Crnogorska politička koalicija Demokratski front, koja trenutno pregovara o formiranju nove Vlade Crne Gore i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH dobijali su tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne utjecaj u inozemstvu, priopćio je izvor iz američke administracije, koji je upoznat s konkretnim slučajem, piše Glas Amerike.

Izvor iz administracije, međutim, nije objelodanio točne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front.

– Obavještajna zajednica je zabilježila povećanje te aktivnosti 2014. godine do danas. Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao financiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uvjete za oporbene stranke – naveo je izvor iz administracije.

Također, kao primjer je navedena i Crna Gora i jedan od važnijih ruskih oligarha.

– Suradnici Olega Deripaske osiguravali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerojatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i offshore kompanija. U Albaniji smo vidjeli da je 2017. Rusija osigurala Demokratskoj stranci oko pola milijuna dolara kroz kompanije koje prikrivaju nezakonite aktivnosti, priopćio je izvor.

Visoki dužnosnik američke administracije je na brifingu, na kojem su objavljeni dijelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, priopćio da je Rusija, od 2014, uplatila više od 300 milijuna dolara političkim strankama, dužnosnicima i političarima u više od dvadeset zemalja svijeta – u okviru napora Moskve da stekne utjecaj u inozemstvu.

Priopćeno je i da Sjedinjene Države očekuju da će se Rusija narednih mjeseci sve više okretati tajnom političkom financiranju da bi podrila međunarodne sankcije, uvedene zbog rata u Ukrajini, i održala uticaj u inozemstvu.

Ruski napori bili su pokušaj da se manipulira demokracijama iznutra i “Rusi pokušavaju dati prednost određenim političkim strankama i podrijeti demokraciju u svim tim zemljama – naveo je dužnosnik iznoseći detalje prve procjene ruskih napora da utječe na politiku drugih zemalja, koju je uradila američka obavještajna zajednica.

– Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontaktu smo sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji – rekao je dužnosnik, koji je u obraćanju novinarima insistirao na anonimnosti.

Također je dodao da je Washington skinuo oznaku tajnosti s pojedinih informacija dijelom i zbog očekivanja da će se Rusija “sve više oslanjati na sredstva tajnog utjecaja” narednih meseci.

Dužnosnik je u obraćanju novinarima rekao i da se povjerljive informacije dijele sa zemljama da bi im se pomoglo da se suprostave utjecaju Moskve.

Ukazivanjem na rusko tajno političko financiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upozoravamo ove strane stranke i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razotkriti i razotkrit ćemo – poručio je visoki dužnosnik Bidenove administracije.

Naglasio je i da Washington želi podići svijest na globalnoj razini o prijetnji ruskog tajnog političkog financiranja i “jasno staviti do znanja da postoje mjere” da se na to odgovori.

O rezultatima obavještajne procjene i koracima koji se poduzimaju za suzbijanje te prijetnje, kako je priopćeno, depešom su informirane zemlje koje su bile pozvane na summit za demokraciju i “nekoliko dodatnih vlada” – ukupno više od 110 zemalja.

Američka obavještajna zajednica također, iza zatvorenih vrata, brifira određene zemlje o ruskom tajnom financiranju čija su meta – njihove specifične političke sredine, priopćeno je na brifingu.

– Dijeljenjem ovih informacija, želimo omogućiti više od 100 vlada da poduzmu neovisnu akciju protiv ove prijetnje koja podriva njihovu demokraciju. Očekujemo da nam zemlje, koje smo obavijestili, daju svoje informacije o ruskom tajnom političkom financiranju, što će onda povećati naše razumijevanje ove prijetnje – zaključio je američki dužnosnik, uz ocjenu da je riječ o globalnom fenomenu za koji je potreban koordinirani odgovor.