KULTURA

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najradosniji kršćanski blagdan Božić, kojim se obilježava rođenje Isusa Krista.

Božić se obliježava tri dana, kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je blagdan rađanja novog života, blagdan djece i djetinjstva.

U trenu Rođenja Isusa Krista zvijezda je obasjala Betlehemsku spilju, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir među ljudima dobra volja. Isusu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali janje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.

Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. siječnja proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

Uz Uskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća kršćanska praznika

Na Božić vjernici idu na jutarnju misu i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza.

Tog dana blaguju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete. Žene pripreme bogatu božićnu trpezu, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj.

Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, hladetina, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka običaj je otići čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.

Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položajnik, trebalo bi biti zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.

Pravoslavci širom svijeta danas proslavljaju najradosniji blagdan Božić, odnosno rođenje Isusa Krista. Tako se i vjernici u BiH, prakticirajući tradicionalne običaje, raduju Božiću. Još se smatra blagdanom rađanja novog života, blagdanom djece i djetinjstva, blagdanom roditeljstva kod pravoslavaca.

Redakcija portala kiseljak.info svim pravoslavcima čestita ovaj blagdan, uz želju da ga provedu u istinskom miru, sreći, ljubavi i obiteljskom okruženju.

Kiseljak.info

Prema kršćanskoj tradiciji postoje dva dana kad je ‘prikladno’ ukloniti božićne ukrase – na blagdan Sveta tri kralja 6. siječnja i na blagdan Svijećnice (Prikazanje Gospodinovo u Hramu) 2. veljače.

Iako će neki već dan nakon Božića maknuti blagdanske ukrase, većina se svom božićnom drvcu divi do 6. siječnja, odnosno blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja.

Možda ste nekad čuli da se spominje ’12 dana od Božića’; prema kršćanskoj se tradiciji 12 dana nakon Božića obilježava dan kad su tri kralja – Gašpar, Melkior i Baltazar – došli u Betlehem pokloniti se malom Isusu. Tri kralja ili mudraca u Evanđelju se nazivaju i grčkom riječju ‘magoi’ koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci ili ‘oni koji čitaju zvijezde’, a tako se zvalo one koji su mogli u prirodi vidjeti razne znakove i upozorenja.

Na blagdan Sveta tri kralja uklanjaju se borovi i božićni ukrasi i s većine gradskih trgova i ulica, jer taj dan označava i kraj božićnog vremena.

Svijećnica

No tradicija je negdje drugačija pa na vatikanskom trgu veliki bor i jaslice ostaju tijekom cijeloga siječnja. Razlog je taj što je ‘službeni’ kraj božićnog slavlja tek 2. veljače, na blagdan Svijećnice ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu. Taj se blagdan tradicionalno u Crkvi slavi četrdeset dana nakon Božića, spaljuju se božićna drvca, a njihov se pepeo posipa po vrtovima i poljima da zemlja bolje rodi.

Prema kršćanskoj tradiciji postoje tako dva dana kad je ‘prikladno’ ukloniti božićne ukrase – na blagdan Sveta tri kralja 6. siječnja i na blagdan Svijećnice (Prikazanje Gospodinovo u Hramu) 2. veljače.

Blagdan Sveta tri kralja posvećen je inače i blagoslovu vode (Tri kralja ili Vodokršće) pa nakon tog dana počinje i blagoslov obitelji i domova blagoslovljenom vodom, no u nekim se katoličkim župama za početak blagoslova više ne čeka Bogojavljenje, već se s tom tradicijom počinje netom nakon Božića.

A kad god odlučili skinuti ukrase i baciti bor, ako imate pravo drvo nemojte ga samo ostaviti uz neki kontejner: portal Real Simple preporučuje da tamo gdje ste drvce kupili zamolite da vam ga usitne pa te ostatke upotrebite za malčiranje – prekrivanje zemlje. Ako pak nemate nikakav vrt, svejedno se možete raspitati gdje se božićna drvca recikliraju.

U Međugorju su posljednjeg dana 2021. godine bili hodočasnici iz Švedske, Poljske, Češke, Rumunjske, Austrije, Ukrajine, Slovačke, Slovenije, Njemačke, Belgije, Italije, Meksika i Hrvatske, javlja Radio Mir Medjugorje.
Molitveno bdijenje u crkvi sv. Jakova u Međugorju pred svetkovinu Svete Marije Bogorodice i Svjetski dan mira počelo je u 22 sata, a nakon toga je uslijedilo misno slavlje u 23:30 sati, kojim se i ušlo u novu građansku godinu predslavio je general Reda manje braće fra Massimo Fusarelli, uz koncelebraciju stotinjak svećenika. Njemu je dobrodošlicu u Međugorje poželio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, a za dolazak mu je zahvalio i međugorski župnik fra Marinko Šakota, koji je na kraju brojnim hodočasnicima na njihovim jezicima čestitao novu godinu.

”Neka Gospodin svrati svoj pogled na te i mir ti podari! Ovoga, prvog dana godine posvećenog Bogorodici i molitvi za mir, riječi takozvanog Aronovog blagoslova daju nam svjetlo za novo vrijeme koje se otvara: to je lice Božje koje nam pokazuje smjer i dariva nam mir. Godinu ne započinjemo uzdajući se u sebe i u svoje mogućnosti da posijemo i postignemo mir. Znamo, taj mir – Krist je naš mir! – je dar koji dolazi odozgo, to je blagoslov upućen nama, to je obećanje dobra”, riječi su kojima je fra Massimo Fusarelli počeo svoju homiliju te sve pozvao da ”prihvatimo ovaj dar mira”.

”Na ovu svetkovinu kojom se završava Božićna osmina, dano nam je, kao što smo molili na početku Mise, kušati prvine Njegove milosrdne ljubavi. Jer mir je uistinu Božji dar, a ne rezultat naših siromašnih nastojanja”, pojasnio je fra Massimo.

”Došao sam kao hodočasnik u ovo svetište kako bih započeo novu godinu i donio ovdje, s radošću i vjerom, prije svega braću iz Reda manje braće, Siromašne Sestre svete Klare i brojne članove Franjevačke obitelji. Hodočastim ovdje kako bih za sve nas zazvao jednu življu vjeru u Isusa Krista, Utjelovljenu Riječ, središte svemira i povijesti. Ovdje sam hodočasnik, kao nasljednik sv. Franje, koji je „Isusovu je Majku obasipao neizrecivom ljubavlju zato što nam je dala brata, uzvišenoga Gospodina. Njoj je molio posebne pohvale, upravljao prošnje, prikazivao osjećaje, koliko to i kako ljudski jezik ne može ni izraziti.“ Tako nam otkriva Toma Čelanski.

U ovome mjestu, u Međugorju, već dugi niz godina brojne osobe vide kako se u njima ponovno pali plamen vjere u slušanju Božje riječi, u slavljenju sakramenata, posebno u sakramentu Pomirenja i Euharistije. I tu se otvara sloboda u otkrivanju dara molitve, osobito kroz šutnju i klanjanje. I zbog toga su mnogi u ovome mjestu doživjeli dar pomirenja i mira”, kazao je general Franjevačkog reda, pojašnjavajući i kako sve to nalazimo ”u Djevici Mariji, Bogorodici i našoj sestri u vjeri”.

”Kao što kaže sveti Franjo s Marijom uistinu možemo postati kuća, palača, Božje svetohranište, usred svijeta. Kao i na Njoj, Duh Gospodnji će počivati i ​​na nama, i u nama će pronaći dom i prebivalište”, kazao je fra Massimo Fusareli i potom zaključio: ”Bogorodica, Kraljica Mira, koja je uzvišenoga Gospodina učinila našim bratom, neka nas nastavi blagoslivljati i pratiti u miru. Sretna vam nova godina! Amen.”

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara uputio je prigodnu čestitku u povodu Nove 2022. godine.

“U ime Federacije BiH i osobno, svima vama želim sretnu Novu godinu, sa željom da vam 2022. godina bude ispunjena obiljem zdravlja, sreće, blagostanja i uspjeha!

U 2021. godini, Federacija BiH i BiH suočila se s posljedicama pandemije koronavirusa koja je negativno utjecala na gospodarstvo, ali i na društvo u cjelini. Proteklu godinu obilježili su i pregovori oko izmjena Izbornog zakona koji, nažalost, još uvijek nisu završeni. U Federaciji BiH, donesena su brojna zakonska rješenja za pomoć oboljelima, braniteljima i socijalno ugroženim osobama, te za oporavak gospodarstva i ekonomije. Obzirom na probleme i političku krizu s kojom se Federacija BiH i BiH suočava, vrlo malo je učinjeno po pitanju ispunjavanja uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu.

Stoga, želim da u Novoj 2022. godini pokažemo veću spremnost za razgovor i dogovor, međusobno poštivanje, razumijevanje i uvažavanje. Neka nam cilj bude uspješna, gospodarski stabilna, Federacija BiH i Bosna i Hercegovina u kojoj će biti ostvarena ustavna ravnopravnost konstitutivnih naroda. Jer, to je jedini put pomirenja i suživota u Federaciji BiH i BiH, kao i put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO savezu, što je naša budućnost.

Uvjeren da će 2022. godina biti bolja za sve nas, još jednom vam želim svako dobro i sve najbolje!“, stoji u čestitki.

HKD Napredak podružnica Busovača sinoć je u do posljednjeg mjesta ispunjenoj sportskoj dvorani održalo svoj 13. po redu “Napretkov godišnji koncert”.

Koncert koji je već tradicionalno najmasovniji i najočekivaniji događaj u Busovači i ovaj put je okupio veliki broj izvođača, ali i napunio sportsku dvoranu u Busovači. Još jednom je tako HKD Napredak potvrdilo svoj status najmasovnije i najznačajnije hrvatske institucije u Busovači.

Na samom početku koncerta pročitano je pismo dopredsjednika HKD Napredak Miroslava Landeke u kojem se ističe važnost ovoga društva, kao i pohvaljuje rad jedne od najaktivnijih podružnica u velikoj obitelji Napretka. Naglašeno je i kako će HKD Napredak u idućoj godini slaviti 120. obljetnicu svog postojanja.

Koncert je otvorio dopredsjednik HKD Napredak Josip Križanović i predsjednik podružnice u Busovači te naglasio kako je Napredak kroz povijest stvarao velike i uspješne pojedince poput nobelovaca Andrića i Preloga te kako je najbolji promotor ovoga grad. pamtimo kako je podružnica u Busovači dočekivala Svetog oca, ali i otvarala EYOF, te najavio kako će ova podružnica svoju kulturu, običaje i tradiciju u idućoj godini prezentirati u Banja Luci, Zagrebu, Sarajevu i Mostaru.

Križanović se zahvalio i svim voditeljima sekcija i članovima koji vrijedno rade kroz godinu, kao i svima onima koju su došli u dvoranu podržati izvođače pogotovo one najmlađe. Naglasio je kako su upravo ovakvi događaji zajedništvo u praksi i kako u Busovači Napredak je institucija u kojoj su svi dobro došli i u čijem radu svi rado sudjeluju.

Na koncert su pristigli i gosti iz susjednih općina Viteza, Novog Travnika, Zenice i Kiseljaka, a publika je posebno pozdravila Mladena Mišurića Ramljaka, načelnika općine Kiseljak gdje HKD Napredak podružnica Busovača gotovo svake godine gostuje na kulturnim manifestacijama ovoga grada.

Napretkov Godišnji koncert vodila je Anja Stipinović ,a busovačka publika s posebnim zadovoljstvom ispratila je nastup Ritter Ethno orkestra HKD Napredak podružnica Vitez kojim je ravnala predsjednica ove podružnice Gordana Mišković

U samom programu gledatelji su s oduševljenjem pozdravljali svaki nastup, a sada već na daleko poznati Folklorni sastav HKD Napredak Busovača, pod vodstvom koreografa Ivana Križanovića, izveo je pet plesnih koreografija. Kroz tri koreografije su predstavili tradicijske plesove Busovače, doline rijeke Kozice te gradske plesove. Dvije koreografije su bile revijalnog karaktera. Prvo je pripremni sastav izveo koreografiju country plesa, a na samom kraju je izvedbeni sastav izveo plesnu koreografiju nadahnutu narodnim plesom. Revijalne koreografije su kod gledatelja izmamile gromoglasan pljesak i ovacije. Folklorni sastav je još jednom pokazao kako naporan i redovit rad sa svim uzrastima daje sjajne rezultate.

Muška pjevačka izvorna skupina je izvela izvorni busovački napjev “Busovačo, lijepa si k’o ruža” i time je pokazala kako i mlađi naraštaji čuvaju od zaborava vokalnu tradiciju svog kraja.

Busovačkoj i široj javnosti poznate su i Mažoretkinje „HKD Napredak“ Busovača osnovane su  2015. godine pod vodstvom sestara Ane-Marije Lucić i Dragane Bohutinski.  U klubu trenutno aktivno trenira preko četrdeset članica. U kategorijama dječji sastav „Pačići“ , kadeti, juniori te seniori. Jedan su od osnivača Nacionalnog mažoret saveza Bosne i Hercegovine uz još osam gradova BiH. Mažoretkinje sudjeluju i nastupaju na svim manifestacijama u Busovači. Osim lokalnih nastupa, nastupale su i u Hrvatskoj i Sloveniji. Ove godine na trećem Nacionalnom mažoret natjecanju osvojile su tri srebrene i tri brončane medalje i svoj prvi formacijski pehar u kategoriji formacija kadet štap.

Cilj mažoretkinja  je posvetiti pažnju radu s mladim djevojčicama naučiti ih disciplini, odgovornosti i zdravom životu te poticanje i unapređivanje mažoret plesa i ostalih plesnih oblika kod djece, mladih i odraslih osoba.

Ove godine su pripremili sve formacijske koreografije. Od najmanjih Pačića do najstarijih seniora s pomponima i miksom klasičnih božićnih pjesma koje uvijek rado čujemo.

U nastavku pogledajte veliku FOTO GALERIJU s sinoćnjeg Napretkovog godišnjeg koncerta.

Izvor

Danas, 27. prosinca, Crkva slavi blagdan Svetog Ivana, apostola i evanđelistu, “učenika kojeg je Isus ljubio”. Sv. Ivan je zaštitnik pjesnika, slikara, kompozitora, izdavača, …

Stoga, svim Ivanima, Ivanama, Ivkama, Ivankama, Ivicama, Ivama i svima drugima koji nose ime toga hrvatskom narodu dragoga sveca – želimo sretan imendan!

Sv. Ivan apostol bio je učenik Ivana Krstitelja i prvi je s apostolom Andrijom pošao za Kristom. U Isusovu javnom životu ima uz Petra i Jakova Starijeg, svoga brata, reklo bi se, neko povlašteno mjesto. Najveću je hrabrost pokazao kada je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem. Nakon Kristova uskrsnuća i uzašašća na nebo pokazuje se Ivan u više navrata u povlaštenoj situaciji uz Petra.

Za vrijeme prvog Apostolskog koncila u Jeruzalemu, oko 50. godine, ubraja se među stupove prvotne Crkve.

Na poseban način, bio je “prvi i zadnji” apostol. Prvi zato što je, uz Andriju apostola, upravo on krenuo s rijeke Jordan za Isusom, osjetivši da je Isus veći učitelj od dotadašnjeg učitelja Ivana Krstitelja. Zadnji zato što je jedini smogao hrabrosti i snage doći Isusu pod križ kad je bio raspet. Tada je Isus, s križa, povjerio Mariju Ivanu i Ivana Mariji; proglasio je Ivana sinom svoje majke Marije. U još mnogo događaja sv. Ivan zauzima posebno mjesto. Na Posljednjoj večeri bio je sasvim blizu Isusa, “naslonio se Isusu na grudi”, kako kaže u svojem Evanđelju.

Sv. Ivan, brat sv. Jakov i sv. Petar sačinjavali su uži krug trojice kojima je bilo dopušteno vidjeti preobraženog Isusa.

Povjesničari kršćanske starine misle da je Ivan ostao u svetom gradu, u Jeruzalemu, sve do smrti Isusove Majke, koju je Isus na križu povjerio baš njemu. Predaja iz II. st. tvrdi da je Ivan, počevši od 60. godine djelovao u Efezu u Maloj Aziji postavljajući biskupe i osnivajući kršćanske zajednice. Doživio je veliku starost te umro prirodnom smrću u početku vladavine cara Trajana, dakle, negdje oko 100. godine. Osim evanđelja napisao je tri poslanice i Otkrivenje. Sve su mu knjige pune najdublje teologije. Origen piše početkom III. st. : “Cvijet Biblije jesu evanđelja, a cvijet evanđelja jest Ivanovo evanđelje.

Glavni znak sv. Ivana, uz knjigu, je orao, znak uzvišena nadahnuća, kakve su i njegove poruke ostavljene nama u Sv. Pismu. Sv. Ivan se u svojim spisima uzdignuo sve do nebesa, baš poput orla koji se uz njega prikazuje, i tako nam prenio Božju riječ uz veliko nadahnuće Duha Svetoga poslanog od Boga.

Papa Franjo je u subotu u božićnoj poruci osudio sve veću polarizaciju u osobnim i međunarodnim odnosima, poručivši da se sukobi, od problema unutar obitelji do prijetnji ratom, mogu riješiti samo dijalogom.

U svojoj poruci “Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu), papa Franjo je pozvao ljude i svjetske čelnike da međusobno razgovaraju, umjesto da se zakopaju u rovove, upozorivši da se otuđenost tijekom pandemije covida-19 dodatno pogoršala, prenosi Hina.

“Naši su kapaciteti za društvene odnose pod velikim pritiskom: sve više jača sklonost da se povlačimo u sebe, da sve činimo sami, da se prestajemo truditi upoznavati druge i zajedno nešto raditi”, upozorio je Papa sa središnjeg balkona bazilike Sv. Petra ovog kišnog i vjetrovitog Božića u Rimu.

I na međunarodnoj razini, dodao je Sveti Otac, vidljiv je rizik od izbjegavanja dijaloga i rizik da se zbog ove složene krize radije pribjegne prečacima, umjesto da se krene dužim putem dijaloga.

“Ali zapravo, samo ovi potonji, putevi dijaloga mogu dovesti do rješavanja sukoba i trajnim dobrobitima za sve nas”, rekao je Franjo.

Pritom je naveo cijeli niz sukoba, napetosti i kriza u svijetu, spomenuvši Siriju, Jemen, Izrael, Palestinska područja, Afganistan, Mijanmar, Ukrajinu, Sudan, Južni Sudan i druge užarene točke.

“I dalje svjedočimo velikom broju sukoba, kriza i neslaganja”, rekao je Papa koji je prošli tjedan proslavio 85. rođendan.

Po njegovim riječima, čini se da sukobima ne vidimo kraja i jedva da ih uopće i primjećujemo.

“Toliko smo na njih navikli da se goleme tragedije sada događaju u tišini: riskiramo da ne čujemo jauk boli i jada od velikog broja naše braće i sestara”, rekao je Papa.

Zazvao je Boga da “obiteljima podari spokoj i jedinstvo”, pohvalivši one koji nastoje održati obitelji i zajednice na okupu u ovim podijeljenim vremenima.

“Zamolimo ga da nam podari snagu da budemo otvoreni prema dijalogu. Na ovaj svečani dan, zamolimo ga da u našim srcima razbukta čežnju za pomirbom i bratstvom”, rekao je Franjo vjernicima koji su se zbog ograničenja vezanih uz pandemiju i lošeg vremena okupili u neuobičajeno malom broju od svega nekoliko stotina.

Franjo nije propustio spomenuti i Ukrajinu i zatražio od Boga da “spriječi nove nasilne incidente u dugom, tinjajućem sukobu” u toj zemlji.

Još jednom je pozvao ljude da ne budu ravnodušni prema sudbini političkih zatvorenika, žena žrtava obiteljskog nasilja, raseljenih i izbjeglih. Čelnicima u svijetu je poručio da zaštite prirodu i okoliš za buduće generacije.

U svom govoru na nešto malo više od dvije stranice, glavna riječ koju je izgovorio 11 puta bila je “dijalog”.

Govor je započeo riječima: “Riječ Božja, koja je stvorila svijet i koja daje smisao povijesti i čovječanstvu na njegovu putu, postala je tijelom i nastanila se među nama. Došla je poput šapata, poput blagog i tihog lahora, da ispuni čuđenjem srce svakog muškarca i žene koji se otvore tom otajstvu”.

“Svojim dolaskom u svijet, u Osobi utjelovljene Riječi, Bog nam je pokazao put susreta i dijaloga (…) Sestre i braćo, kakav bi bio naš svijet bez strpljivog dijaloga mnogih velikodušnih osoba koje drže obitelji i zajednice na okupu?” , rekao je Papa.

Na Badnjak je Jorge Bergoglio pozvao Crkvu da bude “siromašna i bratska”, čime je taj neumorni branitelj najranjivijih ponovo upozorio na “ravnodušnost” prema siromaštvu.

“Isusa, po rođenju okružuju mali, siromašni, zaboravljeni na periferiji, tamo gdje je ljudsko dostojanstvo stavljeno na kušnju”, naglasio je Papa.

Na misi u petak navečer je istaknuo da “Bog ne traži snagu i moć, on traži nježnost i poniznost”.

Papa je također pozvao na “vraćanje dostojanstva čovjekovom radu, jer je čovjek gospodar, a ne rob rada”.

Tradicionalno snimanje božićne čestitke i konferencija za medije nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i predsjednika Biskupske Konferencije BiH kardinala Vinka Puljića upriličeni su danas u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu.

Ovom prilikom nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić pročitao je božićnu čestitku koju potpisuje zajedno s nadbiskupom koadjutorom monsinjorom Tomom Vukšićem.

Nadbiskup Piljić podsjetio je da je Vrhbosanska crkva osjetivši potrebu da probudi duh zajedništva i zajedničkog hoda u vjeri, potrebu za obnavljanjem svega u Kristu, slavila i svoju prvu sinodu.

– Sada idemo u susret Božiću gdje je Bog zakoračio na našu životnu stazu, utjelovivši se i rodivši se kao dijete. Time je počeo Njegov hod s nama i za nas. Mi se radujemo toj očitovanoj i darovanoj Božjoj ljubavi. Ali u tome prepoznajemo poziv da i mi uskladimo osobni i zajednički hod s njime. Zato smo i uzeli geslo svoje sinode „Sve obnoviti u Kristu“. Da bismo uskladili svoj hod s Isusom potrebno se ostvariti u malenosti, jer je on postao malen da nam bude bliz. I pozvao nas je da učimo od njega koji je blaga i ponizna srca. Nema obnove u Kristu tamo gdje vladaju oholost, bahatost i sebičnost. Da bismo stvarno mogli slaviti Božić i doživjeti Božić, valja nam prihvatiti svoju ljudsku ograničenost, grešnost i svoju ovisnost o Božjoj ljubavi – kazao je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup Vinko Puljić skrenuo je pažnju na činjenicu da sadašnje vrijeme doživljava se kao stresno i napeto zbog političkih prepucavanja i ignoriranja čovjeka, njegovog prava i dostojanstva.

– Uvukao se čudan nemir u ljude, u medijima i u javnosti. Uz tu istinu da se moćnici poigravaju s malim čovjekom, još traje i nesigurnost glede Covida -19. A naspram tomu, Isus se utjelovio i rodio da donese čovjeku mir u savjesti, u duši i u društvu. No čovjek današnjice nije spoznao što je za ljudski mir važno – kazao je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

On je također podsjetio da svake godine agresivni potrošački mentalitet u javnosti pokušava „ukrasti Isusa“, te se u povodu Isusova rođenja otvaraju razni bazari i priređuju kulturna događanja, ali Isusa tu nema.

– Šaljući vam ovu božićnu poruku, želimo vas hrabriti u vjeri i potaknuti za otvorenost onom miru koji Isus donosi. Neka taj Kristov mir zavlada u vašim savjestima, u vašim obiteljima i u vašoj sredini, da slavlje Božića zasja jakom vjerom, čvrstim pouzdanjem i radosno življenom ljubavlju. Da bi taj Kristov mir bio vidljiv, potrebno je stvarati međusobno pomirenje, praštanje i povjerenje. U tom duhu vam želimo čestit Božić, koji će ispuniti milošću srca vaša, da vjera bude radosno doživljavanje Isusovog rođenja. Na poseban način želimo, da Božić donese djeci radosno proživljavanja djetinjstva i rasta u vjeri. Želimo čestit Božić vama, mladi, da u svom zrenju budete otvoreni Isusovoj poruci i pouci, kako biste postali potpuni ljudi srca, duše i uma. Vama, drage obitelji, želimo čestit Božić sa željom, da svaka obitelj što više sliči svetoj nazaretskoj Obitelji. Neka Vam Isusovo rođenje donese radost zajedništva i sloge u ljubavi. Posebno želimo čestit Božić vama, bolesni i nemoćni, kao i vama koji ste poodmakle dobi da Vam Isusovo rođenje donese utjehu, snagu i čvrstu nadu u životu – poručio je, među ostalim, kardinal Vinko Puljić uz čestitke za sretan Božić i blagoslovljeno mlado ljeto 2022.

Puljić je ovom prilikom zahvalio svima koji su njemu i na taj način i svim katolicima čestitali blagdan Božića.

Zašto se uopće kiti bor, pitate se? Kršćani kićenjem bora na neki način odaju počast Bogu, a ovo se nekada smatra i usvojenom poganskom tradicijom štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija.

Postoji nekoliko teorija koje kažu zašto se taj običaj radi baš na Badnjak, a prva je da je sve počelo u Njemačkoj u 16. stoljeću kod luterana i onda se proširilo na cijeli svijet.

Druga legenda govori o propovjedniku iz Engleske koji je u 7. stoljeću došao u Njemačku i smatrao da je najbolji način da objasni jedinstvo Svetog trojstva tako da uzme jelu u obliku trokuta koja bi simbolizirala to Trojstvo.

Možda ćete naići i na još jednu teoriju koja kaže da je Martin Luther ukrasio drvce na Božić u 16. stoljeću – svjećicama. To je bio običaj kada bi se u to blagdansko vrijeme u crkvama igrale predstave o raju, tijekom kojih bi se na stablo vješale jabuke kao simbol razlike između dobra i zla, a jabuke potječu još iz priče o Adamu i Evi.

U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća pod njemačkim utjecajem. Domovi su se prije toga ukrašavali zelenilom, plodovima i cvijećem na Badnjak.

Stabla su se nakon toga ukrašavala ukrasima od papira i, primjerice, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Nekad su se na drvca stavljale i svijeće koje su još od doba Rimskog Carstva bile simbol božanstva i nade.

U krajevima širom BiH Katolici slave Božić gotovo na isti način, no ipak ima razlika u tradiciji kako se u kojem dijelu BiH slavi Božić

Proslavu Božića katolici u BiH počeli su došašćem, odlazi se na ranojutarnje mise zornice, posti se i duhovno priprema za veliki blagdan. U novije se vrijeme izrauju adventski vijenci s četirima svijećama, a na svaku se adventsku nedjelju pali jedna svijeća. Stavlja se i pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni simbol u domovima.

U krajevima širom BiH Katolici slave Božić gotovo na isti način – početkom došašća ide se na zornice, sije se pšenica, kiti se jelka, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na polnoćku, kao i na Božić, iza toga se okuplja obitelj na svečani ručak i slavi se…  No, ima razlika u tradiciji kako se u kojem dijelu BiH slavi Božić. Iako su običaji gotovo isti, ipak ima malih razlika od kraja do kraja.

Na području Središnje Bosne već za Sv. Katu obavljale su se svinjokolje, no u okolici Vareša krajem studenoga nabavljala bi se zaoblica (prase, janje i tele) da se utovi do Božića. Božićne običaje karakterizira kićenje zelenilom i drugim ukrasima, unošenje slame i priprema božićnog stola, paljenje pana badnjaka, izricanje čestitki i govornih formula za dobrobit kućanstva i ukućana te posjeta čestitara, objavila je Novabila.info.

U zapadnoj Hercegovini na Badnji dan žene su mijesile božićnu pogaču, beskvasni kruh, koji se ukrašavao raznim šarama. Ova pogača se jela na Božić ujutro, a komad od nje ostavljali su za Novu godinu. Svaki član obitelji dobivao je po komad ove pogače. Domaćin bi na Badnji dan ujutro donio pred kuću badnjake. U okolici Širokog Brijega običaj je bio da se prvi iver od usječenog badnjaka ostavi u njivu. Badnjak je od hrastovog drveta koje je pravo i puno. Smatralo se da badnjak treba da bude što veći. Badnjak je u kuću obično unosio domaćin, a jedna od žena ga je na vratima posipala žitom i škropila posvećenom vodom.

U okolici Širokog Brijega badnjaci su na ognjištu bili postavljeni paralelno, i to dva, jedan do drugoga, a treći preko njih. Na jedan od badnjaka domaćin je urezivao jaram ili križ, a zatim badnjake posipao vinom i onom vrstom žita za koju je želio  da najbolje rodi u idućoj godini uz to govoreći obredne formule.

Na području Neuma običaj je bio da žene koje imaju slabu kosu sjednu na badnjak i češljaju se. Paljenje badnjaka u okolici Širokog Brijega oglašavalo se nekada pucanjem i tad se na vatru od badnjaka stavljala da se peče zaoblica i božićna pogača. Dio badnjaka na kome je  jaram, odnosno križ čuva se i ponovno pali na Novu godinu. Zaoblica je ovca ili koza koja se klala na Badnji dana. Nije bilo ograničenja u pogledu spola ili drugih osobina zaoblice.

U selima u okolici Brčkog na Badnjak muški su zaduženi za pečenje pečenice. Ona će biti poslužena  nakon ponoći i drugi dan za ručak, možda i koji dan poslije, ako je nakon ručka ostane. Danas je pečenica gotovo obavezna, no prije su manje imućni umjesto pečenice kupovali oroza (pijetla) ili gusku.

Uoči badnje večeri u okolici Vareša djeca su s majkom kitila krizban, koji je usječen prije badnje večeri u jelovoj šumi. Ispod krizbana obavezno se stavljalo janje od slatkog tijesta, pečeno u kalupu. Također, ispod krizbana stavljalo se žito, pšenica u malim posudama posijana na Sv. Luciju sa svijećama u sredini. Večera na Badnjak uvijek je posna ili barem nemrsna, popraćena molitvom u znaku pripreme za odlazak na misu. Molitvu je predvodio najstariji član obitelji. Prije molitve palile su se svijeće na prozorima i žitu, te su one gorjele sve dok traje večera. Nakon molitve najstariji član obitelji za stolom nazdravljao je svima čašicom domaće rakije (šljivovice).  Ugarci i ostaci badnjaka odnose se u polja, vrtove, stavljaju u sjemensko žito, na pčelinjake i torove, s vjerom u njihovu plodonosnu zaštitu i moć.

Na Badnji dan u Središnjoj Bosni bi se postilo tako da bi se tijekom dana jelo vrlo malo (čaja, kuhanih krumpira, grahove čorbe). Navečer, ukućani bi se okupljali oko stola na zajedničku večeru, koja je također posna, i obično se sastojala od posnog graha ili grah-salate, posne potkrže s lukom i ribe te gibanice. Za one koji nisu voljeli slatko i koji su uz večeru popili koju čašicu rakije, umjesto gibanice, spravljala bi se pita od bijelog luka ili koja druga pita. No, prije večere, u sumrak bi se svetom vodom poškropila kuća i sve oko kuće uz molitvu Vjerovanja. Također bi se upalile svijeće za mrtve članove obitelji ili rodbine i molilo bi se za njihove duše u čistilištu. U vareškom kraju također se objedovala riba s crvenim lukom, zatim kombos (kuhani kiseli kupus bez ikakvih dodataka), korice od pogače prelivene kuhanim grahom i sitno sjeckanim češnjakom, posna sarma (zavici) te gibanica.

U livanjskom kraju običaj je da se nakon večere gase svijeće umakanjem korice ili ukrasom iz sredine božićnog kruha u čašicu crnog vina uz molitvu Vjerovanja. Isti je postupak za Božić i Novu godinu. Svaki ukućanin poslije svakog gašenja popije malo vina što ostane jer se vjeruje da ono štiti od svake bolesti grla. Poslije večere, kako je to običaj, uglavnom se odlazilo na misu polnoćku. Nakon polnoćke počinje božično slavlje. To je stara tradicija koja se sačuvala i do naših dana a karakterizira je čestitanje Božića ne samo rodbini i susjedima nego i svim poznanicima. Božić je dan mira i odmora. Obitelji se na dan Božića većinom zadržavaju u svojim domovima i okupljanju na božićnom doručku i ručku.

Prije svakog božičnog obroka u selima u okolici Brčkog obvezna je bila molitva nad posebno ukrašenim kruhom (kršnjak, kićenjak) na koji je položena pšenica posađena na Sv. Luciju s tri blagoslovljen svijeće. I najsiromašniji su nastojali jesti na Božić obilno, makar time iscrpili sve svoje mogućnosti.

U tradicijskoj kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine božićna svijeća zauzima posebno mjesto. Osim sakralne simbolike svijeća ima i pronicateljsku ulogu.

U duvanjskom kraju posebna pozornost tijekom božićnog ručka posvećivala bi se upaljenim svijećama. Ako bi se ne daj Bože koja od svijeća sama od sebe ugasila tijekom ručka, značilo bi da će u toj obitelji netko umrijeti u idućoj godini. U takvim prilikama obično bi se stariji članovi obitelji javili kako je to njihova svijeća hrabreći ostale kako se ne trebaju bojati toga znaka.

U Grabovici kod Mostara pogača bi se kitila bršljanom, a svijeće bi se stavile u pšenicu ili kukuruz, koji bi se poslije bacao kokošima kako bi bolje nesla jaja. Poseban kruh koji se pravi u Središnjoj Bosni zove se krsnica. To je pogača ukrašena viticama, pletenicama i pticama. Krsnica stoji na sofri svih božićnih blagdana kod svakog obroka. U sredini krsnice gori svijeća, a u žitu kraj nje tri svijeće. Svijeća bi se obično gasila komadićem kruha  namočenim u vino.

U posuškom kraju uz svijeće se veže kult pokojnika. Prema narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća prisustvuju i pokojnici iz obitelji. Zato je stol morao biti raskošno postavljen kako bi pored živih bili zadovoljni i mrtvi.

Izvor

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije Petar Palić uputio je božićnu čestitku svim vjernicima povodom katoličkog blagdana Božića u kojoj im je, uz ostalo, poručio da se ne prepuste paralizirajućem strahu uslijed životnih okolnosti i krize u odnosima.

“Svoje misli danas na poseban način upravljam onima kojima je teško u životu jer su bolesni ili zato što imaju posebne obiteljske ili profesionalne brige, a ne samo brige oko zaposlenja. Mislim na sve one koji su usamljeni i tužni jer su smrću izgubili najmilije i svoje prijatelje. Neka sve njih, a to je moja božićna želja, obasja dio svjetla koje izvire iz Betlehemskog djeteta”, poručio je mostarski biskup.

Svoju čestitku, pozdrav i blagoslov uputio je i svima onima kojima je “danas i ovih svetih dana dužnost služiti zdravlju ili sigurnosti drugih ljudi”.

“Mislim na mnoge koji su duboko ukorijenjeni u kršćanskoj vjeri, a time i u Božićno otajstvo, i na one kojima to nije dano. I na kraju mislim na sve tražitelje Boga i na sve koji iz raznih razloga nikada nisu započeli ili su odustali od ovoga traženja”, istaknuo je biskup u božićnoj poruci.

Za one koji duboko vjeruju, dodao je mostarski biskup, Božić je kao svjetlo u noći, kao ognjište u hladnoći, kao zaklon od vjetra. A oni koji duboko vjeruju u Božićno otajstvo spašavaju Božić od očekivanja pojedinaca ili skupina da će blistavoj duhovnoj snazi ovoga blagdana jednom doći kraj.

“Središte božićnoga slavlja je slabo, bespomoćno, ali božansko dijete. No, paradoksalno, upravo to čini ovaj blagdan tako snažnim. Rođendan djeteta Isusa, od kojega brojimo svoje godine, mnoge od onih koji slave dijete nekako podsjeća da su nekada bili djeca i da je to dijete ostalo u njima; podsjeća na dijete koje je bilo spremno za smijeh ili plač, dobro ili loše i otvoreno budućnosti”, navodi biskup Palić.

Podsjeća da je prema kršćanskom vjerovanju, dijete Isus, čiji se rođendan slavi na Božić, više od bilo kojeg drugog djeteta.

“U njemu je objavljeno otajstvo Bogočovjeka, u njemu su nebo i zemlja sjedinjeni i pomireni. Naravno, to postaje potpuno vidljivo tek u uskrsnom otajstvu, u muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista, Bogočovjeka iz Nazareta. U betlehemskom djetetu i mladiću iz Nazareta Bog se objavljuje ne u svojoj moći, nego u svojoj ljubavi”, kazao je mostarski biskup.

Napominje da se glavna božićna liturgija slavi usred noći.

“Misli se na tamu zla i onda se kaže da je ta tama posegnula za svjetlom da ga ugasi, ali je svjetlost bila jača. Tama zla još uvijek poseže za božanskim svjetlom da ga potamni i, ako je moguće, učini da uopće nestane. Borba između dobra i zla događa se u svakom vremenu na nebrojenim velikim i malim ratištima, a u konačnici srce je prostor borbe, u kojoj se bore ljubav i mržnja, vjera i nevjera ili ravnodušnost. Iznad svega toga, međutim, stoji Betlehemska zvijezda kao svjetlo nade da će zlo na kraju biti sve slabije”, naveo je mostarski biskup u čestitki.

Na kraju je poručio vjernicima da se ne prepuste paralizirajućem strahu uslijed životnih okolnosti i krize u odnosima.

“Neka vam srce ne uznemiruje zaglušujuća buka mišljenja i stavova. Samo se bojte onoga što bi vas definitivno moglo odvojiti od Boga”, proučio je mostarski biskup Petar Palić, zaželjevši svima da Betlehemsko svjetlo zasja i u njihovim srcu i da njihovim posredovanjem dođe do drugih ljudi.

Izvor

U organizaciji HKD Napredak, podružnica Fojnica premijerno je izvedena predstava “Tetka iz Njemačke” autora Magdalene Cvjetković, Martine Markić i Sanje Đepić.

Mali glumci iz Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić”,dramska skupina HKD Napredak Fojnica, također su izveli i igrokaz “Večernja škola” a oni najmlađi nazočne su nasmijali veselim recitacijama.

Da je Smijeh najbolji lijek dokazali su još jednom predstavom mali ali iskusni glumci poklonivši svome gradu najljepši dar za nadolazeće blagdane,a to je osmijeh na licu.

Kiseljak.info

Pjesma „Ti i ja“ nalazi se na novom albumu Saše Matića „Dva života“ koji izlazi danas.

Posljednjih godina i u našim krajevima sve se češće mogu vidjeti orašari kao dio božićnih dekoracija.
Izlozi u trgovinama su puni orašara različitih veličina.

No mnogi se pitaju kakve veze uopće orašar ima s Božićem.

A kad smo kod božićnog vremena, umalo je taj izraz Božića zabranila Europska komisija. O svemu tome govorili su fra Mario Knezović i ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Opširnije u priči RTV HB.

U organizaciji HKD Napredak Podružnica Fojnica u subotu, 18. prosinca 2021. godine u 16 sati na sceni Kino dvorane u izvođenju učenika Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić”, bit će upriličena izvedba kazališne predstave „Smijeh je najbolji lijek 2 dio“.

Autori predstave su Magdalena Cvjetković, Martina Markić i Sanja Đepić.
Ulaz je besplatan.

Od Napretka našem gradu,dobro došli!

U subotu, 11. prosinca 2021. godine u crkvi Duha Svetoga u Fojnici održan je obred primanja i obećanja Frame Fojnica. Sveto misno slavlje i obred predvodio je fra Silvio Zlatarević, zamjenik područnog duhovnog asistenta Frame Bosne Srebrene.

Ovogodišnje geslo glasilo je: „Gle kako je dobro i kako je milo, kao braća zajedno živjeti.“
Svoje „ Evo me“ prvi puta izreklo je 4 primljenika, a svoje obećanje kako će nastaviti slijediti sv. Franju kao i do sada obnovio je 21 obećanik.
Nakon svečanog obreda, uslijedila je zabava u konobi samostana.

Iz Frame se zahvaljuju svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji, te dragome Bogu koji im je podario svoj blagoslov.
Mir i Dobro!
Frama Fojnica.

Kiseljak.info

Dr. vlč. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije

Djelotvornu kršćansku ljubav na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije na institucionalan je način moguće pratiti već 90 godina kroz njezin Caritas. Koji su današnji naglasci u djelovanju ove najstarije karitativne institucije Crkve u Hrvata, ali i budući izazovi, pitali smo ravnatelja Caritasa VN-a dr. vlč. Mirka Šimića.

Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik

Službujući već više od 11 godina na čelu vrhbosanskoga Caritasa, vlč. Šimić postao je jedno od njegovih zaštitnih lica, ali i čovjek koji zasigurno ima puno toga kazati na temu karitativnoga rada. Na ovo je mjesto imenovan nakon završena poslijediplomskoga studija iz područja socijalne etike, koga je od 2004. od 2010. pohađao u Innsbrucku i Grazu gdje je bio i pastoralno angažiran.

Inače, rođen je 19. listopada 1974. u župi Zgošća – Kakanj. Put svećeničkoga zvanja odveo ga je u sjemenište u Zadar, odnosno Pazin gdje je završio Klasičnu gimnaziju da bi teološki studij pohađao u Bolu na Braču i Sarajevu. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 1999. u Sarajevu. Prije odlaska na poslijediplomski studij službovao je kao župni vikar u Živinicama i Oštroj Luci-Boku te kao župnik u Ceru. S njim smo razgovarali u ozračju Nedjelje Caritasa u BiH koja se proslavlja na Treću nedjelju došašća.

Poštovani, na svetkovinu Krista Kralja, 21. studenoga, u sarajevskoj je prvostolnici proslavljena 90. obljetnica utemeljenja Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije. Koje bismo povijesne nadnevke u tom vremenskom hodu trebali izdvojiti?

Caritas Vrhbosanske nadbiskupije nije moguće odvojiti od njegova utemeljitelja, nadbiskupa dr. Ivana Ev. Šarića koji je, sada već davne 1931., imao viziju i želju – a koju je pretočio u stvarnost osnivanjem ovog Caritasa – potaknuti konkretno karitativno djelovanje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Stoga će 22. studenoga 1931. ostati zapamćen kao dan kada je počela organizirana briga i skrb za siromašne na području Sarajeva, drugih gradova i mjesta te u konačnici na području cijele Vrhbosanske nadbiskupije. Nadbiskupu Šariću Crkva Vrhbosanska itekako je zahvalna jer je znao prepoznati trenutak u povijesti sveopće Crkve kao i Crkve u Hrvata čime je ovaj Caritas najstariji Caritas na hrvatskom govornom području.

Kako se Crkva u Vrhbosni susretala s različitim izazovima, tako je i Caritas bio suočen s velikim poteškoćama u svom djelovanju. Drugi svjetski rat te diktatura komunista iza njega značili su bolne nevolje i nedaće i u Caritasovu radu te je on u konačnici bio i zabranjen. Kontinuitet Caritasa održan je samo zahvaljujući djelovanju župnika koji su i dalje skrbili za potrebne. Tek slomom komunističke diktature i dolaskom mlade demokracije na ovo područje, otpočinje i novo razdoblje u životu Caritasa. Prvim ravnateljem, nakon svih povijesnih vjetrometina, imenovan je u kolovozu 1990. vlč. Pavo Šekerija što je značilo novi početak u radu Caritasa koga ubrzo čekaju nova iskušenja jer dolazi do ratnih sukoba. U međuvremenu Caritas Vrhbosanske nadbiskupije vodilo je nekoliko svećenika ove nadbiskupije uz pomoć zamjenika te upravnih tijela, i davalo obol životu i radu ove Šarićeve ustanove.

Sv. misom u sarajevskoj prvostolnici povodom 90 godina Caritasa, obilježen je početak obljetnice koja će biti ispunjena različitim sadržajima tijekom ove i sljedeće godine, a sve bi trebalo biti okončano svečanom akademijom na jesen 2022. ukoliko to dopuste okolnosti.

Na što je Caritas Vrhbosanske nadbiskupije ponajviše stavljao naglasak?

Ovisno o vremenu djelovanja, odnosno o izazovima s kojima se suočavao, Caritas je planirao i provodio karitativne akcije i u skladu s potrebama u danom trenutku organizirao projekte kojima je dopirao do potrebnih.

Ukoliko se kratko vratimo u povijest, onda je to na početku bila jednostavno briga za siromašne i gladne koji su nadbiskupu Šariću bili na srcu, te je stoga i odredio prikupljanje milostinje po župama koja bi se usmjerila za potrebne u krajevima gdje je to bilo najnužnije. Drugi svjetski rat donio je dosta patnje i nevolja te je onemogućio organiziranu brigu za stradalnike. Pojedinci unutar Crkve, kako klerici, tako i laici, spašavali su ljudske živote i oni će ostati pravednicima unatoč zlu koje se bilo nadvilo nad cjelokupno čovječanstvo. Razdoblje iza rata značilo je, prije svega, brigu župnika za siromašne budući da komunistički diktatori i njihovi podanici nisu dopuštali nikakav karitativni rad.

Zadnji rat u BiH, od 1991. do 1995., značio je i nova iskušenja za Caritas koji je, kad pogledamo iz današnje perspektive, kvalitetno odgovorio na bol, jad i očaj koji je zadesio ovdašnje stanovništvo. Pomoć se, zahvaljujući Caritasu, dopremala preko Republike Hrvatske do najnepristupačnijih i ugroženih krajeva, a na poseban način to su mogli osjetiti stanovnici opkoljena Sarajeva.

Caritas danas funkcionira kao moderno ustrojena crkvena institucija koja ima svoja prava i obveze, kako na crkvenom, tako i na civilnom području. Upravna tijela usmjeruju i nadziru rad Caritasa te daju nove impulse za bolje karitativno djelovanje. Pučka kuhinja, predškolska ustanova, studentski dom, briga za stare i nemoćne, neki su od ključnih projekata ovog Caritasa. Tomu svakako treba dodati i druge manje vidljive projekte poput brige za romsku populaciju, skrbi za bolesnu djecu te svakodnevne brige za siromašne preko najrazličitijih oblika pomoći. Teško je pobrojati sve situacije i nevolje s kojima se tražitelji pomoći susreću te obraćaju Caritasu u nadi da će im moći pomoći u njihovoj potrebi.

Po čemu se ova institucija Katoličke Crkve razlikuje od drugih humanitarnih organizacija u ovoj zemlji?

Postoji nekoliko aspekata koji su ključni u životu Caritasa. Prvi utemeljitelj Caritasa sam je Isus koji iz ljubavi prema čovjeku poziva tog istog čovjeka na ljubav prema bližnjemu. Iz te božanske ljubavi izvire i naša potreba brinuti se za druge. Ne treba umanjivati vrijednost niti jedne humanitarne organizacije koja djeluje na našem području jer svaka u pravilu ima plemenitu zadaću pomoći ljudima. Međutim, Caritas je, prije svega, institucija Katoličke Crkve koja pred očima ima Isusa koji poziva na bezinteresnu ljubav prema potrebnomu. Caritas nije tzv. nevladina organizacija, kako mu neki i unutar Crkve tepaju, ciljajući valjda na njegovu odvojenost od političke vlasti. Caritas je nadasve slobodna i ideološki neovisna ustanova što ju čini jačom od svih drugih udruga ili organizacija podložnih različitim utjecajima. Djelatnici Caritasa odgajaju se u duhu zajedništva i spremnosti služiti potrebnima, iako su često i sami potrebni pomoći. Karitativci su spremni istrpjeti osude, prozivanja, kritike, nezahvalnost od onih kojima su pomogli te nastaviti dalje raditi. Karitativci će svoju snagu crpsti u Isusu koji je služio i pomagao drugima te ih tješio u njihovim patnjama.

Kada pogledamo unatrag, što zapravo Caritas znači čovjeku u BiH?

O ovomu bi svakako korisnici Caritasovih usluga mogli nešto više reći budući da imaju izravno iskustvo susreta s djelatnicima Caritasa koji nastoje u granicama odgovornosti i mogućnosti biti na raspolaganju te čuti potrebe onih koji nešto mole. Lijepo je, dakako, čuti svjedočanstva i zahvalnost ljudi koji su preživjeli zahvaljujući Caritasu ili im je Caritas u određenom trenutku pomogao na drugi način te su potom mogli samostalno funkcionirati. Plemstvo obvezuje! Po onomu što je ostalo zabilježeno, znamo da je uloga Caritasa, pogotovo u zadnjem ratu u BiH, bila neizmjerno važna i nasušno potrebna. Šteta je što zbog dnevnih političkih i društvenih razmirica u zemlji u kojoj živimo ta uloga nije dostatno vrjednovana. Vjerojatno će doći trenutak kada će čovjek biti iznad ideologije i kada ćemo shvatiti da je smisao življenja u zajedničkom dijeljenju svega što nam je Bog ostavio. Dok se to ne dogodi, a ako se i ne dogodi, Caritas će i dalje vršiti svoje poslanje, prije svega na području Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno preko zacrtanih projekata za ljude u potrebi. Ne treba zaboraviti da je Caritas dio velike međunarodne obitelji Caritasa te da smo na taj način povezani s cijelim svijetom. Prisutnost Caritasa u BiH jamac je i da nismo sami te da nas drugi vide, čuju, osluškuju naše potrebe te na temelju njih djeluju i pomažu, na čemu smo im jako zahvalni.

Je li se, prema Vašem iskustvu, kod ovdašnjega čovjeka – u prvom redu katolika-Hrvata, a onda i svih ostalih, promijenila percepcija Caritasa: da je to institucija koja samo „daje“ humanitarnu pomoć?

Da bi došlo do promjene percepcije o primanju pomoći, potrebno je jako puno vremena koje traži i određene nove spoznaje. Caritas je, prije svega, pastoralna ustanova koja gleda cjelovitost osobe u njezinu dostojanstvu te joj tako i pristupa. Da bi to shvatili katolici, potrebno je i njima skrenuti pozornost da i oni mogu biti oni koji trebaju nešto darovati. I ovdje je važna uloga župnika u obrazovno-odgojnoj funkciji povjerenog im stada, a naravno i osoblja Caritasa koje raspolaže određenim mehanizmima koji pomažu bolje razumjeti potrebe ljudi. Upravo je osoblje Caritasa provodilo određene radionice koje su donijele kvalitetne plodove na temelju kojih je ustanovljeno nekoliko župnih Caritasa.

Kada su drugi u pitanju, tj. nekatolici, tu će trebati uložiti jako puno napora da razumiju ovo o čemu govorimo u ispravnom kontekstu, a ne na temelju proizvoljnih zaključaka, neznanja ili zlobnih projekcija. Caritas danas nije ono što je bio npr. 1993. i iz razloga što je dužan ispunjavati obveze na civilnom području budući da je registriran kao udruga. Ovo je često element koji, nažalost, mnogi previde kada Caritas inzistira na određenoj dokumentaciji koja treba potkrijepiti traženu uslugu. Često kod ovdašnjih ljudi dolazi i do određene zbrke jer se imenom i logom Caritasa koriste i drugi Caritasi prisutni u BiH pa pojedini korisnici pomiješaju naše institucije te nas nerijetko, blago rečeno, iznenade čudnim pitanjima o nekim projektima s kojima nemamo apsolutno nikakve relacije. Ovo svakako ulazi u širi kontekst problema kojim bi se trebalo pozabaviti na nadbiskupijskoj razini.

Zapravo bismo trebali istaknuti kako se Caritas u jednoj župi, a dakako i u mjesnoj Crkvi, ničime ne može zamijeniti: ni postojanjem neke druge humanitarne udruge?

To je u potpunosti točno. Župni Caritas je Caritas vor Ort, tj. on je prisutan na licu mjesta i kadar je odmah uvidjeti potrebe ugroženih ljudi u konkretnoj sredini i brzo reagirati. Župni Caritas neće se rastopiti u moru propisa i pravilnika, nego će odmah moći djelovati i provoditi konkretne akcije. U ovomu je nezamjenjiva uloga župnika i župnih vijeća koji će mu biti potpora za kvalitetno djelovanje i provođenje konkretne akcije pomoći ugroženim župljanima. Poznavanje ljudi, sredine te teritorija od presudna je značaja za brz i kvalitetan odgovor na potrebe ugroženih na području pojedine župe. Župni Caritas je, među ostalim, animator cijele kršćanske zajednice za svjedočenje ljubavi i kreator je dobrih djela i dobrih praksi.

Koji su današnji prioriteti Caritasa VN-a i na koji se način realiziraju?

Postoje trajni prioriteti i oni se nikada neće promijeniti bez obzira na okolnosti. To je, prije svega, pomoć siromašnima i ugroženima u opskrbi hranom i odjećom. Ono što Caritas pretendira biti je moderno ustrojena karitativna ustanova prepoznatljiva preko konkretnih projekata. Da bi se u ovomu uspjelo, nužna je pomoć naših podupiratelja i dobročinitelja iz inozemstva. Uz osnivača Caritasa, tj. Vrhbosansku nadbiskupiju koja vodi brigu o ovoj ustanovi, potrebni su i mnogi drugi pojedinci i institucije koje će pratiti aktualne projekte. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije profiliran je kroz nekoliko dugotrajnih projekata.

To je svakako pučka kuhinja na području grada Sarajeva, preko koje vodimo brigu o onima kojima je nužan jedan topli obrok dnevno.

Zatim, tu je naša prepoznatljiva predškolska ustanova Sv. Obitelj također u gradu Sarajevu koju pohađaju djeca predškolskog uzrasta, a koja također uključuje i obiteljsko savjetovalište usko vezano uz produljeni boravak za školsku djecu.

Uz ove kategorije uskoro ćemo pridodati i konkretniju brigu za starije kada bude otvoren dom za njih koji se gradi u Kiseljaku i čija gradnja ide ka svome kraju. Dakle, djeca, stari te na neki način gladni prioritet su ovoga Caritasa.

U izvješćima pojedini mediji Caritas – pa i u suočavanju s migrantskom krizom – odvajaju od Katoličke Crkve. Kako Vi to doživljavate i što mislite da je glavni uzrok tomu?

Mediji imaju jako plemenitu zadaću u ovom društvu, a to je prenošenje istine i služenje ljudima. Lako je upasti u napast osude medija, odnosno medijskih kuća kada nam se iz nekog razloga ne svidi ono što su iznijeli.

Postoje, nažalost, mediji koji imaju neke druge motive te nerijetko svojim pisanjem doprinose dodatnoj napetosti i neredu u društvu. Ideološka usmjerenost pojedinih medijskih kuća i njihovih elektroničkih i pisanih glasila više se i ne taji.

Jednom zgodom sam pročitao jedan članak u austrijskom tisku gdje jedna osoba upravo poentira s “Caritas da, Crkva ne!” Ovo je pokušaj klasične podvale jer je očito da se želi neki državni, ateistički, odnosno necrkveni Caritas.

Nažalost, u pojedinim zemljama zapadne Europe to je već slučaj jer Crkva nema nikakva uvida, a pogotovo nema utjecaja u usmjeravanju rada Caritasa. Razlozi su stoga, prije svega, ideološke naravi, a čini se da Europa u svom nijekanju Boga još uvijek ima što dodati. Potpuni sekularni pristup bilo kojem problemu i poteškoći, a koji bi isključio čovjekova stvoritelja, za svakog vjernika mora biti neprihvatljiv, te mu se treba suprotstaviti kršćanskom hrabrošću i odlučnošću, a ne populističkim pristupom ili iz samodopadnosti i želje da bi se svidio svijetu.

U srijedu, 8. prosinca župa Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije – Crkvica u Zenici proslavila je svoj patron. Svečano euharistijsko slavlje predslavio je profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. vlč. Ivan Rako.

Na samom početku sve prisutne je pozdravio i riječi dobrodošlice izrekao župnik vlč. Anto Dominković.

U svojoj prigodnoj propovijedi vlč. Rako je, osvrćući se na svetopisamske tekstove, kazao: „Stvarajući svijet Bog je sve stvorio dobrim. Sve stvoreno trebalo je biti svjedočanstvo i odraz njegova svetog i čistog života. Smisao svega stvorenja je bio upravo u tome da bude prepoznatljiva slika i odraz iskonske dobrote, ljepote i čistoće. Zato će sveti pisac, kad opisuje dan po dan stvaranja svijeta, svaki put zapisati kako je doista sve bilo po Božjem planu: ‘I vidje Bog da je dobro.‘ Upravo takav dobri svijet bio je mjesto Božje neposredne prisutnosti, pri čemu je Bog bio svoj na svome.“ Zatim je istaknuo kako je Bog čovjeka stvorio za neposredno zajedništvo o čemu svjedoči prva knjiga Biblije, ali i da je kako filozofsko tako i teološko pitanje odakle je zlo došlo u svijet? „Već knjiga Postanka daje odgovor na to kako je po ljudskoj oholosti i neposluhu zlo ušlo u svijet. A ulaskom zla u svijet, svijet se udaljuje od Boga i od svoga iskonskog smisla. Svijet je sve manje sličio na svoga Stvoritelja te ona bujica života koja je strujala iz Boga više nije u svijetu pronalazila svoje prikladno korito kojim dalje teći i pronositi Božji život“, napomenuo je propovjednik uz podsjećanje kako je čovjek zaveden zmijinim riječima zaboravio da nosi Božju sliku u sebi koju mu je on podario od početka.

U drugom dijelu propovijedi vlč. Rako je predstavio Gospin lik koji se suprotstavlja svemu onomu što se dogodilo s prvim roditeljima. „Za razliku od Adama i Eve, ona živi potpuno uronjena u Božju prisutnost te ju upravo Božja prisutnost lišava svake ljudske sjene jer se čovjek bez Boga ne može osloboditi sjene ljudskosti“, rekao je profesor na sarajevskom KBF-u te je zapitao je li moguće danas živjeti po Marijinom modelu? „Mi današnji ljudi, premda svjesni vlastite golotinje, ne sramimo se Boga, kao što se Adam zasramio i sakrio se, nego izlazimo na vidjelo sa svojim nedjelima. U jednome smo slični praroditeljima: za svoja nedjela optužujemo drugoga. Uvijek je drugi kriv“, poručio je propovjednik te je zaključno istaknuo kako po uzoru na nebesku majku čovjek treba biti blizak svome bližnjemu. „Što je čovjek bliži Bogu, to je bliži čovjeku. To vidimo kod Marije. Činjenica da je u potpunosti s Bogom razlog je što je i ona tako bliska ljudima. Zato ona može biti majka svake utjehe i svake pomoći. U svojoj slabosti i grijehu svatko se može usuditi obratiti se ovoj majci u svakoj potrebi jer ona sve razumije i otvorena je snaga stvaralačke dobrote za svakoga“, zaključio je vlč. Rako.

Nakon misnog slavlja zajedništvo je nastavljeno ispred crkve uz igranje narodnog kola i tjelesnu okrjepu.

Izvor: Nedjelja.ba

D. T., D. K., KT

Sinoć, 5. prosinca 2021. godine kod adventskih kućica, upriličena je Dječja zabava u povodu blagdana svetog Nikole koji je podijelio darove u ime organizatora, a djeca su se zahvalila pjesmom i recitacijama.

Zabava je održana u sklopu manifestacije „Božić u Busovači“, koju organizira OO HDZ-a BiH Busovača u suradnji s udrugom „Mladi zajedno“ i ekološkom udrugom građana „Busovačka planina“.

Još jedna prelijepa noć Adventa u Busovači. Nasmiješena dječja lica, božićne pjesmice i obilni paketići za svu djecu uistinu su obradovali sve prisutne i upotpunili blagdansko raspoloženje u ovo adventsko vrijeme u Busovači. Organizatori nijednog mališana nisu ostavili praznih ruku, paketića je bilo za sve zahvaljujući ideji, organizaciji i radu koordinatorice manifestacije „Božić u Busovači“ Suzani Krišto, kao i generalnom pokrovitelju za paketiće poduzeću Bioenergy d.o.o. Vitez, te poduzeću „Ovnak“ d.o.o. Vitez, „CM – Cosmetic Market“ i „Delikates“ Busovača na sponzorstvu darova i grickalica.

Prelijepim nastupima, pjesmom i recitacijama u sklopu Dječje zabave nastupili su: Iva Vujica, Ana Vrhovac, Klara Čavara, Ivano Miličević, Katarina Šušnja, Andrea Laštro, Ena Rizvić, Branislava Budimir, Jure Ivanović, Stela Kokić, Filip Akrap, Petra Andrijašević, Elena Grubešić, Lorena Hrgota, Veronika Golub, Iva Petrović, Matea Petrović, Tijana Ćorović, Tamara Ćorović, Mihael Smoljo, Andrea Smoljo, Sara Šteko, Petra Šteko, Korina Varešković, Iva Smoljo, Ines Šakić, Karlo Andrijašević, Ivan Bošnjak, Tea Znahor, Petar Milić, Sara Tomičić, Petar Ćosić, Mihael Milić, Gabrijela Budić, Vanesa Perković, Marinela Majdandžić, Klara Petrović, Lucija Marković, Karlo Livaja, Milenko Brnjić, Katarina Laštro, David Milić, Dragan Pušić, Nika Franc, Petra Golub, Gloria Akrap, Ana Ćosić, Gabrijela Šakić, Matija Vujica, Boris Malekin, Gracijela Lukin, Marija Šušnja, Emanuel Majdandžić, Iva Malekin, Ivano Akrap, Petar Livaja, Ivana Livaja, Iva Velte, Leona Obradović, Matea Tomas, Bogdana Jurić, Klara Šantić i Nives Znahor.

„Vođena idejom i motivom vidjeti nasmijana lica i radost u očima djece i svih nazočnih, bila je čvrsta vodilja u donošenju i realizaciji ove zahtjevne odluke. Usrećiti sve nazočne, a posebno najmlađe, posebno je zadovoljstvo zbog kojeg se zaboravi umor i teškoće za realizaciju ove zahtjevne akcije“, istaknula je koordinatorica Suzana Krišto.

Veselje djece ali i odraslih u noći sv. Nikole u Busovači bila je divna, topla atmosfera i osmijeh na dječjim licima. Uz vrećice pune darova, svi su se mogli fotografirati sa svetim Nikolom, što je dodatno usrećilo mališane, ali i njihove roditelje koji su nastavili druženje uz adventske kućice.

„Hvala djeci, njihovim roditeljima, učiteljicama i ravnatelju koji su ih prijavili i pripremili za nastup. Svi su bili odlični. Za sve ove divne paketiće bile su potrebne i mnoge ručice, pa svakako velika zahvala ide i članicama Mladeži HDZ BiH Busovača koje su mi pomogle pri kupovini slatkiša i pakiranju ovih divnih paketića za naše najmlađe. Od srca hvala i župnom uredu Sv. Ante Padovanskog, koji su zaslužni da naš sv. Nikola ima prelijepo odijelo, ali i veliko hvala Antoniju Marušiću koji se odlično snašao u ulozi Sv. Nikole. Hvala i Dariju Plavčiću i Robertu Mariću koji su fotografirali dječicu, ali i Ivani Smoljo koja se pobrinula za zabavni dječji program i da svi možemo online pratiti blagdanske događaje na Facebook stranici „Božić u Busovači. Na kraju hvala svima vama, koji ste dio ove pozitivne priče u Busovači“, poručila je koordinatorica manifestacije „Božić u Busovači 2021.“ Suzana Krišto, u ime organizatora.

Iza nas je teške i izazovna godina, no vrijeme je darivanja i malim znakom pažnje želimo djeci, a i njihovim roditeljima, uljepšati ova neobična vremena. Ovakva darivanja su simbolična, ali ona su tek mali korak u nizu akcija koje dogovaramo za dobrobit mladih i najmlađih.

Ne sumnjamo da će se ovo blagdansko raspoloženje osjetiti i da ga nosimo u sebi tijekom cijele godine. Vrijednosti dara teško je odrediti, a nije ni važno, jer jedina stvarna mjera je ta koliki je dojam dar ostavio na onog koga smo darovali, zbog toga smo presretni, jer smo uspjeli.

Iz godine u godinu, u ova doba dječica pođu čistiti svoje čizmice i ispunjavati ukrašene papire svojim željama. Od djeteta do djeteta, želje se razlikuju. Nečije želje su skromne, a nečije ipak nešto raskošnije. Neke želje su realne, a neke ipak ne.
Ali možemo se složiti, svako dijete će se obradovati paketićima napunjenim slatkišima i igračkama.

Upravo takvi paketići će se ove godine dijeliti u samostanu Duha Svetog u Fojnici, u ponedjeljak     6. 12. 2021. godine u 16 sati.
Pozivamo roditelje da u ponedjeljak dovedu svoje mališane kako bi vidjeli Svetog Nikolu koji će ih obradovati paketićima.

Organizatori ovog projekta su HDZ Mladež Fojnica, Frama Fojnica i samostan Duha Svetog Fojnica, a sponzori su Igor Bošnjak Miško i Boreas d.o.o.

Kiseljak.info

Busovački kazalištarci u srijedu su u kino dvorani Theatre oduševili i od srca nasmijali publiku izvedbom predstave “Tartuffe”. Predstava je odigrana u okviru Božićnih dana kulture i aktivnosti udruge UZOR iz Busovače.

U predstavu igraju: Nera Akrap, Vedran Batinić, Bojana Bošnjak, Nadine Vuleta, Ajna Kurtodža, Patricija Ćosić, Doris Ćosić i Dunja Milinović. Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Jean-Baptiste Poquelin Moliera. Izvršni producenti predstave su Dario Plavčić i Ivan Sajević. Grafičku pripremu plakata uradio je Ivan Pranjković.

“Tartuffe je bezvremenska i uvijek aktualna priča koja nas uči jako bitnim životnim lekcijama. Riječ je o adaptaciji u kojoj se, kao i u izvornom tekstu, dogodi velika manipulacija pokrivena vjerskom i religijskom ustrajnošću. Kroz humor i brzu igru gledatelji će vrlo lako moći sebe staviti u scensku situaciju te povezati priču s vremenom u kojem živimo.”

Za kraj godine – tri predstave mladih kazalištaraca

Uz igranje “Tartuffea”, ovom putem iz udruge UZOR i GKM-a Vitez najavljuju igranje još dvije predstave u Busovači do kraja godine.

“8. prosinca na rasporedu je predstava “Sedam Snjeguljica i patuljak”, a 15. prosinca premijera predstave “Začarana princeza”. Obje predstave bit će izvedene u kino dvorani Theatre u Busovači, s početkom u 19 sati. Ovim igranjima bit će zaključena još jedna uspješna godina za našu kazališnu obitelj. Iako u mnogo čemu nepredvidljiva i izazovna, ova godina nam je donijela tri predivne premijere, jako dobro posjećen Busovački kazališni festival i dosta novih članova.”, navode iz udruge UZOR Busovača i GKM-a Vitez.

“Međuljudska solidarnost i suosjećanje je nešto što nas posebno veže tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. Stoga, odlučili smo sav prihod od ulaznica na ove tri predstave darovati onima kojima je u ovo nepredvidivo vrijeme potrebna ispružena ljudska ruka i suosjećanje.”, naglasio je predsjednik udruge UZOR Dario Plavčić./HMS/

Hrvatska pjevačica Nina Badrić objavila je baladu “Pamtim” koju je i ekranizirala spotm te je ponovo opravdala titulu dive Balkana koju joj nerijetko pripisuju njeni fanovi.

Nakon ljetnog hita brzog ritma “Još uvijek imam istu želju” kojeg je pjevačica objavila u svibnju ove godine, sada je publici odlučila pokloniti jednu baladu.

Tekst nove pjesme pisala je Nina Badrić, a glazbu su radili ona i Predrag Martinjak, koji potpisuje aranžman i produkcija. Za spot je zadužen Dario Radusin .

Nina Badrić jedna je od onih izvođača koja već godinama niže hitove, a svojom bojom glasa i pjesmama obilježila je glazbenu scenu i stvarni život ljudi koji su se uz nju zaljubljivali, smijali, plakali, odrastali i rasli.

U predbožićnom ambijentu dvorišta župne crkve Uznesenja BDM-a na Stupu u večernjim satima, 27. studenoga, paljenjem prve svijeće započeo je još jedan „Advent na Stupu“.

Ovu aktivnost, koja je humanitarnog karaktera, zajednički realiziraju: župa Stup, HKUD Don Ivan Trobentar te NCM Ivan Pavao II. dok su medijski pokrovitelji Katolički tjednik i portal Nedjelja.ba.

Okupljene vjernike na početku je pozdravio župnik vlč. Miroslav Ćavar te je, nakon uvodne molitve, na vanjskom vijencu mladi župljanin Marko Demirović upalio prvu adventsku svijeću. Uslijedio je duhovno-zabavni dio programa kojega su pjevanjem i sviranjem animirali supružnici Marija i Davor Stipić.

Za to vrijeme posjetitelji su imali prigodu počastiti se: kuhanim vinom, rakijom, čajem, kobasicama i vaflima te ostalim proizvodima koje su osigurali organizatori, a prihod od prodaje bit će namijenjen u humanitarne svrhe.

Advent na Stupu održavat će se svake subote od 18:00 do 23:00 te nedjeljom nakon sv. misa u 9:00 i 10:30 sve do Četvrte nedjelje došašća, 19. prosinca.

Organizatori se nadaju kako će ova manifestacija biti posjećena kao i u godini pred pandemiju koronavirusa kada je taj sajam donio pravi blagdanski duh u glavni grad Bosne i Hercegovine.

D. K., KT

U predvečerje obljetnice uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne i pada grada heroja Vukovara, diljem Bosne i Hercegovine od Posavine preko Središnje Bosne pa sve do Hercegovine, Mladež HDZ BiH organizirala je ,,Večer sjećanja”.

Predstavnici Mladeži HDZ-a BiH Kiseljak, članovi obitelji poginulih, udruge Domovinskog rata, politički predstavnici Hrvatskog naroda, te brojni građani Kiseljaka upalili su svijeće na središnjem spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u Kiseljaku.

 „Večer sjećanja je poseban događaj, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini, jer je u vrijeme žrtve grada heroja Vukovara prije 30 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Tradicionalnim obilježavanjem ,,Večeri sjećanja” Mladež HDZ BiH pa tako i ovdje u Kiseljaku odala je poseban pijetet svim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata i skrušeno se prisjetila žrtve grada heroja Vukovara ali i svih drugih hrvatskih stratišta.

Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u ,,Večeri sjećanja” prisjećamo zajedničke žrtve koju je naš narod prošao prije 30 godina“, izjavio je prilikom paljenja svijeća zamjenik predsjednika Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine Boris Mrnjavac.

Dodao je kako ga raduje ovako veliki broj mladih koji su nazočni na ovoj važnoj obljetnici.

Pored Kiseljaka, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se obilježava 18. studenoga na dan sloma obrane grada, obilježen je i u brojnim drugim bh. gradovima u organizaciji Mladeži HDZ-a BiH.

Bitka za Vukovar u kojoj su, prema podacima vukovarske bolnice, ubijena ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, od kojih 905 do sloma grada, a ranjeno je 1219 branitelja i civila, počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Kratki govor o povijesti događaja održao je prof. dr. Ivo Miro Jović.

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine.

U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i ove godine će prigodnim programima biti obilježen u Vukovaru i Škabrnji te diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.- 2021. obilježit će se pod sloganom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“.

Obilježavanje počinje večeras, 17. studenog paljenjem svijeća ispred vukovarske bolnice, gdje će 18. studenog ujutro započeti program i otkud će Kolona sjećanja krenuti prema Memorijalnom groblju. Na groblju će bit položeni vijenci i održati sveta misa. Kolonu sjećanja predvodit će hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara.

Foto: Spomen-obilježje Gromiljak

Kiseljak.info

Papa je zadnjih dana više puta pozvao sudionike klimatskog summita da poduzmu mjere umjesto riječi

Papa Franjo pozvao je svjetske čelnike koji se sastaju na UN-ovom klimatskom summitu COP26 da poslušaju “vapaj Zemlje i vapaj siromašnih”. Papa, koji se u svome pontifikatu fokusirao na zaštitu okoliša, rekao je na svom blagoslovu na Trgu svetog Petra kako se nada da će sastanak u Glasgowu donijeti učinkovite odgovore i ponuditi konkretnu nadu budućim generacijama.

Papa je posljednjih dana više puta pozvao sudionike klimatskog summita, koji počinje danas, da poduzmu mjere umjesto riječi.

U petak, rekao je radiju BBC, da se sastanak događa u ključno vrijeme zbog pandemije koronavirusa, klimatske krize i problema s opskrbom hranom koji zajedno stvaraju “savršenu oluju koja razara društvo”.

U tekstu objavljenom danas u talijanskom dnevniku Il “Corriere della Sera” Papa je upozorio kako je “vrijeme da djelujemo, da djelujemo zajedno protiv klimatskih promjena, pandemije Covida-19, siromaštva…”.

Istaknuo je te zabrinutosti i tako što je pozvao prisutne da posjete izložbu na Trgu svetog Petra koja se tiče njegove poslanice “Laudato Si” iz 2015. godine po pitanju okoliša, a autor je fotograf iz Bangladeša. Znanstvenici kažu kako će ta zemlja biti jedna od najpogođenijih porastom razine mora.

84-godišnji Papa je nekoliko puta rekao da se nada kako će sudjelovati na summitu COP26, no Vatikan je 8. listopada najavio da će njegovo izaslanstvo predvoditi kardinal državni tajnik Pietro Parolin.

Izvor

HKD Napredak Podružnica u Fojnici osnovana je još 1907. godine a Obnoviteljska skupština održana je 2008. godine u Fojnici. Nažalost zbog  pasivnosti u proteklih 10 godina prijetila je opasnost da se ova Podružnica ugasi.

„Zahvaljujući dopredsjedniku HKD Napredak, Josipu Križanoviću animirani su mladi ljudi i intelektualci iz Fojnice koji su održali nekoliko sastanaka u nakani da pokrenu lokanu podružnicu i vrate kulturni život u svoj grad. Tom prilikom predložena su imena novih članova rukovodstva koje je i potvrdila Izborna skupština održana 25.ožujka 2021. godine. Okupljanjem novih i starih članova rodile su se nove ideje za djelovanje a danas je Napredak u Fojnici ono što je svojim utemeljenjem i postao: stjecište kulturnog i intelektualnog života Hrvata, a njegovo geslo: njegovanje vlastite kulture u harmoniji sa drugima“, kazala je Ljiljana Jurak, predsjednica Napretkove podružnice u Fojnici.

U razgovoru za Hrvatski glasnik Liljana Jurak nam priča kako se u proteklih šest mjeseci pred rukovodstvom HKD Napredak Podružnica Fojnica našlo mnogo posla.

„Prvo smo vratili časopis Fojnička škrinja u okrilje Napretka te napravili nekoliko promocija časopisa u drugim podružnicama. Posebno naglašavam suradnju sa Glavnom podružnicom Mostar sa kojom smo do sada organizirali najviše događaja a na temelju potpisanog Sporazuma između naše dvije podružnice napravili most kojim smo otvorili put za suradnju središnje Bosne sa Hercegovinom”, dodaje Jurak.

Naglašava kako su u Franjevačkom samostanu u Fojnici održali izložbu Stečci svjetska baština UNESCO-a te dvije promocije knjige autora Ivana Križanovića iz Busovače i Ivana Vrljića iz Mostara.

“Održana je i premijera kazališne predstave Smijeh je najbolji lijek autora Nikole Bošnjaka iz Fojnice a u izvedbi učenika Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ koji su postali naša prva dramska sekcija. Predstava je napravljena u potpunosti „vlastitim snagama“ te se od tada izvela posebno i za štičenike Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići, a planiramo da je izvedemo i u drugim podružnicama“, kaže Jurak.

„Fojnička škrinja”, časopis je kojeg je sad već davne 2009. godine pokrenula skupina entuzijasta koji su svojim sugrađanima u Fojnici, ali i onima rasutim diljem svijeta, kao i stanovnicima okolnih mjesta, željeli ponuditi kroniku događaja i ljudi ovog mjesta kao i mnoštvo zanimljivosti iz kulture i povijesti. U proteklim godinama časopis se financirao od prodaje a uredništvo je volonterski radilo na istom.

„Fojnička škrinja je za Fojnicu nešto posebno obzirom na ulogu ovog časopisa u očuvanju hrvatskoj jezika i kulture, a samim time i identiteta hrvatskog naroda na ovom prostoru bogate povijesti, kulture i tradicije. Danas je Tomislav Bošnjak glavni urednik i osoba koja skuplja životne priče, crtice iz povijesti kao i mnoge druge zanimljivosti koje pune stranice Fojničke škrinje proteklih godina”, kaže Jurak.

Prvi broj Fojničke škrinje izašao je u nakladi od tisuću primjeraka, kao dvomjesečnik, ali su zbog epidemiološke situacije odlučili s tiskanjem tromjesečnika u nakladi od 300 brojeva.

“Svi oni pronalaze put do svojih čitatelja, ne samo u Fojnici već i diljem svijeta u kojem žive Fojničani. Izdavanje časopisa preuzela je Fojnička podružnica i danas ona prati i rad i djelovanje Napretka u našem malom gradiću koji je oduvijek bio čuvar pisane riječi i kulturnog dobra“, pojašnjava Jurak.

Prema svemu rečenom aktivnosti u ovoj podružnici ne manjka , tako već za naredni period planiraju okupljanje likovnih umjetnika – amatera iz Fojnice i održavanje izložbe. Svoje sudjelovanje na ovoj izložbi mogu prijaviti svi samostalni likovni stvaratelji koji su rođenjem, umjetničkim radom ili prebivalištem vezani za općinu Fojnica.

Ivana Perić – Hrvatski glasnik

U subotu, 25. rujna u Lepenici će biti po 42. put održana tradicionalna manifestacija „Lepeničke jeseni“.

Ova manifestacija ima za cilj prezentaciju i očuvanje kulturne baštine Hrvata ovoga kraja. Lepeničke jeseni su prerasle u jednu od najvećih manifestacija bosanskohercegovačkih Hrvata.

Blagoslov novoizgrađene kapelice u groblju Kosnice, koje pripada župi Brestovsko, bit će upriličen u nedjelju, 3. listopada 2021. godine.

Sveto misno slavlje, uz blagoslov kapelice, počet će u 11 sati.

Kapelicu će blagosloviti arhiđakon mons. Ante Meštrović, a kapela će biti posvećena Blaženom Alojziju Stepincu koji je bio zagrebački nadbiskup i kardinal. Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.

Radovi na uređenju groblja su privedeni kraju. U sklopu radova izgrađena je pristupna staza do kapelice, nova kapelica sa mrtvačnicom, priključena električna energija, obnovljen oltar, postavljen toranj i zvono, te izgrađene nove kapije i staze na samom groblju. Također je kupljen dio zemljišta koji je bio u privatnom vlasništvu.

Odbor groblja Kosnice i župa Brestovsko, pozivaju sve vjernike da im se pridruže u prigodnom programu proslave.

Nakon blagoslova kapelice i sv. mise druženje će bit nastavljeno kod škole u Rauševcu. Također, pozivaju donatore i članove groblja koji do sada nisu izmirili svoje obveze da im, u okvirima vlastitih mogućnosti, pomognu, kako bi mogli biti plaćeni svi troškovi obnove i uređenja.

Kiseljak.info

Tradiconalna manifestacija “Rujanski susreti” održava se svake godine prve sedmice mjeseca Rujna, a u organizaciji KUD Stari Hrast 2000 iz Novog Travnika.

Ove godine Rujanski susreti počinju danas, 02.rujna i trajat će sve do nedjelje 05.rujna.

Bogat program pogledajte na plakatu.

Središnjim misnim slavljem u dvorištu župne crkve u Busovači, svečano je proslavljen blagdan sv. Ante Padovanskog, patrona i zaštitnika župe Busovača.

Misno slavlje predvodio je fra Mirko Filipović koji je u prigodnoj propovijedi govorio o životnom putu svetog Ante i njegovom značaju za sveukupni katolički puk.

„Sveti Anto je bio simpatičan zbog svoje empatije i od svetog Ante nije suvišno moliti ni najmanje stvari. Sveti Anto je naš uzor, učitelj i putokaz. Bio je učen čovjek koji se nije oholio zbog svog znanja, već je bio skroman, ponizan i jednostavan. Važno je da budemo svjesni kako je znanje vrijedna stvar i da ga se ne smije omalovažavati. One koji puno znaju trebamo poštivati, biti sposobni slušati ih, te od njih nešto naučiti. Moramo poznavati svoju vjeru i ispravno se moliti, te, poput svetog Ante, biti milosrdni i pomagati drugima“, istaknuo je fra Mirko.

Na središnjem misnom slavlju u župi Busovača okupilo se mnoštvo vjernika, hodočasnika, štovatelja svetog Ante Padovanskog.

Mladež HDZ-a BiH Busovača u suradnji s udrugom „Mladi zajedno“, s osvježenjem(voda, sok i voće) i dobrim raspoloženjem, poželjela dobrodošlicu za tisuće hodočasnika koji su jučer krenuli sa svojim molitvama i zahvalama na zavjet sv. Anti Padovanskom u župu Busovača.

Mjesta toplog i ugodnog susreta mladih i hodočasnika bila su u naselju Polje i naselju Bare, koji je dodatno upriličio veličanstvenu proslavu patrona župe Busovača.

U organizaciji Središnja uprave HKD Napredak u Vitezu je održan sastanak Predsjednika Nikole Čiče i dopredsjednika Josipa Križanovića sa svim predsjednicima podružnica HKD Napredak iz Središnje Bosne.

HKD Napredak je najmasovnija i najdugovječnije institucija Hrvata u Središnjoj Bosni što pokazuje i današnji sastanak kojem se odazvalo svih 10 podružnica iz Središnje Bosne, a koja broji i ogromno članstvo te više od stoljeća radi na očuvanju kulturne baštine i identiteta Hrvata.

Otvoreno je niz tema od kojih je poseban naglasak bio na održavanje izbornih Skupština te međusobnu suradnju podružnica i razmjenu projekata ali i suradnju između Središnje uprave i podružnica i dodatno omasovljavanje članstva.

Jedna od najznačajnijih točki dnevnog reda bilo je podnošenje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o kulturi u Županiji Središnja Bosna te prepoznavanje kroz isti nacionalnih društava Napretka i Preporoda. Inicijativa je podržana od strane svih podružnica i dogovoreni su sljedeći koraci kako bi ova inicijativa mogla biti realizirana i prijedlog upućen u Saborsku proceduru, a samoj inicijativi će biti sigurno još dosta razgovora u budućnosti.

 

Izvor: Centralna.ba

Okupljanjem maškara na Domu kulture u Trebižatu započeli su danas 57. po redu Pokladni dani Trebižat/Čapljina.

HKUD ”Seljačka sloga” Trebižat – Čapljina i ove je godine, unatoč epidemiji i u skladu s nametnutim epidemiološkim mjerama, organizirao najstariju i najbrojniju pokladnu manifestaciju u BiH.

Povorka je krenula ”s vrha sela”, odakle šetnjom dolazi sve do Čapljine, gdje će biti upriličena promenada ulicama grada i preuzimanje vlasti.

Zbog epidemioloških mjera ove godine preuzimanje vlasti bit će održano ”u trku”, navode organizatori.

Završne maškare bit će održane u utorak, 16. veljače, kada će povorka krenuti iz Trebižata u 12.00 sati, nakon čega slijedi kruženje gradom te vraćanje ključeva grada.

Suđenje i spaljivanje Marka Krnjevala bit će održano u 18:00 sati, a u 19:00 sati organizatori su najavili besplatno cijepljenje.

Izvor: caportal.net

Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva hrvatska i bosanskohercegovačka nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog. I Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva hrvatska i bosanskohercegovačka nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog. I pored svega što je Napredak značio i činio, komunistički režim ga 1949. godine ukida, dok je Napretkova pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u RH.

No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se. 29. rujna 1990.godine u Sarajevu je održana obnoviteljska skupština HKD Napredak i Napredak ponovno djeluje na korist, kako hrvatskog naroda, tako i svih dobrih ljudi. Od 1990. Godine do danas HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. To je uistinu fascinantan podatak, jer malo je organizacija koje se može pohvaliti takvim podacima. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Uz ostalo, Kalendar, Godišnjak, rad HKD Napredak u javnosti je posebno valoriziran kroz projekt stipendiranja darovitih studenata. Napredak je i ove godine raspisao Natječaj za stipendije, a povod je to za razgovor s Josipom Križanovićem, dopredsjednikom HKD Napredak.

Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Koliko se ove godine dodjeljujete stipendija, u kojim kategorijama i tko se sve može prijaviti na Napretkov natječaj? Je li još uvijek statusno kako je to nekada bilo biti Napretkov stipendist.

KRIŽANOVIĆ: Još od prošle godine na prijedlog Povjerenstva za stipendiranje i mlade, Središnja uprava HKD Napredak zauzela je stav kako je godišnje u proračunu potrebno minimalno predvidjeti 100.000 KM za stipendije. Kada smo donijeli tu Odluku još uvijek nismo ušli u ovo „korona vrijeme“, ali unatoč svemu što se događalo nakon toga, uspjeli smo Odluku realizirati i podijeliti stipendije u vrlo teškim trenucima. I ove godine unatoč svim ekonomskim problemima koje je ovaj period uslijed korone nosio sa sobom, ponovno je Središnja uprava zadržala u planu isti iznos, tako da očekujemo kako ćemo ga i realizirati što naravno ovisi i o prijavama koje pristižu ovih dana. Mi činimo kao Društvo sve da svaki naš stipendist bude sutra ponosan što je bio dio društva odabranih kroz povijest, da je imao napretkovu stipendiju ili potporu.

Kao što se moglo pronaći u medijima ove godine smo raspisali Natječaj u sljedećim kategorijama:

1. Stipendije za studente viših godina studija koji nisu apsolventi, koji nisu ponavljali godinu, te koji nemaju navršenih 27 godina života. Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.
2. Stipendije za poslijediplomske studije. Stipendija iznosi 3.000,00 KM za godinu dana.
3. Stipendije za studente prve godine studija, koji prvi puta upisuju prvu godinu, a koji imaju manje od navršenih 20 godina života. Stipendija iznosi 1.000,00 KM za godinu dana.
4. Stipendije iz Podfonda Irene Kozarić za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili studentima koji se nalaze u posebno teškoj socijalnoj situaciji. Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.

Povjerenstvo za stipendije i mlade će na kraju predložiti Odluku na nekoj od sljedećih sjednica Središnje uprave i naravno i obavijestiti javnost. Nadam se kako će nam epidemiološki uvjeti ove godine dozvoliti i da na svečani način s našim stipendistima obilježimo dodjeljivanje stipendija našim članovima.

HMS: Kao dopredsjednika Društva, na čelu se Povjerenstva za gospodarstvo. Koje točno aktivnosti provodi Povjerenstvo za gospodarstvo HKD Napredak i kakvi su rezultati polučeni u protekle dvije godine?

KRIŽANOVIĆ: Povjerenstvo za gospodarstvo, koje kao dopredsjednik za gospodarstvo i vodim, operativne je i savjetodavne naravi te se bavi aktivnostima upravljanjem naše imovine. Pod tim se podrazumijeva financijska, i materijalna, i nematerijalna imovina kojom HKD Napredak raspolaže. I Povjerenstvo i Središnja uprava našli su se u protekloj godini u jednom sasvim novom financijskom izazovu koji je prije svega izazvan uslijed ekonomskih posljedica uzrokovanih pojavom COVID-a 19. Pokušavamo održati balans između svega onoga što se događa na tržištu i financijskih potreba koje ovo društvo ima na godišnjoj razini. Unatoč svemu mislim kako smo uspjeli u nekoliko bitnih poteza održati dugoročnu financijsku stabilnost Društva. Ono što nam predstoji su daljnje aktivnosti oko povrata naše imovine i izrada jednog unutarnjeg „okvira“ za upravljanje imovinom u narednim desetljećima i upravo smo o tome razgovarali sa strukom proteklih nekoliko mjeseci.

HMS: Činjenica je kako su četiri temeljna nacionalna kulturna društva u BiH, HKD Napredak, SPD Prosvjeta, BZK Preporod i La Benevolencija imali značajnu imovinu u vrijeme kada su im komunisti zabranili rad 1949. godine. Iako je prošlo 26 godina od završetka rata taj proces nije okončan. Ima li pomaka na tom planu, barem što se tiče povrata imovine koja je oduzeta Napretku i kako ste zadovoljni suradnjom s vlastima od općinske i županijske do federalne i državne razine?

KRIŽANOVIĆ: To su zaista krupna i izazovna pitanja i za naše Društvo, ali i za Državu koja nastoji graditi svoj put prema Europskoj Uniji. S naše strane mi pokušavamo unatoč nedostatku Zakona o restituciji doći u posjed naše imovine koja nam je nasilno oduzeta i koja je ogromna. Samo jedan mali dio smo uspjeli na taj način zaštiti i vratiti no tu je veliki posao pred nama koji bez jasne orijentacije države Bosne i Hercegovine da se imovina na određeni način vrati stvarnom vlasniku neće biti jednostavan. Mislim kako ćemo još malo pričekati s nekim „velikim koracima“ kada je u pitanju povrat imovine oduzet u komunizmu. Kod općinskih razina vlasti radi se o situacijama koje ovise od Općine do Općine. Pa tako aktivno privodimo proces povrata imovine u nekim Općinama, u nekima je to već završeno, a negdje nismo ni krenuli ili smo izgradili vlastitu imovinu. Ovdje ne treba zaboraviti kako smo mi našu imovinu imali i u drugim državama poput Hrvatske i Srbije i kako su naše aktivnosti još u prošlim mandatima bile usmjerene ka povratu imovine i očuvanju iste.

HMS: Unatoč pandemiji koronavirusa primijeti se aktivnost podružnica Napretka, primjerice Mostara, Busovače, Viteza, Tuzle… Kakvi su projektni planovi vašega Društva za ovu 2021. godinu?

KRIŽANOVIĆ: Naše Podružnice su naša snaga i zapravo su one temelj Društva. Dosta je tu aktivnih podružnica pored ovih koje ste nabrojili, a koje su možda medijski najprisutnije. Mislim kako se u proteklih godinu dana dosta radilo na oživljavanju Podružnica, ali i pokušaju da uredimo naše unutarnje odnose na sustavan način. Zakonska regulativa nam naime od svake Podružnice zahtjeva da naprave registraciju samostalne pravne osobe, a pored toga tu su i naše Podružnice odnosno Udruge u drugim državama poput R. Hrvatske, Austrije, Njemačke, Kanade i jedan nedostatak sustava je uzrokovao u tom dijelu i određene probleme. No, Povjerenstvo za Podružnice je u zadnjih godinu dana predložilo nekoliko rješenja kako bi na što bolji način funkcionirali s Podružnicama. Treba naglasiti kako smo kao Središnja uprava HKD Napredak podržali projekte Podružnica kroz formu Natječaja u iznosu od 120.000 KM, napravili anketni upitnik s prikupljanjem svih podataka vezano za naše Podružnice, obišli unatoč koroni veliki dio njih, pokrenuli nekoliko zamrlih Podružnica, organizirali kod nekih napokon izborne Skupštine. Zaista je velika energija utrošena kako bi taj naš unutarnji odnos digli na jednu novu razinu i sustavno gradili komunikaciju prema Podružnicama.

Ove godine je tako u planu nekoliko manifestacija koje nose karakter manifestacije od značaja za Društvo poput „Napretkovih dana“ u Tuzli , „Napretkov tjedan kulture“ u Mostaru, izložbe Breška u Tuzli, „Jukićevih dana“ u Banja Luci, „Posavsko kolo“, „Srce središnje Bosne“ u Busovači, „Uskopljske jesni „ u Uskoplju, „Šopovi dani“ u Jajcu, „Božićni koncert“ u Splitu, „Književna nagrada Marko Martinović Car“ u Vitezu i mnoštvo drugih. Teško je to zaista pobrojiti i ovo korona vrijeme je pokazalo kako smo daleko najaktivnije i najuspješnije Društvo u Regiji i kako je vrlo teško uopće ispratiti sve ono što Napretkove podružnice rade i zbog toga ih i smatramo „kralježnicom“ Društva.

HMS: Na sjednici Središnje uprave Napretka u Tuzli predstavili ste nove i redizajnirane članske iskaznice Napretka. Koliko Napredak danas ima aktivnih članova u BiH i u inozemstvu?

KRIŽANOVIĆ: Da. Radi se o jednom rekao bih velikom iskoraku. Prije njega smo na Skupštini u Zenici usvojili knjigu grafičkih standarda HKD Napredak, redizajnirali smo našu web stranicu i zapravo postavili temelje našeg vizualnog identiteta. U sklopu toga je napravljen i potpuno novi suvremeni dizajn naše članske iskaznice, a onda je naše Povjerenstvo za Podružnice napravilo veliki posao te u suradnji sa Stručnom službom prikupilo podatke o članstvu u našim Podružnicama kako bismo raspolagali točnim podacima koliko imamo članova. Ta članska iskaznica će biti temelj za sve naše buduće aktivnosti oko podjele stipendija pa na dalje. U prvom navratu napravili smo 3500 članskih iskaznica za Podružnice koje su dostavile podatke o svome članstvu. Proces je to koji će još trajati i pretpostavka je kako ćemo u ovoj godini imati središnju evidenciju od skoro 7000 članova što je zaista velika stvar za Društvo. Osobno smatram kako su naši članovi i naše Podružnice najveći „kapital“ društva i kako je potrebno u kontinuitetu raditi na ovakvim i sličnim sustavnim projektima./HMS/

Na početku Nove 2021. godine “Mladi HKD Napredak Busovača” svome su gradu darovali prekrasne fotografije svoga grada i općine.

Kako fotografija govori više od 1000 riječi, najbolje da pogledate predivne kadrove fotografirane na području općine Busovača.

Fotografije motiva s područja općine Busovača

HKD Napredak podružnica Busovača, ovim putem želi svim svojim članovima, prijateljima i ljudima dobre volje sretnu i uspješnu 2021. godinu i da nam ista donese mnogo osmijeha, druženja, zdravlja i sreće.