Kreševo u svečanom duhu: Proslava Dana općine i Velike Gospe
Općina Kreševo danas je u svečanom raspoloženju obilježila svoj Dan općine i blagdan Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije), nebeske zaštitnice kreševske župe.
Višednevni bogati program kulminirao je središnjim događajima koji su okupili mnoštvo vjernika, građana i visokih uzvanika. Središnji dio proslave započeo je u prijepodnevnim satima na Trgu fra Grge Martića, gdje su pred spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja i zahvalnosti. Nakon odavanja počasti, mnoštvo se uputilo prema crkvi gdje je u 11 sati služena svečana sveta misa.
Crkva je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Nikica Vujica, duhovnik sestara Klarisa iz Brestovskog uz nazočnost velikog broja svećenika. Brojni okupljeni vjernici, među kojima su bile sve generacije – od najmlađih do onih u invalidskim kolicima, u miru i molitvi su proslavili ovaj veliki blagdan. Svečano misno slavlje u prepunoj crkvi ispred impresivnog mozaika Značajno je istaknuti da je današnjoj misi i proslavi u Kreševu nazočio i Mladen Mišurić Ramljak, načelnik susjedne općine Kiseljak. Njegov dolazak još je jednom potvrdio snažnu povezanost, podršku i prijateljstvo ovih dviju susjednih općina.
Tjedan ispunjen glazbom i tradicijom Današnja proslava vrhunac je “svečanog tjedna” koji je Kreševljacima i njihovim gostima ponudio iznimno raznovrstan sadržaj. Program je službeno započeo u četvrtak, 13. kolovoza, prvom “Ribarskom večeri” u organizaciji Udruge sportskih ribolovaca Kreševo. Posjetitelji su na Trgu fra Grge Martića imali priliku uživati u vrhunskoj gastronomskoj ponudi – potočnoj pastrvi i fiš paprikašu, dok su se za sjajnu atmosferu pobrinuli Čunga i Tin.
Dan uoči Velike Gospe, u petak 14. kolovoza, Trg je bio rezerviran za veliki glazbeni spektakl. Središnji koncert održao je popularni regionalni pjevač Goran Karan, dok je kao predgrupa publiku uspješno zagrijao domaći kreševski bend Baka Razbojnik.
Nakon završetka misnog slavlja, obilježavanje se tradicionalno nastavilo na platou iza Franjevačkog samostana. Uz okrjepu, pite, grah, osvježavajuća pića i glazbeni program za koji je bio zadužen Planet band, Kreševljaci i njihovi gosti nastavili su slaviti najvažniji dan svoje općine u duhu obiteljskog zajedništva i hercegbosanske tradicije.
Podsjećamo, odlukom načelnika Općine Kreševo, današnji dan (15. kolovoza) utvrđen je kao neradni dan za sve djelatnike u državnim tijelima, javnim ustanovama i poduzećima na području općine, kako bi svi imali priliku dostojanstveno i u miru proslaviti svoj patron i Dan općine.
Kiseljak info
HKUD “Gromiljak” na 16. Zavičajnim susretima u Donjem Zoviku
Kiseljačko Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Gromiljak” nastupilo je na tradicionalnim 16. Zavičajnim susretima koji su se održali 13. kolovoza u Donjem Zoviku (Brčko Distrikt). Članovi društva još su jednom ponosno predstavili tradiciju, pjesmu i običaje kiseljačkog kraja, oduševivši brojnu publiku svojim izvedbama.
Bogat program ovogodišnje manifestacije započeo je misnim slavljem ispred kapele sv. Ante, nakon čega je uslijedio kulturno-zabavni dio večeri. Uz naš HKUD “Gromiljak”, pozornicu su dijelila i brojna druga društva koja njeguju hrvatsku tradicijsku baštinu. Uz domaćine, HKUD “Župa Zovik”, nastupili su i gosti: KUD “Ogranak seljačke sloge” iz Lupoglava, KUD “Posavac” iz Vrbanje, KUD “Seljačka sloga” iz Vidovica te KUD “Bosanska Posavina prsten” iz Osijeka.
Posebnu podršku kiseljačkim folklorašima svojim je dolaskom iskazao i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak, koji je nazočio ovoj hvalevrijednoj manifestaciji.
Susret u Donjem Zoviku imao je i posebnu emotivnu notu za sve nazočne Kiseljačane zbog ponovnog susreta s fra Zoranom Vukovićem. Nekadašnji omiljeni kiseljački župnik, koji danas obnaša dužnost župnika upravo u Zoviku, toplo je dočekao svoje bivše župljane te je njegova nazočnost dala dodatnu dimenziju ovom prijateljskom okupljanju.
Nakon službenog dijela smotre folklora, druženje Kiseljačana, Zovičana i njihovih gostiju nastavljeno je do kasnih večernjih sati uz narodno veselje, večeru i glazbu “Planet Banda”, uz televizijski prijenos uživo na Posavina TV.
Kiseljak.info
Svečano proslavljen blagdan sv. Klare u Brestovskom: Mjesto gdje se Božjom milošću “proizvodi” mir
U utorak, 11. kolovoza 2026. godine, u Brestovskom je svečano proslavljena svetkovina svete Klare Asiške. Središnje euharistijsko slavlje u 11 sati predslavio je mons. Miro Relota, vojni ordinarij, uz koncelebraciju velikog broja svećenika iz Bosne i Hercegovine, ali i inozemstva.
Mnoštvo vjernika ispunilo je prostor ispred samostana sestara klarisa, kao i dvorište oko župne crkve. Posebnu žrtvu i pobožnost pokazao je dio hodočasnika koji su do Brestovskog stigli pješice. Za sve one koji nisu mogli nazočiti ovom velikom događaju, izravan prijenos svete mise osigurao je Radio Marija.
Svečanosti slavlja svojim su izvedbama pridonijeli tamburaški sastav župe Brestovsko te župni zbor, koji su animirali misu pod ravnanjem župnika fra Mirka Majdandžića.
Sama proslava kruna je duhovne priprave koja je započela devetnicom 2. kolovoza, te trodnevnicom koju je od 8. do 10. kolovoza predvodio fra Nikola Neimarević.
”Brestovsko je mjesto kamo vas dovede život”
U svojoj nadahnutoj propovijedi, mons. Relota pozdravio je sestre klarise, župnika, kreševskog dekana te sve okupljene vjernike pristigle iz različitih krajeva BiH i šire. Posebno se osvrnuo na duboki duhovni značaj samog Brestovskog i razloge zbog kojih rijeke ljudi dolaze na ovo mjesto:
”Postoje mjesta u koja dođeš iz običaja, u neka iz znatiželje, a postoje mjesta na koja čovjeka dovede život. Brestovsko je takvo mjesto. Ovdje ljudi ne dolaze vidjeti samo samostan, ovdje dolaze vidjeti nešto što se ne vidi izvana. Netko nosi ranu iz prošlosti, netko bolest, netko traži odgovore.”
Govoreći o izazovima današnjice, mons. Relota je naglasio kako danas slavimo istinu koja je potrebna svakom vremenu. Istaknuo je da čovjek bez Boga može posjedovati mnogo u materijalnom smislu, ali mu bez Njega uvijek nešto dubinski nedostaje. S druge strane, onaj tko je s Bogom, ima istinski mir u srcu.
Osvrnuvši se na život svete Klare Asiške, propovjednik je podsjetio kako je ova velika svetica to savršeno razumjela. Rođena u plemićkoj i bogatoj obitelji krajem 12. stoljeća, Klara je odbacila svjetovni sjaj i privilegije. Ponesena idealima svetog Franje, odlučila je svoj život posvetiti Isusu Kristu u radikalnom siromaštvu, tišini i klauzuri, postavši tako utemeljiteljicom Reda siromašnih sestara. Njezin život ostaje trajni putokaz potpunog pouzdanja u Božju providnost.
Mons. Relota je vjernicima postavio i važno pitanje o naravi njihovog kršćanskog života, istaknuvši da je on prvenstveno prijateljstvo s Bogom. Pozvao je sve okupljene da se nakratko zaustave i preispitaju:
- Kakav je naš osobni odnos s Bogom?
- Je li to odnos iskrenog prijateljstva, straha ili pak čiste ljubavi?
Posebno dirljiv dio propovijedi bila je iskrena zahvala upućena sestrama klarisama. Mons. Relota zahvalio im je na njihovoj postojanoj molitvi u tišini, na služenju i spremnosti da prime majke i očeve koji im dolaze u suzama.
“Koliko ste samo suza obrisale onima koji su plakali,” poručio je redovnicama, istaknuvši njihovu neprocjenjivu ulogu i duhovnu podršku koju pružaju ranjenim ljudima.
Zaključujući propovijed, naglasio je kako pravi mir počinje ulaskom u crkvu te da se najteže bitke ne vode samo na bojištima, već u ljudskim srcima. “Na Brestovsku se, Božjom milošću, proizvodi mir,” snažna je poruka koju su hodočasnici ponijeli svojim kućama.
Nakon svečanog misnog slavlja, uslijedilo je tradicionalno dijeljenje blagoslovljenih kruščića, čime je zaokružena ova predivna duhovna svečanost i radost zajedništva u župi Brestovsko.
Kiseljak.info
NAJAVA: Kiseljak domaćin Sportskih igara dragovoljaca i veterana HVO-a ŽSB i Dana branitelja
U subotu, 29. kolovoza, Kiseljak će biti središte okupljanja braniteljske populacije iz cijele Županije Središnja Bosna. Ove godine, grad će biti domaćin dvostrukog, hvale vrijednog događaja – uz Sportske igre dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a ŽSB, bit će obilježen i Dan branitelja općine Kiseljak.
Oba velika događaja spojeni su u jedan dan prepun pijeteta, sportskog duha i zajedništva.
Organizatori su pripremili bogat cjelodnevni program koji započinje odavanjem počasti onima koji su dali najviše za obranu ovih prostora, a nastavlja se sportskim natjecanjima i opuštenim druženjem.
- 10:00 sati | Odavanje počasti Program započinje polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na središnjem spomen-obilježju poginulim braniteljima u Kiseljaku.
- 10:30 sati | Svečano otvaranje Službeno otvaranje manifestacije i Sportskih igara upriličit će se u prostorijama Osnovne škole “Kiseljak”.
- 11:00 sati | Sport i druženje Početak sportskih natjecanja u različitim disciplinama te nastavak cjelodnevnog druženja sudionika i gostiju.
- 18:00 sati | Zatvaranje i dodjela nagrada Svečano zatvaranje Sportskih igara uz dodjelu pehara i priznanja najboljim ekipama i pojedincima.
Kako bi cijeli događaj protekao u pravom slavljeničkom i prijateljskom ozračju, kod Osnovne škole “Kiseljak” bit će postavljeni šatori za sve posjetitelje i sudionike.
Nijedno pravo braniteljsko okupljanje ne može proći bez tradicionalne okrijepe, pa će se tako za sve nszočne služiti nezaobilazni vojnički grah, vrhunski roštilj te ohlađeno pivo.
Pozivaju se svi branitelji, članovi njihovih obitelji, kao i svi žitelji Kiseljaka i susjednih općina da svojim dolaskom uveličaju ovaj dan. Dođite da se zajedno prisjetimo naših heroja, podržimo natjecatelje i provedemo dan u ugodnom druženju!U subotu, 29. kolovoza, Kiseljak će biti središte okupljanja braniteljske populacije iz cijele Županije Središnja Bosna. Ove godine, grad će biti domaćin dvostrukog, hvale vrijednog događaja – uz Sportske igre dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a ŽSB, bit će obilježen i Dan branitelja općine Kiseljak.
Iako se Dan branitelja tradicionalno obilježava 22. kolovoza, ove je godine odlučeno kako će se oba velika događaja spojiti u jedan dan prepun pijeteta, sportskog duha i zajedništva.
Organizatori su pripremili bogat cjelodnevni program koji započinje odavanjem počasti onima koji su dali najviše za obranu ovih prostora, a nastavlja se sportskim natjecanjima i opuštenim druženjem.
- 10:00 sati | Odavanje počasti Program započinje polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na središnjem spomen-obilježju poginulim braniteljima u Kiseljaku.
- 10:30 sati | Svečano otvaranje Službeno otvaranje manifestacije i Sportskih igara upriličit će se u prostorijama Osnovne škole “Kiseljak”.
- 11:00 sati | Sport i druženje Početak sportskih natjecanja u različitim disciplinama te nastavak cjelodnevnog druženja sudionika i gostiju.
- 18:00 sati | Zatvaranje i dodjela nagrada Svečano zatvaranje Sportskih igara uz dodjelu pehara i priznanja najboljim ekipama i pojedincima.
Kako bi cijeli događaj protekao u pravom slavljeničkom i prijateljskom ozračju, kod Osnovne škole “Kiseljak” bit će postavljeni šatori za sve posjetitelje i sudionike.
Nijedno pravo braniteljsko okupljanje ne može proći bez tradicionalne okrijepe, pa će se tako za sve nszočne služiti nezaobilazni vojnički grah, vrhunski roštilj te ohlađeno pivo.
Pozivaju se svi branitelji, članovi njihovih obitelji, kao i svi žitelji Kiseljaka i susjednih općina da svojim dolaskom uveličaju ovaj dan. Dođite da se zajedno prisjetimo naših heroja, podržimo natjecatelje i provedemo dan u ugodnom druženju!
Kiseljak.info
Najava proslave svetkovine sv. Klare Asiške u Brestovskom
Samostan sv. Klare u Brestovskom poziva sve vjernike na svečanu proslavu svetkovine svete Klare Asiške, koja će se središnjim misnim slavljem obilježiti 11. kolovoza 2026. godine. Vjernici će se za ovaj veliki blagdan pripremati kroz bogat duhovni program devetnice i trodnevnice.
Duhovna priprava: Devetnica i trodnevnica
Duhovna priprava u samostanu započela je devetnicom 2. kolovoza. Svakoga dana program počinje u 17:30 sati molitvom krunice i mogućnošću za svetu ispovijed, nakon čega u 18:00 sati slijedi sveta misa.
Bliža priprava za samu svetkovinu nastavit će se kroz trodnevnicu, koja se održava od 8. do 10. kolovoza. Satnica ostaje nepromijenjena (17:30 krunica i ispovijed, 18:00 sveta misa), a ova će misna slavlja i duhovni program predvoditi fra Nikola Neimarević.
Središnje slavlje 11. kolovoza
Na samu svetkovinu svete Klare Asiške, u utorak 11. kolovoza, svečana sveta misa započet će u 11:00 sati.
Euharistijsko slavlje predslavit će mons. Miro Relota, vojni ordinarij, u koncelebraciji s drugim svećenicima.
Kao i ranijih godina, nakon svečanog misnog slavlja uslijedit će tradicionalno dijeljenje blagoslovljenih kruščića okupljenim vjernicima, što je prepoznatljiv i drag običaj vezan uz sestre klarise i ovaj blagdan.
Kiseljak.info
Velik uspjeh prve godine književne Nagrade „Ivo Andrić“ – zaključen natječaj s čak 190 prijava iz 12 država svijeta
Travnik, 2. kolovoza 2026. – Ogranak Matice hrvatske u Travniku uspješno je zaključio prvi natječaj za književnu Nagradu „Ivo Andrić“, koja je ustanovljena 11. travnja 2026. godine s ciljem promicanja suvremene književnosti na hrvatskom jeziku i očuvanja književne baštine nobelovca Ive Andrića.
Natječaj je bio otvoren od 1. svibnja do 1. kolovoza 2026. godine, a odaziv je nadmašio sva očekivanja. Na natječaj je pristiglo ukupno 190 prijava autora koji pišu na hrvatskom književnom jeziku.
Posebno raduje činjenica da su radovi pristigli iz 12 država svijeta. Najveći broj prijava stigao je iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok su svoje radove poslali i autori iz Austrije, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Srbije, Španjolske, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Meksika i Australije. Takav međunarodni odaziv potvrđuje da je nova književna nagrada već u svojoj prvoj godini prepoznata među autorima te da je pobudila zanimanje književnika i pjesnika iz različitih dijelova svijeta.
Pred stručnim povjerenstvom sada je zahtjevan zadatak vrednovanja svih pristiglih radova i odabira najboljega književnog ostvarenja.
Dobitniku ili dobitnici Nagrade „Ivo Andrić“ bit će uručena novčana nagrada u iznosu od 1.000 KM, bista Ive Andrića i plaketa. Ime laureata bit će objavljeno tijekom listopada 2026. godine.
Osim toga, Ogranak će objaviti zajednički zbornik najboljih radova!
Ogranak Matice hrvatske u Travniku zahvaljuje svim autoricama i autorima na iskazanom povjerenju te svim ustanovama, partnerima i pojedincima koji su podržali pokretanje ove književne nagrade. Uspjeh prvoga natječaja snažan je poticaj za nastavak razvoja projekta koji ima ambiciju postati jedno od važnijih mjesta okupljanja književnog stvaralaštva na hrvatskom jeziku.
Darko Tusun, tajnik Ogranka Matice hrvatske Travnik
U Međugorju počinje Mladifest
37. Međunarodni festival mladih – Mladifest, koji se ove godine održava pod geslom “Ad fontem! / Na izvor!”, okupio je u Međugorju desetke tisuća mladih iz cijeloga svijeta.
Ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović kazao je kako je ovogodišnje geslo nadahnuto obilježavanjem 800. obljetnice smrti svetog Franje Asiškoga.
– Vraćamo se na izvore svetog Franje jer smo u 800. godini od smrti svetog Franje. Na osobit način nadahnjujemo se prekrasnom franjevačkom duhovnošću i kroz cijeli program bit će prožeta upravo ta franjevačka duhovnost, koja je ovdje u Međugorju posebno naglašena, s obzirom na to da franjevci već godinama služe i dočekuju milijune hodočasnika iz cijeloga svijeta – kazao je Vidović.
Program, koji će krunicom i misom započeti večeras u 18 sati, simultano će se prevoditi na 18 svjetskih jezika.
– Svakodnevni program podijeljen je u više dijelova. Jutarnji program počinje u 9 sati, nakon čega slijede kateheze i svjedočanstva na prostoru vanjskog oltara. Popodnevni program počinje u 16 sati svjedočanstvima i katehezama, a nastavlja se molitvenim programom koji započinje u 18 sati molitvom krunice. U 19 sati je sveta misa, a nakon toga, ovisno o danu, održavat će se procesija sa svijećama, klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, procesija s Gospinim kipom, klanjanje Križu, predstava zajednice Cenacolo, dok će posljednje večeri biti održano završno klanjanje – pojasnio je Vidović.
Smještajni kapaciteti gotovo su u potpunosti popunjeni, kazali su za Fenu iz Turističke zajednice Općine Čitluk. Najveći broj hodočasnika dolazi iz zemalja istočne Europe, Poljske, Češke, Italije, Francuske i Republike Irske, dok je ove godine zabilježen i pojačan dolazak hodočasnika iz Španjolske i Portugala.
Program Međunarodnog festivala mladih u Međugorju bit će završen misom na Križevcu u srijedu, 5. kolovoza u 5 sati.
Mladifest se održava od 1989. godine, a ovogodišnje izdanje je 37. po redu. Svake godine okuplja više od 50.000 mladih i oko 500 svećenika iz cijeloga svijeta.
Program 20. Dana Hardomilja
Program 20. Dana Hardomilja koji počinje sutra u petak 31. srpnja i ove godine donosi bogat program, a u nedjelju, 2. kolovoza, vjernike i posjetitelje očekuje bogat duhovni i kulturni sadržaj uoči blagdana svetog Stjepana Prvomučenika, nebeskog zaštitnika Hardomilja.
Treći dan trodnevnice započinje svetom misom koju će predvoditi fra Marko Bandić, a misno slavlje bit će prikazano za pokojne iz zaseoka Mandići. Tijekom mise bit će upriličen i blagoslov roditelja, djece i mladih, čime će se vjernici duhovno pripremiti za proslavu zaštitnika ovog mjesta.
Nedjelja je ujedno i uočnica blagdana sv. Stjepana Prvomučenika, a nakon molitvenog dijela programa slijedi kulturna večer koja će zasigurno privući brojne ljubitelje kazališta.
S početkom u 20 sati bit će izvedena predstava „Ženici“, jedna od popularnijih suvremenih kazališnih predstava koja posljednjih godina puni dvorane diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Posebnu zanimljivost predstavlja i glumačka postava. Pere Eranović i Ivan Baranović široj su publici poznati po ulogama u RTL-ovoj seriji „Divlje pčele“, a njihov glumački talent publika će imati priliku doživjeti i uživo u predstavi „Ženici“.
Predstava „Ženici“ melodramska je duodrama s elementima pučke komedije nastala prema tekstu istaknutog hrvatskog glumca i dramskog pisca Ilije Zovke. U središtu radnje nalazi se sudbina dvojice muškaraca i njihovih obitelji smještena u prepoznatljiv ambijent Dalmatinske zagore. Glavni likovi, Jure i Ivo, snažni su i autentični karakteri koji svaki na svoj način predstavljaju mentalitet ljudi iz malih sredina, a njihove različite životne priče isprepliću se kroz niz neočekivanih i duhovitih događaja.
Iza prividno jednostavne priče krije se predstava koja na poseban način govori o obitelji, prijateljstvu, ljubavi, oprostu, životnim izborima i pomirenju. Humor se tijekom cijele izvedbe prirodno isprepliće s emocijama, pa publika u jednom trenutku glasno smije, a već u sljedećem proživljava dirljive i snažne životne trenutke glavnih junaka.
Posebna vrijednost predstave leži u autentičnim dijalozima, prepoznatljivom hercegovačko-dalmatinskom govoru i životnim situacijama u kojima će se mnogi gledatelji prepoznati. Upravo zbog toga „Ženici“ osvajaju publiku svih generacija te su postali jedna od najtraženijih kazališnih predstava posljednjih godina.
Predstavu izvode Pere Eranović i Ivan Baranović, koji svojim glumačkim interpretacijama donose uvjerljive, emotivne i iznimno duhovite likove, pretvarajući svaku izvedbu u večer ispunjenu smijehom, ali i snažnim životnim porukama.
Rama Sun Fest seli na obalu Ramskog jezera – ljeto, glazba i odlična atmosfera!
Jedan od najiščekivanijih ljetnih događaja u Rami ove godine dolazi u potpuno novom izdanju. Rama Sun Fest 2026 seli na atraktivnu lokaciju Beach Bara Mirakul na obali Ramskog jezera, gdje će 13. kolovoza posjetitelje očekivati večer ispunjena vrhunskom glazbom, pozitivnom energijom i nezaboravnom festivalskom atmosferom.
Za odličan glazbeni program pobrinut će se Deminutiv, Kentra i DJ Pettrov, koji će publiku voditi kroz večer ispunjenu rockom, modernim hitovima i plesnim ritmovima do kasno u noć.
Ulaznice će uskoro biti dostupne u Caffe Baru Mammals i Beach Baru Mirakul po cijeni od 8 KM, a moći će se kupiti i na sam dan festivala na ulazu.
Rama Sun Fest i ove godine donosi ono najvažnije – dobru glazbu, odličnu zabavu, vrhunsku atmosferu i druženje na jednoj od najljepših lokacija u Bosni i Hercegovini. Spoj ljetne večeri, Ramskog jezera i kvalitetnog glazbenog programa jamstvo je događaja koji se ne propušta.
Rezervirajte 13. kolovoza za najbolji ljetni provod i budite dio nove festivalske priče na Ramskom jezeru. Vidimo se na Rama Sun Festu 2026!
Najoštrija osuda napada i skrnavljenja katoličkih vjerskih objekata: Međugorje će ostati svjetionik mira
HDZ BiH najoštrije osuđuje napad i skrnavljenje katoličkih vjerskih objekata u Međugorju i očekuje da počinitelji budu što prije otkriveni i procesuirani.
Činjenica da su se na udaru našli Gospin kip, Plavi križ i vanjski oltar crkve sv. Jakova ukazuje da je cilj bio zastrašivanje žitelja u jednom od najvažnijih mjesta za Hrvate katolike u BiH, ali i stotine tisuća hodočasnika koje molitva okuplja u Međugorju.
Posebno zabrinjava što se ovakav vandalizam dogodilo na mjestu koje desetljećima simbolizira mir, vjeru i nadu.
Indikativno je i da se napad na katoličke objekte u Međugorju dogodio pred početak Mladifesta i najavljenog dolaska desetaka tisuća mladih iz cijelog svijeta.
Počiniteljima vandalskog čina i svima koji ga svojim djelovanjem, svjesno ili ne, potiču, poručujemo da će Međugorje ostati svjetionik mira, a Hrvati ustrajni u borbi za temeljne vrijednosti civiliziranog društva uključujući i vjerske slobode.
Kiseljak: Proslavljen blagdan Svetog Ilije u pravoslavnom hramu
U pravoslavnom Hramu sv. Ilije u Kiseljaku danas je svečano i u molitvenom ozračju proslavljen blagdan Svetog proroka Ilije, patrona ove hramovne zajednice.
Svetu liturgiju predvodio je sveštenik Zoran Jerinić uz sasluženje visočkog protojereja Miljana Rađenovića. Hram je bio ispunjen vjernicima koji su se okupili kako bi u zajedništvu i molitvi obilježili ovaj veliki blagdan.
Iako se pravoslavni Sv. Ilija po kalendaru slavi 2. kolovoza, u Kiseljaku postoji dugogodišnja i lijepa tradicija da pravoslavni vjernici ovaj blagdan obilježavaju ranije – u dane kada katolici slave Svetu Anu, zaštitnicu župe u Lepenici.
Ova specifična tradicija dodatno povezuje lokalne vjerske običaje, s obzirom na to da se katolički blagdan Sv. Ilije u Kiseljaku obilježava 20. srpnja, kada se ujedno proslavlja i Dan općine Kiseljak.
Svečanom liturgijskom slavlju nazočio je i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, koji je svojom nazočnošću dao podršku ovoj vjerskoj zajednici i očuvanju tradicije našeg kraja.
Nakon završetka svete liturgije i obreda, praznično sabranje i druženje vjernika i gostiju nastavljeno je u porti hrama u duhu radosti, susreta i međusobnog poštovanja.
Kiseljak.info
Leon Bojo pobjednik Međunarodnog šahovskog turnira povodom Dana općine Kiseljak
U organizaciji Šahovskog kluba Kiseljak, a pod pokroviteljstvom Općine Kiseljak, proteklog vikenda u restoranu “Stari ribar” u Kreševu održan je Međunarodni šahovski turnir povodom obilježavanja Dana općine Kiseljak.
Turnir je okupio 36 šahistica i šahista iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, koji su tijekom cijelog dana odmjerili snage u nizu kvalitetnih i neizvjesnih partija.
Natjecanje je svečano otvorio načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, koji je simboličnim povlačenjem prvog poteza poželio svim sudionicima mnogo uspjeha, sportskog nadmetanja i ugodan boravak.
Igralo se po švicarskom sustavu kroz devet kola, uz tempo igre od deset minuta s dodatkom od tri sekunde po potezu, prema pravilima FIDE za rapid šah.
Tijekom turnira viđene su brojne zanimljive partije, a natjecatelji su pokazali visoku razinu kvalitete i sportski duh.
Najviše uspjeha ostvario je Leon Bojo, koji je odličnim igrama tijekom cijelog turnira zasluženo osvojio prvo mjesto.
Drugo mjesto pripalo je Anđelku Trogrliću, dok je treće mjesto osvojio Predrag Barišić.
Organizatori iz Šahovskog kluba Kiseljak izrazili su zadovoljstvo uspješno održanim turnirom te zahvalili svim sudionicima, pokrovitelju, sponzorima i prijateljima šaha na doprinosu organizaciji. Istaknuli su kako je i ovogodišnji međunarodni turnir još jednom potvrdio da Kiseljak uspješno njeguje šahovsku tradiciju te da je ovaj događaj postao važan dio programa obilježavanja Dana općine Kiseljak.
Turnir je protekao u prijateljskom ozračju, uz mnogo kvalitetnih poteza i sportskog druženja, a sudionici su iz Kiseljaka i Kreševa ponijeli lijepe dojmove te najavili svoj dolazak i na sljedeće izdanje ovog međunarodnog šahovskog natjecanja.
Kiseljak.info
Čarobna večer u Lepenici: Spoj duhovnosti, umjetnosti i zajedništva u sklopu „Dana svete Ane“
Prekrasan ambijent lepeničke porte okupio je brojne mještane i uvažene goste uz duhovno-glazbeni program fra Marina Karačića, izložbu fotografija te bogat sportski sadržaj.
U sklopu tradicionalne manifestacije „Dani svete Ane“, u Lepenici je održan iznimno bogat i sadržajan kolažni program koji je u predivnom prirodnom ambijentu crkvene porte okupio velik broj vjernika, mještana i gostiju iz cijele regije.
Središnji dio večeri bio je posvećen duhovnoj osvještenosti, razgovoru i pjesmi. Okupljeni su uživali u posebnom programu u kojem je sudjelovao poznati kantautor i svećenik fra Marin Karačić. Kroz stihove, pjesmu i inspirativan duhovni razgovor, fra Marin je prenio poruke nade, vjere i ljubavi, stvorivši iznimno toplu i dostojanstvenu atmosferu.
Kulturni dio večeri dodatno je obogaćen izložbom fotografija postavljenom u samom parku. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove s motivima tradicionalne baštine i simbola, izložba fotografija pod nazivom „IDENTITET“, čiji su autori Irena Mrnjavac i Nikola Franjić, što je cijelom događaju dalo posebnu vizualnu i kulturnu dimenziju te privuklo veliki interes nazočnih.
Važnost ove manifestacije za lokalnu zajednicu i širu regiju potvrdio je i dolazak brojnih predstavnika vjerskog, društvenog i političkog života sa svih razina vlasti. Programu su, između ostalih, nazočili: Lidija Bradara, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine,Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik općine Kiseljak, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Boris Mrnjavac, zastupnik u Saboru Županije Središnja Bosna i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Uz duhovne i kulturne sadržaje, u Lepenici ne nedostaje ni sportskoga duha. Paralelno s večernjim programom, u tijeku je i tradicionalni malonogometni turnir koji okuplja brojne ljubitelje sporta. Natjecanje je ušlo u svoju završnu fazu u kojoj se najbolje momčadi bore za prolazak u veliko finale, što dodatno podiže atmosferu u Lepenici.
Događanja u sklopu „Dana svete Ane“ još su jednom pokazala kako Lepenica uspješno spaja tradiciju, duhovnost, kulturu i sport, pružajući svim generacijama dane ispunjene zajedništvom, radošću i ponosom.
LEPENICI: Poznati polufinalisti, večeras na rasporedu borba za veliko finale!
Kiseljak.info
Večer za pamćenje za veliki jubilej: Sarajevski kiseljak uručio glavne nagrade povodom 135 godina
Povodom obilježavanja 135 godina poslovanja, Sarajevski kiseljak okupio je dobitnike nagradne igre i brojne građane u Kiseljaku, gdje je jubilarno slavlje završeno koncertom Crvene jabuke pred prepunim Trgom kneza Radoje.
Dvije nezaboravne proslave uskoro će postati stvarnost za Editu Tucaković i Jovanu Golijan, dobitnice glavnih nagrada jubilarne nagradne igre Sarajevskog kiseljaka. U sjedištu kompanije u Kiseljaku svečano su im uručeni ekskluzivni vaučeri „Večer za pamćenje“, jedinstvene nagrade u vrijednosti od po 20.000 KM, kojima će, uz podršku profesionalne event agencije, organizirati proslavu po vlastitoj mjeri i stvoriti uspomene za cijeli život.
Glavne nagrade dio su nagradne igre organizirane povodom velikog jubileja – 135 godina Sarajevskog kiseljaka, kroz koju je kompanija pod sloganom „Već 135 godina dio priče koja nas okuplja“ potrošačima poklonila ukupno 135 nagrada vrijednih 80.000 KM. U prvom planu bili su iskustva, druženje i zajednički trenuci koji ostaju za cijeli život.
„Kada su me nazvali i rekli da sam osvojila glavnu nagradu, nisam mogla vjerovati. Budući da se ove godine udajem, ova nagrada stigla je u savršenom trenutku i zaista će biti dio jednog od najljepših dana u mom životu. Hvala Sarajevskom kiseljaku na ovom prekrasnom iznenađenju“, rekla je Jovana.
Ni Edita nije krila oduševljenje, a sada joj preostaje odlučiti kako će svoju „Večer za pamćenje“ podijeliti sa svojim najbližima.
Dobitnice su sa svojim pratnjama nastavile druženje u Kiseljaku na koncertu legendarne Crvene jabuke, koji je Sarajevski kiseljak tradicionalno poklonio građanima Kiseljaka i njihovim gostima povodom Dana općine Kiseljak. Prepun Trg kneza Radoje još jednom je potvrdio da je ovaj koncert jedan od najiščekivanijih događaja ljeta, a odlična atmosfera i tisuće raspjevanih posjetitelja bili su najbolja kulisa za završnicu obilježavanja velikog jubileja kompanije.
Tako se obilježavanje 135 godina Sarajevskog kiseljaka ove godine pretvorilo u trostruki razlog za slavlje – jubilej kompanije, uručenje glavnih nagrada i koncert koji je okupio tidsuće posjetitelja..
„Naš jubilej željeli smo obilježiti na način koji će ljudima ostati u sjećanju. Zato smo, umjesto klasičnih nagrada, odlučili pokloniti iskustva i trenutke koji okupljaju obitelj i prijatelje. Iskreno čestitamo našim dobitnicama i zahvaljujemo svim potrošačima koji su bili dio ove lijepe jubilarne priče. Njihovo povjerenje, već 135 godina, najveća je vrijednost Sarajevskog kiseljaka“, poručili su iz kompanije Sarajevski kiseljak.
Ministrica Vlaisavljević otvorila obnovljenu dvoranu HKD-a Napredak u Kreševu
Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević svečano je otvorila obnovljenu veliku dvoranu Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Podružnice Kreševo čija je obnova financirana uz potporu Federalnog ministarstva kulture i športa, koje sustavno ulaže u očuvanje kulturne baštine, razvoj kulturne infrastrukture i projekte koji jačaju identitet, tradiciju i kulturni život lokalnih zajednica.
Program je bio ispunjen glazbenim i folklornim nastupima članova Napretka, obraćanjima domaćina i uzvanika te koncertom pod nazivom „Koncert pod zvijezdama“ u izvedbi Klape Grga.
Otvarajući svečanost, ministrica Vlaisavljević istaknula je:
„Kažu da se godine broje kalendarom, a stoljeća ljudima. Ako je to istina, onda se 120 godina Napretka u Kreševu ne može ispričati datumima, nego imenima, osmijesima i pjesmom“
Podsjetila je kako je upravo Kreševo, grad bogate franjevačke i kulturne baštine, mjesto u kojem je djelovao fra Grgo Martić, jedan od najznačajnijih čuvara jezika i kulturne svijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o obnovljenoj dvorani, ministrica je naglasila da se otvara prostor u kojem će se ponovno susretati pogledi, rađati ideje, odzvanjati pjesma i čuvati ono najvrjednije, pripadnost jedni drugima.
Na kraju svoga obraćanja prisjetila se riječi fra Grge Martića: „Narod koji zaboravi svoju prošlost, izgubit će i svoju budućnost“, istaknuvši kako se zgrade obnavljaju rukama, ali zajednice srcem.
Svečanost je okupila predstavnike kulturnog, društvenog i političkog života među kojima su bili Lidija Bradara, predsjednica FBiH, Zdenko Ćosić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Vlatka Martinović, ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ BiH ŽSB, Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Općine Kiseljak, Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Saboru KSB te naravno domaćin načelnik Općine Kreševo Boris Marić, potvrđujući da Kreševo ostaje jedno od važnih mjesta očuvanja hrvatske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
Kiseljak.info
Večer Jozi Penavi u čast okupila brojne ljubitelje tradicijske glazbe i kulture
Na Trgu Joze Penave večeras je održana tradicionalna manifestacija „Večer Jozi Penavi u čast“, kojom je obilježen 782. rođendan Kiseljaka, ali i odana počast jednom od najznačajnijih čuvara i promicatelja izvorne narodne glazbe Bosne i Hercegovine – Jozi Penavi.
Jozo Penava rođen je 26. svibnja 1909. godine u selu Palež, u hrvatskoj obitelji Sekule i Marije Penava. Još od najranije mladosti bio je vezan uz tradicijsku glazbu i običaje svoga kraja, a tijekom života izrastao je u jednog od najznačajnijih producenata, skladatelja, aranžera, vokalnih i instrumentalnih interpretatora te glazbenih pedagoga u Bosni i Hercegovini. Svojim neumornim radom dao je izniman doprinos očuvanju izvorne narodne pjesme, bilježeći i obrađujući brojne napjeve koji bi bez njegova zalaganja vjerojatno bili zaboravljeni. Njegovo bogato stvaralaštvo i danas predstavlja neizostavan dio hrvatske i bosanskohercegovačke glazbene baštine, zbog čega njegovo ime zauzima posebno mjesto u kulturnoj povijesti Kiseljaka i cijele regije.
Manifestacija, koju je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ – podružnica Kiseljak, započela je polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na grobu Joze Penave.
U nastavku programa okupljenima se obratio predsjednik HKD „Napredak“ Kiseljak dr. sc. Ivo Miro Jović, prof, koji je istaknuo važnost očuvanja uspomene na Jozu Penavu i njegov neizbrisiv doprinos hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj glazbenoj baštini. Naglasio je kako ova manifestacija iz godine u godinu okuplja zaljubljenike u tradiciju te čuva djelo čovjeka koji je svojim radom ostavio trajan pečat u narodnoj glazbi.
Nazočnima se potom obratio i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, koji je zahvalio organizatorima na ustrajnosti u njegovanju kulturne baštine. Posebno je pozdravio članove Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Fra Karlo Kujundžić“ iz Brestovskog, istaknuvši kako ih je lijepo vidjeti u narodnim nošnjama, koje predstavljaju važan dio identiteta i tradicije naroda ovoga kraja.
Načelnik je pritom najavio i posebno iznenađenje za publiku, koje je uslijedilo tijekom večeri – na pozornici se pojavio Ante Prkačin, koji je svojim nastupom dodatno obogatio program i izazvao veliko oduševljenje okupljenih.
U glazbenom dijelu programa nastupili su Ivan Brkić, Vesna Hadžić, Nihada Kapetanović, Milijan Knežević, Branka Sovrlić i Željo Šarić, uz glazbenu pratnju Hrvojevih tamburaša iz Osijeka, dok je kroz program publiku vodio dobro poznati televizijski voditelj Branko Uvodić.
Brojni građani Kiseljaka i gosti ispunili su Trg Joze Penave te još jednom pokazali kako ova manifestacija zauzima posebno mjesto u kulturnom životu općine. Večer je protekla u ozračju pjesme, zajedništva i ponosa na bogatu kulturnu baštinu, potvrđujući da uspomena na Jozu Penavu i njegovo životno djelo i danas živi među Kiseljačanima.
Večer posvećena Jozi Penavi još je jednom potvrdila kako uspomena na čovjeka koji je život posvetio očuvanju narodne glazbe i kulturne baštine ne blijedi. Naprotiv, njegova ostavština i dalje nadahnjuje nove naraštaje te ostaje važan dio identiteta Kiseljaka i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
Kiseljak.info
(FOTO) Mladi Filip Biletić pobjednik turnira u tucanju jaja u „Gurmanu“!
Povodom proslave Dana općine Kiseljak, u ugodnom ambijentu ugostiteljskog objekta „Gurman“ održan je još jedan dugogodišnji tradicionalni turnir u tucanju jaja. Ovogodišnje izdanje privuklo je veliku pozornost lokalne javnosti, a prema riječima organizatora i sudionika, konkurencija je bila jača nego ikada prije.
U borbi za titulu najboljeg sudjelovala su čak 24 natjecatelja, a turnir je ponudio pregršt uzbuđenja, napetih dvoboja, ali i jednu prelijepu priču o sportskom duhu i zajedništvu koja će se dugo prepričavati.
Titulu ovogodišnjeg prvaka potpuno je zasluženo, ali i uz nevjerojatan splet okolnosti, ponio mladi Filip Biletić. Naime, Filip se već u drugom krugu turnira sastao s iskusnim Spomenkom Bošnjakom. U tom je ogledu Spomenko slavio pobjedu i osigurao prolazak u iduću fazu natjecanja.
Međutim, vidjevši s koliko žara mladi Filip sudjeluje i kako je svojim simpatičnim nastupom već pobrao sve simpatije i glasne aplauze nazočne publike, Spomenko je napravio potez večeri – predao je svoja pobjednička jaja mladom Filipu i prepustio mu nastavak natjecanja.
Nošen golemom podrškom s ispunjene terase „Gurmana“, Filip je opravdao povjerenje i nastavio nizati pobjede sve do samog finala. Tamo ga je dočekao Gabrijel Remić, koji je iza sebe imao izuzetno težak i iscrpljujući ždrijeb, lavovski se izboreći za završnicu. U napetom i uzbudljivom finalnom tucanju, više sportske sreće i tvrđe jaje imao je Filip, koji je tako postao ponosni pobjednik ovogodišnjeg turnira.
Ipak, rezultat je na kraju ostao u drugom planu. Najveći pobjednik ovog blagdanskog dana bili su prekrasna atmosfera, smijeh i iskreno prijateljsko druženje. Ovakve manifestacije iznova dokazuju koliko su naši tradicionalni običaji živi i kako na najljepši način – kroz igru i prijateljstvo – spajaju sve generacije.
Čestitke mladom Filipu na tituli, Gabrijelu na sjajnoj borbi, a posebna pohvala Spomenku Bošnjaku na istinskoj kavalirskoj gesti koja je obilježila ovogodišnji Dan općine!
Kiseljak.info
Lepenica spremna za „Dane Svete Ane“: Donosimo detaljan program duhovnih sadržaja, izložbe i koncerta fra Marina Karačića
Župa sv. Ane – Banbrdo, Lepenica, u suradnji s Općinom Kiseljak, i ove godine s ponosom organizira tradicionalnu kulturno-vjersku manifestaciju „Dani Svete Ane“. Od 23. do 26. srpnja 2026. godine, mještane, vjernike i sve goste očekuje iznimno bogat program prožet molitvom, zajedništvom i kulturnim sadržajima.
Ovogodišnja manifestacija održava se pod visokim pokroviteljstvom i uz potporu predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine Lidije Bradara, Ministarstva obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa KSB, kao i ministrice financija u Vladi KSB Mirjane Plavčić.
U nastavku donosimo detaljan pregled cjelokupnog programa:
DUHOVNI DIO PROGRAMA
Duhovna obnova i uža priprava za proslavu patrona župe započinje svetim misama trodnevnicama. Važna napomena za sve vjernike jest da svete mise trodnevnice, kao i misa uočnica, započinju u 18:00 sati.
- Četvrtak, 23. srpnja: Prvu trodnevnicu s početkom u 18:00 sati predvodit će poznati hercegovački franjevac i kantautor fra Marin Karačić.
- Petak, 24. srpnja: Duhovni program započinje u 17:30 sati kod spomen obilježja, gdje će se izmoliti opijelo za sve poginule branitelje Lepenice. Nakon toga, u 18:00 sati, slavi se druga sveta misa trodnevnica koju predvodi fra Tonči Šarić.
- Subota, 25. srpnja (Uočnica): Sveta misa uočnica na rasporedu je u 18:00 sati, a predvodit će je fra Josip Tomas. Na ovoj misi bit će upriličen tradicionalni i poseban blagoslov roditelja i djece.
- Nedjelja, 26. srpnja – Središnja proslava Sv. Ane, patrona župe: Na sam dan zaštitnice župe, vjernici će imati priliku pristupiti svetim misama koje će se slaviti u jutarnjim terminima od 7:00 i 9:00 sati. Svečanu pučku misu u 11:00 sati, uz proslavu patrona, predvodit će fra Antonio Gašić.
KULTURNI DIO PROGRAMA (Četvrtak, 23. srpnja)
Otvaranje manifestacije pratit će i raznovrstan kulturni sadržaj koji je na rasporedu već prvoga dana, u četvrtak, 23. srpnja:
- Kolažni program koji će na prigodan način uvesti posjetitelje u blagdanske dane.
- Koncert fra Marina Karačića: S početkom u 19:00 sati, odmah nakon završetka prve mise trodnevnice, posjetitelji će moći uživati u koncertu duhovne glazbe jednog od najpopularnijih kantautora ovog žanra u regiji.
- Izložba fotografija „IDENTITET“: U sklopu kulturnog programa bit će otvorena i izložba fotografija pod nazivom „IDENTITET“, čiji su autori Irena Mrnjavac i Nikola Franjić.
- U Lepenici je u tijeku i 49. tradicionalni i i 33. memorijalni malonogometni turnir “Vlatko Marković – Mance”.
Organizatori upućuju iskrenu dobrodošlicu svim župljanima, kao i hodočasnicima te posjetiteljima iz susjednih općina i cijele Središnje Bosne, s porukom da zajednički i u miru proslavimo ove dane posvećene svetoj Ani.
Svi ste dobrodošli!
Kiseljak.info
Sutra proslava Patrona župe sv. Ilije i Dana općine uz bogat vjerski i glazbeni program
Večeras je svečano završena trodnevna duhovna priprava u župi Kiseljak, čime su vjernici na najljepši način, u molitvi i zajedništvu, uveli našu zajednicu u središnji događaj godine.
Sutra, 20. srpnja 2026. godine, Kiseljak slavi dvostruki blagdan – Patron župe sv. Ilije Proroka i Dan općine Kiseljak, kojim se ove godine obilježava čak 782. rođendan našega grada (1244. – 2026.).
Kao uvod u ove svečane dane, još 17. lipnja održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća, a sutra nas očekuje vrhunac proslave kroz bogat vjerski, kulturni i zabavni program na gradskim trgovima.
Nakon iznimno posjećenih trodnevnica, sutrašnja središnja misna slavlja bit će vrhunac duhovne obnove za sve župljane i hodočasnike:
- 08:00h – Jutarnja sveta misa
- 11:00h – Svečana pučka misa koju će predvoditi vojni biskup mons. Miro Relota.
Pozivamo sve vjernike da sutra obiteljski i u što većem broju hodočaste u našu župnu crkvu te podasru svoje molitve i zahvale našem nebeskom zaštitniku, svetom proroku Iliji.
Večernji sati rezervirani su za vrhunsku zabavu, tradiciju i glazbene spektakle na otvorenome. Kiseljak će sutra disati u znaku pjesme na dvjema lokacijama:
„Večer Jozi Penavi u čast“ povodom 782. rođendana Kiseljaka
U čast našem legendarnom kiseljačkom skladatelju i tekstopiscu, na trgu koji nosi njegovo ime održat će se tradicionalna glazbena večer u 20 sati. Nastupaju eminentni izvođači: Ivan Brkić, Vesna Hadžić, Nihada Kapetanović, Milijan Knežević, Branka Sovrlić i Željo Šarić, a sve ih prati ansambl Hrvojevi tamburaši iz Osijeka. Kroz program će nas voditi proslavljeni televizijski voditelj Branko Uvodić.
Organizator događaja je HKD Napredak, podružnica Kiseljak
Spektakularni koncert grupe Crvena jabuka
Na Trg kneza Radoje s početkom u 21:30 sati, kao veličanstven poklon svim sugrađanima i gostima za Dan općine, Sarajevski kiseljak poklanja veliki koncert legendarne grupe Crvena jabuka. Trg kneza Radoje postat će epicentar dobre energije i bezvremenskih hitova uz koje će Kiseljačani proslaviti rođendan svoga grada.
Dođite, proslavimo zajedno!
Pozivamo sve župljane, stanovnike Kiseljaka, ali i drage goste iz susjednih općina da nam se pridruže u proslavi našeg nebeskog zaštitnika i Dana općine. Provedimo sutrašnji dan u ponosu, zajedništvu i dobroj zabavi!
Kiseljak.info
Spomenik hrvatskim braniteljima u Konjicu kao trajni simbol istine, žrtve i slobode
Stjepan Livaja, Stjepan Stjepanović, Andrea Stanić, Kruno Blažević, Stefan Pehar, Boško Karlušić, djeca poginulih hrvatskih branitelja koji su u trenucima pogibije svojih očeva imali od 11 dana do 3,5 godine, otkrili su spomen-obilježje, trajni znak pijeteta prema žrtvama Hrvata konjičke općine u Domovinskom ratu. Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilima HVO-a otkriven je na Gradskom groblju Musala u Konjicu te je danas obilježen i spomendan svim poginulim i nestalim pripadnicima HVO-a i HV-a s područja Grada Konjica u Domovinskom ratu.
„Miješaju se osjećaji tuge i radosti, ali lijepo je nakon toliko godina da su obitelji poginulih hrvatskih branitelja dočekale ovo prekrasno spomen-obilježje. Odrastanje bez oca bilo je teško, no uz Božju pomoć i najveći trud moje majke uspio sam, nadam se, izaći na pravi put“, istaknuo je Stjepan Livaja.
Obilježavanju je nazočio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik Zlatan Bašić, članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te brojni dužnosnici sa svih razina vlasti iz BiH i RH.
„Hrvatski narod ima trajnu obvezu čuvati istinu o Domovinskom ratu i uspomenu na sve poginule i nestale hrvatske branitelje. Upravo su njihove žrtve temelj slobode, opstanka i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, a institucije i društvo moraju nastaviti pružati snažnu potporu braniteljskoj populaciji i njihovim obiteljima, uz očuvanje vrijednosti proisteklih iz Domovinskog rata kao trajnog zaloga budućim generacijama“, poručila je prigodom ovog važnog događaja za Hrvate ovoga kraja i šire zastupnica Darijana Filipović.
Program obilježavanja, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne – Podružnica Konjic, započeo je blagoslovom spomenika, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca, zajednička molitva i sveta misa u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu. Euharistijsko slavlje predslavio je don Ljubo Zelenika, uz suslavlje fra Drage Vujevića, don Marina Marića, don Mile Vidića i fra Ivice Karatovića.
Don Ljubo Zelenika u prigodnoj propovijedi istaknuo je kako današnja Božja riječ donosi odgovor na pitanje gdje pronaći mir duše, podsjećajući da je Krist jedini koji može darovati istinski mir. Naglašeno je kako spomenici, iako svjedoče o boli i čuvaju uspomenu na ono što se ne smije zaboraviti, ne govore samo o prošlosti, nego nose snažnu poruku budućnosti – da se zlo više nikada ne ponovi.
„Pozvani smo izabrati dobro, slijedeći Kristov primjer koji, unatoč svemu što ga je čekalo, nije prestao činiti dobro. Nismo samo oni koji dolaze pred spomenike, nego i sami svojim životom postajemo živi spomenici, ostavljajući trag svojim riječima i djelima. Stoga pozivam da budemo spomenici dobra kako bi Krist bio mir naših duša, a Njegovo ime nada našim narodima”, naglasio je u inspirativnoj propovijedi don Ljubo Zelenika.
Obilježavanju su, uz predsjednika HNS-a dr. Čovića i zastupnicu Filipović, nazočili i zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministar pravde FBiH Vedran Škobić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, kao i zastupnici, županijski ministri i vijećnici.
Iz Konjica je danas ovim događajem poslana i zajednička poruka kako njegovanje kulture sjećanja predstavlja društvenu i nacionalnu obvezu, važan je temelj očuvanja identiteta i povijesne istine o Domovinskom ratu te ostaje zajednička odgovornost svih razina vlasti i hrvatskih političkih predstavnika u BiH.
Svečano obilježen Dan općine Kiseljak: 782 godine povijesti, veliki projekti i priznanja najzaslužnijima
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća danas je obilježen Dan općine Kiseljak, datum kojim se proslavlja 782. rođendan i prisjeća na prvi pisani spomen našeg grada iz davne 1244. godine. Sjednica, koju je prigodnim riječima otvorio zamjenik predsjedatelja Općinskog vijeća Ivica Kubat, okupila je brojne predstavnike političkog, gospodarskog i društvenog života, kao i drage goste iz prijateljskih općina i gradova.
Uz intoniranje himne Bosne i Hercegovine i himne Hrvatskog naroda “Lijepa naša” u izvedbi pijanista Danijela Žontara i baritona Siniše Markanovića, te minutom šutnje za sve poginule branitelje i preminule vijećnike, Kiseljak je dostojanstveno obilježio svoj dan.
Svečanosti su, između ostalih, nazočili predsjednik dr. Dragan Čović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović te veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.
Tijekom obraćanja načelnika općine Kiseljak, Mladena Mišurića-Ramljaka, stavljen je snažan naglasak na kapitalne projekte. Kroz detaljan pregled predstavljen je investicijski ciklus koji Kiseljak pretvara u sve moderniju sredinu: U tijeku je dogradnja i rekonstrukcija centralne Osnovne škole Kiseljak, te je u planu izgradnja novog krila i unutarnjeg dvorišta Osnovne škole Gromiljak, čime se značajno unaprjeđuju pedagoški standardi. Projekt uređenja zelene tržnice donosi novu pješačku zonu i moderne paviljone u samo srce Kiseljaka. U planu je izgradnja prepoznatljive sportske dvorane prilagođene natjecanjima i javnim događajima, kao i novog gradskog parka s multimedijalnom dvoranom i dječjim igralištem. Nastavljena su i važna infrastrukturna ulaganja koja obuhvaćaju širenje plinske mreže, izgradnju mosta u naselju Podastinje, novuaprepumpna stanicu u Azapovićima te reciklažnoo dvorište.
Središnji dio sjednice bio je posvećen onima koji svojim trudom, talentom i nesebičnim radom promiču ugled naše općine.
Zahvalnice Općine Kiseljak ove su godine s ponosom preuzeli mladi i perspektivni sugrađani:
-
Lorena Terzić – za iznimne sportske uspjehe u ženskom nogometu i sjajno predstavljanje općine.
-
Nafija Rahmanović – za izvanredne rezultate ostvarene u dresu nogometne reprezentacije.
-
Anto Petrović – za nesebičan rad s djecom i ogroman doprinos afirmaciji odbojke u Kiseljaku.
-
Valentin Antičević – za dostojanstveno predstavljanje svog rodnog grada te inspirativnu životnu i glazbenu priču.
Za trajan doprinos našoj zajednici, dodijeljene su Povelje Općine Kiseljak:
-
Prof. Srećko Raos – za dugogodišnji predani rad u odgoju mladih glazbenika i jačanju kulturnog identiteta.
-
Zvonko Udovičić (posthumno) – za posvećenost općem dobru tijekom dugogodišnjeg angažmana u Općinskom vijeću.
-
Dr. Marko Franković (posthumno) – za neizbrisiv trag u razvoju zdravstvene zaštite i društveno-političkom životu.
-
Dalibor Pavlović – Blicko (posthumno) – za izniman poduzetnički duh i trajnu uspomenu koju je Kiseljačanima ostavio kroz svoj fotografski objektiv.
Za gospodarski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta, Plakete Općine Kiseljak pripale su tvrtkama:
-
Tilea d.o.o. Kiseljak (NAMEX) – za mjerljiv doprinos gospodarstvu te stalna ulaganja u modernizaciju i proizvodnju.
-
LIDL BH – za jedan od najvećih investicijskih projekata u regiji, koji uključuje veliki prodajni objekt te centralni logističko-distributivni centar u poslovnoj zoni Azapovići.
Svečanost je privedena kraju uz lijepe geste gradova prijatelja, Zaprešića i Kaštela, koji su ovom prigodom uručili vrijedne donacije udruzi “Naša djeca” i SKUD-u “Gromiljak”, potvrđujući još jednom čvrste veze i zajedništvo. Proslava se potom nastavila uz ugodno druženje i domjenak na platou ispred Vijećnice.
Svečana sjednica samo je dio proslave, a obilježavanje Dana općine Kiseljak nastavlja se punim intenzitetom kroz raznovrstan kulturno-zabavni program. Već ovog vikenda, 18. i 19. srpnja, Trg kneza Radoje bit će u znaku tradicionalne „Ribarske večeri“. Ljubitelji glazbene tradicije uživat će 20. srpnja na Trgu Joze Penave uz koncert „Večer Jozi Penavi u čast“, dok status najvećeg glazbenog spektakla ovogodišnje proslave nosi iščekivani koncert legendarne grupe Crvena jabuka, koji Sarajevski kiseljak poklanja svom gradu. Završnica srpanjskih svečanosti rezervirana je za „Dane sv. Ane“ u Lepenici, gdje program 23. srpnja donosi koncert fra Marina Karačića i izložbu fotografija „Identitet“ autora Irene Mrnjavac i Nikole Franjića.
Kako bi slavlje bilo potpuno i za obitelji, posebna pažnja posvećena je najmlađim sugrađanima, pa je u gradu već postavljen i veliki zabavni park. Uz pregršt vožnji, igre i dječje graje, zabavni park nudi savršenu priliku za druženje i stvaranje nezaboravnih uspomena, čineći ovogodišnji rođendan općine pravim praznikom za sve generacije.
Kiseljak.info
Na Šetnici kulture predstavljena knjiga „Edna” o Edni Šunjić, djevojci s Down sindromom
Na Šetnici kulture, u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i športa, predstavljena je knjiga „Edna”, inspirativna priča temeljena na stvarnim dijalozima s djevojkom s Down sindromom. Riječ je o prvoj knjizi razgovora s osobom s Down sindromom u BiH i regiji.
Knjigu je priredila federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević, želeći trajno sačuvati priču koja nije životopis jedne osobe nego zbirka dijaloga i zanimljivosti koje Edna ispisuje svojim djelima svakodnevno, a čime pokazuje da je moguće svaku, pa čak i naoko nepremostivu granicu pomjeriti. Knjiga nosi poruku da se najveće promjene događaju onda kada predrasude ustupe mjesto povjerenju, potpori i prilici.
Predstavljanje knjige okupilo je Edninu obitelj i prijatelje, predstavnike institucija, partnerskih udruga te organizacija koje skrbe o osobama s intelektualnim poteškoćama, među kojima su bili Udruženje Oaza, Udruženje Život s Down sindromom FBiH, Specijalna olimpijada Bosne i Hercegovine, Zavod Pazarić, Udruženje Ruka podrške Hadžići i Udruženje „Budi mi drug“ Ilijaš.
Obraćajući se okupljenima, ministrica Vlaisavljević istaknula je kako je knjiga Edna mnogo više od knjige. Knjiga je motivacijska priča koja će svima koji je budu čitali dati snagu da nikada ne treba odustati.
Kroz stranice knjige ispričana je priča djevojke koja tjera odrasle da barem na trenutak budu dijete koje su izgubili u sebi i da uvijek zadrže ono čarobno čudenje svijetu. Knjiga nas uči da je iskren osmijeh ponekad vrijedniji od svih titula i funkcija.
Knjiga će biti predstavljena i na Europskom susretu sportaša Specijalne olimpijade kao motivacija da nikada ne odustanu.
Tijekom programa predstavljeni su i diplomanti prve generacije Interdisciplinarnog stručnog studija koji su završile osobe s intelektualnim poteškoćama.
HKUD fra Karlo Kujundžić Brestovsko predstavio Kiseljak na Petrijevačkim žetvenim svečanostima
Članovi HKUD-a fra Karlo Kujundžić Brestovsko proteklog su vikenda uspješno predstavili općinu Kiseljak i Središnju Bosnu na 32. Petrijevačkim žetvenim svečanostima u Petrijevcima, u Republici Hrvatskoj, jednoj od najpoznatijih manifestacija koja njeguje tradicijsku baštinu, običaje i folklor.
Na poziv domaćina, članovi društva nastupili su s igrama Lepeničke doline, dok se pjevačka skupina predstavila bećarcem i tradicionalnim narodnim pjesmama. Tijekom boravka sudjelovali su i na svečanom misnom slavlju s prinošenjem darova u župnoj crkvi sv. Petra apostola, kao i u bogatom programu manifestacije koja je okupila brojna kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske i inozemstva.
Ovo gostovanje bilo je nastavak lijepe suradnje i prijateljstva između HKUD-a fra Karlo Kujundžić Brestovsko i KUD-a Nikola Šubić Zrinski iz Petrijevaca. Naime, članovi petrijevačkog društva, predvođeni načelnikom Općine Petrijevci, nedavno su bili gosti u Brestovskom na tradicionalnoj manifestaciji “Večer pjesme, plesa i druženja”, gdje su svojim nastupom oduševili publiku i dodatno učvrstili veze između dviju sredina.
Iz HKUD-a fra Karlo Kujundžić Brestovsko zahvalili su domaćinima na srdačnom prijemu, gostoprimstvu i izvrsnoj organizaciji, istaknuvši kako ovakvi susreti doprinose očuvanju kulturne baštine, razmjeni iskustava i stvaranju novih prijateljstava.
Sudjelovanjem na Petrijevačkim žetvenim svečanostima još jednom je potvrđeno da članovi HKUD-a fra Karlo Kujundžić Brestovsko s ponosom predstavljaju Kiseljak i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim folklornim susretima, promovirajući bogatu tradiciju, pjesmu i običaje svoga kraja.
Kiseljak.info
Tradicija se nastavlja: Ribarska večer ponovno na Trgu kneza Radoje
U sklopu programa obilježavanja Dana općine Kiseljak, koji se tradicionalno obilježava 20. srpnja, Udruga sportskih ribolovaca Kiseljak i ove godine organizira omiljenu Ribarsku večer.
Manifestacija će biti održana u subotu, 18. srpnja, i nedjelju, 19. srpnja 2026. godine, s početkom u 19 sati na Trgu kneza Radoje, gdje će posjetitelje ponovno dočekati bogata ponuda svježe ribe pripremljene na gradelama.
Obilježavanje Dana općine Kiseljak 2026. godine: Bogat kulturni i zabavni program za sve generacije
Članovi Udruge nastavljaju dugogodišnju tradiciju te će, kao i prethodnih godina, besplatno počastiti sve posjetitelje ukusnim ribljim specijalitetima, uz druženje i ugodnu atmosferu u središtu Kiseljaka.
Za dobru zabavu obje večeri pobrinut će se glazba uživo, što će dodatno upotpuniti program obilježavanja Dana općine i stvoriti ugodno mjesto susreta za građane svih generacija.
Organizatori pozivaju sve Kiseljačane, ali i goste iz drugih mjesta, da im se pridruže tijekom vikenda, uživaju u ljetnim večerima, dobroj hrani i glazbi te zajedno obilježe Dane općine Kiseljak.
Nova knjiga: „Katolička molitvišta na otvorenom u Lepeničkoj dolini“
„Katolička molitvišta na otvorenom u Lepeničkoj dolini“ naslov je nove knjige Mile Jukića.
U knjizi su ukratko, s povijesnog i drugih aspekata, opisana starija molitvišta na otvorenom, podijeljena na one uz izvora i vrela (Vrelo svetog Jakova Markijskog u Deževicama, Isusovo vrelo na Vranici, Vrelo svetog Ive u Draževićima, Vrelo svetog Ive u Čalikovcu i Vrelo svetog Ive u Toplici), ona vezana za pećine (Kaštela i svetište Pod špiljom), molitvišta na prirodnim uzvišenjima (Brdo iznad Deževica, Vrhovi iznad Crnića i Bandijera u Lepenici), te kužna groblja (iznad Trošnika i na Oglavku). Opisana je i tradicija čobanskih misa na Vrankamenu i Bitovnji, a posebno su izdvojena molitvišta koja ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija (Svetičin“ grob na Jelačkama, Svatovsko groblje u Jastrebineama, Drmaćevo groblje u Crnićima, kapela na Zvonigradu iznad Otigošća te kapela u Paležu).
U knjizi se našlo mjesta i za molitvišta osnovana nakon Drugog svjetskog rata (svetište Pod stijenom u Kiseljaku, spomen-kapela kraljici Katarini na Gradu, molitvište na crkvištu na Banbrdu, itd.), a, dakako, i za ona utemeljena u spomen na Domovinski rat, kao i za brojna nekad poznata, a danas potpuno zamrla molitvišta.
Knjigu je izdala „Klepsidra izdavaštvo“ iz Kreševa, a zasad se može kupiti u suvenirnici Franjevačkog samostana u Fojnici i kod „Foto Stanić“ u Kreševu.
Šetnica kulture – Baština koja povezuje: priča koja mijenja pogled na različitost
“Prvi put ispričana priča koja mijenja granice“ pozivamo vas na Šetnicu kulture”
U sklopu Dana europskog naslijeđa, pozivamo vas da budete dio posebnog događaja koji slavi ono najvrjednije što jedno društvo ima – ljude, njihove priče, znanje i hrabrost da pomiču granice.
Na Šetnici kulture predstavit ćemo jednu priču koja nosi snažnu poruku o mogućnostima, ustrajnosti, prihvaćanju i pravu svakog čovjeka da ostvari svoje snove.
Poseban trenutak događaja bit će predstavljanje diplomanata prve generacije specijaliziranog studija, čiji uspjesi svjedoče da obrazovanje, podrška i otvoreno društvo mogu mijenjati živote i stvarati nove prilike.
Ovo nije samo promocija jedne priče i predstavljanje diplomanata, ovo je susret s pričama koje nadahnjuju, s ljudima koji pomiču granice i s vrijednostima koje čine temelj europske baštine: dostojanstvom, uključenošću, različitošću i zajedništvom.
Pozivamo vas, dragi prijatelji Šetnice, dragi predstavnici medija da nam se pridružite i svojim izvješćivanjem podržite priču koja zaslužuje biti viđena, koju vrijedi čuti i koja treba biti zapamćena.
Jer baština nije samo ono što čuvamo iz prošlosti.
Baština je i ono što danas stvaramo jedni za druge.
Vaša prisutnost bit će potpora ne samo jednom događaju, nego poruci da svakoj osobi pripada mjesto u društvu, obrazovanju i kulturi.
Vaša prisutnost bit će podrška poruci koju ova Šetnica kulture nosi: da se vrijednost jednog društva ne mjeri time koliko smo slični, nego koliko znamo prihvatiti, podržati i uključiti jedni druge. Jer prava baština nije samo ono što smo naslijedili, prava baština je društvo koje gradimo, u kojemu svaka osoba ima priliku zasjati.
U Sarajevu održana još jedna Šetnica kulture
Manifestacija je donijela mozaik kultura, običaja, glazbe, slike i riječi.
Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević podsjetila je u izjavi novinarima da je cilj manifestacije promovirati udruge, umjetnička društva, gradove i njihove običaje i nasljeđe.
– Današnje okupljanje u šali zovemo ‘krovnica’ umjesto šetnica jer je upriličeno na krovu zgrade Ministarstva, s velikim brojem sudionika iz mnogih gradova Federacije BiH. U ime općine Kiseljak, sudjelivai je načelnik Mladen Mišurić – Ramljak. Događaj se odvija nakon internacionalne Šetnice kulture održane u Zagrebu i kao što vidite, dočekali su nas najrazličitiji glazbenici kako bismo još jednom pokazali kakvo bogatstvo imamo i koliko toga lijepog možemo ponuditi. Dakle, treba samo malo dobre volje i želje da nešto napravimo i mijenjamo i evo nas u ovolikom broju, na našoj prelijepoj Šetnici, ‘krovnici’ – kazala je Vlaisavljević.
Žana Ćorić iz iz zagrebačkog središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan Hrvatske kazala je da slogan večerašnje Šetnice “Od Zagreba do Sarajeva – Susret koji traje” naglašava kako je riječ o pozitivnom projektu koji povezuje različite priče s istim ciljem.
Prije nepunih mjesec dana, u Zagrebu je upriličen Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, nacionalna manifestacija organizirana prvi put u toj zemlji.
– Ono što je bilo specifično, to je upravo Šetnica kulture, vidjeli smo da to radi Federalno ministarstvo u Sarajevu, a veoma je lijep projekt, tako da zahvaljujući Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, svemu što su oni donijeli u Zagreb – svoju kulturu, baštinu, tradiciju, svoj duh, Šetnica kulture je bila pun pogodak – izjavila je Ćorić.
Ministrica Vlaisavljević najavila je nastavak Šetnice kulture do kraja godine kao projekta Federalnog ministarstva kulture i sporta.
(Fena)
Foto: Kiseljak.info
KULTURA SPAJA KISELJAK I LIVNO: Svečano otvorenje 47. Međunarodne likovne kolonije i proslava 782. rođendana grada
Povodom obilježavanja 782. godine od prvog spomena Kiseljaka (1244. – 2026.) i otvorenja tradicionalne 47. Međunarodne likovne kolonije „Planinskog krajolika, Kiseljak 2026“, HKD „Napredak“ Podružnica Kiseljak priprema izniman kulturni događaj pod nazivom „Livno u Kiseljaku“.
Ova svečana večer, koja spaja likovnu umjetnost, književnost i vrhunsku glazbu, održat će se u četvrtak, 9. srpnja 2026. godine, s početkom u 20:00 sati, u Izložbenom paviljonu Srednje škole Kiseljak.
Organizator događaja je HKD „Napredak“ Podružnica Kiseljak (predsjednik dr. sc. Ivo Miro Jović, prof.), a pokrovitelj je načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak
U sklopu večeri „Livno u Kiseljaku“ posjetitelji će imati priliku uživati u vrhunskim ostvarenjima livanjskih autora:
Izložba slika Ivice Vlašića: Izvanredna likovna djela bit će predstavljena kiseljačkoj publici, a o autorovom opusu i postavu govorit će profesorica umjetnosti Ivana Ribičić.
Promocija knjige „Lelek zaborava“: Predstavljanje novog književnog ostvarenja autora prof. Branka Penjaka.
Glazbeni program: Svečani ugođaj svojim nastupom upotpunit će Iva Vlašić (glasovir i vokal) te Gabrijel Salapić (gitara).
Manifestaciju i ovogodišnju likovnu koloniju službeno će proglasiti otvorenima načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak.
Međunarodna likovna kolonija „Planinskog krajolika“ već gotovo pola stoljeća predstavlja istinsko kulturno blago Kiseljaka. Kroz proteklih 47 godina, stotine umjetnika iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, SAD-a te Bosne i Hercegovine stvarale su na ovim prostorima.
Njihov bogat rad ostavio je Napretkovoj zbirci stotine likovnih uradaka, kiparskih djela i spomenika koji danas krase parkove i trgove Kiseljaka. Ovogodišnja kolonija nastavlja tu plemenitu tradiciju, ujedno slaveći i povijesni hod grada od Splitske povelje ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. iz daleke 1244. do danas.
Predsjednik HKD „Napredak“ Kiseljak, dr. sc. Ivo Miro Jović,prof. upućuje srdačan poziv svim sugrađanima i ljubiteljima umjetnosti da svojom nazočnošću uveličaju ovu dvostruku proslavu.
Ulaz je slobodan. Dobro došli!
Predivni Vranci: Zvijezde, domaća hrana i stari zanati otkrili sjaj jednog od najljepših sela u BiH
Vranci su ove godine bili domaćin međunarodne manifestacije Romantična noć, koja kroz kulturu, gastronomiju i tradiciju promovira najljepša sela svijeta.
U selu Vranci kod Kreševa održana je Romantična noć, međunarodna manifestacija koja svake godine, oko ljetnog solsticija, okuplja sela iz mreže The Most Beautiful Villages in the World.
Diljem svijeta tom se prigodom organiziraju večere pod zvijezdama, koncerti, šetnje i kulturni programi. Bosna i Hercegovina ovoj se tradiciji pridružila kroz mrežu Najljepša sela BiH, a ovogodišnja Romantična noć održala se u pet mjesta: Ravnom, Ostrošcu, Gornjem Srebreniku, Gučoj Gori i Vrancima.
“U Vrancima se moglo vidjeti i dosta ručnih radova lokalnog stanovništva, a naravno i čuvena kreševska potkovana jaja. Probao sam i neka od tradicionalnih starinskih jela ovog kraja, a posebno sam oduševljen gostoprimstvom lokalnog stanovništva”, otkriva Boris Trogrančić, riječima, ali i fotografijama.
Posjetitelji u Vrancima mogli su se upoznati se s tradicionalnim zanatima i kušati domaća jela. Među lokalnim proizvodima posebno se ističu potkovana jaja, jedan od simbola ovog kraja.
“Kruna kovačke vještine u Kreševu bilo je potkivanje jajeta.
Uspjeh u potkivanju jajeta u prošlosti je predstavljao potvrdu da je mladi kovač naučio kovački zanat. Prema narodnoj priči niti jedan kovač u Kreševu se nije mogao oženiti ako nije znao potkovati jaje. Legenda kaže kako je ovaj običaj nastao kad se siromašni kovač zaljubio u kćer bogatog plemića i odlučio je zaprositi. Uvjet za dobivanje očevog odobrenja bilo je potkovano jaje. Kad je kovač uspio potkovati jaje, izložio ga je na prozoru svoje kuće, tako da ga svi vide. Potkovano jaje danas predstavlja nadaleko poznati kreševski suvenir“, otkriva vrsni fotograf i ambasador svojeg kraja, kojeg možete pratiti na Instagramu, Facebooku ili YouTubeu.
Vranci su poznati po starim bosanskim kućama i tradicijskoj arhitekturi, a mnoge građevine stare su više od 200 godina. U srednjem vijeku selo je bilo važno središte kovačkog zanata, a dio te baštine sačuvao se do danas. U mjestu se nalazi i Rimski most, za koji dio povjesničara i lokalne predaje veže podrijetlo iz rimskog razdoblja. Posebnu zanimljivost predstavljaju i tzv. Ta/te – metalna ploča koja je nekada služila umjesto crkvenog zvona.
Romantična noć bila je prilika da posjetitelji upoznaju kulturnu baštinu, običaje i gastronomiju Vranaca,
jednog od sela koje čuva dio povijesti kreševskog kraja.
Foto: Boris Trogrančić
Podmilačje još jednom poslalo snažnu poruku mira, zajedništva i očuvanja vrijednosti koje povezuju hrvatski narod
Svetište sv. Ive u Podmilačju, jedno od najstarijih i najznačajnijih hodočasničkih i zavjetnih mjesta u Bosni i Hercegovini, i ove je godine okupilo desetke tisuća vjernika iz svih krajeva zemlje i inozemstva. Premda je riječ o svetkovini Rođenja sv. Ivana Krstitelja, narod ga stoljećima s posebnom pobožnošću štuje pod imenom sveti Ivo, po kojemu je ovo svetište nadaleko poznato. Prepoznatljivo po snažnoj tradiciji hodočašća, molitvi za bolesnike te posebnom ozračju zajedništva koje okuplja pripadnike različitih vjeroispovijesti, Podmilačje već stoljećima predstavlja mjesto susreta vjere, nade i duhovne obnove.
Središnjoj svetoj misi nazočili su predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović i izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednica Kluba Hrvata Marina Pendeš, pokazavši važnost koju ovo svetište ima za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i za sve ljude koji u Podmilačju pronalaze mjesto molitve, zavjeta i duhovne okrijepe.
Povodom proslave upravitelj svetišta i župnik fra Filip Karadža podsjetio je kako lik sv. Ivana Krstitelja nadilazi granice pojedinih naroda i vjerskih zajednica. Istaknuo je da je Ivan proročki lik koji poziva na istinu, obraćenje i preispitivanje vlastitog života, naglasivši kako je njegov poziv na promjenu grešnoga stanja trajan i aktualan za sva vremena, ljude i narode.
Upravo zbog takve univerzalne poruke Podmilačje svake godine okuplja brojne hodočasnike različitih vjeroispovijesti u ozračju međusobnog poštovanja i zajedništva. Središnje misno slavlje danas je predvodio novoimenovani biskup i vojni ordinarij u BiH, mons. Miro Relota.
U duhovnoj i kulturnoj baštini Središnje Bosne posebno mjesto pripada upravo Podmilačju, svetištu koje već stoljećima svjedoči o snazi vjere, zajedništva i ustrajnosti hrvatskog naroda.
,,Okupljeni smo na mjestu gdje se susreću ljudska bol, nada i Božja milost. Došli smo jer osjećamo potrebu susresti Boga po zagovoru svetoga Ive.
Neki mole za ozdravljenje tijela, neki za ozdravljenje duše, a svi zajedno stojimo pred Gospodinom.’’, naglasio je u propovijedi mons. Miro Relota.
Podmilačje nije samo mjesto molitve i zavjeta, nego i trajni simbol duhovne snage, identiteta i zajedništva hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Upravo se na ovomu svetom mjestu iznova potvrđuju vrijednosti koje povezuju obitelji i zajednice – vjera, međusobno poštovanje, solidarnost i odgovornost prema općem dobru.
Podmilačje je i svjedočanstvo obnove nakon ratnih stradanja. Nova crkva i vanjski oltar, koji bi ove godine trebali biti u cijelosti dovršeni, predstavljaju spoj tradicije i suvremenosti te trajni znak duhovne snage naroda koji je, unatoč svim izazovima, sačuvao svoju vjeru, identitet i nadu u budućnost.
Pjevačka skupina HKUD „Gromiljak“ oduševila na večeri folklora u Knešpolju
U subotu, 20. lipnja 2026. godine, prelijepo Knešpolje bilo je središte očuvanja kulturne baštine, tradicije i narodnih običaja. Pod organizacijskom palicom HKUD-a „Crnašnica“ iz Knešpolja, održana je još jedna veličanstvena Večer folklora „Crnašnico izvore života“ 2026. Ova manifestacija okupila je brojna kulturno-umjetnička društva, a među najzapaženijim sudionicima bili su članovi HKUD-a „Gromiljak“ iz Kiseljaka, koji su na dostojanstven i ponosan način predstavili svoj kraj.
Pjevačka skupina HKUD-a „Gromiljak“ ostavila je dubok trag na pozornici u Knešpolju. Svojim su se izvornim i skladnim pjevanjem predstavili publici kroz dvije izuzetno emotivne i snažne skladbe: „Herceg Bosno u srcu te nosim“ i „Na livadi pod jasenom“. Gromoglasni pljesak publike bio je najbolja potvrda njihovog uspješnog nastupa i truda koji ulažu u očuvanje izvornog glazbenog izričaja.
Članovi društva s ponosom su pred publikom i objektivima istaknuli zastavu i obilježja svog društva. Bogatstvo, ljepota i autentičnost narodnih nošnji kiseljačkoga kraja mogle su se vidjeti u punom sjaju.
Manifestacija je ponudila iznimno bogat program u kojem su, uz domaćine HKUD „Crnašnica“ i goste iz Gromiljaka, nastupili i KUD „Rudine“ (župa Vidoši), KUD „Krenica“ (Gala), KUD Župa Bagalovići (Krvavac) te HKUD „Crnač Gangaši“.
Nakon službenog folklornog dijela programa, večer ispunjenu tradicijskom glazbom i dobrim raspoloženjem dodatno je upotpunila Etno skupina Čuvarice.
Osim službenog dijela na pozornici, posjet Knešpolju za članove HKUD-a „Gromiljak“ bio je prilika za odmor, druženje i uživanje u prirodnim ljepotama domaćina. Tijekom slobodnog vremena, članovi društva su proveli ugodne trenutke u druženju.
Pjesma i veselje nisu prestajali ni izvan pozornice – uz zvuke gitare i harmonike, članovi Gromiljaka pjevali su i u prirodi, šireći pozitivnu energiju. Manifestacija je imala i edukativno-izložbeni karakter, pa su posjetitelji i gosti mogli vidjeti prikaz starih zanata. Tako su se pojedini članovi okušali u tradicijskom češljanju i predenju vune na starinskom kolovratu, dok su se u opuštenim razgovorima za stolovima spajale različite generacije čuvara baštine.
Večer folklora „Crnašnico izvore života“ 2026. još je jednom dokazala da tradicija itekako živi kroz pjesmu, ples i zajedništvo, a HKUD „Gromiljak“ iz Kiseljaka kući se vratio punog srca, spremno iščekujući nove susrete i nastupe koji čuvaju identitet hrvatskog naroda.
Kisrljak.info
Održana 9. „Večer pjesme i narodnog plesa” u Brestovskom: Bogatstvo tradicije i zajedništva pod zvjezdanim nebom
U dvorištu Osnovne škole „Brestovsko” održana je tradicionalna, deveta po redu manifestacija „Večer pjesme i narodnog plesa”, koja je ponovno okupila brojne ljubitelje kulturne baštine, narodnih običaja i tradicionalnog stvaralaštva. Ova manifestacija, koja iz godine u godinu raste i privlači sve veći broj posjetitelja, još je jednom potvrdila status jednog od najvažnijih kulturnih događaja u ovom kraju.
Publika je imala priliku uživati u raznovrsnom i bogatom programu u kojem su nastupila brojna kulturno-umjetnička društva i pjevačke skupine iz Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske. Svojim nastupima, raskošnim narodnim nošnjama, pjesmom i plesom nazočne su oduševili: HKUD „Fra Karlo Kujundžić” iz Brestovskog (domaćini), KUD „Nikola Šubić Zrinski” iz Petrijevaca (Republika Hrvatska),Pjevačka skupina „Krčevljani” iz Viteza, HKD „Napredak” – podružnica Uskoplje,Tamburaški biseri župe Brestovsko, Folklorni sastav „Napredak” iz Busovače, HKUD „Bećarac” iz Lepenice
Spoj tradicije Središnje Bosne i Slavonije stvorio je prekrasnu atmosferu ispunjenu ponosom na zajedničke korijene i kulturnu baštinu.
Manifestacija je privukla i brojne uvažene goste iz političkog i društvenog života. Društvo iz Republike Hrvatske, KUD „Nikola Šubić Zrinski”, predvodio je načelnik općine Petrijevci Ivo Zelić, ujedno i zastupnik u Hrvatskom saboru.
Među visokim uzvanicima koji su svojom nazočnošću podržali ovaj događaj bili su i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić – Ramljak, prefsjednica FBiH, Lidija Bradara, kao i Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH te zastupnik u Saboru Županije Središnja Bosna.
Na samom početku manifestacije nazočnima se u ime domaćina obratila predsjednica HKUD-a „Fra Karlo Kujundžić”, Ivana Tomičić – Vujica, koja je uputila riječi dobrodošlice, izrazivši ponos što Brestovsko deveti put zaredom šalje najljepšu razglednicu zajedništva i tradicije.
Posebno emotivan trenutak večeri dogodio se kada su članovi domaćeg društva priredili pravo iznenađenje za svoju predsjednicu. U znak zahvalnosti za njezin nesebičan trud, rad i vođenje društva, članovi su joj na pozornici uručili poseban poklon, što je publika ispratila gromoglasnim pljeskom.
Nakon završetka službenog, revijalnog dijela programa, svim sudionicima i društvima uručene su prigodne zahvalnice za doprinos i sudjelovanje na ovogodišnjoj smotri.
Kako i priliči tradiciji ovog kraja, službeni dio bio je tek uvod u narodno veselje. Druženje sudionika, gostiju i mještana nastavljeno je u velikom šatoru postavljenom ispred škole. Uz bogatu večeru, piće te neizostavnu pjesmu i ples uz nastup Josipa Marića, slavlje je nastavljeno do kasno u noć, čime je uspješno zaokružena još jedna predivna večer u Brestovskom. Domaćini poručuju – vidimo se i dogodine na jubilarnoj, desetoj večeri folklora!
KISELJAK: SEĆANJE NA HUMANOST HRVATSKOG NARODA PREMA SRPSKIM CIVILIMA
GOJAKOVAC: Obilježena 33. obljetnica stradanja civilnih žrtava
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i služenjem svete mise danas je u Gojakovcu obilježena 33. obljetnica stradanja civilnih žrtava iz ovog lepeničkog naselja.
Brojni mještani, članovi obitelji stradalih, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te izaslanstva vlasti okupili su se kod spomen-obilježja kako bi odali počast nevinim civilima koji su 17. lipnja 1993. godine izgubili svoje živote.
U sklopu obilježavanja upriličeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća, nakon čega je vojni počasni vod Oružanih snaga Bosne i Hercegovine odao počast stradalima.
Molitvu za pokoj njihovih duša predvodio je mjesni svećenik fra Ivica Tomas, a okupljeni su se prisjetili jednog od najtragičnijih događaja iz ratnog razdoblja na području Lepenice.
Sveta misa zadušnica služena je u crkvi sv. Ilije Proroka u Lepenici, gdje su vjernici molitvom iskazali poštovanje prema svim žrtvama te uputili poruke mira, zajedništva i trajnog sjećanja.
Tijekom obilježavanja istaknuta je važnost očuvanja uspomene na nevino stradale civile te prenošenja istine o ratnim stradanjima budućim naraštajima.
Sudionici su naglasili kako sjećanje na žrtve ostaje trajna obveza zajednice, ali i poticaj za izgradnju međusobnog poštovanja i mira.
Trideset i tri godine nakon tragedije, Gojakovac ostaje mjesto pijeteta i sjećanja na devet nevino stradalih civila, među kojima je bio i četrnaestogodišnji Spomenko Lučić, najmlađa žrtva ovog zločina.
Kiseljak.info
Kiseljak.info
Tradicionalna proslava blagdana svetog Ive u Brnjacima: Donosimo detaljan program trodnevnice i narodnog veselja
Približava se blagdan svetog Ive, zaštitnika župe Brnjaci, koji se u kiseljačkom kraju tradicionalno obilježava s velikom pobožnošću, ali i prepoznatljivim narodnim zajedništvom. Tim povodom, Mjesna zajednica Brnjaci, NK Brnjaci i Udruga mladih “Korak” sa zadovoljstvom pozivaju sve mještane, župljane te prijatelje i goste iz susjednih mjesta na ovogodišnju proslavu.
Organizatori su i ove godine pripremili bogat vjerski i kulturno-zabavni program koji će trajati tri dana, a detaljan raspored donosimo u nastavku:
Ponedjeljak, 22. lipnja: Početak duhovne priprave
Program proslave započinje u ponedjeljak, 22. lipnja, u župnoj crkvi. Svi vjernici pozvani su na svetu misu koja će se u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Brnjacima služiti s početkom u 19:00 sati.
Utorak, 23. lipnja: Misa na Vrelu, paljenje cvijetnjaka i glazba uživo
Uoči samog blagdana, u utorak 23. lipnja, program se seli na tradicionalno okupljalište – Vrelo svetog Ive na Čalikovcu.
– S početkom u 19:30 sati bit će služena sveta misa, uz svečano polaganje vijenaca za poginule branitelje.
– Nakon završetka vjerskog dijela programa slijedi onaj tradicionalni, pučki dio – paljenje cvijetnjaka (ivanjskog krijesa).
– Večer se nastavlja velikim zajedničkim druženjem uz glazbu uživo. Kako ističu organizatori, za sve posjetitelje na Čalikovcu osigurani su besplatna hrana i osvježenje.
Srijeda, 24. lipnja: Središnje misno slavlje na blagdan sv. Ive
Na sam blagdan svetog Ive, u srijedu 24. lipnja, bit će upriličeno središnje duhovno slavlje.
– Svečana pučka sveta misa služit će se u 11:00 sati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Brnjacima.
– Po završetku misnog slavlja, blagdansko druženje i proslava nastavit će se u crkvenom dvorištu uz razgovor, pjesmu i tradicionalno gostoprimstvo.
Organizatori upućuju iskrenu dobrodošlicu svima: “Dođite da u miru, molitvi i zajedništvu proslavimo našeg zaštitnika te očuvamo tradiciju koja nas godinama okuplja i povezuje.”
Dobro došli u Brnjake!
Kiseljak.info
U Kiseljaku dostojanstveno obilježena 33. obljetnica pogibije pukovnika Marinka Bošnjaka
Danas je u Kiseljaku svečano i dostojanstveno obilježena 33. obljetnica pogibije pukovnika Marinka Bošnjaka. Članovi obitelji, suborci, prijatelji te predstavnici društveno-političkog i vojnog života okupili su se kako bi odali počast heroju čije ime ostaje trajno upisano u povijest obrane ovog kraja.
Ovom tužnom, ali ponosnom obilježavanju nazočio je i načelnik općine Kiseljak, Mladen Misurić – Ramljak, koji je zajedno s ostalim izaslanstvima odao počast poginulom pukovniku. Uz dužnosnike, poštovanje su iskazali i predstavnici Oružanih snaga salutirajući ispred grobnice, kao i brojni okupljeni građani koji su s rukom na srcu i u tihoj molitvi odali počast.
Vjerski obred i opijelo na gradskom groblju molio je vojni kapelan i župnik u Haljinićima don Ljubo Zelenika, uputivši riječi utjehe obitelji te podsjetivši na važnost očuvanja uspomene na one koji su za slobodu dali ono najvrjednije.
Godišnjici je nazočio i velik broj mještana, prijatelja i suboraca koji su ispunili prostor groblja, čime je još jednom poslana poruka da žrtva pukovnika Bošnjaka nikada neće biti zaboravljena.
Nakon službenog dijela obilježavanja i molitve, obitelj pokojnog Marinka Bošnjaka organizirala je prigodni doručak i druženje za sve nazočne, pružajući priliku okupljenima da u zajedništvu evociraju uspomene na njegov životni i ratni put.
Kiseljak.info
Otvorena samostalna izložba slika “Flumen” likovne umjetnice i predsjednice Udruženja likovnih umjetnika HKD Napredak Sarajevo Hibe Mustafić
Samostalna izložba slika “Flumen” likovne umjetnice i predsjednice Udruženja likovnih umjetnika HKD Napredak Sarajevo Hibe Mustafić otvorena je večeras u Galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Autorica je u izjavi za Fenu kazala da naziv izložbe ne upućuje samo na rijeku kao motiv, nego i na njenu širu simboliku.
-Dok sam stvarala ove radove, nisam željela prikazati samo rijeku kao motiv. Više me zanimala njena simbolika, osjećaj kretanja, povezanosti i unutarnje energije. Boje, linije i forme postale su moj način da izrazim ono što se često ne može opisati riječima – izjavila je Mustafić.
Latinska riječ flumen znači rijeka, a u pratećem osvrtu u katalogu izložbe Ivana Lukić navodi da ona u ovom ciklusu predstavlja i tijek misli, života i vremena.
Mustafić ističe kako je svaki rad nastao kao dio unutrarnjeg i vanjskog tijeka, te da se voda u njenim djelima pojavljuje kao simbol snage i nježnosti, prolaznosti i trajanja.
– Svi moji motivi su iz prirode. Priroda probudi sve u meni, oživi boje i prenese ih na platno, tako da jednostavno uživam u onome što radim – kazala je.
Fena
Busovačke staje: Sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i civila Lašvanske doline
Na Busovačkim stajama danas je dostojanstveno obilježena 33. obljetnica stradanja pripadnika humanitarnog „Konvoja života“ za Lašvansku dolinu, jednog od najtežih ratnih događaja koji su obilježili ovaj kraj tijekom 1993. godine. Tom prigodom odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilima koji su izgubili živote tijekom ratnih zbivanja.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na Busovačkim stajama, gdje su se okupili članovi obitelji stradalih, suborci, predstavnici braniteljskih udruga te brojna izaslanstva sa svih razina vlasti. Nakon toga služena je sveta misa za poginule branitelje i civile.
U svojim obraćanjima sudionici su istaknuli važnost očuvanja sjećanja na žrtvu onih koji su stradali tijekom rata te naglasili kako njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Posebno je naglašena potreba prenošenja istine o tim događajima mlađim generacijama kako bi se sačuvala povijesna memorija hrvatskog naroda Lašvanske doline.
Obljetnica na Busovačkim stajama i ove je godine okupila veliki broj ljudi koji su zajedničkom molitvom, paljenjem svijeća i odavanjem počasti pokazali da sjećanje na poginule hrvatske branitelje i civile ostaje trajno utkano u kolektivno pamćenje ovoga kraja.
NAJAVA: Obilježavanje 33. obljetnice stradanja civila u naselju Gojakovac
U srijedu, 17. lipnja 2026. godine, bit će obilježena tužna 33. obljetnica stradanja civilnog stanovništva naselja Gojakovac – Lepenica.
Pozivaju se obitelji stradalih, mještani, hrvatski branitelji te svi ljudi dobre volje da svojom nazočnošću odaju počast nevinim žrtvama.
Program obilježavanja:
- 17:40 sati – Polaganje vijenaca, paljenje svijeća i opijelo kod spomen-obilježja u Lepenici
- 18:00 sati – Sveta misa zadušnica u župnoj crkvi sv. Ane u Lepenici
Nakon svete mise, druženje će se nastaviti u dvorani župne kuće.
Prisjetimo se s dostojanstvom i molitvom svih onih koji su dali ono najvrjednije – svoje živote na kućnom pragu.
Svečana promocija maturanata u Kiseljaku: Simboličnim bacanjem kapa označen kraj srednjoškolskog poglavlja
Kiseljak je ponovno bio središte mladosti, ponosa i optimizma. U ispunjenoj sportskoj dvorani održana je svečana promocija maturanata školske 2025./2026. godine. Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja za ove dvije školske ustanove i cjelokupnu lokalnu zajednicu, u kojemu su promovirane 63. generacija maturanata Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak te 33. generacija Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku. Kroz bogat i emotivan program nazočne je vodila Lucija Grubešić.
Svečanost je započela ulaskom profesorskog zbora i djelatnika škola, koje je publika pozdravila velikim pljeskom, odajući im priznanje za četverogodišnji trud, suradnju i usmjeravanje ovih mladih ljudi.
Nakon profesora, uslijedio je najiščekivaniji trenutak – izlazak maturanata praćenih njihovim razrednicima. Pred publikom su ponosno stajali učenici podijeljeni po razredima i usmjerenjima:
- 4. razred ekonomske škole – zanimanje: poslovni tajnik; razrednica: profesorica Marina Anić.
- 4. razred ekonomske škole – zanimanje: komercijalist; razrednik: profesor Ivan Čubela.
- 4. razred medicinske škole – zanimanje: medicinska sestra – tehničar; razrednica: profesorica Ivana Jurišić.
- 4. razred umjetničke škole – zanimanje: dizajner odjeće; razrednica: profesorica Sanja Vujović.
- 4. razred opće i jezične gimnazije – razrednica: profesorica Mirna Mišković.
- 4. razred medicinske škole – zanimanje: medicinska sestra – tehničar; razrednik: profesor Vedran Drmač.
- 3. razred frizerske škole – zanimanje: frizer; razrednica: profesorica Sanja Petrović.
- 4. razred medicinske škole – zanimanja: fizioterapeutski tehničar i dentalni asistent; razrednica: profesorica Marijeta Bartula.
- 4. razred ugostiteljsko-turističke škole – zanimanje: hotelijersko-turistički tehničar; razrednica: profesorica Dubravka Miličević.
- 4. razred ekonomske škole – zanimanje: ekonomist; razrednik: profesor Tomislav Boro.
- 4. razred medicinske škole – zanimanje: farmaceutski tehničar; razrednica: profesorica Irena Kunštek.
Nakon što su svi uzvanici i učenici zauzeli svoja mjesta, uslijedila je svečana intonacija himne Bosne i Hercegovine te himne hrvatskog naroda. U ime škola domaćina, sve nazočne je toplo pozdravila ravnateljica Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, profesorica Mirjana Medić, uputivši maturantima riječi potpore i ohrabrenja za korake koji ih čekaju u budućnosti.
Poseban pljesak upućen je učenicima koji su se izdvojili svojim iznimnim radom i odgovornošću. Nazočnima su predstavljeni učenici koji su sva četiri razreda srednje škole završili odličnim uspjehom i uzornim vladanjem, zbog čega su sukladno pravilima oslobođeni polaganja maturalnog, odnosno završnog ispita. Razrednici su im uručili knjige kao mali podsjetnik i dar za njihov trud:
- Poslovni tajnici: Lorena Brajković, Ana Grgić i Ines Lalić.
- Medicinske sestre – tehničari (4.a i 4.c): Ibrahim Buhić, Faris Dervišević, Marina Blažević i Naida Sabljaković.
- Dizajner odjeće: Viktorija Kuliš.
- Gimnazija: Iva Bradara i Ana Jukić.
- Ekonomisti: Dora Škoro, Petar Vujica i Marinela Komšić.
- Farmaceutski tehničari: Lana Ćosić, Sandi Trogrlić i Anja Šljivić.
Vrhunac večeri bilo je proglašenje učenika generacije – onih koji su tijekom cijelog četverogodišnjeg školovanja iz svakog predmeta imali isključivo zaključene petice uz uzorno vladanje. Ti najizvrsniji pojedinci su:
- Tea Glavočević (4.a razred medicinske škole, zanimanje medicinska sestra – tehničar).
- Monika Marković (4. razred umjetničke škole, zanimanje – dizajner odjeće).
- Nikolina Tvrtković (4. razred jezične gimnazije).
- Nikola Perušić (4.c razred medicinske škole, zanimanje medicinska sestra – tehničar).
- Antonio Šimunić (4. b razred medicinske škole, zanimanje – farmaceutski tehničar).
Učenicima generacije prigodne je darove uručio je u ime načelnika općine Kiseljak, gospodin Josip Kvasina, savjetnik općinskog načelnika. Škola je uputila veliku zahvalu Općini koja je uvijek neizostavna potpora u radu i razvoju ovih obrazovnih ustanova. Darove su u ime škola uručili i ravnatelji.
Kao simbol nastavka tradicije i prenošenja znanja na mlađe naraštaje, uslijedila je svečana primopredaja povelje i ključa škole. Učenik generacije Antonio Šimunić pročitao je povelju i predao ključ potencijalnim učenicima generacije iz trećih razreda koji su na odličnom putu da iduće godine zauzmu njihova mjesta. Među njima su: Luna Rašo, Marija Čaljkušić, Nika Laštro, Marija Radoš, Ana Franjić, Petra Barešić, Iris Kunštek, Eva Bošnjak, Elena Tolo, Lucija Bajkuša i Anja Stojčić.
Nakon toga, ravnatelj Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku, profesor Slavenko Ivičević, službeno je promovirao maturante u zvanja i zanimanja koja su stekli sukladno zakonu, čime je otpočelo uručivanje završnih svjedodžbi od strane razrednika.
Svečani program završio je pozivom gostima da posjete izložbu završnih radova učenika umjetničke škole u školskom paviljonu. Također, za maturante i njihove obitelji bit će služena misa zahvalnica u crkvi sv. Ilije u Kiseljaku u nedjelju, 14. lipnja u 18:00 sati.
Za sam kraj, dvoranom je odjeknulo gromoglasno odbrojavanje: 5, 4, 3, 2, 1, SAD!. Uslijedio je tradicionalni i emotivni trenutak – simbolično bacanje maturalnih kapa u zrak, čime su ovi mladi ljudi i službeno zatvorili jedno predivno srednjoškolsko poglavlje i zakoračili prema novim životnim stazama.
Kiseljak.info
Diljem Bosne i Hercegovine obilježena 33. obljetnica stradanja osmero djece u Vitezu
Osam svijeća i osam bijelih ruža kao znak trajnog sjećanja, pijeteta i zajedništva
Kroz koordiniranu inicijativu Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine, diljem domovine dostojanstveno je obilježena 33. obljetnica jednog od najtužnijih događaja u novijoj povijesti hrvatskog naroda u BiH – stradanja osmero nedužne hrvatske djece u viteškom naselju Podgradina.
Paljenjem osam svijeća i polaganjem osam bijelih ruža na prigodnim spomen-obilježjima, općinski, gradski, županijski i regionalni odbori Mladeži HDZ BiH, uključujući i organizaciju za Brčko distrikt, u svojim su lokalnim zajednicama iskazali pijetet prema žrtvama i poslali poruku zajedništva, sjećanja i odgovornosti.
Na današnji dan 10. lipnja 1993. godine, minobacački projektil ispaljen s položaja Armije BiH prekinuo je dječju igru i zauvijek ugasio osam mladih života. Na igralištu su stradali: Sanja Garić, Milan Garić, Dragan Ramljak, Dražen Čečura, Boris Antičević, Sanja Križanović, Augustina Grebenar i Velimir Grebenar.
U srijedu navečer, u vrijeme kada je kobna granata pala na igralište, mladi su diljem Bosne i Hercegovine tišinom, molitvom, svijećama i bijelim ružama odali počast osmero djece čija imena ostaju trajna rana Viteza i Središnje Bosne. Ovom inicijativom Mladež HDZ BiH još je jednom naglasila kako je obveza novih naraštaja odgovorno čuvati istinu o njihovu stradanju i njegovati kulturu sjećanja kako se ovakve tragedije nikada i nikome ne bi ponovile.
Ova 33. obljetnica obilježena je i u ozračju nade da će pravda, nakon više od tri desetljeća, dobiti svoj institucionalni epilog. Pred Sudom Bosne i Hercegovine započeo je sudski proces protiv optuženih za ovaj ratni zločin, što obiteljima žrtava donosi tračak nade u institucionalnu odgovornost.
Usporedo s pravnim procesom, Udruga „Osmica“ započela je prve radove na uklanjanju starog objekta, čime je otvoren put izgradnji budućeg Memorijalnog centra „Osmica“. Centar će biti trajno mjesto sjećanja, molitve i istine, ali i edukacijski prostor namijenjen promicanju mira, dijaloga i odgovornosti prema budućim generacijama.
Nedužni životi s „Osmice“ ostaju trajni putokaz u izgradnji pravednijeg društva i stabilne budućnosti zemlje u kojoj se dječja igra više nikada ne smije prekinuti ratnim strahotama. Neka im je vječni spomen.
Svečano i emotivno u OŠ „Brestovsko“: Ispraćena još jedna sjajna generacija malih maturanata
U školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole „Brestovsko“ danas je održana svečana podjela svjedodžbi za učenike devetog razreda. Ovogodišnji mali maturanti tako su, uz pjesmu, ples i pokoju suzu radosnicu, službeno zatvorili jedno važno poglavlje i hrabro okrenuli novu stranicu u svom životu.
Svečani program započeo je dirljivim obraćanjem ravnateljice škole Ane Laštro i razrednice Sanje Garabin. One su s ponosom istaknule kako ispraćaju generaciju učenika koja posjeduje prave i trajne vrijednosti – marljivost, poštenje i odgovornost. Kao poseban dokaz njihove zrelosti i primjerenog ponašanja, istaknut je podatak da tijekom cijelog devetogodišnjeg školovanja niti jedan učenik ove generacije nije imao smanjenu ocjenu iz vladanja, što je rijedak i hvale vrijedan uspjeh.
Svojim se budućim srednjoškolcima obratio i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak. Čestitajući im na postignutom uspjehu, načelnik im je poželio puno zdravlja, sreće i uspjeha u nastavku školovanja, uz poruku da ostanu upravo takvi kakvi jesu – ponos svojih roditelja, škole i cijele lokalne zajednice.
Nakon prigodnih govora uslijedio je najsvečaniji trenutak – uručivanje svjedodžbi i zasluženih darova. Maturantima su ih zajednički podijelili razrednica Sanja Garabin, ravnateljica Ana Laštro te načelnik Mladen Mišurić-Ramljak.
Posebno priznanje i pljesak dvorane zaslužila je učenica Lucijana Vujica, koja je zbog svog izvanrednog uspjeha i truda proglašena Učenicom generacije. Njezin predani rad prigodnim je darom nagradio načelnik općine Kiseljak.
Kako bi ispraćaj njihovih starijih prijatelja ostao u trajnom sjećanju, učenici mlađih razreda pripremili su bogat kulturno-umjetnički program. Školska dvorana bila je ispunjena kreativnim recitacijama, veselim plesnim točkama te izvedbama školskog zbora, koji su na najljepši način zaokružili ovu posebnu svečanost.
Svim našim malim maturantima uredništvo portala kiseljak.info želi sretan i uspješan upis u željene srednje škole te puno uspjeha u novom životnom razdoblju!
Kiseljak.info
U Kiseljaku osnovan Ogranak Matice hrvatske, Goran Milanović izabran za predsjednika
U zgradi Vijećnice Općine Kiseljak večeras je svečano održana osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske Kiseljak. Ovaj značajan događaj okupio je brojne ljubitelje kulture, pisane riječi i baštine, čime je Kiseljak i službeno postao dio velike obitelji jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Radnim predsjedništvom skupštine predsjedao je prof. dr. Ivo Miro Jović, ujedno i predsjednik podružnice HKD Napredak u Kiseljaku. Uz njega, u radnom predsjedništvu sudjelovali su Ivan Cetina-Dadić, Josipa Bilić i Sandra Galić. Prof. dr. Jović je u svom uvodnom obraćanju posebno naglasio važnost zajedničkog djelovanja, istaknuvši kako bi Matica hrvatska i HKD Napredak trebali blisko surađivati u lokalnoj zajednici radi očuvanja i promicanja kulturnog identiteta.
Na skupštini je jednoglasno izabrano i prvo vodstvo novoosnovanog Ogranka. Za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Kiseljaku izabran je Goran Milanović, koji je, iako opravdano odsutan s večerašnje sjednice, dao svoj pisani pristanak za kandidaturu. Dužnost dopredsjednika obnašat će Boris Mrnjavac. Za tajnicu Ogranka izabrana je Sandra Galić, a za blagajnicu Ivana Mrnjavac. Izabran je i Nadzorni odbor kojeg čine Maja Vujica, Mijat Tuka i Ivana Ribičić. Novi predsjednik Goran Milanović ujedno je izabran i za službenog izaslanika kiseljačkog Ogranka na Glavnoj skupštini Matice hrvatske u Zagrebu.
Kao inicijator osnivanja, nazočnima se obratio načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak. Uz zahvale gostima iz Središnjice, članovima Inicijativnog odbora, gospodarstvenicima i ravnateljima skola koji su podržali rad, načelnik je podsjetio na bogatu kulturnu povijest hrvatskog naroda usko vezanu uz djelovanje Matice osnovane 1842. godine. Prisjetio se i ilirskog pokreta i hrvatske himne koja se u početku zvala matica ilirska, istaknuvši njen put od pjesme “Horvatska domovina” Antuna Mihanovića i uglazbljivanja Josipa Runjanina, do njenog prvog pjevanja 1891. te službenog proglašenja himnom 1972. godine. Načelnik je naglasio i uspješnu kulturnu suradnju koju Kiseljak njeguje s Đakovom, posebno sa srednjom školom, te izrazio veliko zadovoljstvo novoosnovanim Ogrankom u svom gradu.
Skupštinu su svojim dolaskom uveličali i visoki gosti iz Središnjice. Nazočnima se obratio Ivan Nuić, tajnik Matice hrvatske i i predsjednik Vijeća ogranaka Matice hrvatske u BiH, koji je porijeklom iz Konjica, koji je otisao 1972. godine u Republiku Hrvatsku. Uz čestitke na osnivanju, prisjetio se povijesti, djelovanja Matice na ovim prostorima, iznenadivši mnoge, pa i samog načelnika, zanimljivim podatkom iz 1913. godine kada je zabilježeno da je na jednoj od skupština bilo čak 14 članova Matice iz Kiseljaka. Naglasio je iznimnu važnost ostavljanja kulturnog i pisanog traga za buduće generacije te najavio kako će se naredne izborne skupštine Matice hrvatske uskoro održati i u susjednoj Busovači te Kreševu.
Nazočne je pozdravio i Mihovil Antić, tajnik Matice hrvatske za ogranke. U svom je govoru podsjetio na impozantne rezultate koje ova institucija ostvaruje na godišnjoj razini.
“Središnjica i njeni ogranci godišnje imaju preko 600 događaja, zajedno izdaju i do 300 izdanja što uključuje knjige i periodična izdanja. Imamo ogranke u Pragu i u Beču, a s ponosom sada predstavljamo i Ogranak u Kiseljaku. Još jednom vam od srca čestitam Kiseljaku što se pridružio jednoj velikoj Matičnoj obitelji i radujem se novim susretima u Kiseljaku i Zagrebu”, istaknuo je Antić. Matica hrvatska ima preko 130 osnovanih ogranaka koji djeluju uz glavnu središnjicu u Zagrebu.
Važno je naglasiti kako je u Središnjoj Bosni u posljednje vrijeme zabilježen snažan procvat rada ove institucije, pa su tako nedavno osnovani ogranci u Novom Travniku, Vitezu i Travniku. Mreža ogranaka prilično je dinamična te se povremeno mijenja i širi sukladno potrebama lokalnih zajednica za obnavljanjem kulturnog rada u svojim sredinama, a večerašnjom skupštinom Kiseljak je dao svoj veliki doprinos tom hvalevrijednom nizu.
Kiseljak.info
Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević potpisala ugovor s Vijećem Matice hrvatske u BiH za projekt od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini
Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević potpisala je ugovor vrijedan 180.000 KM s tajnikom Vijeća Matice hrvatske u BiH Ivanom Nuićem o financijskoj potpori projektu „Prve znanstvene likovne monografije hrvatskih umjetnika i prve međunarodne izložbe recentne hrvatske umjetnosti u BiH“.
Projekt Vijeća Matice hrvatske u BiH je od iznimne važnosti za promociju i valorizaciju hrvatske kulturne i umjetničke baštine u Bosni i Hercegovini. Kroz izradu prvih znanstvenih likovnih monografija hrvatskih umjetnika te organizaciju prve međunarodne izložbe recentne hrvatske umjetnosti u BiH, javnosti će biti predstavljena vrijedna umjetnička ostvarenja koja su obilježila kulturni prostor Bosne i Hercegovine i šire regije.
Potpora Federalnog ministarstva kulture i športa ovom projektu koji se realizira po prvi put predstavlja ulaganje u očuvanje povijesnog nasljeđa, kulturnog identiteta i vrijednosti koje povezuju zajednicu te doprinose razumijevanju vlastite prošlosti i izgradnji odgovorne budućnosti.
Projekt Vijeća Matice hrvatske u BiH projekt je kojim se osnažuje kulturni izraz i dokazuje nastojanje očuvanja hrvatske tradicije, vrijednosti i nacionalne svijesti.
Obilježena obljetnica stradanja Hrvata travničkog kraja: Održan “Put nade” i sveta misa na Ovnaku
Danas je prigodnim programom, molitvom i dostojanstvenim sjećanjem obilježena obljetnica stradanja i egzodusa Hrvata iz župe Brajkovići i šireg travničkog kraja. Kao i ranijih godina, program je započeo tradicionalnom pješačkom kolonom “Put nade”, koja je krenula od Nove Bile prema Brajkovićima, simbolizirajući zajedništvo, trajnu vezu i sjećanje na najteže dane iz 1993. godine.
Završnica “Puta nade” i središnji dio komemoracije održani su kod monumentalnog spomen-križa na prijevoju Ovnak. U tišini i s dubokim pijetetom, brojna izaslanstva položila su vijence i upalila svijeće za sve poginule i nestale branitelje te civilne žrtve Domovinskog rata.
Počast su odali predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, bivši pripadnici HVO-a, predstavnici političkog i društvenog života, kao i pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su uveličali ovaj događaj. Okupljeno mnoštvo, među kojima su bile obitelji stradalih i brojni vjernici iz Lašvanske doline, još jednom je pokazalo da žrtva branitelja nije i nikada neće biti zaboravljena.
Nakon polaganja vijenaca i vojnih počasti, služena je sveta misa za sve žrtve ovoga kraja. Misno slavlje predvodili su crkveni velikodostojnici na prigodno postavljenom vanjskom oltaru pored samog spomen-obilježja. U prigodnoj propovijedi istaknuta je važnost očuvanja sjećanja, ali i poruka mira, oprosta i nade u bolju budućnost.
”Put nade” i okupljanje na Ovnaku iz godine u godinu ostaju trajni svjedok i podsjetnik na visoku cijenu slobode koju je platio hrvatski narod središnje Bosne, ali i dokaz nesalomljivog duha onih koji se redovito vraćaju svojim korijenima.
Kiseljak.info
Susret riječi i slike: Večer kulture, umjetnosti i emocija u Kiseljaku
U prelijepom ambijentu Vakufskog centra u Kiseljaku održana je jedinstvena manifestacija pod nazivom “Susret riječi i slike”. Ovaj izuzetno lijep događaj spojio je književnost i slikarstvo u jednu cjelinu, obuhvativši promociju knjige autorice Zehre Šljivo te izložbu likovnih radova talentiranog učenika Aldina Litrić-Grahića.
Organizator ove hvalevrijedne promocije bilo je Udruženje “Intelekt” iz Kiseljaka, koje je dalo ogroman doprinos realizaciji i uspjehu ovog kulturnog događaja. Sama večer bila je ispunjena bogatim programom:
Osvrt na knjigu: O djelu Zehre Šljivo nadahnuto su govorili priznati književnici Ibrahim Osmanbašić i Neđad Topalović.
Poezija: Stihove iz knjige, na oduševljenje publike, interpretirali su Adnan Karahmet i Sara Durak.
Glazbeni program: Za glazbeni dio programa pobrinula se profesorica glazbe Melika Karić. Svojim sjajnim vokalom razgalila je sve prisutne, učinivši da večer odiše posebnom toplinom i nezaboravnom emocijom.
Moderacija: Kroz program je publiku vodila Almira Dahija, pokazavši iznimnu posvećenost i profesionalnost tijekom cijele večeri.
Autorica Zehra Šljivo je svoju knjigu posvetila sestrama, koje su emotivno ispratile cijeli program promocije. Njezin rad snažno su podržali i književnici iz KNS-a iz Sarajeva.
Osim pisane riječi, posjetitelji su imali priliku uživati u vizualnoj umjetnosti. Bilo je pravo zadovoljstvo dijeliti ovaj događaj s talentiranim učenikom Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac, Aldinom Litrić-Grahićem. Njegova izložba slika, realizirana uz stručno mentorstvo nastavnika Zijada Hasića, oduševila je prisutne. Pred ovim mladim momkom je zasigurno blistava budućnost.
Bio je ovo susret riječi i slike pretočen u skladnu melodiju koja šalje divnu poruku umjetnosti i ljepote. Kako bi događaj bio potpun, organizatori su uputili srdačnu zahvalnost svima koji su pružili podršku:
- Udruženju “Put dobrote” i predsjedniku Izudinu Dahiji.
- Direktoru OŠ “Kiseljak 1”, gospodinu Nerminu Merhemiću.
- Svim nastavnicima, roditeljima i učenicima koji su svojim dolaskom podržali promociju knjige i izložbu, dokazujući da kultura u Kiseljaku ima svoju vjernu publiku.
Kiseljak je ovom manifestacijom još jednom pokazao da je sredina koja njeguje i cijeni umjetnički izraz u svim njegovim oblicima.
Brestovsko ponovno središte tradicije: Najavljena 9. “Večer pjesme i narodnog plesa”
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo “Fra Karlo Kujundžić” iz Brestovskog s ponosom najavljuje deveto izdanje manifestacije “Večer pjesme i narodnog plesa u Brestovskom”. Ovaj tradicionalni događaj, koji iz godine u godinu okuplja veliki broj zaljubljenika u folklor, običaje i kulturnu baštinu, održat će se u subotu, 20. lipnja 2026. godine, s početkom u 19:00 sati. Službeni dio programa odvijat će se u dvorištu.
Kao i dosadašnjih godina, organizatori su se potrudili pripremiti bogat kulturno-umjetnički program koji slavi ljepotu narodnih nošnji, izvornu pjesmu i tradicionalne plesove. Uz domaćine, publici će se predstaviti i brojni gosti iz Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske.
U ovogodišnjem programu nastupaju:
- HKUD “Fra Karlo Kujundžić”, Brestovsko
- KUD “Nikola Šubić Zrinski”, Petrijevci (RH)
- Pjevačka skupina “Krčevljani”, Vitez
- HKD “Napredak” podružnica Uskoplje
- Tamburaški biseri župe Brestovsko
- Folklorni sastav “Napredak”, Busovača
- HKUD “Bećarac”, Lepenica
Osim uživanja u folklornim nastupima, organizatori su mislili i na dobru zabavu nakon službenog dijela programa. Za sve posjetitelje bit će postavljen veliki šator ispred prostorija društva. Tu će se, uz prigodan domjenak, nastaviti druženje i veselje uz glazbu, pjesmu i ples do kasnih večernjih sati.
Iz HKUD-a “Fra Karlo Kujundžić” pozivaju sve mještane, kao i goste iz susjednih mjesta i općina, da svojim dolaskom podrže rad kulturno-umjetničkih društava i pomognu u očuvanju naše bogate tradicije.
Ulaz je slobodan. Dobro nam došli!
Od Neretve do Lašve: Busovača poslala poruku povezanosti i jedinstva Hrvata u BiH
„Hercegovina u Busovači“, večer posvećena povezivanju Hercegovine i središnje Bosne kroz tradiciju, kulturu, gastronomiju i gospodarstvo, upriličena je u Gradskom parku u Busovači prigodom svečanog zatvaranja manifestacije „Hrvatsko proljeće središnje Bosne“.
Uz brojne posjetitelje, događaju su nazočili i Dragan Čović, predsjednik HNS-a BiH, Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Marinko Čavara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te mons. Miro Relota, novoimenovani biskup Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.
Marija Ćosić, predsjednica Organizacijskog odbora, istaknula je važnost ovakvih manifestacija za očuvanje tradicije i kulturne baštine te jačanje veza hrvatskog naroda u svim krajevima BiH.
„Večeras stvaramo nova prijateljstva i povezujemo ljude. Slavimo sve ono što povezuje naše krajeve – kulturu, tradiciju, identitet i zajedništvo. Želim da ova večer bude kamen temeljac novih uspješnih priča i zajedničkih pothvata, jer upravo na prijateljstvu i međusobnom povjerenju počiva i ova manifestacija“, poručila je Ćosić.
Nazočnima se obratila i Mirjana Plavčić, ministrica financija u Vladi Županije Središnja Bosna, koja je istaknula kako manifestacija „Hercegovina u Busovači“ ima važnu ulogu u očuvanju identiteta, kulturne baštine i međusobnog povezivanja. Naglasila je kako ovakvi susreti, uz potporu institucija, otvaraju prostor za nova poznanstva, suradnju i konkretnije povezivanje Hercegovine i središnje Bosne.
„Velika mi je čast pozdraviti vas na ovoj prelijepoj večeri Hercegovine u Busovači, u kojoj na najljepši način slavimo naše zajedništvo, jačamo naš identitet i našu kulturnu baštinu. Busovača je uvijek bila mjesto susreta dobrih ljudi i želim da se ovdje osjećate kao kod svoje kuće. Večeras se, zapravo, ne zna tko je domaćin, a tko gost, jer čini mi se da smo svi jedno, svi zajedno i svi svoji na svome“, poručila je Plavčić.
O značaju ovakvih susreta govorila je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istaknula je kako oni potvrđuju snagu hrvatskog zajedništva u BiH te dodatno povezuju hrvatski narod u različitim dijelovima BiH.
„Ova nas manifestacija povezuje već treću godinu zaredom, ali nas ne spaja kao strance, nego nas okuplja kao dio jedne obitelji. Neka ova večer bude poruka istine i odgovor na pokušaje da se govori o Hrvatima Hercegovine i Hrvatima središnje Bosne kao o dva različita svijeta, dva različita interesa ili, ne daj Bože, dva različita naroda. Hrvatski narod jedinstveno je nacionalno biće u Bosni i Hercegovini, bez obzira jesmo li rođeni uz obale Neretve ili uz obale Lašve. Korijeni su nam isti, sadašnjost zajednička, a budućnost ovisi o našem jedinstvu“, poručila je Filipović.
„Hercegovina u Busovači“ još je jednom potvrdila kako kulturna baština, tradicija i međusobno poštovanje predstavljaju čvrste temelje na kojima se gradi zajednička budućnost. Okupljeni posjetitelji imali su priliku upoznati bogatu hercegovačku ponudu jela i pića, dok je susret otvorio prostor za povezivanje gospodarstvenika, nove susrete i jačanje suradnje između dviju regija. Ova večer bila je simboličan i stvaran most između Hercegovine i središnje Bosne te snažna poruka zajedništva, suradnje i međusobnog povezivanja Hrvata u BiH.
Među nazočnim dužnosnicima na manifestaciji bili su i Marina Pendeš, izaslanica u Domu naroda PS BiH, Predrag Kožul, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marjan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Dražen Matišić, predsjedatelj Sabora ŽSB, Predrag Čović, predsjednik Vlade ŽZH, Marija Buhač, predsjednica Vlade HNŽ, gradonačelnici Mostara i Širokog Brijega Mario Kordić i Ivo Pavković te brojni drugi.
Otvoreni Dani europskog naslijeđa 2026.: Ministrica Vlaisavljević pozvala na očuvanje baštine kao odgovora na izazove suvremenog vremena
Federalno ministarstvo kulture i športa svečano je otvorilo manifestaciju Dani europskog naslijeđa 2026., koja se ove godine održava pod motom „Baština u opasnosti – Oživjeti, Oduprijeti se, Osmisliti ponovno“.
Otvarajući manifestaciju, federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević istaknula je kako kulturna baština u vremenu velikih društvenih i globalnih promjena predstavlja jednu od najvažnijih poveznica među ljudima i generacijama.
U programu otvorenja poseban naglasak stavljen je na nematerijalnu kulturnu baštinu kroz prezentaciju tradicijskog sicanja koje su vodile Mira Šimunović, Ana-Marija Antunović i Ana Ladan iz Jajca. Sicanje je prikazano kao drevni običaj koji svjedoči o bogatstvu narodnog stvarateljstva i umijeću prenošenom s generacije na generaciju.
Svečanost je upotpunjena glazbenim nastupima solista na trubi Benina Mujkića te vokalnog solista Tonija Maleša iz Viteza. Maleš osim ljubavi prema glazbi gaji i ljubav prema drvorezbarstvu i izradi glazbenih instrumenata od drveta.
Tijekom programa, istaknuto je kako će se ovogodišnji program manifestacije nastaviti nizom događaja posvećenih zaštiti, promociji i suvremenom interpretiranju kulturne baštine, potvrđujući da naslijeđe nije samo sjećanje na prošlost, nego i odgovornost prema budućnosti.
Manifestacija je okupila građane, umjetnike i čuvare tradicije s ciljem skretanja pozornosti na važnost očuvanja kulturne baštine kao temelja identiteta i zajedništva.
Kiseljak.info
Najava: Obljetnicu pogibije pripadnika skupine Feniks 72. ( “Bugojanska skupina”) na planini Raduša
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo već dugi niz godina obilježava obljetnicu pogibije
pripadnika skupine Feniks 72. ( “Bugojanska skupina”) na planini Raduša.
Ove godine navršava se 54. godina od stradanja hrvatskih entuzijasta, preteča hrvatskih
dragovoljaca i branitelja iz 1991. godine, koji su uspjeli ostvariti povijesnu težnju hrvatskog
naroda.
S ciljem da se ne zaborave žrtve utkane zlatnim slovima u knjigu hrvatske nacionalne povijesti, i
ove godine, 27. lipnja 2026. godine, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo organizira
komemoraciju.
Hodogram:
10:00h – Okupljanje i organiziran polazak od Ramske kuće na Makljenu
12:00 – Komemoracija uz paljenje svijeća i molitvu kod spomenika na Raduši
14:00h – ručak u Ramskoj kući na Makljenu
Za dodatne infornacije obratite se na mail: hkdd.sarajevo@yahoo.com
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo
(FOTO) Najdinamičniji dan središnjeg programa “Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske” na Europskom trgu u Zagrebu
Kiseljak je na Šetnici kulture zasjao u punom sjaju zahvaljujući odličnoj organizaciji koju je predvodila Sandra Galić. Štand naše općine privukao je veliku pažnju prolaznika i gostiju, nudeći doista bogat sadržaj koji spaja povijest, zanate i gastronomiju.
Posjetitelji zagrebačke Šetnice imali su jedinstvenu priliku uživo se upoznati s tradicionalnim vještinama kiseljačkog kraja. Na štandu radionice, Marija Vujica je nazočnima demonstrirala zahtjevnu tehniku tkanja, kao i prepoznatljive vezove lepeničkog kraja, čuvajući tako od zaborava dragocjeno nematerijalno naslijeđe.
Posebnu pažnju privukli su novi, unikatni suveniri koji su upravo na Tjednu Hrvata doživjeli svoje premijerno predstavljanje. Za ove predivne uspomene iz Kiseljaka zaslužne su Erna Kvasina i Lea Drmać. Među izloženim radovima posebno su se istaknuli suvenir u obliku stećka kneza Radoje, minijaturne replike čuvenih kiseljačkih pogača, te predivne razglednice s motivima našeg grada.
Umjetnički dio kiseljačke prezentacije upotpunila je jučerašnja dojmljiva izložba fotografija čije su autorice Ivana Ribičić i Irena Mrnjavac. Izloženi radovi, koji između ostalog prikazuju tradicionalno tetoviranje (sicanje) hrvatskih žena, izazvali su veliko oduševljenje i poštovanje prema očuvanju ovog jedinstvenog običaja.
Naravno, predstavljanje Kiseljaka ne bi bilo potpuno bez prepoznatljivih okusa. U bogatom gastro kutku, gosti su mogli uživati u nezaobilaznim kiseljačkim pogačama, odličnom vinu Pejčinović, te prirodnoj mineralnoj vodi koja je jedan od najvećih simbola ovog grada.
Kiseljak je svojim sudjelovanjem na Šetnici kulture u Zagrebu još jednom dokazao kako se ljubav prema rodnom kraju najbolje pokazuje čuvanjem tradicije i njenim ponosnim predstavljanjem svijetu.
Udruga Amplituda iz Mostara posjetiteljima je uživo demonstrirala tradicionalnu tehniku izrade hercegovačkog suhozida.
Održana je i velika revija tradicijskog ruha uz nastup HKUD-a “Sv. Ante – Cim” iz Mostara.
Glazbeni dio dana upotpunili su nastup Ivana Vidića, Glazbene škole Široki Brijeg te večernji koncert Josipa Palamete i grupe Freelancers.
Šetnicu su obišli visoki državni dužnosnici. Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako su Hrvati izvan domovine velika “dodana vrijednost” za države u kojima žive, ali i ključan most s Republikom Hrvatskom.
Održane su rasprave na temu “Mediji Hrvata izvan RH kao čuvari identiteta i jezika”, s naglaskom na potrebu bolje tehničke i financijske suradnje s domovinskim medijskim kućama.
U sklopu kulturnog prijenosa, Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara izvelo je predstavu “Ćelava pjevačica” za zagrebačku publiku.
BAJRAMSKA ČESTITKA NAČELNIKA OPĆINE KISELJAK MLADENA MIŠURIĆA – RAMLJAKA
U ime svih djelatnika Općine Kiseljak i u moje osobno ime pripadnicima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke u povodu obilježavanja Kurban-Bajrama.
Neka vam ovi blagdanski dani prođu u dobrom zdravlju, miru i blagostanju.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
Načelnik općine Kiseljak
Mladen Mišurić – Ramljak, dipl. ing.
Svečano u Kreševu: Muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus predvodio bajram-namaz u Hadži Hasanovoj džamiji
Vjernici su jutros u posebnom i duhovnom ozračju ispunili Hadži Hasanovu džamiju u Kreševu kako bi klanjali bajram-namaz i dočekali jedan od najvećih islamskih praznika. Središnju bajramsku svečanost na ovom području svojim je prisustvom uveličao muftija sarajevski, dr. Nedžad Grabus, koji je predvodio namaz i održao nadahnutu bajramsku hutbu.
Obraćajući se prisutnim vjernicima, muftija Grabus je posebno istaknuo važnost obreda hadža i samog Bajrama. Naglasio je kako nas ovi blagdani uče univerzalnoj povezanosti ljudskog roda, koja potječe još od prvog čovjeka i žene – Adema i Have. Kroz svoju hutbu, muftija je govorio o neraskidivoj povezanosti različitih kultura, naroda i rasa, poručivši da je osnovni cilj naše misije na ovom svijetu međusobno povezivanje ljudi, njegovanje razumijevanja i jačanje zajedništva. Bajram je, kako je istaknuo, idealna prilika upravo za to – za iskren susret, bliskost i učvršćivanje narušenih međuljudskih veza.
Muftija sarajevski nije krio zadovoljstvo dolaskom u ovu općinu. Posebno je naglasio koliko mu je važno i drago posjetiti sredine poput Kreševa, gdje se unatoč svim izazovima današnjice ljubomorno i ustrajno čuvaju vjera, bogata tradicija i duh zajedništva.
Uz domaćina, imama Hadži Hasanove džamije Naid-ef. Kršića, ovoj bajramskoj svečanosti prisustvovala je i delegacija Islamske zajednice. Među prisutnima su bili Kenan-ef. Bajrić, glavni imam Medžlisa, dr. Samed Omerdić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje u Muftijstvu sarajevskom, Mirsad Mujić, sabornik Islamske zajednice, te Nermin Merhemić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak.
Ovo blagdansko jutro proteklo je u doista posebnom ambijentu, a dodatnu toplinu i svečanost u kreševsku džamiju unio je poznati “bosanski slavuj” Abdusamed Šljivar, koji je svojim prepoznatljivim glasom i učenjem uljepšao doček Bajrama.
Kiseljak.info
SRETAN KURBAN – BAJRAM SVIMA KOJI SLAVE, A POSEBNO NAŠIM ČITATELJICAMA I ČITATELJIMA!
Neka je sretan i blagoslovljen Bajram – Bajram Šerif Mubarek Olsun svima koji slave.
Svim vjernicima islamske vjere želimo zdravlje, ljubav, sreću i mir u povodu Kurban – bajrama, da ga proslave u miru, ljubavi i svakom obilju sa svojom obitelji.
Redakcija portala Kiseljak.info
Muslimani obilježavaju Kurban-bajram, Kavazović poručio: Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare
Govoreći o životu u Bosni i Hercegovini, Kavazović je rekao da ljudi danas žive u miru sa svojim susjedima i prijateljima, rade, odgajaju djecu, brinu se o svojim roditeljima i pomažu slabima, bolesnima i siromašnima.
Pripadnici islamske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta danas slave jedan od najradosnijih vjerskih blagdana, Kurban-bajram, koji se tradicionalno naziva i Hadž-bajram.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje je bajramsku propovijed održao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, koji je rekao da su mir, zajedništvo, poštovanje prema susjedima i spremnost na žrtvu za druge temeljne vrijednosti vjere i društva.
U svojoj propovijedi Kavazović je istaknuo da muslimani stoljećima na isti način i s istim žarom potvrđuju svoj put, ističući da su naučili da u svakoj tami postoji svjetlo koje Svevišnji daje i da nijedno iskušenje nije veće od Božje milosti.
– Zaista, samo je Allah, naš hranitelj i naš gospodar, dovoljan svakome od nas – naglasio je Kavazović.
Govoreći o životu u Bosni i Hercegovini, rekao je da ljudi danas žive u miru sa svojim susjedima i prijateljima, rade, odgajaju djecu, brinu se o svojim roditeljima i pomažu slabima, bolesnima i siromašnima.
Podsjetio je i na zahvalnost dobrim ljudima koji su pomogli da bol i tuga budu manji, dodajući da je sada obaveza razumjeti patnju drugih i pomoći koliko je to moguće.
U dane Bajrama, kako je rekao, vjernici se mole Allahu za mir u svijetu, među narodima i vojskama.
– Biti zahvalan Stvoritelju na blagodatima života temelj je naše vjere, a čuvati život i štititi ga obveza je koja će se od nas tražiti – rekao je Reisu-l-ulema.
Podsjetio je i da Poslanik Muhammed poziva na jednakost i bratstvo, na očuvanje svetosti života, imovine i časti svake osobe, kao i na poštovanje i nepovredivost tuđih prava.
Kavazović je naglasio da se u ovim univerzalnim porukama može pronaći svaki stanovnik Bosne i Hercegovine, pozivajući ljude da organiziraju svoje živote u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja.
– Ostavimo podjele, podvale i prijevare iza sebe jer to nije život dostojan čovjeka – rekao je.
Govoreći o simbolici Kurban-bajrama, rekao je da ovaj veliki blagdan nosi poruku da se nešto mora žrtvovati da bi se nešto drugo dobilo, podsjećajući na primjer oca i sina Ibrahima i Ismaila.
– Žrtvujemo sebičnost i aroganciju kako bismo stekli ljubav, pažnju i povjerenje – rekao je Kavazović.
Dodao je da žrtva približava ljude Bogu, roditelje i djecu, rodbinu, prijatelje i susjede, te da spremnost na žrtvu za druge unosi sigurnost, mir i spokoj u život.
Posebno je apelirao za očuvanje bosanskog susjedstva, ističući da njegove temelje treba čuvati čašću susjeda, potrebom za pokajanjem za učinjene pogreške i potrebom za opraštanjem nanesene boli.
– Susjedstvo je oduvijek bilo najvažnija institucija koja nas je držala zajedno i na koju smo se mogli osloniti i u teškoćama i u radostima – naglasio je reisu-l-ulema.
Pozvao je vjernike da poboljšavaju međusobne odnose, brinu o svojim obvezama i prenose vrijednosti vjere i susjedstva na svoju djecu, odgajajući ih da vole i poštuju ljude.
Na kraju propovijedi, Kavazović je svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i dijaspori čestitao Kurban-bajram, s molbom da Uzvišeni Allah primi hadž i molitve hadžija, kao i žrtve vjernika.
Poželio im je da bajramske dane provedu u miru sa svojim obiteljima, susjedima, braćom i sestrama, te uputio molitvu da u svijetu zavlada mir, da oružje utihne i da prestane patnja nevinih ljudi.
Važnost Kurban-bajrama određena je ritualom žrtvovanja kurbana i dijeljenja kurbanskog mesa sa siromašnima, prijateljima i susjedima, kao i ritualom hadža, kada nekoliko milijuna muslimana određenim danima posjećuje Meku.
Među njima je ove godine više od 2200 građana Bosne i Hercegovine.
Kurban-bajram traje četiri dana.
Pjesmom i plesom preko granice: Busovački „Napredak“ pjesmama “Busovke” i “Sanak me mori” osvojio srca publike u Opatovcu
Folklorni sastav i pjevačka skupina „Napredak“ ponovno su na dostojanstven način predstavili bogatstvo hrvatske tradicijske kulture nastupom u Opatovcu u Republici Hrvatskoj na smotri folklora “Igraj kolo, nemoj stati”. Pred brojnom publikom članovi Napretka priredili su točke ispunjene pjesmom i plesom ostavljajući snažan dojam na domaćine i sve nazočne.
Publika je s velikim zanimanjem pratila nastupe folkloraša koji su se predstavili tradicijskim pjesmama, plesovima i narodnim nošnjama Hrvata Busovače. Posebnu toplinu programu dala je pjevačka skupina Napredak izvedbom izvornih pjesama “Busovke” i “Sanak me mori”. koje su izazvale brojne emocije i dugotrajan pljesak okupljenih.
Nastup u Opatovcu protekao je u ozračju prijateljstva, kulturne suradnje i međusobnog povezivanja hrvatskih zajednica s obje strane granice. Članovi Napretka još su jednom pokazali koliko je važno čuvati tradiciju, prenositi je na mlađe generacije te kroz folklor i pjesmu graditi mostove zajedništva i identiteta.
Za članove folklornog sastava i pjevačke skupine ovo gostovanje predstavlja još jedno vrijedno iskustvo i potvrdu predanog rada koji ulažu u očuvanje kulturne baštine. Organizatori i domaćini zahvalili su Napretku na dolasku i izvrsnom programu, uz želju za ponovnim susretom i budućom suradnjom.
NAJAVA: Gromiljak se priprema za tradicionalnu manifestaciju “6. Lipanjski susreti”
Stanovnici Gromiljaka i cijele općine Kiseljak, kao i brojni gosti, s nestrpljenjem očekuju tradicionalnu kulturnu manifestaciju “6. Lipanjski susreti”, koja će se održati u subotu, 6. lipnja 2026. godine.
Ovaj značajan kulturni događaj, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva (HKUD) “Gromiljak”, obećava večer ispunjenu pjesmom, folklorom, tradicijom i zajedništvom. Manifestacija će okupiti brojna kulturno-umjetnička društva iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske.
Glavni dio programa održat će se na platou Osnovne škole “Gromiljak”, dok će vjerski dio i tradicionalno kolo biti upriličeni ispred crkve u Gromiljaku.
Organizatori su pripremili raznovrstan program koji će započeti u poslijepodnevnim satima:
- 16:30 – Mimohod: Svečani mimohod svih sudionika, ukrašenih tradicionalnim nošnjama, proći će kroz naselje.
- 17:00 – Blagoslov društava u crkvi: Sveta misa s blagoslovom svih kulturno-umjetničkih društava.
- 17:30 – Zajedničko kolo ispred crkve: Prilika za sve posjetitelje da se pridruže i osjete duh tradicije.
- 18:00 – Početak programa: Službeni početak nastupa kulturno-umjetničkih društava na platou OŠ “Gromiljak”.
Manifestacija je poznata po tome što okuplja vrhunske čuvare tradicije, a ove godine nastupit će:
- Domaćini: HKUD Gromiljak
- HKUD Tamburica, Koraće, Bosanski Brod
- HKUD Sitan Tanac, Šuica
- HKUD Topola, Nadioci, Vitez
- HKUD Mladost, Domaljevac
- Gosti iz Hrvatske: KUD Bosanska Posavina, Prsten Osijek RH
- KUD Fra Ivo Šimić, Novo selo Odžak
- HKD Napredak, Busovača
- KUD Bratstvo, Vojkovići, I. Sarajevo
- HKUD Crnašica, Knešpolje, Široki Brijeg
- HKUD Župa Zovik, Brčko distrikt
Nakon službenog programa i nastupa svih društava, organizirana je zajednička večera. Svi nazočni pozvani su na druženje uz pjesmu i veselu atmosferu. Za dobru zabavu do kasno u noć pobrinut će se popularni glazbeni dvojac “ILIJANA i JOSIP”.
Iz HKUD-a “Gromiljak” upućuju srdačan poziv svim prijateljima folklora, tradicije i dobre zabave.
“Pozivamo vas da dođete i uveličate ovu našu manifestaciju. Dobro nam došli u Gromiljak!”
Kiseljak.info
Na Radimlji odana počast žrtvama Križnog puta: Istina i sjećanje obveza su budućim naraštajima
Na Radimlji kod Stoca danas je održana komemoracija žrtvama Križnog puta, posvećena stradalima u poraću Drugoga svjetskog rata. Ovo važno mjesto sjećanja u Hercegovini povezano je sa stradanjem tisuća žrtava u Vidovu polju i okolici Stoca te jednim od krakova križnih putova nakon Bleiburga.
Odana je počast svima čija su stradanja ostala duboko upisana u povijest hrvatskoga naroda. Molitva, tišina i zajednički pijetet i ove su godine bili središte okupljanja kojemu su nazočili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti s različitih razina u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, predstavnici udruga koje njeguju sjećanje na žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i brojni vjernici i hodočasnici.
Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika. Vijence su položili izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednicom HDZ-a BiH Darijanom Filipović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Mladen Glavina, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić te predstavnici Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Počasnog bleiburškog voda i Hrvatskog generalskog zbora.
Nakon polaganja vijenaca okupljenima se obratio gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, koji je istaknuo kako Radimlja nosi duboku simboliku mjesta tuge, molitve i pijeteta, ali i trajne obveze da se žrtve Križnog puta ne prepuste zaboravu.
„Na ovakvim mjestima čovjek zastane i zapita se koliko boli može ostati, koliko boli može stati u jednu obitelj, jedno vrijeme i jedan narod. Ali isto tako, ovdje osjećamo i nešto drugo: snagu vjere, snagu opstanka i snagu zajedništva. Sjećanje nije okretanje prošlosti radi prošlosti. Sjećanje je odgovornost prema budućnosti. Dugujemo to onima kojih danas nema, ali i generacijama koje dolaze iza nas”, poručio je Bošković.
Središnji dio komemoracije bilo je misno slavlje koje je predvodio fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. U snažnoj propovijedi govorio je o šutnji, zaboravu i istini, podsjećajući kako patnja naroda ostavlja dubok trag u osobnoj, obiteljskoj i kolektivnoj memoriji. Posebno je istaknuo kako neobilježena mjesta stradanja, nepoznata imena i prešućene sudbine ostaju trajna opomena društvu koje želi živjeti odgovorno i slobodno.
„Istina je: kada izbacite Boga iz jednadžbe ljudskog postojanja, onda je sve dopušteno. Tako čovjek postaje ono što nije i ono što ne bi smio biti. Ubojstva tada postaju samo statistika bez odgovornosti, a šutnja koja prešućuje istinu postaje najveći neprijatelj istine. Zato ne smijemo zaboraviti. Ako ih zaboravimo, ništa nećemo naučiti; ako ih ne zaboravimo, ni mi nećemo biti zaboravljeni. Istina uvijek oslobađa. Ona nije naša, vaša ili njihova. Ona je jedna. Naša djeca zaslužuju istinu, a ako živjeti želimo, moramo biti spremni generaciji koja dolazi odgovoriti na pitanje zašto smo šutjeli kada nismo trebali”, naglasio je fra Grbeš.
Poruku pijeteta prema svim žrtvama, ali i odgovornosti koju danas imamo prema svima onima koji su svoje živote dali za hrvatsku slobodu, nakon komemoracije u Stocu uputila je Darijana Filipović:
„Za sve nas u BiH i šire na ovim prostorima važno je čuvati kulturu sjećanja na stradanje hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću, ali i u Domovinskom ratu, koje hrvatska povijest itekako pamti. Zato smo danas ovdje, u molitvi, paljenju svijeća i naklonu prema svim nevino stradalima. Naša je obveza da se istina o događajima iz naše prošlosti čuva od zaborava i prenosi mlađim generacijama, kako bi znale cijeniti slobodu i razumjeti cijenu kojom je ona izborena za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini”, kazala je zastupnica Filipović.
Komemoraciji je nazočilo izaslanstvo HNS-a BiH: izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić, ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić, ministrica kulture i športa FBiH Sanja Vlaisavljević, glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat u Glavnom vijeću HNS-a BiH i ministar branitelja u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministar za pitanja branitelja u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Đuro Prkačin, zastupnica u Skupštini HNŽ-a Marija Bošković te zastupnici Daniel Babić i Josip Grbavac, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, načelnik Općine Čitluk Marin Radišić, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović, članovi Predsjedništva HNS-a BiH Miro Grabovac-Titan, Josipa Prskalo i Nikola Raguž, tajnik Ministarstva pravde BiH Željko Bogut, tajnik Zastupničkog doma PS BiH Dražen Mustapić, predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO HB Jasna Zlomislić te predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO HB Lazar Martinović.
Današnje obilježavanje još je jednom potvrdilo kako čuvanje istine o prošlosti ostaje trajna obveza prema žrtvama, njihovim obiteljima i budućim naraštajima, uz poruku da se kultura sjećanja mora odgovorno čuvati i prenositi.
Kiseljak.info
Bugarska predstavnica DARA pobijedila na Eurosongu
Na 70. Eurosongu, održanom u bečkoj Areni Wiener Stadthalle, pobijedila je predstavnica Bugarske, DARA, s pjesmom “Bangaranga”.
DARA je jedna od najvećih regionalnih pop zvijezda i jedno od najprepoznatljivijih imena moderne balkanske pop scene. Poznata je po hitovima “Thunder”, “Call Me” i “Mr. Rover”, a njezine pjesme i spotovi ostvarili su više od 80 milijuna pregleda i slušanja.
Bila je i mentorica u showu “The Voice of Bulgaria”, a 2025. objavila je album “ADHDARA”, kojim je napravila važan iskorak prema međunarodnoj publici.
Hrvatske predstavnice, grupa LELEK, s pjesmom “Andromeda” natjecanje su završile na 15 mjestu.
U finalu je nastupilo ukupno 25 zemalja.
Ovogodišnji Eurosong održan je u Austriji zahvaljujući pobjedi JJ-a s pjesmom “Wasted Love” na prošlogodišnjem natjecanju u Baselu.
Austrijska televizijska kuća ORF, u suradnji s Europskom radiodifuzijskom unijom, organizirala je jubilarno, 70. izdanje natjecanja, koje se treći put održalo u Austriji, nakon 1966. i 2014.
Kiseljačku publiku oduševila predstava “Otac Hercegovine” o fra Didaku Buntiću
U subotu navečer, 16. svibnja, Hrvatski dom u Kiseljaku bio je središte predivnog kulturnog događaja koji je ispunio dvoranu i oduševio nazočnu publiku. Mladi glumci, u organizaciji Centra izvrsnosti Osnovne škole fra Mije Čuića iz Bukovice, izveli su predstavu pod nazivom “Otac Hercegovine”.
Ova uistinu velika predstava “malih” glumaca posvećena je liku i djelu znamenitog fra Didaka Buntića. Sudeći prema reakcijama publike, Kiseljačani su uživali u svakom trenutku izvedbe. Na pozornici su se redale emotivne i povijesne scene – uključujući i simbolični prikaz vlaka za Mostar – praćene tradicionalnom pjesmom, zvucima harmonike i predivnim nošnjama, što je dodatno obogatilo cijeli doživljaj i oživjelo duh tog vremena.
Nakon uspješne prve premijere u Tomislavgradu, ovo je bila premijerna izvedba za kiseljačku publiku, koja je mlade talente i njihove voditelje nagradila gromoglasnim pljeskom i ovacijama.
Koliko je ovaj projekt snažan i uspješan govori i činjenica da ovi talentirani mladi glumci nakon Kiseljaka ne staju sa svojim izvedbama. Njihov sljedeći veliki korak je nastup na značajnoj manifestaciji “Tjedan Hrvata izvan RH”, gdje će svoj rad predstaviti još široj publici.
Bila je ovo večer ispunjena emocijama, zajedništvom i ponosom, a učenici i djelatnici Centra izvrsnosti iz Bukovice još su jednom pokazali kako se trud, rad i ljubav prema vlastitoj povijesti i kulturi itekako isplate.
Thompson pjevao u Zagrebu, iz Grada se žale: Nije bio prijavljen
U Zagrebu se danas održava “Hod za život”, a jedan od gostiju bio je Marko Perković Thompson koji je pozornici na Zrinjevca izveo pjesmu ‘Lijepa li si’. Ljevičarski mediji javljaju kako su poručili iz Grada objavili da nije bio prijavljen kao izvođač i to bi kao trebao biti problem.
Okupljanje je počelo ispred Hrvatskog narodnog kazališta, a povorka je od HNK-a prošla Frankopanskom, Ilicom do Trg bana Josipa Jelačića i preko Praške ulice do Zrinjevca gdje održati središnji skup. Na skupu se pojavio i Thompson što je posebno razveselilo okupljene.
“Nastavimo hodati za život sve do zakonske zaštite. To je dar Božji’, poručio je Thompson okupljenima nakon izvedbe ‘Lijepa li si’. Uslijedio je gromoglasan pljesak i uzvici podrške sudionika. Thompsona pratile djevojke iz etno skupina “Čuvarice”.
Thompson je ranije na Instagramu pozvao građane da se priključe. Kada je stigao, okupljeni su zapjevali njegove pjesme, među kojima i “Ravnotežu”, “Lijepa li si” i “Geni kameni”.
Za RTL Danas iz Grada Zagreba su poručili da Thompson nije bio prijavljen kao jedan od izvođača na skupu.
Geslo ovogodišnjeg Hoda za život glasi “Prvi korak je zakon – Život je dar, zaštitimo ga pravednim zakonom!”.
Nacionalna koordinatorica Hoda za život Željka Markić je naglasila da hod ponovno vraća pozornost na važnost zakonske zaštite svakog čovjeka, od začeća do prirodne smrti.
Tvrdi da brojke dokazuju da su nerođena djeca i njihove majke najsigurniji u onim državama u kojima pobačaj nije osiguran zakonom, kako kaže ‘u državama u kojima zakon štiti čovjekov život od početka do kraja – od začeća do prirodne smrti’.
“Žena koja nosi novo ljudsko biće ima pravo na svaku zaštitu društva i nikad joj se ne pomaže kada joj se nudi kao rješenje za njezine probleme usmrćivanje vlastitog sina ili kćeri. Svaka žena kojoj se tako nešto ponudi, zahvaljujući nepravednom zakonu, ne samo da usmrćuje dijete, nego se nanosi bol našem društvu”, kazala je Markić.
Osim Thompsona, na Hodu za život je i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, diplomirani teolog i otac dvoje djece. Rekao je da je došao kao otac, kao i tisuće obitelji koje su se okupile te da podupire život od začeća do prirodne smrti.
“Lijepo je vidjeti mnoštvo mladih obitelji, a novo ministarstvo je itekako dalo snažnu potporu i majčinstvu i očinstvu, s mjerama koje nitko u Europi trenutačno nema. Želimo poslati jasnu poruku da želimo Hrvatsku punu djece, punu života i puno obitelji.”
Danas je Majčin dan: Znate li kako je nastao i zašto se slavi?
Ideja je prvo krenula od starih Grka i Rimljana, ali je polako bila zaboravljena. Zatim se ponvno rodila u Americi i službeno se obilježava od 1911. godine.
Stari Grci i Rimljani imali su svoje festivale na kojima su slavili majke i majčinstvo. U Grčkoj, svako proljeće održavao se festival posvećen majki i božici Rhei, koja je prema grčkoj mitologiji bila majka bogova. Rimljani su također održavali proljetni festival, Hilariu, koji je slavio majku svih bogova. No njihova tradicija se vremenom izgubila te se ponovno uspostavila tek 1858. u Americi inicijativom hrabrih žena. Ann Reeves Jarvis 1858. godine organizirala je Mother’s Day Work Club, to jest skupove majki kojima je cilj bio poboljšanje sanitarnih uvjeta te smanjenje stope smrtnosti kod dojenčadi. Ann je pokrenula ove skupove i zbog vlastitog iskustva. Naime ona je rodila trinaestero djece, ali samo je četvero živjelo do odrasle dobi.
Potreba za slavljenjem majčinstva jačala je tijekom i nakon američkog Građanskog rata, kada su se majke okupljale, izmjenjivale i predlagale ideje koje su se zalagale da je rat zlo koje se može spriječiti. Jedna od tih majki bila je Julia Ward Howe, koja je predložila obilježavanje dana nazvanog Mother’s Peace Day. Taj dan prvi put je obilježen 1873., a obilježavao se i nekoliko godina kasnije. Začetnica ideje o slavljenju majčinstva, Ann Reeves Jarvis, preminula je 1905. godine, ali njezin pokret nastavlja njezina kćer Anna Jarvis. Na drugu godišnjicu smrti svoje majke osnovala je Memorial Mother’s Day Meeting, kada je kupila 500 bijelih karanfila te ih dijelila lokalnim majkama u crkvi.
Njezina želja bila je da se Majčin dan službeno obilježava, kako u Americi, tako i u cijelom svijetu. No njezina ideja bila je odbijena od američkog kongresa, ali ipak se na kraju uspjela izboriti za službeno obilježavanje te se on u Americi slavi od 1911. godine. Tri godine kasnije, tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson, odredio je službeni dan za slavljenje majčinstva, a to je bila druga nedjelja u svibnju.
Anna je bila presretna što je uspjela izboriti službeni dan obilježavanja majčinstva, ali njezin pokret doživio je veliko razočarenje. Naime, Majčin dan se počeo komercijalizirati te su trgovci na njemu počeli zarađivati. Diljem Amerike pojavili su se skupi suveniri, a svaka cvjećara bila je prepuna bijelim karanfilima.
‘Od dana koji je trebao biti posvećen obiteljima, protjecati u intimnoj atmosferi uz cvijeće i darove koje su djeca izradila za svoje majke, stvorila sam čudovište. Pozivam sve da ne kupuju, nego da izrađuju poklone jer su oni znak pažnje, a ne platežne moći’, rekla je Anna te kasnije čak kompanijama koje su komercijalizirale taj dan prijetila tužbama.
Nakon Amerike, Majčin dan počeo se obilježavati Engleskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Iako se taj običaj kasnije proširio diljem svijeta, u komunističkim zemljama, poput SFRJ-a, nikada nije zaživio jer se smatrao ‘tvorevinom zapadnog svijeta’.
Misa i blagoslov polja u Jaseniku okupili vjernike i izaslanstvo iz Hrvatske
U subotu, uoči Majčinog dana, u groblju Jasenik, koje pripada Župi Solakova Kula kod Konjica, slavljena je sveta misa i blagoslov polja. Svečanu svetu misu predvodio je domaći župnik don Marin Marić.
Na početku misnog slavlja župnik Marić pozvao je okupljene vjernike da zajednički mole za pokojne, kao i za one kojih se nema tko spomenuti. U svojoj homiliji naglasio je važnost hoda kroz uskrsno vrijeme u kojem se nalazimo mi koji ispovijedamo vjeru u uskrslog Krista.
– Cijeli život je hod, pa tako i kršćanski posjet grobljima predstavlja živi hod i svjedočanstvo kako kršćanskog, tako i nacionalnog identiteta. Uz naš hod, susret na ovakvim mjestima potvrda je da su nam naši roditelji, bake i djedovi, kao i branitelji, darovali ono najsvetije, a to je život u slobodi. Zato s ovog susreta odlazimo ohrabreni vjerom, zajedništvom i povezanošću, jer ti ideali vrijede, iako ih ovaj svijet potiskuje i ruši – zaključio je don Marin.
Na kraju svete mise župnik don Marin pozdravio je domaće župljane okupljene na misi u groblju Jasenik, ali i goste iz Republike Hrvatske, koji su ujedno i prijatelji Župe Solakova Kula: Ivana Penavu, potpredsjednika Hrvatskog sabora, Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Borisa Marića, načelnika Općine Kreševo, Radoja Vidovića, predsjednika HDZ-a Županije Središnja Bosna, Iliju Kozarića, zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Konjica, Marinka Romića, predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana HVO-a, podružnica Konjic, te mnoge druge prijatelje.
Na kraju misnog slavlja otkrivena je i spomen-ploča poginulim braniteljima iz Jasenika. Valja napomenuti kako je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske pomoglo u sanaciji pristupnog puta prema groblju Jasenik.
Susret je završio zajedničkim druženjem na platou područne Osnovne škole u Jaseniku.
Po povratku iz Župe Solakova Kula delegacija Hrvatske odala je počast paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća kod spomen-obilježja u Trusini, gdje je počinjen masakr nad Hrvatima, prenosi Borak.tv.
Emotivan povratak vitezova: Članovi Udruge HVO Zadar i veterani 9. gardijske brigade HV posjetili Kiseljak
Posjet izaslanstva Udruge HVO-a Zadarske županije i veterana 9. gardijske brigade HV “Vukovi” Središnjoj Bosni danas je nastavljen u Lepeničkoj dolini. Boravak u Kiseljaku za mnoge je goste bio puno više od službenog protokola – bio je to emotivan povratak na mjesta gdje je dio njih ostavio dio svoju mladosti i sudjelovao u obrani ovih prostora.
Posebnu težinu ovom posjetu daje činjenica da je dio članova zadarske udruge tijekom Domovinskog rata bio izravno angažiran u obrani Kiseljaka. Za njih, današnje polaganje vijenaca na Središnjem spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima nije bilo samo odavanje počasti, već susret s uspomenama na suborce i dane ponosa i prkosa.
Također, važno je istaknuti da članstvo ove udruge čine ljudi koji su rodom iz gotovo svih općina Središnje Bosne, kao i onih iz Zeničko-dobojske županije, a koji danas žive i djeluju na području Zadra. Njihov dolazak u rodni kraj simbolizira neraskidivu sponu između iseljene i domovinske Hrvatske, kao i zajedničku povijest Hrvata s obje strane granice.
Goste su u Kiseljaku dočekali načelnik općine Mladen Mišurić-Ramljak i predstavnici kiseljačkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. U srdačnom razgovoru istaknuta je važnost očuvanja istine o ratnim zbivanjima, ali i potreba za stalnim povezivanjem braniteljskih populacija koje su u najtežim trenucima disale kao jedno.
Nakon prijema, izaslanstvo je ispred spomenika u središtu grada položilo vijence i upalilo svijeće, odajući počast svima onima koji su položili živote za slobodu hrvatskog naroda u Središnjoj Bosni.
Obilazak stratišta u Središnjoj Bosni, od Viteza i “Osmice” pa do Kiseljaka, jasna je poruka da žrtva branitelja nikada neće izblijedjeti. Ovi susreti služe kao trajni podsjetnik na hrabrost i zajedništvo, ali i kao poticaj budućim generacijama da cijene mir i slobodu izgrađenu na temeljima žrtve naših vitezova.
Kiseljak.info
KISELJAK: OBILJEŽENA 81 GODIŠNJICA ZLOČINA NA CRVENOJ STIJENI
Danas je ispred spomen obilježja žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni u Kiseljaku obilježena 81 godišnjica zločina.
Obilježavanju je prethodila sv. misa zadušnica pod Crvenom stijenom za sve stradale Hrvate i Drugom svjetskom ratu i poraću.
Među brojnim stratištima na kojima su se komunustičke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile “obračunati” s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji priča da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine.
Ispred spomenika žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni su i ove godine položeni vijenci i upaljene svijeće. Molitvu za duše stradalih predvodio je kiseljački župnik, fra Antun Perković, koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio misu u zavjetnom mjestu “Pod stijenom” koje se nalazi u nesposrenoj blizini.
Kiseljak.info
Šest i više pitanja Islamskoj zajednici BiH
Nakon godišnjega „TradeFesta“ održanoga u Zagrebu 24. i 25. travnja, i onako napeta politička scena u BiH koja iščekuje Opće izbore, dodatno se uzburkala. Tomu doprinose i pojedinci iz različitih područja. Istup Islamske zajednice u BiH otvara pitanja na koja valja tražiti odgovor.
Piše: Josip Vajdner, Katolički tjednik
Vjerojatno TradFest kao, godišnju međunarodnu manifestaciju „tradicionalnih i konzervativnih lidera, mislilaca i aktivista koji svojim djelovanjem potiču uspostavu tradicionalnih i konzervativnih vrjednota u Hrvatskoj i svijetu“, malo tko bi i spomenuo da u njezinu okviru nije održan panel Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta. Tu je predočena i karta koja oslikava kako bi taj entitet u diskontinuitetu izgledao. I to je bio povod za reakcije različitoga spektra: od onih ublehaških koji su kazivali kako kardinala Vinka Puljića kao jednog od sudionika na tom skupu treba uhititi, preko onih političko-poenterskih koji i na ovoj temi žele priskrbiti što bolju poziciju na predstojećim izborima, pa sve do onih čija pozicija zahtijeva uvažavajući pristup u ozračju dijaloga i izgradnje trajnoga mira na ovdašnjim prostorima. Upravo u ove potonje, po naravi stvari, spada Islamska zajednica u BiH te je njezina izjava objavljena 28. travnja otvorila nekolicinu pitanja koja traže odgovore – zarad zajedničkoga hoda u istome interesu.
Pitanje prvo: memorandum?
U izjavi se spominje kako IZ-a BiH u „potpunosti odbacuje ideje memoranduma o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine“, koja je podsjetila „na opasne memorandume SANU-a i druge planove o etničkoj dominaciji“ u dijelovima BiH.
S kojim pokrićem i s kojom se nakanom jedan panel u okviru jedne manifestacije iz domena civilnoga društva, koja ni u tragovima nema doseg ni važnost akademije znanosti i umjetnosti, dovodi u vezu s poznatim dokumentom od kojega je poteklo ratno ludilo na prostorima bivše Jugoslavije?
Pitanje drugo: preustroj je podjela?
Nadalje, promišljanja koja nemaju nikakvu institucionalnu narav, a govore o potrebi preustroja Bosne i Hercegovine – na temelju toga što Hrvati u ovakvom uređenju iznova i svakodnevno doživljavaju, u prvom redu političke, majorizacije – IZ-a BiH ocjenjuje kao ideju o „podjeli Bosne i Hercegovine“. Zato pitanje: Tko je od hrvatskih političara i, najšire kazano, mislilaca i kada rekao da BiH, kao međunarodno priznatu i suverenu zemlju, treba podijeliti po etničkim kriterijima, poništiti njezin suverenitet te napraviti nove državice s mogućim pripojenjem susjednim međunarodno priznatim zemljama?
Pitanje treće: Hrvatska i Srbija isto?
U izjavi se dalje navodi kako se „iz Zagreba i Beograda ponovo priziva etnička dominacija samo jednog naroda na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine“. Zato i pitanje: Zbog čega se na istu razinu stavljaju ova dva grada koji simboliziraju politike država Hrvatske i Srbije; i što se time želi poručiti Hrvatima koji su zajedno s Muslimanima (poslije Bošnjacima) sudjelovali u stvaranju neovisne BiH, primili muslimanske izbjeglice u Hrvatsku, propuštali svaku vrstu pomoći Bošnjacima te – poslije međusobnoga zla koje su jedni drugima nanijeli – predvodili vojni savez sačinjen u Washingtonu (Splitu) koji je u konačnici doveo do sporazuma u Daytonu?
Pitanje četvrto: neodgovorne politike Bošnjaka?
Također, nakon adresiranja Zagreba i Beograda, IZ-a BiH kaže: „Takve neodgovorne politike su nanijele dovoljno zla ovim prostorima i mogu ponovo dovesti samo do novih sukoba i, ne daj Bože, novih ‘etničkih čišćenja’ i ‘humanih preseljenja naroda’.“ Odatle pitanje: Kada se pogleda današnja karta BiH, razvidno je da, osim prostora Republike Srpske gdje je na djelu bila politika Velike Srbije u kojoj mjesta nije bilo ni za Bošnjake ni za Hrvate, postoje mnogi krajevi u kojima su Hrvati, nakon pretrpljenih masovnih zločina, svedeni na „ostatke ostataka“ (kakanjsko-sutješki kraj, dolina Neretvice…), smatra li IZ-a BiH da su Hrvati sami sebe odatle protjerali ili se „humano preselili“ ili krivicu za to snosi bošnjačka politika?
Pitanje peto: jedinstvo BiH i Katolička Crkva?
Zatim, Islamska zajednica, „zabrinuta za bosanskohercegovačke muslimane Bošnjake i bosanskohercegovačko društvo upozorava odgovorne političke krugove među bosanskim Srbima i Hrvatima te krugovima Katoličke i Pravoslavne crkve da odlučno odbace ideju o dodatnoj podjeli Bosne i Hercegovine i da se zajedno s Bošnjacima počnu zalagati za jedinstvo naše domovine…“. Pitanje je: Što IZ-a BiH smatra pod ovim „jedinstvom“ – je li to koncept unitarne države koja bi onda bila nacionalna država najbrojnijeg naroda ili u ZAVNOBIH-u i Daytonskom sporazumu ukorijenjen koncept konstitutivnih naroda te smatra li IZ-a BiH da se Katolička Crkva do sada nije zalagala za Bosnu i Hercegovinu kao državu?
Pitanje šesto: ravnopravnost?
Završno se u izjavi kaže: „Nijedan narod niti na jednom dijelu Bosne i Hercegovine nema veće niti ekskluzivno pravo od bilo kojeg drugog naroda ili građanina i samo takav pristup može donijeti istinski mir i ravnopravnost svima.“
Zato i pitanje: kakvo državno uređenje Bosne i Hercegovine priželjkuje Islamska zajednica u BiH i jesu li prema njezinu mišljenju Hrvati s pravom razočarani sadašnjim uređenjem države u kojoj se, ponajprije zbog nametanje političke volje brojnih Bošnjaka, smatraju izigranima i prevarenima te hoće li na predstojećim izborima pozvati muslimane da Hrvatima ne biraju njihova člana Predsjedništva?
Svjedok je povijest
Prizivajući za svjedoka vrijeme, odnosno povijest, Islamska zajednica završava upozorenjem da se crtanjem granica etničke dominacije otvara put novim nepravdama. Istina je, kao što je istina i da su svi bosanskohercegovački narodi u određenom povijesnom trenutku, doživjeli nepravde i počinili nepravde jedni drugima: počevši od osmanlijskog vakta, preko austrougarskog, srpsko-jugoslovenskog, ustaškog i partizanskog, pa do komunističkog i ratno-postkomunističkog.
Novija prošlost svjedoči kako se Bosnu i Hercegovinu toliko puta dijelilo i toliko puta narodima nacionalno osporavalo njihov identitet. Rezultat je isti bio: ljudi su izginuli i gotovo svi predjeli ove lijepe zemlje zasijani su sjemenom mržnje.
Pa valjda nismo toliko naopaki da ne vidimo kako je krajnje vrijeme da jedni druge čujemo – čujemo i razumijemo, a ne iznova vodimo monološke dijaloge sa skrivenim nakanama, misleći kako smo samo mi pravedni i mudri te ćemo sve druge prevariti.
Bosne će biti, a i Hercegovine, samo je pitanje hoćemo li dati svoj doprinos napraviti je funkcionalnom državom koja će biti zdravom granom na europskom stablu ili pridonijeti truleži koja će se kad-tad sama raspasti.
Nedjelja.ba
U Zagrebu predstavljene “Vareške suze”, svjedočanstvo istine, boli i hrabrosti Grete Filipović
U punoj dvorani “Jure Petričević” Matice hrvatske u Zagrebu večeras je predstavljena knjiga “Vareške suze” pokojne Grete Filipović, potresno svjedočanstvo o ratnom zločinu, godinama šutnje, pravnoj borbi i snazi žene koja je odlučila progovoriti.
Na predstavljanju su govorili novinar i urednik knjige Brane Vrbić, urednik preč. Ilija Orkić, lektorica Zrinka Mandurić te Marija Murlin, sestra pokojne Grete Filipović.
Predstavljanju su nazočili brojni uzvanici iz javnog, političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Među njima su bili predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Ante Nazor, saborske zastupnice Zdravka Bušić i Danijela Blažanović, brigadir Željko Kalić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, Domagoj Knežević, izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Frano Tokić te ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas. Nazočili su i brojni predstavnici znanstvenih institucija te zavičajnih udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine koje djeluju u Republici Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u organizaciji i pokroviteljstvu Matice hrvatske, njezina Ogranka u Vitezu, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te predsjednice Federacije BiH Lidije Bradara.
Knjiga “Vareške suze” snažnog je osobnog i dokumentarnog karaktera. Nastala je iz potrebe autorice da progovori o ratnom nasilju i stradanju koje je preživjela, ali i da ohrabri druge žene da ne pristanu na šutnju. Greta Filipović u knjizi svjedoči o osobnoj tragediji, o stradanju Hrvata u vareškom kraju, ali i o vjeri, obitelji i unutarnjoj snazi koje su joj pomogle da nastavi živjeti nakon teške ratne traume.
Greta je više od 15 godina u sebi nosila tajnu o zločinu koji je nad njom izvršen u logoru za Hrvate u Varešu, kamo je iz rodne Careve Ćuprije u siječnju 1994. godine pošla kako bi obišla zatočenog brata. Pravnu bitku vodila je dugo i teško, a osudu počinitelja dočekala je 2013. godine.
Deset godina poslije, njezino svjedočanstvo pretočeno je u knjigu. “Vareške suze” prvi su put predstavljene javnosti u Varešu u studenom 2023. godine, a do sada su predstavljene 17 puta. Nakladnik knjige je Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH. Knjiga je objavljena na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.
Tijekom predstavljanja istaknuto je kako ova knjiga nadilazi osobnu ispovijest. Ona je dokument vremena, svjedočanstvo boli i istine, ali i poruka o dostojanstvu žene koja je, unatoč proživljenom zlu, pronašla snagu govoriti javno. Upravo zato “Vareške suze” imaju posebno mjesto u kulturi pamćenja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Greta Filipović preminula je krajem 2025. godine, ali je iza sebe ostavila knjigu koja čuva njezin glas i njezinu istinu. Zagrebačko predstavljanje bilo je prigoda za dostojanstveno prisjećanje na njezin život, hrabrost i svjedočanstvo, ali i za širi razgovor o važnosti javnog govora o stradanju, nepravdi i žrtvama. Snažna poruka iz Zagreba bila je jasna: svjedočanstva poput ovoga ne pripadaju samo prošlosti. Ona ostaju trajna obveza prema žrtvama, istini i budućim generacijama.
Kiseljačanin Valentin Antičević predstavio novu emotivnu pjesmu „Hvala ti, majko“
Kiseljačanin Valentin Antičević objavio je svoju treću autobiografsku pjesmu pod nazivom „Hvala ti, majko“, snažnu i emotivnu posvetu majci, ali i svim majkama svijeta.
Riječ je o pjesmi koja progovara o bezuvjetnoj ljubavi, žrtvi i snazi majčinske podrške, a nastala je, kako sam autor ističe, iz najdubljih osobnih osjećaja i životnog iskustva.
U objavi na društvenim mrežama Antičević je naglasio kako je upravo njegova majka bila njegov najveći oslonac u najtežim trenucima, osobito tijekom borbe s bolešću. Njezina vjera i nepokolebljiva snaga, kako ističe, bile su ključni motiv zbog kojeg danas s ponosom stoji pred publikom.
Pjesmu prati i videospot sniman u Hrvatskom domu u Petrinji, gradu koji nosi posebnu simboliku. Autor je naglasio kako odabir lokacije nije slučajan, već predstavlja podsjetnik na razorni potres i ljude koji još uvijek čekaju obnovu svojih domova, čime pjesma dobiva dodatnu emotivnu i društvenu dimenziju.
„Hvala ti, majko“ donosi univerzalnu poruku zahvalnosti i ljubavi, a Antičević se nada kako će upravo kroz ovu pjesmu mnogi prepoznati vlastite emocije i uspomene te je možda posvetiti svojim majkama.
Podsjetimo, Valentin Antičević je ranije ostvario zapažen uspjeh sudjelovanjem u glazbenom showu SuperStar, što mu je, kako ističe, dodatno učvrstilo vjeru u vlastiti glazbeni put. Također je dobitnik prestižne nagrade Večernjeg lista i Fenix Magazina za najpopularnijeg glazbenika u dijaspori, čime je još jednom potvrđena njegova sve veća prisutnost na regionalnoj glazbenoj sceni.
Zahvalivši se publici, medijima i svim dosadašnjim podrškama, Antičević ističe kako mu je najveća nagrada ako njegova glazba dotakne barem jedno srce, jer, kako kaže, u svaku pjesmu ulaže ono najvrjednije – svoje srce i dušu.
Nova pjesma „Hvala ti, majko“ već pronalazi put do publike, a nema sumnje kako će i ova emotivna priča dodatno učvrstiti vezu ovog mladog Kiseljačanina s njegovim slušateljima.
Načelnik Kiseljaka sudjelovao na pravoslavnom vaskrsni prijem u Visokom
Na poziv protojereja Miljan Rađenović, paroha blažujskog, i jereja Darke Danilovića, načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak boravio je u Visokom povodom pravoslavnog blagdana Vaskrsa, gdje je sudjelovao u svečanom vaskrsnom prijemu upriličenom u pravoslavnoj crkvi Svetog Prokopija.
Tijekom posjeta, načelnik je zajedno s domaćinima i uzvanicima sudjelovao u prigodnom programu te razmijenio uskrsne čestitke, naglašavajući važnost međusobnog uvažavanja, dijaloga i dobrosusjedskih odnosa.
Posebno je istaknuta činjenica kako su Kiseljak i Visoko susjedne općine, iako pripadaju različitim kantonima, što dodatno naglašava značaj ovakvih susreta i suradnje.
Paroh Miljan Rađenović, koji uz službu u Blažuju i Visokom opslužuje i pravoslavni hram svetog Ilije u Kiseljaku, zahvalio je na dolasku i iskazanoj potpori, istaknuvši kako ovakvi susreti doprinose jačanju zajedništva i međusobnog poštovanja među vjernicima i građanima.
Posjet je protekao u ugodnom i svečanom ozračju, uz poruke mira, zajedništva i nade koje nosi najveći kršćanski blagdan.
Kiseljak.info
“Kultura okuplja i povezuje”: U Bugojnu svečano otvoreno Hrvatsko proljeće Središnje Bosne
U Kristalnoj dvorani Općine Bugojno, pred više od 200 posjetitelja, svečano je otvoreno novo izdanje Hrvatskog proljeća Središnje Bosne, vrhunskim koncertom Komornog orkestra „Ivo Tijardović“ iz Splita. Orkestrom je ravnao maestro Hari Zlodre, a publici su se predstavili i Ileš Bečei, tenor i ravnatelj Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu, te Neda Pejković, solistica Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Uz sjajnu atmosferu, manifestaciju je otvorio predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić.
Bugojno je sinoć bilo domaćin svečanog otvorenja novog izdanja Hrvatskog proljeća Središnje Bosne, jedne od prepoznatljivijih kulturnih manifestacija koju od 2014. godine organizira Mladež HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna. U Kristalnoj dvorani Općine Bugojno, pred više od 200 posjetitelja, otvorena je ovogodišnja manifestacija koja i dalje ostaje vjerna svom prepoznatljivom geslu – „kultura svima“.
Posebnu svečanost večeri dao je koncert klasične glazbe u izvedbi orkestra Ivo Tijardović iz Splita, čime je ovogodišnje Hrvatsko proljeće započelo dostojanstveno, sadržajno i na visokoj umjetničkoj razini. Važno je istaknuti i kako je, odnosno kako će na svim događajima u sklopu ovogodišnje manifestacije, ulaz biti besplatan, čime organizatori i ove godine potvrđuju da kultura treba biti dostupna svima.
Prisutnima se na početku obratio Miroslav Ristanović, predsjednik Općinskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Bugojno i koordinator Hrvatskog proljeća za 2026. godinu, koji je u svom govoru naglasio da kultura nije samo događaj, nego prostor osobnog rasta, zajedništva i odgovornosti. Posebno je istaknuo vrijednost klasične glazbe kao umjetnosti koja oplemenjuje čovjeka te poručio kako prava kultura nije samo u onome što slušamo i gledamo, nego u onome što ona u nama budi i ostavlja.
Govoreći o organizaciji same večeri, Ristanović je istaknuo važnost zajedničkog rada i predanosti mladih ljudi koji stoje iza ovoga projekta, naglasivši da veliki kulturni događaji ne nastaju sami od sebe, nego kao rezultat truda, discipline, zajedništva i ljubavi prema vlastitoj sredini. Posebno emotivan dio njegova obraćanja odnosio se na osobno sjećanje iz 2019. godine, kada je, kako je kazao, jednom prilikom upravo kroz iskustvo odlaska na operu posijano sjeme koje je danas donijelo plod – da Split i klasična glazba dođu u Bugojno.
Nakon njega nazočnima se obratila Andrea Jurina, predsjednica Županijskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna, koja je poručila kako Hrvatsko proljeće Središnje Bosne nije samo kulturna manifestacija, nego snažan podsjetnik na identitet, tradiciju i vrijednosti koje povezuju hrvatski narod ovoga kraja. Naglasila je da ova manifestacija simbolizira zajedništvo, ponos i odgovornost, ali i obvezu da se za buduće naraštaje gradi sadržajniji, snažniji i bolji društveni prostor.
Jurina je u svom obraćanju posebno istaknula ulogu mladih, kazavši da su oni mostovi promjene, novih ideja i energije, te da upravo zato imaju važnu odgovornost u očuvanju baštine i istodobnoj izgradnji budućnosti. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u organizaciji, kao i posjetiteljima koji su svojim dolaskom dali dodatnu vrijednost i potporu cijelom projektu.
Manifestaciju je potom svečano otvorio predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić, koji je u svom govoru istaknuo da je Hrvatsko proljeće Središnje Bosne projekt koji već više od desetljeća okuplja ljude, ideje, kulturu i zajedništvo diljem Središnje Bosne. Naglasio je kako kultura nije nešto sporedno, nego nešto što okuplja, povezuje i daje dodatni smisao javnom i društvenom djelovanju.
Plavčić je posebno izrazio zadovoljstvo što se ovogodišnje otvorenje održalo upravo u Bugojnu, istaknuvši da je riječ o sredini u kojoj Mladež HDZ-a BiH djeluje aktivno, predano i odgovorno te daje važan doprinos i političkom i društvenom životu hrvatske zajednice. U tom je kontekstu posebno pohvalio Miroslava Ristanovića i članove bugojanske Mladeži, istaknuvši da upravo ovakve ekipe pokazuju kako mladi mogu biti istinska snaga zajednice kada rade ozbiljno, složno i s jasnim ciljem.
Govoreći o samoj večeri, Plavčić je naglasio da otvaranje manifestacije koncertom klasične glazbe nosi posebnu simboliku te daje dodatnu svečanost i ozbiljnost cijelom projektu. Njegov govor završio je porukom da su ovakvi događaji važni jer potvrđuju da zajednica koja ulaže u kulturu ulaže i u vlastitu budućnost.
Vrijedi istaknuti kako su svojim dolaskom ovaj događaj uveličali i brojni predstavnici crkvenog i političkog života, među kojima su bili fra Jure Šekerija, bugojanski župnik, Lucija Pavlović, zastupnica u Saboru ŽSB, Igor Vrljić, predsjednik Općinskog vijeća Bugojno, Goran Batinić, predsjednik Općinskog vijeća Gornji Vakuf-Uskoplje, Marijan Marijanović, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, te Dražen Matišić, predsjednik Sabora Županije Središnja Bosna.
Sinoćnje otvorenje u Bugojnu još je jednom pokazalo da Hrvatsko proljeće Središnje Bosne nije samo niz događaja, nego projekt koji iz godine u godinu potvrđuje koliko su kultura, identitet i zajedništvo važni za društveni život Hrvata u Središnjoj Bosni. Sjajna atmosfera, velik odaziv publike i snažna poruka koja je odaslana iz Bugojna dali su najbolju moguću najavu za nastavak ovogodišnjeg programa.
Hrvatsko proljeće Središnje Bosne nastavlja se već 28. travnja u Kreševu, u ‘Poduzetničkom inkubatoru’, gdje će u 19 sati biti izvedena kazališna predstava „Bio sam tamo“ autora i izvođača Pere Eranovića. Nakon otvorenja u Bugojnu i predstojeće predstave u Kreševu, manifestacija će se i ove godine nastaviti u svim općinama i gradovima diljem Središnje Bosne, tako i u Žepču i Sarajevu, potvrđujući još jednom svoj širi kulturni značaj i prepoznatljivost.
(FOTO) Obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata u Višnjica – Gaju
U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne, podružnica Kiseljak, danas je u Višnjica – Gaju, dostojanstveno obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata, jednog od najtragičnijih događaja novije povijesti kiseljačkog kraja.
Program obilježavanja započeo je svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi Imena Marijina na Gromiljaku, nakon čega je kod spomen-obilježja u Višnjica – Gaju upriličeno opijelo te polaganje vijenaca i paljenje svijeća za sve poginule i stradale.
Uz članove obitelji poginulih, obljetnici su nazočili predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici vlasti, kao i brojni građani koji su svojim dolaskom odali počast žrtvama i još jednom podsjetili na važnost očuvanja istine o stradanju hrvatskog naroda na ovom području.
Počast su odali i pripadnici Oružanih snaga BiH koji su sudjelovali u protokolarnom dijelu obilježavanja, dok je cijeli program protekao u ozračju pijeteta, molitve i zajedništva.
Podsjetimo, spomen-obilježje u Višnjica – Gaju čuva uspomenu na stradale iz travnja 1993. godine, među kojima je bilo i civilnih žrtava, a ova obljetnica svake godine okuplja veliki broj ljudi koji žele očuvati sjećanje na njihovu žrtvu.
Na današnji dan 18. travnja 1993. godine pripadnici tzv. Armije BiH krenuli su s opsežnom akcijom zauzimanja općine Kiseljak. Braneći svoje domove, već prvog dana poginula su petorica hrvatskih branitelja, a samo dan poslije ubijen je i 14-godišnji dječak Goran Drmač. Za ovaj zločin nikad nitko nije odgovarao.
Ovogodišnje obilježavanje održano je i u posebnom ozračju, nakon nedavnog oskvrnuća spomen-obilježja, što je dodatno naglasilo važnost očuvanja dostojanstva mjesta stradanja i pijeteta prema žrtvama.
Poruka s današnjeg okupljanja bila je jasna – žrtva nevinih ne smije biti zaboravljena, a istina i sjećanje moraju ostati trajno prisutni među budućim generacijama.
Kiseljak.info
NAJAVA: Obilježavanje 33. obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica – Gaju
U nedjelju, 19. travnja 2026. godine, bit će obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata u Višnjica – Gaju, jednog od najtragičnijih događaja novije povijesti kiseljačkog kraja.
Program obilježavanja započinje u 11:00 sati svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi Imena Marijina na Gromiljaku, tijekom koje će se vjernici prisjetiti nevinih žrtava i uputiti molitve za njihove duše.
Nakon mise, u 13:00 sati planirano je opijelo i polaganje vijenaca na spomen-obilježju u Višnjica – Gaju, gdje će predstavnici obitelji poginulih, braniteljskih udruga, predstavnici vlasti i brojni građani odati počast stradalima.
Ovogodišnje obilježavanje dolazi u posebno osjetljivom trenutku, nakon nedavnog vandalskog čina u kojem je oštečeno spomen-obilježje posvećeno poginulim braniteljima i civilima.
Taj čin izazvao je zgražanje javnosti i dodatno podsjetio na važnost očuvanja dostojanstva mjesta sjećanja i žrtve koju ovaj kraj nosi.
kiseljak.info
Podsjetimo, spomen-obilježje čuva uspomenu na stradale iz travnja 1993. godine, među kojima je i maloljetna žrtva, a svake godine upravo u travnju okuplja velik broj ljudi koji žele odati počast i očuvati istinu o tim događajima.
Organizatori pozivaju sve žitelje da svojim dolaskom sudjeluju u ovom dostojanstvenom obilježavanju te zajednički iskažu poštovanje prema žrtvama i njihovim obiteljima, uz jasnu poruku kako se ovakvi događaji nikada ne smiju zaboraviti.
Kiseljak.info
Vojni biskup mons. Miro Relota u prvom posjetu Kiseljaku: Predvodio misno slavlje u vojarni “Mato Lučić Maturica”
Vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini, mons. Miro Relota, boravio je u posjetu Kiseljaku, što je ujedno i njegov prvi službeni dolazak u ovu općinu nakon nedavnog biskupskog ređenja. Središte njegovog posjeta bila je vojarna “Mato Lučić Maturica”.
Tom prigodom, mons. Relota predvodio je svečano misno slavlje u vojnoj kapelici sv. Martina, smještenoj unutar same vojarne. Uz biskupa, misu je u koncelebraciji slavilo i nekoliko svećenika.
Svetoj misi nazočio je veliki broj pripadnika oružanih snaga. Podršku vojnim strukturama i ovom svečanom duhovnom događaju svojim je dolaskom iskazao i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak, čime je još jednom potvrđena odlična povezanost i suradnja lokalne zajednice s vojarnom “Mato Lučić Maturica”.
Tijekom propovijedi, vojni biskup uputio je riječi ohrabrenja vjernicima u odorama, naglasivši važnost očuvanja duhovne snage, mira i zajedništva u njihovoj odgovornoj službi. Dolazak mons. Relote, koji je službu vojnog ordinarija preuzeo sredinom veljače ove godine, predstavljao je poseban i radostan trenutak za vojnike koji djeluju u Kiseljaku.
Susret je nakon svete mise nastavljen u duhu zajedništva, a nazočni su imali priliku i osobno pozdraviti novog vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini.
Kiseljak.info
Objavljeni podaci: Evo koliko hrvatskih svećenika djeluje u 180 župa i zajednica svijeta, gdje ih je najviše
Najveći broj misija i zajednica djeluje u Njemačkoj (ukupno 95), potom Kanadi (16), SAD-u (15), Oceaniji (14), Švicarskoj (12), Austriji i Zapadnoj Europi (po 8), Skandinaviji (6), Sloveniji (3), Južnoj Americi (2) i Južnoj Africi (1)
U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu je u ponedjeljak održana godišnja sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu. Sjednicom je predsjedao predsjednik Vijeća mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH.
Na sjednici su, uz tajnika Vijeća vlč. Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, sudjelovale predsjednice Hrvatske redovničke konferencije s. Lidija Bernardica Matijević i Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine s. Augustina Matijević te delegati hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petar Klapež, za Austriju fra Zdravko Lazić, za Švicarsku fra Antonio Šakota, za Zapadnu Europu fra Ljubomir Šimunović, za Skandinaviju vlč. Mladen Vuk, za Kanadu vlč. Marko Štefanec, za Sjedinjene Američke Države fra Nikola Pašalić i za Južnu Ameriku vlč. Marko Jukić. Na sjednici su sudjelovali i predstavnik pastoralnih suradnika iz Njemačke Ivan Gavranović i predstvnica časnih sestsra s. Gordana Davidović, dok je delegat za Oceaniju fra Davor Dominović zbog otežanih uvjeta putovanja bio spriječen sudjelovati.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća mons. Vukšić pozdravivši nazočne članove, a svoj pozdrav na početku sjednice uputio je i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. dr. Krunoslav Novak. Predsjednik Vukšić izvijestio je o nedavno održanom godišnjem zasjedanju BK BiH i HBK, 9. ožujka u Banjoj Luci, na kojem se redovito raspravlja i o stanju u hrvatskoj inozemnoj pastvi.
Ravnatelj Markić podnio je godišnje izvješće o djelovanju Ravnateljstva za 2025. godinu. U prvom dijelu izvješća govorio je o aktualnom stanju hrvatske inozemne pastve, istaknuvši kako u 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara diljem svijeta djeluje ukupno 181 hrvatski svećenik. Najveći broj misija i zajednica djeluje u Njemačkoj (ukupno 95), potom Kanadi (16), SAD-u (15), Oceaniji (14), Švicarskoj (12), Austriji i Zapadnoj Europi (po 8), Skandinaviji (6), Sloveniji (3), Južnoj Americi (2) i Južnoj Africi (1). Prisutne vijećnike upoznao je s personalnim potrebama u upražnjenim misijama te predstavio pastoralni kalendar Ravnateljstva za tekuću godinu. U raspravi su razmijenjena mišljenja o nekim otvorenim pastoralnim pitanjima i planovima.
Područni delegati podnijeli su godišnja izvješća za svoja područja upoznavši jedni druge s pastoralnim izazovima na koje nailaze u povjerenim im područjima. Dogovoreno je kako će se sljedeća sjednica Vijeća održati sljedeće godine nakon Uskrsa u Zagrebu.
U dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu potom je održana i svečana sjednica Vijeća prigodom više jubileja hrvatske inozemne pastve: 60. obljetnice Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80. obljetnice hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100. obljetnice Hrvatske franjevačke kustodije za SAD i Kanadu sa sjedištem u Chicagu, navodi se u priopćenju iz Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije.
U tijeku veliki kulturni događaj u Fojnici: Znanstveni okrugli stol otvorio program, sutra promocija Fojničkog grbovnika
Dvodnevni program u Franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici započeo je danas, u utorak, 14. travnja u 16:00 sati, kada je na rasporedu bio znanstveni Okrugli stol s dva panela (“Jačanje znanstvene i obrazovne suradnje IMIN-a s partnerima u BiH” i “Identitet Hrvata Središnje Bosne”).
Drugi dio programa, odnosno središnji događaj predstavljanja novog izdanja Fojničkog grbovnika, održat će se sutra, u srijedu, 15. travnja u 16:00 sati u Muzeju Samostana.
Nakon što je današnji znanstveni Okrugli stol, posvećen jačanju suradnje i identitetu Hrvata Središnje Bosne, uspješno otvorio ovaj dvodnevni kulturni događaj, Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici spreman je za sutrašnji središnji dio programa.
U srijedu, 15. travnja s početkom u 16:00 sati, u prostoru Muzeja Samostana održat će se svečano predstavljanje novog izdanja povijesno neprocjenjivog Fojničkog grbovnika. Ovo novo izdanje nosi i sasvim novu, dodanu vrijednost, budući da je obogaćeno opsežnom znanstvenom studijom akademika dr. Stjepana Ćosića, koja dublje analizira simbolički i kulturnopovijesni značaj ovog djela nastalog u 17. stoljeću.
Program će moderirati dr. fra Josip Jozić, a o povijesnoj važnosti i samom djelu govorit će ugledni predstavljači:
- Akademik dr. Stjepan Ćosić
- Prof. dr. Emir O. Filipović
- Prof. Ivan Lovrenović
- Fra Franjo Miletić
Pozivaju se svi ljubitelji povijesti, kulture i baštine našega kraja da svojim dolaskom uveličaju ovaj značajan događaj za našu lokalnu zajednicu te iz prve ruke svjedoče predstavljanju jednog od najljepših izdanaka ilirske heraldike, koji se stoljećima brižno čuva u srcu Fojnice. Svi zainteresirani posjetitelji su dobrodošli.
Kiseljak.info
Bijela nedjelja ili Mali Uskrs
Prva nedjelja po Uskrsu naziva se nedjeljom Božanskog Milosrđa i nedjeljom nevjernog Tome. Završava Vazmena osmina, osmodnevna proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa. Stari blagdan ima korijene u ranokršćanskoj tradiciji i liturgiji, a na latinskome se naziva “dominica in albis” jer su na taj dan novokrštenici odlagali bijele haljine i odijevali svoju odjeću.
Na drugu uskrsnu nedjelju zvanu Mali Uskrs, darovale su se pisanice koje su imale umjetničku, ali i običajnu i komercijalnu svrhu: nosile su se na posvećenje da se blagoslove, a osobitu funkciju su imale na Bijelu ili Pisanu nedelju.
U selu su se uvijek isticale žene koje su vješto izrađivale pisanice, ponekad ih i prodavale sumještanima koji su radili u inozemstvu i kući dolazili samo o Uskrsu i Božiću, a kupcima je bila očita, suvenirski vrlo prikladna veza s njihovim zavičajem.
Evo najčešćih tradicija i običaja koji se vežu za Mali Uskrs u podneblju Središnje Bosne:
1. Prva sveta pričest i “Bijela nedjelja”
Najprepoznatljiviji crkveni i društveni događaj na Mali Uskrs je podjela sakramenta Prve svete pričesti. Zbog bijelih haljina u koje su djeca tradicionalno odjevena kao simbola čistoće, ovaj dan se i naziva Bijela nedjelja. U župama diljem Središnje Bosne ovo je veliki događaj koji okuplja cijelu zajednicu, a slavlje se nakon mise seli u obiteljske domove uz bogatu trpezu, glazbu i darivanje prvopričesnika.
2. Završetak natjecanja s pisanicama
Pisanice (šarena jaja) koje su preostale od Uskrsa obično se čuvaju upravo do Malog Uskrsa. Ovo je dan kada se održava posljednji “krug” tucanja jajima. Posebno se tome vesele djeca koja obilaze susjedstvo, a cilj je potrošiti preostala kuhana jaja kako se hrana ne bi bacala. Danas je organizirano natjecanje u Gromiljaku, uz veliki broj župljana.
3. Posjeti rodbini i kumovima
Dok je sam Uskrs često rezerviran za najuži krug obitelji, Mali Uskrs je u tradiciji Središnje Bosne dan za širenje radosti. Tada se češće ide u posjete široj rodbini, kumovima i prijateljima koje se nije stiglo obići tijekom samog uskršnjeg vikenda. Gosti se dočekuju uz preostale uskršnje delicije, suhomesnate proizvode i kolače.
4. Blagoslovi i Mlada nedjelja
U nekim krajevima Središnje Bosne, blagdani poput Malog Uskrsa usko su povezani s običajima vezanim za “Mladu nedjelju” (prvu nedjelju nakon mladog mjeseca), koja ima posebno značenje u katoličkoj tradiciji ovog kraja. Ponegdje proljetni blagoslovi polja, koji započinju u ovo doba godine (posebno oko sv. Marka), mogu imati svoje uvodne obrede ili molitve za dobru ljetinu upravo u ovom vremenu.
5. Nastavak svečanog blagovanja
Iako je post i odricanje završilo tjedan dana ranije, na Mali Uskrs obiteljski ručak je i dalje iznimno svečan. Domaćice pripremaju tradicionalna jela, a trpeza je bogata slično kao i na sam blagdan. To je prilika da se “završi” s uskršnjim slavljem prije povratka u potpunu svakodnevnu rutinu.
Svečano u Busovači: 34 mladih primilo sakrament svete krizme u crkvi sv. Ante Padovanskog
Danas je u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog u Busovači bilo posebno svečano i ispunjeno duhovnom radošću. Sakrament svete potvrde, krizme primilo je 34 mladih župljana, koji su u pratnji svojih kumova, roditelja i obitelji potvrdili svoju vjeru i primili darove Duha Svetoga.
Svečano euharistijsko slavlje, uz koncelebraciju župnika i ostalih svećenika, predvodio Nadbiskup vrhbosanski, mons. Tomo Vukšić koji je u svojoj propovijedi ohrabrio mlade krizmanike da ostanu čvrsti u vjeri i budu istinski svjedoci kršćanskih vrijednosti u današnjem svijetu. Mladi su, odjeveni u svečane toalete i odijela, aktivno sudjelovali u misnom slavlju čitanjima i molitvama, a na kraju je uslijedilo i zajedničko fotografiranje za trajnu uspomenu na ovaj veliki dan.
Prekrasno i toplo proljetno sunce dodatno je uveličalo današnju svečanost. Odlično sunčano vrijeme išlo je na ruku svima, pa se nakon službenog dijela i čestitanja ispred crkve, slavlje nastavlja u obiteljskim domovima i lokalnim restoranima. Uz svečane trpeze, pjesmu i zajedništvo, obitelji s ponosom nastavljaju proslavu ovog važnog duhovnog iskoraka svojih mladih.
Kiseljak.info
Članovi HKUD-a Gromiljak u Kninu: Pjesmom predstavili svoj kraj i uručili poseban poklon gradonačelniku Ćaćiću
Članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva (HKUD) “Gromiljak” boravili su ovoga vikenda u Republici Hrvatskoj, gdje su svojom nazočnošću i nastupom uveličali obilježavanje 34. obljetnice osnutka Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Kninu.
Po završetku svečanosti polaganja vijenaca kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na kojoj su sudjelovala brojna izaslanstva, sudionici su se u mimohodu uputili prema Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, gdje je služena sveta misa za sve poginule i preminule hrvatske branitelje.
Na svečanoj akademiji istaknute su povijesne okolnosti osnutka HVO-a i njegova uloga u obrani hrvatskog naroda, a u sklopu programa održana je i promocija knjige koja tematizira ratna zbivanja u Srednjoj Bosni.
Hrvatsko vijeće obrane (HVO) utemeljeno je 8. travnja 1992. godine kao oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini te je u najtežim trenucima bilo oslonac, snaga i štit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Ponosno noseći tradiciju svog zavičaja, Kiseljačani su se kninskoj publici i domaćinima predstavili izvedbama tradicionalnih pjesama. Kako su istaknuli iz Društva, dvoranom su odjekivali prepoznatljivi zvuci pjesama “Kiseljak, Kiseljak, svaki momak veseljak” te “Gromiljak me sebi zove”, čime su na najljepši mogući način promovirali bogato kulturno naslijeđe kiseljačkog kraja.
Poseban i svečan trenutak ovog gostovanja bio je susret s gradonačelnikom Knina, Marijom Ćaćićem. Tom prigodom, predsjednica HKUD-a Gromiljak, Spomenka Marjanović, u znak zahvalnosti na srdačnom gostoprimstvu uručila je gradonačelniku vrijedan i simboličan poklon – umjetničku sliku koja prikazuje župnu crkvu Imena Marijina u Gromiljaku. Ovo predivno djelo naslikala je Marija Komšić Katana, talentirana članica ovog društva, čime je poklon dobio dodatnu, osobnu dimenziju.
Uz službeni i kulturno-umjetnički dio programa, članovi društva iskoristili su vrijeme u Zvonimirovom gradu za druženje, stvaranje novih uspomena te nezaobilazan obilazak znamenitosti, uključujući i posjet impozantnoj Kninskoj tvrđavi.
Puni pozitivnih dojmova, pjesme i zajedništva, članovi HKUD-a Gromiljak još su jednom pokazali kako su istinski ambasadori svog kraja, koji gdje god da dođu s osmijehom i ponosom čuvaju i prenose svoju tradiciju.
Kiseljak.info
Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić uputila vaskrsnu čestitku
Svim pravoslavnim vjernicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom najvećeg kršćanskog blagdana, Vaskrsa.
Neka vam predstojeći blagdanski dani donesu obilje zdravlja, mira i obiteljske sreće. Želim da radost ispuni vaše domove i bude putokaz za međusobno razumijevanje, solidarnost, toleranciju i poštovanje među svim ljudima u našoj domovini.
Uz želje da blagdan provedete u duhovnom miru i blagostanju, dijeleći radost sa svojim najmilijima.
Ljiljana Lovrić
Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
Vaskrsna čestitka
Svim pravoslavkama i pravoslavcima povodom Vaskrsa upućujemo čestitke sa željom da ga provedete u miru i sreći, a mir i sreću podijelite sa svojim prijateljima, susjedima i svojom obitelji.
Sretan Vaskrs!
Kiseljak.info
Veliki kulturni događaj u Fojnici: Predstavljanje novog izdanja Fojničkog grbovnika i znanstveni okrugli stol
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici poziva sve zainteresirane na dvodnevni kulturno-znanstveni program koji će se održati 14. i 15. travnja 2026. godine. U ime gvardijana samostana, fra Marija Katušića, najavljujemo bogat program koji uključuje stručni okrugli stol i svečanu promociju novog izdanja povijesno neprocjenjivog Fojničkog grbovnika.
Svi zainteresirani posjetitelji su dobrodošli na oba događaja.
Okrugli stol i jačanje suradnje
Program započinje u utorak, 14. travnja u 16:00 sati, kada će se održati Okrugli stol. Program je podijeljen u dva panela:
- 1. panel – “Jačanje znanstvene i obrazovne suradnje IMIN-a s partnerima u BiH”: Sudjeluju fra Mario Katušić (gvardijan fojničkog samostana), mr. sc. Željko Marić (ravnatelj Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” Travnik), dr. sc. Žana Ćorić (Središnji državni ured za Hrvate izvan RH), Bojan Domić (ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta u KSB), dr. sc. Marina Perić Kaselj (ravnateljica Instituta za istraživanje migracija) te Ivan Sajević (član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske).
- 2. panel – “Identitet Hrvata Središnje Bosne”: Sudjeluju predstavnici Instituta za istraživanje migracija: dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, dr. sc. Marinko Vuković, dr. sc. Matijas Baković, dr. sc. Petar Bilobrk i akademik dr. sc. Stjepan Ćosić.
Promocija Fojničkog grbovnika
Središnji događaj, predstavljanje novog izdanja Fojničkoga grbovnika, održat će se u srijedu, 15. travnja u 16:00 sati u Muzeju Samostana. Ovo novo izdanje obogaćeno je znanstvenom studijom akademika dr. Stjepana Ćosića, koja mu daje sasvim novu vrijednost.
Moderator ovog dijela programa bit će dr. fra Josip Jozić, a predstavljači su akademik dr. Stjepan Ćosić, prof. dr. Emir O. Filipović, prof. Ivan Lovrenović te fra Franjo Miletić.
O povijesnoj važnosti Fojničkog grbovnika
Prema znanstvenoj studiji akademika Stjepana Ćosića, simboličko i kulturnopovijesno značenje Fojničkoga grbovnika – koji se od svoga nastanka u 17. stoljeću čuva u franjevačkome Samostanu sv. Duha u Fojnici – ne može se razumjeti bez analize šireg konteksta njegova nastanka u okviru ideologije ranonovovjekovnog ilirizma i ilirske heraldike.
Fojnički armorijal izdanak je niza tzv. ilirskih grbovnika, a nastao je djelovanjem dubrovačkog ogranka slanskoga roda Ohmućevića. Pijer Damjan Ohmućević i njegov sin Antun Damjan zaslužni su za nastanak ove najpoznatije inačice grbovnika. Dokument sadrži 141 list sa 139 grbova, a na temelju kompozitnih grbova i povijesnih analiza, zaključuje se da je nastao u razdoblju oko 1675. godine.
Ilirska heraldika, rod Ohmućevića
i Fojnički grbovnik
Simboličko i kulturnopovijesno značenje Fojničkoga grbovnika – koji se od svoga nastanka u 17. stoljeću čuva u franjevačkome Samostanu sv. Duha u Fojnici – ne može se razumjeti bez analize šireg konteksta njegova nastanka u okviru ideologije ranonovovjekovnog ilirizma i ilirske heraldike čiji sadržaj zadire duboko u srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Fojnički grbovnik nastao je djelovanjem slanskoga roda Ohmućevića, odnosno njihova trećeg, najmlađeg ogranka, dubrovačkih Ohmućevića.
Fojnički armorijal izdanak je i jedna od najljepših inačica niza tzv. ilirskih grbovnika koji je započet izradom Korjenić-Neorićeva izvornika 1595. godine. Prvi među tim zbornicima grbova nastali su potkraj 16. i početkom 17. stoljeća kao simbolička legitimacija ranonovovjekovnog ilirizma. Riječ je o ideologiji prožetoj obnoviteljskim i protuosmanskim planovima koju su više od stotinu godina nakon pada Bosanskoga kraljevstva razvile i širile domaće crkvene i intelektualne elite potaknute prvim značajnijim kršćanskim pobjedama kod Lepanta 1571. i Siska 1593. Uz ideju srednjovjekovnog „Ilirskoga carstva“ koje je na području jugoistočne Europe trebalo biti „obnovljeno“ nakon protjerivanja Turaka, središnji simbolički topos u tim zamislima bilo je Bosansko kraljevstvo kao srce imaginarne Ilirije.
Nakon osmanskoga osvajanja Bosne 1463. i pogubljenja kralja Stjepana Tomaševića (1438-1463), koji je vjenčanjem za Maru, kćer Lazara Brankovića (1421-1458), od 1459. baštinio i titulu srpskog despota, vladarska kuća Kotromanića de facto je zatrta. Posljednja volja u oporuci njegove pomajke, žene kralja Stjepana Tomaša (1411-1461), kraljice Katarine Kosače (1425-1478), bila je da kraljevstvo preuzme papa Siksto IV. i preda ga njezinu sinu ako se on vrati u krilo kršćanstva. Historijska svijest o toj testamentarnoj volji koja nije mogla biti ostvarena zaživjela je u novim povijesnim okolnostima. Čitavo stoljeće nakon Katarinine smrti u Rimu, na više se strana oblikovala ideološko-simbolička koncepcija „Ilirskog carstva“ koja je podrazumijevala kršćansku reconquistu na jugoistoku Europe. Stari bosanski i humski velikaši, zajedno s dinastijom Kotromanića, već odavno su nestali s povijesne pozornice, a na njihovo mjesto stupio je novi „prijestolni“ krug rodova koji su se pozivali na svoje predosmansko plemstvo i nekadašnje posjede u Bosni i Humu. S obzirom na svetu papinsku krunu i baštinu Nemanjića, translatio regni bosanskoga kraljevstva počivao je na legitimitetu kralja Stjepana Tomaševića, odnosno na genealogiji i oporuci kraljice Katarine. Apostrofiranjem papinskoga nasljeđa, od Svete Stolice očekivala se vodeća uloga u oslobađanju Ilirije. Unatoč znatnoj aproprijaciji pravoslavnih protagonista, sva su ta nastojanja u političkom sadržaju i simbolici imala isključivo katolički pa i prozelitski karakter. Štoviše, pojavu humanističkog „ilirskog“ ideologema treba razumjeti u širem kontekstu križarskih planova papinstva, carske dinastije Habsburgovaca i španjolskih kraljeva, te o njima ovisnih talijanskih vladara na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
U planovima za protjerivanje Osmanlija labavi je zapadni savez ozbiljno računao na pomoć kršćanskog stanovništva s obje strane granice, osobito na slavenskom jugoistoku Europe i u Albaniji. Zbog svoje gospodarske snage i položaja Dubrovačka je Republika u tome imala važno mjesto. Stoga nije čudno da se dio domaće elite, okupljen oko moćnih brodovlasnika u španjolskoj i napuljskoj službi djelatno uključio u grandiozne zamisli o obnovi virtualnog „Ilirskoga carstva“. U tome su ih potajno pratili i podržavali franjevci provincije Bosne Srebrene pod osmanskom vlašću. Na čelu lige svojim je duhovnim autoritetom stajao papa Klement VIII. (1592-1606), koji je provodio obnoviteljske odluke Tridentskoga koncila, a kao papinska prethodnica, u tim su aktivnostima svoju ulogu imali i isusovački misionari na Balkanu. Očekujući nove titule i „povrat“ golemih feuda neki pripadnici toga kruga sudjelovali su u višegodišnjim političkim i vojno-obavještajnim akcijama oko podizanja protuosmanskog ustanka, od kojega se na kraju ipak odustalo.
Ideologija ilirizma širila se iz više žarišta. Uz krug kapetanskih i brodovlasničkih rodova iz Dubrovačkoga primorja i otoka u španjolskoj službi na čelu s Grgurić-Ohmućevićima, Dolisti-Tasovčićima, Korjenić-Neorić-Jerinićima i franjevcima u Slanom i u Bosni te uz protuosmanski orijentiranu frakciju dubrovačke vlastele, čiji su eksponenti bili pisci Mavro Orbini i Jakov Luccari, nezaobilaznu ulogu u njezinu širenju imao je krug hrvatskih klerika i intelektualaca oko bratovštine i kaptola uz crkvu sv. Jeronima u Rimu.
Za procvat ilirske heraldike i širenje s njom povezanih fenomena, a napose za nastanak Fojničkoga grbovnika važnu je ulogu imao najmoćniji slansko-primorski rod Grgurić-Iveljić- Ohmućevića, odnosno mlađi i najmlađi ogranak toga roda tijekom 17. i početkom 18. stoljeća.
Tko su bili Grgurić-Iveljići-Ohmućevići? Uz obiteljsku predaju i dubrovačka arhivska vrela, najviše podataka o njima u literaturi crpi se iz dviju knjiga koje su objavljene 1663. godine. Prva sadrži opsežni korpus tekstova pod naslovom Le Glorie Cadute dell’Antichissima ed Augusstissima Famiglia Comnena etc, (tzv. Miniatijev zbornik) a druga je rodoslovna povijest Ohmućevića pod naslovom Origine della Famiglia Iveglia Ohmuchievich Con Privilegii de diversi Imperadori, e Rè conceduti à detta Famiglia etc. u kojoj autor Giovanni Battista de Rosatis prezentira autentični i fiktivni genealoški narativ jednak onome u prethodnom djelu. Ista godina objavljivanja obiju knjiga upućuje na koordiniranu aktivnost nasljednikâ Petra (Pedra) Ohmućevića (oko 1552-1596), pustolova i brodovlasnika u španjolskoj službi te posljednjega i najznačajnijeg pripadnika prvoga ogranka Ohmućevića. Budući da su se njegovi preci pred Osmanlijama sklonili u Slansku uvalu, koja je 1399. ušla u sastav Dubrovačke Republike, obnova starog bosanskog plemstva bijaše životni cilj Petra Ohmućevića. Prvi korak u tom pravcu bila je izrada genealogije s podacima o titulama i posjedima koji su baštinili njegovi stari. Najstariji dio rodoslovnog narativa od kraja 12. do sredine 14. stoljeća u genealogiji koju je sastavio Petar Ohmućević nesumnjivo je konfabuliran i izmišljen. O naraštajima od 15. stoljeća postoje podaci u drugim izvorima pa taj dio možemo smatrati autentičnim. Nakon konačnog pada Hercegovine pod Osmanlije 1482. okretanje pomorstvu za Grguriće je bio jedini način da izbjegnu sudbinu kmetova. Usponu Petrova ogranka zasigurno su pridonijele poslovne, rodbinske i ženidbene veze s krugom relativno imućnih vlaških i vlasteličićkih hercegovačkih rodova: Čihorićima, Dolisti-Tasovčićima, Bogašinovićima, Kostanjićima, Krasojevićima, Medvjedović-Orsinijima, Korjenić-Neorić-Jerinićima i drugima s kojima su dijelili neizvjesnost života na obje strane granice. Upravo je to bio razlog što su se znamenja širega kruga slanskih, primorskih i humskih rodova našla u korpusu ilirske heraldike začete u Korjenić-Neorićevu grbovniku koji je 1595, pod utjecajem rodovsko-političkih koncepcija Petra Ohmućevića, bio izrađen za Korjenić-Neoriće-Jeriniće.
Arhivski podaci o Petrovu usponu u Španjolskoj mornarici dostupni su nam tek odnedavno, dočim su detalji iz njegova privatnog života i dalje oskudni. U španjolskoj službi proveo je ukupno 26 godina, što znači da je za Filipa II. plovio od 1570. godine. O njegovim aktivnostima u tom razdoblju malo je detaljnijih podataka. Jedan nedatirani dokument s početka 17. stoljeća sadrži svjedočenja nekolicine španjolskih visokih zapovjednika koji konkretnim podacima potvrđuju da je Petar sa svojom braćom i nećacima, tijekom dvadeset godina, diljem Sredozemlja izveo brojne i opasne podvige u opskrbi španjolskih postrojbi streljivom i ratnim materijalom. Iako Ilirska eskadra koju je izgradio i financirao u vrijeme španjolsko-engleskog rata nije ispunila očekivanja, Petar je zbog vjernosti i ranije stečenih zasluga uspio u nakani da bude primljen u prestižni red vitezova sv. Jakova. Do toga je došlo samo šest mjeseci prije njegove smrti. Nakon dugotrajnog postupka, provjere dokumenata i ispitivanja svjedoka kraljevsko je povjerenstvo 7. siječnja 1596. donijelo konačnu odluku o primanju Petra Ivelje Ohmućevića u viteški red sv. Jakova. Svečano zaređenje bilo je održano 22. ožujka 1596. u glasovitom samostanu Uclés u kojemu se od 1174. nalazilo sjedište reda (caput ordinis). S viteškim redom i titulom Capitan general Petru su pripali i doživotni prihodi komende u iznosu od tisuću škudi godišnje. Međutim, Petrovom smrću iste je godine izumrla izvorna loza Grgurić-Iveljić-Ohmućevića, a titularne posjede i naslijeđe preuzeli su pripadnici mlađeg dubrovačkog ogranka koji su stradali u velikom potresu 1667.
***
Nedugo nakon potresa 1667. i pogibije dubrovačkih Ohmućevića, pojavili su se pretendenti na baštinu iz najmlađeg bočnog ogranka koji je do tada koristio prezime Strmica ili Damjanović. Riječ je o potomcima Damjana Petrovog (†1661), njegovu sinu Pijer Damjanu i unucima koji su se nakon velike trešnje iz Napulja vratili u Dubrovnik. Argumenti ove kadetske grane bili su prilično dvojbeni, a suprotstavila im se i ženska linija izumrlog ogranka pa je o nasljeđu vođen višegodišnji spor pred crkvenim i svjetovnim tijelima u Dubrovniku i Napulju.
Poput mnogih Ohmućevića s različitim patronimicima Damjan Petrov služio je u španjolskoj mornarici, a po povratku u Dubrovnik 1644. postao je admiral Dubrovačke Republike. Tu je zvučnu titulu zapravo nosio kao nadzornik državnoga arsenala. Damjan je bio oženjen Marijom Brsečina-Radmirović, nećakinjom don Andrije Ohmućevića, kćeri njegove sestre Ane. Njihov sin Pijer (Petar) Damjan oženjen za Mariju Jablanović, bio je vrstan matematičar i pomorski pisac. U Dubrovniku je na poziv Republike podučavao aritmetiku od 1644. a u Napulju od 1656. Pijer Damjan se 1667. s obitelji vratio u Dubrovnik gdje je u državnom arsenalu naslijedio oca pa su posljednji Ohmućevići 1668. bili među onim utjecajnijim građanskim rodovima koji su se natjecali za prijem u dubrovačko plemstvo. Iako u tome nisu uspjeli, Pijer Damjan i njegov sin Antun Damjan uporno su nastavili borbu za fideikomis i priznavanje plemstva svoga ogranka. Na temelju izjava starijih svjedoka iz Slanoga i okolice oni su pred dubrovačkim nadbiskupom uspjeli dokazati da su potomci „pravih“ Ohmućevića. Naime, iz rodoslovlja se nije mogla dokazati Pijer Damjanova krvna veza s don Andrijom i njegovim sinovima Karlom i Petrom pa su to morali potvrditi ili opovrgnuti domicilni svjedoci. Tako je nekoliko starijih Slanjana 26. i 27. veljače 1668. pred generalnim vikarom dubrovačke nadbiskupije pod prisegom potvrdilo rodbinsku povezanost Pijer Damjana Ohmućevića i njegovih nasljednika s izumrlim ogrankom don Andrije i njegovih sinova. Svjedoci su potkrijepili Pijer Damjanove tvrdnje da su njegov pradjed Antun Markov i don Andrijin otac Nikola Ohmućević bili prvi rođaci. Daleki zajednički predak obaju ogranaka bio je Tvrtko, knez Slanoga u doba dubrovačkog zauzimanja Primorja potkraj 14. stoljeća. Na temelju ovih svjedočenja Pijer Damjan i njegovi sinovi iste su godine priznati za „prave“ Ohmućeviće, a 1675. od Senata im je potvrđeno i pravo na fideikomis izumrlog ogranka.
Afirmacijom najmlađe loze nakon velike trešnje započeo je još jedan, posljednji uspon Ohmućevića. Kao državni službenik Pijer Damjan je uživao veliko povjerenje Senata. Time je omogućio društveni uspon svojim sinovima Antunu Damjanu, Matu i svećeniku Karlu Radoslavu. U napetim političkim okolnostima, pred početak rata s Osmanlijama, poduzetni Antun Damjan Ohmućević upućen je 1678. kao izaslanik Republike u Beč. Tom je prilikom u dvorskoj kancelariji Leopolda I. zatražio priznavanje plemstva i privilegija nad nekadašnjim posjedima Ohmućevića pod Turcima. Već 2. studenoga 1678. Pijer Damjanu i njegovim sinovima priznato je ugarsko plemstvo kao i svi posjedi u Bosni i Makedoniji, a car ih je uvrstio u red svojih „pravih i tajnih savjetnika“ i ubrzo im dodijelio rimsko plemstvo. Titule nisu mogle donijeti ništa opipljivo bez teritorijalnog osvajanja pa je Antun Damjan nakon poraza Osmanlija pod Bečom 1683. stupio u carsku vojsku. O svom je trošku unovačio dvadeset „Bošnjaka“ s kojima se u Velikom ratu borio na hrvatsko-turskoj granici i u Bosni. O ratnim i političkim prilikama više je puta opširno izvještavao dubrovačku vladu koja mu je pred odlazak u borbu godine 1682. potvrdila članstvo u prestižnoj bratovštini antunina. Nakon ranjavanja kod Dervente 1688. uz odličja i carske počasti povukao se iz rata i vratio u Dubrovnik. Nagrada za vjernost Habsburškom dvoru nije izostala. Odobrena su mu sredstva od kameralnih dobara i renta od 10 tisuća forinti od prihoda osvojenih zemalja. Najzad, godine 1703. Ohmućevići su postali pravi feudalci. Budući da je Bosna ostala u turskim rukama car Leopold je Antunu Damjanu dodijelio 30 selišta na posjedima Blacko, Viskovac, Srednje selo, Orljavac i Derviš aga kod Požege.
Naraštaji Ohmućevića stoljećima su gradili mit o viteškom podrijetlu, o gradu Tuhelju, feudima u Smuckoj župi i u Makedoniji. Moto na grbu Ohmućevića „Tempus restauravit“ nadahnuo je pustolovnog Antuna Damjana Ohmućevića kojemu se činilo da je došao čas da se plemićke težnje njegova roda ostvare. Ratujući u Bosni on je tražio i pronašao tobožnje posjede Ohmućevića u Smuckoj župi, a po povratku u Dubrovnik surađivao je s carskim rezidentom Filipom Saponarom s kojim je od 1693. također odlazio u Bosnu. Da je uspio djelomično ostvariti san predaka i doći do „svojih“ zemalja potvrđuje nam precrt topografske karte Smucke župe s gradom Tuheljom datiran godinom 1688. Na karti je detaljno ucrtan reljef toga područja s brojnim toponimima, a dodan je i kraći zapis o posjedima i privilegijama Ohmućevića sastavljen na temelju don Pedrovih krivotvorenih isprava. U tekstu se spominju i bosanski franjevci fra Antun Tonković i fra Lovro Alaupović koji su možda sudjelovali u njezinoj izradi. Iz Antunovih izvještaja s bojišta vidi se da je bio iskusan časnik pa nema sumnje da je sam izradio kartu još uvijek nedostižnih posjeda svojih predaka.
U međuvremenu 1692. u Dubrovniku je umro Pijer Damjan, Antun Damjanov i Matov otac. Na nadgrobnoj ploči koju je podigao u dominikanskom samostanu također se očituju stare ambicije slanskih Ohmućevića. Ukrašen raskošnom baroknom plastikom na ploči je uklesan potpuni grb Ohmućevića s epitafom.
Na tragu mistifikacija o Ohmućevićima i njihovu podrijetlu što ih je u 16. stoljeću konstruirao don Pedro, njegov je nasljednik Antun Damjan ostatak nemirnog života proveo putujući, proučavajući arhive i genealogije vezane za obiteljsku povijest. Njegova žena Ana potjecala je iz antuninske obitelji Niketić ali nisu imali potomaka. Zabilježene su vijesti da je Antun Damjan povremeno obilazio svoja imanja kod Požege. Tomo Matić piše da je u tom kraju bio poznat pod nadimkom Smirko, a da su ga kmetovi poznavajući narodne pjesme zvali Hrelja. Neko je vrijeme bio u dobrim odnosima s požeškim isusovcima koje je posjećivao ali su se 1714. razišli radi spora oko međa Antunovih sela i kutjevačkog vlastelinstva. Antun Damjan Ohmućević umro je 1729. Budući da su braća Karlo Radoslav i Mato umrli prije, naslijedio ga je nećak, Matov sin Petar. Iz Dubrovnika je bilo veoma teško upravljati imanjem u dalekoj Slavoniji. Godine 1747. Petar je izvijestio svoje kmetove u Blackom da će u kuće opustjele od kuge koja je harala 1739. poslati neke Ličane te je postavio novog upravitelja imanja Nikolu Šimunčevića. Petra je 1761. naslijedio malodobni sin Matija koji je kao posljednji muški potomak najmlađe loze Ohmućevića ubrzo umro. Rod je ostao bez muških nasljednika, a imanje bez uprave. U takvim je slučajevima, po ugarsko-hrvatskom pravu, posjed trebao pripasti državnom fisku. Dubrovački Senat je pokušao sve da imanje zadrži za Petrovu udovicu i tri njegove sestre pa je s tim ciljem 1762. pisao carici Mariji Tereziji i hrvatskom banu Franji Nadaždiju. Prodaja je bila privremeno zaustavljena ali je ipak 1767. imanje Blacko prodano Ljudevitu Hraniloviću za 19 tisuća forinti. Dubrovačke i slanske posjede Ohmućevića baštinili su nasljednici po ženskoj liniji iz obitelji Bizzaro i Pugliesi čiji su potomci dodali i prezime Ohmućević.
U nastojanjima za stjecanjem fiktivnih posjeda na Balkanu posljednji Ohmućevići nisu zaboravili na heraldičke argumente. Pijer Damjan i njegov sin Antun Damjan zaslužni su za nastanak jedne od najpoznatiji inačica grbovnika koji se čuva u franjevačkom samostanu Svetoga Duha u Fojnici. Fojnički grbovnik donekle se razlikuje od Korjenić-Neorićeva. Sadrži 141 list sa 139 grbova. Natpisi su mu samo latinični, sveci i grbovi crtani su manje vještom rukom, pojednostavljeno i rustično. Uz Gospu i Svetoga Jeronima tu je još samo slika Svetih liječnika Kuzme i Damjana, zaštitnikâ roda Ohmućević. Pojednostavljeni ćirilični naslov dodan je naknadno: „Rodoslovie bosanskoga aliti iliričkoga i sarpskoga vladania zaedno postavljeno po Stanislavu Rubčiću popu, na slavu Stipana Nemanjića cara Sarbljena i Bošnjaka“. Kao vrijeme Rubčićeva prerisa precizira se godina 1340, što se ne spominje u Korjenić-Neorićevom grbovniku. Uz taj naslov je i latinska bilješka biskupa fra Grgura iz Vareša datirana 1800. kojom potvrđuje da se grbovnik „bosanskih plemićkih obitelji“ čuva u fojničkom samostanu od pamtivijeka.
Fojnički grbovnik gotovo je stotinu godina mlađi od Korjenić-Neorićeva pa se u njemu očituje nova simbolička konstelacija koja naglašava ulogu posljednjega ogranka Ohmućevića i njihova rodovskoga kruga. Prvi grb je kompozitno znamenje „ilirskih zemalja“ koje je u Korjenić-Neorićevu grbovniku pripisano caru Dušanu. Slijedi deset pojedinačnih grbova ilirskih zemalja. Osim razlikâ u nekim imenima i heraldičkim rješenjima, u Fojničkom primjerku nema kreiranog grba cara Uroša i još dvadeset grbova iz Korjenić-Neorićeva grbovnika, a dodano je šest novih rodova i znamenja. Nedostaju grbovi sljedećih rodova iz Korjenić-Neorićeva grbovnika: Glavić, Bjelavić, Klupković, Šić, Martinušević, Pokrajčić, Ljupković, Pikjelomenović, Žegligović, Kobilić, Ursinić, Orlović, Marulović, Divojević, Musijević, Denović, Alinić, Jakšić, Jugović i Jagrosalić. Dodani su grbovi: Vraničić, Ekličić, Radmirović-Đivanović i Dobrijević. Grb Glumčića jednak je grbu Glavića kod Korjenić-Neorića. Rod Debeljića je predstavljen s dva grba od kojih je jedan jednak onome u Korjenić-Neorićevu izvorniku, a drugi je veoma sličan grbu Bjelavića u tom grbovniku. U Fojničkoj varijanti je i grb Cetinjanića koji je u Korjenić-Neorićevu grbovniku „prekriven“ grbom Vukosavića. Uz grb Bogašinovića nema dodatka Dobrašinović i Mrnara, uz grb Neorića nema prvog dijela prezimena (Korjenić), niti uz Ohmućević dodatka Grgurić jer ga i nisu izradili potomci toga ogranka. Također, list 120 s grbom Prelasovića je istrgnut.
Prema analizi vodenih žigova, papir Fojničkog grbovnika proizvodio se od kraja 16. do sredine 17. stoljeća, a slični su i rezultati laboratorijskih 14C mjerenja. Međutim, jedina vjerodostojna datacija nastanka grbovničkoga sadržaja – kako je prema kompozitnim grbovima vlasnika grbovnika zaključio i Aleksandar Solovjev – jest razdoblje oko 1675, u vrijeme kada je pripadnik najmlađeg ogranka Pijer Damjan Ohmućević dokazivao svoje pravo na fideikomis roda u Slanom. Naime, na kraju grbovnika, na 139. stranici, nalazi se jasan „potpis“ njegovih tvoraca. To je složeni grb najmlađeg ogranka Ohmućevića s geslom Semper Spero što jasno govori o njihovim težnjama. U prvoj i četvrtoj četvrtini je grb Ohmućevića, u drugoj Brseč-Radmirovića, a u trećoj Kovačića. U sredini kompozicije je grb Jablanovića. Začetnik najmlađe loze Petar Ohmućević mlađi, bio je oženjen Anom Kovačić, njegov sin Damjan Marijom Brseč-Radmirović iz Banje, a unuk Pijer Damjan Marijom Jablanović. Grbovnik je, dakle, mogao nastati tek nakon te, posljednje ženidbe. Na 102. stranici je grb roda Radmirović-Ivanović koji odgovara grbu u drugoj četvrtini složenoga grba Ohmućevića. Toga grba nema u grbovniku Korjenić-Neorića ali ga nalazimo u tzv. Olovskom grbovniku koji se čuva u Bologni. Jasno je da su u ovom slučaju Jablanovići iz Dubrovačkog primorja homonimijom postali srednjovjekovni Jablanovići-Pavlovići čiji je grb s tri kule u sredini štita. Kovačići se također javljaju u Grbovniku i genealogiji Korjenić-Neorića u naraštajima 16. stoljeća i vjerojatno je riječ o humskom rodu vlaškog podrijetla. Brseč-Brsečine-Radmirovići stari su kapetanski rod iz Brsečina u Dubrovačkom primorju višestruko povezan s Ohmućevićima i Dolisti Tasovčićima. Potkraj 16. stoljeća spominju se kapetani Marko i Ivan Brsečina, a Petar Brsečina u to doba ženi Anu, sestru don Andrije Ohmućevića. Godine 1628. Petar Brsečina, sin kapetana Ivana, kupuje dio imanja Đura Dolisti Tasovčića u Banji gdje se obitelj nešto kasnije i preselila.
Odgovor na pitanje kako je došlo do toga da je grbovnik slanskih Ohmućevića dospio u središnju Bosnu, u Fojnički samostan, zacijelo se krije u stoljetnim vezama slanskih franjevaca, od kojih su neki pripadali rodovima Ohmućevića i Korjenić-Neorića-Kmetovića, s Bosanskom vikarijom i provincijom. Vjerojatno je sam Antun Damjan za jednog od boravaka u Bosni, u potrazi za feudima svoga roda, franjevcima ostavio grbovnik kao svojevrsni politički program. Dakako, potkraj 17. stoljeća sadržaj grbovnika izgubio je prvotno naglašenu ideološku komponentu koja je podrazumijevala translatio regni srednjovjekovne Bosne. Iako je kršćanstvo ostalo glavna vjerska okosnica, nova nada u protjerivanje Turaka i osvajanje Balkana bila je otjelovljena isključivo u imperijalnoj moći Habsburgovaca. Pred integracijskom ideologijom Carstva i u Fojničkom su grbovniku izblijedile sve ranije zamisli o restauraciji predosmanskoga stanja. U novim je okolnostima sadržaj cjelokupne ilirske heraldike sveden na uski utilitarni karakter koji je pojedincima i rodovima služio u „dokazivanju“ plemićkih korijena na Bečkom dvoru i pred mletačkim Senatom.
Otvorena Spomen soba 115. brigade „Zrinski“: Žrtva hrvatskih branitelja obvezuje sve generacije
„Budite ponosni na ono što ste učinili. Ova Spomen soba trajno će svjedočiti da se ovdje živjelo, branilo i ostajalo na svome, a naša je obveza čuvati istinu, poštovati žrtvu hrvatskih branitelja i graditi Bosnu i Hercegovinu kao domovinu triju konstitutivnih naroda u kojoj će hrvatski narod biti legitimno predstavljen“, poručio je Čović.
Boravak predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragana Čovića i zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović u Tuzli i Husinu protekao je u ozračju pijeteta, sjećanja i trajnog poštovanja prema hrvatskim braniteljima, u okviru svečanog otvorenja Spomen sobe 115. brigade „Zrinski“ HVO-a.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca na Središnjem spomen-obilježju za sve poginule branitelje, nakon čega je uslijedio središnji dio svečanosti. U ime izaslanstva HNS-a BiH predsjednik dr. Dragan Čović položio je vijenac te sudjelovao u činu rezanja vrpce kojim je otvorena Spomen soba.
O značenju trajnog očuvanja uspomene na ratni put brigade i žrtvu hrvatskih branitelja govorio je pukovnik Zvonko Jurić, ratni zapovjednik 115. brigade „Zrinski“. „Danas otvaramo ovaj prostor ne samo kao arhiv, već kao živo svjedočanstvo časti brigade Zrinski u najtežim vremenima. Spomen soba 115. brigade ‘Zrinski’ trajno će čuvati uspomenu na naše poginule branitelje, njihovu žrtvu i častan ratni put brigade te svjedočiti o važnosti očuvanja istine, dostojanstva i opstanka hrvatskoga naroda na ovom području“, kazao je Jurić.
U ime Koordinacije braniteljskih udruga HVO-a Tuzlanskog kantona govorio je i Ivo Andrić Lužanski, koji je naglasio da novootvoreni prostor treba ostati i mjesto sjećanja i mjesto opomene. „Ova prostorija će, nadam se, biti soba uspomena, ali i soba opomene – opomene da se ono što se nama događalo više nikada i nikome nigdje ne dogodi“, istaknuo je Lužanski.
Govoreći o značenju očuvanja nacionalnog identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli Ivan Bandić naglasio je kako je nužno sačuvati narod, očuvati nacionalni identitet i osigurati politički subjektivitet Hrvata u BiH. „Nastavlja se političkim putem borba za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. To je jamstvo opstanka Bosne i Hercegovine, a ujedno i strateški interes Republike Hrvatske da Bosna i Hercegovina bude samostalna, sigurna i suverena, ali i funkcionalna država koja će jamčiti opstanak hrvatskog naroda“, kazao je Bandić.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako Spomen soba 115. brigade „Zrinski“ čuva istinu o ulozi HVO-a i žrtvi hrvatskih branitelja u obrani Bosne i Hercegovine, uz poruku trajne potpore pripadnicima brigade i Bosni i Hercegovini. „Želim vam poručiti, dragi pripadnici 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane ‘Zrinski’: uz vas smo, zajedno smo s vama i bit ćemo i ubuduće. Toga moramo biti svjesni i neka nam vaš doprinos, žrtva koju ste podnijeli vi, 115. brigada ‘Zrinski’, ali i cijelo Hrvatsko vijeće obrane, uvijek bude podsjetnik da sloboda koju imamo nije darovana, nego plaćena krvlju. Naša susjedna prijateljska zemlja, Republika Hrvatska, bila je i bit će uz Bosnu i Hercegovinu, a posebno u strateškom smjeru kretanja Bosne i Hercegovine i na njezinu putu u članstvo u Europskoj uniji“, poručio je Medved.
Završnu poruku zajedništva, odgovornosti i trajnog čuvanja nacionalne i povijesne baštine uputio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović. „Hvala vam što smo danas mogli kroz ovaj dio kulture sjećanja koju baštinimo poslati poruku onim generacijama koje će tek doći da se ovdje živjelo. Budimo ponosni na našu baštinu, na našu povijest. Sve je ovo ugrađeno i dograđeno u naš identitet kao narod. Pozivam da nastavimo dalje, da bude što manje riječi prijekora, a što više riječi koje će kroz zajedništvo graditi bolji život za one koji dolaze“, naglasio je Čović.
Uz predsjednika Čovića u izaslanstvu su bili i ministar pravde u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić, član Predsjedništva HDZ-a BiH Božo Antunović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH Soli Mato Matijević, predsjednik GO HDZ-a BiH Tuzla Dejan Kovačević te predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana HVO-a Herceg Bosne Nikica Tomić.
Dalmatinska pjesma u srcu središnje Bosne: Velolučka „Kumpanija“ oduševila Brestovsko, sutra spektakl u Kreševu
Večeras je župna crkva Blažene Djevice Marije u Brestovskom bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a razlog tome bio je gostovanje Folklornog društva „Kumpanija“ iz Vele Luke. Gosti iz Dalmacije su s početkom u 18 sati pred brojnim vjernicima i mještanima izveli dojmljiv kulturno-umjetnički program. Kako svjedoče i videozapisi s nastupa, crkvom je odjekivala besprijekorna klapska pjesma koja je, uz prepoznatljive nošnje, donijela pravi duh otoka Korčule u središnju Bosnu.
Nakon službenog dijela u crkvi, slavlje i zajedništvo preselili su se u dvorište, gdje je upriličeno druženje. Ovu hvalevrijednu inicijativu i susret mještana s gostima iz Hrvatske organizirali su brestovački župnik fra Mirko Majdandžić i duhovnik sestara klarisa fra Nikica Vujica.
Članovi ovog cijenjenog društva svoj su boravak u Brestovskom iskoristili i za posjet samostanu sv. Klare. Posebno emotivan bio je susret članova društva, odjevenih u tradicionalne nošnje, sa sestrama klarisama – zatvorenim ženskim redom u Bosni i Hercegovini. Razgovor i pjesma kroz samostanske rešetke dali su cijelom događaju jednu posebnu, duhovnu dimenziju.
Tko je Velolučka „Kumpanija“ i što donose u Kreševo?
Folklorno društvo „Kumpanija“ iz Vele Luke javnosti je najpoznatije po njegovanju tradicionalnog „Plesa od boja“, stoljetnog mačevalačkog plesa koji je simbol identiteta i ponosa Vele Luke. Riječ je o složenom scenskom prikazu koji uključuje uloge kapitana, barjaktara i kumpanjola (plesača), uz ritmičku pratnju i simbolično udaranje mačeva. Uz ovaj jedinstveni ples, društvo njeguje i tradicionalni velolučki ples „Mafrina“ te prepoznatljivu dalmatinsku klapsku pjesmu.
Nakon večerašnjeg nastupa u Brestovskom, turneja se nastavlja već sutra, 11. travnja. U organizaciji HKD Napredak – podružnica Kreševo, Velolučani će nastupiti kao glavni gosti na svečanom uskrsnom koncertu, koji ujedno označava početak ovogodišnjih „Svibanjskih dana kulture“.
Koncert će se održati u Gradskoj sportskoj dvorani na Trosci u Kreševu s početkom u 19:00 sati, a ulaz je besplatan. Organizatori pozivaju sve građane da dođu i uživaju u ovom jedinstvenom kulturnom događaju.
Kiseljak.info
Filipović: Slobodu izborenu žrtvom HVO-a danas moramo pretvoriti u prosperitet
„Vi ste bili brana između straha i slobode, između neizvjesnosti i života kakav danas imamo. Upravo zato naša je trajna obveza čuvati istinu o Hrvatskom vijeću obrane, biti dostojni žrtve hrvatskih branitelja i slobodu koju su izborili pretvarati u ravnopravnost, ostanak i prosperitet hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović na večerašnjem središnjem obilježavanju 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane i 21. obljetnice utemeljenja 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, održanom u Mostaru pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Svečana akademija, kao središnji dio večerašnjeg obilježavanja, okupila je dužnosnike, branitelje, predstavnike institucija i brojne uzvanike u programu posvećenom sjećanju, zahvalnosti i očuvanju vrijednosti koje je HVO trajno ugradio u noviju povijest hrvatskoga naroda u BiH.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u Katedrali Marije Majke Crkve, koju je predvodio mons. Miro Relota, vojni ordinarij u BiH, u organizaciji Vojnog ordinarijata u BiH, uz suradnju HNS-a BiH, braniteljskih udruga HVO-a i 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH. Nakon misnog slavlja uslijedio je vojni mimohod do Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, gdje je izaslanstvo HNS-a BiH, predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem, kod središnjeg spomenika položilo cvijeće i upalilo svijeće u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje.
U ozračju pijeteta, poštovanja i zahvalnosti, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović podsjetila je na žrtvu pripadnika HVO-a, naglasivši da je današnja odgovornost novih generacija i političkih predstavnika nositi viziju ravnopravnog, ponosnog i slobodnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
„Dok smo kao djeca u skloništima pokušavali razumjeti rat, vi ste na crtama bojišnice ispisivali pobjedničke stranice naše povijesti. Upravo ste vi mojoj generaciji omogućili da odrasta na svojim ognjištima, govori svojim jezikom i danas gradi ovu zemlju na temeljima pravde, istine i slobode. Zato ova obljetnica nije samo sjećanje, nego i obveza da budemo dostojni žrtve koju ste podnijeli za generacije koje dolaze“, poručila je Filipović.
U sklopu svečane akademije nazočnima se obratio i ministar hrvatskih branitelja Republike Hrvatske Tomo Medved, istaknuvši kako je Hrvatsko vijeće obrane dalo izniman doprinos obrani Bosne i Hercegovine. Govoreći o trajnoj obvezi poštovanja prema hrvatskim žrtvama i očuvanja istine o stradanju hrvatskoga naroda, Medved je istaknuo i važnost nastavka ekshumacija i rasvjetljavanja zločina iz Drugoga svjetskog rata i poraća.
„Nakon dugog vremena i velikog napora, na području Zagvozda na Biokovu pronađena je nova masovna grobnica iz vremena Drugoga svjetskog rata i poraća, što predstavlja još jedan dokaz zločina počinjenih nad hrvatskim narodom. Prema dosadašnjim spoznajama, među pronađenim žrtvama nalaze se i fratri iz Širokog Brijega, a ekshumacija i potraga za svim stradalima bit će nastavljene kao trajna obveza prema žrtvama i istini“, rekao je Medved.
Ujedno je poručio da Republika Hrvatska ostaje snažno opredijeljena za potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, kao i za očuvanje istine o Domovinskom ratu. „Da nije bilo Hrvatskog vijeća obrane, ne bi danas bilo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali ne bi bilo ni cjelovite Bosne i Hercegovine.“
U završnom dijelu održan je i prigodan koncert na kojem su nastupili Jazz orkestar Hrvatske vojske i Klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“, uz vokalne soliste Josipa Palametu, Luciju Zovko i Ivanu Jukić.
Pobjednik uskršnjeg turnira Stipo Tuka inicirao prikupljanje donacija za udrugu “Naša djeca” Kiseljak
Sinoć je u Motelu Zigi na Han Ploči u općini Kiseljak održan tradicionalni turnir u tucanju jajima, koji već godinama predstavlja nezaobilazan dio uskršnjih blagdana i okuplja veliki broj ljubitelja ovog starog običaja.
Za razliku od prethodnih godina, kada je glavna atrakcija bio ekipni okršaj između ekipa Kiseljaka i Fojnice, ove godine došlo je do promjene formata. Zbog manjeg broja prijavljenih natjecatelja u fojničkoj ekipi te izostanka dogovora o ekipnom srazu, odlučeno je da se turnir održi isključivo u pojedinačnoj konkurenciji.
U napetom i veselom natjecanju sudjelovalo je ukupno 30 natjecatelja (15 iz Kiseljaka i 15 iz Fojnice), a titulu najboljeg ove godine ponio je Stipo Tuka. On je u samoj završnici pokazao najviše umijeća i sreće pri odabiru, a turnir je trijumfalno završio s čak četiri čitava jaja.
Drugo mjesto pripalo je Gabrielu Remiću. Zanimljivost ovogodišnjeg finala leži u tome što je Stipo inače član kiseljačke, a Gabrijel fojničke ekipe, no promjena pravila dovela ih je do toga da se za prestižni pehar bore jedan protiv drugoga.
Gabrijel Remić je na turniru razbio ukupno 64 turnirska jajeta sto je bio rekord naovome turniru, Ivo Bilan 52, a pobjednik Stipo Tuka je razbio ukupno 49 turnirskih jaja.
Ono što ovom događaju daje posebnu težinu i hvalevrijednu dimenziju je njegov plemeniti karakter. Sudionici i posjetitelji su pokazali veliko srce te je tijekom večeri prikupljeno 2280 KM. Ovaj značajan iznos bit će uplaćen na račun udruge “Naša djeca” Kiseljak, čime je blagdansko druženje okrunjeno i lijepom humanitarnom gestom.
Ovaj turnir već drugu godinu zaredom dokazuje da tradicija i humanost idu ruku pod ruku. Pobjednik Stipo Tuka, koji je nastupao za ekipu Kiseljaka i odnio titulu najboljeg, ponovno je bio pokretač akcije prikupljanja dobrovoljnih priloga. Zahvaljujući njegovoj inicijativi te velikodušnosti natjecatelja i ostalih nazočnih, prikupljen je ovaj značajan iznos.
Iz Udruge “Naša djeca” ne kriju zahvalnost na ovoj kontinuiranoj podršci. Prisjetili su se kako su sredstva prikupljena na prošlogodišnjem turniru bila presudna za organizaciju dva izleta koja su djeci donijela mnogo radosti i novih iskustava.
“Sredstva koja su prikupljena prošle godine utrošili smo na organizaciju dva izleta za naše članove, što im je bilo nezaboravno iskustvo. Ove godine planiramo nastaviti u istom smjeru te će i ova sredstva biti usmjerena isključivo na aktivnosti s djecom i nove projekte koji će obogatiti njihovu svakodnevicu”, poručili su iz udruge, zahvalivši Stipi i svim ljudima dobre volje koji su se odazvali pozivu.
Motel Zigi je i ove godine bio središte odličnog blagdanskog druženja, njegovanja tradicije i zdravog natjecateljskog duha. Uz bogatu trpezu i sjajnu atmosferu, slavlje pobjednika uz Band “Vuletići”, potrajala je dugo u noć.
Čestitke Stipi Tuki na osvojenom peharu, kao i svim sudionicima koji iz godine u godinu čuvaju ovu lijepu tradiciju i pomažu zajednici!
Kiseljak.info
Fra Zdravko Dadić: Odlazak ljudi s naših prostora nije samo ekonomsko pitanje nego duboko zahvaća i identitet
Kristova muka snažno nas poziva na poniznost. On, koji je bio bez grijeha, prihvaća put poniženja, šutnje i predanja. U svijetu koji često veliča moć, uspjeh i nadmetanje, Krist nam pokazuje drugačiji put – put služenja
Katolici ovih dana na osobit način promišljaju o porukama koje sa sobom nosi najveći kršćanski blagdan Uskrs, a koja jasno svjedoče o pobjedi života nad smrću te utiru put svima onima koji u vremenima neizvjesnosti, boli i patnje ne gube nadu, već, vjerujući u ono što ih čeka nakon, trebaju, slijedeći Isusov primjer, živjeti život poniznosti, ljubavi prema bližnjem, nesebično dajući sebe za druge.
Fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Svetog Križa – Bosne Srebrene, za Večernji list govori o duhovnim aspektima Uskrsa, odnosu svakog pojedinca vjernika prema onomu što nam Uskrs pokazuje, ali i snažnim porukama koje, osobito u vremenima nesigurnosti i neizvjesnosti, dobivaju na snazi, pružajući nam toliko potreban optimizam.
Vecernji.ba: Veliki tjedan koji za kršćane vjernike predstavlja vrijeme duhovne pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs svakom vjerniku je i osobita prilika za promišljanje o muci Kristovoj i njegovu nesebičnom činu apsolutne ljubavi. U kojoj je mjeri važno upoznati se i prihvatiti ključne poruke koje sa sobom donosi Uskrs?
Fra Zdravko Dadić: – Veliki tjedan i Uskrs u kršćanskoj tradiciji nisu samo podsjetnik na povijesne događaje nego poziv na osobnu unutarnju promjenu. Koliko je važno upoznati i prihvatiti njihove poruke, zapravo ovisi o tome koliko netko želi živjeti svoju vjeru svjesno i duboko.
Poruka Uskrsa ima za vjernike nekoliko ključnih razina. Najprije, Kristova muka i smrt predstavljaju vrhunac ljubavi – spremnosti da se trpi za drugoga. Zato upoznati tu poruku znači pokušati je potvrditi u vlastitom životu: u opraštanju, strpljenju i u brizi za druge ljude. Dalje, vrlo je važno znati da Uskrs nije samo svjedočanstvo o patnji nego o pobjedi života nad smrću. Prihvatiti tu poruku znači živjeti s nadom i u teškim trenucima te vjeru kako patnja nije kraj, nego može imati smisao i voditi prema nečemu novom i važnome. Veliki tjedan potiče čovjeka da zastane i pogleda svoj život: vrijednosti, stavove, odnose i djela. Bez toga koraka Uskrs može ostati samo vanjski običaj, a ne unutarnje iskustvo.
Vecernji.ba: U Vazmenom trodnevlju promišljamo o otajstvu Kristove muke. Koliko nas ona iznova poziva na poniznost, skromnost i ljubav prema bližnjem?
Fra Zdravko Dadić: – Otajstvo Kristove muke jedno je od najdubljih mjesta naše vjere jer u njemu na poseban način otkrivamo kakav je Bog i kakav treba biti čovjek. U danima Vazmenog trodnevlja ne promatramo samo događaje iz prošlosti nego ulazimo u samu srž kršćanskog života – u ljubav koja se daruje do kraja.
Kristova muka snažno nas poziva na poniznost. On, koji je bio bez grijeha, prihvaća put poniženja, šutnje i predanja. U svijetu koji često veliča moć, uspjeh i nadmetanje, Krist nam pokazuje drugačiji put – put služenja. Poniznost ovdje nije slabost, nego snaga koja se očituje u spremnosti da drugoga stavimo ispred sebe.
Istodobno, muka Kristova poziva nas na skromnost. Ona nas oslobađa iluzije da je čovjeku za sreću potrebno mnogo izvanjskih stvari. Krist na križu nema ništa, a daje sve. To je snažna poruka i za naše vrijeme obilježeno potrošnjom i utrkom za materijalnim: prava vrijednost života ne mjeri se onime što posjedujemo, nego onime što smo spremni darovati. No, možda je najdublja poruka muke Kristove ljubav prema bližnjemu. Isus i na križu oprašta, ne uzvraća zlom na zlo i ostaje vjeran čovjeku do kraja. To je izazov za svakoga od nas. Lako je ljubiti kada je sve dobro, ali prava se ljubav pokazuje u trenucima nerazumijevanja, nepravde i boli. Zato nas Vazmeno trodnevlje iznova poziva da preispitamo svoj odnos prema drugima: u obitelji, na poslu, u svakodnevnim susretima. Jesmo li spremni oprostiti? Jesmo li spremni pomoći bez interesa? Jesmo li spremni nositi jedni druge u slabostima?
Kristova muka nije samo poziv na razmatranje nego na nasljedovanje. Ona nas uči da se veličina čovjeka ne očituje u tome koliko je uzeo za sebe, nego koliko je bio sposoban ljubiti i darovati se za druge. Ako to uspijemo barem malo živjeti, tada otajstvo križa neće ostati daleko i nerazumljivo, nego će postati snaga koja mijenja naše srce i naše odnose – i čini nas istinski bližnjima jedni drugima.
Vecernji.ba: Koliko su Uskrs i njegova poruka koju možemo prepoznati kroz motiv pobjede života nad smrću osobito aktualni u današnjem vremenu opće nesigurnosti, izostanka duhovnog, pa čak i ljudskog pristupa na brojnim društvenim poljima?
Fra Zdravko Dadić: – Poruka Uskrsa danas je potrebnija nego ikada. U vremenu koje je obilježeno nesigurnošću, strahovima, ratovima, ekonomskim neizvjesnostima i svojevrsnim gubitkom duhovnog uporišta, čovjek se lako zatvara u tjeskobu i beznađe. Upravo u takvu stvarnost dolazi uskrsna poruka kao snažan navještaj da tama nema posljednju riječ. Uskrs nas uči da život pobjeđuje smrt, ali ne na površan ili jeftin način, nego kroz križ, patnju i kroz vjernost Bogu i čovjeku. To je poruka koja duboko odgovara iskustvu našega čovjeka, osobito na ovim prostorima gdje su mnoge generacije prošle kroz stradanja, gubitke i nepravde. Uskrs ne briše rane, ali ih zacjeljuje, daje im smisao i otvara prostor nade. Danas možda više nego ikada osjećamo kako nedostaje istinskog ljudskog pristupa – u društvu, u politici, pa ponekad i u međuljudskim odnosima. Često prevladavaju interesi, podjele i površnost. U takvom ozračju Uskrs nas vraća na bitno: na dostojanstvo svakog čovjeka, na vrijednost žrtve, na snagu opraštanja i na mogućnost novog početka. Za vjernika Uskrs nije samo blagdan koji se slavi jednom godišnje nego stvarnost koja mijenja pogled na život. Ako vjerujemo da je Krist uskrsnuo, onda vjerujemo i da nijedna naša borba, nijedna suza i nijedno dobro djelo nisu uzaludni. To daje snagu da ne odustanemo od dobra, čak i onda kada se čini da zlo ima prednost. Zato bih rekao da je uskrsna poruka danas poziv na obnovu – ne samo osobnu nego i društvenu. Poziv da ponovno otkrijemo čovjeka kao brata, da gradimo odnose na povjerenju i poštovanju te da unosimo svjetlo ondje gdje vlada tama. Jer Uskrs nas ne ostavlja zatvorenima u strahu, nego nas šalje u svijet da budemo svjedoci nade i života.
Vecernji.ba: Na čelu ste Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Koliko se ona suočava s demografskim izazovima kojih nisu lišene ni brojne druge sredine u BiH, ali i u okružju?
Fra Zdravko Dadić: – Da, i Bosna Srebrena suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima – padom broja fratara, manjkom novih zvanja i smanjenjem broja vjernika. Ipak, važno je naglasiti da Bosna Srebrena tijekom povijesti (više od 700 godina neprekinutog djelovanja) pokazuje veliku sposobnost prilagodbe. Danas se ta prilagodba očituje u potrebi reorganizacije pastorala, većoj mobilnosti fratara i traženju novih oblika prisutnosti u društvu. Franjevačka provincija Bosna Srebrena itekako osjeća dubinu demografskih promjena koje zahvaćaju Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, ne radi se o izoliranom fenomenu, nego o procesu koji traje već desetljećima, a danas poprima razmjere ozbiljne krize. Podaci jasno pokazuju da se suočavamo s kontinuiranim padom broja stanovnika, snažnim iseljavanjem i starenjem populacije. Procjenjuje se da čak više od polovine ljudi podrijetlom iz BiH živi izvan zemlje, a osobito zabrinjava odlazak mladih i čitavih obitelji. U tom kontekstu i naše župne zajednice postaju sve malobrojnije. Neke sredine, osobito u Bosni, doživjele su dramatičan pad broja vjernika – ne samo zbog ratnih stradanja i nedovoljnog povratka nego i zbog trajnog iseljavanja koje traje i danas. Ako znamo da je broj katolika u Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama značajno smanjen, jasno je koliko je taj izazov dubok i ozbiljan. No, ne radi se samo o brojkama. Demografska kriza mijenja samu strukturu naših zajednica. Sve je više starijih osoba koje ostaju same, dok mladi odlaze tražeći sigurniju egzistenciju. Time se gubi životna snaga župa, ali i ona svakodnevna radost susreta, zajedništva i obiteljskog života. U mnogim mjestima više ne govorimo o razvoju nego o očuvanju onoga što još postoji. Ipak, unatoč svemu, ne želimo govoriti samo jezikom zabrinutosti. Franjevačka provincija Bosna Srebrena tijekom svoje duge povijesti naučila je živjeti u teškim okolnostima, ali i ostati uz svoj narod. Naš je poziv i danas isti: biti prisutni, dijeliti sudbinu ljudi i davati nadu ondje gdje je ona često gotovo ugašena. Demografski izazovi su stvarni i ozbiljni, ali oni nas istodobno potiču da još snažnije promišljamo svoje poslanje – kako biti Crkva koja ne napušta čovjeka, nego ga vodi za ruku, ohrabruje i pomaže mu da i u ovim okolnostima pronađe razloge za ostanak i život dostojan čovjeka.
Vecernji.ba: Kako sačuvati vjernike na svojim ognjištima, a u bliskoj budućnosti možda i preokrenuti trend i raditi na povratku?
Fra Zdravko Dadić: – Ovo je jedno od ključnih i najtežih pitanja s kojima se danas suočavamo, ne samo kao Crkva nego i kao društvo u cjelini. Odlazak ljudi s naših prostora, osobito mladih obitelji, nije samo ekonomsko pitanje nego duboko zahvaća i identitet, pripadnost i nadu u budućnost.
Kada govorimo o očuvanju vjernika na njihovim ognjištima, važno je naglasiti da Crkva sama ne može riješiti sve uzroke odlazaka, ali može i mora učiniti ono što je u njezinoj biti: biti blizu čovjeku. To znači graditi žive i povezane župne zajednice u kojima se ljudi ne osjećaju sami, nego prihvaćeni i ohrabreni. Obitelj mora ponovno postati središte naše pastoralne brige – jer tamo gdje je obitelj snažna, tamo postoji i veća snaga za ostanak. Osim toga, potrebno je njegovati kulturu nade. Ljudi često ne odlaze samo zbog posla nego i zbog osjećaja nemogućnosti ostvarenja sretne budućnosti. Zato je važno slati poruku da ovdje ima smisla živjeti, stvarati i odgajati djecu. Crkva to čini kroz konkretne geste solidarnosti, karitativno djelovanje, ali i kroz riječ ohrabrenja koja ne zatvara oči pred problemima, nego potiče na odgovornost i zajedničko djelovanje. Kad je riječ o povratku, moramo biti realni, ali i otvoreni. Povratak nije samo fizičko vraćanje nego i ponovno otkrivanje vlastitih korijena. Naša dijaspora ostaje duboko povezana s ovim prostorima i tu vidimo veliku priliku. Važno je stvarati mostove – kroz susrete, projekte i inicijative – kako bi se ta povezanost očuvala i produbljivala. Na koncu, rekao bih da je ključno graditi društvo pravednosti, sigurnosti i dostojanstva za svakog čovjeka. U tome Provincija Bosna Srebrena, kao i Crkva, želi biti partner svima koji žele dobro ovom narodu. Zaključit ću rečenicom koju treba ponavljati: samo ondje gdje čovjek osjeća da je poštovan i da njegov život ima vrijednost, može se roditi odluka da ostane – ili da se vrati.
FOTO: Veselo uskrsno druženje u Brestovskom uz pjesmu, kolo i narodne nošnje
Danas je, na najveći kršćanski blagdan Uskrs, dvorište župe Blažene Djevice Marije u Brestovskom bilo ispunjeno radošću, pjesmom i istinskim blagdanskim zajedništvom. Kao što je i najavljeno, nakon svečane pučke svete mise, upriličeno je tradicionalno uskrsno druženje za sve župljane i drage goste.
Ovaj lijepi događaj, koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj vjernika, zajedničkim su snagama uspješno organizirali Župa Blažene Djevice Marije Brestovsko i Hrvatsko kulturno umjetničko društvo “Fra Karlo Kujundžić” iz Brestovskog, njegujući tako bogatu tradiciju i običaje ovog kraja.
Posebnu draž današnjem slavlju dalo je mnoštvo okupljenih, sviranje tamburaša Župe Brestovsko na misi, a brojni članovi društva, kao i sami župljani, ponosno su prošetali u prelijepim tradicionalnim narodnim nošnjama. Blagdansko raspoloženje kulminiralo je uz živu glazbu, a nedugo nakon mise zaigralo se i veliko, veselo narodno kolo.
Da slavlje bude potpuno pobrinuo se i sam brestovački župnik, fra Mirko Majdandžić. Na opće oduševljenje prisutnih, župnik je sjeo na čelo benda, uzeo gitaru u ruke i zasvirao, pokazavši još jednom svoju prepoznatljivu bliskost s narodom i ljubav prema glazbi.
Uz pjesmu, igru i bogatu trpezu domaćih slastica i pića, organiziran je i zabavni dio programa. Održan je izbor za najljepše uskrsne pisanice, što je posebno obradovalo najmlađe, a za pobjednike natjecanja župnik fra Mirko je osigurao i prigodne nagrade.
Današnje druženje u Brestovskom još je jednom potvrdilo važnost očuvanja tradicije i snagu župnog zajedništva, poslavši iz Kiseljaka najljepšu sliku proslave blagdana Uskrsa.
Kiseljak.info
Zašto se Uskrs slavi baš u proljeće? Evo nekoliko zanimljivosti vezanih uz najveći kršćanski blagdan
Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih, a nakon što je umro za otkupljenje grijeha ljudi
Katolici u cijelom svijetu slave Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Kristova uskrsnuća i njegova pobjeda nad smrću i grijehom te je uskrsna poruka, kako je rekao papa Lav XIV. “najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula kroz povijest”.
Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih, a nakon što je umro za otkupljenje grijeha ljudi, svojim je uskrsnućem pobijedio smrt i stoga poruka Uskrsa glasi da ljubav pobjeđuje smrt.
Papa Lav XIV. je krajem godine u katehezi “Uskrsnuće Kristovo i izazovi suvremenoga svijeta” rekao da je “uskrsna poruka najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula kroz povijest”.
“To je “Evanđelje” u pravom smislu riječi: svjedočanstvo pobjede ljubavi nad grijehom i života nad smrću. Zato je ona jedina sposobna utažiti čovjekovu žeđ za smislom koja muči njegov um i srce”, rekao je papa Lav.
Sveti Ivan Pavao II. je svojedobno rekao: “Ne prepuštaj se očaju! Mi smo ljudi Uskrsa i Aleluja je naša pjesma”.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Uskrsu je prethodilo 40-dnevno razdoblje korizme, vrijeme pokore, molitve i obnove. Korizma je vrijeme kad čovjek disciplinom u jelu, piću i radu može iscijeliti svoje tijelo i psihu – skinuti teret sa savjesti i osloboditi se tereta krivih emocija.
Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsnuća i nade, već i novi početak, proljeće vlastitog života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Podrijetlo Uskrsa u židovskoj Pashi
Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe, tj. Pesaha pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izraelskog naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
I Isus, kao Židov, je slavio Pashu sa svojim učenicima i tom večerom počeo je njegov Pashalni misterij. I u Starom zavjetu, i s Isusom Kristom, govori se o izlasku iz ropstva. Izraelci su bili u ropstvu Egipćana, dok su svi ljudi u ropstvu grijeha.
“Slika iskustva izabranog naroda može nam poslužiti kao model za čovjeka pritisnutog grijehom, koji nije svoj gospodar, već podložnik slabosti, ali u kojem postoji težnja za slobodom”, objašnjava teologinja Tanja Popec.
Slavlje Uskrsa od doba apostola
Uskrs se slavi još od doba apostola, a u ranokršćansko doba se slavio svake nedjelje. Tek od 2. stoljeća Uskrs se slavi jednom godišnje, točnije u nedjelju, nakon prvog punog proljetnog mjeseca.
Za razliku od Božića, ne slavi se na isti datum, već je on utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom hebrejskom.
Ovisnost kršćana o židovskim nepouzdanim izračunima datuma proljetnog punog mjeseca za Pesah te razlike u kršćanskim tradicijama vezane za dan proslave Uskrsa, potaknuli su rimskog cara Konstantina da sazove Prvi ekumenski sabor u Niceji na kojem je osmišljena nova formula izračunavanja datuma Uskrsa.
Zahvaljujući odluci da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon proljetnog punog mjeseca, kršćanski Uskrs trebao bi biti povezan s Pesahom, ali ne i poistovjećen s njim, čime bi se održala povijesna veza između Isusove smrti i uskrsnuća i Pesaha/Pashe.
Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se mijenja u zapadnoj i istočnoj crkvi. U zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Tijekom 21. stoljeća, Pravoslavna i Zapadna Crkva zajednički će proslaviti Uskrs samo 31 put. U narednim stoljećima zajedničko slavljenje Uskrsa bit će sve rjeđe, budući da se odstupanja julijanskog kalendara povećavaju.
Ako ne dođe do korekcija, 2698. godine pravoslavni i zapadni Uskrs posljednji će se put slaviti istog dana.
Zašto proslava Uskrsa u proljeće?
Proljeće mnogi smatraju najljepšim godišnjim dobom, a za Židove je ono doba mladosti, buđenja i nove snage. Štoviše, ono je po njima i godišnjica stvaranja svijeta.
Proljeće je razdoblje kada sve cvjeta, životinje se bude iz svojih zimskih snova, a neke se biljke već počinju sijati. Proljeće simbolizira novi početak, ponovno rođenje i buđenje prirode. Mnogi su narodi i civilizacije kroz povijest to prepoznali te su obilježavali ovo vrijeme na specifičan način, a neki običaji su se održali i do danas.
Božji kriterij za datum najveće pobjede nad zlom nam je protumačio sv. Euzebije: “Ovo vrijeme je ono isto što se pokazalo u času prvog stvaranja svijeta, kada je zemlja prvi put procvala i kad su se pojavile zvijezde. U to vrijeme je također Spasitelj čitavog svijeta slavio svoje otajstvo i kao velika zvijezda pojavio se da obasja sav svijet zrakama svoje religije.”
Ćiril Aleksandrijski, teolog i aleksandrijski patrijarh od 412. godine koji se štuje kao svetac i u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi, razrađuje ovu sliku proljeća i uskrsnuća: “Zajedno s travom i drvećem ponovno je oživjela i ona narav što vlada svime na zemlji (…) Uistinu, doba proljeća donosi nam uskrsnuće Spasiteljevo, po kojemu smo svi preoblikovani u novost života, jer smo izbjegli raspadljivost smrti”.
Uskrsni običaji
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, tradicija stara oko 1000 godina, te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
U hrvatskoj tradiciji najpoznatije su pjesme “Kraljice neba”, “Uskrsnu Isus doista”, “Na nebu zora rudi” i dr.
Uskrsno drvce simbolizira novi život koji su vjernici zaslužili po Isusovu uskrsnuću. Uskrsno drvce čine grane zimzelenoga stabla, kao što je maslina, čempres, bor, smreka, koje se ukrašava dekorativnim biljnim ili cvjetnim ukrasima.
Nezaobilazna je i pinca, uskrsni kruh (kolač) u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri. Oblikuje se u kuglu koja se, prije pečenja, premaže žumanjkom i razreže po sredini u obliku križa i pospe šećerom.
Jedan od najpoznatijih uskrsnih simbola je janje, “Agnus Dei” (Jaganjac Božji) simbol povezan sa židovskom Pashom. U davnini su Židovi žrtvovali janje za taj blagdan. Prvi kršćani, koji su većinom bili Židovi, povezali su tu žrtvu s Kristovom žrtvom na križu. Radosno pashalno slavlje, kojim se slavilo oslobođenje Židova iz egipatskog sužanjstva, kršćani su usporedili s oslobođenjem od smrti koje im donosi Uskrsnuće.
Blagovanje janjeta na uskrsnom ručku u srednjem vijeku postalo je običajem na Papinu dvoru, a u mnogim europskim zemljama i dalje traje ta tradicija.
Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam redakcija portala Kiseljak.info!
Poštovane čitateljice i čitatelji,
U ime redakcije portala Kiseljak.info, od srca vam želimo sretan, blagoslovljen i mirom ispunjen Uskrs!
Neka vam najveći kršćanski blagdan donese obilje nade, radosti i međusobnog razumijevanja. Želimo vam da ove blagdanske dane provedete u toplini svojih domova, u zdravlju i veselju, okruženi obitelji i najmilijima.
Neka svjetlost Uskrsa obasja vaše živote i donese vam snagu za sve izazove koji su pred nama. Hvala vam na svakodnevnom povjerenju koje nam ukazujete i što zajedno radimo na boljitku naše lokalne zajednice.
Svako dobro želi vam,
Vaš Kiseljak.info
U Kraljevoj Sutjesci otkriveno najveće uskrsno jaje na Balkanu
U Kraljevoj Sutjesci, malom mjestu bogatom kulturnom i povijesnom tradicijom, ove je godine otkriveno i blagoslovljeno uskrsno jaje visoko 3,33 metra, a organizatori ga navode kao najveće na Balkanu. Blagoslov je održan na Veliku subotu, neposredno nakon obreda blagoslova jela. Ceremoniju je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana fra Bono Tomić, čime je projekt dobio i simboličnu duhovnu dimenziju povezanu s uskrsnom porukom nade i obnove.
Autor i izrađivač ovog impozantnog uskrsnog jajeta je lokalni poduzetnik Andrej Zorić, a cijeli projekt realiziran je u organizaciji Organizacijskog odbora, koji je pokrenut prošle godine s ciljem revitalizacije Kraljeve Sutjeske. Organizatori ističu kako najveće uskrsno jaje nije samo ukras, nego simbol novog rađanja i zajedništva, poruka koja odražava potrebu za novim zamahom, zajedničkim aktivnostima i konkretnim iskoracima u ovoj sredini.
U organizaciji događaja sudjelovali su i predsjednica Organizacijskog odbora Manuela Marinčić te predsjednik mjesne zajednice Perica Rodić, uz potporu lokalnog stanovništva i dijaspore. Prema riječima organizatora, ovo je samo jedna u nizu inicijativa usmjerenih na jačanje vidljivosti, razvoja i društvenog života Kraljeve Sutjeske, a divovsko jaje već je privuklo pažnju posjetitelja i medija.
Izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Boris Mrnjavac uputio čestitku povodom Uskrsa
Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Simbol vječne pobjede dobra nad zlom, slaveći Uskrs slavimo nadu i vjeruju u božansku snagu iskupljenja.
Od srca vam želim radostan i blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane, sa željom da ih provedete u miru, dobrom zdravlju i sreći sa svojim najbližima.
Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Kiseljak.info
Uskrsna čestitka Ljiljane Lovrić, zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
Da budemo iskreni, suosjećajni i s uvažavanjem jedni prema drugima. Neka nam svima radost i svjetlo ovog blagdana budu putokaz, a naše zajedništvo temelj izgradnje uspješnije društvene zajednice, stoji u čestitki zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Liljane Lovrić.
Kiseljak.info
DANAS JE CVJETNICA: Ovo je šest stvari koje morate znati o ovom danu
Hrvatski naziv Cvjetna nedjelja, Cvjetnica, Palmenica ili Uličnica odnose se na procesije s blagoslovljenim maslinovim ili palminim grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem
Danas je Cvjetnica, odnosno početak Velikog tjedna u kojem se pripremamo za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Cvjetnica se uvijek slavi u nedjelju prije Uskrsa, tj. posljednju, šestu korizmenu nedjelju, a ovo je šest stvari koje bi svaki vjernik trebao znati o ovom posebnom danu. Naziv ‘Cvjetnica’: Nedjelja kojom započinje Veliki tjedan službeno se naziva Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj čime se povezuju Kristova kraljevska pobjeda i navještaj Muke, piše bitno.net.
Ovaj se naziv prvi put pojavljuje u 8. stoljeću, kada je objedinjena istočna i zapadna tradicija. Istočna, jeruzalemska tradicija već je u 4. stoljeću ovoj nedjelji dala naziv Nedjelja palmi, naglasivši tako Kristovo mesijansko poslanje i njegov ulazak u Jeruzalem, dok je drevna rimska tradicija ovu nedjelju nazivala Nedjeljom Muke Gospodinove stavivši u središte Kristovu muku na križu.
Hrvatski naziv Cvjetna nedjelja, Cvjetnica, Palmenica ili Uličnica odnose se na procesije s blagoslovljenim grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj).
Prvi opis liturgije Cvjetnice u Jeruzalemu nalazimo u 4. st. kod hodočasnice Egerije koja opisuje kako se te nedjelje u Jeruzalemu, nakon jutarnje euharistije, oko 13 sati sav puk s biskupom ponovno sabrao na Maslinskom brdu kod bazilike zvane Eleona. Nakon himni i antifona te službe riječi vjernici bi otišli do bazilike Uzašašća na istome brdu. Oko 17 sati pročitao bi se evanđeoski odlomak o Isusovom svečanom ulasku u Jeruzalem, nakon čega bi svi u procesiji krenuli u prema bazilici Uskrsnuća pjevajući Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje i noseći grane palmi ili maslina. Nakon službe svjetla u Bazilici, biskup bi otpustio narod. Ovaj običaj došao je na Zapad u 8. stoljeću.
Poklici Židovska su djeca, Hosana Davidovu Sinu, Slava, čast i hvala ti, dio su stoljetne tradicije liturgije Cvjetnice i nose snažno mesijansko značenje. Poklik hosana (Gospodine, spasi nas), preuzet je iz Ps 118, 25-26 (Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje), a uz zaziv Maranatha (Dođi, Gospodine) u slavlju euharistije prisutan je od 1. stoljeća. Poklik je ušao i u liturgiju Cvjetnice ukazujući na sliku poniznog Krista koji se potpuno predaje Božjem naumu spasenja.
Na Cvjetnu nedjelju čitaju se sljedeća čitanja: Iz 50, 4-7 (Treća pjesma o sluzi Gospodnjem); Ps 22 (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?); Fil 2, 6-11 (Kristološki himan); Muka Gospodina našega Isusa Krista. Prije posljednje liturgijske reforme na Cvjetnicu se uvijek čitala Muka po Mateju, dok se danas čitaju izvješća o Kristovoj muci iz Evanđelja po Mateju, Marku ili Luki, ovisno o godini.
Liturgijske napomene
Direktorij za pučku pobožnost kaže: Potrebno je da vjernici budu poučeni o značenju slavlja, da bi bio shvaćen njegov smisao… Bit će prikladno naglasiti da ono što je uistinu važno jest sudjelovanje u procesiji, a ne tek nabavljanje palme ili maslinove grančice; da se one ne čuvaju poput hamajlije ili samo radi terapeutskih ili apotropejskih ciljeva, tj. kako bi se udaljili zli dusi i zaštitile kuće i polja… što bi mogao biti jedan oblik praznovjerja. Palmina ili maslinova grančica trebaju se čuvati poglavito kao svjedočanstvo vjere u Krista, mesijanskog kralja i u njegovu vazmenu pobjedu. (br. 139).
Poslijesaborska liturgijska obnova donijela je odredbu da na Cvjetnicu u kršćanskoj zajednici bude samo jedna procesija i to prije slavlja euharistije na kojoj se okuplja najveći broj vjernika. Na čelu procesije nosi se križ urešen grančicama, a svećenici i liturgijski služitelji noseći grane palmi idu ispred puka.
Smisao i poruka Cvjetnice
Evo što je rekao papa Benedikt XVI.: Neka dva osjećaja budu prisutna ovih dana: hvala, kao što su učinili oni koji su dočekali Isusa u Jeruzalemu sa svojim hosana; i zahvalnost, jer u ovom Velikom tjednu Gospodin Isus će obnoviti najveći dar koji se može zamisliti: darovat će svoj život, tijelo i krv, svoju ljubav. Ali, na tako veliki dar moramo odgovoriti na prikladan način, darivanjem nas samih, našeg vremena, molitve, našeg biti u dubokom zajedništvu s Kristom koji trpi, umire i uskrsava za nas.
Tko je za nas Isus iz Nazareta? Koju zamisao o Mesiji imamo, koju zamisao o Bogu imamo? To je suštinsko pitanje, koje ne možemo izbjeći, tim više što smo upravo ovog tjedna pozvani slijediti našeg Kralja koji izabire križ kao prijestolje; pozvani smo slijediti Mesiju koji nam ne jamči olaku zemaljsku radost, već radost u nebu, blaženstvo Boga. Moramo se upitati: koja su naša istinska očekivanja? Koje su naše najdublje želje s kojima smo danas ovdje došli slaviti Cvjetnu nedjelju i započeti Veliki tjedan? (Iz propovijedi pape Benedikta XVI. na Cvjetnicu 2012. godine).
U Sarajevu otvorena zajednička Uskrsna izložba HKD Napredak i udruge Krug iz Dugog Rata
U Maloj galeriji Franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku u Sarajevu otvorena je zajednička Uskrsna izložba Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak Sarajevo i Poljičke likovne udruge Krug iz Dugog Rata, koja kroz umjetnički izraz donosi snažnu duhovnu poruku Uskrsa i u središte stavlja teme nade, obnove i pobjede života. Ljubitelji likovne umjetnosti će je moći pogledati do 6. aprila.
Izložbu je otvorio predsjednik HKD Napredak Nikola Čiča, koji je u svom obraćanju naglasio važnost umjetnosti kao prostora susreta, dijaloga i duhovnog uzdizanja, osobito u vremenu obilježenom ubrzanim načinom života i izazovima suvremenog društva.
Nazočnima su se obratili i riječi dobrodošlice uputili gvardijan Samostana fra Stipan Radić, predsjednica Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak Hiba Mustafić te predsjednik Poljičke likovne udruge Krug Joško Ćizmić.
Riječ je o uskrsnoj izložbi u punom smislu te riječi, izložbi koja ne tematizira samo proljeće ili simboliku svjetla, nego se nadahnjuje samom biti Uskrsa: pobjedom života, obnovom, nadom i preobrazbom. Umjetnici kroz vlastite likovne izraze promišljaju tajnu prijelaza iz tame u svjetlost, iz tišine u radost te iz stradanja u uskrsnuće.
U različitim poetikama, od mediteranske topline i kolorističke otvorenosti do suptilne duhovne introspekcije, prepoznaje se zajednička nit, potraga za svjetlom. U sakralnom ambijentu samostanske galerije izložena djela dobivaju dodatnu simboličku snagu, jer prostor i tema dišu u istom ritmu. Boja postaje znak nade, svjetlosni kontrasti nose poruku novog početka, a kompozicije prerastaju u tihu meditaciju o obnovi.
– Ova izložba nije samo likovni događaj u kulturnom kalendaru, nego i snažan duhovni i kulturni čin koji okuplja umjetnike u zajedničkom promišljanju temeljnih vrijednosti vjere, nade i zajedništva, podsjećajući da umjetnost može biti most između unutarnjeg i vidljivog te između osobnog iskustva i zajedničke radosti Uskrs
U vremenu koje često zaboravlja tišinu i dubinu, ova izložba poziva na zastajanje, na gledanje srcem i na vjeru u obnovu koja je uvijek moguća – priopćrno je iz HKD Napredak.
FRA ZVJEZDAN LINIĆ O CVJETNICI: Cvjetnica je blagdan pun unutarnjih napetosti i oscilacija – poruke su bremenite za sva vremena, jer s Cvjetnicom počinje i vrijeme Isusove muke
Cvjetnica i Veliki petak idu skupa. I u našim srcima. Tu se svaki vjernik može naći. Zato se tog dana poslije radosne procesije s grančicama čita kod mise potresni izvještaj muke Isusove.
Ulazimo u najbogatije vrijeme crkvene godine. Tjedan koji je pred nama zove se Veliki tjedan. Započinjemo ga nedjeljom koja se zove Cvjetnica. Vidjet ćemo po našim gradovima i selima mnogo vjernika koji s grančicama u ruci polaze u crkvu ili iz nje dolaze. redovito su to grančice masline, ali i drugo cvijeće. Sav naš životni prostor nekako zamiriši proljećem i šarenilom.
Maslina je oduvijek bila u ovom dijelu svijeta gdje je niklo kršćanstvo plemenito stablo koje je čovjeku darivalo dragocjeno ulje, znak Božjeg blagoslova i obilja. Maslina isto tako postaje i znakom mira, posebno onog između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Prema izvješću iz evanđelja brojni hodočasnici u Jeruzalemu dočekali su Isusa kao svog Mesiju dok je jašući na magarcu ulazio u Jeruzalem. Nosili su cvijeće i zelenje, najviše maslinove grančice, prostirali su pred njega svoje plašteve i iskazivali su mu pjesmom i pljeskanjem svoju radost i priznanje. To se i danas zove svečanim Isusovim ulaskom u Jeruzalem. Bilo je to kronološki nekoliko dana prije židovskog blagdana Pashe. Crkva nastoji, koliko je moguće, kalendarski svake godine pratiti u svojim obredima ono što se događalo u Isusovu životu tih posljednjih dana.
Međutim, Cvjetnica je blagdan pun unutarnjih napetosti i oscilacija. Poruke su bremenite za sva vremena. S Cvjetnicom počinje i vrijeme Isusove muke. Prema tome najprije vidimo Isusa uzvišena u prvom dijelu crkvenih obreda u svečanom ulasku u Jeruzalem, a u drugom dijelu se čita izvješće o njegovoj teškoj muci i smrti. Najprije mu ljudi kliču i slave ga, a u drugom dijelu svjetina viče i poručuje Pilatu: “Raspni ga!” Slava pa poniženje. Grozan kontrast koji se nažalost i dogodio u Isusovu slučaju.
Što se zaista događalo, jesu to isti ljudi koji su ga dopratili u Jeruzalem i potom oni koji su se našli pred Pilatovom sudnicom, koji su mu klicali a onda tražili njegovu smrt? Teško je reći, ali nije daleko od istine činjenica da se čovjek može često i brzo promijeniti u svojim stavovima i ponašanjima, da može brzo zaboraviti na neke činjenice i da može biti lako pod utjecajem svijeta oko sebe.
Čovjek može brzo zaboraviti na dobročinstva i zaveden okolinom tražiti smrt svoga dobročinitelja. Nitko u tome nije siguran. Najrječitiji su mi u tome sami apostoli. Oni su pošli za Isusom, slušali ga i pratili u stopu, mnogo su toga s njim podijelili. Bili su dio njegova života. Izgledalo je kao da tu sve štima. Međutim, i oni su bili često u napastima. Kad ih je Isus na Posljednjoj večeri prozvao i dao do znanja kako će ga jedan od njih izdati, mi danas znamo da je on pritom mislio na Judu. No, apostoli nisu znali. Jedan od njih, to bi moglo značiti bilo tko od njih. A ni jedan se u tom času nije osjećao apsolutno sigurnim da nije u nečem Isusa krivo shvatio i da nije negdje očijukao s vlastitim profiterstvom dok je Isus pozivao na sebedarje i žrtvu. Dakle, u tom času dok Isus govori o izdaji evanđelje nam govori kako su se svi pitali i govorili Isusu: “Da nisam ja, Gospodine?”
Cvjetnica je izazov i nama. Na krštenju je Isusu obećano da ćemo hrabro za njim; mnogo puta tijekom života u različitim prigodama prozvani su vjernici da obnove svoja krsna obećanja. A opet se događa da griješimo, često i teško, kao da nismo ništa shvatili. Cvjetnica i Veliki petak idu skupa. I u našim srcima. Tu se svaki vjernik može naći. Zato se tog dana poslije radosne procesije s grančicama čita kod mise potresni izvještaj muke Isusove.
(Fra Zvjezdan Linić bio je dugogodišnji kolumnist “Večernjeg lista” i ovo je jedna iz niza njegovih kolumni.)
Očuvanje tradicije u susret Uskrsu: HKUD “Gromiljak” organizirao tradicionalno šaranje jaja
U prostorijama Hrvatskog kulturno umjetničkog društva “Gromiljak” večeras je održana predivna radionica koja svjedoči o važnosti njegovanja starih običaja. Članice pjevačke skupine ovog društva svoje su bogato znanje o tradicionalnom šaranju jaja prenosile na mlade generacije folkloraša.
U susret najvećem kršćanskom blagdanu, Uskrsu, članovi HKUD-a “Gromiljak” još jednom su pokazali kako se čuva baština i ljubav prema tradiciji svoga kraja. Starije članice društva okupile su mlade snage kako bi ih podučile starinskom načinu ukrašavanja pisanica – autohtonom tehnikom pomoću voska i lucine.
Ova drevna vještina, koja se na našim prostorima generacijama prenosi s koljena na koljeno, zahtijeva strpljenje, preciznost i mirnu ruku. Sudeći prema predivnim radovima, mladim folklorašima toga nije nedostajalo. Uz ugodno druženje, priču i osmijehe, nastale su unikatne pisanice ukrašene tradicionalnim motivima, a na nekima od njih ponosno je ispisano i ime samog društva.
Ovakve su radionice od neprocjenjive važnosti jer osiguravaju da prepoznatljivi običaji ne padnu u zaborav, već da nastave živjeti kroz mlade. Gledajući zajedništvo i trud svih generacija okupljenih za istim stolom, od onih najmlađih pa do iskusnih članica, jasno je da kulturna baština u Gromiljaku ima svijetlu budućnost.
Vrijedne ruke članova HKUD-a “Gromiljak” na ovaj su način, u duhu zajedništva i vjere, na najljepši mogući način započele pripreme za nadolazeći blagdan.
Kiseljak.info
Krišto, Čović, Filipović, Brkić sa Svetim Ocem: Ohrabruje spoznaja da se pogledi Vatikana na budućnost BiH podudaraju s ciljevima hrvatskih predstavnika. Papu pozvali u Mostar i BiH
hrvatskih predstavnika. Papu pozvali u Mostar i BiH
Hrvatski politički predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz Bosne i Hercegovine nazočili su danas audijenciji kod Svetog Oca Lava XIV.. Tijekom susreta snažno su se založili za izgradnju stabilne i prosperitetne BiH u okviru europske obitelji. Izaslanstvo dužnosnika HDZ-a s razine BiH, predvođeno predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te dopredsjedateljem Doma naroda PS BiH Draganom Čovićem, zastupnicom u Zastupničkom domu PS BiH Darijanom Filipović i zamjenikom ministra vanjskih poslova Josipom Brkićem, iskazalo je zahvalnost Svetoj Stolici na ustrajnoj potpori Bosni i Hercegovini, a posebno katoličkom hrvatskom narodu.
„Svetom Ocu prenijela sam našu misao koja duboko odražava stvarnost i neodvojivu povezanost hrvatskoga naroda i Katoličke crkve: ‘Ako nema Hrvata u BiH, nema ni Katoličke crkve u BiH’, uz molbu da ovu misao prihvati kao apel za očuvanje zajednice koja je stoljećima bila dio BiH i želi ostati njezin aktivni i ravnopravni sudionik. U cilju osiguranja jednakopravnosti hrvatski narod vidi europski put BiH kao jamstvo stabilnosti i pravednijeg društva za sve njezine narode”, kazala je Krišto te naglasila kako je papu Lava XIV pozvala da posjeti BiH.
„Susreti su ovo od posebnog značaja i važnosti. Svetom Ocu prenijeli smo svoje zahvale za stalnu potporu i brigu za katolički puk, ali i upoznali ga sa situacijom u BiH, osobito u pogledu hrvatskoga naroda ”, naglasio je Čović. „S političke, ali i moralne strane, prevažno je imati potporu Vatikana i naše Katoličke crkve. Bosna i Hercegovina nema mnogo tako istinskih i posvećenih prijatelja kao što su Država Vatikan i naša Crkva, predvođena papom Lavom XIV. Za nas je ovo bilo nadahnuće i poticaj da nastavimo rad na osiguranju stabilne i europske budućnosti BiH, izgradnji pravedne i moderne države u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda”, kazao je Čović.
Darijana Filipović istaknula je kako za hrvatski narod, osobito u Bosni i Hercegovini, potpora Svete Stolice ima posebno i trajno značenje. „Ohrabruje spoznaja da se pogledi Vatikana, odnosno Katoličke crkve, na budućnost Bosne i Hercegovine podudaraju s onim za što se i sami dosljedno zalažemo – izgradnjom stabilne, europske države u kojoj će sva tri naroda biti potpuno jednakopravna. Upravo to dodatno učvršćuje našu odlučnost da, unatoč izazovima, ostanemo ustrajni. Ovaj posjet, iako državnički, ne može se odvojiti od osjećaja osobne vjere, koja nas dodatno usmjerava prema uvažavanju i dijalogu u ukupnom političkom djelovanju”, poručila je Filipović nakon susreta sa Svetim Ocem.
Hrvatski politički predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz BiH uručili su Svetom Ocu i prigodne darove – statuu portreta kraljice Katarine Kosače, koja je pokopana u rimskoj crkvi Santa Maria Aracoeli. Dopredsjedatelj Čović uručio je Papi Lavu XIV dres Hrvatskog športskog kluba Zrinjski Mostar na kojem u posveti stoji poziv Svetom Ocu da posjeti Mostar iduće godine, o čemu je prethodno upoznao mjesnog biskupa Petra Palića.
KREATIVNA RADIONICA “OSMIJEH PROLJEĆA”: Učenici pokazali izniman umjetnički talent
U Osnovnoj školi “Kiseljak 1” Bilalovac, 24. ožujka 2026. godine, održana je inspirativna kreativna radionica pod nazivom “Osmijeh proljeća”. Ovaj hvalevrijedan događaj okupio je mlade talente i ugledne goste, slaveći buđenje prirode kroz pisanu riječ i likovni izričaj.
U kreativnom stvaralaštvu sudjelovali su nadareni učenici literarne i likovne sekcije, od šestog do devetog razreda. Njihov su rad tijekom radionice pažljivo pratili i usmjeravali posebni gosti – predsjednik Udruženja za kulturu “Nova svjetlost” Ibrahim Osmanbašić i potpredsjednik Faik Hadrović, uz svesrdnu podršku nastavnice bosanskog jezika, Zehre Šljivo. Ugostiti cijenjene književnike i stvarati rame uz rame s njima, za školu i učenike predstavljalo je iznimnu čast.
Tijekom dvosatnog druženja, ispunjenog maštovitim i poticajnim sadržajima, nastale su predivne literarno-likovne kreacije. Da dječjoj kreativnosti nema kraja, potvrdio je i sam književnik Ibrahim Osmanbašić, koji je s posebnim pohvalama ocijenio dječje radove. Istaknuo je kako se učeničke kreacije odlikuju naglašenom osjećajnošću i visokom stilskom vrijednošću te da neupitno svjedoče o izuzetnom potencijalu i kvaliteti mladih autora.
Cijeli je događaj protekao u ugodnoj, radnoj atmosferi i odličnom raspoloženju. Kako bi dolazak proljeća bio obilježen na najljepši mogući način, pobrinuli su se i učenici VI-4 razreda. Oni su u revijalnom dijelu programa izveli prigodan performans posvećen proljeću, unijevši dodatnu radost i dinamiku u ovaj susret.
Na samom kraju radionice, učenici su s gostima i nastavnicima podijelili svoje pozitivne dojmove. Sudeći prema njihovim reakcijama, “Osmijeh proljeća” bio je ne samo uspješan projekt, već i dragocjeno iskustvo koje će ovim mladim kreativcima zasigurno poslužiti kao poticaj za daljnji rad.
Kiseljak.info
ISPOVIJEST SEMIRA ŠABIĆA Kako sam promijenio vjeru i vratio se Kristu: U islamu nisam imao mir
Njegova odluka da prihvati krštenje i postane dio ove vjerske zajednice, ističe, nije bila nimalo laka, jer je podrazumijevala i suočavanje s očekivanjima okoline i obitelji. Ipak, tvrdi da je u njoj pronašao sigurnost i duhovno ispunjenje.
Nakon što je njegova posljednja objava na društvenim mrežama izazvala burne reakcije i brojne negativne komentare, Semir Šabić iz Zenice, đakon Novoapostolske crkve Bosne i Hercegovine, odlučio je javno pojasniti svoj životni i duhovni put, prenosi viteski.ba.
U otvorenom obraćanju Šabić je podijelio osobno svjedočanstvo o prelasku iz islamske vjere u kršćanstvo, ističući kako je godinama tragao za dubljim smislom i bližim odnosom s Bogom, iako je poštovao tradiciju u kojoj je odrastao (rođen i odgojen u islamskoj vjeri). Unatoč tome, osjećao je, kaže, unutarnju prazninu i potrebu za jasnijim odgovorima.
Odlučio je tako detaljno objasniti svoj životni i duhovni put — od odrastanja u islamskoj vjeri do odluke koja mu je, kako kaže, promijenila život. Kako navodi, ključni trenutak dogodio se kada je upoznao učenje Novoapostolske crkve, koje mu je, prema njegovim riječima, donijelo odgovore na brojna životna pitanja i unutarnji mir.
Njegova odluka da prihvati krštenje i postane dio ove vjerske zajednice, kako ističe, nije bila nimalo laka, budući da je podrazumijevala i suočavanje s očekivanjima okoline i obitelji. Ipak, tvrdi da je u toj odluci pronašao sigurnost i duhovno ispunjenje.
Kako tvrdi, prekretnica se dogodila kada je došao u kontakt s učenjem Novoapostolske crkve. Poruke o vjeri, oprostu i duhovnom vođenju ostavile su snažan dojam na njega i, kako kaže, dale odgovore na pitanja koja su ga godinama mučila, prenosi Crna hronika.
Nakon dugog razmišljanja, molitve i proučavanja, odlučio je prihvatiti krštenje u toj zajednici. Ističe da odluka nije bila laka — značila je prekid s dotadašnjim životom i očekivanjima okoline. Vremenom je postao aktivan član zajednice, a kasnije i đakon. Danas pomaže drugima kroz rad u crkvi, posebice s mladima te sudjeluje u organizaciji vjerskih aktivnosti i pružanju podrške ljudima u teškim trenucima. Kaže da sada osjeća unutarnji mir i sigurnost da je pronašao svoj put te da želi nastaviti služiti i napredovati u vjeri.
Njegova objava izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, uz podijeljena mišljenja javnosti, ali i veliki broj poruka podrške:
“Nakon mnogih upita i poruka koje sam dobio zbog moje posljednje objave, dugujem svima jedno objašnjenje. Draga braćo i sestre, prijatelji i obitelji, želim s vama podijeliti svoj duhovni put i razloge koji su me doveli do današnjeg trenutka.
Rođen i odgojen u islamskoj vjeri, godinama sam tražio dublji smisao života i bliži odnos s Bogom. Iako sam poštovao tradiciju i molitvu koju sam naslijedio, osjećao sam unutarnju prazninu i čežnju za nečim što bi mi dalo sigurnost spasenja i jasno vodstvo prema povratku Isusa Krista.
U jednom trenutku života, kroz Božju milost, došao sam u dodir s porukom Novoapostolske crkve. Evanđelje koje sam čuo – o živom apostolatu, o daru Duha Svetoga koji se danas dijeli, o sigurnosti oprosta grijeha i pripremi za Dolazak Gospodinov – duboko me dirnulo i odgovorilo na mnoga pitanja koja su me mučila godinama.
Nakon dugog razmišljanja, molitve i proučavanja, donio sam odluku da prihvatim krštenje vodom i Duha Svetoga u Novoapostolskoj crkvi. To nije bio lagan korak – značio je napuštanje poznatog okružja, obiteljskih očekivanja i dijela vlastitog identiteta. Ali u srcu sam osjetio mir i uvjerenje da sam pronašao pravi put kojim me Gospodin vodi. Danas sam zahvalan što sam dio zajednice koja živi u iščekivanju uskorošnjeg dolaska našeg Gospodina i Spasitelja.
Nekoliko godina nakon što sam postao član, primio sam Božji poziv i bio zaređen za đakona. Taj trenutak smatram jednim od najvećih blagoslova u svom životu. Od tada nastojim svim srcem služiti braći i sestrama – bilo kroz posjete bolesnima, pomoć u zajednici, sudjelovanje u bogoslužjima, poučavanje djece i mladih, organizaciju aktivnosti ili jednostavno slušanjem i ohrabrivanjem onih koji prolaze kroz teška vremena. Svoje slobodno vrijeme, energiju i ljubav ulažem u crkvu jer vjerujem da je to najvrijednije što mogu učiniti za Gospodina i za Njegovu djecu.
Sada, nakon višegodišnjeg vjernog i predanog služenja u činu đakona, osjećam unutarnji poziv i želju da Gospodin – ako je Njegova volja – proširi moje ovlasti i odgovornosti te me pozove u svećenički čin, čin sveštenika.
Vjerujem da bih u tom višem činu mogao još snažnije blagoslivljati zajednicu – posebno kroz dijeljenje oprosta grijeha, slavljenje Svete Večere i dublje pastoralno vođenje duša koje su mi povjerene.
Ne tražim ovo iz taštine ili želje za položajem, nego iz ljubavi prema crkvi i iz uvjerenja da Bog darove koje mi je dao može još obilnije upotrijebiti na korist cijele zajednice. Spreman sam i dalje učiti, rasti u poniznosti i poslušnosti te prihvatiti svaku zadaću koju mi crkva povjeri.
Molim vas da me u svojim molitvama nosite pred Gospodina i da, ako je Njegova volja, moja služba bude proširena na svećenički čin kako bih još više mogao doprinijeti izgradnji Njegova djela u ovo posljednje vrijeme”, napisao je, među ostalim, u svome obraćanju javnosti Semir Šabić, đakon Novoapostolske crkve Bosne i Hercegovine.
Šabić je nekoliko godina nakon pristupanja crkvi zaređen za đakona, a danas aktivno sudjeluje u životu zajednice kroz različite oblike služenja – od rada s vjernicima do pomoći potrebitima.
Inače, Novoapostolska crkva je kršćanska vjerska zajednica koja je nastala u 19. stoljeću u Europi, a danas djeluje diljem svijeta, uključujući i BiH. Osnovne značajke su joj da spada u kršćanske crkve – vjeruje u Boga, Isusa Krista i Bibliju. Naglašava važnost apostola danas (po tome je posebna). Vjernici vjeruju u skori drugi dolazak Isusa Krista. Ima hijerarhiju: apostoli, biskupi, svećenici, đakoni. Smatra da i danas postoje živi apostoli koji vode Crkvu. Posebno naglašava dar Duha Svetoga koji se, prema njihovu učenju, prenosi polaganjem ruku apostola. Veliku važnost daje pripremi vjernika za Kristov ponovni dolazak. Može se reći da je to relativno mala, ali organizirana kršćanska crkva koja se razlikuje po vjerovanju u današnje apostole i snažnom naglasku na skori dolazak Krista.
Održan Bajramski prijem u Kiseljaku: Poslane snažne poruke zajedništva i suživota
Danas, 21. ožujka 2026. godine, u restoranu “Orijent” održan je svečani Bajramski prijem povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama. Domaćin ovog ugodnog druženja, koje slavi dane radosti, zajedništva i duhovne ispunjenosti, bio je predsjedatelj Općinskog vijeća Kiseljak, Elvedin Mušanović. Prijem je okupio brojne goste, predstavnike vjerskog i političkog života iz Kiseljaka i susjedne općine Kreševo, koji su u blagdanskom ozračju podijelili radost.
Nazočnima se prvi obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak, efendija Kenan Bajrić. Podsjetio je na važnost truda i odricanja tijekom mjeseca ramazana, istaknuvši kako je cilj svakog vjernika izaći iz ovog razdoblja kao bolji čovjek, te apstinirati od svega lošeg u mjesecima koji slijede. Efendija Bajrić je izrazio posebno zadovoljstvo što se radost drugog dana Bajrama dijeli sa susjedima i prijateljima iz Kiseljaka i Kreševa, podsjetivši sve na univerzalno bratstvo svih ljudi po Ademu i Havi, te pozvao na odbacivanje mržnje, zlobe i zavisti.
Nakon njega, u ulozi domaćina, obratio se predsjedatelj Općinskog vijeća Kiseljak, Elvedin Mušanović. On je u ime Općinskog vijeća i u svoje osobno ime pozdravio nazočne, posebno se zahvalivši gostima iz Kreševa što su svojim dolaskom uveličali radost bajramskih blagdana i podijelili je sa svojim susjedima.
Nermin Merhemić, predsjednik Medžlisa IZ Kiseljak, naglasio je kako je Bajram vrijeme radosti, solidarnosti i međusobnog potpomaganja. Posebno je izrazio ponos i zadovoljstvo nazočnošću ljudi različitih vjera i tradicija, ističući da je to pravi dokaz mogućnosti zajedničkog života u Središnjoj Bosni, uz obvezu međusobne brige jednih o drugima u općinama Kiseljak i Kreševo.
Predsjednik Općinskog vijeća Kreševo, Mirsad Beganović, u svom kratkom obraćanju prvenstveno se zahvalio načelnicima i Općinskom vijeću na pozivu, te je svim vjernicima uputio iskrene čestitke povodom Bajrama.
Načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak, u svom je govoru povezao ramazanski post sa svakodnevnim životnim navikama, istaknuvši potrebu za trajnim odricanjem od negativnosti poput mržnje, zla, zavisti i ogovaranja. Nazočnima je poželio puno zdravlja, radosti i mira, uz iskrene čestitke za blagdan.
Na kraju službenog dijela obratio se načelnik općine Kreševo, Boris Marić. Zahvalio se na pozivu i predivnoj atmosferi, naglašavajući da je njegovanje zajedničkog života i građenje veza jedini ispravan put, umjesto podjela. Marić je pohvalio iznimnu suradnju s Kiseljakom i načelnikom Mišurić-Ramljakom, spomenuvši i konkretne planove za budućnost, poput izgradnje lokalnog puta koji bi trebao još bolje infrastrukturno povezati ove dvije susjedne općine.
Nakon prigodnih obraćanja, nazočni su nastavili ugodno druženje uz svečanu trpezu.
Kiseljak.info