazivanje cijena

Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, što je jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača i sprječavanje “lova u mutnom” da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.

U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.

Obilježena obljetnica stradanja Hrvata Gornje Večeriske kod Viteza

Svetom misom zadužnicom u župnoj crkvi svetog Juraja te polaganjem vijenaca uz spomen obilježje u Gornjoj Večeriskoj u Vitezu obilježena je još jedna obljetnica stradanja hrvatskih branitelja u ovom kraju.

Polaganju vijenaca nazočio je veliki broj mještana, obitelji hrvatskih branitelja i razvojačeni branitelji, kao i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i politički predstavnici hrvatskoga naroda s lokalne razine. Nakon polaganja vijenaca okupljanje je nastavljeno u Hrvatskom domu u Gornjoj Večeriskoj.

Izvor

Više vozila sudarilo se u tunelu: Kolona duga čak 8 kilometara

Kolona duga čak 8 kilometara nastala je nakon velikog sudara više vozila u tunelu Sveti Marko na autocesti A1 u nedjelju ujutro.

Prema prvim informacijama, sudarilo se osam vozila, kažu iz karlovačke policije. Još nije poznato je li u nesreći bilo i ozlijeđenih.

Kako javlja HAK u 9 sati, uklonjena su vozila iz prometne nesreće, no i dalje se u smjeru mora vozi usporeno.

Istovremeno, mnogi su vozači odlučili ranije sići s autoceste pa je pred naplatom Karlovac u smjeru mora kolona oko 1 kilometar.

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora i u smjeru unutrašnjosti te nekim graničnim prijelazima, a u zonama radova mogući su povremeni zastoji, navodi HAK.

Objavljena prognoza do kraja ljeta, evo kada nas čeka novi toplinski val

Meteorološki servis Severe Weather Europe objavio je prognozu za Europu do kraja ljeta. Najavljuju povratak vrućina tijekom trećeg tjedna u srpnju, a kako pišu, taj toplinski val potrajat će i sve do početka kolovoza.Prema prognozi jednog od najpouzdanijih prognostičkih modela za dugoročne prognoze, ECMWF-a, nad južnim dijelovima Europe bi se natprosječno toplo i sušno vrijeme trebalo nastaviti sve do rujna.

“Iznad Europe vidimo neutralno područje iznad sjeverozapadnih krajeva ispod zone niskog tlaka. Temperature više od normale nastavljaju se nad južnom polovicom Europe ispod zone visokog tlaka. Vidimo i suše uvjete od normalnih u većem dijelu južne polovice Europe. Nasuprot tome, nad sjevernom Europom prevladavat će vlažniji uvjeti pod utjecajem zone niskog tlaka”, piše SWE, prenosi Index.

Mektić i ozlijeđeni Pavić u drami pet setova izgubili finale Wimbledona

Hrvatski tenisači Mate Pavić i Nikola Mektić nisu uspjeli drugu godinu zaredom osvojiti Wimbledon. Hrvatska kombinacija u finalu trećeg ovogodišnjeg Roland Garrosa izgubila od Australaca Matthewa Ebdena i Maxa Purcella. Konačni rezultat bio je 3:2 u setovima (6:7, 7:6, 6:4, 4:6, 6:7).

U početna četiri gema prvog seta oba para držala su svoje servise, dok je u petom hrvatska kombinacija imala tri break-lopte. Australci su se vratili, a pobjednički poen dobili su tako što je Purcell na mreži pogodio otprije ozlijeđenog Pavića. Nakratko se sagnuo dok bol nije prošla, a Purcell mu se ispričao. Prvi set otišao je do tie-breaka u kojem su slavili Australci i tako sa 7:6 došli u vodstvo.

Na sličan način tekao je drugi set. Australski ni hrvatski tenisači nisu ozbiljnije ugroziti suparnički servis sve do devetog gema u kojem se Pavić krasno izvukao na forhend i dobio poen. Ipak, i taj su Ebden i Purcell uspjeli dobiti. No, za razliku od prvog seta, tie-break drugog je otišao na stranu Hrvata kojima je jedan mini-break bio dovoljan za povratak u meč.

Ključni break na otvaranju trećeg seta

Na otvaranju trećeg seta Mektić i Pavić došli su do prvog breaka u finalu. Imali su dvije break-lopte, a druga je bila uspješna zbog dvostruke pogreške australskih protivnika. U tim su se trenucima Pavić i Mektić mentalno također podignuli i glasno proslavili poene.

Održavali su prednost do desetog gema trećeg seta. Pri rezultatu 5:4 Australci su pružili dotad najbolji otpor na njihovom servisu. Imali su čak i break-loptu, ali nisu uspjeli izjednačiti, već su Mektić i Pavić došli do 6:4 i vodstva u setovima.

Australci podigli ritam, no Mektić i Pavić ih slomili na početku odlučujućeg seta

Četvrti set obilježila je bolja igra Australaca na vlastitom servisu. Dok su se Mektić i Pavić pomalo mučili servirajući, Ebden i Purcell su lako dolazili do gemova. Neovisno o tome, svatko je držao svoj servis, čime je i ovaj set ponudio neizvjesnost poput prva dva. Ritam Ebdena i Purcella nastavio se u petom setu.

Kod rezultata 2:2 hrvatski tenisači ostvarili su break, no isti su izgubili za 4:4. Svega par trenutaka kasnije mogli su ponovno uzeti servis protivnicima, ali propustili su priliku te su kod 5:4 servirali za ostanak u meču, što su i uspjeli. Meč je otišao u novi i posljednji tie-break. U njemu su uspješniji bili Australci i tako ostavili Pavića i Mektića bez obrane naslova.

Općina Rugvica i Gornji Vakuf-Uskoplje postali prijateljske općine

Povelju o prijetljstvu potpisali su načelnici Mato Čičak i Senad Čaušević

Nakon što je Općina Rugvica postala prijateljska Općina s Odžakom, Stari Gradom i Konavlima, načelnik Mato Čičak potpisao je još jednu Povelju o prijateljstvu. Novom prijateljskom općinom Rugvice postala je Općina Gornji Vakuf-Uskoplje (BiH), čije je izaslanstvo predvođeno načelnikom Seadom Čauševićem i predsjednikom Općinskog vijeća Goranom Batinićem stiglo u Rugvicu na svečanost potpisivanja Povelje.

Dobrodošlicu gostima iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja uvodno je zaželio predsjednik Općinskog vijeća Nenad Jakšić.

-Ova Povelja o suradnji i prijateljstvu učinit će naše dvije lokalne zajednice uistinu pravim prijateljima. Vjerujem kako će ova Povelja o suradnji biti jako dobar alat za apliciranje na različite projekte kako bi našim zajednicama donijeli dodatnu vrijednost- rekao je Jakšić.

Načelnik Mato Čičak istaknuo je kako je Rugvica danas jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj.

-Vjerujem kako će ovo biti uspješna suradnja na poljima kulture, sporta, ali i svim društvenim aspektima. Naravno, očekujemo i suradnji po pitanju Europskih fondova, jer to je ono što nas je i spojilo. Sada nam predstoji da razradimo ideje i da vidimo gdje možemo najbolje i najkvalitetnije prijaviti neki projekt na pretpristupni fond- kazao je Čičak, koji je Povelju o prijateljstvu potpisao s kolegom Seadom Čauševićem.

-Čast mi je i zadovoljstvo što smo mogli potpisati ovaj sporazum o prijateljstvu s Rugvicom. Nadam se da ćemo u budućnosti imati plodonosnu suradnju na svim područjima koja nas povezuju. Želja su nam pretpristupni fondovi EU, gdje će nam se uskoro pridružiti i jedna općina iz Crne Gore- kazao je načelnik Općine Gornji Vakuf-Uskoplje, Senad Čaušević.

Nakon potpisivanja Povelje, gosti iz BiH-a, obišli su Gospodarsku zonu, Dječji vrtić, kao i IKEU.

Na partiju s njemačkim kancelarom droga za silovanje, žrtve najmanje devet žena

Najmanje devet žena sudionica zabave koju je priredila njemačka Socijaldemokratska stanka (SPD), na kojoj je bio i kancelar Olaf Scholz, bilo je drogirano supstancom poznatom kao “droga za silovanje”, objavio je SPD.

Glasnogovornik stranačkog kluba u parlamentu potvrdio je pisanje berlinskog dnevnika Tagesspiegela i dodao da je dosad potvrđeno devet žrtava.

Istraga traje

Berlinska policija kazala je da istražuje teške tjelesne ozljede pošto je 21-godišnja žena podnijela prijavu.

“Savjetujem svima koji se to tiče da podignu tužbu”, napisala je na Twitteru jedna od čelnica SPD-a Katja Mast.

U mailu upućenom sudionicima te ljetne proslave održane u srijedu, SPD osuđuje “stravičan čin koji je odmah bio prijavljen policiji”.

Nekih tisuću ljudi bilo je na tradicionalnoj proslavi koju SPD priređuje prije ljetnog odmora, a među njima bili su i kancelar Scholz iz te stranke te brojni drugi zastupnici i suradnici.

Berlinska policija priopćila je da je nakon “proslave koju je priredila politička stranka” 21-godišnja žena prijavila da se sutradan nije sjećala nijedne pojedinosti s večernje zabave.

Prijavila se bolnici na pregled i podnijela tužbu. Ta mlada žena konzumirala je hranu na proslavi i pila bezalkoholno piće kada je iznenada osjetila slabost i vrtoglavice.

Policija je dosad obaviještena o još četiri takva slučaja.

Mnoge žene se ne mogu sjetiti pa ne podnose tužbu

“Droga za silovanje” izaziva mučninu i vrtoglavice i uglavnom se stavlja u piće te izaziva sedaciju (smirivanje) uz hipnotički učinak (pospanost) kako osoba ne bi mogla pružati otpor i agresori je mogu silovati, okrasti ili primijeniti neki čin agresije.

U 2021. godini u Berlinu, gradu poznatom po katkad ekscesnim zabavama bila su prijavljena 22 slučaja agresije “drogom za silovanje, piše dnevnik Berliner Zeitung.

Stvarna brojka žrtava je daleko veća jer mnoge se ne mogu sjetiti događaja i srame se podnijeti tužbu.

Izvor: Hina

Dok hrvatski automehaničar u Bundestagu Josip Juratović napada Čovića, njegov “lijevi” kolega Ahmetović prima čestitke Šefika Džaferovića

Dok zastupnik u Bundestagu SPD-ov automehaničar Josip Juratović bez ikakva osnova optužuje lidera HNS BiH Dragana Čovića da ruši Bosnu i Hercegovinu i zagovara građansku BiH, koristeći bošnjačku unitarističku retoriku o plemenskim poglavicama, njegov kolega Adis Ahmetović susreće se s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH i visokim dužnosnikom SDA i zaštitnikom mudžahedina, kojima je dijelio državljanstva, Šefikom Džaferovićem, piše Hrvatski Medijski Servis.

Džaferović Ahmetoviću zahvaljuje “za snažno zalaganje za Bosnu i Hercegovinu, koje je rezultiralo usvajanjem rezolucije Bundestaga o BiH”.

Podsjetimo, tom rezolucijom, čiji je Ahmetović jedan od autora optužuju se lideri Hrvata i Srba u BiH Dragan Čović i Milorad Dodik da ruše BiH, dok Ahmetović izjavljuje kako je koncept konstitutivnih naroda koji je nadkrovljujuće načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, poražen.

Redatelj koji organizira svečanost otvorenja Pelješkog mosta otkrio neke detalje

Prema najavi Vlade Republike Hrvatske, 18. srpnja trebala bi biti izdana uporabna dozvola za pristupne ceste, za most je već izdana, a otvorenje mosta Pelješac s dijelom pristupnih cesta očekuje se 26. srpnja.

Ususret otvorenju Pelješkog mosta, novinari Jutarnjeg lista razgovarali su s redateljem Krešimirom Dolenčićem, koji je zadužen za svečanost otvorenja.

Na osmišljavanju otvorenja mosta radi više od mjesec dana. Za sada, kaže, nema vremena za uživanje, no veselja mu ne nedostaje.

Pelješki je most ogromna stvar. To znam iz prve ruke. Bio sam ondje kad su ga spojili i u Dubrovniku je nastalo spontano veselje. Cijeli je grad tulumario. Nakon 304 godine Dubrovnik će biti spojen s tim dijelom zaleđa. Vidio sam što to znači stanovnicima tog dijela Hrvatske. I zato će vrhunac svečanosti otvorenja u izravnom prijenosu HTV-a biti prekrasna scenografija sa stotinama brodica koje će okružiti most, uistinu raskošan vatromet te glazbeni program uz Dubrovački simfonijski orkestar, klapu Libertas i zbor HNK Split uz Gotovčevu “Himnu slobodi”, kaže Dolenčić, koji je radio i na otvorenju Dubrovačkog mosta, spominjući tek neke od brojnih izvođača.

Pripreme teku točno kako trebaju, kaže Dolenčić.

Sudjeluje puno ljudi s raznih strana i svatko sprema svoj dio zadatka. Od Hrvatskih cesta, koje su sjajno ekipirane, preko protokola, policije, Županije, gradova… Za sada je sve u redu, potvrđuje.

U detalje programa otvorenja nije htio ulaziti jer građanima ne bi htio u potpunosti pokvariti iznenađenje, no najavio je brojne lokalne izvođače iz Dubrovnika, Korčule i Neretve te ukratko otkrio kako je otvorenje zamišljeno.

Most će tijekom dana biti jednim dijelom otvoren za građanstvo. Naravno, uz puno osiguranja i kontrole, samo pješice i ne cijelom trasom. U planu su i fešte po gradovima iako most nije građen za fešte, nego za prolazak vozila, pa je to i najzahtjevniji dio tog dana. Bit će pirotehnike, a očekujemo i barke i brodove ispod mosta.

Osmišljavanje velikih javnih svečanosti Dolenčiću nije strano. Ovaj je cijenjeni kazališni redatelj 2000. godine u Šangaju postavio ogromnu stadionsku produkciju Verdijeve opere “Aida” s 2.300 sudionika, a tri godine kasnije pothvat je ponovio u Pekingu, s 3000 sudionika.

Kao najveći izazov takvih projekata navodi prostor u kojem se događaj odigrava jer on najčešće nije tome namijenjen. Potrebno je, kaže, i predvidjeti broj posjetitelja događaja, organizirati i osigurati svu logistiku (energetiku, gledališta, pozornice, rasvjetu, ozvučenje, sigurnost, hitnu pomoć, parking, policiju, medije i još sto stvari). Zahtjevno je, nastavlja, i to što zna biti jako puno izvođača. Potrebne su i probe koje se ne odvijaju na licu mjesta, već na više strana, prenosi Jutarnji list.

Takvi projekti, poput koncerata, sportskih manifestacija, svečanosti otvaranja ili zatvaranja, otkriva, u sebi nose jak emotivni naboj.

To se može lako okrenuti i poći ukrivo, pa to treba znati voziti, smatra.

Razlikuju li se takvi projekti od zemlje do zemlje? Koje su najveće razlike između ostvarivanja velikih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu?

Dok neke zemlje, veće od Hrvatske, imaju kompanije koje se bave samo takvim događanjima, imaju zaposlene producente, scenografe i dizajnere, druge pak uopće nemaju iskustva s time. U Muscat u Omanu (na svečanosti otvorenja Azijskih igara na pijesku) iz Zagreba nas je išlo 107, cijela produkcija – video, audio i autorske ekipe, plesači, koreografi i šminkeri. U Kini postoji više kompanija koje rade goleme događaje, koncerte, vatromete… No, s druge strane, razlika i nema. Uvijek su to isti zadani elementi i slični problemi, naravno različitih formata.

Tijekom dosadašnje, izuzetno plodonosne karijere, Krešimir Dolenčić režirao je 119 predstava, a radio je i na preko 150 događanja…

(www.jabuka.tv | Foto: Miroslav Lelas/Pixsell)

Lana Pudar europska juniorska prvakinja na 200 metara leptir

Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar osvojila je naslov europske juniroske prvakinje na 200 metara leptir.

Šesnaestogodišnja Mostarka je u finalu utrke na Europskom prvenstvu u Bukureštu uvjerljivo slavila s rezultatom 2:08.92.

Drugo mjesto osvojila je Francuskinja Tabatha Avetand sa čak 3,14 sekundi lošijim vremenom od bh. plivačice, dok je bronca pripala Italijanki Anni Porcari (+3.18).

Lani Pudar ovo je druga medalja na Europskom prvenstvu u Rumunjskoj, nakon što je u utrci na 100 metara leptir osvojila srebro.

Do kraja prvenstva će imati priliku za još jednu medalju s obzirom na to da je za manje od sat vremena očekuje polufinalna utrka na 50 metara leptir. U jutrošnjim kvalifikacijama najbolja bh. plivačica je osvojila treće mjesto te će joj polufinalna utrka biti treća po redu u jednom danu.

Gase se stotine tvrtki u BiH, inflacija podsjeća na vrijeme od prije 100 godina

Kad god stignu podaci o broju ugašenih tvrtki ili onih koje su u postupku gašenja, kroz glavu prođe činjenica da su to deseci, možda i stotine radnih mjesta, da su oni koji su tu zarađivali svoj kruh ovu zemlju zamijenili Njemačkom, Irskom…, piše Večernji list BiH.

Prema posljednjim podacima o 15 dana u lipnju, ukupno je 110 poduzeća završilo u stečaju, likvidaciji ili su potpuno ugašena i izbrisana iz gospodarskih registara. Riječ je o raznim djelatnostima – od turizma, preko stomatoloških ordinacija, vrtića, trgovina, kafića do građevinskih poduzeća. I već godinu dana imamo loš niz da se mjesečno gasi stotinu tvrtki, obrta…, praktički u svim lokalnim zajednicama. Gospodarstvenik koji prati te podatke priča nam kako su ovakvi brojevi realnost u vremenu kada je inflacija na rekordnim razinama. – Ono što je najveći problem u cijeloj priči jest to što ne znamo kada će se situacija smiriti. Naravno da smo i ranijih desetljeća imali ratove i da se praktički uvijek na nekom dijelu kugle zemaljske vodi nekakav sukob, međutim, ovo što se trenutačno događa između Rusije i Ukrajine ne može se ni s čim usporediti. Govorimo o zemljama koje su giganti po broju stanovnika u površini svog teritorija, u proizvodnji hrane, u proizvodnji svega potrebnog da hrana nastane, tako da sve ovo što se događalo nije usporedivo s ovom situacijom – kaže za Večernjak gospodarstvenik koji je želio ostati anoniman. Ističe i da je najveći problem strah. – Upravo ta emocija drži situaciju ovakvom kakva je sada. Rastu cijene ulja, brašna, strah vas je da će ih nestati, imate hladne prostorije pa stvarate skladišta ako dođe do dugoročnih problema, a sve to činite zbog straha. U ovom trenutku bojimo se i da rat u Ukrajini ne eskalira te iziđe iz tih okvira, a onda dolazimo do točke iz koje nema povratka, netko mora pasti, a gospodarstvo će biti kolateralna šteta, ono će osjetiti najveći udar i zato se iskreno nadam da će sve ostati u okvirima u kakvima jest, žaleći pritom svakog civila i nevinu žrtvu jer to što ljudi pate, to je nešto najgore. Netko je posijao svoju pšenicu, drugi je došao, ukrao mu je i sada diktira hoće li je i kome prodati. Žalosno je sve to – ističe za Vecernji.ba sugovornik. Kaže kako se u BiH moraju tražiti rješenja. – Ne možemo se opustiti i samo promatrati što se događa. Moramo reagirati. Cijena nafte je rekordna, cijena plina također, kažu da će jesen biti još teža. Čovjek mora zbrojiti dva i dva te zaključiti kako mora tražiti alternativu energentima, da ne smije sebi dopustiti da ga hladnoća ili glad ubiju na zimu. A oko goriva mora reagirati država i nekako doći do većih zaliha. Ako ona izravno kupuje, može dobiti naftu i po boljoj cijeni. Međutim, očito je ovdje problem skladištenja jer, kada govorimo o energentima, BiH praktički ništa ne kupuje, a da to ostavlja u zalihama. Ono što moram pohvaliti jest zabrana izvoza drva i peleta, odnosno da se stabiliziraju cijene i da našim ljudima ovdje bude dovoljno, a svijetu što ostane. Ne možemo rješavati probleme svijeta, nego se brinuti za sebe – priča nam.

Podsjeća na to da prije stotinu godina novac nije ništa vrijedio. – Bila je to weimarska hiperinflacija, kada su se cijene udvostručavale svaka dva i pol dana. U ljeto 1922. kruh je koštao 163 marke, a već 1923. cijena mu je narasla na milijun i pol maraka, a do studenoga dvjesto milijardi maraka. Vratila se u modu robna razmjena.

Taj ciklus najspektakularnijeg pada vrijednosti novca trajao je devet godina. To je upozorenje svijetu danas da ne čini pogrešne korake. Iz kuta BiH, stotine ugašenih tvrtki na mjesečnoj razini govore nam da je došlo 5 do 12 – kazao je poduzetnik.

Hrvatska: Mladić u kombiju Sokol Marića naletio na zaustavljeni auto, dvoje mrtvih

Policija je nakon obavljenog očevida objavila detalje jučerašnje teške prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1, u kojoj je poginulo dvoje, a teško ozlijeđeno troje ljudi.

Nesreća se dogodila jučer u 13:52 na autocesti A1 u smjeru juga, kod Perušića.

Kako je objavila policija, do nesreće je došlo kada je 26-godišnjak iz Gospića upravljao kombijem zagrebačke registracijske oznake i prednjim dijelom automobila udario u stražnji dio osobnog automobila ogulinske registracijske oznake kojim je upravljao 68-godišnjak iz Ogulina. Automobil je u tom trenutku bio zaustavljen na traci za pretjecanje, s postavljenim sigurnosnim trokutom.

Na mjestu događaja smrtno su stradali vozač osobnog automobila i 70-godišnja putnica u osobnom automobilu, dok su vozač kombija i dvojica putnika iz kombija teško ozlijeđeni i zadržani na liječenju u Općoj bolnici u Gospiću, objavila je policija.

Vozač Škode se zaustavio jer mu je pukla guma

Kako se neslužbeno doznaje, kombi čiji je vozač udario u automobil pripada zaštitarskoj tvrtki Sokol Marić.

Indexu je jučer neslužbeno potvrđeno kako je vozač Škode bio zaustavljen na pretjecajnoj traci nakon što mu je pukla guma.

Adis Ahmetović dolazi na Bajram u Sarajevo

Adis Ahmetović, zastupnik u Bundestagu i izvjestitelj njemačkog SPD-a u odboru za vanjsku politiku, inače jedan od predlagača Rezolucije o BiH, dolazi u Sarajevo.

Kako saznaje portal Radiosarajevo.ba, Ahmetović stiže u glavni grad BiH u privatni posjet, a u povodu predstojećeg Kurban-bajrama, jednog od dva najveća muslimanska blagdana.

No, vjerojatno će osim susreta sa prijateljima, poznanicima i rodbinom biti prilike da u glavnom gradu BiH razgovara i društveno-političkim prilikama u zemlji i regiji, te implikacijama usvojene Rezolucije.

„Gradimo most za europsku BiH, građani se više ne trebaju plašiti“, kazao je Ahmetović u intervjuu za Radiosarajevo.ba nakon usvajanja Rezolucije.

Roditelji Adisa Ahmetovića su 1992. godine iz Kotor-Varoši izbjegli u Njemačku. Adis je rođen godinu dana kasnije.

Studirao je njemački i političke znanosti, bio stpendist SPD-u bliske fondacije Friedrich Ebert, savjetnik Stephana Weila, prije no što je prošle godine izabran za zastupnika Bundestaga.

Jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM dobit će 531.000 stanovnika FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Uredbu koja sadrži niz mjera usmjerenih podršci stanovništvu posebno pogođenom rastom potrošačkih cijena.

Uredbom se određuje novčana podrška umirovljenicima, pripadnicima braniteljskih populacija, primateljima stalne novčane i druge materijalne pomoći te civilnim žrtvama rata i neratnim invalidima, piše Večernji list BiH.

Inflacija ne pogađa sve stanovništvo jednako pa su u prvom redu umirovljenici, branitelji, invalidi, ali i 10.000 obitelji koje su u stanju socijalne potrebe.

Predviđeno je da ove kategorije dobiju novčanu pomoć u iznosu od 100 KM. Uredba definira isplatu jednokratnih pomoći u iznosu od 100 KM za 531.000 stanovnika. Po 100 KM dobit će 378.000 umirovljenika, 53.000 osoba s invaliditetom i civilne žrtve rata, 100.000 korisnika braniteljskih naknada te 10.000 obitelji koje su u stanju potrebe dobit će pakete u vrijednosti 500 KM iz robne rezerve.

Također će Direkcija robnih rezervi FBiH biti zadužena da preko Crvenog križa osigura pakete pomoći osnovnih životnih namirnica, u visini šestomjesečne potrošnje. Uredbom se, također, predlaže poslodavcima da svojim zaposlenicima isplate jednokratne podrške u visini prosječne neto plaće u Federaciji BiH. Sva poduzeća koja to učine, Vlada FBiH oslobodit će plaćanja doprinosa na ove isplate svojim radnicima.

Poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, u visini do 1080 KM najkasnije do 31. 12. 2022. Isplata pomoći vršit će se isključivo na transakcijske račune radnika. Pomoć iz ovog članka ne smatra se plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu – navodi se.

Vlada Federacije BiH priprema još jedna uredbu koja će se odnositi na socijalno ugrožene kategorije i za školarce istog iznosa.

Policija RH objavila koliko je droge oduzela na prvoj večeri Ultre

Prva noć festivala Ultra Europe u Splitu završila je sa 150 intervencija hitne medicinske pomoći tijekom kojih su četiri osobe prebačene u bolnicu, a policija je privela 59 osoba od kojih je oduzela veću količinu droge, dok su vatrogasci gasili požar u Park-šumi Marjan.

Doktor Dubravko Šola je za Hinu rekao kako je od 150 intervencija njih 30 bilo nešto značajnijih, a četiri su osobe prebačene u KBC Split. Tri su osobe zaprimljene u bolnicu zbog intoksikacije alkoholom i drogama te bitnog poremećaja svijesti, dok je jedna sudionica Ultre pala i slomila nos.

“Ništa se ružno nije dogodilo”

Ostale intervencije su se uglavnom odnosile na uganuća, oguljotine, povraćanje i poremećaj svijesti.

“To je uglavnom to. Ništa se ružno nije dogodilo. Možemo biti zadovoljni prvom večeri Ultre”, rekao je dr. Šola.

Paško Ugrina iz splitske policije je izjavio kako nisu imali posebne sigurnosne probleme, a najveći broj policijskih postupanja pretežno se odnosio na suzbijanje zlouporabe opojnih droga te manji broj na problematiku javnog reda i mira.

100 grama kokaina, 200 komada ecstasyja…

Ukupno su priveli 59 osoba među kojima i one koji su preprodavali karte za Ultru. Kod dva su stranca i hrvatskog državljanina pronašli više od 100 grama kokaina, više od 200 komada ecstasyja, 18 ampula MDMA, 12.9 grama ecstasyja u prahu, vagu, uređaj za vakuumiranje, novac i mobitele.

“Mogu istaknuti dobru suradnju s redarskom službom i svim hitnim službama. Prije i za vrijeme trajanja javnog okupljanja na širem području grada Splita osigurano je povoljno stanje sigurnosti. Nema nekih težih kaznenih djela, a zabilježili smo i prijavu gubitka osobnih dokumenata, te prijavljenih pet imovinskih kaznenih djela”, kazao je Ugrina.

Gorjelo na Marjanu

U vezi s tim imovinskim kaznenim djelima u službene policijske prostorije priveli su dvije osobe pod sumnjom na to da su počinitelji drskih krađa, no, dodao je, obrada je u tijeku.

Vatrogasci nisu imali posla na Parku mladeži, no zato su u 2:09 dobili dojavu o požaru na Marjanu. Gorjelo je na plaži Prva voda gdje je izgorjelo 150 metara kvadratnih niskog raslinja i trave. Požar je lokaliziran u 2:16, a potpuno ugašen u 3:12. Na intervenciji su uz 13 pripadnika Javne vatrogasne postrojbe (JVP) grada Splita s pet vozila bila i tri vatrogasca DVD-a Split s jednim vozilom.

Festival Ultra Europe počeo je u petak u 19 sati i trajao jutros sve do 5 sati. Nakon završetka prvog dana partijaneri su otišli u apartmane, dok su gradske komunalne tvrtke odmah prionule čišćenju oko Parka mladeži, ali i ostatka grada. Imali su pune ruke posla jer je ostalo poprilično smeća. Gužvu u Ulici Hrvatske mornarice izazvali su brojni taksisti koji su zauzeli kolničke trake kako bi ukrcali umorne partijanere.

Ove godine partijaneri nakon Ultre nisu spavali po užem dijelu grada, uglavnom na Rivi, vjerojatno jer u Splitu puše bura. Večeras se Ultra nastavlja drugom večeri.

I primjerima dobre prakse jača suradnja BiH i Hrvatske

U okviru projekta „Unaprjeđenje regionalne suradnje i razmjena iskustava u implementaciji prekograničnih projekata“ danas (8. srpnja 2022. godine) su Razvojna agencija Žepče i Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko – baranjske županije organizirali Prekograničnu konferenciju Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Konferencija je održana u Osijeku, a uz predstavnike razvojnih agencija Osječko – baranjske, Vukovarsko – srijemske i Brodsko – posavske županije te Općine Žepče nazočili su joj predstavnici 11 općina iz Bosne i Hercegovine uključujući i predstavnike Općine Kiseljak.

Cilj projekta i konferencije je unaprjeđenje suradnje Hrvata iz BiH s Republikom Hrvatskom u pripremi i provođenju europskih projekata. Stoga su potporu projektu te uspješan rad konferencije, koju je vodila Brigita Ivoševac iz JU ŽRA OBŽ, poželjeli zamjenik župana Osječko – baranjske županije Josip Miletić, načelnik Općine Žepče Mato Zovko, direktorica Razvojne agencije Žepče Branka Janko i Denis Ćosić, ravnatelj JU Županijska razvojna agencija OBŽ.

Primjere dobre prakse treba rado dijeliti na pomoć i korist svima

Značajan dio konferencije posvećen je predstavljanju primjera dobre prakse u suradnji na prekograničnim projektima koje su ostvarili djelatnici nazočnih razvojnih agencija.

„Prekogranična suradnja s BiH izuzetno je važna Osječko – baranjskoj županiji, čemu svjedočimo i u prethodnom razdoblju kada nismo povlačili europska sredstva nego smo izravno sredstvima OBŽ prepoznavali potrebe Hrvata izvan RH. S potporom smo nastavili i od kada su dostupna europska sredstva, a svojim primjerom i logistikom želimo pomoći da kvalitetno prijave projekte i dobiju sredstva. Neki projekti su već uspješno realizirani, a upravo pozitivni primjeri dobro će doći svim nazočnim načelnicima iz BiH. Primjere dobre prakse treba rado dijeliti na pomoć i korist svima, a Osječko – baranjska županija nastavlja davati potporu Hrvatima u BiH kroz prekograničnu suradnju, ali i druge vidove – rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Ravnatelj JU Županijska razvojna agencija OBŽ Denis Ćosić dodao je da se u narednom razdoblju planira niz oblika suradnje i povezivanja, od edukacija do zajedničkog rada na projektima, pa tako i suradnja hrvatskih stručnjaka izravno s djelatnicima općina u BiH kako bi im pomogli u pripremi europskih projektnih prijedloga i samoj provedbi projekata.

SRETAN KURBAN – BAJRAM SVIMA KOJI SLAVE, A POSEBNO NAŠIM ČITATELJICAMA I ČITATELJIMA!

Neka je sretan i blagoslovljen Bajram – Bajram Šerif Mubarek Olsun svima koji slave.

Svim vjernicima islamske vjere želimo zdravlje, ljubav, sreću i mir u povodu Kurban – bajrama, da ga proslave u miru, ljubavi i svakom obilju sa svojom obitelji.

Redakcija portala Kiseljak.info

Đoković izgubio prvi set pa preokrenuo za finale Wimbledona

Novak Đoković će u nedjelju protiv Australca Nicka Kyrgiosa po osmi put u karijeri igrati finale na središnjem terenu wimbledonskog All England Cluba, nakon što je u petak u polufinalu svladao Britanca Camerona Norrieja sa 2-6, 6-3, 6-2, 6-4 za dva sata i 34 minuta igre.

Đoković je ulaskom u 32. finale Grand Slam turnira postao rekorder po broju nastupa u mečevima za naslov na četiri najznačajnija svjetka turnira.

Cameron Norrie nije mogao poželjeti bolji početak svog prvog polufinala na Grand Slam turnirima. Od Đokovićevog vodstva 2-1 Bitanac je nanizao pet gemova i za 32 minute osvojio prvi set, prenosi Jabuka.tv.

Norriejeve akcije su dobro stajale do 3-3 u drugom setu, u kojem je spasio tri “break-lopte” s kojima je bio suočen. No, Đokovićev pritisak je postajao sve žešći pa je u osmom gemu Britanac izgubio servis. Bio je to drugi od pet gemova koje je nanizao prvi nositelj, a time izjednačio stanje u setovima i stvorio prednost “breaka” u trećem setu.

Srpski tenisač je kasnije tu prednost udvostručio oduzevši servis Norrieju za vodstvo 4-1. Đoković je nakon 102 minute igre bio na jedan set od svog 32. finala na Grand Slam turnirima.

Norrie je izgubio servis i na početku četvrtog seta, što je bio početak. Britanac priliku za povratak nije dobio. Đoković ga je nakon prvog seta ostavio bez ijedne “break-lopte” izgubivši na servisu svega deset poena do kraja meča.

U nedjelju će Đoković tražiti put prema svom 21. Grand Slam naslovu, sedmom u Wimbledonu, na kojem nije izgubio meč od četvrtfinala 2017. Protiv sebe će imati 27-godišnjeg Australca Nicka Kyrgiosa koji je prvi put u karijeri prošao dalje od četvrtfinala na Grand Slam turnirima i u dosadašnja dva međusobna dvoboja je bio bolji od Đokovića.

Kyrgios je obje pobjede ostvario 2017. na tvrdoj podlozi u Acapulcu i Indian Wellsu, oba puta svladavši Đokovića u dva seta.

Propala jedna od najvećih kupovina u povijesti čovječanstva!

Elon Musk ostvario je prijetnje koje je najavio te objavio kako povlači ponudu vrijednu 44 milijarde dolara za kupnju Twittera. Kao razlog je naveo višestruka kršenja ugovora o preuzimanju.

Današnjom objavom privodi se kraju dugotrajna saga nakon što je najbogatija osoba na svijetu u travnju odlučila kupiti Twitter, piše BBC.

Musk je odustao od dogovora jer Twitter nije uspio pružiti dovoljno informacija o broju botova i lažnih računa.

Poslovni magnat tako će se suočiti s jednom milijardom dolara naknade za raskid i mogućom tužbom zbog odustajanja.

Blagdansku čestitku povodom Kurban-bajrama svim vjernicima islamske vjeroispovijesti uputio je načelnik općine Kiseljak

Načelnik Mladen Mišurić Ramljak uputio je blagdansku čestitku povodom Kurban-bajrama svim vjernicima islamske vjeroispovijesti

Vjernicima islamske vjeroispovijesti, upućujem najiskrenije čestitke povodom Kurban-bajrama uz želju da ovaj blagdan provedete u duhu tradicije i običaja, mira i blagostanja, te da njegovu radost podijelite sa obitelji i prijateljima.

Čestitam Vam Kurban-bajram.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Objavljen video atentata na bivšeg premijera Japana: Poznato tko je napadač

Bivši japanski premijer Shinzo Abe upucan je na predizbornom skupu u gradu Nara, blizu Osake na zapadu Japana. Napad se dogodio dok je Abe držao govor.

Japanski mediji javljaju kako je osumnjičeni za napad na bivšeg japanskog premijera Shinza Abea tijekom predizbornog govora 41-godišnji Tetsuya Yamagami iz Nare, grada u kojem se napad i dogodio.

BBC prenosi kako je napadač bivši pripadnik japanske ratne mornarice.

Uhapšen je zbog pokušaja ubojstva, a pištolj je zaplijenjen.

Dvije žene koje su svjedočile incidentu rekle su za NHK kako je muškarac došao Abeu iza leđa dok je držao govor.

Čuo se prvi pucanj, činilo se da niko nije povrijeđen, rekli su svjedoci. Kada je ispaljen drugi hitac, Abe je pao na tlo.

Former Japanese Prime Minister Shinzo Abe shot. Video of aftermath:#shinzoabe

pic.twitter.com/iob1Tm6IDr

— Chicago60614 (@Chicago60614) July 8, 2022

Another angle of former Japan Prime Minister shooting aftermath video:#shinzoabe

pic.twitter.com/5Kp3mnRTvi

— Chicago60614 (@Chicago60614) July 8, 2022

High definition video of former Japanese Prime Minister Shinzo Abe being shot during campaign rally in Nara. Bring this person to justice. #shinzoabe pic.twitter.com/Fk8lkDB2oL

— Chicago60614 (@Chicago60614) July 8, 2022

Premijer Fumio Kishida sada odgovara na pitanja medija. Kaže da je Shinzo Abe u kritičnom stanju.

“Trenutno ljekari čine sve što mogu, u ovom trenutku. Nadam se i molim se da će bivši premijer Abe ovo preživjeti”, kaže Kishida.

On opisuje pucnjavu kao “gnusan čin”.

The Gunman who shot #ShinzoAbe can be seen in the background.

ShinzoAbe was shot at from behind while he was delivering a speech in Nara. pic.twitter.com/048n81iQPF

— World Updates Live (@itswpceo) July 8, 2022

Radio Sarajevo

KOVAČ: Rezolucija Bundestaga o BiH je nebulozna, netočna i ohola; Ahmetoviću, drži se njemačkog ustava

Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač analizirao je u N1 Newsroomu rezoluciju koju je Bundestag donio o Bosni i Hercegovini.

“Deklaracije su deklaracije, nisu protokoli. Protokole morate poštivati, a ovo je deklaracija. Naravno nije dobro da se stvara takva klima. Pročitao sam tu rezoluciju i pratio sam raspravu u Bundestagu. Rasprava se ticala slanja vojnika u BiH, a ne ove deklaracije”, kazao je Kovač ističući da u rezoluciji postoji više spornih elemenata.

“Deklaracija kao takva ima nekoliko nebuloznih, netočnih pa čak i bezobraznih informacija. Ako pustimo Dragana Čovića kao individualca sa strane, on je predsjednik jedne stranke, ali i HNS-a. Kada je riječ o izbornom zakonu, ima legitimitet premoćnog dijela hrvatske političke elite u BiH. Ako se kaže da je “političko djelovanje etničko nacionalističkih političara, tu se spominje i Dodika i Čovića, smjera na uništenje BiH kao države i domovine raznolikog stanovišta”, to je suludo. Taj je čovjek 2016. godine podnio zahtjev za članstvo u EU, a gdje su angažmani njegovih kolega iz bošnjačkog i srpskog korpusa kada je riječ o integraciji u EU. Može ga netko voljeti ili ne voljeti, ali govorim o činjenicama. Smjera na uništenje države? To je nebulozno, oholo i netočno i kao takvo nešto je neprihvatljivo”, rekao je Kovač.

Nužna stranačka diplomacija

Budući da je ljevica na vlasti u Njemačkoj, smatra da se u ovu problematiku treba uključiti i lijeva hrvatska oporba koja treba lobirati kod svojih kolega.

“Tko je u Njemačkoj na vlasti? Na vlasti je SPD, Zeleni i Liberali. To su kod nas snage koje su uglavnom u oporbi. Što one čine prema svojim njemačkim partnerima? Gdje su aktivnosti naših socijaldemokrata prema SDP-ovcima ili stranke Možemo prema kolegama iz stranke Zelenih?”, poručio je Kovač, koji smatra da nije dovoljno djelovanje Vlade, nego da mora raditi i stranačka diplomacija.

Poručio je i da je porazno da se takvi dokumenti tako nepismeno draftiraju.

“U Njemačkoj postoji ustavni patriotizam. Međutim, uopće se ne spominje ustav u BiH u ovom dokumentu, samo se govori o Europskom sudu za ljudska prava. Ovaj dokument je zlonamjerno koncipiran da bi se za hrvatsku stranu postigla lošija pozicija”, kazao je Kovač, a potom se osvrnuo i na zastupnika Adisa Ahmetovića koji je poručio da je koncept konstitutivnih naroda propao.

“Ahmetoviću, drži se njemačkog ustava”

“Nitko nije rekao osim Ahmetovića da je propao koncept konstitutivnih naroda. Što to znači? Gospodin Ahmetović poziva na rušanje ustava BiH, to je protustavno i protudržavno djelovanje. Zamislite da ja sada kažem za njemački ustav da je neki njihov koncept propao. Rekli bi što hoće taj Kovač u Hrvatskoj? Nek se drži hrvatskog Ustava. Tako i Vi gospodine Ahmetoviću, koji ste njemački zastupnik, držite se njemačkog ustava, a nemojte zadirati u ustav BiH, koji je donesen kako je donesen”, kazao je Kovač.

Na pitanje jesu li i stranački kanali HDZ-a također zakazali s obzirom da je je i CDU-CSU isto podržao rezoluciju, odgovorio je da se provode aktivnosti na tom planu, ali da CDU nije na vlasti.

“Ne bih previše davao na značaju toj deklaraciji, ali to treba uzeti u obzir na način da treba više surađivati s Njemačkom na idejno-političkom planu. To se mora odnositi na kompletnu hrvatsku političku elitu”, zaključio je.

HNS BiH: Predlažemo pobornicima unitarizma iz Bundestaga da istu rezoluciju usvoje o Belgiji i dostave je gospodinu Michelu

Današnja rezolucija Bundestaga koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu pokazuje koliko njemačke vlasti ne poznaju, ili odbijaju prihvatiti, činjenice o Bosni i Hercegovini i prirodi njezinog multinacionalizma i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

Uz to, današnja rezolucija je de facto poziv na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma za kojeg se upravo Njemačka zalagala 1995. godine. Model federalizma i institucionalne ravnopravnopravnosti kroz legitimne političke predstavnike je temelj Daytona i jedini jamac za europsku Bosnu i Hercegovinu.

Predlažemo svim zastupnicima Bundestaga koji su podržali rezoluciju predloženu od strane radikalnog bošnjačkog unitariste, da identičnu rezoluciju upute gospodinu Charlesu Michelu i državi Belgiji. Mi odgovor na istu već znamo.

Ured za informiranje HNS-a

Hoće li Europa ostati bez Instagrama i Facebooka?

Irski regulator zadužen za očuvanje privatnosti podataka napravio je novi korak u donošenju presude koja bi mogla izazvati glavobolje za Metu i natjerati ju da promjeni način na koji funkcionira, barem u Europi.

Naime, irski regulator Data Protection Commission (DPC) još je u 2020. izdao privremenu odredbu kojom se blokiraju mehanizmi koje Meta koristi za prijenos podataka europskih korisnika u SAD.

Odluka je donesena nakon istrage koju je pokrenula objava Edwarda Snowdena da su podaci koji se nalaze na serverima američkih tvrtki, lako dostupni američkim obavještajnim službama.

Također, odluka je donesena nakon što je visoki europski sud dogovor koji omogućuje takvu praksu, tzv. “Safe Harbour”, proglasio ništetnim.

Nakon te prvotne prepreke EU i SAD su pokušale postići dogovor koji bi naslijedio “Safe Harbour” no, pregovori su zapeli, a razmjena podataka je stavljena na čekanje.

Odluka DPC-a mogla bi u potpunosti blokirati razmjenu podataka između EU i SAD-a, onemogućiti korištenje Facebooka i Instagrama korisnicima u Europi te prisiliti Metu (ali i brojne druge tvrtke koje koriste američke servere) da te podatke ubuduće drže na serverima u Europi, prenosi Zimo.

Zanimljivo, korisnici WhatsAppa, aplikacije koja je također u Metinom vlasništvu, ne bi trebali osjetiti ovu blokadu jer, kako su pojasnili iz DPC-a, ti podaci se drugačije obrađuju. Istovremeno je DPC nastavio svoju istragu te je ovog tjedna obavijestio i druge europske regulatore o svojoj odluci.

Europski dužnosnici u Europskom odboru za zaštitu podataka sad imaju mjesec dana vremena da potvrde DPC-ovu odluku ili ju odbace. Akko ju potvrde, građani EU mogli bi usred ljeta ostati bez Facebooka i Instagrama kakvog poznaju, ali i bez brojnih drugih usluga.

Problem je što se odluka ne odnosi samo na Metu, već i na brojne druge europske tvrtke koje svoje podatke, ali i podatke svojih europskih korisnika, pohranjuju na serverima u SAD-u.

Kiseljak: Održana izložba slika akademskog slikara Predraga Peđe Milovanovića

Dana 7. srpnja u izložbenom paviljonu Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” u Kiseljaku održana je Izložba slika akademskog slikara Peđe Milovanovića te otvorena 42. Međunarodna likovna kolonije “Planinskog krajolika, Kiseljak 2022” koja će trajati od 7. do 15. srpnja 2022. godine. Manifestacija se održava povodom obilježavanja Dana općine Kiseljak 20. srpnja.

Ovogodišnja 42. Međunarodna likovna kolonija “Planinskog krajolika, Kiseljak 2022” posvećena je velikom prijatelju i rano preminulom Darki Starešina 1960. – 2021. (dobri duh hrvatske likovne scene i prenositelj poticaja za Bolji i ljepši svijet). Na koloniji sudjeluju umjetnici iz Republike Hrvatske, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.

Izložbu je otvorila Verica Starešina, direktorica Fortune-Art iz Zagreba, udruge likovnih umjetnika koja je nazočna u Kiseljaku već 21. godinu. O slikama je govorila i Karolina Bartulović, likovna kritičarka iz Fortune-Art.

Mogu potvrditi da je gospodin Starešina od srca i s velikim veseljem i uvažavanjem pripremao suorganizaciju likovnih kolonija u vašem gradu, a pomalo birao koje izložbe predstaviti vašoj javnosti. Također mi je bila velika čast predstaviti kolegu slikara, Predraga Peđe Milovanovića. On je slikar koji puno istražuje i uči, uči od starih majstora, a također uči od kolega slikara te se okušava u različitim slikarskim tehnikama, izjavila je Starešina.

Akademski slikar Predrag Peđa Milovanović, rođen je 1971. godine u Tuzli, sada u Banja Luci živi i stvara. Ogledao se u svim tehnikama rada u likovnoj umjetnosti, ipak veliki uspjeh postiže s tehnikom ulja na platnu i motivima krajolika (realizam i super realizam).

Organizator manifestacije je HKD Napredak – podružnica Kiseljak.

Pokrovitelj manifestacije je načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić – Ramljak.

Kiseljak.info

Foto: Tijana Jelena Lovrić

Umro Malčanski Brijač, zloglasni pedofil i otmičar Ninoslav Jovanović

Ninoslav Jovanović, poznatiji kao Malčanski Brijač umro je u zatvoru u Srbiji.

Kako javljaju srpski mediji, preminuo je jučer u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu

Ninoslav Jovanović pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor 5. kolovoza prošle godine zbog otmice i silovanja dvanaestogodišnje djevojčice.

Jovanović je 20. prosinca 2019. godine u naselju Brzi Brod u Nišu oteo 12-godišnju curicu i s njom danima bježao. Policija je djevojčicu pronašla prije tjedan dana, no Jovanović je nastavio bježati. Uhićen je 5. siječnja 2020. godine na malčanskom groblju.

Monstrum koji je otimao curice, rezao im kosu i silovao ih

I prije ove otmice silovao je djevojčice, a uz to im je rezao i kosu.

Monstrum je, kako se saznalo iz ispovijesti žrtava, redovito je tijekom zlostavljanja rezao kosu svojim žrtvama. Odrezana kosa je pronađena tijekom potrage u štali jedne kuće, a sumnjalo se da pripada otetoj Moniki.

Dva tjedna prije nego što je oteo Moniku Jovanović je, prema pisanju Blica, u frizerski salon odveo djevojčicu za koju je rekao da je njegova kći i tražio da je ošišaju. Sutradan se vratio i tražio da joj daju njenu kosu.

PUTIN: Zapad želi poraziti Rusiju, neka samo pokuša; još nismo počeli “ozbiljne stvari”

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je izazov Zapadu poručivši mu “neka samo pokuša” poraziti Rusiju “na bojnom polju” u Ukrajini, gdje Moskva “još nije počela ozbiljne stvari”.

“Danas čujemo da nas žele pobijediti na bojnom polju. Što reći? Neka pokušaju!”, rekao je Putin na sastanku sa čelnicima skupina u donjem domu parlamenta koji je prenosila televizija.

“Više puta smo čuli da se Zapad želi boriti s nama do posljednjeg Ukrajinca. To je tragedija za ukrajinski narod. No čini se da sve ide u tom smjeru”, dodao je.

Ove ratoborne izjave dolaze u vrijeme kada su Sjedinjene Države i europske zemlje ovih tjedana ubrzale dopremu oružja ukrajinskim snagama koje pokušavaju zaustaviti napredovanje ruske vojske na istoku zemlje.

“Svi moraju znati da još nismo počeli ozbiljne stvari” u Ukrajini, rekao je Putin u svom govoru, jednom od najoštrijih zadnjih tjedana.

Ipak, nije najavio proširenje vojne operacije ni druge konkretne inicijative.

“Istodobno, mi ne odbijamo mirovne pregovore. No oni koji ih odbijaju moraju znati da što ih dulje budu odbijali, bit će im teže pregovarati s nama”, dodao je ruski predsjednik.

Koristeći se retorikom koja podsjeća na retoriku sovjetskih vođa u vrijeme hladnog rata, Putin je ujedno osudio zapadni “totalitarni liberalizam” i ocijenio da ofenziva u Ukrajini označava početak preobrazbe svijeta obilježenog “egocentričnom američkom globalizacijom ka stvarno multipolarnom svijetu”.

“U većini zemalja ljudi ne žele takav život ni takvu budućnost”, rekao je. “Umorni su od klečanja i od ponižavanja pred onima koji misle da su posebni”.

Krišto s Plenkovićem i Grlićem Radmanom: Osigurati jednakopravnost Hrvata i ubrzati europski put

Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH te kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto sastala se danas u Zagrebu s predsjednikom HDZ-a i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Predsjednik Plenković i ministar Grlić Radman izrazili su punu podršku kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, uoči općih izbora u BiH.

Prilikom susreta sugovornici su naglasili kako je zajednički prioritet osigurati jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda i ubrzati europski put BiH.

hms.ba

U BiH danas oblačno s kišom, najviša dnevna temperatura do 24 stupnja

UBosni i Hercegovini jutros je pretežito oblačno vrijeme s mjestimično slabom kišom.

Temperature zraka u 08.00 sati: Bjelašnica 5 stepeni, Ivan-sedlo 11, Sokolac 13, Bugojno 14, Bihać, Drvar, Gradačac, Livno, Sarajevo, Tuzla i Zenica 15, Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Prijedor, Sanski Most, Srebrenica i Zvornik 16, Grude 17, Mostar i Trebinje 22 stupnja.

Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 944 milibara, za 2 milibara je viši od normalnog i sporo opada.

Danas se u BiH očekuje oblačno vrijeme s kišom. Lokalno intenzivnije padaline u centralnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Poslijepodne prestanak padalina u Hercegovini. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Najviša dnevna od 14 do 20, na jugu do 24 stupnja.

U Sarajevu oblačno vrijeme s kišom. Najviša dnevna temperatura oko 17 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Na graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta

Iz Bihaća jutros oko 8 sati kreće biciklistički memorijalni maraton “Bihać-Srebrenica 2022“, a oko 11 sati i supermaraton “Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi“. Predviđeni dolazak do Jajca, gdje će sudionici prenoćiti je u večernjim satima oko 19 sati. Mole se vozači koji će se kretati na ovoj relaciji da voze maksimalno oprezno i da poštivaju upute policije i ovlaštenih osoba iz pratnje.

Zbog sanacijskih radova na vijaduktu Klopče na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, prometuje se preticajnim trakom, dok su vozni i zaustavni traka zatvoreni za promet. Radovi se izvode i na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, gdje se na mjestu radova prometuje suprotnom stranom, u dvosmjernom režimu prometa.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tijekom dana prometuje se naizmjenično, jednim trakom. U noćnim satima 22.00-06.00 sati promet se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

Sporije, zbog radova, prometuje se i na putnim pravcima: Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja), Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko) i Bosanski Šamac-Orašje (Grebnice-Bazik).

Na graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Vildan Hajić, direktor ŠPD”Šume Središnje Bosne” proglašen za europskog najmenadžera 2022.

Večeras je u Sarajevu po 49. put upriličeno svečano proglašenje najuspješnijih europskih menadžera i osoba godine u izboru Europske nezavisne agencije iz Sarajeva, časopisa Euromanager i Europske udruge menadžera.

Direktor ŠPD”Šume Središnje Bosne” d.o.o. Donji Vakuf, Vildan Hajić uručeno je priznanje Europski najmenadžer & najkompanija. Nagradu mu je uručio Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.

Nagrade i priznanja ove Agencije do sada je dobilo oko 600 uspješnih menadžera i osoba godine, od čega najviše, oko 450 uspješnih menadžera, 27 predsjednika država i vlada, 37 načelnika i gradonačelnika, 32 ministra, 17 veleposlanika…

Američki veleposlanik: Pravosuđe u BiH zarobljeno korupcijom i nekompetentnošću

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy ocijenio je kako je pravosudni sustav u toj zemlji duboko kompromitiran nekompetentnošću i korupcijom pozvavši da se takvo stanje odmah počne mijenjati.

Murphy je u Sarajevu sudjelovao u predstavljanju posebnog izvještaja privremenog povjerenstva Zastupničkog doma parlamenta BiH koje je više od godinu dana utvrđivalo stanje u pravosuđu. Američki je veleposlanik taj izvještaj ocijenio iznimno važnim jer pojašnjava dubinske probleme u pravosuđu i razloge njegova loša funkcioniranja.

“Izvještaj privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma parlamenta BiH baca svjetlo na rastuću korupciju i političko zarobljavanje pravosudnog sustava u BiH. Ponosni smo što podržavamo povjerenstvo i njegove prijedloge za prijeko potrebnu reformu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i pravosudnih institucija”, napisao je Murphy na svom službenom Twitter nalogu.

“Kriteriji pri imenovanju sudaca i tužitelja su krajnje problematični”

Zajedno s nekolicinom drugih diplomata poput visokog predstavnika Christiana Schmidta, šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera i voditeljice misije OESS-a Kathleen Kavalec, Murphy je ranije ovog mjeseca uputio posebno pismo na adresu predsjednika i članova VSTV-a, u kojemu stoji ocjena kako to tijelo poseže za krajnje problematičnim kriterijima pri imenovanju sudaca i tužitelja, uključujući tu manipulacije etničkom pripadnošću kandidata za te pozicije.

“Primijetili smo povećano, a ponekad i čini se proizvoljno posezanje za iznimkama pri utvrđivanju rang liste kandidata na temelju nacionalne pripadnosti”, stoji uz stalo u pismu.

VTSV, kako su istaknuli diplomati, unatoč preporukama danim još 2019. godi ne nudi konkretna obrazloženja za pojedinačne odluke o imenovanju čime se izlažu “optužbama za proizvoljnost i netransparentnost”.

Zaključno su naveli kako povjerenje javnosti u pravosuđe nikada nije bilo na nižoj razini a VSTV je neizostavno suodgovoran za tu krizu povjerenja.

Komentirao Dodika i Tegeltiju

Parlamentarno povjerenstvo koje je istraživalo stanje u pravosuđu formirano je nakon što je otkrivena umiješanost u korupciju bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, zbog čega je on bio prisiljen podnijeti ostavku. Odmah nakon toga srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik imenovao ga je za svog posebnog pravnog savjetnika.

“Dobili smo u jednom momentu u VSTV-u ljude bez znanja, bez integriteta, bez etičkih kvaliteta i sistem je totalno srušen za nekih šest godina. Danas naše pravosuđe kontroliraju neke vladajuće politike”, kazao je aludirajući na Tegeltiju i Dodika sudac Suda BiH Branko Perić u svjedočenju pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom.

Povjerenstvo je tijekom istrage saslušalo više od 30 osoba iz pravosuđa i vlasti, a na kraju je definirano 15 preporuka čijom bi se provedbom promijenilo stanje. Poziv za saslušanje odbio je samo HDZ-ov ministar pravde Josip Grubeša.

“Potrebna je temeljita provjera članova VSTV-a”

U preporukama je navedena potreba temeljitih provjera članova VSTV-a prije njihova imenovanja u to tijelo, jasno definiranje slučajeva u kojima bi oni bili u sukobu interesa, jačanje uloge i ovlasti Ureda stegovnog tužitelja pri VSTV-u, jasnijih kriterija vrednovanja učinka sudaca i tužitelja, dosljedno osiguranje dodjele predmeta sucima i tužiteljima kroz automatizirani sustav kao i značajnija uloga pučkih pravobranitelja.

Izmjene postojećeg zakona o VSTV-u postale su sastavni dio reduciranih zahtjeva Europske komisije postavljenih pred BiH kako bi se toj zemlji odobrio status kandidata za članstvo u Uniji. Ostali uvjeti su usvajanje zakona kojim bi se regulirao postupak javne nabave te spriječio sukob interesa dužnosnika u tijelima vlasti.

Sve je to sastavni dio mišljenja Europske komisije iz 2019. godine kojim je definirao 14 prioritetnih zadaća za vlasti u BiH ako žele kandidatski status za svoju zemlju, no sada je taj popis znatno skraćen, ali ni to nije bilo dovoljno da bi se napravio bilo kakav reformski korak.

Hina

U Saudijskoj Arabiji počeo najveći hadž od početka pandemije covida

Hadž, koji okuplja ove godine najveći broj vjernika od početka pandemije covida, počeo je u srijedu dolaskom stotina tisuća ljudi, mnogi od njih bez zaštitne maske, na najsvetije mjesto islama, u Meku.

Milijun cijepljenih muslimana, od kojih 850.000 iz inozemstva, dobilo je dozvolu vlasti Saudijske Arabije da ove godine sudjeluje u hadžu nakon dvije godine drastičnih ograničenja zbog pandemije covida-19.

U Velikoj džamiji u Meki, hodočasnici su obavili “tavaf”, kružni obilazak oko Kabe (ili Ćabe), velike kockaste građevine u kojoj je u jednom uglu uzidan Crni kamen, prema kojemu su okrenute sve džamije u svijetu i u smjeru kojega se okreću muslimani moleći obrednu molitvu (namaz).

Mnogi vjernici obavljali su obred bez zaštitne maske iako su saudijske vlasti u lipnju objavile da će ona biti obvezna u Velikoj džamiji. Hodočasnici su nosili kišobrane da bi se zaštitili od sunca pri temperaturama većim od 40 stupnjeva Celzijevih

Na raspolaganju hodočasnicima je dvadesetak bolnica s oko 1000 kreveta za intenzivnu skrb te 147 centara za skrb, a u Meku i Medinu raspoređeno je 25.000 zdravstvenih djelatnika. Hadž je u prošlosti bio obilježen tragedijama, među kojima je stampedo iz 2015. godine pri čemu je poginulo 2300 vjernika. Nikakav incident nije prijavljen u srijedu.

Sudionici se odabiru ždrijebom

Sudionici za hadž odabiru se ždrijebom među milijunima kandidata. Ovogodišnji broj sudionika je daleko veći od 2020. i 2021., ali daleko ispod prosjeka prije pandemije.

U 2019. nekih 2.5 milijuna muslimana iz cijelog svijeta sudjelovalo je u tom hodočašću koje je jedno od pet stupova islama i svaki musliman treba ga obaviti jednom u životu ako ima za to sredstava i zdravlja.

Samo 60.000 cijepljenih građana i stanovnika iz Saudijske Arabije dobilo je dozvolu sudjelovati u hadžu 2021. Hodočasnici u četvrtak odlaze u Minu, nekih pet kilometara od Velike džamije prije glavnog obreda na Brdu Arafat gdje je prorok Muhamed izrekao svoju posljednju propovijed.

Četiri bolnice i 26 medicinskih centara spremno je u Mini, objavili su saudijski mediji. Zbog koronavirusa veliko okupljanje je dopušteno samo cijepljenim muslimanima mlađima od 65 godina, a oni iz inozemstva moraju pokazati PCR test negativan i obavljen 72 sata prije puta.

Od početka pandemije Saudijska Arabija je potvrdila više od 795.000 slučajeva koronavirusa, od čega je nekih 9000 završilo smrću. Hadž, koji stoji najmanje 5000 eura po osobi, velik je izvor prihoda za saudijsko gospodarstvo koje ovisi snažno o nafti. Prije pandemije hodočašća su donosila više milijardi dolara prihoda.

Britanski premijer Boris Johnson podnosi ostavku

Boris Johnson je nakon odlaska čak 57 ministara iz njegovog kabineta, odlučio da podnese ostavku na mjesto premijera Velike Britanije.

BBC javlja kako će Johnson danas podnijeti ostavku na poziciju šefa stranke, a ostati premijer do jeseni, dok se ne izabere njegov nasljednik.

Kako prenose britanski mediji, Boris Johnson je obavio razgovor sa predsjedateljem komiteta 1922, Grahamom Bradyem i složio se sa tim da odstupi s mjesta premijera Velike Britanije.

Novi lider Konzervativne stranke, a samim time i premijer Velike Britanije bi trebao biti odabran na stranačkoj konferenciji u listopadu.

Johnson je ostavku podnio nakon što je novoimenovana ministrica obrazovanja Michelle Donlean dala ostavku na poziciju samo 36 sati nakon imenovanja. Također potporu Johnsonu je povukla i državna tajnica Nadhim Zahawi te ministar obrane Ben Wallace.

Mandat Borisa Johnsona kao premijera je jedan od najkraćih u povijesti Velike Britanije i trajao je dvije godine i 349 dana. Početkom lipnja, Johnson je preživio glasovanje o povjerenju unutar svoje stranke. Na glasovanju Johnson je dobio svega 59 posto glasova što je uveliko narušilo njegovu snagu unutar stranke.

Iako je ishod ovog glasovanja u teoriji garantirao Johnsonu još najmanje godinu na čelu britanske vlade, ostavke najbližih suradnika su ga prisilile na povlačenje sa mjesta premijera.

Očekuje se obraćanje Borisa Johnsona u tijekom dana.

Općina Hadžići danas daje dozvolu za gradnju hidrocentrale na rijeci Lepenici, a Federacija BiH danas zabranjuje male hidrocentrale

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas bi trebao potvrditi Odluku Predstavničkog doma i zabraniti gradnju malih hidroelektrana instalirane snage do 10 MW.

Općinsko vijeće Kiseljak je na 4. sjednici održanoj 8. 4. 2021. godine nakon organizirane i provedene široke javne prezentacije donijelo Zaključak vezano za Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana KSB kojim se Općinsko vijeće Kiseljak izjasnilo kako je protiv ucrtavanja mini – hidrocentrala u prostorni plan KSB na cijelom području općine Kiseljak.

Međutim, paradoks je kako je za danas u 10 sati zakazana sjednica Općinskog vijeća Hadžići na kojoj je jedna od točki dnevnog reda Odluka o davanju suglasnosti za izgradnju mini hidrocentrale na rijeci Lepenici.

Radi se o hidrocentrali snage 0,689 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 2,98 GWh. Koncesiju je izdao Kanton Središnja Bosna na 30 godina, počevši od 2011.

Investitor je kompanija Ali & Vis d.o.o. iz Kreševa.

Novim člankom Zakona o električnoj energiji ostavljena je mogućnost svim podnositeljima zahtjeva, koji već imaju zaključene ugovore o koncesiji da u roku od tri godine dopune dokumentaciju za izdavanje energetske dozvole kako bi izbjegli sudske sporove.

Sada ostaje da vidimo što će biti s ovim projektom, s obzirom da bi Dom naroda Parlamenta FBiH danas trebao usvojiti ključne izmjene kojima se zabranjuje gradnja novih hidrocentrala.

[pdf-embedder url=”https://www.kiseljak.info/wp-content/uploads/2022/07/odluka-koncesije.pdf”]

Pripadnici Granične policije BiH jutros vrše pretrese na osam lokacija zbog krijumčarenja ljudi

Od ranih jutarnjih sati pripadnici Granične policije BiH vrše pretrese na osam lokacija po naredbi Suda BiH zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo krijumčarenje ljudi.

Pripadnici Centralnog istražnog ureda Granične policije BiH pod nadzorom Tužiteljstva BiH, te prema naredbama Suda BiH jutros realiziraju operativnu akciju kodnog naziva “Insider”.

Trenutno se obavljaju pretresi na osam lokacija na području Zvornika, Tuzle, Konjica i Brčko Distrikta.

Aktivnosti pretresa se provode zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “udruživanje radi činjenja krivičnih djela” , a u vezi s krivičnim djelom “Krijumčarenje ljudi”.

U BiH danas sunčano uz postupno naoblačenje, tijekom noći kiša u većem dijelu Bosne

U Bosni i Hercegovini jutros je vedro.

Temperature zraka u 08.00 sati: Bjelašnica 8 stepeni; Ivan-sedlo 13; Bugojno, Drvar, Sanski Most i Sarajevo 15; Bihać i Zenica 17; Tuzla 18; Livno 19; Gradačac i Grude 22 i Mostar 26 stupnjeva.

Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 947 hPa, za 5 hPa je viši od normalnog i lagano raste.

Danas će u BiH preovladavati sunčano vrijeme uz postupno naoblačenje sa sjeverozapada. Krajem dana kiša u Krajini, a tijekom noći u većem dijelu Bosne. Vjetar u Bosni slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Dnevna temperatura od 27 do 33, na jugu do 36 stupnjeva.

U Sarajevu sunčano. Kiša se očekuje u noći sa četvrtka na petak. Dnevna temperatura oko 30 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

HUM u Središnjoj Bosni nastavlja s akcijama: Devet obitelji pomogli u prehrani i kućanskim potrepštinama

Hrvatska udruga mladih u središnjoj Bosni iz Viteza kontinuirano nastavlja pomagati potrebitima. Sada su pokrenuli ljetnu akciju te se još jače angižirali na pomoći drugima.

“Zahvaljujući dragome Bogu na dobrim ljudima koji uz našu pomoć pomažu drugima, danas smo obišli devet obitelji kojima smo pomogli u vidu prehrane i kućanskih potrepština!”, poručili su iz ove udruge.

“Kod svakog domaćina smo se trudili zadržati i porazgovarati o njihovim životnim problemima i pružiti im riječi utjehe. Ovo je prvi dan naše ljetne akcije. Uskoro nastavljamo dalje!”, ističu iz HUM-a te se zahvaljuju dobročiniteljima Ferro-Pack Vitez, Frizerland Vitez, TT Kabeli Široki Brijeg.

“Budite i vi dio naše ekipe, pridružite nam se!”, poruka je koju šalju na kraju.

Stotinjak građana na prosvjedu u Mostaru protiv visokih cijena

Stotinjak građana okupilo se na Španjolskom trgu u Mostaru na prosvjedima protiv visokih cijena.

Slični prosvjedi održani su u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Bijeljini, Bihaću, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Goraždu, Travniku, Gradačcu, Visokom, Cazinu, Trebinju, Vitezu i drugim gradovima.

Neka razmisle može li netko živjeti od moje mirovine, poručio je jedan od prosvjednika u Mostaru, javlja Bljesak.info.

Građani su ogorčeni velikim poskupljenjima svih životnih namirnica i usluga dok rast cijena ne prati i rast plaća. Od vlasti na miran način traže brze i efikasne programe pomoći.

Ustavni sud BiH suspendirao sporni zakon kojim je RS preuzela ovlasti od države

Ustavni sud BiH u srijedu je donio odluku kojom je privremeno stavio izvan snage zakon o lijekovima što ga je ranije donio parlament Republike Srpske kao dio plana političara iz tog entiteta da postupnu preuzmu što više ovlasti koje sada pripadaju državi.

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji je stupio na snagu 28. lipnja suspendiran je do rujna do kada bi Ustavni sud trebao donijeti konačnu odluku o tome je li on sukladan ustavu BiH.

Suspenzija zakona odnosno “privremena mjera” kako se definira postupanje Ustavnog suda u ovakvim slučajevima donesena je na prijedlog predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji je u svom prizivu tražio ocjenu ustavnosti spornog zakona.

Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik otvoreno najavio kako će taj entitet preuzeti bitne ovlasti od države uključujući tu obranu, pravosuđe i zdravstvo, Narodna skupština RS donijela je u listopadu 2021. godine zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim je, uz ostalo, predviđena uspostava entitetske agencije za lijekove.

Ovlasti za to sada ima državna agencija, a predstavnici međunarodne zajednice odmah su upozorili kako će se time stvoriti kaos na tržištu lijekova jer se ne bi znalo tko što odobrava i po kojim kriterijima a u praksi bi se događalo da uvoznici od obje agencije moraju tražiti dopuštenja za plasman lijekova.

Uz ocjenu kako je riječ o drastičnom kršenju ustava i zakona BiH vlada SAD je 6. lipnja sankcionirala ministra zdravstva RS Alena Šeranića čiji potpisi stoje na dokumentima o uspostavi sporne agencije.

Šeranić je kažnjen zabranom putovanja u SAD i zamrzavanjem imovine “u paketu” s HDZ-ovim predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom uz obrazloženje kako su njih dvojica “slijedili etno-nacionalističke i političke agende na štetu demokratskih institucija i građana BiH” kako je to pojasnio Brian Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u Ministarstvu financija SAD, javlja Hina.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je ranije ovog tjedna najavio kako će i sam biti pripravan djelovati sukladno odluci Ustavnog suda.

Potpuno jasno ću kazati da je Daytonski mirovni sporazum crvena linija za mene. Nadam se da su (svi) shvatili kako sam spreman primijeniti, iako to ne želim, i bonske ovlasti, kazao je Schmidt za televiziju N1.

Podsjetio je kako su u RS najavljivali donošenje čak 140 različitih zakona s ciljem osporavanja ovlasti koje pripadaju državi no te su im ambicije sada značajno splasnule. Dodao je kako su se “gadno prevarili” oni koji misle raditi samo za svoje interese.

Izvor

Ovog vikenda u Hercegovini najveće okupljanje ljubitelja starih Opela

Događaj godine za sve ljubitelja Opela zbit će se ovog vikenda u Hercegovini.

U režiji Opel Oldschool club Hercegovina organizira se sad već tradicionalni susret ljubitelja Opela s naglaskom na legendarne modele iz zlatnog doba nekadašnjeg diva iz Rüsselsheima. Volite li stare Ascone, Kadette i Senatore, a sanjate sportaše poput kultne Mante, ovog vikenda svakako dođite u Posušje na susret.

Svake godine susret je sve posjećeniji, pa se ove godine očekuje dvostruko više automobila. Organizator je najavio preko 100 Opelovih klasika, od kojih mnogi dolaze iz inozemstva, kako iz regije (Hrvatska, Crna Gora, Srbija) tako i iz udaljenijih zemalja poput Austrije, Mađarske i Njemačke.

Trodnevni susret ugostit će uščuvane primjerke modela koji su nekad bili među najpopularnijim modelima na našim cestama. Prilika je to da se upoznate s prethodnikom Astre, ali i nekad vrhunskom poslovnom limuzinom i pravim statusnim simbolom – Senatorom.

Susret počinje ovog petka dočekom gostiju iz daljih odredišta, koji se organizira u Posušju. U subotu kreće program za javnost u Širokom Brijegu vožnjom po Hercegovini preko Gruda do Posušja. U svakom slučaju, bit će to zanimljiv događaj za sve oktanske zaljubljenike, a posebno poklonike Opela.

https://m.facebook.com/opeloldschoolclubhercegovina/photos/a.390973281438389/1265932930609082/?type=3

(Video) Pobjednička krava od 2000 eura daje 30 litara mlijeka dnevno

U sklopu Dana kosidbe i Strljanice na Kupresu je održana i stočarska izložba na kojoj se moglo vidjeti veliki broj životinja. Istina, nije kao prije ali smo mogli vidjeti kravu koja dnevno daje 30 litara mlijeka i koja košta 4000 KM.

Kiseljak: Na snazi je izmijenjena regulacija prometa

Od 1.srpnja do 31. kolovoza (svaki dan u oba smjera) u ulici Obala hrvatske mladeži u Kiseljaku vrijedi izmijenjena regulacija prometa. Promet je zabranjen za sva vozila u razdoblju od 18:00 do 24:00 sata. Riječ je o prometnici od Hrvatskog doma do hotela Bank te cesti koja od zgrade Elektroprivrede vodi prema TC Konzum.

Ovakvo rješenje je realizirano i prethodnih godina i pokazalo se potrebnim. U ljetnim danima na ovoj ulici ima puno šetača, biciklista i prolaznika, te je prostor odlična pješačka zona.

Kiseljak.info

Moglo bi vas iznenaditi koja je najnezdravija vrsta sira

IAKO većina trgovina mješovitom robom ima nevjerojatan broj vrsta sireva, od kojih su neki oštrog i aromatičnog okusa, neki mekani, kremasti i mrvičasti, a neki pomalo smrdljivi, najnezdraviji među njima mogao bi vas iznenaditi.

Sir nije jedna od namirnica koje biste trebali jesti u velikim količinama, osobito ako želite smršavjeti, ali to ne znači ni da bi ga trebalo u potpunosti izbjegavati. “Sva hrana, uključujući sir, može se konzumirati umjereno”, kaže dijetetičarka Toby Amidor. “Ne bih preporučila ni potpuno izbacivanje sireva iz prehrane – naime, toliko su ukusni i slasni”, dodaje ona.

Većina se s ovim slaže, ali puno vrsta sireva sadrži veliku količinu zasićenih masti, što može imati negativan utjecaj na zdravstvene ciljeve. Jedan od najnezdravijih je plavi sir.

Jedna šalica (135 grama) plavog sira sadrži nevjerojatnih 25 grama ukupnih zasićenih masti, što ga čini jednim od najnezdravijih sireva koje možete odabrati. “Prehrana bogata zasićenim mastima povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti”, kaže Amidor. Poznato je da zasićene masti povećavaju opasne razine LDL kolesterola u tijelu, prema Harvard Healthu, a to može povećati rizik od bolesti srca, srčanog ili moždanog udara.

Osim potencijala za kardiovaskularne probleme, redovito jedenje velikih porcija plavog sira (ili bilo koje druge hrane koja je bogata zasićenim masnoćama) može dovesti do debljanja. Plavi sir nije samo bogat zasićenom masnoćom već sadrži i neznatne količine konjugirane linolne kiseline (CLA) — zdrave masnoće za koju studije pokazuju da pomaže u sprječavanju pretilosti i mogućem smanjenju upale. Drugim riječima, plavi sir nema mnogo dobrih svojstava (osim što je ukusan, naravno).

Dakle, ako planirate konzumirati ovu vrstu sira, pokušajte voditi računa o količini.

Poginuo pokušavajući leđima zaustaviti vlastiti automobil

Osoba čiji su inicijali B.N. s područja Doboja smrtno je stradala u pokušaju da leđima zaustavi vlastiti automobil “golf dva” koji se nakon parkiranja pokrenuo, priopćeno je iz dobojske Policijske uprave.

Smrt ove osobe je konstatirana u Domu zdravlja Doboj. Nesreća se dogodila se jučer u 14.50 sati na lokalnom putu u mjestu Pridjel Donji, javlja RTRS.

Uviđaj su izvršili pripadnici Policijske stanice za sigurnost prometa Doboj, a o svemu je obaviješten dežurni tužitelj dobojskog Okružnog javnog tužiteljstva.

(Video) Dodik ponovno uzeo mikrofon: “Ustaj mala…”

Na banjolučkom stadionu Lauš sinoć je održano “Krajiško veče”. Pored brojnih izvođača tradicionalne glazbe i kulturno-umjetničkih društava, nastupio je i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je zapjevao pjesmu Bore Drljače “Oj oraje oraje”, prenosi N1.

Крајишко вече на Лаушу. pic.twitter.com/lUKgY2gLtC

— Милорад Додик (@MiloradDodik) July 5, 2022

Ovo nije prvi put da Dodik pjeva, ali ni da izvodi ovu pjesmu. Publika je oduševljeno pjevala s njim, a potom ga nagradila pljeskom.

Potpisan Ugovor o stipendiranju studenata medicine

Predstavnici Općine Kiseljak i Doma zdravlja danas su potpisali ugovore sa studentima završnih godina medicine. Riječ je o studentima iz Kiseljaka koji su se nedavno odazvali inicijalnom sastanku na poziv predstavnike Općine a na kojem je razgovarano o planovima za budućnost odnosno potencijalnoj suradnji na obostranu korist.
Potpisani ugovori odnose se na stipendiranje studenata medicine u akademskoj 2021./2022. godini. Riječ je o tri djevojke te jednom mladiću (koji danas nije mogao nazočiti potpisivanju) a koji studiraju medicinu na javnim sveučilištima od Sarajeva, Mostara do Zagreba.

Potpisivanju su nazočili načelnik Mladen Mišurić-Ramljak te direktor Doma zdravlja dr. Nino Baban.

Prvotni cilj Općine Kiseljak, kako je kazano na sastanku, je da s konkretnijim financijskim iznosom pomogne studente čije studiranje iziskuje i značajnije financijske izdatke. Drugi je pak cilj, osigurati kadar za lokalni Dom zdravlja koji će uskoro dobiti i novu zgradu sa puno većim obimom usluga a samim time i povećanom potrebom za kvalificiranim kadrom.

Ugovorom je definiran iznos mjesečne stipendije u iznosu od 400 KM, kao i zaposlenje u Domu zdravlja Kiseljak.

Što se tiče radova na izgradnji nove zgrade, trenutno je u tijeku četvrta faza radova koja podrazumijeva unutarnje uređenje. “Od same zgrade je puno pak važnije tko će u istoj raditi, a cilj nam je biti lider u Središnjoj Bosni kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita ali i puno više od toga stoga moramo razmišljati i o kadrovskoj politici, kazao je dr. Nino Baban”, ravnatelj Doma zdravlja Kiseljak.

Načelnik Mladen Mišurić Ramljak, studentima medicine zaželio je puno uspjeha u daljnjem školovanju, navodeći kako je smisao ovoga projekta osigurati dodatnu motivaciju za studente da tijekom studija ostvaruju maksimalno dobre rezultate kako bi naš grad naposljetku dobio što bolji i kvalitetniji kadar. “Većina njih je završna godina, potrebno im je pomoći na njihovom putu ali i sukladno potrebama i mogućnostima, probati ih zadržati u Kiseljaku na obostrano zadovoljstvo” dodao je načelnik.

Ugovor su potpisale Merjem Karalić, studentica VI. godine studija medicine Univerziteta u Sarajevu, Antonija Galić, studentica VI godine medicine Sveučilišta u Mostaru, Anja Livančić, studentica IV godine studija medicine Sveučilišta u Mostaru i Luka Trogrlić, student V godine medicine Sveučilišta u zagrebu.

Studenti su kazali kako se raduju ukazanoj prilici i mogućnosti rada u Domu zdravlja Kiseljak po završetku studija.

www.opcina-kiseljak.org

Desetljećima se u BiH ne zna za koje se tržište rada školuje kadar, a mladi odlaze

– Ja sam iskreno htio biti tesar. Izrađivati od drva razne predmete te takvim kreativnim radom doprinositi zajednici. Međutim, takva zanimanja kod nas su podcijenjena – priča nam mladić dok pijemo kavu na njegovu radnom mjestu

Školska godina je završena. Djeca su se već naviknula na odmor, a njihovi učitelji, nastavnici i profesori te ravnatelji imaju još malo posla pa će i oni napustiti školske prostorije, završiti sa sjednicama i otići na odmor, piše Večernji list BiH.

Naravno, kada spominjemo djecu, ima tu i one starije koja već u srednjoj školi zarađuju za džeparac. Neki će na rad u kafiće, neki u trgovine, neki “za računala” te će si zarađivati džeparac za novu školsku godinu.

Nedostaje majstora

U razgovoru ih pitamo koje srednje škole pohađaju te doznajemo kako je među mladim radnicima jako puno gimnazijalaca, a jednog iz Mostara pitamo zašto se odlučio baš za tu školu. Odgovor nas nekako i nije iznenadio. – Pa, roditelji su tako savjetovali radi studiranja u budućnosti – kaže nam. Doznajemo i što je on htio. – Ja sam iskreno htio biti tesar. Izrađivati od drva razne predmete te takvim kreativnim radom doprinositi zajednici. Međutim, takva zanimanja kod nas su podcijenjena – priča nam mladić dok pijemo kavu na njegovu radnom mjestu.

Zašto nema zanimanja o kakvima ovaj mladić mašta?

Istina je i da je zanimanje bilo nisko, potom su se sve te stručne škole koje su mogle davati osposobljene radnike pomalo gasile. Danas, kada nedostaje kvalitetnih majstora, svi bi rado opet vidjeli te škole, no ni proces ponovnog pokretanja nije jednostavan. Nedavno smo s najboljim profesorom u BiH, više puta nagrađivanim, Vedranom Zubićem razgovarali o potpunom neskladu obrazovne i ekonomske politike. – Ja, kao profesor već 23 godine, nisam dobio informaciju za koje tržište rada školujemo kadar. Tako vam sada svi govore o IT sektoru, ali je jasno da će današnji učenici promijeniti minimalno pet poslova, a desetke poslodavaca.

Ne smijemo sebi dopustiti da nam se obrazovanje svede na potrebe tržišta, ali ni da bude “škola radi papira”. Danas smo sve sveli na ocjene i lažnu sliku uspjeha. Ako pogledate statistiku, danas smo mnogo “školovaniji”, ali su sama kvaliteta i potreba upitne. Valjda bi Hercegovina i porezni obveznici trebali ulagati u inženjere agronomije i vinogradarstva, u meteorologe i geoekologe te sve ostale koji su realno potrebni tržištu prehrambene industrije ili razvoju agroturizma. Ali to mora reći ekonomska politika i biti sukladna obrazovnoj – riječi su najpoznatijeg prosvjetnog djelatnika u ovoj zemlji.

Forma reobrazovanja

Također, kazao je kako se čini da obrazujemo djecu za vrijeme koje ne postoji. – Jednostavno smo “zaglavili” u nekom sustavu i teško prihvaćamo promjene. Potrebna man je forma reobrazovanja, a ne reforma obrazovanja. Nikako da shvatimo kako je permanentno učenje dio života i da svaka promjena znači i potrebu promjene u obrazovanju.

Ta letargija u društvu prenijela se i na obrazovanje. Čini mi se da je sve “pro forme” i da radimo svaki posao kako bismo zadovoljili normu. Jasno je da su promjene nužne – istaknuo je Zubić.

Carinjenje bez papira u BiH počinje od 1. kolovoza

Na ovaj način će zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima biti puno kraća i samim tim će i troškovi biti manji

Početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a (novog provoznog kompjuterskog sustava) definitivno počinje 1. kolovoza ove godine.

Po riječima načelnika Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratka Kovačevića, to znači da tada konačno počinje primjena Zakona o carinskoj politici BiH, koji je usvojen još 2015. godine, ali njegovo provođenje je zahtijevalo da u BiH postoji certificirano tijelo za izdavanje kvalificiranog digitalnog potpisa, kojim će se ovjeravati elektronski dokumenti.

– Kako UNO nije mogla više čekati da netko u BiH postane certificirano tijelo za izdavanje digitalnog kvalificiranog potpisa, Uprava je sama ušla u postupak dobivanja ovog statusa, a na putu da postanemo certificirano tijelo veliku pomoć UNO je dobila od Delegacije EU u BiH, koja je putem IPA fondova sve financirala – rekao je Kovačević za Fenu.

Podsjetio je da je UNO u svibnju 2021. godine postala cetificirano tijelo za izdavanje digitalnog kvalificiranog potpisa, čime je ispunjen uvjet da buduće provozne carinske deklaracije budu digitalno ovjerene i potpisane i da imaju istu pravnu snagu kao i sadašnji klasični pečat i potpis. Zato je bilo planirano da početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a bude 1. srpnja 2021. godine, uz uvjet da Parlament BiH usvoji novi Zakon o carinskim prekršajima BiH.

– Kako Parlament BiH nije usvojio Zakon o carinskim prekršajima BiH, Vijeće ministara je tada donijelo novu odluku kojom je početak primjene NCTS-a u BiH bio pomjeren na 1. kolovoza 2021. godine. Nažalost, ni u tom razdoblju od mjesec dana Parlamentarna skupština BiH nije zasjedala i nije usvojila Zakon o carinskim prekršajima BiH – naveo je Kovačević.

Nakon toga, kako je dodao, ova institucija više nije zajedala, pa je Vijeće ministara BiH moralo donijeti novu odluku kojom se početak primjene NCTS-a pomjerio na 1. siječanj ove godine. Kako ni do tada Parlament BiH nije zajedao, Vijeće ministara BiH je ponovno donijelo odluku kojom je početak primjene NCTS-a pomjeren na 1. travanj ove godine.

– U međuvremenu je Zakon o carinskim prekršajima usvojen samo u jednom domu u Parlamentu BiH, dok u drugom domu i dalje nije bio usvojen, što je Vijeće ministara BiH natjeralo da ponovno donese novu odluku kojom se početak primjene NCTS-a u BiH pomjera na 1. kolovoz ove godine. S obzirom da je Zakon o carinskim prekršajima BiH konačno usvojen u Parlamentu BiH, početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH i NCTS-a (bezpapirnog provoza) definitivno počinje 1. kolovoza ove godine – naglasio je Kovačević.

Novi elektronski provozni sustav (NCTS) podrazumijeva obradu carinskih deklaracija bez papira. To znači da će svi sudionici u elektronskom provozu (uvoznici, izvoznici i špediteri), u novi sustav u UNO slati provozne deklaracije isključivo elektronskim putem. Takvi dokumenti moraju biti potpisani novim digitalnim kvalificiranim potpisom, kako bi imali istu pravnu snagu kao i dokumenti koji se danas predaju putem papira i koji su ovjereni običnim potpisom i pečatom.

– Konkretno to znači da će se cijeli postupak provoza roba odvijati puno brže i uz manje troškove. Naime, jednom kad roba krene iz BiH i kada se provoznom carinskom deklaracijom to unese u sustav sve carinske službe, od carinske službe mjesta polaska robe, preko carinskih službi zemalja u tranzitu, do carinske službe zemlje gdje je krajnje odredište te robe, imat će uvid u taj dokument. Na takav način zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima bit će puno kraća i samim tim će i troškovi biti manji. Naravno, ovaj novi elektronski tranzitni sustav mora prvo funkcionirati godinu dana na nacionalnom razini u BiH, a nakon toga BiH postaje punopravna članica NCTS konvencije – kazao je Kovačević za Fenu.

TUGA: Muškarac iz središnje Bosne poginuo prilikom izvođenja radova

Na društvenim mrežama, ali i u javnost u središnjoj Bosni dospjela je informacija kako je muškarac inicijala I.P. (42) porijeklom iz Novog Travnika nesretnim slučajem preminuo u okolini Zagreba, prenosi viteski.ba

Neslužbeno, život je izgubio prilikom izvođenja radova na balkonu stana u okolici Zagreba, kada mu je skliznula noga sa ograde balkona te je je pao između dvije zgrade i uslijed zadobivenih ozljeda preminuo na licu mjesta. Prema dostupnim informacijama, radi se o Igoru Papiću – Pigiću koji je bio strastveni navijač zagrebačkog Dinama, a brojni navijači opraštaju se od njega.

EU uvodi ogromne promjene Googleu, Facebooku… “Ovo je kraj interneta kakvog znamo”

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici prihvatili nove standarde za pravednije digitalno tržište i sigurniji digitalni prostor za korisnike, sadržane u Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima kojima se reguliraju internetske platforme.

Prema Aktu o digitalnim uslugama, koji je na konačnom glasanju usvojen s 539 glasova za, 54 protiv i 30 suzdržanih, internetske platforme – poput društvenih mreža i online tržnica – morat će poduzeti mjere za zaštitu svojih korisnika od nezakonitog sadržaja i roba.

“Moramo paziti da ne dođe do negativnih posljedica za maloljetnike, za svu djecu, da se ljude potiče na kupnju na nedozvoljeni način. Digitalno okruženje treba biti sigurnije i to je ono što ćemo uspostaviti. Platforme trebaju korisnicima dati više informacija”, rekla je izvjestiteljica, socijaldemokratkinja Christel Schaldemose tijekom rasprave u ponedjeljak.

Strože obveze za velike platforme

Vrlo velike internetske platforme i usluge bit će podložne strožim obvezama, razmjerno rizicima koje predstavljaju za društvo. Velike tehnološke tvrtke morat će transparentnije poslovati, djelovati protiv širenja dezinformacija, nezakonitih sadržaja, suzbijati negativne učinke na temeljna prava i biti predmet neovisnih revizija.

“Najveće platforme moraju svoje algoritme učiniti transparentnima. Ako algoritmi upućuju na nezakoniti sadržaj, na dezinformacije ili teorije zavjere, možemo reagirati zato što je to nešto što za nas može imati negativne posljedice. Stoga algoritmi trebaju biti dostupni institucijama, vladama, nadležnim tijelima kako bismo uistinu mogli pratiti situaciju”, dodala je Schaldemose.

U fokusu Akta o digitalnim tržištima, usvojenog s 588 glasova za, 11 protiv, i 31 suzdržan, nepoštene su prakse najvećih internetskih platformi koje djeluju kao nadzornici pristupa digitalnom tržištu, poput društvenih mreža i tražilica.

“Platforme će se sada morati pobrinuti za zakonitost sadržaja koje nude. Morat će poštovati pravila tržišnog natjecanja. Same kompanije, a ne samo Komisija, morat će se pobrinuti da je slobodno tržišno natjecanje na njihovim platformama dozvoljeno”, rekao je izvjestitelj Andreas Schwab (EPP) tijekom zajedničke rasprave o aktima u ponedjeljak.

“Korisnicima se više neće moći manipulirati”

Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, internetske tražilice, operativne sustave, usluge internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge razmjene videozapisa, navodi se.

“Zbog korištenja ovih propisa, društvene mreže i platforme morat će osigurati poštenu uporabu i pristup neće više funkcionirati po principu ‘tko jači, taj tlači’. Korisnicima se više neće moći tako lako manipulirati niti ih se iskorištavati. Mi u Europskoj uniji želimo najbolje kompanije, a ne samo najveće”, dodao je Schwab.

Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je u ponedjeljak da velike platforme više ne mogu reći da su samo posrednici, već da su odgovorni i za sadržaj.

“Sada se daje pristup velikom digitalnom tržištu, gdje se primjenjuju jednostavna, poštena i transparentna pravila. Dajemo mogućnost da se otvori ta crna kutija algoritama kojima su se platforme predugo služile kao krinkom pod kojom su često narušavale interese naših građana”, rekao je Breton.

Borzan: “Ovo će promijeniti internet kakav znamo”

Hrvatska zastupnica iz redova socijalista Biljana Borzan rekla je da će ovi zakoni “promijeniti internet kakav znamo i uspostaviti standard za zaštitu građana na svjetskoj razini”.

“Internet je kroz godine postao divlji zapad. Svi se tamo mogu lažno predstavljati, svatko svakoga može pratiti, uzimati mu podatke, prevariti, novčano oštetiti, svatko o svakome može nešto loše i lažno reći i napisati bez ikakvih posljedica. Predugo su naši građani bili prepušteni samovolji Googlea i Facebooka koji su debelo profitirali na našim podacima, čak i na onim najosjetljivijim”, priopćila je Borzan.

Nadzornici pristupa više ne smiju davati prednost vlastitim proizvodima i uslugama niti obrađivati osobne podatke korisnika za ciljano oglašavanje, osim ako za to nemaju izričitu privolu.

Prijete im ogromnim kaznama

Ako budu kršili nova pravila bit će novčano kažnjeni iznosom do najviše 10 posto njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20 posto u slučaju ponovnog kršenja pravila.

Nakon što ih Vijeće službeno usvoji, oba akta bit će objavljena u Službenom listu EU i stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave, priopćio je Europski parlament.

PVP Kiseljak isporučen profesionalni alat za spašavanje ljudi u prometnim nesrećama

Dana 5. srpnja na parkiralištu ispred zgrade Profesionalne vatrogasne postrojbe Općine Kiseljak upriličena je primopredaja Holmato hidrauličnog alata i provedena obuka za korištenje.

Obuka je izvedena pod nadzorom Vedrana Buntića iz poduzeća Pastor M Mostar koji je isporučio opremu, a poduzeće se pored prodaje i servisa vatrogasnih aparata bavi prodajom vatrogasne opreme.

Danas je poduzeće Pastor M iz Mostara isporučilo sjekač, proširivač, mini sjekač, teleskopski cilindar, motornu pumpu, hidrauličnu cijev, potporu za teleskopski cilindar, pilu za rezanje prednjeg i zadnjeg stakla, prostirku za alat i alat za probijanje bočnih stakala i rezanje pojasa. Radi se o vrhunskoj opremi koja može dati veliki doprinos u spašavanju ljudi u prometnim nesrećama.

Vrijednost nabave iznosi 52.650,00 KM s PDV-om, a nabavu opreme je financirala Općina Kiseljak.

Vatrogasna vježba tehničke intervencije: PVP Kiseljak hidrauličnim alatom Holmatro vježbali rezati vozilo

Najveći cilj ove obuke i nabave novog alata za naše operativce je kako bi izravno radili s novim alatom i stekli nove vještine u vatrogastvu – kaže zapovjednik PVP-a Kiseljak Antun Kvesić kojem su ovakve obuke svojstvene jer želi da što više operativaca postrojbe bude osposobljeno za više vrsta intervencija. Mi u narednom vremenu nastavljamo sa organiziranjem obuka i novog usavršavanja, izjavio je Kvesić.

Kiseljak.info

Liste kandidata HDZ-a BiH – HNS-a za Opće izbore u BiH 2022. godine

Hrvatska demokratska zajednica BiH predala je kandidatske liste Središnjem izbornom povjerenstvu BiH za Opće izbore u BiH 2022. godine.

U nastavku predstavljamo imena kandidata za sve razine, počevši od pozicije kandidatkinje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dopredsjednika RS-a, parlamentarne skupštine BiH, entitetskim parlamentima te županijskih skupština.

PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE

702 – ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE IZ REDA HRVATSKOG NARODA

1. BORJANA KRIŠTO

REPUBLIKA SRPSKA

1. DAVOR PRANJIĆ

ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE (UKUPNO 42)

511 – IZBORNA JEDINICA 1 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

UNSKO – SANSKA I HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA

MIRA VUJEVA
JOZO BAGARIĆ
DARKO PERKOVIĆ
DANICA SMILJANIĆ
JURE MIHALJEVIĆ
MARIO STANIĆ
IVAN VUJEVA
VIŠNJA PERKOVIĆ

512 – IZBORNA JEDINICA 2 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

HERCEGOVAČKO – NERETVANSKA I ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA

DARIJANA FILIPOVIĆ
PREDRAG KOŽUL
SLAĐAN BEVANDA
MIRJANA DŽAJIĆ
ZVONIMIR ŠIRIĆ
VIKTORIJA HAUBRICH
NIKICA TOMAS
MIRO GRABOVAC

513 – IZBORNA JEDINICA 3 – BIRA 4 ZASTUPNIKA – 9 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

SARAJEVSKA I BOSANSKO – PODRINJSKA ŽUPANIJA

NADA SPASOJEVIĆ
MARIJAN RAJIĆ
DRAGAN PRANJIĆ

514 – IZBORNA JEDINICA 4 – BIRA 6 ZASTUPNIKA – 11 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ZENIČKO – DOBOJSKA I SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA

MARINKO ČAVARA
MARINA PENDEŠ
JOSIP KVASINA
ANA ZLOVEČERA JUKIĆ
NIKOLA LOVRINOVIĆ
MARINKO KRAJINA
BOJAN DOMIĆ
MARTINA KOVAČ
KRISTINA VOLIĆ
BERISLAV VUJEVA
TANJA TADIĆ

515 – IZBORNA JEDINICA 5 – BIRA 5 ZASTUPNIKA – 10 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

POSAVSKA, TUZLANSKA ŽUPANIJA I BRČKO DISTRIKT

MIJO KREŠIĆ
TEA RUŽIĆ
SLAVKO MATIĆ
ANKICA GUDELJEVIĆ
DRAGUTIN ŽIVKOVIĆ
NIKICA VIDOVIĆ
PERO RADIĆ
IVANA KAMENJAŠEVIĆ
MANDICA ŠPIONJAK
ĐURO DELIĆ

IZBORNE JEDINICE IZ REPUBLIKE SRPSKE (UKUPNO 14)

521 – IZBORNA JEDINICA 1 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

BANJA LUKA, PRIJEDOR, KRUPA, NOVI GRAD, KOZARSKA DUBICA, GRADIŠKA, LAKTAŠI, SRBAC, PRNJAVOR, PETROVAC, OŠTRA LUKA, ČELINAC, I. DRVAR, RIBNIK, MRKONJIĆ GRAD, JEZERO, KNEŽEVO, KOTOR VAROŠ, ŠIPOVO, KUPRES(RS), KOSTAJNICA

LJILJANA DOŠEN
NEDELJKO PERIĆ

522 – IZBORNA JEDINICA 2 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

DOBOJ, BJELJINA, DERVENTA, BROD, VUKOSAVLJE, ŠAMAC, DONJI ŽABAR, MODRIČA, PELAGIĆEVO, PETROVO, LOPARE, UGLJEVIK, TESLIĆ, BRČKO (RS)

ŽELJKO ARAMBAŠIĆ
DANIJELA ZIRDUM

ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BIH (UKUPNO 98)

401 – IZBORNA JEDINICA 1 – BIRA 9 ZASTUPNIKA – 14 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

V.KLADUŠA, CAZIN, BIHAĆ, BOS.KRUPA, BUŽIM, BOS.PETROVAC, SANSKI MOST, KLJUČ (Unsko-sanska županija)

ANTO ŠIMIĆ

402 – IZBORNA JEDINICA 2 – BIRA 5 ZASTUPNIKA – 10 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ODŽAK, DOMALJEVAC – ŠAMAC, ORAŠJE, GRADAČAC, DOBOJ ISTOK, GRAČANICA I BRČKO (FBIH) (Posavska županija i Brčko distrikt)

MIJO MATANOVIĆ
DELFA DEJANOVIĆ
IVO VINCETIĆ
JELICA ĆUBEL
IVO FILIPOVIĆ
RUŽICA ARLOVIĆ
MATO JOZIĆ
MATO BRKIĆ
KATARINA ŽIVKOVIĆ
DAMIR ŽIVKOVIĆ

403 – IZBORNA JEDINICA 3 – BIRA 7 ZASTUPNIKA – 12 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

LUKAVAC, SREBRENIK, TUZLA, ČELIĆ (Tuzlanska županija)

DANIJEL NIKOLIĆ
TAMARA TUFEKČIĆ
JOZO TUNJIĆ

404 – IZBORNA JEDINICA 4 – BIRA 4 ZASTUPNIKA – 9 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

BANOVIĆI, TEOČAK, ŽIVINICE, KALESIJA, SAPNA, KLADANJ (Tuzlanska županija)

JOZO BANOVIĆ

405 – IZBORNA JEDINICA 5 – BIRA 8 ZASTUPNIKA – 13 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ŽEPČE, ZENICA, ZAVIDOVIĆI, USORA, TEŠANJ, MAGLAJ, DOBOJ JUG (Zeničko-dobojska županija)

JOSIP MARTIĆ
DAJANA MATOŠEVIĆ
MARINKO ĐUZEL
IVAN ANTUNOVIĆ
ANTONELA NIKOLIĆ
ANTE KELAVIĆ
STIPO MANDIĆ
FINKA RAJKOVAČA
KAROLINA BEBEK
JOSIP ŠUMIĆ
GABRIELA JOZINOVIĆ
JOSIP UDOVIČIĆ
ANA ŠIRIĆ

406 – IZBORNA JEDINICA 6 – BIRA 4 ZASTUPNIKA – 9 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

KAKANJ, VAREŠ, OLOVO, VISOKO, BREZA (Zeničko-dobojska županija)

IGOR HINGER
NATAŠA ŠARIĆ
DEJAN KOVAČEVIĆ
SRĐAN FRANJIĆ
KRISTINA ŠAIN

407 – IZBORNA JEDINICA 7 – BIRA 6 ZASTUPNIKA – 11 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

HADŽIĆI, ILIDŽA, N.G. SARAJEVO, TRNOVO (FBIH), PAE (FBIH), FOČA (FBIH), GORAŽDE (Sarajevska županija)

IVON JERKOVIĆ
DANIELA MILOŠ
ZVONKO ČOLO

408 – IZBORNA JEDINICA 8 – BIRA 9 ZASTUPNIKA – 14 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

JAJCE, DOBRETIĆI, D.VAKUF, TRAVNIK, BUGOJNO, USKOPLJE, N.TRAVNIK, VITEZ, BUSOVAČA, FOJNICA, KISELJAK, KREŠEVO (Srednjobosanska županija)

LIDIJA BRADARA
FELIKS VIDOVIĆ
MIRJANA PLAVČIĆ
MARIJAN MARJANOVIĆ
DAJANA MAROS
MARKO SARAF
LJUPKO SUČIĆ
MARIN NOVAKOVIĆ
MATEA CAKALIN
IGOR BOŠNJAK
TIJANA BARNJAK
GORAN GOLUB
VERA ČORIĆ
SANELA KOLOVRAT

409 – IZBORNA JEDINICA 9 – BIRA 8 ZASTUPNIKA – 13 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

MOSTAR, ČAPLJINA, ČITLUK, STOLAC, RAMA, NEUM, KONJIC, JABLANICA, RAVNO (Hercegovačko-neretvanska županija)

VLATKA MARTINOVIĆ
ANTONIO SESAR
MLADEN BOŠKOVIĆ
KRISTINA ŠIMOVIĆ
GORAN OPENICA
MARIO MIKULIĆ
DANIELA MATIĆ
ĐURO PRKAČIN
JADRANKA KNEŽEVIĆ
NIKOLA RAGUŽ
JELENA KREŠO
BERNARDIN PANDŽA
JOSIPA PRSKALO

410 – IZBORNA JEDINICA 10 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

POSUŠJE, LJUBUŠKI, GRUDE, ŠIROKI BRIJEG (Zapadnohercegovačka županija)

STANKO MUSA
FRANKA LEKO
MATE LONČAR
DARIO KNEZOVIĆ
MARIJA KIKAŠ
MILIJAN NAKIĆ
ERINA LASIĆ
MARIO KARAMATIĆ

411 – IZBORNA JEDINICA 11 – BIRA 7 ZASTUPNIKA – 12 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

CENTAR SARAJEVO, STARI GRAD SARAJEVO, NOVO SARAJEVO, VOGOŠĆA, ILIDŽA (Sarajevska županija)

VESNA ALAGIĆ
IGOR RADOVANOVIĆ
FILIP POJAVNIK

412 – IZBORNA JEDINICA 12 – BIRA 3 ZASTUPNIKA – 8 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

LIVNO, KUPRES, TOMISLAVGRAD, GLAMOČ,, DRVAR, B. GRAHOVO (Hercegbosanska županija)

KARLO NEVISTIĆ
ILIJANA DRONJIĆ
IVAN KRSTANOVIĆ
KREŠIMIR SARIĆ
IVICA PAŠALIĆ-LHOTAK
ANĐELA ČEČURA VRDOLJAK
JOSIP PERKOVIĆ
ZDRAVKO PRKA

SKUPŠTINE ŽUPANIJA U FEDERACIJI BIH

201 – IZBORNA JEDINICA 1 – BIRA 30 ZASTUPNIKA – 35 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

UNSKO – SANSKA ŽUPANIJA

SAŠA SOKAČ
MARIJA BUBULJ
MATE ŠIMIĆ
MILAN KLEPIĆ
ANTONIJA MIHIĆ
TOMISLAV DUJMOVIĆ
ANTONIO MIHIĆ
TATJANA DUJMOVIĆ

202 – IZBORNA JEDINICA 2 – BIRA 21 ZASTUPNIKA – 26 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

POSAVSKA ŽUPANIJA

ĐURO TOPIĆ
ANA ANDRIĆ
NATAŠA ORŠOLIĆ
MILJENKO LUŠIĆ
ILIJA ILIĆ
JANJA ILIČEVIĆ
ILIJA BENKOVIĆ
BLAŽ ŽUPARIĆ
SVETLANA KAMENJAŠ
DRAGAN GUBERAC
RUŽICA ŽIVKOVIĆ
IVAN MARKOVIĆ
BARBARA ĆOŠKOVIĆ
DARKO KASAP
DRAGICA KRIŠTIĆ
IVONA MIKIĆ
MARKO PRGIĆ
IVANA KOPIĆ
ŽELJKO PARADŽIK
ŽELJKO ĆOŠKOVIĆ
IVANA FILIPOVIĆ
MARIN DUJAK
KATARINA LUKAČ
PEJO BOSNIĆ
JOSIP DOMINKOVIĆ
IVA BILUŠIĆ

203 – IZBORNA JEDINICA 3 – BIRA 35 ZASTUPNIKA – 40 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

TUZLANSKA ŽUPANIJA

BOŽO ANTUNOVIĆ
JASMINKA MIJATOVIĆ
MATO MATIJEVIĆ
BOŽO JURIĆ
MAJA POĐANIN
VINKO PAVLOVIĆ
AZUR AZABAGIĆ
VEDRANA BRAKIĆ
MARTINA MILJANIĆ
DANIJEL PAVIĆ
MARINA STJEPANOVIĆ
MLADEN MIŠIĆ
IVANA MANOJLOVIĆ
ANTO DUJAKOVIĆ
BLAŠKO TOPALOVIĆ
LJUBICA MIŠKOVIĆ
DENIS ŽEPIĆ
LUCIJA MAZIĆ
ILIJA MARIČEVIĆ
DRAŽAN DIVKOVIĆ
LJUBICA ŠIMIĆ
ANTO MARIJANČEVIĆ
JANJA VASILIĆ
ZORAN BANOVIĆ
ANTO JURIĆ
DRAGANA BANOVIĆ
GORAN STOJAK

204 – IZBORNA JEDINICA 4 – BIRA 35 ZASTUPNIKA – 40 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ZENIČKO – DOBOJSKA ŽUPANIJA

IVO TADIĆ
ANITA PAURIĆ
ZLATKO JELIĆ
IVICA PENIĆ
SANDRA KOMŠO
ERMIN ČEHIĆ
NEVENKO GRLIĆ
TANJA RADOŠ KOSIĆ
MIRJANA VEKIĆ
ANTONIO ŠIMUNOVIĆ
VEDRANA DUGONJIĆ
MIROSLAV ŠOKO
SANDRA GRGIĆ
DRAGOMIR DUNĐER
ANTO PEŠIĆ
MARIJANA MEĐUGORAC
ANTO MATIĆ
BLANKA MATIĆ
JOSIP LOVRIĆ
FRANJO BEJIĆ
GORDANA ŠIMIĆ
NIKOLA DADIĆ
ANITA PRAKLJAČIĆ
ANDREJ KAJIĆ
BORISLAV PETROVIĆ
MARIJANA JURKIĆ
GORAN HRGOTA
SANDRA NIKOLIĆ
GORAN PAPIĆ
TONISLAV BODULICA
MARIJA ŠIRIĆ
JOSIP ANIĆ
LEA PAVLOVIĆ
JOSIP KRIŽANAC
ANTO ČUTURIĆ
VALENTINA TROGRLIĆ
ZDENKO KOLAK
JANJA PRANJIĆ
GORAN TOKIĆ
ROBERT BOŠNJAK

206 – IZBORNA JEDINICA 6 – BIRA 30 ZASTUPNIKA – 35 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ŽUPANIJA SREDIŠNJA BOSNA

ILIJA NAKIĆ
SUZANA KRIŠTO
ANTO MATIĆ
ANA ŠINDRIĆ
DRAŽEN MATIŠIĆ
BORIS MRNJAVAC
IVO ŠIMUNOVIĆ
ANTONIJA MILIČEVIĆ
LUCIJA PAVLOVIĆ
ANTO LOZANČIĆ
ANTONELA STANIĆ
ANTO BRTAN
ANA TOLO IVIČEVIĆ
ZDENKO ANTUNOVIĆ
SREĆKO PETROVIĆ
IVANA BRTAN
DRAGAN KRIŠTO
VLATKA LOVRINOVIĆ
IVO ČAKARIĆ
VINKO JURKOVIĆ
INGA BATARILO
BORIS MARIĆ
IVANA VUKOVIĆ
MARIO GUČANIN GAZIBARIĆ
STJEPAN KOLAR
ANA MARIJA OMAZIĆ
MIROSLAV INJIĆ
KAROLINA KLASAN
DANIJEL SAMARDŽIĆ
MARTIN DANKIĆ
ILIJANA BUDIMIR TRUPINA
MAGDALENA CVJETKOVIĆ
LJILJANA PRANJKOVIĆ KOVAČ
GORAN PEJAKOVIĆ

207 – IZBORNA JEDINICA 7- BIRA 30 ZASTUPNIKA – 35 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

HERCEGOVAČKO – NERETVANSKA ŽUPANIJA

SLAVEN ZELJKO
IVA RAGUŽ
TOMISLAV MARTINOVIĆ
ZORA DUJMOVIĆ
DANIEL BABIĆ
IVANA BUNTIĆ JOVANOVIĆ
DAMIR DŽEBA
SLAVKO BILIĆ
MARIJA MATUŠKO
OLIVER SOLDO
MARIJA BOŠKOVIĆ
JOSIP GRBAVAC
STANA BURIĆ
BORIS ROZIĆ
TIHOMIR ŠARAC
MARIJA KREŠIĆ
LAZO RAJIČ
LUCA BAJKUŠA
TOMISLAV KNEZOVIĆ
BRANIMIR BUTIGAN
SANJA JURIŠIĆ
MARIO MARIJANOVIĆ
LJILJANA PERIĆ
IVA OSTOJIĆ
TOMO SOPTA
DAJANA MIHALJ
BOŽANA NIKOLIĆ
JULINETA JURIĆ
IVAN BLAŽEVIĆ
DOMINIK MARIĆ
RUŽICA MILANOVIĆ
DARKO PEHAR
JELENA VIDOVIĆ
DALIBOR DRLJE

208 IZBORNA JEDINICA 8 – BIRA – 23 ZASTUPNIKA – 28 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA

ZDENKO ĆOSIĆ
IVANA BARIŠIĆ
IVAN LEKO
IVICA PAVKOVIĆ
KLAUDIJA SKOKO
TONI KRALJEVIĆ
DAMIR JURIŠIĆ
DANIELA PERIĆ
KRISTINA MILAS
MIROSLAV MITROVIĆ
IVANA ZRIMŠEK ŠARAVANJA
IVAN JELČIĆ
RUŽICA MIKULIĆ
STJEPAN VLAŠIĆ
TOMISLAV MANDIĆ
RUŽICA GALIĆ
MARIO KNEZOVIĆ
ŽELJKA ŠEGO
MILAN ŠEVO
TOMISLAV PEJIĆ
ANAMARIJA KOVAČ
MARKO RADIĆ
BERNARDICA LUBURIĆ
IVAN LASIĆ
VEDRAN KOŽUL
MARIJA IVANKOVIĆ
IVAN DAMJANOVIĆ
ANA MIŠIĆ

209 IZBORNA JEDINICA 9 – BIRA 35 ZASTUPNIKA – 40 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

SARAJEVSKA ŽUPANIJA

DRAŽEN TRLIN
ANA RAŠO
ANDREJ VLAHUŠIĆ
ADRIJANA ZARINKOVIĆ
DAVOR AHMETOVIĆ
VALENTINA PRANJIĆ
DARIO PETROVIĆ
DIJANA TOMIĆ
MIHAELA VIDOVIĆ
MARKO MALINARIĆ
ANA MARIĆ
DANIJEL MILIČEVIĆ
DRAGANA BODULOVIĆ
DEJAN MUSIĆ
DENIS NAPRTA
MAJA GAGOVIĆ
BORO BARBIR
DIJANA SMAJLOVIĆ
MIRO MARKOVIĆ
ANTON VUČIĆ
LJUBICA ŠUTALO
DANKO KAŠIĆ
VERA ZOVKO
MARIJAN GMAZ
VINKO POTOCKI
MARIJANA ELPEZ
JOZO LIVAJA
MAJA ĆORIĆ

210 IZBORNA JEDINICA 10 – BIRA 25 ZASTUPNIKA – 30 KANDIDATA MOŽE BITI NA LISTI

HERCEGBOSANKA ŽUPANIJA

DRAGAN KONTA
MARIJA BAGARIĆ
STIPO GALIĆ
TONKA KOVČALIJA
NARCIS LOVRENOVIĆ
SAŠA GRABOVAC
ZVONIMIR PAVIĆ
IVONA KRIŠTO
MARIJA ĆAVAR
MATE MATIĆ
ANTONELA ĆURČIJA
DARKO SARIĆ
MARIJANA PERIĆ
MARIO BAKOVIĆ
FILIP MILIĆ
TIHANA KRŽELJ
MARKO BULJAN
INGA MATKOVIĆ
FILIP KELAVA
ANTO VUKOJA
MARTINA PAVLINOVIĆ-BARAĆ
JOSIP BEKAVAC
LIDIJA DOLIĆ
ANTE KASALO
JOSIP VIDOVIĆ
BOŽANA SUŠILOVIĆ
ANTE LJUBIČIĆ
VALENTINA LOZANČIĆ
BOŠKO PAVIĆ
MIRKO PENJGUŠIĆ

Prihodi od neizravnih poreza veći za 848 milijuna KM

Prihodi od neizravnih poreza za šest mjeseci ove godine iznosili su četiri milijarde i 703 milijuna KM i veći su za 848 milijuna KM ili 22,01 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine kada su iznosili tri milijarde i 855 milijuna KM.

Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) je za šest mjeseci ove godine privredi vratila 996 milijuna KM, što je za 280 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci ove godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su tri milijarde i 707 milijuna KM i veći su za 567 milijuna KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isto razdoblje 2021. godine.

U lipnju ove godine je prikupljeno 869 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 109 milijuna KM više u odnosu na lipanj 2021. godine.

Za financiranje državnih institucija za šest mjeseci ove godine raspoređen je iznos od 383 milijuna KM.

Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 100,8 milijuna KM, Republika Srpska 66,6 milijuna KM i Distrikt Brčko 3,4 milijuna KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

HRS nastupa samostalno u svih 5 državnih izbornih jedinica, svih 12 federalnih i 6 županijskih

HRS nastupa samostalno u svih 5 državnih izbornih jedinica, svih 12 federalnih i 6 županijskih. Ono što je ovaj put specifično za HRS jeste da liste nisu sačinjene samo od onih koji su se već dokazali u svome profesionalnom i privatnom životu, nego i od mnogih ljudi koji su se profesionalno realizirali u inozemstvu, a sada su ne samo odlučili s obiteljima se vratiti u rodni kraj, nego i uključiti u političku borbu. Borbu protiv onih koji su ih otjerali u inozemstvo, a rade sve kako bi još više ljudi otjerali u inozemstvo. Bez imalo kurtoazne skromnosti, možemo otvoreno kazati kako imamo najkvalitetnije ljude kao kandidate ispred hrvatskog naroda.

Vesna Šunjić, vijećnica HRS-a u G.V. Mostara nosi županijsku listu za HNŽ, predsjednik Slaven Raguž nosi listu HNŽ-a za Federaciju, a Slaven Bevanda državnu listu za HNŽ i ZHŽ. Ivan Landeka nosi listu za županiju ZHŽ, dok Predrag Pešorda nosi listu za Federaciju ispred ZHŽ. Ivica Brešić nosi županijsku listu za HBŽ, Frano Krišto listu za Federaciju ispred HBŽ, a Marko Bagarić listu za državnu razinu. Za istu razinu u Sarajevu listu nosi Antonela Ivković.

Ono na što smo itekako ponosi jesu više nego jake i kvalitetne liste u ostatku BiH. Tako Goran Bilandžija nosi županijsku listu za SBŽ, Mario Šipić federalnu listu ispred ove županije, a Tvrtko Milović kao nositelj HRS-ove državne liste za SBŽ i Ze-Do ide na megdan Marinku Čavari. Listu za federalnu jedinicu za Ze-Do županiju nosi Marija Ćosić iz Usore, dok prof Josip Grgić nosi listu za drugu federalnu jedinicu iz ove županije. Dvije federalne izborne jedinice iz Sarajeva nose Antonio Ivković i Mladen Lučić. Goran Marković nosi federalnu listu za tuzlansku županiju, a Ivana Ivanišević federalnu jedinicu za Živinice. Odvjetnik Ivan Krištić nosi županijsku listu Posavine, Sofija Zečević nosi federalnu listu ove županije, a zajedničku državnu listu Posavske i Tuzlanske županije nosi Danijel Marković.

Hrvatski narod je narod dostojanstva, hrabrosti i ponosa. Nećemo i ne možemo dopustiti da nas i nakon izbora 2022. predstavljaju oni koji su protratili godine i godine naših života radeći isključivo za osobnu korist, uvelike pomažući onima koji od nas žele napraviti manjinu u svome domu. Vrijeme je da uzvratimo udaraca i to najjače moguće. Vrijeme je da na scenu dođu oni koji dokazano djelima stoje iza svojih riječi, koji ne trguju interesima svoga naroda i koji ne žive živote odnarođene feudalne kaste, nego živote čovjeka sa svim nedaćama i okolnostima. HRS se i ovime, s ljudima koji ne poginju glavu ni pred lažnim i licemjernim zajedništvom, ali ni pred lažnim i još licemjernijim sarajevskim građanstvom, pokazao kao jedina alternativa, kao jedina oporba svima. Budite uvjereni u to da ćemo to kapitalizirati na izborima 2022. Na lokalnim sredinama smo se dokazali kao „generacija promjene“. Na ovim općim izborima dokazati ćemo se kao „generacija povratka“.

HRS

(Video) Pucnjava u Konjicu: Jedna osoba teško ranjena, uhićeni otac i sin

U bolnici je završio muškarac L.H. koji je teško ranjen u predjelu donjih ekstremiteta

Na autobusnoj stanici u Konjicu sinoć je prije ponoći došlo do pucnjave u kojoj je teško ranjena jedna osoba, a dvije osobe su uhićene.

Na mjesto pucnjave je odmah izašla policija i ekipa Hitne pomoći koja je odvezla ranjenu osobu na hospitalizaciju. Radi se o muškarcu L.H. koji je teško ranjen u predjelu donjih ekstremiteta, prenosi Klix.

Uhićene su dvije osobe kako navode iz policije, otac i sin. Za portal Iz Konteksta rečeno je kako je sukob postojao od ranije

Policija nije priopćila motive pucnjave, a istraga se nastavlja.

U Konjicu je večeras došlo do pucnjave u kojoj je teško ranjena jedna osoba!#Konjic #Pucnjava #Ubistvo #BiH #CrnaHronika #Hronika pic.twitter.com/pFUyGJqPMr

— Iz Konteksta (@izkonteksta) July 4, 2022

Lista HNS-a BiH za Sabor Županije Središnja Bosna

Političke stranke jučer su predale liste za sudjelovanje na općin izborima zakazanim za 2. listopada.

IZBORNA JEDINICA (206)

Lista za Sabor Županije Središnja Bosna HNS-a BiH:

1. Ilija Nakić

2. Suzana Krišto

3. Anto Matić

4. Ana Šindrić

5. Dražen Matišić

6. Boris Mrnjavac

7. Ivo Šimunović

8. Antonija Miličević

9. Lucija Pavlović

10. Anto Lozančić

11. Antonela Stanić

12. Anto Brtan

13. Ana Tolo Ivičević

14. Zdenko Antunović

15. Srećko Petrović

16. Ivana Brtan

17. Dragan Krišto

18. Vlatka Lovrinović

19. Ivo Čakarić

20. Vinko Jurković

21. Inga Batarilo

22. Boris Marić

23. Ivana Vuković

24. Mario Gučanin Gazibarić

25. Stjepan Kolar

26. Ana Marija Omazić

27. Miroslav Injić

28. Karolina Klasan

29. Danijel Samardžić

30. Martin Dankić

31. Ilijana Budimir Trupina

32. Magdalena Cvjetković

33. Ljiljana Pranjković Kovač

34. Goran Pejaković

Komšić: Čović ne može biti predsjedatelj VMBiH, pozivam da se to potpiše

Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozvao je drugu dvojicu kandidata za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića da javno potpišu izjavu kako Dragan Čović ne može biti predsjedatelj Vijeća ministara BiH u narednom mandatu.

Komšić kaže kako s obzirom na to da je po načelu rotacije idući predsjedatelj Vijeća ministara Hrvat, i s obzirom na to da Predsjedništvo BiH daje mandat predsjedatelju Vijeću ministara Čoviću se ne smije dozvoliti obnašanje te funkcije.

Čović bi je koristio kao platformu za nametanje teme o izmjenama Izbornog zakona BiH po HDZ- ovom prijedlogu, kao i za nove blokade, kazao je Komšić.

Podsjećamo, Čović nije kandidat HDZ BiH ni na jednoj kandidatskoj listi na predstojećim Općim izborima u listopadu.

Kiseljak: Obavijest Općinskog izbornog povjerenstva

Obavijest Općinskog izbornog povjerenstva

Općinsko izborno povjerenstvo donosi Rješenje o imenovanju kontrolora izbornih rezultata u osnovnoj izbornoj jedinici 115A Kiseljak.

Ustavi sud BiH bi mogao poništiti izbor Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH!

Dogodili se na izborima 2. listopada da Željko Komšić ponovno bude izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, njegov izbor mogao bi poništiti Ustavni sud BiH, kao protuustavan, potvrdilo je Hrvatskom Medijskom Servisu više pravnih stručnjaka. Isto bi se moglo dogoditi i s izborom izaslanika u hrvatski, ali moguće i u druge klubove Doma naroda Parlamenta FBiH ukoliko oni nisu izraz izborne volje onih koje trebaju predstavljati.

Jedan od sugovornika koji je za Hrvatski Medijski Servis govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže kako je, sasvim izvjesno da će Središnje izborno povjerenstvo BiH, s obzirom da su većina članova u tom tijelu podobnici SDA i DF-a, te srpskim oprbenih stranaka, potvrditi Komšićev izbor ukoliko on dobije više glasova od kandidatknje HNS-a Borjane Krišto, bez obzira što će to biti gotovo stopostotno bošnjački glasovi. No, tu prvostupanjsku odluku u drugom stupnju, ukoliko se uputi žalba razmatra i pravosnažno potvrđuje ili poništava Sud BiH. Ukoliko i Sud BiH potvrdi odluku SIP-a postoji još jedan pravni lijek, napominje sugovornik HMS-a- žalba Ustavnom sudu BiH.

-Ukoliko bude poštivao vlastitu presudu u predmetu Ljubić, a morao bi, Ustavni sud BiH morat će poništiti izbor Željka Komšića, ukoliko mu se predoče vjerodostojni makar i neizravni dokazi, a to nije teško osigurati, da je on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, kaže izvor HMS-a.

Naš sugovornik ukazuje da se presuda u predmetu Ljubić ne odnosi samo na Dom naroda Parlamenta FBiH, već, kako to i u presudi stoji, i na sve druge “administrativno političke razine”, te da se njome nalaže osiguranje legitimnog predstavlja konstitutivnih naroda, u institucijama koje su po Ustavu za to namijenjene, a to su, uz domove naroda, i Predsjedništvo BiH.

U presudi u predmetu Ljubić Ustavni sud BiH, uz ostalo, navodi da prema “načelu vladavine prava svi ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima”.

“Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje, stoji, uz ostalo, u sažetku odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

Ustavni sud BiH potom naglašavama kako vlast u BiH ne pripada samo “građanima”, kako to vole isticati pobornici unitarističkog uređenja, već i konstitutivnim narodima kojima Ustav jamči jednakopravnost, a to znači i jednaku mogućnost izbora njihovih predstavnika.

“Ustavni sud BiH ponovo podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Međutim, iz navedene alineje Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. U svezi s tim Ustavni sud podsjeća na svoju Odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: „Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“

Ukoliko bi Željko Komšić i na listopadskim izborima bošnjačkim glasovima bio izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a SIP BiH i Sud BiH potvrdili takav izbor kao zakonit, neizostavno treba uputiti priziv Ustavnom sudu BiH, jer je iz ovog obrazloženja presude Ljubić nedvojbeno da je njegov izbor protuustavan a to znači i nelegalan, ističe izvor HMS-a.

Sugovornik Hrvatskog Medijskog Servisa napominje kako priziv Ustavnog sudu BiH treba uputiti i na eventualnu potvrdu izbora izaslanika u hrvatski klub Doma naroda, onih izaslanika koji budu izabrani dominantno bošnjačkim glasovima u županijske skupštine, a odatle u hrvatski klub Federalnog doma naroda

Podsjeća kako je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić izbrisao članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda za svaki kanton) uz obrazloženje kako je takav izbor diskriminirajući i protuustavan jer je omogućavao da jedan narod bira predstavnike drugom narodu.

-Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, izričito je navedeno u presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Iz ovog je jasno da bi izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka bio suprotan presudi Ustavnog suda BiH, tj protuustavan. Ustavni sud BiH dužan je štititi Ustav BiH, i postupati i prema vlastitim presudama, a presude Ustavnog suda, to je općepoznata stvar, su sastavni dio Ustava, kaže sugovornik HMS-a.

Upitan kako to da Ustavni sud BiH nije nakon izbora 2018. poništio izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka, sugovornik HMS-a kratko odgovara:- Pa nitko se nije žalio Ustavnom sudu.

R.I.

HMS

Nova tužba protiv Gordane Tadić

Ured disciplinskog tužitelja (UDT) podnio je disciplinsku tužbu protiv Gordane Tadić, tužiteljice Državnog tužiteljstva, zbog objave iz travnja ove godine u kojoj tvrdi kako je tijekom sastanka nositelja najviših pravosudnih dužnosti, održanog u kompleksu pravosudnih institucija, na nju vršen pritisak.

Tužba protiv Tadić je podnesena zbog disciplinskog prekršaja “ponašanje u sudu ili tužiteljstvu i izvan suda i tužiteljstva koje šteti ugledu tužiteljske dužnosti”, potvrdili su iz UDT-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Ureda su naveli kako je tužba “u vezi navoda iznesenih u javnoj objavi tužene iz travnja 2022. godine, o sadržaju razgovora i povodu održavanja sastanka u prostorijama VSTV-a BiH iz siječnja 2021. godine”.

Tadić je u ovoj objavi navela kako je početkom 2021. godine prisustvovala sastanku s članovima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i s predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcom, te da je na sastanku sačinjen tonski zapis. Ona je iznijela i niz navoda prema kojima su se članovi Vijeća miješali u tužiteljske odluke.

“Dvadesetog siječnja 2021. godine, po ovom pozivu (…) predmeti Ranka Debevca i Osmana Mehmedagića pod pritiskom VSTV-a su trebali biti prenijeti na Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo i ne bi bilo postupka protiv mene”, navela je Tadić u objavi u kojoj s izrezanom fotografijom naslovne stranice Dnevnog avaza na kojoj stoji da je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija kazao da tko nije grešan, nema čega da se boji, prenosi BIRN.

O ovom sastanku niti jedna od tri institucije nije izvijestila javnost.

Tadić je u listopadu prošle godine premještena s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužiteljstva.

Disciplinskom tužbom iz travnja 2021. godine, Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužiteljstva raspoređuju u rad tužiteljima putem automatskog sistema raspodjele predmeta (TCMS) u periodu njenog mandata na dužnosti glavne tužiteljice.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova točka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužiteljstva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužiteljstvu ili izvan njega, ali je UDT na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova točka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale točke proveden postupak.

Zbog podrivanja demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu, Sjedinjene Američke Države (SAD) su uvele sankcije Tadić.

Sankcionirana je da je, kao “odgovorna ili sudionica, direktno ili indirektno sudjelovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”.

Izetbegović se tajno sastao sa vođom vehabijske zajednice Pezićem!

Fotografija na kojoj je Bakir Izetbegović u društvu notornog vođe vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini Elvedinom Pezićem, a koju su objavili na svojim Facebook stranicama neki od njihovih sljedbenika, predstavlja flagrantan dokaz tko zaista kontrolira ovu mnogobrojnu vjersku skupinu s izrazito radikalnim religijskim stavovima, piše TBT.

Fotografiju je objavio i portal crnahronika.info koji je pogrešno objavio imena vehabija koji su bili u društvu Izetbegovića.Upadno je da se na slici nalazi osoba koja sjedi s desne strane Izetbegovića i da joj je lice zatamnjeno kružnicom kako ga se ne bi prepoznalo.

Sudeći prema stranačkim listama na kojima je Izetbegović favorizirao „fajtere“, a to su prije svega stranački dužnosnici koji su skupa sa armijom botova „žarili i palili“ po društvenim mrežama, SDA se definitivno pretvorila o radikalno islamističku stranku. Dodaju li se svemu tome špekulacije o stranačkim odredima smrti koje Izetbegović regrutira iz vehabijskih džemata u kojima su utočište našli ljudi s kriminalnim dosjeima, moglo bi se zaključiti da je veliki međubošnjački sukob je na pomolu. Čak ga je moguće očekivati ako Izetbegović izgubi izbornu trku u listopadu. je li se zbog toga Izetbegović i sastao s najutjecajnijim vođom vehabija u Bosni i Hercegovini?!

Izvor: thebosniantimes.ba

(Video) Kosidba na Kupresu se vratila na stare staze, tisuće nazočnih, mnoštvo igara

Ove nedjelje je održana Strljanica tj. Dani kosidbe Kupres 2022. na Kupreškom polju gdje se godinama održava ova tradicionalna manifestacija koja se od prošle godine nalazi na nematerijalnoj baštini UNESCO-a.

Veliki broj posjetitelja iz cijelog svijeta na jako zanimljiv program je uljepšao ovaj dan…

Napretkov trio Senso u Fojnici održao koncert komorne glazbe

U Franjevačkom samostanu u Fojnici u subotu večer čula se prekrasna melodija komorne glazbe. Napretkov trio Senso iz Mostara izveo je skladbe J.S. Bacha, Hectora Berlioza, Roberta Volkmanna, Gaetana Brage, Sancheza Casanove , ciklus pjesama Aleksandra Borodina..
Razdoblja koje program obuhvaća su romantizam, barok i moderna.

Vrhunskom izvedbom i odličnom interpretacijom Trio Senso osvojio je srca publike u Fojnici, a koja nije krila svoje oduševljenje u ovoj lijepoj i posebnoj večeri.
Dugim i iskrenim aplauzom publika je dokazala još jednom koliko prepoznaje i podržava ovu prekrasnu vrstu glazbe koja slušatelja oplemenjuje i obogaćuje.
A na početku koncerta u ime domaćina HKD Napredak podružnica Fojnice, riječi dobrodošlice uputila je Ljiljana Jurak, predsjednica Napretka, a u me Središnje uprave HKD Napredak i HKD Napredak Glavne podružnice Mostar u čijem sastavu i djeluje Trio Senso, pozdravne riječi iskazao je Miroslav Landeka, dopredsjednik.
Naglasili su kako je ovo nastavak dobre suradnje između dvije podružnice uz potporu Središnje uprave HKD Napredak na konkretnim kulturnim projektima, a gostovanje Napretkova tria Senso iz Mostara bio je lijep glazbeno događaj ne samo za HKD Napredak nego i za cijelu Fojnicu.

Riječi zahvale uputio je i fra Mirka Majdandžić, gvardijan samostana u Fojnici. Voditeljica programa jedne uistinu lijepe glazbene večeri, a koja će zasigurno ostati upamćena, bila je Martina Markić, članica upravnog odbora HKD Napredak podružnica Fojnica. Uz ostale, koncertu je bio nazočan i Josip Križanović, predsjednik HKD Napredak Busovača i dopredsjednik Središnje uprave Napretka.

Nakon koncerta upriličena je svečana večera, a dopredsjednik Landeka zahvalio je srdačnoj dobrodošlici te u znak prijateljstva i suradnje uručio predsjednici Jurak nekoliko knjiga za knjižnicu te umjetničku sliku koja će krasiti Napretkove prostorije u Fojnici.

NAPRETKOV TRIO SENSO čine stipendistica i članica Uprave HKD Napredak Glavna podružnica Mostar prof. Monija Jarak Mikulić. mezzosopran, te članice HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar prof. Marijana Pavlović, glasovir i prof. Elina Gvozdić, violončelo.

Kiseljak.info

HNK HAJDUK: Juniori na sedmodnevne pripreme dolaze u Kiseljak

Juniori Hajduka započeli su s pripremama za novu sezonu. Trener Marijan Budimir i njegov stožer okupili su 29 kandidata za sastav, nedostajala su petorica koja su zasad priključena prvoj momčadi – Toni Silić, Dominik Prpić, Mateo Jurić-Petrašilo, Rokas Pukštas i Roko Brajković.

Na Poljudu će se trenirati dva tjedna, a potom slijede sedmodnevne pripreme u Kiseljaku. Do početka prvenstva, juniori će odigrati i pet pripremnih utakmica.

Na prvom treningu okupili su se vratari Borna Buljan, Petar Dugeč, Davyd Fesyuk i Luigi Mišević te igrači Domagoj Goreta, Stipe Zubanović, Niko Đolonga, Domagoj Čulina, Niko Pavić, Luka Vušković, Duje Hrgović, Šimun Hrgović, Ivan Katić, Roko Elezović, Domagoj Begonja, Vjeko Šemiga, Marko Capan, Luka Jurak, Antonio Klarić-Kukuz, Bruno Grgić, Krešimir Nazor, Marin Ćalušić, Lovre Lončar, Jere Vrcić, Mate Antunović, Boško Jemo, Ante Prusina, Mark Hrvojevic i Stephen Lysenko.

Danas ističe rok za podnošenje kandidatskih listi za Opće izbore 2022.

Rok za podnošenje kandidatskih listi za sudjelovanje na Općim izborima 2022. godine u Bosni i Hercegovini ističe danas u 16 sati, priopćilo je Središnje izborno povjerenstvo BiH.

To je u skladu s Uputom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti.

Nakon što SIP BiH provjeri i ovjeri kandidatske liste, do 3. kolovoza se podnose kandidatske liste za kompenzacijske mandate.

SIP BiH će kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 18. kolovoza.

Opći izbori zakazani su za nedjelju, 2. listopada 2022.

Fena

Hrvati neće u državnu službu: Plaća 1.000 eura, nije se prijavio nitko

Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika. Ministarstva ne mogu da nađu radnike ni za mjesta s početnom plaćom od 8.000 kuna (više od 1.000 eura).

Ministarstvo pravosuđa i uprave RH raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalistu za pravosudni informacijski sustav, s početnom platom od oko 8.000 kuna. Nitko im se nije javio, piše Jutarnji list.

Tražili su i rukovoditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unapređenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9.000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu da nađu domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelivaju i na državnu službu.

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran da otpušta radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svuda, nitko ne želi da radi za državu gdje su prosječne plaće relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopće mogli da napreduju.

Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5.000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko 6.000 kuna. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno od toga da je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Tako da i kvalitetniji kadar često ne može da bude nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj radnika u javnom i državnom sektoru veliki, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih.

U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem ožujka bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će veliki broj administrativnog osoblja otići u mirovinu uskoro.

Komšić bi izgubio izbore da su pravila kao u Švicarskoj

Profesorica dr. sc. Mirjana Kasapović sa Zagrebačkog sveučilišta zajedno s Ivanom Pepićem, doktorandom sa Sveučilišta u Ženevi objavili su u uglednoj Švicarskoj politološkoj reviji koju izdaje Švicarska udruga političkih znanosti (SPSA) tekst predstavljajući jedan od izbornih modela po uzoru na “geometrijsku sredinu” kojim bi se moglo spriječiti preglasavanje Hrvata i na taj način izigravanje daytonskih kategorija, piše Večernji list BiH.

Zajamčena mjesta

Tekst naziva “Od Daytona do Bernske Jure: Izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine” donio je čak i precizne matematičke izračune koji pokazuju kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati dominantno izaberu svoga člana državnoga vrha. Inače, Bernska Jura je administrativna jedinica s francuskim govornim područjem unutar švicarskog kantona Bern. Prema ustavu kantona, jedan od sedam članova Izvršnog vijeća Berna mora biti državljanin ovog područja koji govori francuski. Od 160 mjesta u Velikom vijeću Berna, 12 mjesta rezervirano je za Bernsku Juru. Kroz izborni sustav zajamčeno je da pripadnici francuskog govornog područja presudno utječu na izbor svojih predstavnika. Autori Kasapović i Pepić navode kako je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, međunarodna zajednica predstavljala je konsocijaciju u BiH kao dominantni izvor političkih problema u zemlji. No, rezultati ustvari pokazuju da je preglasavanje izvor problema. U radu se raspravlja o mogućem rješenju crpeći inspiraciju iz primjene geometrijske sredine Bernske Jure. Rad se fokusira na izbor hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu kao predstavnika najmanje brojne nacionalne zajednice. – Tvrdimo da bi primjena geometrijske sredine temeljene na rezultatima u općinama s hrvatskom većinom mogla eliminirati određene pritužbe i oslabiti prilike za izbor hrvatskog člana od strane birača s dominantno bošnjačkih područja – navode u radu. Situacija u kojoj Bošnjaci preglasavaju Hrvate raspiruje tenzije između ta dva naroda. Posve precizno utvrdili su da je najviše glasova Željko Komšić dobio od bošnjačkih birača, a 2010. godine osvojio je više glasova od prva dva kandidata koji su se natjecali za bošnjačko mjesto. Promjena izbornih propisa iz 2000. pokazao se punim promašajem jer je obeshrabrio umjerenost i međuetničko glasovanje i favorizirao srpske tvrdolinijaše u RS-u, a u Federaciji BiH ohrabrio Bošnjake da preglasavaju Hrvate. Naveli su kako je 2000. to rezultiralo narušavanjem konsocijacijskih modela te poticajem dolaska na vlast gotovo isključivo bošnjačkih stranaka i marginaliziranjem Hrvata. – Želja bošnjačkog vodstva za majorizacijom (Basta, 2016: 951) i strah Hrvata od pokornosti (Belloni, 2009: 358) mogu se vidjeti kao dva od glavnih razloga napetosti među dvama konstitutivnim narodima od samog početka Federacije – navode. Bošnjačke elite zahtijevaju snažnu centraliziranu vladu na državnoj razini i ukidanje entiteta. Ovaj cilj podržavaju i “multietničke stranke” koje ne uspijevaju prikupiti međuetničke glasove među ne-Bošnjacima, kao što su SDP BiH, DF i Naša stranka te etnokonzervativne stranke, uglavnom SDA. Većina pak Hrvata želi veću autonomiju za svoju skupinu kroz veće ovlasti kantonima ili se zalaže za novu teritorijalno-upravnu cjelinu sastavljenu od općina s većinskim hrvatskim stanovništvom. Moguće rješenje ovih zloporaba Kasapović i Pepić vide u modelu geometrijske sredine, odnosno centripetalnog pravila združivanja glasova koje se primjenjuje za zaštitu manjina, a koje zahtijeva međuregionalnu podršku za izbor kandidata. Model se primjerice primjenjuje samo za izbor predstavnika manjine francuskog govornog područja na izborima izvršne vlasti za švicarski kanton Bern. Kao bošnjačko-hrvatska Federacija, Kanton Bern sastoji se od dva velika segmenta koja su nesrazmjerna. Slično kao u BiH, francuska zajednica bila je preglasana, zbog čega su u dva navrata bili organizirani veliki prosvjedi. Reformama je zajamčeno da se glasovi koje su dobili kandidati iz Bernske Jure računaju zasebno za cijeli Kanton i Bernsku Juru. Za izbor u prvom krugu također je potrebna apsolutna većina glasova iz cijelog kantona. Model geometrijske sredine za hrvatskog člana Predsjedništva BiH provodi po tvrdnjama autora i presude Europskog suda za ljudska prava. Umjesto Federacije BiH sastavljene od deset županija, kao rješenje je i da se preuredi s dvije jedinice. Time bi BiH bila sastavljena od tri entiteta od kojih bi svaki bio etnička većina i manjina, što bi bilo rješenje u skladu s presudama ECHR-a.

Glasovanje preko “granice”

No, po sadašnjem ustroju članovi Predsjedništva birali bi se iz triju regija, pet županija u kojoj su većina Bošnjaci te jedan kandidat iz pet regija s hrvatskom većinom, dok bi se regija C sastojala od RS-a. Za pobjedu na izborima svaki od kandidata imao bi najveću geometrijsku sredinu. Da je primjerice primijenjena geometrijska sredina na izborima koji se odnose na glasove u općinama s hrvatskom većinom, Komšić bi ih sve izgubio, a pobijedili bi kandidati HDZ-a Ivo Miro Jović, Borjana Krišto i Dragan Čović. Međutim, ova metoda ne otklanja do kraja prijetnje preglasavanja. Kao i u slučaju Bernske Jure, pobjeda u hrvatskim regijama ne bi uvijek bila dovoljna ako kandidati ne mogu dobiti dovoljno glasova u ostatku FBiH. Zbog toga će kandidati voditi kampanju i izvan hrvatskih područja kako bi dobili potporu, kažu.

Za tri mjeseca trošak prehrane po domaćinstvu skočio za 106 KM

Od izbijanja rata u Ukrajini građani BiH se suočavaju sa nezapamćenim poskupljenjima, a najteže im, svakako, padaju česti skokovi cijena hrane i goriva, koje nikada nisu bile više.

Podaci Saveza sindikata RS pokazuju da je u veljači ove godine sindikalna potrošačka korpa koštala 2.079, dok se njen iznos u svibnju popeo na 2.188 KM. U ovom periodu, trošak prehrane za četvoročlanu obitelj porastao je sa 847 na 953 marke.

Ništa čudno, s obzirom na to da nas svako malo dočekaju više cijene u trgovinama i na benzinskim pumpama.

U odnosu na veljaču, korpa je poskupila za 109, dok je prosječna plaća u ovom period porasla za 14 KM.

– Ovo je nezapamćeno. Litra ulja nema ispod 5,7 KM, a litra goriva skoro je 3,6 KM. I druge namirnice stalno poskupljuju, tako da za isto para može da se kupi sve manje robe. A plaće kod privatnika odavno iste. Točno smo došli u poziciju da, i kad je riječ o onim najosnovnijim robama, vagamo što ćemo i koliko kupiti. Ali, daj bože da ne bude i gore – kaže Marina K., krojačica iz Banja Luke.

Rekordna inflacija u svibnju

Podaci zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija u svibnju dostigla rekordnih 13,2 posto, a najviše je poskupio prijevoz 31,2 posto, te hrana 21,8 posto.

Točnije, vrijednost 100 maraka je sletjela na 88,4, što znači da su poskupljenja u ovom periodu “pojela” 11,6 KM.

Prosječna plaća je u svibnju ove godine iznosila 1.105 KM, ali, s obzirom na inflaciju, za ovaj iznos možemo da kupimo manje roba i platimo manje usluga nego što smo to u svibnju lani mogli za 981 KM, piše Srpska.info.

U BiH danas sunčano, poslijepodne mogući lokalni pljuskovi

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast naoblake tijekom dana. Poslije podne lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, se očekuju u središnjim, istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i mjestimično u Hercegovini.

Vjetar slab, uglavnom, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 34 do 40 stupnjeva.

Grmljavinsko nevrijeme

U utorak, prije podne nas očekuje pretežno sunčano vrijeme. Tokom dana u Bosni postepen porast naoblake praćen kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno intenzivnijim padalinama i jakim udarima vjetra. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 29 do 35, na jugu do 39 stupnjeva.

U srijedu, jutro i veći dio prijepodneva u središnjim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, a u ostatku dana prestanak padalina i razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna od 26 do 33, na jugu do 36 stupnjeva.

Biometeorološka prognoza

Prijepodnevni sati će biti ugodniji. U nastavku dana poželjno je umanjiti aktivnosti, obzirom da će biti vruće, uz pojačan osjet sparine.

Neophodno je maksimalno posvetiti pažnju zaštiti od visokih temperatura i UV zračenja. Manjak svježine u noći i nemogućnost odmora, mogli bi također uzrokovati probleme kroničnim bolesnicima.

Banke u BiH počele povećavati rate kredita

Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da mi je od 1. srpnja rata kredita veća za 12 konvertibilnih maraka.

Ovo je za Srpskainfo rekao jedan Banjolučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora.

Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit. Budući da je Europska centralna banka počela s restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od rujna 2015. godine.

Samim tim banke su počele usklađivati svoje poslovanje s rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnoj razini. To znači da će navedeni Banjolučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine plaćati ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 KM.

Njegova rata je bila 501, a od 1. srpnja će biti 513 KM. Iduće usklađivanje bit će početkom iduće godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana. Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su nakon gotovo desetljeće imali konstantan pad rata.

– Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita – priča Sanja M. iz Banja Luke.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.

– Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju s građanima i gospodarstvom. Unesena je takva kaluzula – ističe Đogo.

Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjoj, pa i mjesečnoj razini. Sve ovisi kako su građani to definirali u ugovoru s bankom.

Otvorene prijave za noćni futsal turnir NK Bilalovac

Sližbeno su otvorene prijave za novo izdanje noćnog futsal turnira u organizaciji NK Bilalovac. Od polovine srpnja stadion Konaci će ugostiti vrhunske futsalere iz nekoliko kantona, a sam događaj će biti među najmasovnijim u Središnjoj Bosni.

Turnir starta 15. srpnja, a kotizacija po ekipi iznosi 200 KM. Neke ekipe već su ranije zauzele svoje mjesto i već sada željno iščekuju ždrijeb grupa. Igra se po futsal pravilima, 4+1, na modernom terenu s umjetnom podlogom. Uvjeti za igru su odlični, a u organizaciju je uloženo puno truda i vremena i vjerujemo kako će sve biti na svome mjestu.

Osiguran je bogat nagradni fond, čak 7000 KM. Prvoplasirani tim odnosi 4000 KM, drugoplasiranim će pripasti 2000 KM, a tim koji zauzme posljednje mjesto na pobjedničkom postolju osvojit će 1000 KM.

Počnite se lagano zagrijavati, i vidimo se od 15. spnja na stadionu Konaci!

Kiseljak.info

Tisuće Makedonaca izašle na ulice, prosvjedovale protiv mjera oko članstva u EU

Tisuće Makedonaca prosvjedovale su sinoć zbog mjera koje su predstavljene kako bi se riješio spor sa susjednom Bugarskom koja koči planove Skoplja za članstvo u Europskoj uniji, prenijeli su lokalni mediji.

Mediji prenose da su tisuće prosvjednika izašle na ulice Skoplja, a okupila ih je opozicijska stranka VMRO-DPMNE, koja također traži ostavku vlade premijera Dimitara Kovačevskog iz redova socijaldemokrata. Opozicijska stranka najavila je da će se prosvjedi nastaviti i večeras.

Bugari blokiraju makedonske pregovore

Bugarska od kraja 2020. blokira početak pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u EU. Tvrde da Skoplje ne prihvaća bugarsko tumačenje njihove zajedničke povijesti te da to nije uvršteno u makedonski ustav i školske kurikulume.

Sofija makedonski jezik smatra dijalektom bugarskog jezika, a ove dvije države sporove imaju i oko prava bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji. Posljednjih dana svog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom Francuska je predstavila više kompromisnih rješenja kako bi se ovaj problem što prije riješio.

VMRO-DPMNE smatra da posljednji francuski prijedlog predstavlja “legalizaciju asimilacije makedonskog naroda”, a vladu Kovačevskog optužuje za prihvaćanje poniženja i iskrivljavanja identiteta.

Prije nego što se pojavio trenutni spor sa Sofijom, upravo se Pariz protivio pokretanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje obje imaju formalni status kandidata za članstvo u EU.

Europski parlament idući tjedan o ulasku Hrvatske u eurozonu i Zapadnom Balkanu

Zastupnici će u utorak poslijepodne ocijeniti političku situaciju u tri zemlje pristupnice: Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji.

Europski parlament održat će idući tjedan plenarno zasjedanje u Strazburu na kojem će glasovati o pristupanju Hrvatske u eurozonu od iduće godine te raspravljati o razvoju događaja na Zapadnom Balkanu.

Europski parlament će u ponedjeljak raspravljati, a u utorak glasovati o pristupanju Hrvatske eurozoni od 1. siječnja 2023. U izvješću se navodi da “Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura što je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora Vlade Republike Hrvatske i hrvatskog naroda”.

Da bi se država pridružila eurozoni, Europski parlament mora dati svoje mišljenje o preporuci Komisije koje se zatim prosljeđuje državama članicama na donošenje konačne odluke. Hrvatska će postati 20. članica europodručja.

Zastupnici će u utorak poslijepodne ocijeniti političku situaciju u tri zemlje pristupnice: Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji, javlja BHRT. Šefovi država i vlada Europske unije i Zapadnog Balkana sastali su se 23. lipnja uoči posljednjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, kako bi razgovarali o napretku integracije u EU i izazovima koji proizlaze iz rata u Ukrajini. O izvješćima će glasovati u srijedu.

Europarlamentarci će sutra pozvati Komisiju da razvije ambicizijsku europsku strategiju za borbu protiv siromaštva do 2030., s konkretnim ciljevima i fokusom na okončanje siromaštva žena.

Njemačka vapi za radnicima s Balkana: Ova zanimanja im najviše nedostaju

Tko može raditi neka dođe! – ukratko je apel Christiana Diera, šefa kluba liberala u njemačkom parlamentu. Njegovoj su izjavi prethodili dramatični apeli brojnih industrija koje jednostavno ne mogu pronaći dovoljno radne snage u Njemačkoj.

U problemima su prijevoznici, ugostitelji, kao i mnogi drugi. Tijekom pandemije zračne luke i zrakoplovne kompanije, primjerice, otpuštale su ljude, a danas im nedostaje više od sedam tisuća zaposlenika. Ugostitelji su izričito pozvali nadležne da im olakšaju dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana, navodi Blic.

Njemački imigracijski zakon dopušta svakome tko nađe poslodavca da radi, pod uvjetom da je u nečemu vješt. Izuzetak je takozvano “pravilo Zapadnog Balkana”, usvojeno u jeku izbjegličke krize, kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridružili tražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili Kosova.

Tada je precizirano da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kada su u pitanju nekvalificirani radnici. Ipak, ugostiteljska udruga Dehoga sada traži više.

– U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj – kaže čelnik udruženja Guido Zöllick. Kako navodi, oko 60 posto hotela i restorana traži konobare, kuhare i sobarice. Zbog toga, traži se da Vlada dodatno produži “zapadnobalkansko pravilo” koje ističe krajem 2023. godine te da se ubrza izdavanje viza i radnih dozvola.

Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika mogao bi do 2030. godine iznositi tri milijuna. Naime, takozvana baby boomer generacija otići će u mirovinu između 2025. i 2035. godine i ne samo da neće raditi, nego će mnogi morati biti zbrinuti, što znači samo još veću nestašicu.

Teška prometna nesreća: Auto se zapalio nakon udara, djevojka teže povrijeđena

U Trbić polju, kod Konjica sinoć je došlo do teške prometne nesreće kada je djevojka sa automobilom udarila u betonsku podzidu. Automobil je od udarca planulo, a djevojka je zadobila teže tjelesne povrede, piše avaz.

Vatrogasci su sat i pol gasili požar na vozilu, u periodu od pola 1 do 2 sata. Kako je priopćeno iz Operativnog centra PU Konjic, povrijeđenoj djevojci je pružena medicinska pomoć u Općoj bolnici Konjic.

– Do nesreće je došlo kada je vozilo udarilo u betonsku podzidu, usljed čega je došlo do zapaljenja. Na gašenju vozila intervenirali su i konjički vatrogasci u vremenu od pola jedan do 2 sata jutros, a vozilo je izgorjelo, priopćili su iz PVJ Konjic.

Načelnik općine Kiseljak sudjelovao na obilježavanju 250. obljetnice posvećenja koljnofske crkve u Republici Mađarskoj

U subotu 2. srpnja obilježena je 250. obljetnica posvećenja koljnofske hodočasničke crkve Pohoda Blažene Djevice Marije.

Čuvena hodočasnička crkva u Koljnofu, je jedino hodočasničko mjesto Crne Madone Loreta u Mađarskoj, nalazi se kod Šoprona u blizini austrijske granice. Poznato je da velika europska marijanska svetišta imaju upravo lik Crne Madone. Najplodnija zemlja crne je boje i što je zemlja tamnija, to je prikladnija za obrađivanje i donošenje obilata roda. Tako su i grčka i egipatska božica plodnosti Demetra i Izida također prikazivane u crnoj boji.

Spomen priredba je održana u hodočasničkoj crkvi u Koljnofu (R. Mađarska), prijateljskoj općini Kiseljaka. Na svečanom simpoziju, predavači su bili: Dr. Egidije Živković, biskup Gradišća, Franjo Egresits, viši crkveni dostojanstvenik, Dr. Jožef Egresits, Mag. Ivan Karall i Anian Mogyorosi.

Svečanu svetu misu predvodio je dr. Egidije Živković biskup Gradišća uz koncelebraciju velikog broja svećenika među kojima su iz Gradišća, fra Božidar Blažević i fra Stjepan Lukašević koji je u Župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka imao mladu misu u kolovozu 2020. godine, a sada je župni vikar župa Filež, Frakanava, Mjenovo i Gerištof (R. Austrija).

Obilježavanju ovog značajnog dana za općinu Koljnof, nazočio je i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak.

Prije 500 godina franjevci Bosne Srebrene su za vrijeme Turaka u 16. stoljeću doveli Hrvate iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Austriju Mađarsku i Slovačku. Gradišćanski Hrvati stoljećima njeguju stari hrvatski jezik ikavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja. Govori se, moli i pjeva na gradišćanskom jeziku, kako u crkvi tako i u školi te dječjim vrtićima koji se tu zovu čuvarnice. Čuvaju ljubomorno hrvatske općine, škole, vrtiće i kulturna društva u kojim se službeno govori starim hrvatskim jezikom već 500 godina. Razvijaju prijateljsku suradnju s gradovima prijateljima međusobnim posjetima i njegovanjem kulturnih običaja. Svako dijete svira neki žičani instrument ili je uključeno u glumu, pjevanje i plesanje. Svako selo u župi ima i svoj nogometni klub, vatrogasni klub, društvo mladih, zborove i tamburaše koji su često nastupali u Kiseljaku.

U austrijskoj pokrajini Gradišće se nalazi oko 40.000 Hrvata, 6000 gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj i 4000 u Slovačkoj. Tako 50.000 gradišćanskih Hrvata živi u ove tri države – Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj te su članovi Međunarodne udruge Hrvata u Burgenlandu.

Kiseljak.info

Minimalne mirovine od kolovoza veće za najmanje 5 posto

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH jednoglasno je usvojio zaključak Kluba zastupnika SBB-a prema kojem je naloženo izvanredno usklađivanje mirovina od minimalno pet posto za umirovljenike s najnižim mirovinama, piše Večernji list BiH.

Zatraženo je od Vlade FBiH da žurno i bez odlaganja izvrši izvanredno usklađivanje iznosa minimalne mirovine u omjeru od pet posto te da se obračun s predloženim povećanjem počinje primjenjivati od kolovoza.

Teška situacija

– U Federaciji BiH u proteklih je šest mjeseci prisutan iznimno visok porast cijena osnovnih životnih namirnica što posljedično predstavlja veliko opterećenje za građane, a među najugroženijim kategorijama stanovništva su umirovljenici koji primaju mirovine minimalnog iznosa – navodi se u zaključku koji je upućen u proceduru.

Također, naglašava se da, unatoč ranijim povećanjima, umirovljenici i dalje imaju otežane uvjete za život uslijed sve češćih poskupljenja.

– Iako su realizirana određena povećanja iznosa mirovina, ista su i dalje nedostatna za umirovljenike koji primaju minimalne mirovine. Vlada FBiH stoga treba pristupiti izvanrednom usklađivanju iznosa minimalne mirovine u omjeru od 5 posto kako bi se umirovljenicima koji primaju tu vrstu mirovine olakšala ova teška situacija – ističe se u obrazloženju prijedloga koji je usvojen na Predstavničkom domu.

– Ovim zaključkom će se najniže mirovine uvećati za minimalno pet posto, što znači da, ako Vlada FBiH procijeni i bude imala sredstava, to može biti i veći iznos. Mislim da je ovo prvi i važan korak da se pomogne umirovljenicima te smatram da važno da Parlament Federacije pokaže kako razumije situaciju u kojoj se nalaze građani u Federaciji BiH. Meni su se proteklih dana javljali brojni umirovljenici koji jedva preživljavaju u teškim vremenima inflacije i svakodnevnog povećanja cijena – rekla je Prašović-Gadžo.

Predsjednik Saveza udruge umirovljenika FBiH Redžo Mehić pozdravio je posljednju odluku o izvanrednom usklađivanju mirovina.

– Prije 20 dana Savez je podnio zahtjev za žurni sastanak s Vladom FBiH. Tražili smo da Vlada FBiH osmisli plan za pomoć ugroženom stanovništvu i u prvom redu umirovljenike. Evo vidim na Predstavničkom domu da je dopušteno povećanje najnižih mirovina za pet posto. Pozdravljam tu odluku – kaže Mehić. Naglašava da je krajnje vrijeme da se povećaju mirovine jer cijene enormno rastu.

– Sada je zadatak na Vladi da vidi kako to realizirati. 48% umirovljenika prima minimalnu mirovinu. Nema artikla hrane koji nije poskupio. Ljudi neće moći platiti grijanje. Narod se obraduje svakoj marki – kazao je za Avaz Mehić.

Posljednje povećanje

Isplatu uvećanih mirovina za lipanj komentirao je za Faktor Amel Lizde, šef Ureda za informiranje Federalnog zavoda MIO. Mirovine će biti izvanredno uvećane za 3,5%.

– Sve je spremno za isplatu mirovina za lipanj, uvećanih za 3,5%. Isplata će se izvršiti u utorak, 5. srpnja. Vlada Federacije BiH donijela je odluku o izvanrednom usklađivanju mirovina, kojom se u skladu s člankom 80. Zakona o MIO, odlučuje izvršenje izvanrednog usklađivanja mirovina u postotku od 3,5%, izuzev najviših mirovina ostvarenih zakonom. Ovim povećanjem najniža mirovina porast će na 424,40 KM, dok će prosječna samostalna nakon izvanrednog povećanja iznositi 545 KM – kazao je Lizde.

Ovim izvanrednim povećanjem od 3,5% nosioci najnižih mirovina dobit će povećanje od samo 14,35 KM, a primjerice oni čija je mirovina 700 KM, dobit će povećanje od 24,5 KM.

Donosimo što sve možete unijeti u Republiku Hrvatsku

Sezona je godišnjih odmora. Mnogi od stanovnika Bosne i Hercegovine tradicionalno će ljetni odmor provesti na nekoj od plaža Lijepe naše.

Bez obzira na to radi li se o putovanju na nekoliko sati ili nekoliko dana važno je znati što uz osobne stvari može sadržavati prtljaga putnika koji prelaze granicu s Republikom Hrvatskom.

Što nam je dopušteno

Naime, zbog pojačanog prometa tijekom ljetne sezone, pojačane su i kontrole, odnosno mjere kada je riječ o unosu roba u Republiku Hrvatsku. Ranije se sankcionirao unos većeg broja cigareta i duhanskih proizvoda, sada je lista zabranjenog još veća,piše Večernji list BiH. Unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda potpuno je zabranjen, dok, primjerice, ribu, med, jaja možete prenijeti tek u određenoj količini.

Kako bi putnici koji se spremaju na ljetovanje u RH izbjegli plaćanje kazni koje mogu koštati više od sedmodnevnog boravka četveročlane obitelji u hotelu s pet zvjezdica u ovoj zemlji, donosimo što je i u kojoj količini dopušteno iz Bosne i Hercegovine unijeti u RH.

Prema podacima sa službene stranice Carinske uprave Republike Hrvatske, u ovu zemlju iz BiH, Crne Gore, Srbije, Kosova nije dopušteno unijeti ni jedan gram mesa i mesnih prerađevina kao ni mlijeka, ali ni mliječnih prerađevina. Dakle, salame, suhomesnati proizvodi, sir, sirni namazi ne mogu se prenijeti ni u sendviču.

Med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci mogu se prenijeti u količini od 2 kilograma po osobi. Dopušten je unos iste količine mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.

S druge strane, dopušteno je bez ograničenja količine unijeti kruh, kolače, kekse, vafle i oblate, dvopek, tostirani kruh i slične prepečene proizvode s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Bez straha od drakonskih kazni putnici koji iz BiH putuju u Republiku Hrvatsku mogu ponijeti i čokoladu i slastice (uključujući slatkiše) s manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Putnik u osobnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje. Također dozvoljeno je unijeti litru alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturiranog etilnog alkohola s udjelom alkohola od 80% vol. i više, zatim dvije litre alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje.

Ljubitelji vina iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku sa sobom mogu ponijeti četiri litre po osobi.

Medicinski preparati

U značajno boljoj poziciji su ljubitelji piva. Naime, oni mogu prenijeti čak 16 litri ovog napitka po osobi.

Poseban režim vrijedi i kod unosa lijekova. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).

Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji, bolesti ovisnosti ili simptomatskoj terapiji u terminalnoj fazi malignih bolesti, dopuštena je količina za 15 dana osobne uporabe.

www.jabuka.tv

Prvi put dvije žene na pragu da postanu članice Predsjedništva

Iznimno će biti zanimljiva utrka za vodeće pozicije u državi i entitetu na izborima ove godine. Posebice nakon što su se iz izborne utakmice za Predsjedništvo BiH sklonili čelnici vodeće hrvatske i srpske stranke, predsjednici HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović te SNSD-a Milorad Dodik, dok je pak njihov bošnjački pandan Bakir Izetbegović iz SDA odlučio otići i izvagati se na izborima. I dok je Čović odlučio posve nestati sa svih lista, Dodik će pak ipak ostati kandidat za predsjednika Republike Srpske, što mu ostavlja daleko više prostora za upravljanje najvažnijim procesima, piše Večernji list BiH.

Bošnjački obračun

Ponajprije odabir dvojice Čovića i Dodika, odnosno vodstva stranaka jesu žene Borjana Krišto i Željka Cvijanović. Obje imaju sličnu političku poziciju, ali i put u karijeri. Krišto je bila predsjednica Federacije BiH, kao što je to sada Cvijanović. Ona je bila i premijerka Republike Srpske, dok je pak Krišto obnašala daleko više funkcija, od županijske i federalne ministrice pravosuđa, ali i članice vodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Još je jedna zajednička nit vezana za njihovo političko angažiranje, a to je da su po jednom gubile u utrci za hrvatske, odnosno srpske članice Predsjedništva BiH. I dok se Krišto ponovno nadmeće s probošnjačkim izborom Željkom Komšićem, Cvijanović će ovoga puta na megdan s predsjednikom SDS-a Mirkom Šarovićem, dok DNS-ov Nenad Nešić i SDP-ov kandidat Vojin Mijatović nemaju većih izgleda. Ako budu izabrane, bit će prvi put da je žena zasjela na čelo države. Glavna zapreka Dodiku u utrci za predsjednika Republike Srpske bit će Jelena Trivić, aktualna zastupnica u Narodnoj skupštini iz PDP-a. Hrvatskom potpredsjedniku u RS-u, mladom liječniku Davoru Pranjiću iz Banje Luke protukandidat će biti Ivan Begić iz PDP-a. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH umnogome će ovisiti o tome kako će se rasplesti situacija prije svega s izborom bošnjačkog člana državnog vrha. Bošnjački izborni kapacitet u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa iznosi oko 750.000 glasova. Izetbegović je prvi put dobio ravnopravnog protivnika u Denisu Bećiroviću, ne zbog njegova osobnog autoriteta nego zbog činjenice kako je iza njega stalo desetak probošnjačkih ili “građanskih” stranaka, dok je pak Mirsad Hadžikadić očito odlučio izaći na izbore kako bi pokušao povući i listu stranke za izbore. U slučaju pak da Bećirović uspije po istraživanjima otići preko 350.000 glasova, a i veći je potencijal stranaka koje ga podržavaju, onda se Izetbegović ne može razbacivati s glasovima kako je to primjerice ova stranka s drugim satelitima učinila na izborima 2018. godine kada je izbornim inženjeringom treći put Komšić nametnut Hrvatima. Po grubim procjenama Komšiću ne bi ostalo ni 100.000 glasova potpore, odnosno čak ni 90-ak tisuća koliko je njegova stranka privukla 2018. godine. A takav rezultat široko bi otvorio mogućnost da Krišto kao legitimna hrvatska predstavnica bude izabrana u državni vrh BiH. Zajedno s kandidatima za najviše državne i entitetske pozicije stranke su utvrdile i liste za zastupnička tijela od skupština županija, do entitetskih i državnog parlamenta. HDZ BiH tu je pozicionirao Darijanu Katić Filipović, Marinka Čavaru, Miju Krešića… Istodobno, Lidija Bradara, Josip Martić, Vlatka Martinović nositelji su na listama za federalni Parlament. Među zvučnijim SDA-ovim imenima za državni Parlament su sadašnji federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić, zatim Alma Čolo kao vodeći pravni autoritet.

Novalić, Radmanović...

Za federalni Parlament kandidirani su premijer Fadil Novalić, ali i potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović te predsjedatelj Zastupničkog doma Mirsad Zaimović, dok je Edin Mušić iz Hercegovine nositelj predsjedavajuće liste. Sadašnji premijer Tuzlanske i Srednjobosanske županije Irfan Halilagić, kao daleko najmlađi političar, te Tahir Lendo vode županijske stranačke liste SDA. U SNSD-u odlučili su se za djelomičnu promjenu, no konstanta ostaje Nebojša Radmanović, bivši član Predsjedništva koji će biti nositelj za Zastupnički dom Parlamenta BiH u prvoj izbornoj jedinici. Slijedi Obren Petrović iz Doboja koji je prelaskom iz SDS-a donio prevagu te aktualni premijer Republike Srpske Radovan Višković. Među istaknutijim imenima koja su nositelji za Narodnu skupštinu su ravnatelj UKC Banja Luka Vlado Đajić, Drago Kalabić, državni ministar Vojin Mitrović te Luka Petrović, bivši načelnik Trebinja i glavni tajnik SNSD-a.

Oružani sukob migranata u Srbiji. Jedan ubijen, šest teško ozlijeđeno

Jedan je migrant ubijen, a šestero teško ozlijeđeno u oružanom obračunu danas u naselju Makova Sedmica u predgrađu Subotice, javila je Radiotelevizija Srbije.

Ozlijeđeni migranti, među kojima je i 16-godišnja djevojčica koja je životno ugrožena, primljeni su u subotičku bolnicu. Policija, žandarmerija MUP-a Srbije i hitna pomoć izašli su na mjesto sukoba, a policija je blokirala prilaze šumi u kojoj se dogodio obračun.

Sukobili su se Afganistanci i Pakistanci

Policiji je jutros stigla dojava građana da se čuje pucnjava u šumi na Makovoj Sedmici, nakon čega su jake policijske snage na mjestu sukoba zatekle ozlijeđene, pa je pozvana hitna pomoć. Predsjednik vijeća mjesne zajednice Makova Sedmica Mirsad Nalić rekao je da su se sukobili migranti iz Afganistana i Pakistana.

“Danima, od jutra do mraka, taksi vozila somborskih tablica prolaze ovuda i odvoze ih u šumu. Policija intervenira, ali se oni poslije sat vremena ponovo vrate”, ustvrdio je Nalić. U subotičkoj bolnici zbrinuto je šestero ozlijeđenih hicima iz vatrenog oružja, a u najtežem stanju je 16-godišnja djevojčica za čiji se život bore liječnici.

Mladić iz Kaknja do Makarske stigao u čuvenom Stojadinu: “Samo na Jadranu sam prešao 600 km”

Mustafa Čobo, 25-godišnji mladić iz Kaknja, po mnogo čemu je poseban u odnosu na svoje vršnjake.

Još od osnovne škole zainteresirao se za automobile nekada čuvene tvornice vozila Zastava iz Kragujevca, što ga je dovelo do otvaranja jednog od rijetkih autoservisa koji se bave održavanjem i popravkama isključivo ove vrste automobila.

Za sebe kaže da je najmlađi automehaničar za Zastavine automobile, ali ne i jedini, jer poznaje brojne kolege širom BiH koji još uvijek njeguju poseban odnos spram ovih vozila.

Mustafa trenutno boravi na Makarskoj rivijeri, a za put do tamo poslužio mu je čuveni Zastavin Stojadin.

U izjavi za Hayat.ba je otkrio razloge prelaska ovako dugog puta.

Moje interesiranje spram Zastavinih vozila razvilo se još tijekom osnovne škole. Od tada radim samo Zastavin program vozila. Na Makarsku rivijeru sam došao na poziv mojih prijatelja koji su me ugostili veoma srdačno i domaćinski. Posjetio sam Makarsku, Baške Vode, Živogošće i već treći dan obilazim Jadran Zastavom 101, poznatijim kao Stojadin. Dolaze mi prijatelji iz cijele Hrvatske, žele da se upoznamo i družimo, jer je ovo rijetka prilika da razmijenimo iskustva – kaže Čobo.

Put dug 222 kilometra, koliko iznosi put od Kaknja do Makarske, kaže nam, prešao je bez problema i straha, bez obzira što se radi o automobilu iz daleke 1990. godine

Svaki automobile zahtijeva pažnju i redovnog održavanje, pa tako i Stojadin. Uopće ne razmišljam hoće li se pokvariti, samo na Jadranu sam prešao 600 kilometara, ne računajući dolazak iz Kaknja, a tu treba računati i povratak, tako da će sve skupa izaći na preko 1.000 pređenih kilomeatara – samouvjereno zaključuje Čobo.

Prometna nesreća kod Donjeg Vakufa

Na magistralnoj cesti Donji Vakuf – prijevoj Komar danas je došlo do prometne nesreće.

Iz Operativnog centra MUP-a ksb za Klix.ba je potvrđeno kako je došlo do prometne nesreće, ali nam nisu mogli dati više detalja.

Kako saznajemo, u nesreći ima povrijeđenih, a promet na magistrali je obustavljen. Policijski očevid je u tijeku.

Prema dostupnim informacijama, sudarili su se putnički automobil i kamion.

Ulio gorivo pa s Tiguanom njemačkih “tablica” pobjegao prema Čapljini

Novi slučaj krađe goriva zabilježen je u petak u Hercegovini.

U Policijsku upravu Mostar u petak je u 16:50 sati stigla prijava od zaposlenika pumpe “Ti-Oil” u mjestu Žitomislić, koja se nalazi uz magistralnu cestu M-17.

Prema prijavi, nepoznati muškarac je vozilom VW Tiguan, njemačkih registarskih oznaka, ulio gorivo u vrijednosti od 96 KM i pobjegao u smjeru Čapljine.

Iz policije su kazali kako rade na rasvjetljavanju ovog slučaja, prenosi “Avaz”.

Krađa goriva, zbog dramatičnog rasta njegove cijene, u BiH je postala sve češća praksa.

Podsjetimo, cijeli niz ovakvih slučajeva se dogodio širom BiH.

Prvi put u povijesti u lipnju u Zenici izmjereno +40 stupnjeva

Danas ljudi uglavnom strepe od pogleda na mobitel, neki zbog neželjenih poziva i poruka, neki zbog obavijesti na bankovnim aplikacijama, a pojedini čak i zbog loših vijesti na portalima, piše Večernji list BiH.

Ovih dana pogled na mobitel kod svih njih izaziva i dodatni stres jer aplikacija na zaslonu koja prikazuje vremensku prognozu kaže kako je trenutačna temperatura +40 stupnjeva uz stvarni osjećaj vrućine kao da je 43. Užarile su se i titraju aplikacije za vremensku prognozu poput asfalta na čelopeku. Europa je ovih dana postala užareno mjesto i zbog nemilosrdnog rata na istoku kontinenta i zbog nesnosnih vrućina koje crpe posljednje atome snage u nama. Svi smo na svoj način spoznali svu brutalnost kletve “Sunce te grijalo u hladu!”.

Toplinski udar u Europi

Nesnosna i jaka vrućina u većem dijelu europskog kontinenta prouzročila je lipanjske temperaturne rekorde čak od samog Arktičkog kruga pa sve do Sjeverne Afrike. Snažni toplinski val izazvao je porast temperatura značajno iznad prosjeka za lipanj u mnogim zemljama, u nekim slučajevima čak i do 20 stupnjeva. U dalekoj i poslovično hladnoj Norveškoj u srijedu je u Banaku zabilježena temperaturu od 32,5 stupnja. Riječ je navodno o najvišoj temperaturi ikad zabilježenoj unutar europskog Arktičkog kruga. Prilično je viša i od lipanjskog prosjeka od 13 stupnjeva Celzijevih.

U Poljskoj je u ponedjeljak temperatura dosegla za to podneblje nevjerojatnih 35 Celzijevih stupnjeva, a u dijelovima istočne Njemačke na nekoliko je lokacija izmjereno čak i 37. Ekstremne vrućine proširile su se i na Sjevernu Afriku.

Temperature u Tunisu u ponedjeljak su se izjednačile s mjesečnim rekordom od 48,7 Celzijevih stupnjeva. S druge strane, Europu su pogodile i grmljavinske oluje koje su uzrokovale razorno klizište u južnoj Austriji pri čemu je jedna osoba poginula. Poplavljene su kuće i ceste u Koruškoj. Lipanjski temperaturni rekordi oboreni su u Sloveniji i susjednoj Hrvatskoj dok je u BiH temperatura bila oko 0,2 stupnja niža od lipanjskog rekorda od 41 stupnja Celzijevih (iako ne na svim mjernim mjestima).

Kako smo doznali u razgovoru sa službenicima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u početku sljedećeg tjedna očekuje se snižavanje temperatura za najmanje 3-4 stupnja. U drugom dijelu sljedećeg tjedna prema riječima naših sugovornika moguće je očekivati i snižavanje za čak 7-9 stupnjeva.

Blago snižavanje

Cijeli idući tjedan temperature zaključno s nedjeljom kretet će se od oko 30 u Bosni do oko 40 stupnjeva u Hercegovini. Vrijeme će biti većinom sunčano uz eventualne moguće lokalne poremećaje i pljuskove. Kako tjedan bude odmicao, očekuju nas blagi pad i osvježenje. Dugoročno sezonski gledano, očekuju se vrijednosti temperatura zraka koje će u pravilu biti više od prosječnih. Posebno tijekom srpnja i kolovoza, pri čemu se očekuje izrazito malo oborina. Nije to ništa neobično jer u posljednjih pet sezona kontinuirano se tijekom ljetne sezone bilježe temperature zraka koje su veće od prosječnih.

Dakle, dugoročno gledano i ove godine nastavit će se očekivani trend s vrelim ljetom i iznimno velikim temperaturama zraka. Narančasti meteoalarm vrištit će sa zaslona mobilnih uređaja cijelo ljeto s ozbiljnom intencijom da vidimo i onaj crveni.

Zanimljivo je napomenuti i to da je prvi put u povijesti, otkad se rade hidrometeorološka mjerenja i prognoze, u meteorološkoj postaji Zenica u lipnju izmjerena temperatura od 40 Celzijevih stupnjeva. Kao što nam je kazao naš sugovornik, ovo je bio svojevrstan povijesni trenutak jer se živa u Bosni prvi put popela na ovaj podiok. Stoga treba obratiti pozornost na neke stvari kad je riječ o visokim ljetnim temperaturama. Prije svega potrebno se suzdržati od radova koji nisu nužni, a ako već morate po ovakvim vrućinama nešto raditi oko kuće ili u dvorištu, neka to bude vrlo rano ujutro.

– Nastojte rashladiti prostor u kojem boravite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Također, imajte na umu i to da je pogrešno tijekom velikih vrućina piti hladnu vodu ili sokove pune leda jer tada tekućini treba više vremena da se raširi tijelom i hidratizira ga. Bolji izbor su voda i prirodni sokovi sobne temperature.

– Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada, i to odrasli svakih 1 do 2 sata, a djeca svakih 15 do 20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Ako vam je tijekom najtoplijeg dijela dana u kući nepodnošljivo vruće, uzmite obitelj i posjetite neki javni prostor koji ima sustav rashlađivanja, na primjer, shopping centar, kino… Živite li u kući na kat, tijekom paklenih vrućina više boravite u prizemlju. Također, sjesti u pakleno vruć automobil može biti iznimno opasno za zdravlje. Koliko god vam se žurilo, imajte na umu da nećete nikuda stići ako vam srce otkaže od vrućine, zato usporite, dobro rashladite vozilo i tek onda sjednite u njega. Iako se očekuje blagi pad temperatura, budite pripravni za dugo toplo ljeto jer toplinski udar može pretvoriti život u pravi pakao. •

Vremenska prognoza za BiH: U pojedinim dijelovima zemlje i do 40 stupnjeva

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U ranim jutarnjim satima u centralnim i sjevernim područjima Bosne su mogući pljuskovi sa grmljavinom.

Poslije podne ili krajem dana lokalni pljuskovi se očekuju u istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i ponegdje na istoku Hercegovine. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 27 do 34, na jugu do 40 °C.

Za nedjelju se najavljuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne i u večernjim satima lokalni pljuskovi ponegdje praćeni grmljavino se očekuju u središnjim, istočnim, zapadnim područjima Bosne, na sjeveru i istoku Hercegovine. Jutarnja temperatura od 17 do 23, na jugu do 28, a dnevna od 30 do 36, na jugu do 40 °C.

U ponedjeljak očekujemo sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u centralnim, istočnim područjima Bosne i u Hercegovini. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 28, a dnevna od 33 do 39 °C.

Federalni hidrometeorološki zavod najavljuje da će u utorak biti sunčano vrijeme uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslije podne u Bosni su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 29 do 35, na jugu do 40 °C.

Hrvatska u Schengenu i što to znači za Bosnu i Hercegovinu?

U nacrtu odluke Vijeća Europske unije o punoj primjeni schengena u Republici Hrvatskoj u Europski parlament, predviđa se ukidanje svih ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS) od 1. siječnja 2023.

Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, granica s našom zemljom postaje vanjska schengenska granica. Što će to značiti u praksi te hoće li očekuje li se da će članstvo Hrvatske u Schengenu promijeniti pravila ulaska u tu zemlju, za Raport govori direktor Granične policije BiH Zoran Galić.

Galić kaže da sigurno može potvrditi da se važeći propisi BiH koji propisuju uvjete izlaska državljana BiH u smjeru Republike Hrvatske, neće mijenjati isključivo zbog pristupanja RH schengenskom prostoru.

“Kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela Republike Hrvatske, odnosno MUP-a ove zemlje. Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.) i sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena”, kaže Galić.

Za razliku od zajedničkih granica Republike Hrvatske s drugim zemljama schengenskog prostora na kojima bi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor bile ukinute granične kontrole, Galić kaže kako očekuje da će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u navedenoj zemlji pa samim tim i naše zajedničke državne granice.

Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska ulaskom u Schengen morati pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za hrvatske susjede, pa tako i za našu zemlju, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.

Galić kaže kako su visoki standardi zaštite granica, kada su kontrole pri ulasku u susjednu zemlju, već u funkciji te ističe kako će Granična policija, kao i do sada, raditi na unaprjeđenju suradnje.

“Kroz različite vidove dosadašnje, veoma uspješne suradnje koju smo u prethodnom razdoblju imali s MUP-om Republike Hrvatske, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, pa samim tim i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize.

U tom kontekstu, želim iskazati opredijeljenost Granične policije BiH za nastavak i daljnje unaprjeđenje suradnje s MUP-om Republike Hrvatske, što je naš obostrani interes”, kaže Galić.

Denis Bećirović uvrijedio bošnjački narod, nazvao ga plemenom

“Pozivam predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da prestane izigravati plemenskog poglavicu i nanositi štetu državi Bosni i Hercegovini zarad prikupljanja jeftinih političkih poena u svrhu predizborne kampanje, apelira Bećirović, veliki zaštitnik države, vrijeđajući pri tom ne samo Izetbegovića kojeg je nazvao plemskim poglavicom, već i bošnjački narod, koji je za Bećirovića- logički je zaključiti- pleme.

Glumeći velikog državnika, Bećirović je negirao i stvarnost i Ustav BiH, kojeg bi trebao štititi ukoliko bude izabran za člana Predsjedništva BiH. A taj Ustav kaže da u državi BiH ne žive plemena već tri ravnopravna naroda koji su i njezini tvorci i kojima ona treba služiti, a ne obrnuto, i to ne samo od Daytonskog sporazuma, već još od davne 1943. godine i ZAVNOBiH-a, čije stečevine Bećirović navodno baštini, a zapravo ih negira; da je BiH ni muslimanska, ni srpska, ni hrvatska, već “i muslimanska i srpska i hrvatska, zajednica ravnopravnih i zbratimljenih naroda”. Ne plemena.

Bećirović kaže kako s europskim povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyijem trebaju razgovarati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a nikako “samoprozvani predstavnici tri etničke grupe u našoj zemlji”.

Drugu Bećiroviću u BiH se čas priviđaju plemena, čas etničke grupe, ali nikako istina.

Po njemu bi u Bruxellesu, uz ostalo, i o izmjenama Izbornog zakona BiH, kojim bi se i Hrvatima omogućio izbor njihovog predstavnika u Predsjedništvu BiH (i domove naroda) trebao razgovarati onaj koji je u tu instituciju protuustavno izabran, simbol gaženja ustavnih prava Hrvata i rušitelj temelja Bosne i Hercegovine- Željko Komšić i drugi bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović, predstavnik stranke-logističara Komšićeva izbora. Gdje je tu logika, druže Bećire? O čemu bi se oni druže Denise mogli dogovoriti, osim o tome da nastave politički satirati Hrvate i BiH gurati u ambis. A kako su se njih dvojica i Dodik dogovarali u protekle četiri godine- već smo vidjeli. Nema potrebe da to demonstriraju i u sjedištu EU. Zar ne?

Veli Bećirović i kako je stav “bosanskohercegovačkih političkih stranaka” o “destruktivnim prijedlozima SNSD-a i HDZ-a BiH” dobro poznat službenom Bruxelesu i kako nema potrebe da ga Izetbegović u svojstvu “plemenskog poglavice ponavlja”.

Kud ćeš veće destrukcije od ovog što “veliki državnik” Bećirović izreče. Za njega su, očito, jedino sarajevske stranke bosanskohercegovačke, dok najveću hrvatsku i srpsku očito smatra neprijateljskim. Njemu to tako i izgleda iz vizure bošnjačkog nacionaliste koji Bosnu u Hercegovinu, očito, zamišlja kako državu kojom će upravljati, i svoje stavove nametati, isključivo Sarajevo i bošnjačka politička elita, a drugi, Hrvati i Srbi, im se pokoravati, pa s njima, odnosno njihovim predstavnicima, onda nema potrebe ni razgovarati, a kamo li pregovarati. Kuda Bosnu i Hercegovinu gura takva politika- u kojoj nema ničeg socijaldemokratskog ali zato ima puno nacionalsocijalističkog- ne treba objašnjavati.

Na sličan način na Izetbegovićevu potvrdu odlaska u Bruxelles reagirao je i njegov politički bliznac Željko Komšić. No o njemu se više nema što novo reći.

hms.ba

U pucnjavi u Neumu ranjena jedna osoba

U pucnjavi iz vatrenog oružja koja se dogodila u četvrtak u Neumu, ozlijeđena je jedna osoba, doznaje se iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

“U četvrtak ujutro, 30. lipnja, Policijska stanica Neum je obaviještena da je ispred hotela ‘Sunce’ S.Ć. (1983.) iz Neuma vatrenim oružjem pucao prema I.M. (1987.) također iz Neuma”, navodi se u policijskom izvješću.

Dodaje se kako je tom prilikom I.M. zadobio ozljede u predjelu noge te je kolima Doma zdravlja Neum prevezen na CUM Mostar.

S.Ć. je lišen slobode, a na mjestu događaja izvršen je očevid i o svemu upoznat tužitelj.

Pročitajte više na: https://m.vecernji.ba/crna-kronika/u-pucnjavi-u-neumu-ranjena-jedna-osoba-1598684 – m.vecernji.ba

Tradicionalni izlet korisnika Edukacijsko-rehabilitacijskog Centra “Duga” Novi Travnik, podružnica Kiseljak

Kao i prethodnih godina i ovo ljeto su korisnici Edukacijsko-rehabilitacijskog Centra “Duga” Novi Travnik, podružnica Kiseljak imali priređen tradicionalni ljetni izlet.

Ovakvi izleti, iako imaju i edukacijski i rehabilitacijski karakter ipak u prvom planu je boravak u prirodi na čistom zraku, druženje i zabava uz osiguranu hranu i piće.

Izlet je održan na lokalitetu “Ravna planina”.
Ovakvi izleti na kraju nerijetko budu jedan od najljepših dana za korisnike Centra.

Iz Centra se zahvaljuju na iznimnoj potpori Općini Kiseljak koja je i ove godine financijski podržala realizaciju izleta.

Kiseljak.info

Vrijedna donacija Sarajevskog kiseljaka za javnu ustanovu Dom zdravlja Kiseljak

Predstavnici Uprave Sarajevskog kiseljaka, direktor Admir Suljević te izvršna direktorica za financije Matea Tadić-Antičević danas su upriličili posjetu ovoj ustanovi te i službeno obavili primopredaju. Riječ je o 10 kompleta računala odnosno informatičke opreme koja je prvenstveno namijenjena novoj zgradi Doma zdravlja koji ova ustanova zajedno s Općinom Kiseljak gradi, a koja bi trebala biti završena naredne godine.

Gradnja ove višemilijunske investicije počela je 2019. godine i predstavljat će jedan od najvećih domova zdravlja na području BiH sa europskim standardima kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita. Inače, Dom zdravlja je nedavno prešao na integrirani informatički zdravstveni sustav koji uključuje i E-recepte što je iziskivalo i dodatna ulaganja u informatizaciju kako centralne zgrade tako i područnih ambulanata. Donacija „Sarajevskog kiseljaka“ bit će iskorištena i za ove potrebe, a dr. Nino Baban, ravnatelj Doma zdravlja iskazao je zahvalnost predstavnicima tvrtke Sarajevski kiseljak koji su kako je kazao, još jednom ispunili obećanje te odgovorili na upućeni im zahtjev. Istaknuo je kako je tvrtka pomagala i ranije te iskazao nadu da će uspješna suradnja biti nastavljena.

Primopredaji je uz zahvale predstavnicima tvrtke, nazočio i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak dok je direktor “Sarajevskog kiseljaka” Admir Suljević kazao kako je briga o lokalnoj zajednici jedan od prioriteta strategije održivosti Sarajevskog kiseljaka, ali i Grupe pića Fortenova grupe, u sklopu koje posluje Sarajevski kiseljak. “O našoj lokalnoj zajednici brinemo kroz sponzorstva nekih od najvažnijih događaja u lokalnoj zajednici i kroz donacije kao što je bilo tijekom vrhunca Covid-19 pandemije, prirodnih nepogoda poput poplava, ali i ovakvim donacijama poput ove današnje. Cilj nam je zajednički, unaprijediti život stanovnika Kiseljaka“, kazao je Suljević.

Vlada KSB povećava plaće zdravstvenim djelatnicima do 200 KM, Sindikat priprema generalni štrajk

Nakon što županijska Vlada nije odgovorila na njihov konačni zahtjev, u tijeku su pripreme za generalni štrajk zdravstvenih radnika u Srednjobosanskoj županiji, kažu iz Strukovnog sindikata liječnika medicine i stomatologa ŽSB.Dr. Ivan Blažević, predsjednik SSLMiS KSB, kazao je kako iz Vlade nisu dobili odgovor na konačni zahtjev koji su poslali prije 10 dana.

“Budući da nikakav odgovor nismo dobili, pripremamo generalni štrajk koji bi mogao biti ovaj mjesec. Imamo zakonsku proceduru koju moramo ispoštovati, mora proći 10 dana od najave štrajka, odnosno proces mirenja, uglavnom, ovaj mjesec će biti”, rekao je Blažević.Podsjetimo, Vlada je ponudila povećanje satnice za 20 feninga, sa 2,40 na 2,60 KM, dok liječnici traže satnicu od tri KM i povećanje koeficijenta za 0,2.Ministar zdravstva i socijalne politike, Anto Matić, nakon zadnjeg sastanka sa sindikatima poručio je kako je Vlada ponudila duplo više novca za prava zaposlenih u zdravstvu nego prošle godine.

“Prošle godine ta brojka je bila 2,6, a ove godine ona iznosi pet milijuna maraka. Sindikati traže povećanje od 14 milijuna maraka. Razumijem zahtjeve sindikata, Sarajevo i Zenica su veći centri i oni realno mogu ponuditi više, ali ovo je ono koliko mi možemo dati. Vodimo odgovornu politiku i ne možemo davati ono što nemamo”, kazao je Matić.

“Bilo je prijedloga u smislu da Vlada digne kredit, ali hoćemo li i sljedeće godine onda dizati kredit i gdje je tu kraj? Niti ministri nemaju iste plaće u svim županijama, pa tako vjerojatno i liječnici. Strukovni sindikat traži da se približi liječnicima, liječnici traže dva, tri puta veći koeficijent prema omjeru stručne spreme. U konkretnim brojkama, naša ponuda bi za zaposlene srednje stručne spreme značila 90 KM veću plaću, dok bi liječnici imali osnovnu plaću veću za oko 200 KM”, dodao je ministar.

Samo dva posto građana BiH vjeruje strankama, muče ih životni troškovi

Samo šest posto građana BiH ima puno povjerenje u pravosuđe, a političke stranke uživaju puno povjerenje kod samo dva posto građana BiH.

Samo 11 posto građana BiH smatra da zemlja ide u dobrom smjeru i 13 posto ih smatra da mladi ljudi imaju budućnost u zemlji, podaci su istraživanja koje je objavio Međunarodni republikanski institut (IRI) u svom regionalnom istraživanju provedenom u siječnju i veljači ove godine.

Oko 44 posto građana BiH smatra da su najveći problem u BiH nezaposlenost i visoki troškovi života, a oko 17 posto kao glavni problem vide razgranatu korupciju. Prema istraživanju, 31 posto ih smatra da su zadovoljni kako se demokracija razvija u zemlji, a gotovo 70 posto ih nije zadovoljno demokratskim razvojem. Polovina građana BiH smatra da su mediji slobodni ili relativno slobodni, dok ih isto toliko smatra da mediji ne izvještavaju slobodno i neovisno, pišu Nezavisne novine.

Međutim, tek 18 posto ih smatra da se BiH može opisati kao demokracija, dok ih 78 posto nema povjerenja u trenutni politički sustav.

Zanimljivo je i to da građani BiH najviše povjerenja imaju u policiju, i to oko 50 posto, a nakon policije slijede vojska, vjerske institucije i mediji. Samo šest posto građana BiH ima puno povjerenje u pravosuđe, a političke stranke uživaju puno povjerenje kod samo dva posto građana BiH.

Sva tri naroda u BiH EU vide kao najvećeg donatora, i to njih 26 posto, dok SAD kao najvećeg donatora vidi njih 13 posto. Slijede Kina, Njemačka, Rusija i Turska.

Velika većina građana i u RS i u FBiH podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”, i to oko 75 posto građana RS, a oko 65 posto građana FBiH. Zanimljivo je da Hrvati još i više podržavaju “Otvoreni Balkan” od Srba, jer, prema podacima IRI-jevog istraživanja, 76 posto njih ovu inicijativu vidi na pozitivan način, dok isto smatra 75 odsto Srba.

Časnici, liječnici, premijeri, mladež na listama za izbore HDZ-a BiH

Uz tri javno objavljena imena Borjane Krišto, koja će biti HDZ-ova kandidatkinja za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, Darijane Filipović Katić i Marinka Čavare, koji će biti na čelu lista za državni Parlament, Večernji list donosi sve nositelje i drugoplasirane kandidate HDZ-a BiH u utrci za tri razine vlasti, državni i federalni Parlament te županijske skupštine u Federaciji BiH. Na listama ove stranke bit će još nekoliko stranaka sastavnica HNS-a BiH.

Čavara, Bradara…

Uz nekoliko stranačkih veterana, na listama je dosta novih imena, a posebice iz zajednice mladeži te zajednice žena. Za državni Parlament u izbornoj jedinici 511 koja pokriva Unsko-sansku županiju nositeljica je Mira Vujeva iz Livna koja je na čelu tamošnjeg područnog odjela Zavoda za statistiku. Odmah iza nje je Tomislavgrađanin Jozo Bagarić, koji je na čelu tamošnjeg HDZ-a BiH i bivši je prvi čovjek Ureda za veterinarstvo.

U izbornoj jedinici koja pokriva Hercegovačko-neretvansku i Zapadnohercegovačku županiju na čelu liste je Darijana Filipović Katić, koja je kao i Predrag Kožul u zadnjem mandatu bila u državnom Zastupničkom domu. Iz Sarajevske županije i Goražda u utrku za državni Parlament idu Nada Spasojević iz Zajednice žena te Marijan Rajić. U izbornoj jedinici 514 uz aktualnog predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru, koji je nositelj, na drugome mjestu slijedi Marina Pendeš, bivša ministrica obrane i izaslanica u Domu naroda. Zamjenik ministra obrane Mijo Krešić nositelj je u izbornoj jedinici 515 koja obuhvaća Posavsku i Tuzlansku županiju te Distrikt Brčko otkuda je na drugome mjestu Tea Ružić, savjetnica tamošnjeg gradonačelnika. Iz Izborne jedinice 521 u Republici Srpskoj za državni Parlament natječu se Ljiljanka Došen i Nedeljko Perić, a iz 522 Željko Arambašić i Danijela Zirdum iz Dervente koja se dugo godina bavila povratkom prognanika iz Bosanske Posavine. Za Zastupnički dom Parlamenta FBiH iz Unsko-sanske županije nositelj je Tomo Jurić koji je bio na državnoj listi iz 2018. U izbornoj jedinici 402, koja obuhvaća dio Posavine, Zeničko-dobojske županije i Distrikta Brčko nositelj je Mijo Matanović, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH, a bio je i premijer Posavske županije.

Drugoplasirana Delfa Dejanović aktualna je zastupnica u Parlamentu FBiH. Nositelj liste za izbornu jedinicu 403 iz dijela Tuzlanske županije je Danijel Nikolić, tamošnji šef županijskoga HDZ-a BiH. Druga na listi je Tamara Tufekčić koja se natjecala za Gradsko vijeće Tuzle na listi HDZ-a BiH 2020. Iz drugoga dijela Tuzlanske županije za izborno područje 404 nositelj je Jozo Banović. Aktualni ministar prostornog uređenja Josip Martić predvodit će listu HDZ-a BiH u izbornoj jedinici 405 koja uz Žepče obuhvaća i Usoru te Zenicu. Na drugoj poziciji tamo je Dajana Matošević, aktivistica angažirana u Omladinskoj banci. Iz izborne jedinice koja obuhvaća Kakanj, Vareš i dio Zeničko-dobojske županije na čelu liste je profesor njemačkog Igor Hinger, a slijedi Maja Jurkić. U izbornoj jedinici 407, koja obuhvaća dio Sarajevske županije, na čelu je Ivon Jerković, predsjednik ŽO Mladeži HDZ BiH Vrhbosna, a slijedi Daniela Miloš. Izaslanica u Domu naroda Parlamenta BiH Lidija Bradara na čelu je liste HDZ-a BiH u izbornoj jedinici 408 koja obuhvaća Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Uskoplje, Novi Travnik, Vitez, Busovaču, Fojnicu i Kiseljak. Na drugom je mjestu aktualni ministar unutarnjih poslova Feliks Vidović. Za federalni Parlament iz izborne jedinice 409 koja obuhvaća Hercegovačko-neretvansku županiju dolaze dva liječnika.

Nove osobe

Nositeljica je dr. Vlatka Martinović, aktualna direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH te dr. sc. Antonio Sesar, prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta i jedan od utemeljitelja HDZ-a BiH. Dosadašnji zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije iz ŽZH-a Stanko Musa nositelj je liste, a slijedi predsjednica Općinskog vijeća Gruda Franka Leko. U izbornoj jedinici 411 koja pokriva dio Sarajevske županije nositeljica liste HDZ-a BiH je Vesna Alagić, slijedi Igor Radovanović. Na županijskoj razini dva su premijera nositelji lista.

Aktualni premijer Posavske županije Đuro Topić predvodi HDZ-ovu listu za Posavsku županiju, a na drugome mjestu je ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta Posavske županije Ana Andrić.

U Zapadnohercegovačkoj županiji premijer Zdenko Ćosić je nositelj liste, slijedi zamjenica predsjednika Skupštine Županije Ivana Barišić. Hercegovačko-neretvansku županijsku listu HDZ-a BiH i partnera predvodi šef mostarskog HDZ-a Slaven Zeljko, a na drugome mjestu je Iva Raguž koja je i aktualna zastupnica u federalnome Parlamentu. Legendarni zapovjednik i general HVO-a Ilija Nakić nosi županijsku listu u Središnjoj Bosni, a slijedi zastupnica iz aktualnog saziva Suzana Krišto. U Zeničko-dobojskoj županiji na čelu liste je brigadir HVO-a Iva Tadić, koji je i izaslanik u Domu naroda, slijedi Anita Paurić, članica Središnjeg odbora HDZ-a iz Zenici. U Hercegbosanskoj županiji još jedan časnik HVO-a Dragan Konta na čelu je županijske liste, a slijedi Marija Bagarić iz Mladeži stranke iz Tomislavgrada. U Sarajevskoj županiji nositelj za Županijsku skupštinu je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Dražen Trlin, slijedi Ana Rašo. U Tuzlanskoj županiji bivši ministar u Vladi Božo Antunović je na čelu liste, slijedi Jasminka Mijatović. U Unsko-sanskoj županiji Saša Sokač nosi listu, a slijedi Tomislav Dujmović koji je bio nositelj 2018.

Hrvatska ulazi u Schengen. Galić pojašnjava šta će to značiti za državljane BiH

Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, granica s BiH postaje vanjska schengenska granica. Što će to značiti u praksi te hoće li očekuje li se da će članstvo Hrvatske u Schengenu promijeniti pravila ulaska u tu zemlju, za Raport govori ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić.

Znanstvenici tvrde da je ova namirnica najveći neprijatelj brzog metabolizma

Svi poznajemo nekoga tko jede što god poželi, redovito tamani pizze i čokoladnu tortu, a čini se da nikad ne dobiva na težini. Ono što dodatno frustrira je kad znate da ta osoba ni ne trenira.

Tih nekoliko sretnika vjerojatno je rođeno s višom stopom bazalnog metabolizma (BMR) od nas ostalih, kako piše stranica Eat This. Vaš BMR, također poznat kao stopa metabolizma u mirovanju, označava energiju koja je potrebna vašem tijelu za osnovne fiziološke funkcije kao što su pumpanje krvi kroz tijelo, disanje, održavanje tkiva poput mišića i regulacija temperature.

Koje komponente metabolizma poznajemo?

BMR čini oko 60 do 70 posto vaše potrošnje energije. Ali postoje još dvije komponente metabolizma: svakodnevna tjelesna aktivnost, nazvana termogeneza aktivnosti, i termički efekt hrane (TEF), odnosno kalorije koje tijelo koristi za probavu hrane i njeno pretvaranje u energiju.

Istraživanje objavljeno 2021. godine pokazalo je da naš BMR ostaje relativno dosljedan od 20. do 60. godine, a zatim počinje usporavati kako starimo. Dakle, ne možete puno učiniti po tom pitanju iako povećanje mišićne mase treninzima može pomoći jer mišićna masa sagorijeva više kalorija nego masnoća.

Iako je naš BMR prilično konstantan, možete privremeno utjecati na termički efekt metaboliziranja hrane ovisno o vrsti hrane koju jedete, jer neka hrana pomaže trošiti više kalorija u procesu njene pretvorbe u energiju.

Hrana bogata proteinima ima visok termički efekt, što znači da zahtijeva od vašeg tijela da radi više kako bi je probavilo, što ubrzava vaš metabolizam. U isto vrijeme postoje namirnice pri čijoj probavi je tijelo sporo i pasivno, a to može naštetiti vašem metabolizmu.

Namirnice koje su pune jednostavnih šećera i ne sadrže vlakna su na vrhu te druge skupine, a primjer je bijeli kruh.

Kako hrana bogata jednostavnim šećerima utječe na vaš metabolizam?

Studija iz 2010. godine objavljena u časopisu Food & Nutrition Research ilustrirala je te procese mjerenjem potrošnje energije tijekom šest sati nakon obroka, koji se sastojao od prerađene hrane (sendvič s topljenim sirom na bijelom kruhu), i usporedila mjerenja potrošnje energije nakon konzumacije sendviča od cjelovitih namirnica.

Istraživači su otkrili da je ispitanicima bilo potrebno znatno više energije da probave sendvič s cjelovitom hranom nego sendvič s prerađenom hranom te su zaključili da prerađeni sastojci, posebno bijelo brašno, smanjuju brzinu metabolizma 50 posto.

Druga studija, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, utvrdila je da prehrana s visokim glikemijskim indeksom potiče prejedanje, povećanje tjelesne težine i tjelesne masti te veći opseg struka.

Bijeli kruh posebno je loš za vaš metabolizam

“Bijelom brašnu su svi najzdraviji dijelovi pšenice, poput vlakana i hranjivih tvari, uklonjeni”, kaže registrirana dijetetičarka Lisa Moskovitz. Izdvajanje vlakana čini bijeli kruh lakim i brzim za probavu tako da vaš metabolizam ne mora raditi većom brzinom i sagorijevati više kalorija kako bi ga razgradio, kaže ona.

Počeo 5. Hrvatski iseljenički kongres, sudjeluje 150 znanstvenika iz cijelog svijeta

Nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, Peti jubilarni iseljenički kongres organizira se na Sveučilištu u Mostaru kako bi se ukazalo na povijesni značaj i ulogu koju su Hrvati Bosne i Hercegovine imali u povijesti matične domovine Hrvatske. Organizatori Hrvatskoga iseljeničkog kongresa Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i SUM, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Program je započeo večeras Svečanom svetom misom za sudionike Kongresa u Katedrali Marije Majke Crkve nakon čega su se sudionici preselili u Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače gdje im je dobrodošlicu poželio Danijel Vidović, ravnatelj ove ustanove i Marin Sopta, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Potom je predstavljen zbornik Hrvatska izvan domovine IV te otvorena izložba pod nazivom Dio nas.

„Imajući u vidu da je Mostar najveći hrvatski grad u Bosni i Hercegovini, bilo je logično da se kongres održi na Sveučilištu u Mostaru. Izlagači dolaze iz Argentine, Australije, SAD, Kanade i naravno europski zemalja“, kazao je Marin Sopta iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Kao i prethodni kongresi, Peti hrvatski iseljenički kongres otvoren je znanstvenicima i stručnjacima iz cijeloga svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta, kao i gospodarstvenicima, umjetnicima, stručnjacima svih generacija te iseljenicima i povratnicima u domovinu kako bi predstavili svoj rad i iskustva, objavilo je Sveučilište u Mostaru. U različitim tematskim cjelinama obradit će se pitanja iz područja demografije, gospodarstva, javnih politika, povijesti, kulture, umjetnosti, jezika, baštine, duhovnosti, one u svezi s društvenim i tehnološkim promjenama te druge aktualne teme koje povezuju iseljeništvo i domovinu.

Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva istaknula je kako je njihov cilj od osnutka i prvog iseljeničkog kongresa povezivanje Hrvata ma gdje god bili, te da žele hrvatskom društvu pokazati važnost hrvatskog iseljeništva i ulogu koju ono može imati.

„Trudimo se sve te godine ukazati na važnost Hrvata u Bosni i Hercegovini jer želimo poslati poruku stvaranja globalnog zajedništva i povezivati Hrvate na svim razinama“, dodala je Trošelj Miočević.

Radni dio Kongresa, na kojemu će sudjelovati 150 znanstvenika i profesora iz cijeloga svijeta, planiran je kroz izlaganja i panel rasprave te obuhvaća pitanja i teme kao što su hrvatski narod u BiH, demografski izazovi i hrvatsko iseljeništvo u prošlosti i sadašnjosti, iseljavanje i migracijski procesi, vanjski i unutrašnji čimbenici, politika RH prema iseljeništvu, gospodarske veze, uloga Katoličke Crkve u čuvanju hrvatskoga nacionalnog i vjerskog identiteta, povijesni osvrti i društveni procesi, novi oblici povezivanja i umrežavanja, baština, umjetnost i otvorena znanost, potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske te digitalno okruženje i ICT industrija.

„Uvjereni smo da će ovaj kongres prenijeti malo širu spoznaju o Sveučilištu njegovu poslanju, važnosti u očuvanju hrvatskog identiteta, a povezivanju hrvatske iseljeničke zajednice. Naglasio bih da će Sveučilište u Mostaru stipendirati 10 budućih studenata iz Južne Amerike, Australije, Kanade i ostalih zemalja iz kojih naši iseljenici dolaze“, kazao je prof. dr. sc. Vlado Majstorović sa Sveučilišta u Mostaru.

HMS

Završena potraga u Međugorju: Nestala časna sestra pronađena mrtva

Časna sestra iz Austrije koja je nestala u Međugorju je pronađena mrtva.

“Potraga za nestalom časnom sestrom je završena. U suradnji policijske stanice Čitluk, HGSS-a Čitluk te mještana koji su bili od velike pomoći nestala osoba je pronađena nažalost preminula, objavio je HGSS Čitluk.

Riječ je o 81-godišnjoj časnoj sestri Eufrasiji Jozefi Rigler.

U potragu su bili uključeni i dronovi. Žena je posljednji put viđena jučer oko 13:40 sati u međugorskom zaseoku ‘Sivrići’.

(Video) Anonimni donator obradovao pet obitelji, uručili smo kravu, ovce, koze…

Danas smo uradili jako lijepu reportažu, jednu od ljepših u posljednje vrijeme. Naime, anonimni donator, koji nije želio ni u jednom dijelu da bude otkriven, odlučio je donirati obiteljima u potrebi jednu kravu, sedam ovaca i 18 koza, od čega je jedna obitelj dobila kravu, muzilicu, dvije vreće stočne hrane, druga sedam ovaca i tri obitelji po šest koza. Svi su zadovoljni i svima će dobro doći ova jako vrijedna donacija.

Kiseljak: Predstavljen roman “Ćudljive vode” autora Matiasa Žečevića

Večeras, 30. lipnja u paviljonu Srednje Škole “Ivan Goran Kovačić” Kiseljak, Matias Zečević mladi BH književnik predstavio je svoj drugi roman “Ćudljive vode”. Roman je inspiriran poplavama koje su 2014. godine pogodile Bosansku Posavinu i druge dijelove.

Uz autora, o romanu je govorila i novinarka Tereza Šušnjara iz Kiseljaka.

Za vrijeme svibanjskih poplava samo je u općini Odžak bilo evakuirano oko četiri tisuće stanovnika. Ovim romanom autor je želio trajno ostaviti podsjetnik na te nemile događaje.

Drugi je ovo roman mladog mostarskog studenta, a prvi roman “Iščekujući zoru” koji je objavljen 2019. godine predstavljen je u oko dvadeset gradova širom BiH i Hrvatske te drugih zemalja i dosad je distribuiran u oko pet tisuća primjeraka. Prvi roman također je bio inspiriran životom ljudi u Bosanskoj Posavini.

Predstavljanje je organizirano u sklopu projekta “Hrvatsko proljeće Središnje Bosne”, a organizatori su OO MHDZ BiH Kiseljak, ŽO HDZ BiH Kiseljak, UG “Victoria” Kiseljak, UM “Efekt” Kiseljak i UM “Kiss” Kiseljak.

Kiseljak.info

Bakir Izetbegović kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH

Predsjedništvo SDA je na današnjoj redovnoj sjednici utvrdilo kandidatske liste za Opće izbore koji će biti održani 2. listopada 2022. godine. Predsjedništvo SDA je donijelo odluku da je kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je dobio jednoglasnu podršku svih općinskih, županijskih i regionalnih organizacija SDA.

Nositelji listi SDA za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u pet izbornih jedinica su Šemsudin Dedić (Izborna jedinica 1), Šerif Špago (Izborna jedinica 2), Alma Čolo (Izborna jedinica 3), Nermin Mandra (Izborna jedinica 4) i Denijal Tulumović (Izborna jedinica 5).

Nositelji listi SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su Nijaz Hušić (Izborna jedinica 1), Fadil Novalić (Izborna jedinica 2), Azmir Husić (Izborna jedinica 3), Begajeta Čaušević (Izborna jedinica 4), Miralem Galijašević (Izborna jedinica 5), Mirsad Zaimović (Izborna jedinica 6), Eldar Čomor (Izborna jedinica 7), Melika Mahmutbegović (Izborna jedinica 8), Edin Mušić (Izborna jedinica 9), Edin Smajić (Izborna jedinica 11) i Nermina Zahirović (Izborna jedinica 12).

Nositelji listi SDA za skupštine županija u Federaciji Bosne i Hercegovine su Jasmin Musić (Unsko-sanska županija), Anes Osmanović (Posavska županija), Irfan Halilagić (Tuzlanska županija), Alija Ogrić (Zeničko-dobojska županija), Aida Obuća (Bosansko-podrinjska županija), Tahir Lendo (Srednjobosanska županija), Irma Memidžan (Hercegovačko-neretvanska županija), Mahir Dević (Hercegobosanska županija) i Hikmet Hodžić (Hercegbosanska županija).

Predsjedništvo SDA je utvrdilo prijedlog kandidata SDA koji će se naći na listama koalicija za sve razine vlasti iz entiteta RS, priopćeno je iz SDA.

Sutra u BiH sunčano, dnevna temperatura do 40 stupnjeva

U Bosni i Hercegovini danas je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Temperature zraka u 14.00 sati: Bjelašnica 20 stupnjeva, Ivan-sedlo 29, Livno i Sokolac 30, Drvar i Prijedor 32, Gradačac, Sanski Most, Srebrenica i Trebinje 33, Bihać, Bugojno, Doboj, Grude, Jajce, Neum, Sarajevo i Tuzla 34, Banja Luka, Zenica i Zvornik 35, Mostar 36 stupnjeva.

Sutra će u Bosni i Hercegovini biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Razvojem oblačnosti, ponegdje u istočnim i zapadnim područjima moguć je i kratkotrajni pljusak.

Vjetar slab do umjeren zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 26, a dnevna od 34 do 40 stupnjeva.

U Sarajevu će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Razvojem oblačnosti moguć je i kratkotrajni pljusak. Jutarnja temperatura oko 18, a najviša dnevna oko 35 stupnjeva, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

BiH nakon dvije godine dobila proračun kojim su uvećane plaće državnim službenicima i političarima

Na današnjoj sjednici Doma naroda, usprkos inicijativama da se izmjeni proračun za 2022. godinu, usvojen je Zakon o financiranju institucija BiH koji predviđa i povećanje plaća vojnicima, policajcima, državnim službenicima, ali i izabranim i imenovanim zvaničnicima za 500 KM. “Za” je bilo osam izaslanika, protiv dva i jedan suzdržan.

U Međugorju nestala časna sestra iz Australije

Časna sestra iz Australije nestala je u srijedu u Međugorju, objavio je HGSS Čitluk- Međugorje.

Riječ je o 81-godišnjoj časnoj sestri Euphrasiji Josefi Riegler LG koja je posljednji put viđena u međugorskom zaseoku Sivrići u srijedu u 13:40 sati.

Iz HGSS-a navode kako je osamdesetjednogodišnjakinja srednje tjelesne građe i da je u trenutku nestanka na sebi imala plavi habit, crni veo s bijelim dijelom oko čela, crne cipele te crnu klasičnu torbu preko ramena.

“U slučaju viđenja ili bilo kakve informacije molimo nazovite GSS na broj 063 554 433 ili policiju na broj 122”.

KRIŠTO: Kandidatura za hrvatsku članicu Predsjedništva je velika čast, ali i još veća odgovornost

Borjana Krišto, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH za Dnevnik.ba je izjavila kako ova kandidatura za nju predstavlja iznimnu čast ali i još veću odgovornost.

Naime, na sjednici Predsjedništva HDZ BiH jučer je odlučeno kako će upravo Krišto biti kandidatkinja ove stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

“Ova kandidatura mi zaista predstavlja veliku čast ali sa sobom nosi i još veću odgovornost”, kazala je Krišto.

Njena kandidatura još uvijek nije formalno objavljena, no Krišto će biti jedina kandidatkinja hrvatskih stranaka za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. S druge strane, za istu dužnost natjecat će se i Željko Komšić, koji će po četvrti put pokušati iskoristiti rupu u Izbornom zakonu te dužnost predviđenu za političko predstavljanje hrvatskog naroda pokušati oteti bošnjačkim glasovima.

Inače, Borjana Krišto je osoba s bogatom političkom karijerom. Tako je bila predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine između 2006. i 2011. godine. Na općim izborima 2010. bila je kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila putem izbornog inženjeringa od Željka Komšića (tada člana SDP-a BiH) koji je na valu kroatofobije dobio masovnu podršku Bošnjaka. Trenutno je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i prva zamjenica predsjedatelja tog doma.

Krišto je imenovana ministricom pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije 1999. Na toj dužnosti ostala je do 2000. kada je imenovana tajnicom županijske Vlade. Na tom položaju djelovala je do 2002. U međuvremenu je 2001. imenovana članicom Predsjedništva HDZ-a BiH.

Na općim izborima održanim 2002. Krišto je bila kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Osvojila je mandat, no nije ga preuzela jer je imenovana ministricom pravosuđa u Federalnoj Vladi. Tu dužnost vršila je do isteka mandata 2006.

Na sljedećim općim izborima održanim 2006. bila je kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH gdje je uspjela osvojiti mandat. Također je imenovana i članicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Obje dužnosti prestala je obnašati 22. veljače 2007. kada je postala prva žena predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine. Te godine imenovana je i potpredsjednicom HDZ-a BiH.

Krišto se na općim izborima 2010. kandidirala za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, završila je na drugom mjestu sa 109 758 glasova. Na izborima je pobijedio Željko Komšić iz SDP-a BiH s 337 065 uglavnom bošnjačkih glasova.

Nakon općih izbora 2010. nastupila je kriza vlasti zbog nemogućnosti da se formira Vlada na razini Federacije BiH. Koalicija SDP-a BiH, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH uspjela je uz pomoć visokog predstavnika Valentina Inzka koji je promijenio zakonitosti matematike stvoriti parlamentarnu većinu i izabrati Vladu Federacije BiH te postaviti Živka Budimira iz HSP-a BiH na mjesto predsjednika Federacije BiH. Međutim, njegov izbor negiralo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) zbog nedovoljnog broja glasova Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa je Krišto ostala predsjednica Federacije BiH sve do odluke visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je nametnuo vladu i Budimira za predsjednika Federacije BiH 17. ožujka 2011., kad je utvrdio kako je 5 jedna trećina od 17 (hrvatskih izaslanika u Domu naroda potrebnih za potvrđivanje izvršne vlasti na razini FBiH).

Svečano otvorena magistralna cesta M17.3 Neum – Stolac

Magistralna cesta M17.3 Neum – Stolac u četvrtak je svečano otvorena i puštena u promet, a sredstva za ovaj infrastrukturni projekt vrijedan 96.523.354,33 maraka, osigurala je Vlada FBiH.

Cestu su svečano otvorili neumski načelnik Dragan Jurković i gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković te direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić.

Otvorenju, koje je upriličeno na lokalitetu raskrižja Babin Do, nazočili su i federalni premijer Fadil Novalić i njegovi zamjenici Jelka Milićević i Vesko Drljača, kao i ministri u Vladi Federacije BiH.

Ukupna vrijednost projekta je 96.523.354,33 maraka, a sredstva je osigurala Vlada Federacije BiH, i to 20.180.376 maraka iz vlastitih sredstava (proračuna FBiH i sredstava JP Ceste FBiH), te kreditnih aranžmana s međunarodnim financijskim institucijama (kreditna sredstva Svjetske banke i Europske investicijske banke u iznosu od 75.463.246 maraka, te EBRD-a u iznosu od 879.732,33 maraka.

Ukupna dužina izgrađene dionice je 36,47 kilometara.

Izgradnja magistralne ceste Stolac – Neum počela je u travnju 2018. godine i sada će te dvije općine dijeliti samo 25 minuta.

Fena

Obavijest JP “Vodovod i kanalizacija Kiseljak

Obavještavamo cijenjene korisnike naselja Gomionica kako je u mjesecu lipnju kod određenog broja korisnika navedenog naselja primijećena povećana potrošnja vode pa iste molimo da provjere svoja vodomjerna mjesta.

Direktor JP “Vodovod i kanalizacija Kiseljak

Mladen Medić

Državni dom naroda danas odlučuje: Povećanje plaća političarima ili ipak ne

Danas s početkom u 11 sati počelo je održavanje sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu.

Između ostalog, delegati u Domu naroda, donijet će konačnu odluku i o spornom povećanju plaća parlamentarcima i ministrima kao i uposlenicima u državnim institucijama.

Ova tema je izazvala brojne reakcije s obzirom da se u proračunu planira povećanje plaća dužnosnicima i do 500 KM, iako već imaju ogromna mjesečna primanja, a radnicima državnih institucija do 100 KM.

Pojedini parlamentarci pravdaju se da su prihvatili ovakav proračun, jer se njima povećavaju plaće potplaćenih uposlenika institucija. I političari i uposlenici su pod istom proračunskom stavkom, pa povećanje jednima automatski znači i povećanje drugima.

Opozicioni parlamentarci su glasovali protiv usvajanja proračuna, a kao razlog za to su istakli to što je njime predviđeno povećanje plaća i političarima.

Međutim, niti jedan parlamentarac nije pokušao inicirati pravno rješenje kojim bi se dužnosnici izuzeli od povećanja plaća.

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik SDA Bakir Izetbegović je najavio kako će povišicu od 500 KM, ako i Dom naroda usvoji proračun, uplatiti humanitarnom udruženju Pomozi.ba te je pozvao i ostale stranačke kolege iz državne vlasti da to urade. Neki su ovaj Izetbegovićev potez ocijenili kao populističkim.

Inače, ovo je danas jedina točka predloženog dnevnog reda hitne sjednice.

Isplata uvećanih mirovina u utorak 5. srpnja

Sve je spremno za isplatu mirovina za mjesec lipanj u Federaciji BiH. Umirovljenicima će mirovine uvećane za 3.5% biti isplaćene u utorak 5. srpnja, potvrđeno je za Faktor iz Federalnog zavoda MIO.

Ovim povećanjem najniža mirovina će biti 424,40 KM dok će prosječna samostalna mirovina nakon izvanrednog uvećanja iznositi 545 KM.