Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan stigao je u Bosnu i Hercegovinu, a svečani doček je organiziran u Sarajevu, gdje će ga na platou ispred Predsjedništva BiH pozdraviti trenutačni predsjedatelj državnoga vrha Šefik Džaferović. Nakon toga predviđeno je da sva trojica članova državnog vrha zajedno razgovaraju s Erdoğanom, a predviđeni su i drugi susreti turskog čelnika. Ovaj posjet ponajprije se promatra u kontekstu predstojećih općih izbora u zemlji te očito predstavlja smišljenu potporu čelniku posrnuloga SDA Bakiru Izetbegoviću koji je i sam u utrci za državni vrh BiH. Sam Džaferović tvrdi kako posjet turskog predsjednika ima stabilizirajući učinak.
– Predsjednik Erdoğan snažno podržava Daytonski sporazum po kojem susjedne države imaju obvezu poštovati političku neovisnost BiH. Bosna i Hercegovina želi regionalnu suradnju na načelima međusobnog uvažavanja. Turska dobro poznaje ovu regiju i njezin doprinos uvijek je konstruktivan, bilo da je riječ o njezinoj potpori našem EU i NATO putu ili potpori zaštite države u Vijeću za provedbu mira u BiH, gdje Turska predstavlja Organizaciju islamske suradnje – istaknuo je Džaferović.
No, posve suprotno od onoga kako to promatra član državnoga vrha iz SDA, prije svih, hrvatska strana gleda na ulogu Turske, ali i potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ovaj mirovni dokument nema samo međunarodni karakter u smislu poštivanje vanjskih obveza Zagreba i Beograda prema BiH nego i svih obveza koje su proistekle samim tim dokumentom. Prije svega, protivno je slovu, ali i duhu Daytonsko-pariškog sporazuma o miru, a što je potvrđeno i presudama Ustavnoga suda BiH u predmetu Alije Izetbegovića te kasnije Bože Ljubića, preglasavanje manje brojnog konstitutivnog naroda prilikom izbora predstavnika u zakonodavna tijela vlasti. Jednako kao što predstavlja izravno kršenje toga dokumenta i pokušaj njihova potpunog isključivanja iz izvršne vlasti. Posebno je u tome smislu važna presuda u predmetu “Ljubić”, kojom se inzistira na jamčenju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda.
I dok će u Predsjedništvu BiH vjerojatno izostati takva vrsta razgovora, posve pouzdano na svojevrsno posredovanje turskog predsjednika pozvat će državni vrh koji će u Sisku nazočiti otvaranju džamije i kompleksa Islamske zajednice. Očekuje se da Erdoğan pomogne u utišavanju ponajprije stranke SDA i njezina čelnika Bakira Izetbegovića, koja je, kako bi pokušala vratiti poljuljani rejting, radikalizirala odnose između Hrvata i Bošnjaka.
To je posebno važno zbog aktualne krize u Ukrajini i opasnosti da se nestabilnost prenese na BiH. Upravo kako su to Zagreb i Ankara radili 1994. s uspostavom FBiH koja je danas u krizi.
