U 105. godini, nakon brojnih nedaća koje je preživjela, Paulina – Kristina Banac (poznata kao teta Paula) spokojno je napustila ovaj svijet kao štićenica doma. Inače rodom iz Kiseljaka, udala se 1943. godine u Konavle za supruga Luku iz Popovića. Pokopala je supruga i jedinog sina, prošla tri rata i neimaštinu, brojne bolesti, a do zadnjeg dana bila je vitalna, piše Kiseljak.info.
Paula je bila službeno najstarija stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije i preminula je u Domu za starije osobe Dubrovnik. Posljednji ispraćaj je obavljen 19. 8. 2022. godine u Popovićima.
Životna priča tete Paule
Paula – Kristina Banac rođena je 5. listopada 1917. godine u Kiseljaku, u obitelji Joze i Ane Lukić iz Kiseljaka. Krštena je samo dva dana po rođenju u kiseljačkoj crkvi sv. Ilije Proroka. Prvi svjetski rat tada još uvijek nije bio završio. Paulina je dijete rođeno u Austro – Ugarskoj Monarhiji. Djetinjstvo je provela u Kraljevini SHS, a svoju mladost proživjela u Kraljevini Jugoslaviji. U kasnim godinama udala se za Luku Banca u Konavle. Živjeli su na Marijin Dvoru, od prihoda iz Lukine trgovine nedaleko od Latinske ćuprije. Uskoro im se rodio sin. Sreći nije bilo kraja. Najljepše razdoblje njihova života ipak se bližilo kraju. S onu stranu Višegradske kapije, najistočnijih vrata sarajevskih gradskih zidina, partizanska vojska je spremala napad protiv ustaša. Svi koji su se zvali hrvatima pali su u nemilost nove vlasti.
Takva je bila i povijest mlade hrvatske obitelji Banac. Najprije im je oduzeta sva imovina , pokretna i nepokretna, zatim je Luka potjeran na križni put, a Paulina je s novorođenčetom morala napustiti grad i poći svojim roditeljima u Kiseljak, koja je tvrdila kako je jedva ostala živa jer je još dugo nakon poroda gubila krv. Nakon nekog vremena je odlučila poći svekrvi i svekru u Konavle. U to vrijeme je vrijedilo da je žena iz Bosne ravno Ciganka.
Po završetku Križnog puta Luka se vratio svojoj Paulini. I odlučili su život nastaviti u Zagrebu. Tamo je nakon Drugog svjetskog rata njihov sin završio škole i zasnovao svoju obitelj. Pomalo su na svijet dolazili i unuci, ali se potom Paulinin sin jedinac se razbolio u 50. godini života i preminuo. Nedugo zatim preminuo je i njezin suprug Luka.
Paulina se 2000. godine uselila u Dom za starije osobe u Dubrovniku. Paulinu su često posjećivali nećaci Andrija i Zdravko Lukić sa svojim obiteljima, koji se rado prisjećaju trenutaka sa svojom tetkom Paulinom.
Teta Paula je živjela po katoličkim načelima
Unatoč svim nevoljama koje su Paulinu pogodile tijekom svog života, u pet država i političkih sustava ona je bila zadovoljna, te je često govorila „Bez Boga bi teško išlo“. Vjeru koju je Paulina stekla u roditeljskom domu potvrđuje i sljedeća priča. Dok je bila djevojčica, u Kiseljaku je župnikovao fra Augustin Kristić. On je duže vrijeme htio odati počast svojim prethodnicima franjevcima koji su kroz stoljeća vjerno služili svomu narodu i suživjeli s njim u dobru i zlu. Tako je u kronici župe Kiseljak 1920-ih zabilježio kako je ostvaren reljef bosanskoga fratra i naroda – umjetničko djelo koje je više desetljeća resilo glavni ulaz u crkvu. Dakako, riječ je o staroj crkvi u Kiseljaku, izgrađenoj po projektu Josipa Vancaša, a posvećenoj 1897. godine. Lunetu je 1924. godine od cementa izradio umjetnik Anto Matković. Župljani su tada umjetniku pozirali kao vjernici pored fratra.
Na fotografiji ispod, starac koji kleči u desnom kutu bio je Mato Kristić, otac župnika fra Augustina. Pokraj njega stajala je Marija Mihaljević sa svojim djetetom te Danicom Momčinović. U sredini stoji momak Juro Bradić (premda je lice Augustinovo, jer Bradić „nije htio više kao momak stajati“), a pred ujakom je stajao Jozo Tomić, dječak koji je tada pohađao 4. razred osnovne škole. Iza fratrovih leđa stajala je Elegović sluškinja Luce, a u lijevom kraju majka sa svojih dvoje djece. Bila je to Ana Lukić s djetetom na prsima, a do nje je čučala njezina kći, djevojčica Paulina Kristina. Ista ona Paulina s početka priče.
Stara je crkva u Kiseljaku, nakon nešto manje od sto godina postojanja, porušena. Lunetu je iz portala stare crkve dao izvaditi fra Mato Cvjetković, Kiseljačanin, za čijeg je župnikovanja ovom župom na istom mjestu izgrađena nova crkva sv. Ilije.
U ime portala Kiseljak.info obitelji pokojne tete Paule izražavamo iskrenu sućut!
Kiseljak.info
