Kako saznaje N1 u Tuzli je danas oko 11 i 30 došlo do ubojstva.
Iz MUP-a TK potvrđeno je kako je ubijen zaštitar na površinskom kopu Dubrave (Rudnik Kreka). Više detalja znat će se nakon što bude završen očevid koji je u tijeku.
Neslužbeno, zaštitara ubio kradljivac uglja kojeg je pokušao spriječiti u kaznenom djelu.
Počela je druga sjednica u aktualnom mandatu Doma naroda Federalnog parlamenta. Među drugim temama, u predloženom dnevnom redu je set energetskih zakona.
Prijedlog zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, Prijedlog zakona o električnoj energiji i Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije neće biti tema rasprave na sjednici što je zatražio premijer FBiH Nermin Nikšić, a takva odluka je naišla na negodovanje Kluba Bošnjaka. Po riječima predsjedavajućeg Doma Tomislava Martinovića, povlačenje je zatražio premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, tražeći odgodu rasprave u Parlamentu do prve naredne sjednice Doma.
“Mi iz kluba Bošnjaka se ne slažemo sa ovim. Svi delegati na Klubu Bošnjaka su imali jedinstven stav da ovi zakoni imaju proceduru. Javnost treba da zna da je zahtjev za povlačenje zakona nije bio od premijera Nikšića, niti Kluba Bošnjaka, nego predsjedavajućeg iz reda HDZ-a. Predsjedavajući ozbiljno shvata stav Kluba Bošnjaka, za razliku od nekih Bošnjaka”, rekao je Haris Zahiragić, pri tom je čestitao Tomislavu Martinoviću jer je, kako je naveo stavio premijera FBiH u svoju funkciju.
On je rekao da ako se povuku tri točke neće glasati za dnevni red.
“Premijer ima mogućnost da povuče zakon”, rekao je delegat Damir Džeba te podsjetio sa je SDA-ov premijer povlačio zakone i 30 sekundi prije početka rasprave, te je za to naišlo na prihvatanje tadašnje opozicije.
“Ovo se sad politizira, a pravi razlog je Predstavnički dom i predsjednica Lepić koja sedam mjeseci nije stavila ove zakone na dnevni red i svoj posao ne radi. Mi samo danas taoci i tako je za registar pedofila. Posebno govori kao Zakon o sukobu interesa. Nije krivo rukovodstvo Doma naroda i nova vlada već kolegij Predstavničkog doma koji koči procese. Ja nisam na sjednicama Kolegija i mislim da krivac rukovodstvo Predstavničkog doma. Pogriješili su što nisu stavili desetine prijedloga zakona na dnevni red”, rekao je Irfan Čengić
Jedna osoba je smrtno stradala u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila na magistralnoj cesti M-17 kod Jablanice u sudaru osobnog automobila i teretnog vozila, a promet je potpuno obustavljen, prenosi Klix.ba.
Glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić kaže kako se nesreća dogodila u 10:25 sati kad su se u mjestu Komadinovo vrelo sudarili osobno vozilo Volkswagen i teretno vozilo Man.
“U putničkom osobnom vozilu jedna osoba je zadobila teške tjelesne ozljede a druga ne daje znakove života. Trenutno je promet potpuno obustavljen”, kazao je Marić. Na mjestu nesreće su policijski službenici koji će raditi očevid i nadležni tužitelj iz Konjica.
Interveniralo je više ekipa Hitne medicinske pomoći, koje su prevezle teško ozlijeđenu osobu u mostarsku bolnicu kako bi joj se ukazala pomoć, dok je beživotno tijelo poginule osobe još na mjestu nesreće koje su osigurali policijski službenici zbog provođenja svih zakonom previđenih radnji.
Na mjesto nesreće su izašli i vatrogasci.
Promet će biti potpuno obustavljen do završetka očevida, a više detalja i nesreći i okolnostima pod kojim se dogodila bit će poznato nakon svih istražnih radnji.
Vraćajući se iz Bugarske s višednevnog planinarskog pohoda članove PD “Cincar” Livno nakon 22 sata iznenadio je i razveselio neočekivani susret s medvjedicom i dva mladunca.
Svjetlost vozila na trenutak ih je zbunila na magistralnom pravcu Livno – Glamoč iznad sela Priluka udaljenom tek nekoliko kilometara od grada, što je zabilježeno mobitelom onih snalažljivijih, dok se ostatak ekipe oduševlio viđenim.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tijekom dana, uz nešto više oblaka, ponegdje na istoku može pasti i malo kiše.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.
Istražitelji su nastavili rad na utvrđivanju detalja smrti muškarca čije je tijelo jučer pronađeno u blizini planinarskog doma Sveti Bernard na području Majevice. Dosad je utvrđeno kako je ona nastala nasilnim putem, a osumnjičeni je uhapšen.
Tužiteljstvo Brčko distrikta, u suradnji s Policijom distrikta jučer je nastavilo sa intenzivnim provođenjem istražnih radnji u slučaju pronalaska beživotnog tijela muškarca na području planine Majevice.
“U prostorijama Gradske mrtvačnice u Brčkom izvršena je obdukcija leša L. Č., a obavljeni su i pretresi njegove obiteljske kuće, kao i kuće M. A, koji je doveden u vezu s nasilnom smrću žrtve”, kazali su uz brčanskog tužiteljstva.
Nakon navedenih radnji i privođenja M. A. u prostorije Tužiteljstva distrikta, dežurna tužiteljica ga je ispitala u svojstvu osumnjičenog, stavljajući mu na teret kazneno djelo ubojstva.
“S tim u vezi, on je po obavljenom ispitivanju u tužiteljstvu i dalje zadržan, a dok traje njegovo 24-satni zadržavanje, tužiteljstvo će tijekom dana podnijeti prijedlog Osnovnom sudu kako bi mu se odredio pritvor”, dodali su iz tužiteljstva.
U pretresima dva stambena objekta izuzeti su predmeti i tragovi koji mogu poslužiti kao dokaz pri donošenju sudske odluke o pritvoru te u daljnjem tijeku kaznenog postupka.
Iz Tužiteljstva Brčko distrikta su zaključili kako se istražne radnje u ovom predmetu i dalje intenzivno nastavljaju.
Grčka konzervativna stranka Nova demokracija uvjerljivo je pobijedila na današnjim ponovljenim parlamentarnim izborima, a glasači su njezinom kandidatu Kiriakosu Micotakisu jasno povjerili još jedan četverogodišnji premijerski mandat. Nakon prebrojanih 91 posto glasova, stranka desnog centra Nova demokracija vodila je s 40.5 posto osvojenih glasova, prema čemu osvaja 158 od 300 zastupničkih mjesta u parlamentu, pokazale su brojke ministarstva unutarnjih poslova.
Nova demokracija vodila je za 20 postotnih bodova ispred radikalne ljevičarske stranke Sirize, koja je pobijedila na izborima 2015. uslijed teške dužničke krize te upravljala zemljom do 2019., kada ju je na izborima porazila Micotakisova stranka. “Ova velika podrška samo uvećava moju odgovornost da odgovorim na nade naroda. Osobno osjećam još snažniju obvezu služiti zemlji svim svojim sposobnostima”, rekao je Micotakis okupljenom mnoštvu u sjedištu Nove demokracije u središtu Atene.
Pedesetpetogodišnji Micotakis, bivši bankar i izdanak moćne političke obitelji, obećao je povećati prihode od ključne turističke industrije, stvoriti radna mjesta i podići plaće ne bi li se približile prosjeku Europske unije. Došao je na vlast 2019. nakon što je na izborima pobijedio Sirizu, koja se uzdigla usred dužničke krize, zbog koje je Grčka gotovo izbačena iz eurozone.
“Očito je ovo ogroman poraz”, rekao je Euklid Cakalotos, koji je bio ministar financija u Sirizinoj vladi, za grčku televiziju Skai. Siriza je na temelju ranih predviđanja osvojila 47 mjesta u parlamentu.
Micotakis, koji je bio premijer od 2019. do svoje ostavke nakon neizvjesnog rezultata izbora u svibnju, obvezao se provesti reforme u svrhu popravljanja kreditnog rejtinga zemlje nakon iscrpljujuće dužničke krize koja deset godina potresa Grčku.
Današnji izbori drugi su po redu u proteklih pet tjedana nakon što prvi, održani 21. svibnja s drugim izbornim sustavom, nisu nijednoj stranci uspjeli osigurati apsolutnu većinu u parlamentu s 300 zastupničkih mjesta. Sustav korišten u nedjelju daje vodećoj stranci dodatna mjesta, ovisno o podršci glasača.
Pandemija covida-19 i smrtonosna željeznička nesreća u veljači razotkrile su mane sustava javnog zdravstva i javnog prijevoza. No, birači su najviše zabrinuti zbog krize životnih troškova i gospodarskih poteškoća.
Izbori u nedjelju održali su se u sjeni brodoloma migranata ovog mjeseca, u kojem su, sumnja se, stotine ljudi poginule blizu obale na jugu Grčke. Jedna od najgorih katastrofa u proteklih nekoliko godina razotkrila je podijeljenost političkih stranaka po pitanju migracija.
Protuimigrantska stranka Spartanci, koja je rekla da je Grčka ugrožena zbog nekontroliranih migracija, bila je iznenađenje predizborne kampanje. Na temelju prvih rezultata, osvojila je 4,7 posto glasova, odnosno do 13 mjesta u parlamentu.
Relativno nepoznatoj stranci je narasla popularnost nakon što ju je podržao Ilias Kasidiaris, čelnik sada zabranjene krajnje desne stranke Zlatna zora. Njegovoj stranci je zabranjeno sudjelovati u izborima te je iz zatvora pružio podršku Spartancima. Tema brodoloma migranata dominirala je u predizbornoj kampanji za ove izbore.
Spasioci su pronašli 104 preživjele osobe i 82 mrtva tijela, no smatra se da je i do 750 ljudi bilo na plovilu koje je iz Libije putovalo prema Italiji. Brod je pratila grčka obalna straža, koja je rekla da su putnici odbili svaku ponudu da im se pomogne.
Micotakis, čija je administracija zauzela čvrst stav prema migraciji, za nesreću je okrivila krijumčare te je pohvalila obalnu stražu za spašavanje ljudi. Čelnik Sirize Aleksis Cipras postavio je pitanje zašto obalna straža nije ranije intervenirala.
Medicinski fakultet u Sarajevu organizirao je večeras memorijalnu šetnju za tragično stradale doktorice Azru Spahić i Almu Suljić. Studenti i građani Sarajeva su šetnju započeli ispred Medicinskog fakulteta u Sarajevu, odakle su stigli na mjesto stradanja.
Učiteljica Azre Spahić Mejasa Duhanović kazala je za N1 da je danas došla pružiti podršku Udruženju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, ali i svim medicinarima, studentima Medicinskog fakulteta i drugim studentima u Bosni i Hercegovini.
“A sve s porukom – da se Alma Suljić, Azra Spahić i naše dvije divne djevojke iz Bosanke Krupe, koje su na sličan način stradale prije nekoliko godina, ne smiju zaboraviti, nego nam trebaju biti motiv, da ne samo studenti Medicinskog fakulteta nego sve institucije koje su nadležne za omogućavanje bolje sigurnosti pješaka na ulici, konačno barem one budu te koje će reći ‘dosta!’ i da se više nikada i nikome ne dogodi. Vjerujte, u Sarajevu ima mnogo tatinih sinova koji s prozora svog stana vide fakultet Medicinski, Pravni, Ekonomski, a u koji i ne uđu, jer što bi oni učili, posao će dobiti preko veze”, rekla je Duhanović, dodajući:
“Voze tatini sinovi bijesna auta, bez vozačkog, čak se mogu malo i napiti, i to nekako u javnosti prođe, nekako se utiša”.
Naglasila je da još ništa nije dovedeno do kraja, te da svi zajedno očekuju velike promjene.
Kako je javila reporterka N1 večeras se kod Medicinskog fakulteta okupilo oko 200 osoba koju na ovaj način odaju počast kolegicama koje su tragično stradale.
Podsjetimo, Armin Berberović je vozilom na pješačkom prijelazu udario tri osobe. Azra Spahić je preminula na mjestu nesreće, a dvije su odmah prevezene u bolnicu na ukazivanje pomoći.
Tužiteljstvo je predložilo pritvor Arminu Berberoviću zbog smrti Azre Spahić
Berberović je uhićen dan nakon nesreće. Utvrđeno je da vozio pod utjecajem alkohola, brže od ograničenja i bez položenog vozačkog ispita.
Više desetaka tisuća hodočasnika iz svih dijelova svijeta danas je u Međugorju obilježilo 42. godišnjicu ukazanja Blažene Djevice Marije u ovom hercegovačkom mjestu, koje je jedno od najvećih hodočasničkih odredišta u svijetu.
U Međugorju od ranog jutra trajao je molitveni program, služilo se 20 misa na 15 svjetskih jezika, a velik broj hodočasnika nazočio je središnjoj misi u 19 sati.
– Svaki dan svjedočimo milost Božju koja se izlijeva na ovo mjesto, a bez obzira što vrijeme odmiče mi i nakon 42 godine slušamo tolika svjedočanstva ljudi koji su ovdje dobili milost od Boga, bilo da se radi o ozdravljenju, iscjeljenju ili životnim odgovorima koje su tražili, život im se u Međugorju promijenio. Uistinu možemo reći da se ovdje radi o 42 godine milosti – rekao je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić.
Kako kaže, i apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli je radostan jer se ovdje okuplja veliki broj vjernika.
– On je radostan jer se ovdje okuplja toliko hodočasnika iz cijelog svijeta. Zadivljen je što ljudi ovdje mole po tri ili četiri sata bez prestanka. Ljudi ovdje žele moliti i to je jedino što traže u Međugorju, žele molitvu i žele Boga. Svakoga Bog zove, zove nas na čudesne načine. Kada ljudi dođu u Međugorje, dožive milost, a mnogi svjedoče i obraćenje, iako su možda došli slučajno. Mi iz dana u u dan svjedočimo tome – potvrdio je međugorski župnik.
Kraljica mira
Fra Zvonimir Pavičić je već nekoliko godina u Međugorju, a od kolovoza 2022. godine je novi župnik te otkriva kako je voditi župu Međugorje.
– Zahtjevno je smislu da osoba treba biti organizirana, treba unaprijed gledati, a ja sam u svom kalendaru već u idućoj godini jer se sve treba isplanirati, zvati svećenike i još mnogo drugih stvari kako bi to sve funkcioniralo. Mi znamo reći da mi ne vodimo Međugorje, nas sve vodi Gospa, mi to osjećamo i vidimo. Ovoliko naroda mi svojim snagama ne bi mogli upraviti, ali nas Gospa prati svojim majčinskim zagovorom – poručio je fra Zvonimir Pavičić.
Dodao je kako je ovogodišnja poruka iz Međugorja poruka mira.
– Ovdje Majku Božju častimo kao kraljicu mira, ona u svojim porukama poziva sve da mole za mir u svijetu. Mi kao Crkva na svakoj euharistiji molimo za mir, a poruka Međugorja uz obraćenje je svakako poruka mira – naglasio je.
Iz svih dijelova svijeta
I ove godine u Međugorje se nalazi veliki broj hodočasnika iz svih dijelova svijeta.
– Danas je Međugorju prošlo oko 50 tisuća hodočasnika iz raznih dijelova svijeta. Najviše njih odlazi iz BiH i Hrvatske, a veliki broj hodočasnika je iz Poljske, Mađarske, Slovačke, Italije, Španjolske i Irske. Također, bilježimo povećan broj hodočasnika iz SAD – kazao je u izjavi za Fenu predsjednik Udruženja turizma, hotelijera i iznajmljivača soba iz Međugorja Davor Ljubić.
O tome je li se Međugorje vratilo na vrijeme prije pandemije koronavirasa kada je riječ o broju hodočasnika koji dolaze u Međugorje, predsjednik Mjesne zajednice Međugorje Dragan Vasilj ističe da je to tu negdje, da se polako sve vraća i to brže nego što su očekivali s obzirom na to jer su imali veliko zatišje tada, a navodi kako je bilo i straha. Međutim, kako je kazao Vasilj, Međugorje nadživi sve pa tako i pandemiju koronavirusa.
Prije pandemije glavni hodočasnici su bili Talijani, no u zadnje vrijeme njih je u Međugorju osjetno manje.
– Kod njih je velika ekonomska kriza, ali zato sada imamo jako puno Poljaka, ima nešto i Ukrajinaca ali i iz drugih destinacija dolaze hodočasnici – kazao je Vasilj.
Kad god se ukaže prilika
Mnogi hodočasnici dolaze u Međugorje kada god stignu, a jedan od njih je i Ivan Prusina iz Gornjih Hamzića u općini Čitluk.
– Dolazim ovdje skoro svake nedjelje kada ima vremena. Ovo je sveto mjesto, bez obzira tko ga priznao ili ne. Iz čitavog svijeta narod dolazi i moli se, koliko je ovdje molitve bilo to samo Bog zna. Za mene Međugorje znači molitvu i mir, što nam i Gospa daje od sebe – kazao je Prusina.
Ovdje je i Damir Turudić, hodočasnik koji je rođen i živi u Italiji, ali mu je otac iz mjesta Služanj, nedaleko Međugorja.
– Bio sam već 50 puta ovdje, Međugorje je važno za vjeru i slobodu, Gospa od nas traži iskrenu molitvu i traži da mijenjamo stvari koje nisu dobre, koje nisu čiste. Čistoća je važna za Božju ljubav te da idemo dalje na putu koji je Bog za nas zamislio, kaže hodočasnik iz Italije.
Više milijuna hodočasnika
Naime, prema tvrdnjama šestero vidjelaca, tada djece, prvo ukazanje Gospe imali su 24. lipnja 1981. godine. No, tada su se prestrašili i pobjegli kućama te su se vratili sljedećeg dana na brdo Crnicu, iznad mjesta Podbrdo kada im se Gospa ponovno obratila zbog čega se 25. lipnja slavi kao godišnjica ukazanja.
Međugorje je od 1981. godine posjetilo više milijuna hodočasnika i jedno je od najpoznatijih hodočasničkih odredišta u svijetu.
Sveta Stolica još uvijek nije zauzela službeno stajalište o ukazanjima u Međugorju, nakon što je posebna komisija provela višegodišnje istraživanje, ali je odlukom pape Franje dopustila organizaciju službenih hodočašća. Također, Papa je imenovao posebnog apostolskog vizitatora za Međugorje i sada tu dužnost obnaša nadbiskup Aldo Cavalli.
Fena
Za promjenu industrijske strukture u BiH, a posebno za propast velikih sustava i smanjenje broja zaposlenih u industriji uglavnom su odgovorni loša privatizacija i kriminal, ali treba uzeti u obzir i ukupne promjene u svjetskoj ekonomiji, racionalizaciju i modernizaciju proizvodnje
Iako po ekonomskom razvoju nije mogla parirati Sloveniji i Hrvatskoj, pa ni Srbiji, Bosna i Hercegovina je u zajedničkoj državi bila lider u mnogim industrijskim granama. Agrokomerc, Aluminij, Pretis, Energoinvest, Unis, Famos, Soko… – poduži je popis velikih industrijskih tvrtki koje su imale na tisuće zaposlenih i milijunske poslove u zemlji i inozemstvu, piše Večernji list BiH.
Nekad i sad
Iako treba uzeti u obzir propast bivše države, ratna razaranja, promjenu društvenog i gospodarskog sustava, očito je da se proizvodna struktura, pa i struktura izvoza iz Bosne i Hercegovine, značajno promijenila u odnosu na prijeratno razdoblje. Mnoge industrijske grane doživjele su značajan pad, poput tekstilne, koja je u odnosu na prijeratnih 100 tisuća radnika danas spala na petinu. Za promjenu industrijske strukture u BiH, a posebno za propast velikih sustava i smanjenje broja zaposlenih u industriji uglavnom su odgovorni loša privatizacija i kriminal, ali treba uzeti u obzir i ukupne promjene u svjetskoj ekonomiji, racionalizaciju i modernizaciju proizvodnje te činjenicu da su strani investitori nerado ulagali u velike sustave koji nisu bili orijentirani na tržišno poslovanje. Uz rudarstvo, u BiH su tradicionalno bili razvijeni kemijska, metalska, drvna te tekstilna i prehrambena industrija. Nešto od toga se i danas uspješno razvija, što potvrđuju obnovljeni Aluminij, potom Feal, Prevent, AS Holding, Violeta i druge poznate tvrtke. Izvoz namjenske industrije BiH u 11 mjeseci ove godine iznosio je 263 milijuna KM, što je za 8,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i konstantno bilježi rast, što samo potvrđuje da proizvodnja oružja i streljiva postaje sve značajnija u ukupnoj strukturi bh. ekonomije.
Uglavnom je riječ o tvrtkama koje su na prostoru BiH poslovale i prije rata. BiH se može pohvaliti i proizvodnjom struje te određenih sirovina i poluproizvoda, dok u gotovim proizvodima značajno zaostaje za većinom europskih zemalja. Zanimljivo je da je danas jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom IT (informacijske tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza usluga računarstva lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom razdoblju strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milijun KM svojih pametnih rješenja. A što je činilo okosnicu ekonomije BiH u prijeratnom razdoblju?
Uz već spomenuto rudarstvo, treba spomenuti niz drugih velikih industrijskih sustava. Prehrambeni gigant Agrokomerc, sa sjedištem u Velikoj Kladuši, bilo je jedno od najuspješnijih poduzeća u tadašnjoj državi. Uspješno poslovanje Agrokomerca ostat će “umrljano” aferom iz 1987. godine, kad je poduzeće postalo predmet tzv. afere Agrokomerc, odnosno skandala vezanih uz milijune dolara bezvrijednih mjenica, a što je dobilo političku i etničku dimenziju. Agrokomerc je nekada zapošljavao čak 13 tisuća radnika i izvozio proizvode u dvadesetak zemalja diljem svijeta. Imao je veliko tržište kakvo je danas mnogima nezamislivo. Mostarska tvornica zrakoplova Soko namjenski je i organizacijski pripadala vojnoj industriji SFRJ. Nastala je preseljenjem tvornice zrakoplova Ikarus iz Zemuna. Samo tijekom 1958. godine u Sokolu je uspješno proizvedena i isporučena serija od 35 zrakoplova, a sljedeće godine isporučen je još 31 zrakoplov tipa 522 na kojem se vršila borbena obuka i školovanje. Tvornica Soko je svoj prvi serijski zrakoplov proizvela u 110 primjeraka, tipa 522, koji je bio u cjelini metalne konstrukcije, plus dva prototipa. Soko je zapošljavao i do šest tisuća radnika.
Budućnost za BiH
Jedan od prepoznatljivih gospodarskih simbola prijeratne BiH bio je i UNIS Sarajevo, sustav koji je djelovao u različitim oblastima proizvodnje i usluga kao što su proizvodnja automobila i dijelova za motorna vozila, metaloprerađivačka industrija, repromaterijali i kemijska industrija, strojogradnja i industrija alata, namjenska industrija, telekomunikacije, elektronika te hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turizam i rent-a-car usluge. U BiH su se proizvodili i automobili te dijelovi za automobilsku industriju. Fabrika motora Sarajevo (FAMOS) zapošljavala je oko 12 tisuća radnika u 12 tvornica diljem BiH, a čak polovina ih je bila zaposlena u proizvodnom kompleksu u Hrasnici kod Sarajeva. Godišnja prodaja bila je vrijedna 400 milijuna dolara, a svake godine zarađivalo se 15 milijuna dolara samo od prodaje motora i dijelova Mercedes-Benzu. Tvornica automobila Sarajevo, poznatija kao nekadašnji TAS, nastala je 1969. godine, sklapanjem partnerstva s velikim Volkswagenom, a suradnja je počela montažom Bube, tada najpoznatijeg VW-ova modela. Tvornica je bila s 51 posto u vlasništvu UNIS-a i 49 posto u vlasništvu Volkswagena i u to je doba slovila kao najbolji primjer suradnje sa stranim investitorom. Ova tvornica procvat je doživjela sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada se u njoj počinje sklapati legendarni Golf. Sljedećih godina sklapalo se i do 15 tisuća vozila godišnje. Izvoz na osnovi kooperacije iz TAS-a pred sami rat u BiH iznosio je od 250 do 300 milijuna maraka, uz plan da se popne na čak pola milijarde. Planirana je godišnja proizvodnja od 40 tisuća vozila. BiH danas, kao što je vidljivo iz svega predočenog, nije u poziciji proizvoditi zrakoplove i automobile, ali primjeri nekih drugih uspješnih poduzeća, pa i IT industrije, govore da mjesta na globalnom tržištu ima i za razne proizvode “made in BiH”.
Ivanka ima ukazanje svake godine na obljetnicu,
Vidjelica Ivanka Ivanković Elez imala je redovito godišnje ukazanje 25. lipnja 2023. Prigodom posljednjeg svakodnevnog ukazanja 7. svibnja 1985. Gospa je Ivanki, povjerivši joj posljednju, 10. tajnu, kazala da će tijekom cijelog svog života imati ukazanje jedanput u godini i to na obljetnicu ukazanja. Tako je bilo i ove godine.
Ukazanje, koje je trajalo sedam minuta (18:38h -18:45h), Ivanka je imala u svojoj obiteljskoj kući. Ukazanju je bila nazočna samo Ivankina obitelj, prenosi medjugorje.hr.
Nakon ukazanja vidjelica Ivanka je rekla:
Gospa je dala slijedeću poruku: „Dječice,potrebna sam vaše molitve. Molite, molite, molite!“
U komentarima na Twitteru EMSC-a su se javili brojni koji su osjetili potres. Naveli su kako je potres potrajao četiri sekunde, te da je ‘dobro protutnjalo’.
Umjeren potres 3,3 stupnja Richtera s epicentrom kod Gruda uzdrmao u 0:23 sati zapadnu Hercegovinu, te se osjetio na širem području, uključujući Dalmaciju.
Kako su izvijestili iz Euromediterenskog seizmološkog zavoda (EMSC) magnituda potresa je bila 3,3 stupnja Richtera.
Potres se dogodio na dubini od dva kilometra. Osim uznemirenosti takvi potresi ne izazivaju druge posljedice.
U komentarima na Twitteru EMSC-a su se javili brojni koji su osjetili potres. Naveli su kako je potres potrajao četiri sekunde, te da je ‘dobro protutnjalo’.
#Earthquake 17 km NW of Široki Brijeg (Bosnia & Herzegovina) 18 min ago (local time 00:23:27). Updated map – Colored dots represent local shaking & damage level reported by eyewitnesses. Share your experience via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/KS5EVPDIVE pic.twitter.com/Rn5Xfite5L— EMSC (@LastQuake) June 25, 2023
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužiteljstva USK protiv Sedine Miljković, koja je tereti kako je, obavljajući poslove materijalno-finansijckog knjigovođe i referenta za platni promet u d.d. “Grupex” Velika Kladuša, tu firmu oštetila za 902.850 KM.
Terete je za produženu zlouporabu položaja, a bude li dokazana njena krivnja, za to su Kaznenim zakonom FBiH predviđene najmanje tri godine zatvora.
U narednom vremenu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
Prema optužnici Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanskog kantona, optuženoj se stavlja na teret da se o zakon ogriješila od 4. siječnja 2007. do 21. siječnja 2011. godine.
Imala je, ističe se, ovlast da prati sredstva na računima, i vrši svakodnevno plaćanje po nalogu direktora, ali je bila svjesna da nema pisano odobrenje, niti punomoć direktora da u njegovo ime, a za račun d.d. “Grupex”, podiže gotovinu.
“Radila je izvan svojih ovlasti tako što je sačinjavala naloge za prenos novčanih sredstava u koje je unosila neistinite podatke o visini sredstava koja se prenose i krivotvorila potpis nalogodavca, koje je zatim odnosila u rezidentnu banku, u kojoj je sa računa d.d. ‘Grupex’ prebacivala novac na račune istog društva u druge banke”, naglašeno je u optužnici.
Zatim je, dodaje se, znajući da nema ovlast za podizanje gotovinu, u čekove unosila novčane iznose krivotvoreći potpis nalogodavca, sa kojima je u više navrata sa žiro-računa tog društva podizala gotovinu, u ukupnom iznosu od 888.000 KM i ta sredstva je, terete je, zadržala i nije ih položila u blagajnu preduzeća.
“Pritom je bez pisane odluke koja bi tu isplatu opravdala i bez znanja direktora izvršila bezgotovinske isplate primanja putem tekućih računa u vlastitu korist u iznosu od 8.150 KM, a u korist zaposlenika Š.K. 4.700 KM i E.B. 2.000 KM”, naglašeno je u optužnici.
Dodaje se da je bila svjesna svojih radnji i njihovih posljedica, te je s ciljem da to prekrije, izvršila knjiženja u glavnoj knjizi društva koja nisu bila sukladna pravilima struke na način da proknjiženi iznosi nisu predočavali obim i vrstu nastalog poslovnog događaja, te fiktivno izvršila knjiženja bez financijsko-knjigovodstvenog dokumenta uplate dva računa u korist jednog dobavljača, u ukupnom iznosu od 12.889 KM.
“Na ovaj način je pribavila sebi 896.500 KM i navedenim llosobsma 6.700 KM, a istovremeno oštetivši ‘Grupex’ d.d. Velika Kladuša za 902.850 KM”, naglašeno je u optužnici, a potvrđeno je Nezavisnim novinama.
Prema riječima stručnjaka, brojni su čimbenici utjecali na to – od iseljavanja do male proizvodnje, a istaknuli su i kako bh. stanovnici zapravo uopće nemaju razvijenu kulturu rada
Velika nezaposlenost, iseljavanje, staro stanovništvo, siromaštvo… – već se godinama vezuju uz BiH. Koliko je stanje zapravo alarmantno, najbolje pokazuje podatak da je BiH među zemljama regije najlošija po siromaštvu, piše Večernji list BiH.
Steve Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins, izradio je analizu u kojoj je rangirao države po obujmu nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta realnog BDP-a po glavi stanovnika. Analiza američkog profesora obuhvatila je 157 zemalja, a Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto te je ocijenjena kao najlošija u regiji.
Kultura rada
Ekonomisti i drugi stručnjaci za BHRT su komentirali kako taj podatak, nažalost, zapravo uopće nije neka novost. Prema njihovim riječima, brojni su čimbenici utjecali na to – od iseljavanja do male proizvodnje, a istaknuli su i kako bh. stanovnici zapravo uopće nemaju razvijenu kulturu rada.
– Lista koju je izradio američki profesor ekonomije sastavljena je na osnovi više čimbenika. Osnova jest ekonomija, ali da je politika u BiH produktivnija, država bi u ekonomskom smislu bila mnogo bolja i imali bismo blagostanje te bolji život i standard. Stanje se nakon rata do danas još nije stabiliziralo, a činjenica je i da bosanskohercegovački stanovnici nemaju kulturu rada – komentirao je za BHRT Željko Šain, ekonomski analitičar, dodajući kako politička situacija opterećuje sve u BiH.
Inače, taj indeks formira se na osnovi odnosa nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a, a za BiH se navodi kako je nezaposlenost najznačajniji čimbenik siromaštva. U nevladinu sektoru za navedeni medij su, pak, kazali kako su lošim ekonomskim parametrima kumovali korupcija, neznanje, ali i odlazak mladih. Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava prokomentirao je kako je BiH država u kojoj ste siromašni bez obzira na to jeste li zaposleni ili ne. – To je, nažalost, naša sadašnjost, ali, bojim se, i naša budućnost – kazao je Todorović.
Stručnjak za međunarodne projekte Danijel Malić kazao je za BHRT kako u ekonomiji veći broj ljudi pravi više proizvoda, ali da je BiH u nesretnoj situaciji da ima sve manje stanovnika te da uskoro neće moći proizvesti ni osnovno za svoje potrebe, odnosno potrebe svoga stanovništva.
Najbolje rangirana
Kada je pak riječ o ljestvici koja je prikazana, u samome vrhu, odnosno najbolje rangirana, je Švicarska s indeksom od 8,51. Nakon nje slijede Kuvajt (8,6), Irska (8,6), Japan (9,07), Malezija (9,07), Tajvan (9,4), pa čak i Niger (9,7), Tajland (10,2), Togo (10,9) i Malta (11). U većini tih zemalja kao najveći problem ističe se nezaposlenost.
Hrvatska se našla na 98. mjestu najsiromašnijih zemalja svijeta s indeksom 25,5, a kao vodeći uzrok “jadnosti” navedena je nezaposlenost koja je, zanimljivo, na najnižim granama u posljednjih 40-ak godina. Na visokom mjestu najsiromašnijih zemalja našla i susjedna Crna Gora (34.), Sjeverna Makedonija (39.), Srbija (54.), pa čak i Mađarska (58.). Jedno mjesto ispred Hrvatske zauzela je Albanija (97.). Susjedi Slovenci su na 118. mjestu, dok se Austrijanci nalaze na 133.
Zimbabve, Venezuela, Sirija, Libanon, Sudan, Argentina, Jemen, Ukrajina, Kuba, Turska, Šri Lanka, Haiti, Angola, Tonga i Gana čine 15 najsiromašnijih zemalja na svijetu.
U mjestu Goliješnica kod Žepča, na magistralnoj cesti M-17 dogodila se prometna nesreća oko 17 sati i 30 minuta.
U nesreći su sudjelovali putničko motorno vozilo i motocikl, potvrđeno je za Avaz iz Operativnog centra MUP-a ZDŽ.
– Motociklist je prebačen u bolnicu službom Hitne medicinske službe. Još uvijek nije poznat stupanj ozljeda – kazali su iz Operativnog centra MUP-a ZDŽ.
Njemački mediji navode kako je Mirnesa S. upoznala Roberta S. u kafiću u Stuttgartu dok su obadvoje bili u društvu prijatelja. Mirnesa je spomenula kako radi u Proseguru i da je u nabildanom šarmeru vidjela svoju šansu. Dogovorili su sastanak.
Mirnesa S. (42) je zajedno sa svojim dečkom Robertom S. (29) ukrala više od milijun eura od njemačke tvrtke u kojoj je bila zaposlena. Kako pišu njemački mediji, Mirnesa S. na kraju se predala policiji, dok je njezin dečko u bijegu.
Njemački mediji pišu kako je Mirnesa S. odustala od bijega, te kako ju je Robert motao oko prsta.
Prema riječima državnog odvjetnika, Mirnesa S. (42) i Robert S. (29) planirali su veliku pljačku i ukrali 1,25 milijuna eura iz tvrtke za prijevoz novca Prosegur. Mirnesa je sada u zatvoru, dok je Robert u bijegu, prenosi Fenix-magazin.
Uskoro počinje suđenje
Mirnesi i jednom od Robertovih sudionika, za kojeg se tvrdi da je organizirao njihov bijeg, ubrzo se u Stuttgartu sudi zbog zajedničke krađe. Glasnogovornik suda njemačkim medijima nije mogao dati točan početak saslušanja.
Njemački mediji navode kako je Mirnesa S. upoznala Roberta S. u kafiću u Stuttgartu dok su obadvoje bili u društvu prijatelja. Mirnesa je spomenula kako radi u Proseguru i da je u nabildanom šarmeru vidjela svoju šansu. Dogovorili su sastanak.
Sastanku Roberta S. i Mirnese S. prisustvovao je i Robertov prijatelj Marko I. (45). Muškarci su brzo prionuli na posao i pitali Mirnesu može li se od Prosegura ukrasti novac, što je ona odbila.
No, Robert S. nije odustajao: laskao joj je, govorio da želi biti s njom i obećavao joj da kad budu imali sav novac, više nikada neće morati raditi.
Uvjeravanje je trajalo dva tjedna
Robert je, prema optužnici, u roku od dva tjedna uspio uvjeriti Mirnesu na zločin, pišu njemački mediji.
Dana 14. listopada 2022. godine 42-godišnjakinja je otišla na posao i oko 15 sati u neopaženom trenutku u kutiju je stavila gotovo 80 svežnjeva novčanica od 100 i 200 eura. Kasnije je napustila prostorije.
Vani je Mirnesu čekao Robert S. u Mercedesu. Tada počinje njihov filmski bijeg. Kako navode njemački mediji, riješili su se Mirnesinog mobitela i odvezli se u Beč, a tamo ih je čekao Marko I.
Bijeg u Srbiju
Robert je Mirnesi dao 20.000 eura, a ostatak plijena je zadržao. Tijekom sljedećih nakon nekoliko dana Marko I. je Mirnesu uz pomoć krijumčara odveo prvo u Hrvatsku, a zatim u Srbiju.
Trojac je bio sretan zbog milijunske pljačke. No, novi zajednički život bez financijskih briga koji je obećao Robert S. Mirnesi brzo se za plavušu pretvorio u pakao. Prema informacijama iz odvjetničkih krugova, njezin čuvar nije skidao pogled s nje.
Robert S. više nije želio imati ništa s njom. Kad se požalila na to, zaprijetio joj je.
Robert S. je u bijegu
Na kraju se Mirnesa S. uplašila, te je pobjegla u Crnu Goru. Nakon toga je preko svog odvjetnika stupila u kontakt s njemačkim vlastima i najavila da se želi predati.
Njemački mediji podsjećaju kako je Mirnesa S. 23. siječnja sletjela u zračnu luku Stuttgart, gdje je uhićena.
Dok je Mirnesa u zatvoru, pretpostavlja se kako Robert S. sada sav plijen troši sam.
Mirnesin odvjetnik odbio je komentirati detalje postupka prije početka suđenja.
Na terenu su trenutno mostarski vatrogasci PVP Mostar, pripadnici kriminalističke policija MUP HNŽ te članovi ribarskog društva.
Beživotno tijelo pronađeno je danas u podnevnim satima rijeci Neretvi u južno od Mostara, saznaje Bljesak.info. Prema saznanjima, tijelo je pronašao ribar na području Bunskih kanala.
”Leš muške osobe izvučen je iz Neretve oko 11.40 sati. Identitet još nije utvrđen. Prebačen je u gradsku mrtvačnicu gdje će biti obdukcija i sve ostale radnje koje predviđa zakon”, kazao je za Bljesak.info glasnogovornik MUP HNŽ Ljudevit Marić. Foto: Bljesak.info / Beživotno tijelo pronađeno u Neretvi Na terenu su bili mostarski vatrogasci PVP Mostar, pripadnici kriminalističke policija MUP HNŽ te članovi ribarskog društva. Na mjesto događaja stigli su i djelatnici gradske mrtvačnice koji su preuzeli tijelo.
Uz prisustvo mnogobrojnih vjernika i hodočasnika, štovatelja Sv. Ivana Krstitelja, istoimena župa u Travniku je, 24. lipnja, svečanom euharistijom na otvorenom ispred župne crkve proslavila svoj patron.
Središnju misu predslavio je vlč. Zlatko Ivkić, župnik vjerničke zajednice Ime Marijino Oštra Luka – Bok u Bosanskoj Posavini uz koncelebraciju 18 svećenika većinom iz Travničkog dekanata.
Vlč. Ivkić je u propovijedi progovorio o liku i zadaći Kristovog Preteče koju je u povijesti spasenja od Boga bila povjerena upravo Sv. Ivanu.
Istoga dana u župi je bila u 7:30 h «tiha sveta» misa koju je predvodio župnik preč. Marko Mikić. U 9:00 h također na vanjskom oltaru « bolesničku» sv. misu prevodio je vlč. Ivan Rako, profesor glazbe i liturgike na KBF-u u Sarajevu.
Za proslavu patrona župa se pripremala trodnevnicom a mise su predslavili: fra Jozo Marinčić, župni vikar i bolnički kapelan u župi Svetoga Duha u Novoj Biloj i bivši provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene; vlč. Josip Marković, odgojitelj u internatu KŠC-a u Travničkom sjemeništu te vlč. Rako.
Inače, župa već tri godine obavlja i veliku devetnicu u čast Sv. Ivanu Krstitelju svakog 24. u mjesecu koja je upriličena od 24. rujna 2022. do 24. svibnja 2023.
M. M. Ž.I., KT
Đakon u župi Svetog Ilije u Metkoviću, fra Marko Pudar zarađen je za svećenika skupa sa petoricom svećenika, don Ivanom Šestom, don Igorom Golešom, don Ivanom Mamićem, don Renatom Pudarom te don Danijelom Maršić u crkvi Svete obitelji u Solinu dok je bogoslov Robert Pudar zaređen za đakona, piše Slobodna Dalmacija.
Zareditelj je bio apostolski upravitelj splitsko-makarske nadbiskupije mons Želimir Puljić skupa sa brojnim svećenicima. Zanimljivo je da su svećenički red primili trojica rođene braće Pudara, koji su postali svećenici: fra Marko (svećenik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja), don Renato svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije), bogoslov Robert (đakon Splitsko-makarske nadbiskupije).
Rekavši da je ređenje dar ređenicima, cijeloj Crkvi i nadbiskupiji, mons Puljić je zaželio da i ređenici budu dar koji će se velikodušno darivati. Dar ljubavi bez koristoljublja, i dar služenja bez uvjetovanja.
Nakon svečanosti ređenja mladomisnici su okupljenima podijelili svoj mladomisnički blagoslov.
To je oduševilo Beograđane koji su ovu gestu odlučili da podijele na društvenim mrežama
Beograđane koji su došli na godišnji odmor u Zenicu dočekala je zanimljiva poruka nakon što su zaboravili platiti parking.
– Dragi prijatelju ili prijateljice. Obzirom da si iz Srbije, nisam htio da ti se pokvari odmor malom neprijatnošću. Naime, zaboravio/la si da uplatiš parking pa sam ti ja uplatio parking za cijeli dan. Parking servis ti je htio napisati kaznu a ja sam spriječio. Dragi prijatelji, uživajte u Zenici – pisalo je na papiriću, prenosi Crna hronika.
To je oduševilo Beograđane koji su ovu gestu odlučili da podijele na društvenim mrežama.
– Da i mi podelimo nešto sa vama. Odlučili smo obiteljski napraviti malu turneju po Bosni i na našem putu se našla i Zenica. Parkirali smo se i otišli šetati kroz grad. Došli smo u Zenicu oko 13:00 sati. Suprug je uplatio parking za 2 sata a nama se Zenica jako svidela pa smo ostali mnogo duže i totalno zaboravili na parking i ksko treba platiti dodatno vreme. Kada smo se vraćali ka autu tek smo se minut, dva pred što ćemo doći do auta setili da smo zaboravili dodatno uplatiti za parking i očekivali smo kaznu. Na nekih dvadesetak metara vidimo nešto iza prednjeg brisača i bili smo uvjereni kako je to upravo kazna. Međutim, dočekala nas je jako prijatna poruka. Netko je vjerojatno primjetio da nam neko iz parking servisa želi napisati kaznu, da bi, verovali ili ne, taj neko ko nam je apsolutno nepoznat, sprečio da nam bude napisana kazna i uplatio parking za celi dan. Šta reći? Žao mi je samo što nam nije ostavio neki kontakt, barem da mu se zahvalimo ako ne želi novac, ali ne, ništa nije ostavio kao kontakt. Evo, ako nekim čudom sada ovo pročita, zahvaljuju mu se Marijana i Teodor sa decom iz Beograda. Bosanci, divni ljudi! – naveli su.
Zarađivat će plaću od 20 milijuna eura godišnje i dobiti ugovor na tri godine.
Inter je prodao Marcela Brozovića u saudijski Al Nassr za 23 milijuna eura, objavio je Gianluca Di Marzio, jedan od najpoznatijih stručnjaka za transfere na svijetu. Di Marzio donosi i detalje dogovora koji je hrvatski reprezentativac postigao s Al Nassrom oko osobnih uvjeta. Zarađivat će plaću od 20 milijuna eura godišnje i dobiti ugovor na tri godine. Znatno je to povećanje u odnosu na 12 milijuna eura godišnje koliko je imao u Interu, a posebno u odnosu na sedam milijuna eura godišnje plaće koju mu je nudila Barcelona, prenosi Index. Brozović tako napušta Inter nakon osam godina u kojima je sakupio 330 nastupa i zabio 31 gol te osvojio naslov prvaka Italije, dva talijanska Kupa i dva talijanska Superkupa. Sada ga čeka borba za znatno manje trofeje, ali i igranje s Cristianom Ronaldom. Agenti su nagovarali Brozovića na Saudijsku Arabiju Iz više izvora proteklih dana dolazile su informacije kako agenti nagovaraju Brozovića da prihvati financijski znatno izdašniju ponudu Al Nassra u odnosu na onu Barceloninu. Katalonci su mu nudili mnogo uzbudljiviji sportski projekt i priliku za osvajanje najvećih trofeja. Također, hrvatskom reprezentativcu je bio znatno primamljiviji život u Barceloni nego u Rijadu. Ipak, na kraju se čini da će se morati naviknuti na onaj u Rijadu.
Nakon što je kasno u subotu viđen kako napušta okružni vojni stožer u Rostovu, stotinama kilometara južno od Moskve, u nedjelju se ne zna gdje je vođa plaćenika Jevgenij Prigožin, prenose svjetske agencije.
Teško naoružani ruski plaćenici povukli su se iz južnog ruskog grada Rostova preko noći nakon što su zaustavili svoje napredovanje prema Moskvi prema sporazumu kojim je završena kriza koja je predstavljala izazov bez presedana autoritetu predsjednika Vladimira Putina.
Prema dogovoru, uz posredovanje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, branitelji skupine Wagner vratili bi se u baze u zamjenu za jamstva za sigurnost, a njihov vođa Jevgenij Prigožin preselio bi se u Bjelorusiju.
Viđen je kako napušta okružni vojni stožer u Rostovu, stotinama kilomatara južno od Moskve, kasno u subotu u sportskom terenskom vozilu, ali njegova lokacija u nedjelju nije poznata, piše britanska agencija Reuters.
Francuska novinska agencija Afp napisala je da Prigožin mora otići u Bjelorusiju, a da se ne zna u nedjelju ujutro, kada je predviđen taj odlazak, gdje je šef Wagnera.
Wagnerovi branitelji povlače se iz regije Voronjež, koja graniči s Ukrajinom, objavile su lokalne vlasti u nedjelju, ističući da se povlačenje odvija “bez incidenata”.
Glavni grad Moskva je u nedjelju bio miran, nakon dogovora o deeskalaciji, s malo dokaza o povećanoj sigurnosti na ulicama.
Ponedjeljak je proglašen neradnim danom kako bi se dalo vremena da stvari sjednu na svoje mjesto.
Čečenske specijalne snage raspoređene u ruskoj regiji Rostov kako bi se oduprle napredovanju plaćeničke skupine Wagner također su se povukle u nedjelju, izvijestila je novinska agencija TASS, citirajući zapovjednika.
Specijalne snage vraćaju se tamo gdje su se ranije borile, rekao je zapovjednik Aptij Alaudinov, a prenosi novinska agencija.
Ovaj jednostavan napitak pročistit će vaše tijelo od nakupljenih toksina i pročistiti probavni sustav kako bi radio bolje. Osim toga, potiče rad jetre, pomaže izbaciti višak tekućine iz tijela…
Radi se o čaši tople vode (ili vode sobne temperature) sa svježe cijeđenim limunom koju je potrebno popiti odmah nakon buđenja, na prazan želudac. Nakon toga je bitno 30-ak minuta ništa ne jesti i piti kako bi taj napitak krenuo bez smetnji probavnim sustavom.
Topla limunada bez šećera idealan je napitak jer priprema tijelo za ono što ga čeka u danu – detoksicira ga, blagotvorno djeluje na kožu, potiče rad mozga i probavnog sustava, pomaže u gubitku viška kilograma, ubrzava metabolizam, popravlja raspoloženje, piše 24sata.
Ukoliko vam je cijeli limun previše, slobodno možete iscijediti samo pola. Najidealnija temperatura ovog napitka bi bila temperatura tijela. Također, imajte na umu da, ako stavite hladnu vodu, tad je vaš organizam najprije mora ugrijati kako bi krenula dalje probavom.
“Ovaj napitak je posebno dragocjen za žene jer rehidrira i hrani kosu i kožu. U mlaku vodu sa limunom dodajte i prstohvat cimeta kako bi ste pospješili mijenu tvari”, savjetovala nam je jednom prilikom Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistkinja Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita.
– Ukoliko ne želite mlak napitak dovoljno je pripremiti sok sa vodom na sobnoj temperaturi. Također, imate li poteškoća sa probavnim sustavom i zabranjeni su vam agrumi radije odaberite čaj. Povremeno napravite pauzu i osvježite se nekim drugim napitkom – dodala je.
Evo zašto je dobro svaki dan piti vodu s limunom:
Alkalizira tijelo
Iako mnogi ljudi misle suprotno, jer je kiselog okusa, limun je zapravo alkalan i doprinosi smanjivanju kiselosti vašeg organizma, a to je izuzetno važno za zdravlje. Stručnjaci kažu da je tijelo sklonije raznim bolestima kada je kiselo i da bi trebalo paziti što se unosi u organizam.
Još 1933. godine američki liječnik William Howard tvrdio da je uzrok svih bolesti nakupljanje kiseline u tijelu i preporučio prehranu alkalnim namirnicama. O tome je i napisao knjigu ‘A New Health Era’. Kada tijelo postane previše kiselo to stanje se naziva – acidoza. Tada ljudi imaju manje energije, lošijeg su zdravlja i skloniji su problemima sa prekomjernom težinom. Idealan pH tijela je 7.
Potiče probavu
Ovaj jednostavan napitak pročistit će vaše tijelo od nakupljenih toksina i pročistiti probavni sustav kako bi radio bolje. Budući da je to prvo što se uzima ujutro, stimulira se probavni sustav i hidratizira debelo crijevo tako da nema problema sa zatvorom. Osim toga, potiče rad jetre.
Limun pomaže jetri da proizvodi više žuči, tako da je tijelu lakše razgraditi složenu hranu i izvući iz njih korisne sastojke. Med ima antibakterijska svojstva koja štite od bilo kakvih infekcija. Također, pomaže u proizvodnji sluzi u želucu te izbaciti toksine iz tijela.
Ima diuretički učinak
To je odlična prevencija zadržavanju suvišne tekućine koja će uz toplu vodu i limun izaći iz tijela. Uz to, mokraćni sustav će biti zdraviji. Ovaj napitak čisti mokraćni sustav i štiti ga od infekcija te je dobro rješenje za ljude koji od infekcija mokraćnih puteva pate često.
Jača imunitet
Poznato je da limun sadrži vitamin C koji je važan za dobar rad imunološkog sustava i zaštitu tijela od bolesti. Limun je bogat i kalijem koji djeluje stimulativno na rad mozga i živčanog sustava, a dobar je i za kontrolu krvnog tlaka. Želite li biti otporni na bolesti, svakako u toplu vodu s limunom dodajte i malo meda.
Koža je ljepša
Kako pročišćava tijelo od nagomilanih toksina, topla voda s limunom blagotvorno djeluje na kožu jer je time održava zdravom, a samim time – i lijepom, zategnutijom i mlađom. Limun pomaže očistiti krv i potiče proizvodnju novih krvnih stanica i kolagena. Uz to ima antibakterijska svojstva pa je koža manje sklona aknama i pomaže u procesu zacjeljivanja rana.
PixabayOvaj jednostavan napitak pročistit će vaše tijelo od nakupljenih toksina i pročistiti probavni sustav kako bi radio bolje. Osim toga, potiče rad jetre, pomaže izbaciti višak tekućine iz tijela…
Radi se o čaši tople vode (ili vode sobne temperature) sa svježe cijeđenim limunom koju je potrebno popiti odmah nakon buđenja, na prazan želudac. Nakon toga je bitno 30-ak minuta ništa ne jesti i piti kako bi taj napitak krenuo bez smetnji probavnim sustavom.
Topla limunada bez šećera idealan je napitak jer priprema tijelo za ono što ga čeka u danu – detoksicira ga, blagotvorno djeluje na kožu, potiče rad mozga i probavnog sustava, pomaže u gubitku viška kilograma, ubrzava metabolizam, popravlja raspoloženje, piše 24sata.
Ukoliko vam je cijeli limun previše, slobodno možete iscijediti samo pola. Najidealnija temperatura ovog napitka bi bila temperatura tijela. Također, imajte na umu da, ako stavite hladnu vodu, tad je vaš organizam najprije mora ugrijati kako bi krenula dalje probavom.
“Ovaj napitak je posebno dragocjen za žene jer rehidrira i hrani kosu i kožu. U mlaku vodu sa limunom dodajte i prstohvat cimeta kako bi ste pospješili mijenu tvari”, savjetovala nam je jednom prilikom Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistkinja Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita.
– Ukoliko ne želite mlak napitak dovoljno je pripremiti sok sa vodom na sobnoj temperaturi. Također, imate li poteškoća sa probavnim sustavom i zabranjeni su vam agrumi radije odaberite čaj. Povremeno napravite pauzu i osvježite se nekim drugim napitkom – dodala je.
Evo zašto je dobro svaki dan piti vodu s limunom:
Alkalizira tijelo
Iako mnogi ljudi misle suprotno, jer je kiselog okusa, limun je zapravo alkalan i doprinosi smanjivanju kiselosti vašeg organizma, a to je izuzetno važno za zdravlje. Stručnjaci kažu da je tijelo sklonije raznim bolestima kada je kiselo i da bi trebalo paziti što se unosi u organizam.
Još 1933. godine američki liječnik William Howard tvrdio da je uzrok svih bolesti nakupljanje kiseline u tijelu i preporučio prehranu alkalnim namirnicama. O tome je i napisao knjigu ‘A New Health Era’. Kada tijelo postane previše kiselo to stanje se naziva – acidoza. Tada ljudi imaju manje energije, lošijeg su zdravlja i skloniji su problemima sa prekomjernom težinom. Idealan pH tijela je 7.
Potiče probavu
Ovaj jednostavan napitak pročistit će vaše tijelo od nakupljenih toksina i pročistiti probavni sustav kako bi radio bolje. Budući da je to prvo što se uzima ujutro, stimulira se probavni sustav i hidratizira debelo crijevo tako da nema problema sa zatvorom. Osim toga, potiče rad jetre.
Limun pomaže jetri da proizvodi više žuči, tako da je tijelu lakše razgraditi složenu hranu i izvući iz njih korisne sastojke. Med ima antibakterijska svojstva koja štite od bilo kakvih infekcija. Također, pomaže u proizvodnji sluzi u želucu te izbaciti toksine iz tijela.
Ima diuretički učinak
To je odlična prevencija zadržavanju suvišne tekućine koja će uz toplu vodu i limun izaći iz tijela. Uz to, mokraćni sustav će biti zdraviji. Ovaj napitak čisti mokraćni sustav i štiti ga od infekcija te je dobro rješenje za ljude koji od infekcija mokraćnih puteva pate često.
Jača imunitet
Poznato je da limun sadrži vitamin C koji je važan za dobar rad imunološkog sustava i zaštitu tijela od bolesti. Limun je bogat i kalijem koji djeluje stimulativno na rad mozga i živčanog sustava, a dobar je i za kontrolu krvnog tlaka. Želite li biti otporni na bolesti, svakako u toplu vodu s limunom dodajte i malo meda.
Koža je ljepša
Kako pročišćava tijelo od nagomilanih toksina, topla voda s limunom blagotvorno djeluje na kožu jer je time održava zdravom, a samim time – i lijepom, zategnutijom i mlađom. Limun pomaže očistiti krv i potiče proizvodnju novih krvnih stanica i kolagena. Uz to ima antibakterijska svojstva pa je koža manje sklona aknama i pomaže u procesu zacjeljivanja rana.
Osvježava dah
Limunska kiselina koja se nalazi u limunu osvježit će vam dah nakon buđenja kada su usta puna bakterije jer su cijelu noć bila zatvorena pa su se bakterije mogle razmnožavati bez puno ometanja. Osim toga, limun štiti od upale zubnog mesa što je, također, važno za dobar zadah.
Popravlja raspoloženje
Za vitamin C kojeg ima u limunu poznato je da djeluje kao ‘energetska bomba’ što znači da će vam tijelo ispuniti nalet energije vrlo brzo nakon buđenja. Neki kažu da je ujutro bolje popiti vodu i limun za razbuđivanje nego kavu. Dobro raspoloženje rezultirat će smanjivanjem šanse za pojavu tjeskobe ili depresije, a i lakše je preživjeti svakodnevne stresne situacije.
Hidratizira tijelo
Važno je, posebno nakon buđenja, dobro hidratizirati svoje tijelo, a čaša mlake vode je idealna za to. Naime, tijekom noći tekućina iz tijela se gubi, a dehidrirano tijelo ne može funkcionirati kako treba. Voda, zato jer je mlaka, brzo će se apsorbirati kroz organizam.
Ljudsko tijelo prosječno se sastoji od 65 do 70 posto vode, no to se s godinama polako smanjuje. Da bi bili zdravi i dobro se osjećali, neophodno je održavati tu razinu, odnosno unositi dovoljno tekućine u tijelo.
Pomaže kod mršavljenja
Mnogi ljudi koji ozbiljno paze na liniju svako jutro najprije popiju čašu vode sa sokom od limuna. Naime, limunov sok sadrži pektine, polisaharide koji umanjuju želju za hranom i pomažu kasnije pojedenoj hrani da se brže probavi i doprinosi osjećaju sitosti. Uz to, limun pomaže da se masnoće u tijelu brže otapaju i ubrzava metabolizam.
Za BiH se već sada može reći da je zemlja staraca. Kada se uzmu u obzir sve činjenice, najstariji bh. građani su i najmnogobrojniji. Iz dana u dan rađa se sve manje djece, sve više ljudi umire, a veliki broj mladih napušta BiH te odlazi po novi život u razvijenije europske zemlje, piše Večernji list BiH.
Nastave li se ovi aktualni trendovi, ostvarit će se i procjene Ujedinjenih naroda – BiH će za 50 godina imati svega milijun i 600 tisuća stanovnika. Koliko Federacija BiH gubi stanovništva na godišnjoj razini, procijenili su statističari FZS-a. Prema njihovim analizama, od sredine 2018. do sredine 2022. godine Federacija je ostala bez 39.387 stanovnika. Procjenjuju da su na području ovoga entiteta 2018. godine živjela 2,196.233 stanovnika, a 2022. godine 2,156.846. Radili su procjene i po županijama, a one pokazuju kako je samo u Sarajevskoj županiji rastao broj stanovnika, dok je u Zapadnohercegovačkoj, Bosansko-podrinjskoj i Posavskoj zabilježen najmanji pad broja stanovnika.
U pet godina, koje su promatrane u dokumentu “Demografska statistika 2022.”, Unsko-sanska županija ostala je bez 7003 stanovnika. Procjene statističkih stručnjaka pokazuju kako je u ovoj županiji 2018. godine živjelo 269.280 stanovnika, dok je lani ta županija imala 262.277 stanovnika. Domaljevac-Šamac, Odžak i Orašje, odnosno tri općine koje čine Posavsku županiju, u pet su godina ostali bez 1703 stanovnika. Kako se navodi u detaljnoj analizi izrađenoj na oko 400 stranica, ta je županija prve promatrane godine imala 41.721 stanovnika, a 2022. 40.018. Tuzlanska županija je 2018. imala 440.351 stanovnika, a 2022. 431.938 stanovnika. Kada usporedimo ta dva broja, vidimo kako je u ovoj županiji broj stanovnika manji za 8413. U odnosu na Tuzlansku županiju, nešto malo manje stanovnika izgubila je Zeničko-dobojska – 7236. U lokalnim zajednicama koje pripadaju ovoj županiji 2018. godine živjelo je 359.350 stanovnika, a 2022. godine – 352.114.
Među županijama koje su na godišnjoj razini gubile najmanje muškaraca i žena je Bosansko-podrinjska. Prema procjenama, u 2018. ta je županija imala 23.290 stanovnika, a 2022. – 22.011, što znači da je u pet analiziranih godina županija ostala bez 1279 stanovnika. Nešto više od 5100 muškaraca i žena izgubila je i Srednjobosanska županija. Prve promatrane godine imala je 250.825 stanovnika, a posljednje 245.633.
Iz Grada Mostara i još osam lokalnih samouprava koje čine Hercegovačko-neretvansku županiju “nestalo” je 4638 stanovnika. Na području navedene županije 2018. živjelo je 217.765 muškarac i žena, dok je lani ta županija imala 213.127 stanovnika. Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg zajedno su ostali bez 1139 stanovnika.
Kako se navodi u detaljnoj demografskoj statistici, u Zapadnohercegovačkoj županiji prve promatrane godine živjelo je 93.529 muškaraca i žena, dok je lani na području iste županije, prema procjenama, živjelo 92.390 stanovnika. Jedina županija u kojoj nije padao broj stanovnika, upravo suprotno, rastao je – jest Sarajevska, za koju je procijenjeno da je u 2022. imala 129 stanovnika više nego 2018. Prve prikazane godine u dokumentu koji prikazuje demografsko stanje SŽ je imao 419.414, a posljednje 419.543 stanovnika. Nešto manje od 3000 stanovnika zabilježeno je i u Hercegbosanskoj županiji. Kako se navodi, 2018. je tu živjelo 80.708 stanovnika, a 2022. godine 77.795. Ti brojevi najbolji su pokazatelj stvarnog stanja u Federaciji BiH, a demografi upozoravaju kako ćemo, ako se nešto žurno ne poduzme, doći u ozbiljne probleme.
Tijekom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu, rečeno je Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
“Dosadašnji istražni radovi i mjerenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekat ćemo analizu i interpretaciju provedenih istraživanja u sklopu studije, čiji rezultati će biti javno dostupni”, kažu u Ministarstvu.
Studija će, ističu, propisati mjere zaštite okoliša kojima se sprječavaju negativni utjecaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada. U tijeku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, a ministarstvu je predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš.
Tijekom ožujka proveden je javni postupak određivanja sadržaja studije utjecaja na okoliš, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti i nadležnih tijela Hrvatske i BiH. U Ministarstvu je u tijeku analiza zaprimljenih mišljenja, početak izgradnje centra planiraju tijekom 2025. dok je planirani početak rada predviđen za 2026. godinu.
Na lokaciji su završeni istražni radovi i određivanje nultog stanja radioaktivnosti u okolišu, u sklopu kojeg je postavljena mjerna postaja za mjerenje ambijentalne brzine doze. Seizmološke postaje postavljene su na lokaciji centra te na lokacijama Rujevac i Pobrđani i uključene su u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe RH.
Također je osiguran prijenos podataka u realnom vremenu Seizmološkoj službi u Zagrebu i Republičkom hidrometeorološkom servisu u Banjoj Luci.
No, Ministarstvo upozorava kako se “nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji niti najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati utjecaja na okoliš, bez obzira što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tijekom redovnog pogona skladišta”.
Premijer Andrej Plenković je 20. lipnja na zajedničkoj sjednici hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH poručio da će Hrvatska primijeniti najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada. Lokacija odlagališta je na “brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško”, rekao je Plenković.
Ustvrdio je da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači”, poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i sl, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu. “Kad bi netko stajao 365 dana, 24 sata ispred zida tog odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvog zračenja za vrijeme leta iz Europe u Ameriku”, kazao je Plenković.
Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istaknuo da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno. No, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti potporu EU za pronalazak nove lokacije odlagališta.
Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva, te je pozvao da se nađe treća lokacija. Rekao je kako ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a Slovenija i Mađarska podržavaju bosansko-hercegovačke napore.
Košarac je također zatražio sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepom Borrellom kako bi izrazio protivljenje namjeri Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na samoj granici s BiH.
I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava opravdati gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rješavanju tog pitanja ovisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.
Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina izjavio je Hini da su svi u njegovoj općini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Dvoru. “Općinsko Vijeće je dva puta reklo da je protiv, građani su rekli da su protiv i ja sam kao načelnik protiv”, poručuje Arbutina.
Kaže kako svaki građanin u Dvoru, cijeloj Hrvatskoj i svijetu ima isti stav u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada, a on osobno smatra da se otpad treba zbrinuti na mjestu nastanka, u Nuklearnoj elektrani (NE) Krško. Arbutina ističe da su u strategiji razvoja Općine Dvor malo i srednje poduzetništvo, ekološka poljoprivreda i turizam, pa zašto svoj potencijal ne bi iskoristili za ekološke proizvode, koji su skuplji od konvencionalnih.
Iako im obećavaju rentu, Arbutina pita tko će im platiti to što se već osam godina o njihovom području priča kao o mjestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. “Tko će kupiti vikendicu pored Une, tko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod”, ogorčen je načelnik Dvora.
U međuvremenu, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ne posustaju nego nastavljaju aktivnosti kojima nastoje uvjeriti sve “nevjerne Tome” da centar neće biti štetan za lokalno stanovništvo i okoliš.
Prošle godine je u Dvoru otvoren info centar te drugi u Tehničkom muzeju u Zagrebu, provedeno je nekoliko natječaja za nevladine udruge koje djeluju na području Dvora. Fond izdaje mjesečne publikacije o svim novostima vezanim uz uspostavu centra, a završena je i izrada agroekološke studije za područje Dvora.
U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije u tijeku je provedba niza preventivnih programa za mještane Dvora, kažu u Ministarstvu i najavljuju skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici.
“Sve te aktivnosti dio su nastojanja Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško da se poveća prihvatljivost projekta za lokalnu zajednicu. Vjerujemo da će u tom smislu pozitivan korak biti i skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici”, ističu u Ministarstvu.
Policijske agencije iz BiH i Crne Gore uhitile su troje osumnjičenih i rasvijetlile prevaru koju je u travnju izvela tada nepoznata žena kada je iz jedne banke u Crnoj Gori s krivotvorenim dokumentima s tuđeg računa podigla 1.3 milijuna eura.
Policijska akcija provedena je istodobno u Trebinju i Banjoj Luci gdje su obavljeni pretresi prostorija koje koriste tri osobe. Otkriveno je i oduzeto oko 25.000 eura, veća količina naoružanja i streljiva i oko tri kilograma marihuane.
Policijska akcija naziva Lovćen odnosi se na rasvjetljavanje kaznenog djela prevara koje je počinjeno 12. travnja ove godine u Crnoj Gori. Tada je mlađa žena koristeći krivotvorene osobne dokumente ušla u Lovćen banku te je s računa žrtve podigla oko 1.3 milijuna eura. Policija u Crnoj Gori je suradnjom s policijom iz Republike Srpske otkrila njezin identitet te da je radila u dosluhu s kriminalnim klanom iz BiH.
Ivana A. označena je kao direktni izvršitelj prevare, odnosno žena koja je 12. travnja ove godine u jutarnjim satima došla u filijalu Lovćen banke u Herceg Novom, potpisala naloge za isplatu i s računa M. O. podigla 230.000 eura i 1.2 milijuna dolara (oko 1.36 milijuna eura).
Prvo je Ivana A. 11. travnja oko 13 sati ušla u poslovnicu banke do koje je dovezao osumnjičeni suučesnik Marko D. i sastala se s rukovoditeljem filijale P. M.
Ivana se lažno predstavila kao vlasnica računa, odnosno Budvanka M. O. i rukovoditelju filijale dala falsificiranu osobnu iskaznicu na ime M. O.
Nakon toga zatražila je da joj se sutradan (12. travnja) oko 15 sati isplati sav novac s računa, nakon čega je napustila banku.
Istog dana, odnosno 11. travnja oko 16 sati, rukovoditelj filijale je dobio poziv putem Viber aplikacije i to s telefona koji je koristio osumnjičeni suučesnik Saša K.
Rukovoditelju filijale je na displeju mobitela pisalo ime stvarne vlasnice računa, Budvanke M.O.
Osoba koja je nazvala predstavila se kao Budvanka M. O., stvarna vlasnica računa i zatražila je da se isplata pomakne ranije nego što je dogovorenog toga dana, odnosno 12. travnja oko 10.30 ujutro.
Sutradan, u navedeno vrijeme, pred filijalu Lovćen banke u Herceg Novom taksijem dolazi ponovo osumnjičena državljanka BiH Ivana A., tvrdi izvor za srpskainfo.
Nakon što je legitimirana, Ivana A. je potpisala isplatne naloge milijuna nakon čega je napustila banku, sjela u taksi i otišla.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je u gostovanju na Pinku komentirao jučerašnju oružanu pobunu pripadnika privatne vojne kompanije Wagner. “Divim se ljudima koji uvijek moraju reagirati u trenutku kad se nešto zbiva i uvijek sve znaju, ja ne mogu kao predsjednik tako istupati, kao analitičar”, poručio je.
“Srbija nikad ni u jednoj zemlji neće podržati puč, prevrat. Vlast se mijenja na izborima, jasno iskazanom voljom građana. Ovo nije događaj koji neće ostaviti posljedice i po stanje na bojištu u Ukrajini i na unutarnje političko stanje. Mislim da će ovo imati dubinske i teške posljedice”, dodao je. Uvjeren je kako nema sumnje da je u sve umiješan strani faktor, prenosi Nova.rs.
“Ja ne želim kao predsjednik govoriti o tome tko sudjeluje izvana, ali nemojte imati bilo kakve sumnje. Kada kaže Prigožin ‘pa nisu to motivi za rat, rat je nepotreban’… Vidite da se nitko dubinski ne bavi istraživanjima. Za razliku od većine koji misle ‘tresla se gora, rodio se miš’, mislim da će ovo imati teške posljedice”, istaknuo je.
“Putin je govorio o Prvom svjetskom ratu, ne znam koliko gledatelji znaju, da Rusija nije izgubila u Prvom ratu. Imali su više divizija, ali je teška situacija iznutra, i strane službe koje su razbile jedinstvo u Rusiji, doveli do nemira u zemlji. Usprkos pokušaju Kerenskog, da u jednoj uspješnoj bitci u lipnju 1917. godine preokrene stvar, izbija Oktobarska revolucija koja je dovela do desetljeća uništavanja, svega što je pravoslavno, i desetljeća uništavanja ekonomije”, nastavio je.
Vučić je rekao i da je situacija riješena isključivo zahvaljujući predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu. “Svaka čast Lukašenku, ali ovo je završio Putin”, kaže Vučić. Nije želio odgovoriti na pitanje kako bi se potencijalno slabljenje Putina odrazilo na Srbiju.
U Bosni se danas očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i jugozapadu Bosne većinom umjerena naoblaka.
Povremeno malo kiše može pasti na istoku, sjeveru i središnjim područjima Bosne. U drugom dijelu dana lokalni pljuskovi uz grmljavinu su mogući na istoku i jugu Hercegovine.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25°C, na jugu zemlje do 31°C.
U Istočnom Sarajevu sinoć se dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao policijski presretač.
U nesreći su sudjelovala dva vozila, policijski presretač “Golf VII” i Golf IV. Do nesreće je došlo oko 22 sata u ulici Kasindolske brigade.
Na mjesto nesreće je izašla policija koja vrši očevid, kao i pripadnici Hitne pomoći.
Ovakvo što se ne događa u Putinovoj Rusiji, posebno ne javno. Tako počinje današnja analiza CNN-a nakon što se vagnerovci približavaju Moskvi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se s najozbiljnijom prijetnjom gubitka moći u 23 godine njegova upravljanja ovom nuklearnom silom.
Zapanjujuće je vidjeti kako se njegova potpuna kontrola koju je održavao sve ovo vrijeme – adut njegove autokracije – raspada preko noći.
Bilo je to i neizbježno i nemoguće. Ipak, sada se peta najveća vojska na svijetu suočava s vikendom u kojem je okretanje oružja protiv svojih kolega vojnika jedino što može spasiti moskovsku elitu od sloma.
Toliko smo navikli smatrati Putina majstorom taktike, ali ono što danas vidimo – kada je Putin prisiljen priznati da je Rostov na Donu, glavno vojno središte, izvan njegove kontrole – dovodi u pitanje svaku ideju da je Kremlj upravljao ovime.
Međutim, vjerojatno je da su Wagnerove jedinice već neko vrijeme planirale nešto takvo. Opravdanje za ovaj ustanak – zračni napad na Wagnerov kamp u šumi, koji rusko Ministarstvo obrane negira – pojavilo se nekoliko sati nakon Prigožinove izvanredne analize uzroka rata.
Wagnerove snage su se vrlo brzo okupile i brzo krenule na Rostov. Teško je to učiniti spontano u jednom danu.
Možda je Prigožin sanjao da bi mogao potaknuti Putina na promjene u vodstvu Ministarstva obrane, koje je šef Wagnera javno kritizirao nekoliko mjeseci. No, Putinov govor u subotu ujutro prekrižio je tu perspektivu. Sada je to egzistencijalni izbor za rusku elitu.
To je trenutak jasnoće i za rusku vojsku. Prije nekoliko godina, Prigožinova blaga kritika dovela bi do toga da ga elitne specijalne snage u balaklavama otpraćuju, ali on sada slobodno šeta zemljom namjeravajući krenuti prema Moskvi.
Gdje su specijalne snage FSB-a? Obeshrabreni ratom ili nespremni boriti se protiv svojih naoružanih i iskusnih kolega iz Wagnera?
Ovo nije prvi put da smo ovog proljeća vidjeli da Moskva izgleda slabo. Napad dronova na Kremlj u svibnju natjerao je elitu oko Putina da se zapita zašto je obrana glavnog grada tako slaba. Nekoliko dana kasnije, luksuzne kuće bile su meta još više ukrajinskih dronova. Među ruskim bogatašima, događaji u petak uklonit će svako pitanje trebaju li sumnjati da Putin drži vlast.
Ukrajina će vjerojatno slaviti katastrofalno vrijeme početka ove pobune u ruskim redovima. To će vjerojatno promijeniti tijek rata u korist Kijeva.
Kako se odigrava ova rijetka jakobinska drama o slabosti Rusa, neće nužno uslijediti poboljšanja. Prigožin možda neće pobijediti, a temelji kontrole Kremlja možda se neće srušiti. Ali oslabljeni Putin može napraviti iracionalne stvari kako bi dokazao svoju snagu.
Možda će se pokazati nesposobnim prihvatiti logiku poraza u narednim mjesecima na prvoj crti bojišnice u Ukrajini. Možda nije svjestan nezadovoljstva vlastite vojske i nema odgovarajuću kontrolu nad njihovim postupcima. Položaj Rusije kao odgovorne nuklearne sile ovisi o stabilnosti na samom vrhu.
Puno više toga sada može poći po zlu. Ali nemoguće je zamisliti da će Putinov režim ikada vratiti onakvu moć kao što je imao. I neizbježno je da su pred nama daljnji preokreti i promjene, zaključuje Nick Path Walsh, CNN-ov analitičar.
Latvija je zatvorila svoje granice za Ruse zbog oružane pobune protiv režima ruskog predsjednika Putina.
Novoizabrani predsjednik Latvije je rekao da je baltička država pooštrila sigurnost granica kao odgovor na pobunu koja je u tijeku u Rusiji i da neće primiti Ruse.
“Latvija pomno prati razvoj situacije u Rusiji… Sigurnost granica je pojačana, vize ili ulasci na granicu za Ruse koji napuštaju Rusiju zbog trenutnih događaja neće biti razmatrani”, napisao je Edgars Rinkevics na Twitteru.
“Latvija neće izdavati humanitarne ili druge vrste viza”, dodao je novoizabrani predsjednik, koji je i dalje ministar vanjskih poslova.
Latvija je već prošle godine prestala izdavati nove vize građanima Rusije, ali je do sada postojala iznimka za humanitarne vize.
Nije jasno hoće li do sada izdane vize ostati prihvatljive za ulazak.
“Russia is not experiencing the situation of good or evil fighting each other. We are seeing evil fight evil,” Latvian foreign minister @edgarsrinkevics tells me. He's keeping an eye on repressions, nuclear control, refugee flows. https://t.co/rPjF8Wuwk3
— Michael Birnbaum (@michaelbirnbaum) June 24, 2023
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin na aplikaciji Telegram objavio je da su u Moskvi na snazi protuterorističke mjere te da će ponedjeljak biti neradni dan kako bi se minimizirali rizici. Zamolio je Moskovljane da se što više suzdrže od kretanja po gradu.
“Gradske službe su u stanju pripravnosti”, rekao je.
“Situacija je teška”, rekao je gradonačelnik u svojoj izjavi objavljenoj na Telegramu nakon što su Wagnerovi plaćenici krenuli iz središnjih regija Rusije u smjeru glavnog grada. Sobjanin je napisao da su na ulicama već uvedene pojačane kontrole prometa.
Dodao je kako je moguće da će neke ceste ili četvrti u gradu biti zatvorene za promet. Moguća su i ograničenja masovnih događanja, dodao je. Sobjanin je dao izjavu dok pobunjeni Wagnerovi plaćenici nastavljaju voziti prema Moskvi.
U Moskvi je na ulicama pojačano osiguranje. Crveni trg blokiran je metalnim barijerama. Ruski vojnici su danas postavili mitraljeska gnijezda na jugozapadnom rubu Moskve, prema fotografijama koje su objavile novine Vedomosti.
Fotografije također pokazuju kako se naoružana policija okuplja na mjestu gdje autocesta, kojom se kreću pobunjeni Wagnerovi plaćenici, dolazi do glavnog grada Rusije. Prema francuskoj novinskoj agenciji Afp kolona plaćenika prošla je grad Jelec u Lipeckoj oblasti, oko 340 kilometara južno od Moskve.
Višnjić, koja, kako navodi policija, tečno govori talijanski, francuski, engleski i njemački, ima hrvatsko državljanstvo, a prebivalište joj je u Zagrebu. HGSS navodi da se radi o dementnoj osobi.
Visoka je 165 cm, nosi broj obuće 39, ima ravnu smeđu kosu, crne oči, srednje veliki nos i uši, ovalno lice i srednju razvijenost.
U trenutku nestanka, Višnjić je bila odjevena u šarenu košulju s dugim rukavima, tamno plavu jeans suknju, bijelo-smeđe tenisice i nosila je crnu torbicu.
Policija apelira na javnost da se javi s bilo kakvim informacijama koje bi mogle pomoći u potrazi za njom: “Ako imate bilo kakve informacije, molimo vas da kontaktirate najbližu policijsku postaju ili Policijsku postaju Šibenik/PP Primošten”.
https://www.facebook.com/100076215424892/posts/274222248461621/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto danas je svojom nazočnošću pružio podršku sudionicima Bh. povorke ponosa rekavši da danas šalje poruku tolerancije, borbe i prosvjeda.
“Prije svega povorka je jedan građanski prosvjed. Jako je bitno da se borimo za prava onih koji misle da su ugroženi i onih koji jesu zapravo diskriminirani”, kazao je Forto.
Dodao je da se vrlo dobro zna da je u Bosni i Hercegovini veliki broj diskriminiranih osoba i da jedni druge moraju podržavati.
“Danas šaljem poruku tolerancije, borbe i prosvjeda”, zaključio je Forto.
Potporu sudionicima pružila je i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić. Kazala je za Klix.ba da je ispratila svaku povorku u Sarajevu.
“Ja dolazim na povorku od prve organizacije. Tu sam do sada uvijek bila u osobnom kapacitetu, a sada i kao zamjenica za ljudska prava i izbjeglice i uvjerena sam da je to pravo mjesta gdje ja danas treba da budem u Bosni i Hercegovini”, kazala je.
Političar Damir Nikšić je na Povorku ponosa stigao s transparentom “Mržnja nije obiteljska vrijednost”, a tu je i premijer KS Nihad Uk.
Kako su za Klix.ba kazali iz Policijske uprave Mrkonjić Grad do nesreće je došlo oko 15:00 sati. Ona je uzrokovala zastoj na magistralnoj cesti, a vozači ističu ksko je riječ o višesatnom zastoju.
Na mjestu događaja intervenirala je hitna pomoć. U automobilu se nalazila obitelj. Vozač je prošao bez povreda dok su žena i djeca odvezeni u bolnicu.
“Motociklista je prevezen u Dom zdravlja Jajce odakle su ga prebacili u bolnicu Nova Bila”, dodali su iz policijske uprave Mrkonjić Grad.
Policija još uvijek vrši očevid.
Hrvatski narodni sabor (HNS BiH) još jednom izražava zadovoljstvo zbog brze uspostave i funkcioniranja vlasti u BiH, čime su napokon pokrenuti najvažniji razvojni ekonomski projekti i reformski procesi u korist svih konstitutivnih naroda i drugih građana ove zemlje.
Zahvaljujući naporima hrvatskih političkih predstavnika na svim razinama potpisan je povijesni dokument: „Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. – 2026. godine“, kako na federalnoj tako i na državnoj razini. Uspostava vlasti u rekordno kratkom razdoblju, fleksibilnost i spremnost za predvođenje ključnih procesa mogu se smatrati povijesnim rezultatom za Federaciju i BiH.
HNS BiH iznova ističe i potpunu opredijeljenost za jačanje energetske diverzifikacije i sigurnosti BiH. Sukladno tome, projekt Južne interkonekcije predstavlja strateški energetski pravac kako hrvatskoga naroda tako i Bosne i Hercegovine u cijelosti. Vijeće ministara BiH je svojim zaključcima naznačio žurnost što bržeg kretanja u postizanju zakonskih rješenja nadležnih institucija. Isto je učinjeno i tijekom zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH.
HNS BiH potiče sve domaće i međunarodne partnere na sveobuhvatniji pristup i djelovanje sukladno ekonomskim i sigurnosnim interesima svih konstitutivnih naroda i drugih građana kada je u pitanju realizacija najvažnijeg energetskog projekta u državi.
Opredijeljenost HNS-a svojim zapadnim partnerima i saveznicima te postizanju punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji i NATO-u ostaje trajna i neupitna.
Ured za informiranje HNS-a
AVION kojim se inače koristi Putin poletio je iz Moskve prema Sankt-Petersburgu. Nakon nekog vremena avion je nestao s Flightradara, a što najvjerojatnije znači da je isključio uređaje za praćenje.
Nije poznato je li Putin bio u avionu. Peskov je ranije objavio da je Putin u Moskvi i da radi u Kremlju.
Avion je poletio u 14:16 sati prema lokalnom vremenu, a nije bilo navedeno koje je odredište.
Krivotvorine odjeće, obuće, parfema i torbi preplavile su bh. tržište. Ovakva roba nudi se na štandovima na tržnici, preko internetskih oglasnika, društvenih mreža, pa i u trgovinama. Torbe, tenisice, naočale, parfemi, pa i lijekovi – multimilijunski biznis krivotvorina kao da ne bira artikle. Cilj lažnjaka je dobar promet na tržištu uz minimalna ulaganja, a to se postiže kopiranjem skupih brendova. Da je tržište i dalje preplavljeno robom nepoznatog podrijetla i loše kvalitete koja se, uglavnom, prodaje po cijenama originala, svjedoče i podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, čiji su službenici od početka godine zaplijenili više od 4600 krivotvorina svjetski poznatih brendova kao što su Hugo Boss, Tommy Hilfiger, Calvin Klein i Prada.
Prema podacima UNO-a, od početka godine na graničnim prijelazima oduzeto je 1390 komada krivotvorene robe svjetskih brendova te je ukupno doneseno 13 odluka u vezi s njezinim oduzimanjem i uništavanjem. – Osim toga, ako se tijekom provjere na graničnom prijelazu posumnja da se predmetnom robom povređuje žig te da je potrebno poduzeti carinske mjere zaštite prava intelektualnog vlasništva, takvu robu Sektor za provođenje propisa ustupa Sektoru za carine na daljnje nadležno postupanje. Od siječnja do kraja travnja Sektor za provođenje propisa imao je takva dva slučaja u kojima je roba ustupljena Sektoru za carine, i to ukupno 3264 komada odjeće i torbi različitih brendova, procijenjene vrijednosti 147.775 KM – kazao je za Srpskainfo šef Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju UNO-a BiH Ratko Kovačević.
Dodao je da su u istom razdoblju lani na graničnim prijelazima oduzeta 10.972 komada krivotvorene robe svjetski poznatih brendova i ukupno doneseno 38 odluka vezanih uz oduzimanje i uništenje krivotvorene robe. – Najčešće se preko granice pokušavaju prenijeti majice, trenirke i jakne s imenima poznatih proizvođača tekstila kao što su Nike, Lacoste, Hugo Boss, Puma, Tommy Hilfiger i Calvin Klein te ženske torbe poput brendova Guess i Louis Vuitton. Tijekom nekoliko posljednjih slučajeva oduzimanja robe izdvojili bismo i 25 torbi marke Yves Saint Laurent i 687 majica marke Guess, Calvin Klein, Tommy Hilfiger, Adidas, Christian Dior i Prada – rekao je Kovačević. Slučajevi otkrivenih krivotvorenih proizvoda se, kako je istaknuo, većinom se odnose na uvoznike koji su prilikom postupka carinjenja kao zemlju izvoznicu uglavnom navodili Tursku ili Kinu. – Životni standard šire populacije u regiji ne omogućuje nošenje priznatih i luksuznih brendova – kazala je za Bloomberg Adria Ivana Laković, stručnjakinja za tržište luksuznih brendova.
Cijene nekih dizajnerskih komada koštaju više stotina, čak i tisuća eura. S prosječnom mjesečnom neto plaćom, koja u BiH ili Sjevernoj Makedoniji iznosi oko 500 eura, u Srbiji 720, Hrvatskoj 1094 ili Sloveniji, gdje je prosječna plaća u regiji najviša, 1399 eura, vjerojatno teško možemo kupiti omiljene brendove srednjeg i višeg cjenovnog razreda. – Što je država siromašnija, veća je potreba ljudi za projiciranjem bogatstva – navodi psihologinja Ivana Conjar. Dok jedni kupuju krivotvorine uvjereni da su za svoj novac dobili originalni proizvod, drugi svjesno kupuju kopije velikih brendova, često i ne razmišljajući da je to protuzakonito. Pa čak na carini možete platiti i ogromne kazne. Jedan od najpoznatijih slučajeva kažnjavanja zbog krivotvorina dogodio se prije nekoliko godina jednoj poznatoj srbijanskoj pjevačici koja je zbog lažnih torbi Louis Vuitton u züriškoj zračnoj luci platila kaznu od 5000 švicarskih franaka i pred mnoštvom putnika bila ponižena vadeći stvari iz torbi u vrećice jer su iste bile zaplijenjene. Uhvate li vas, primjerice, inspektori u Francuskoj s lažnom torbom Louis Vuitton, platit ćete kaznu u vrijednosti originala te torbice. Osim toga, kuće poput Vuittona zaštitile su ime 2008. pa se na carinama diljem svijeta godišnje zaplijeni i spali na tone lažne robe koja dolazi uglavnom iz Kine. Većina europskih zemalja zakonski je regulirala zaštitu brendova, a neke, npr. Italija i Francuska, već na graničnim prijelazima obavještavaju putnike o mogućnosti kupnje krivotvorene robe. Riječ je o brendovima koji su i zakonski regulirali zaštitu imena i logotipa te mogućnost zapljene robe koja je krivotvorena.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović stiže u Tomislavgrad.
Ovu informaciju za portal Bild.ba službeno je potvrdio glasnogovornik Predsjednika Republike Nikola Jelić.
Milanović će u Tomislavgradu boraviti 1. srpnja povodom Dana brigade kralj Tomislav.
Turistička sezona i pripreme za ljetne odmore se tek zahuktavaju, ali su gužve na cestama već primjetne, pogotovo kada je riječ o prelascima državne granice na jugu naše zemlje.
Tako je već prvog ovomjesečnog vikenda zabilježena veća frekvencija putnika na graničnim prijelazima Doljani i Gabela Polje, a na ulasku u Metković u susjednu Hrvatsku u koloni se čekalo i do sat, piše “Avaz”.
Iz Granične policije BiH nerijetko tijekom ljeta preporučuju građanima da se prije namjeravanog putovanja informiraju o stanju prometa na graničnim prijelazima i da koriste najbliže ili susjedne granične prijelaze s manjom frekvencijom.
Budući da je uz Doljane, kada je riječ o jugu naše zemlje, „razvikan“ i GP Gabela Polje, a prilično opterećen u jeku sezone bude i GP Bijača, preporuka građanima koji planiraju putovati na područje Makarske rivijere je da koriste druge alternativne prijelaze.
Kada je riječ o sjeveru naše zemlje, izuzetno frekventnom GP Izačić, alternativa je Ripač, poznat i pod nazivom Užljebić. Taj prijelaz je iste udaljenosti od Bihaća kao Izačić. Za GP Bosansku Gradišku alternativa su Gradina i Bosanska Dubica.
Za odlazak u Crnu Goru alternativnih graničnih prijelaza nema.
Milana N. (65) zajedno sa svojim suprugom Josipom N. (68) pronađena je u šahtu kod obiteljske kuće u novosadskom naselju Veternik.
Bračni par je pronašao unuk, a na društvenoj mreži Facebook se oglasila i kćerka poginule Milane. Pretpostavlja se da je uzrok smrti strujni udar, ali za sada to nije potvrđeno, a policijska istraga je u tijeku
“Sa velikom tugom i bolom obavještavam rodbinu i prijatelje da su moja majka Milana i moj očuh Joška tragično preminuli”, napisala je kćerka Ana S.
Ubrzo su brojni prijatelji počeli slati poruke sućuti.
Kako je za sada poznato, Milana i Josip su sami sišli u šaht, prvo on, a zatim i ona, a trenutak su zabilježile nadzorne kamere.
“Čuli smo policiju i vatrogasce sa sirenama, i isprva smo mislili da se zapalila radionica koja se nalazi do njihove kuće. Uplašili smo se jer je tu tvrtka za stolariju, ali kad smo se približili videli smo da se sve vrti oko šahta kuće naših dragih susjeda”, kaže jedan od stanara ulice u Veterniku i dodaje da se sumnja da je u šaht prvo ušao muškarac, a kada je počela da ga trese struja, žena je ušla kako bi mu pomogla i tako su tragično okončali živote.
Prema neslužbenim informacijama, oboje supružnika su radili u Radio televiziji Vojvodine.
Danas će u glavnom gradu Bosne i Hercegovine biti održana četvrta Bh. povorka ponosa, a šetnja će biti upriličena od Historijskog muzeja do Narodnog pozorišta.
Ove godine je okupljanje od 16 do 18 sati između Historijskog i Zemaljskog muzeja.
Šetnja pripadnika LGBT zajednice, aktivista i građana će krenuti u 18:00 sati ulicama Zmaja od Bosne – Hiseta – Obala Kulina bana – Kulovića te završava ispred Narodnog pozorišta na Trgu Susan Sontag.
Program ispred Narodnog pozorišta je planiran u trajanju od 19:00 do 21:00 sati.
Organizatori Bh. povorke ponosa su istakli da je smanjenje predrasuda, netrpeljivosti, diskriminacije i nasilja nešto što je najvažniji cilj organiziranja povorki.
Naglasili su da borbom žele postići promjene koje će uključivati zakonsku jednakost i implementaciju zakona koji bi trebali štititi sve te da e njihova borba trajati sve dok ne bude postignuta nulta toleranciju na nasilje dok LGBTIQ+ osobe ne budu vidljive u svim sferama, bez da vidljivost ugrožava njihove živote
Sarajevska policija je informisala sve građanke i građane, kao i sve posjetioce Kantona Sarajevo da će doći do izmjena u odvijanju prometa u vremenu od 16:00 do 21:00 sat.
Istakli su da nije riječ o potpunoj privremenoj zabrani saobraćaja već će promet biti potpuno obustavljan sukcesivno, u skladu s prolaskom sudionika i sudionica povorke ponosa te aktualnom procjenom policijskih službenika koji će vršiti osiguranje javnog skupa i regulaciju prometa.
Treba istaći i da je Gradska uprava Grada Sarajeva odbila zahtjev Organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa da Vijećnica bude osvijetljena u duginim bojama za vrijeme održavanja povorke.
Istakli su da nije riječ o potpunoj privremenoj zabrani prometa već će promet biti potpuno obustavljan sukcesivno, sukladno prolaskom sudionika i sudionica povorke ponosa te aktualnom procjenom policijskih službenika koji će vršiti osiguranje javnog skupa i regulaciju prometa.
Treba istaći i da je Gradska uprava Grada Sarajeva odbila zahtjev Organizacijdkog odbora Bh. povorke ponosa da Vijećnica bude osvijetljena u duginim bojama za vrijeme održavanja povorke.
Bh. povorka ponosa: Odbijen zahtjev da se Vijećnica osvijetli u duginim bojama
“U navedenom mailu u jednoj rečenici naznačeno je samo da se ne može udovoljiti našem zahtjevu! Da li Gradska uprava selektivno bira na koji način i kome će ustupiti prostor, odnosno, zid zgrade Vijećnice ili su u suštini jedino LGBTIQA prava prostor razilaženja i diskriminacije?!”, pitaju se i dodaju kako je ovo još jedan razlog zašto je važno izaći na povorku i jasno poručiti da je dosta ovakvoj diskriminaciji.
Danas će, kao i tijekom prethodnih povorki, biti održan i kontraskup. Tako će u 11 sati ispred Sebilja krenuti šetnja pod nazivom “Skup podrške normalnim vrijednostima – Normala”.
Povodom Povorke ponosa uputili su apel iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH članovima Islamske zajednice u BiH i svim muslimanima.
Oni su pozvali muslimane da se, kako su naveli, distanciraju od najavljene povorke i drugih aktivnosti kojima se promovira grijeh i razvrat te da se sudrže svakog vida agresivnosti i nedoličnog ponašanja, prenosi Klix.ba.
Svetište Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju jedno je od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u Bosni i Hercegovini
U petak, 23. lipnja, započela je proslava nebeskog zaštitnika svetišta i župe u Podmilačju Sv. Ivana Krstitelja. Uočnicu, misu za bolesnike, predslavio je na vanjskom oltaru vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić.
Svečanost je započela iznošenjem kipa Sv. Ive s procesijom. Potom je tradicionalno euharistiju za bolesnike predslavio vrhbosanski nadbiskup, uz koncelebraciju 30-ak svećenika među kojima je bio i provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, piše Nedjelja.ba.
Upravitelj svetišta i župnik u Podmilačju fra Filip Karadža na početku je pozdravio nazočne vjernike, pristigle hodočasnike te predstavnike civilnih vlasti različitih razina istaknuvši kako je do svi onih koji hodočaste Sv. Ivi dopro svečev glas i doveo ih u “svetu dolinu koja nas svojom ljepotom poziva da pored prirodne ekologije njegujemo i ekologiju čovjeka, da se podlože volji Božjoj i promijene svoj život”. “Sv. Ivo nas opominje da ne budemo fanatični voluntaristi nego racionalni i inteligentni slušatelji Božje riječi (…) te da Bogu damo poput Ivana svoje srce i mjesta u našem životu”, rekao je fra Filip napominjući “da samo tako slijedimo Ivana koji priprema sebe i sve vjernike za susret s nadolazećim isusom i Svjetlom pred kojim nestaju sve đavolske zamke i laži”.
Veliko Božje povjerenje
Na početku svoje propovijedi mons. Vukšić je citirao evanđelista Ivana, koji je na sažet način opisao i predstavio dostojanstvo i poslanje Ivana Krstitelja: “Bî čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. On dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo da svi vjeruju po njemu. Ne bijaše on Svjetlo, nego – da posvjedoči za Svjetlo (Iv 1,6-8)”.
Na tragu toga napomenuo je kako je on osoba toliko velikoga Božjeg povjerenja da između svih upravo njega Bog izabire za najčasniju proročku zadaću da bude neposredni preteča Spasitelja svijeta. “Ponajprije, ‘bî čovjek poslan od Boga’ sa zadaćom: u ljudskim savjestima i umovima pripraviti put, poravniti staze i ponore njihovih grešnih posrtanja, pozvati ih da isprave opasne krivine svojih životnih putovanja i tako ih, pojedince i narod, pripraviti za dolazak Spasitelja svijeta. On se na tu časnu ulogu vrlo savjesno i dugo pripravljao te ju je vjerno i posvema predano izvršavao”, kazao je i dodao poznatu stvar da je Kristitelj najavljivao kako za njim dolazi Spasitelj, kao što se, na primjer, dogodilo u Betaniji s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio i neposredno prije početka Isusova javnog djelovanja, rekao: “Među vama stoji koga vi ne poznate – onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući (Iv 1,26-27)”.
Propovjednik je istaknuo da, osim što je najavljivao Gospodinov dolazak i ljude pripravljao za taj veliki događaj u povijesti spasenja, Ivan također “dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo da svi vjeruju po njemu”.
“On, poslan biti svjedok Božji, ispunio je i taj dio svoga poslanja samo jedan dan nakon rasprave s levitima i svećenicima jer: ‘Sutradan Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa reče: ‘Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta! To je onaj o kojemu rekoh: Za mnom dolazi čovjek koji je preda mnom jer bijaše prije mene!’ (Iv 1,29-30)”, citirao je i dodao da riječi “Evo Jaganjca Božjega!” označavaju kraj i vrhunac Ivanova poslanja.
“One predstavljaju sažetak cjelokupnoga navještaja svih proroka i drugih glasnika Božjih i na najkraći mogući način objedinjuju sav kršćanski nauk o Isusu Kristu koji, kao Jaganjac Božji, svojom žrtvom i ljubavlju odnosi grijeh svijeta i nudi spasenje svemu svijetu”, podcrtao je i naglasio da “znademo također da je Ivan Krstitelj svoju časnu ulogu svjedoka Božjega i zadaću učitelja osobnog i javnog morala svojim riječima i svojim ponašanjem svakodnevno tumačio i primjerom pokazivao, a pri tomu je duhovne bjegunce od moralnih zakona hrabro pozivao na pravi put”.
“Zato je Ivan Krstitelj, kao dosljedna i visoko moralna osoba, zaista svima, bez obzira jesu li kršćani ili nisu, u svako vrijeme uzor za nasljedovanje i primjer koji ohrabruje. A budući da je takvim svojim naučavanjem i djelovanjem izazivao i bijes onih koji nisu bili poslušni glasu s nebesa, te je zbog toga podnio i mučeništvo za Božju stvar, Ivan Krstitelj je ohrabrenje i zagovornik svjedoka Božje istine osobito u trenucima, okolnostima i vremenima koja nisu prijateljska. On im je i poticaj da ustraju i ostanu vjerni i budu svjedoci Božji”, rekao je i nadodao da “dok se sjećamo Ivana Krstitelja (…) i dok zahvaljujemo Božjoj providnosti što nam je za uzor i primjer darovala lik i nauk ovoga velikog proroka, koji je bio progonjen i ubijen zbog svoga vjerskog uvjerenja, mislimo također na braću i sestre, svih rasa i religijskih uvjerenja, koji u naše vrijeme bilo gdje trpe zbog ispovijedanja vlastite vjere”.
“Kao Isusovi učenici molimo za sve koji su izloženi progonima, jer su svi ljudi naša braća i sestre. Na poseban način molimo zagovor Ivana Krstitelja za kršćane koji trpe zbog svoje vjere, jer se razmjeri njihova progona u svijetu posljednjih godina stalno povećavaju. To proizlazi iz najnovijih službenih podataka humanitarne zaklade Open Doors u kojemu je u više od 50 zemalja više od 360 milijuna kršćana trpi visoki intenzitet fizičkoga progona i diskriminacije, a od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022. u svijetu je zbog vjere ubijen najmanje 5 621 kršćanin”, naglasio je nadbiskup.
Bijeli i crveni progon
Potom je progovorio o području Zapadne civilizacije gdje nema takvog progona, ali postoji ono što se zove “klima zatiranja”, a “isti izvori upozoravaju na porast ograničavanja slobode mišljenja, savjesti i vjere bez fizičkoga progona”.
“Postoje i naše slabosti, nedosljednosti, grešne sklonosti i prakse koje iznutra doprinose slabljenju uvjerljivosti svjedoka Božjih i poslanja da se naviješta Božja istina i njegova pravila za ljudski život. Za te slabosti molimo oprost Boga koji je milostiv i blagoslov da se vratimo na pravi put. I molimo također da vjera i vjernici, koji su izloženi dugotrajnom psihološkom i socijalnom mučenju, ponižavanju i izrugivanju, marginalizaciji kršćanskih vrednota te pokušajima stvaranja vrijednosnog i pravnog sustava koji je protivan evanđeoskim načelima, ustraju kao svjedoci Božji”, kazao je te spomenuo da se progon kršćana izvan zemalja Zapada naziva crvenim, a na Zapadu bijelim mučeništvom.
Na kraju je zamolio Boga da po zagovoru Svetog Ivana Krstitelja “usliša sve vaše plemenite nakane, Neka vas prati na putovima dobrote i prijateljstva! Neka nas sve blagoslovi obraćenjem koje je Ivan svjedočio, živio i propovijedao”.
Pred kraj misnog slavlja mons. Tomo predvodio je klanjanje pred Presvetim Oltarskim te je podijelio svečani blagoslov. Euharistiju je izravno prenosila Radio televizija Herceg Bosne.
Inače, svetište Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju jedno je od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u Bosni i Hercegovini. Svake godine pohode ga brojni hodočasnici iz BiH, Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja. Tako je bilo i ove godine kada se više desetaka tisuća ljudi slilo u ovo hodočasničko mjesto.
Mladić P. M., koji je ranjen u masovnoj pucnjavi 4. maja u Malom Orašju preminuo je jučer.
On je deveta žrtva masovnog ubistva koje se dogodilo u noći između 4. i 5. svibnja u Malom Orašju i Duboni, prenosi RTS.
P. M. je prvobitno bio zbrinut u smederevskoj bolnici, ali je zbog komplikacija prebačen za Beograd.
U. B. se sumnjiči da je 4. svibnja na teritoriji Smedereva i Mladenovca, hicima iz automatske puške ubio osam, a pokušao da ubije 12 osoba, priopćilo je ranije Više javno tužiteljstvo u Smederevu koje vodi istragu u ovom slučaju.
Podsjetimo, on se nalazi u pritvoru od 5. svibnja, kada je i uhapšen. Nekoliko dana kasnije uhapšen je njegov otac R. B. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Prilikom pretresa objekata koje koristi R. B. policija je pronašla nekoliko stotina metaka različitog kalibra, barutno punjenje za municiju, po jedan pištolj i revolver nalik na vatreno oružje, jedna ručno pravljena naprava sa mogućnošću okidanja, kao i nekoliko optičkih nišana i drugih različitih dijelova za vatreno oružje.
Kako prenosi Nova.rs, on se također nalazi u pritvoru, kao i ujak osumnjičenog U. B., G. G., koji se također sumnjiči za kaznena djela neovlaštena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i ekplozivnih materija.
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u Tičićima kod Kaknja na autocesti A1 preminula je jedna osoba, potvrđeno je za „Avaz“ iz Operativnog centra MUP-a ZDK.
U vozilu si bili majka, otac i dvoje djece. Život je izgubila majka, dok preostale tri osobe imaju teže povrede.
Kako su kazali iz Operativnog centra MUP-a ZDK preostale tri osobe imaju teže povrede, ali nisu životno ugroženi.
Kako je pisao portal „Avaza“ vozač je Passatom udario u valjak. Na automobilu je otpao kotač, a vatrogasci su morali rezati automobil.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom uglavnom prije podne.
Na jugu i istoku Hercegovine lokalnih pljuskova može biti i u drugom dijelu dana. Krajem dana i tijekom noći postupan prestanak padalina.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19, na jugu zemlje do 22, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24, na jugu zemlje do 28 stupnjeva.
U Sarajevu se sutra održava četvrta Bh. povorka ponosa. No, i ovaj put u Organizacijskom odboru Bh. povorke ponose su naišli na prepreke.
Naime, kako se navodi na službenoj stranici “Bh. povorka ponosa” zahtjev za osvjetljivanjem Gradske Vijećnice Sarajevo u duginim bojama, u znak potpore i solidarnosti sa LGBTIQ osobama u bh. društvu je odbijen.
“Nakon što smo dostavili zahtjev Javnom poduzeću Sarajevo za osvjetljavanjem zgrade Vijećnice, od strane istoe pravne osobe, upućeni smo da odluku o osvjetljavanju donosi isključivo Gradsko vijeće, a implementira JP Sarajevo. Službeni dopis, poučeni ranijim iskustvima, poslali smo i Gradskoj upravi kada i JP-u Sarajevo. Nakon što nismo dobili odgovor od Gradskog vijeća, 16. 6. 2023. godine poslali smo urgenciju na prvobitno dostavljeni dopis”, navodi se u priopćenju.
Potom dodaju:
“Poslije danas objavljenog teksta medija BIRN na ovu temu, dobili smo i odgovor u tekstu e-maila u 18:43, bez službenog akta, adekvatnog objašnjenja i elaboriranja razloga niti pozivanja na odgovarajući pravilnik. U navedenom mailu u jednoj rečenici naznačeno je samo kako se ne može udovoljiti našem zahtjevu! Da li Gradska uprava selektivno bira na koji način i kome će ustupiti prostor, odnosno, zid zgrade Vijećnice ili su u suštini jedino LGBTIQA prava prostor razilaženja i diskriminacije?! Ovo je još jedan razlog zašto je važno izaći na povorku i jasno poručiti da je dosta ovakvoj diskriminaciji!”.
U petak, 22. lipnja 2023. godine Euro Sport d.o.o. Kiseljak je otvorio prvu Big Star shop in stop trgovinu u Bosni i Hercegovini. Euro Sport d.o.o. u Kiseljaku uspješno posluje već 24 godine. Trgovina nudi sjajnu i raznovrsnu ponudu obuće, odjeće i opreme, namijenjene cijeloj obitelji.
Svečanu vrpcu su presjekle djevojčice Iva i Leona.
Trgovina se nalazi u preuređenom prostoru unutar Tržnog centra Pacific u Kiseljaku. Kiseljak je postao bogatiji za novu šoping destinaciju koja će omogućiti extra šoping za cijelu obitelj, po ultra niskim cijenama!
-Najbolji odnos cijene i kvalitete je ono što izdvaja ponudu naših radnji. Prije 24 godine je otvorena naša prva radnja u Kiseljaku za što su zaslužni moji roditelji. Euro Sport d.o.o. Kiseljak je ponosan na ovu priliku da se dodatno približi svojim kupcima i pruži im još kvalitetniji doživljaj kupnje. Ova nova trgovina je prilika da svoje poslovanje podignemo na još višu razinu. Hvala mojim poslovnim partnerima, našem timu i lokalnoj zajednici, ja sam posebno radostan što smo ovu radnju otvorili upravo u Kiseljaku, naglasio je u svome emocionalnom govoru Dalibor Ljubičić, vlasnik trgovine.
Na otvorenju su sudjelovali predstavnici branda Big Star iz Poljske, predstavnici lokalne zajednice, poslovni partneri i veliki broj zvanica.
Od 1979. odjeća s oznakom BIG STAR jamči najvišu kvalitetu i dizajn u skladu s aktualnim trendovima. Od samog početka, jeans hlače su bile vodeći element ponude ove marke, a tijekom godina je nadopunjena novim odjevnim predmetima i modnim dodacima.
Big Star je popularna multibrend trgovina koja brojnim posjetiteljima nudi razne renomirane modne marke odjeće, obuće i modnih dodataka.
Osim odjeće vrhunske kvalitete i upečatljivog dizajna, za idealne outfit-e tu je i asortiman modnih dodataka i brojnih drugih artikala koji vjerno prate sezonske trendove. Posebno je bogata ponuda traperica što će se zasigurno svidjeti mnogim posjetiteljima i brojnim ljubiteljima ovog neizostavnog modnog hita.
Velik raspon veličina i različitih krojeva omogućava vam da pronađete idealan model. Uz pomno odabrane jeans komade zagarantirani su vam sjajni outfiti u kojima ćete se tijekom dana osjećati ugodno, a izgledati neodoljivo. Posjetite Big Star u kojemu vas zasigurno očekuje sve za vaš novi omiljeni outfit.
U narednom vremenu očekuju vas popusti, kao i dodatne pogodnosti prilikom kupovine. Također iskoristite trenutnu akciju od 50% popusta na drugi proizvod!
Kiseljak.info
Općine i državne službe će se rasteretiti i dat će se snažan signal tvrtkama koje su to čekale da i ljudi koji su već u Njemačkoj mogu dobiti posao.
Njemačka vladajuća koalicija dogovorila je detalje planiranog zakona o useljavanju kvalificirane radne snage, rekli su u ponedjeljak predstavnici triju stranaka.
Njemački parlament usvojit će “povijesni zakon”, rekao je zastupnik liberala Johannes Vogel.
Irene Mihalić iz Zelenih istaknula je mogućnost takozvane promjene trake koju donosi zakon – a to znači da se osobe koje su već u Njemačkoj i u postupku dobivanja azila mogu redovno zaposliti ako imaju odgovarajuće kvalifikacije, piše Fenix-magazin.
To daje ljudima koji su u Njemačku stigli na drugi način priliku za bolju integraciju. Općine i državne službe će se rasteretiti i dat će se snažan signal tvrtkama koje su to čekale da i ljudi koji su već u Njemačkoj mogu dobiti posao.
Vlada je krajem ožujka predložila zakon o imigraciji kvalificirane radne snage. Nacrt je već razmatran u Bundestagu i još jednom je detaljno izmijenjen, rekao je Vogel.
Katja Mast iz Socijaldemokratske stranke Njemačke rekla je da će zakon biti “velika prekretnica” u osiguravanju kvalificiranih radnika u Njemačkoj.
S druge strane, vodeća oporbena skupina Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) i krajnje desna Alternativa za Njemačku ranije su optuživale vladajuću koaliciju da spušta barijere imigraciji i dopušta dolazak “manje kvalificiranih” ljudi.
Između ostalog, prijedlog zakona predviđa bodovni sustav useljavanja radnika sa stranim diplomama, a olakšava se i useljavanje njihovih obitelji. Kriteriji bodovanja uključuju poznavanje jezika, radno iskustvo, dob i veze s Njemačkom.
U poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se jače naoblačenje sa sjeverozapada koje će u Bosni uvjetovati obilnije pljuskove s grmljavinom i jakim udarima vjetra. Lokalno je moguća pojava tuče. Vjetar veći dio dana će biti južnog i jugozapadnog smjera. Dolaskom padalina vjetar mijenja smjer na sjever.
Najviša dnevna temperatura zraka bit će uglavnom između 31 i 37 stupnjeva.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će već danas popodne, ako Ustavni sud BiH ne ukine najnoviju odluku, biti zakazana sjednica Narodne skupštine.
Na kojoj će biti donesen zakon o prestanku važenja i objavljivanja odluka tog suda u Srpskoj i zaštiti osoba koja budu progonjena zbog toga od organa BiH.
– Mi ćemo taj zakon donijeti veoma brzo, bez ikakvih problema, možda već u utorak, 27. lipnja, i nastaviti dalje našu političku borbu – rekao je Dodik.
Ustavni sud ima rok do 12.00 sati da povuče spornu odluku, kako javlja RTRS
Predstavnici vlasti Republike zatražili su u utorak, 20. lipnja, da Ustavni sud BiH ukine odluku o izmjeni pravila ovog suda i vrati je na odluku od prije.
Ustavni sud BiH priopćio je početkom ovog tjedna da je izbrisao odredbu u pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudaca koje je izabrao Zastupnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudac koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.
Vlada Županije Posavske na sjednici održanoj u srijedu, 21. lipnja, utvrdila je, među ostalim, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doplatku za djecu koji je uvećan s 30 na 100 posto.
Pravo na doplatak za djecu pripada obitelji za treće i svako sljedeće dijete, djetetu bez oba ili jednog roditelja, djetetu s posebnim potrebama, obitelji u kojoj su jedan ili oba roditelja osobe s invaliditetom najmanje 60 posto, djetetu oboljelom od šećerne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC, celijakije i epilepsije, te djetetu korisnika pomoći za uzdržavanje.
Nadležni centri za socijalni rad, po službenoj dužnosti će donijeti rješenje o uvećanju doplatka za djecu korisnicima, koji su se zatekli u korištenju prava u skladu s odredbama ovog Zakona, priopćeno je iz Vlade Županije Posavske.
Usvojen je Zaključak o usvajaju Programa razvoja gospodarstva. Stupanjem na snagu Zakona, stvoren je novi pravni i institucionalni okvir za poticanje razvoja gospodarstva u Županiji Posavskoj, koji između ostalog podrazumijeva i donošenje Programa razvoja gospodarstva u županiji za razdoblje od četiri godine.
Izrada Programa razvoja ostvarena je u suradnji s nositeljima programiranja razvoja uz konzultiranje predstavnika subjekata gospodarstva. Uz ostale razvojne projekte i strateške ciljeve razvoja općina i grada u sastavu Županije Posavske, Program razvoja smatra se jednim od ključnih dokumenata za razvoj.
Program razvoja operativni je dokument na temelju kojeg županijsko Ministarstvo gospodarstva, rada i prostornog uređenja izrađuje godišnji Program utroška financijskih sredstava planiranih županijskim Proračunom i poduzima sve druge aktivnosti u smislu stvaranja što povoljnijeg ambijenta za poslovanje gospodarskih subjekata.
Usvojen je Zaključak o prihvaćanju mišljenja na Prednacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, upućen od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Usvojenim zaključkom predsjedniku Vlade Županije Posavske Đuri Topiću dana je ovlast za zaključivanje Ugovora o dodjeli potpore iz Proračuna FBiH.
Odlukom o utvrđivanju kriterija i raspodjele sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu financija – Federalnom ministarstvu financija s ekonomskog koda ‘‘Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – Kantoni‘‘ Županiji Posavskoj dodijeljen je iznos od 7.601.971 marke.
Usvojena je Odluka o unosu i raspoređivanju neraspoređenog dijela sredstava razgraničenog tekućeg granta od Federacije BiH za 2023. godinu.
Vlada PŽ-a usvojila je Odluku o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Ruđera Boškovića u Donjoj Mahali za provođenje postupka javne nabave radova postavljanje podnih obloga (procijenjena vrijednost radova iznosi oko 12.800 maraka bez uračunatog PDV-a).
Usvojena je Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Županije Posavske za 2023. godinu na ime podrške tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji, kulturnim manifestacijama, programu kulture, kazališne djelatnosti i plesne djelatnosti na području i izvan područja županije u iznosu od 11.800 maraka za šest programa kulture i manifestacije.
Odobrena su sredstva u svrhu financijske pomoći fizičkim osobama koje su pretrpjele štete uslijed prirodne nesreće u ukupnom iznosu od 3.500 maraka (za dva primatelja), za provedbu 21. Županijskog susreta Jubilarnih dobrovoljnih darovatelja krvi Županije Posavske (5.000 maraka) i za obnovu radnih prostorija Radio postaji Orašje (4.000 maraka).
Fena
Hrvatski premijer Andrej Plenković danas prvi put u mandatu odlazi u posjet Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik vlade nije posjetio. U Subotici će otvoriti Hrvatski dom, jedan od znakova da su opterećeni odnosi dviju zemalja u posljednje vrijeme krenuli uzlaznom putanjom.
U Suboticu dolazi na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava Srbije.
Upravo nakon imenovanja Žigmanova na funkciju ministra u listopadu 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem pravcu.
Na otvorenju sjedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatskog doma – Matice u Subotici, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska vlada s 1,8 milijuna eura, bit će i srbijanska premijerka Ana Brnabić s kojom će se Plenković bilateralno sastati.
Plenković, koji je prošli tjedan rekao da se za posjeta Srbiji neće susresti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, najavio je da će s Brnabić razgovarati “o svim temama bilateralnih odnosa”.
To znači da bi na dnevnom redu trebao biti položaji manjina, gospodarska, ekonomska i prometna suradnja, europski put Srbije, ali vjerojatno i pitanje nestalih i procesuiranja ratnih zločina.
S 200 tisuća na 40 tisuća
Po popisu stanovništva iz 2022., Hrvata u Srbiji ima 39.107, što je za gotovo za 160.000 manje u odnosnu na popis iz 1961. godine.
Hrvati su time, kako je ranije objavio DSHV, nacionalna zajednicu s najvećim demografskih gubitcima.
“Za 60 godina ostala nas je petina ukupnog broja po čemu smo nacionalna manjina s najvećim gubicima u Republici Srbiji”, rekao je Žigmanov nedavno.
Najviše Hrvata živi u Vojvodini, ali i tamo im se broj smanjuje.
Otopljavanje odnosa
Kao znak otopljavanja odnosa nakon imenovanja Žigmanova za ministra u srbijanskoj vladi, u Zagreb je na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV) došao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, sastavši se neformalno i s hrvatskim premijerom.
Ana Brnabić bila je potom u Zagrebu u travnju na Velikoj skupštini SNV-a, a u Banskim dvorima primio ju je Plenković.
Dačić je tijekom posjeta u siječnju rekao da njegova prisutnost u Zagrebu “predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefiniranju trenutnih odnosa Zagreba i Beograda”, te da su “najbolji odnosi Hrvatske i Srbije od prvenstvenog interesa za naša dva naroda, ali i regiju”.
Plenković je naglasio da je Hrvatska bila žrtva i da “to nasljeđe teško opterećuje odnose”.
“Bitno je da razumijemo činjenice, da ne ignoriramo nešto što je tu među nama, čime se sve vlade trebaju baviti”, kazao je.
“Činit ćemo sve da pronađemo one za kojima se traga, da učinimo sve da se procesuiraju ratni zločini, ali ćemo isto tako činiti sve da gradimo mostove suradnje”, kazao je tada premijer.
Brnabić je za posjeta Zagrebu rekla da želi da posjeti bude “češći i redovitiji i da ne bude svaki od njih neki negativan ili neprijateljski simbol, već uobičajeni radni dan”.
Nema sastanka s Vučićem
Odnosi Hrvatske i Srbije u usponu su, ali ipak nisu dosegli razinu za sastanak Plenkovića i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Hrvatski ministar vanjskih poslova dao je naslutiti ovaj tjedan da za to u ovom trenutku nema potrebe jer bi taj sastanak bio samome sebi svrha.
“Nije se problem susresti, premijer se s Vučićem susreo na marginama u Davosu, ali govorimo o sadržajnom sastanku koji će rezultirati nekim ozbiljnim dogovorom, a ne samo da bi se popila kavica”.
Hrvatska sa Srbijom želi rješavati otvorena pitanja, prije svega pitanje 1812 nestalih osoba. “To nam je ljudska, profesionalna i domoljubna obaveza”, rekao je Radman.
Također, nastavio je, “srpska manjina u Hrvatskoj ima svoje mjesto u Saboru, u koalicijskoj vlasti, mi očekujemo reciprocitet, da Hrvati imaju svoga predstavnika u parlamentu, i pokrajinskom i državnom”.
“Plenković je premijer, Vučić je predsjednik države, postoje niže razine koje trebaju dovesti do trenutka da taj susret bude opravdan, kada ozbiljne teme budu zrele za konačnu raspravu”, kazao je.
Hrvatski dom
Hrvatski dom novo je zdanje podignuto je nedaleko od središta Subotice na sjeveru Vojvodine i bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i „stjecište svekolikog kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice“.
„Izgradnjom Doma šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima”, izjavila je uoči otvorenja Matice predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
“Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sugovornike koji će na dostojanstven način reprezentirati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država odista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji“, dodala je.
I za političkog prvaka Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova Hrvatski dom – Matica, čija je izgradnja počela u lipnju 2021, simbol je novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj povijesti ove zajednice.
„Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti”, rekao je.
Otvorenje Matice zakazano je u 16 sati, a predsjednik hrvaske vlade će nakon toga sudjelovati i u proslavi praznika hrvatske manjine Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića u subotičkoj Gradskoj kući.
Na svečanoj akademiji bit će nagrađeni najbolji učenici cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji.
23. lipnja u uredu načelnika upriličen je sastanak sa gđom. Saimom Hodžić, predstavnicom Robot d.o.o. kako bi i službeno za medije objavili početak jedne nove priče za Kiseljak.
Ciljevi i namjere pokretanja obnove hotela koji dugi niz godina stoji zaključan i uz koji se vežu trakavice usmjereni su na modernizaciju hotela, rastu i razvoju s naglaskom na banjsko lječilište, koje uz mineralnu vodu Kiseljak čini prepoznatljivim u svijetu.
Osim banjskog lječilišta cilj je razviti ugostiteljsko-turistički dio.
Načelnik Mladen Mišurić Ramljak, zahvalio se poduzeću Robot, odnosno gđi. Saimi i njenom bratu Selveru Oruču, što su u Općini Kiseljak vidjeli ozbiljnog partnera, koji pruža podršku investitorima koji ulažu na području općine. Istaknuo je i zahvalu svojim suradnicima, Nikoli Grubešiću, Mladenu Mitroviću, Dragomiru Lučići i Emini Ahmić koji su vodili cijeli postupak.
Sam postupak bio je mukotrpan, kupljene su i dionice od četiri velika dioničara, izuzetno je bilo teško proći kroz cijeli proces i sigurno bi odustali da nismo imali podršku, odnosno otvorena vrata Općine Kiseljak, Načelnika, i najvažnije ljudsku, moralnu i gospodarsku sigurnost, istaknula je gđa. Saima Hidžić.
Gđa. Saima i njen brat Selver Oruč, kiseljačani su čije poduzeće uspješno posluje trideset godina, vlasnici većinskog paketa dionica ”Banja Kiseljak-Hotel Dalmacija”, a Općina Kiseljak raspolaže zemljištem oko samog kompleksa, stoga su neizostavni partneri u ovoj priči. Riječ je o velikoj investiciji vrijednoj 40 milijuna KM i zapošljavanja velikog broja ljudi.
Priprema hotela za obnovu i radovi polako kreću narednih dana.
Kiseljak.info
Faruk Hadžibegić više nije selektor nogometne reprezentacije BiH, potvrđeno je za N1.
Nakon tri vezana poraza, od Slovačke, Portugala i Luksemburga, Hadžibegić je sporazumno raskinuo suradnju sa N/FS BiH.
Takav scenario se najavljivao u bh. medijima samo dan nakon posljednjeg poraza reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Luksemburga (0:2).
Hadžibegić je jučerašnji dan proveo u prostorijama saveza, a nakon diskusije sa čelnicima bh. kuće nogometa, dogovoreno je da se Hadžibegić i naša A selekcija raziđu.
Ovu odluku morat će potvrditi i Izvršni Odbor N/FS BiH na sjednici koja će biti održana u prvim danima srpnja.
Jedan od razloga što su cijene prasadi niže je i to što je pala kupovna moć građana
Nakon što su prošle sezone za vrijeme blagdana pale cijene prasića, i to za čak 50 posto, tako sada kilogram prasetine žive vage košta oko šest KM.
Prema riječima sugovornika Nezavisnih novina, velika je vjerojatnost da će se takve cijene održati tijekom cijelog ljeta.
Jedan od razloga što su cijene prasadi niže je i to što je pala kupovna moć građana, smatra predsjednik Udruženja farmera RS Draško Banjac.
“Prasići su sada od šest do sedam KM. Nema kupovne moći, nastao je post, a znamo da je u nekom periodu cijena prasića išla i do 12 KM, dok je sada 50 posto niža cijena u odnosu na period oko Nove godine i pred 1. svibanj. No i tada su krijumčari uzimali od nas po šest KM, ali su prodavali po dvostruko većoj cijeni”, pojašnjava Banjac.
Kako naglašava, ipak uvozna cijena najviše diktira koliko će koštati prasetina kod nas.
“Skup je život. Ove godine nema povrća, rod je prepolovljen, sve je podbacilo, a za svojih 60 godina ne pamtim da nema ni luka u bašti. Žao mi je naroda s malim primanjima i umirovljenika, jer će teško preživjeti”, naglasio je Banjac.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS ističe kako cijenu diktira i kvaliteta mesa, odnosno jesu li svinje, tj. prasad za tov ili klanje.
“Što se tiče tovnih svinja, njihove cijene se kreću po 4,5 KM, a cijena tovljenika je u blagom porastu, dok je cijena prasadi donekle u padu. Smanjena je tražnja domaće prasadi za ubacivanje u tov, i to je nešto što je utjecalo na slabiju potražnju. Pravilo kaže, jeftino žito, skupe svinje, pa vidjet ćemo hoće li se taj trend nastaviti”, naglasio je Maljčić.
On ipak očekuje da će u idućem vremenu biti blagi rast cijena te je, kako navodi, moguće da će se cijena prasadi kretati od sedam do osam KM, a tovljenika od 4,5 do pet KM.
“Sve to ovisi od tržišta Europske unije, međutim, vidimo da se tamo smanjuje proizvodnja i da raste cijena polutke, što nam govori da će i kod nas doći do laganog poskupljenja tovnih svinja”, kazao je Maljčić.
I Lazo Šešić, direktor “Mesnica kod Laze” iz Banja Luke, potvrđuje kako je je pala cijena prasića.
“Cijene se smanjuju jer nije sezona prasića, odnosno prošli su blagdani. Inače, pale su cijene prasadi i janjadi, pa su sada oko sedam KM, a ako su teži od 30 kg, tada se mogu kupiti i za 6,5 KM. Junad su sada 6,2-6,5 KM, a telad žive vage su 12 do 13 KM”, rekao je Šešić.
Podsjetimo, u travnju su cijene prasića išle do 10, pa i do 12 KM po kilogramu, a tako visoku cijenu su, prema riječima poljoprivrednika, diktirali preprodavci.
Dana 22. 6. 2023. godine oko 21,00 sati u mjestu Kraljevice, općina Travnik policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Travnik izvršili su kontrolu i pregled putničkog motornog vozila marke VW Golf u kojem se nalazio J.D. rođen 2000. godine, iz Travnika. Tom prilikom isti je dobrovoljno predao određenu količinu bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga.
U suradnji sa nadležnim Kantonalnim tužiteljstvom pronađena materija je oduzeta, a protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje
Njemački parlament, Bundestag, jednoglasno je usvojio prijedlog koalicijske vlade i opozicijski stranaka Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije o izgradnji spomenika u Berlinu posvećenog Jehovinim svjedocima koje je nacistički režim progonio i ubijao.
U berlinskom parku Tiergartenu bit će postavljena memorijalna skulptura kako bi se odalo počast vjerskoj zajednici koja je pretrpjela nepravde tijekom 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća.
Jehovini svjedoci su bili progonjeni jer nisu priznavali vlast nacističkih vođa, odbijajući izvoditi nacistički pozdrav i slati svoju djecu u Hitlerovu mladež.
Tisuće Jehovinih svjedoka su bili deportirani, zatvarani i podvrgnuti mučenju, a najmanje 1.700 vjernika je izgubilo živote.
“Bili su progonjeni, maltretirani, zatvarani i ubijani zbog svoje vjere. Spomenik bi trebao osigurati da ‘oni više ne budu zaboravljene žrtve nacionalsocijalizma’, rekla je njemačka savezna povjerenica za kulturu Claudia Roth.
Općinski sud Sarajevo odredio je jednomjesečni pritvor Ibri Miladinu zbog pucnjave kod Hotela Europe kojoj je prethodio fizički obračun, potvrđeno je za Klix.ba.
Do pucnjave koju je počinio Miladin došlo je u utorak, a svemu je prethodio fizički obračun više osoba, nakon čega su medicinsku pomoć na KCUS-u samoinicijativno su zatražila dva muškarca.
Nakon liječničke obrade konstatovano je da je Timur Keketović zadobio ustrijelnu ranu noge te je zadržan na Klinici na ortopediju radi daljnjeg liječenja.
Za muškarca N.S. konstatovano je da je zadobio tešku tjelesnu povredu upotrebom fizičke snage, te je nakon liječničke obrade pušten na kućno liječenje.
Kako je ranije priopćeno iz Tužiteljstva KS, pritvor je predložen zbog opasnosti da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao ponoviti ili dovršiti kazneno djelo. Općinski sud Sarajevo je stoga prihvatio ovaj prijedlog Tužilaštva KS.
Ibro Miladin se sumnjiči za izazivanje opće opasnosti i nanošenje teških tjelesnih povreda.
Uprava policije Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona raspisala je potragu za kriminalno aktivnom osobom Sanelom Arslanijem. Sada mole i građane da im pomognu sa konkretnim informacijama o njegovom kretanju.
Uprava policije Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona je zbog počinjenih više kaznenih djela teške krađe koje su se dogodile u nadležnosti ove uprave, raspisala dvije operativne potrage za osumnjičenom osobom Sanelom Arslanijem.
“S tim u vezi molimo građane koji imaju korisna saznanja ili primijete kretanje navedenog, da o tome odmah obavijeste najbližu policijsku postaju na broj 122 ili Upravu policije MUP TK-a, pozivom na broj 035/365-365. Napominjemo da su četiri kantonalna ministarstva unutarnjih poslova s područja Federacije BiH također raspisali potrage za Sanelom Arslanijem, a zbog počinjenja više kaznenih djela iz oblasti imovinskih delikata”, naveli su iz Uprave policije u Federaciji BiH.
Arslani je u Tuzli bio uhapšen 2013. godine kada je završio u pritvoru zbog krađe automobila.
Preminula je Alma Suljić (26), druga djevojka koju je u petak navečer 26. svibnja na Marijin Dvoru u Sarajevu automobilom udario Armin Berberović.
Ona je proteklih nekoliko tjedana bila u kritičnom stanju i pod budnim nadzorom ljekara na KCUS-u, ali kako neslžbeno saznajemo, nažalost nije uspjela izdržati nakon fatalnih povreda koje joj je automobilom nanio Berberović te je sinoć preminula.
Kako saznajemo, Alma Suljić je iz Sarajeva, a radila je u Domu zdravlja u Zenici.
Kobne noći Berberović je vozilom na pješačkom prijelazu, na križanju ulica Dolina i Maršala Tita, udario tri osobe. Azra Spahić je preminula na mjestu nesreće, a dvije su odmah prevezene u bolnicu na ukazivanje pomoći.
Podsjetimo, Berberović je uhapšen dan nakon stravičnog događaja, a Tužiteljstvo Kantona Sarajevo je 22. juna uputilo zahtjev Kantonalnom sudu za produženje pritvora na još dva mjeseca.
Berberoviću je utvrđeno da je vozio pod dejstvom alkohola, brže od ograničenja i bez položenog vozačkog ispita.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović sastao se sa američkim veleposlanikom u BiH Michaelom Murphyem.
Čović je naveo da je sastanak bio produktivan, a veleposlanika i Veleposlanstvo SAD nazvao je najbližim saveznicima.
– Moramo napredovati na kriterijima 8+1 i u projektima u sektoru energetike i sigurnosti. Brz i pošten završetak izmjena Izbornog zakona je od ključnog značaja za konstitutivne narode i sve ostale građane u BiH – poručio je Čović na Twitteru.
Productive meeting with our closest allies @USEmbassySJJ Amb Murphy. We need to make progress on 8+1 criteria & in projects in the energetic sector and security. Quick & fair completion of Election Law changes is crucial for constituent peoples & all other citizens in 🇧🇦. pic.twitter.com/cYt1QkY8gs
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) June 22, 2023
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sastao se danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom. Uz premijera Nikšića na sastanku su, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, bili i zamjenici premijera i federalni ministri Toni Kraljević i Vojin Mijatović, a uz premijera Orbana mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Szijjarto Peter.
Tijekom susreta fokus je posebno stavljen na jačanje ekonomske saradnje gdje, kako je naglašeno, investitori imaju obostrani interes za ulaganja, kao i na podršku europskoj perspektivi naše zemlje.
Premijer Nikšić, poželjevši dobrodošlicu mađarskom premijeru i njegovim suradnicima, istaknuo je jak interes Federacije BiH za značajnijim investicijama.
– Otvoreni smo za suradnju i želimo od Federacije BiH napraviti prostor gdje ćemo intenzivirati investicije u infrastrukturu i energetsku tranziciju koja podrazumijeva ulaganja u obnovljive izvore energije. Zaintersirani smo za projekte putem suradnje Vlade Mađarske s Vijećem ministara BiH i entitetskim vladama i o tome sam početkom ovog tjedna već razgovarao s veleposlanikom vaše zemlje. Cijenimo impozantan ekonomski napredak i ogromne investicije koje je postigla Mađarska u posljednjem razdoblju – kazao je premijer Nikšić.
Premijer Orban rekao je da nije bilo povezanosti između dvije zemlje i da je cilj današnje posjete unapređenje međusobnih odnosa i ekonomske suaradnje.
– Naš recept za investicije je da nađemo vidljiv projekt kao inicijalni za ostale investicijske poslove. Negdje je to bankarski sektor, negdje energetski, negdje telekomunikacijski, ali uvijek je veoma vidno i želimo i u BiH takav projekt koji bi bio značajan za sve. Zato nam je važno da se što prije održi sastanak Mješovitog komiteta za ekonomsku suradnju, da se daju konkretni prijedlozi za buduću suradnju i da idemo naprijed – rekao je Orban.
Sugovornici su se usaglasili da preporuke za konkretnu suradnju trebaju biti zasnovane upravo u onim investicijskim oblastima u kojima je Mađarska postigla ekspanziju. Također, iskazana je zainteresiranost da se suradnja odvija u oba pravca, te da će i bosanskohercegovačke kompanije imati mogućnosti promocije svog rada u Mađarskoj.
Razgovarano je i o podršci europskom putu BiH, a mađarski premijer najavio je nastavak te podrške, kao i da će se naredne godine tijekom predsjedavanja Mađarske Europskom unijom naročito založiti za napredak naše zemlje u europskim integracijama.
Zahvalivši se na gostoprimstvu, mađarski premijer pozvao je premijera Nikšića u posjetu Mađarskoj.
Današnjem sastanku prisustvovali su i veleposlanica BiH u Mađarskoj Biljana Gutić-Bjelica, te veleposlanik Mađarske u našoj zemlji Krisztian Posa.
Pronađeno je tijelo trećeg člana posade mađarskog helikoptera, objavio je MORH.
“Tijelo preminulog pripadnika Ratnog zrakoplovstva Mađarske pronađeno je u četvrtak 22. lipnja 2023. u popodnevnim satima. U padu helikoptera smrtno su stradala tri člana posade.
Ministarstvo obrane još jednom izražava najdublje izraze sućuti obiteljima, kolegama i prijateljima poginulih pripadnika mađarskih oružanih snaga”, objavio je MORH.
Podsjetimo, u srijedu se vojni helikopter srušio u kanjonu Čikole, u blizini NP Krka. Ministar obrane RH Mario Banožić u srijedu je na konferenciji za medije kazao da bi istraga uskoro trebala početi.
Erlić je snimljen kako radi u polju, na imanju svojih roditelja. Obitelj nogometaša Sassuola ima OPG, sade masline, višnje, grožđe…
Hrvatski reprezentativac Martin Erlić (25) odigrao je svih 120 minuta u finalu Lige nacija sa Španjolskom i dobio vrlo dobre ocjene za svoj nastup. No, umjesto da Erlić nakon naporne sezone otputuje nekamo na plažu, odmara se kod roditelja u Tinju, mjestu u zadarskom zaleđu.
Erlić je snimljen kako radi u polju, na imanju svojih roditelja. Obitelj nogometaša Sassuola ima OPG, sade masline, višnje, grožđe…
Erlić je nekoliko puta ponavljao da cijeli život radi s roditeljima u polju.
– Kad sam kod kuće uvijek pomognem i ne sramim se toga. To me čini ponosnim – govorio je Erlić.
Ministar poljoprivrede RS Savo Minić potvrdio je sumnje farmera i otkrivena je svinjska afrička kuga na farmi u okolini Bijeljine.
Ministar Minić tvrdi da je ova bolest otkrivena samo u jednom gazdinstvu te da su određene mjere za sanaciju žarišta.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja udruge jučer je alarmirao javnost o pojavi ove bolesti i pozvao nadležne da se što prije izjasne, prenosi Srpska info.
Uskoro se očekuje više informacija.
AFP piše kako je Lochridge tvrdio da je veliki otvor na prednjem dijelu podmornice dizajniran da izdrži tlak na dubini od 1300 metara, a ne na 4000 metara, što je dubina na koju se u nedjelju uputila ova mala znanstveno-turistička podmornnica s pet putnika
Nakon što je u imploziji minipodmornice u vodama sjevernog Atlantika živote izgubilo petero ljudi, u petak ujutro objavljene su informacije koje impliciraju mogući tehnički nemar američke kompanije OceanGate Expeditions koja je upravljaja podmornicom Titan.
ABC News objavio je da je bivši zaposlenik tvrtke OceanGate otpušten jer je izrazio zabrinutost oko kontrole kvalitete i testiranja potencijalnih nedostataka eksperimentalne podmornice.
David Lochridge, inženjer i kapetan podmornice, tvrdio je 2018. u svojoj protutužbi protiv OceanGatea da ga je ta tvrtka otpustila jer je izrazio zabrinutost oko dizajna i testiranja trupa.
AFP piše kako je Lochridge tvrdio da je veliki otvor na prednjem dijelu podmornice dizajniran da izdrži tlak na dubini od 1300 metara, a ne na 4000 metara, što je dubina na koju se u nedjelju uputila ova mala znanstveno-turistička podmornnica s pet putnika koji su izgubili život u njezinoj “katastrofalnoj imploziji”.
Ekspediciju s Titanom organizirala je kompanije OceanGate Expeditions krenuvši na svoje treće putovanje do Titanica, koji je udario u santu leda i potonuo 1912. godine.
OceanGate Expedition Titanom je nudio posjet slavnom potonulom brodu za 250 tisuća dolara po osobi, stoji na službenim stranicama.
U podmornici su bili kapetan i još četiri putnika, a američka obalna straža u četvrtak je objavila da su svi poginuli.
Poginuo je 58-godišnji britanski biznismen, avijatičar i svemirski turist Hamish Harding, pakistanski biznismen Šahzada Dawood i njegov sin Suleman, francuski oceanograf Paul-Henry Nargeolet, stručnjak za Titanic, te Stockton Rush, osnivač OceanGatea.
“Sada vjerujemo da su naš šef Stockton Rush, Shahzada Dawood i njegov sin Suleman, Hamish Harding i Paul-Henri Nargeolet nažalost mrtvi”, objavio je OceanGate Expeditions nakon četiri dana goleme potrage za izgubljenim plovilom.
“Polje krhotina” koje su pronašli roboti u blizini mitske olupine, na dubini od gotovo 4000 metara, svjedoči o katastrofalnoj imploziji podmornice, izjavio je kontraadmiral američke Obalne straže John Mauger na konferenciji za novinare u Bostonu.
Titan, dug oko 6,5 metara, zaronio je u nedjelju i trebao je ponovno izroniti poslije sedam sati, no kontakt je izgubljen manje od dva sata nakon zarona. Imao je zalihu kisika za oko 96 sati.
“Ovi su ljudi bili pravi istraživači koji su dijelili duh avanture i duboku strast za istraživanjem i zaštitom oceana”, priopćio je OceanGate, “ožalošćeni zbog gubitka života.”
Američka obalna straža, koja je vodila međunarodni tim za potragu, objavila je u podne na Twitteru da je podvodni robot locirao “polje krhotina” u “području potrage u blizini Titanica”.
Timovi za potragu i pomoćno osoblje iz SAD-a, Kanade, Francuske i Britanije danima su avionima i brodovima skenirali tisuće četvornih kilometara otvorenog mora tražeći bilo kakav znak s podmornice.
Od njezina otkrića 1985., olupinu Titanica posjećuju znanstvenici, tragači za blagom i bogati turisti, održavajući tako mit o slavnom kruzeru.
Sudbina turističke podmornice privukla je globalnu pozornost dijelom zbog mitologije koja okružuje Titanic. “Nepotopivi” britanski putnički brod stoljeće je inspirirao i publicističku i fiktivnu priču, uključujući filmsku uspješnicu “Titanic” iz 1997. godine.
Ona je iznenadila Mustafu i posjetila ga u stanu u koji se nedavno uselio.
Pjevačica Marija Šerifović ispunila je obećanje i konačno je stigla da posjeti momka iz Zenice, Mustafu Hrustića, za kog se čulo nakon što je objavljen intervju s njim, a na kojem se vidi i kako spava ispod jednog mosta u spomenutom gradu.
Marija je sada, pored brojnih obveza našla slobodno vrijeme i posjetila Mustafu u rodnoj Zenici, a sve je prenijela putem svog YouTube kanala.
Platila mu kiriju i račune za godinu
Ona je iznenadila Mustafu i posjetila ga u stanu u koji se nedavno uselio, a svoje obećanje, kao i uvijek, ispunila je i Mustafi je platila kriju za stan za narednih godinu, točnije od kraja kolovoza ove godine do kraja kolovoza sljedeće, 2024. godine.
Osim kirije, gazdarici kuće dala je novac i za račune, također za godinu.
Njen menadžer je Mustafu, nakon Marijine posjete, odveo u obližnji restoran u rodnoj Zenici, gdje će, dokle god to on bude želio, imati besplatne obroke. Konkretno, tri dnevno.
– Mustafa je divan dečko, ovakvih primjera sigurno ima na tisuće, ali ako smo mu malkice popravili i olakšali život makar na trenutak, pa eto i tih godinu – rekla je Marija a zatim potapšala po srcu i prstom pokazala ka nebu.
Teška životna priča
Mustafina životna priča veoma je teška. Kao sedmogodišnji dječak ostao je bez roditelja, a ljudi koji su vodili brigu o njemu su ga od malih nogu primoravali da zarađuje. Tako je Mustafa izgubio pravo na sretno i bezbrižno djetinjstvo, ali i pravo na školovanje, zbog čega sada plaća cijenu.
– Ja sam od sedme godine pjevao na ulici. Otac mi je nastradao. Mi smo spali niz pećinu automobilom. Otac nam je poginuo, a brat i ja smo ostali živi. Imam ožiljak na licu – počeo je svoju potresnu ispovijest Mustafa.
– Tada su nas preuzeli drugi ljudi, pa smo morali raditi za druge. Ako ne doneseš dovoljno para, onda nam prijete batinama. Pa smo mi bježali od kuće. Nisam gledao da li je snijeg, kiša, spavao sam ispod balkona.
Bivša supruga ga varala
Kao vrlo mlad Mustafa se zaljubio i sklopio brak sa svojom partnericom, ali je doživio razočaranje.
– Došao sam do 17. godine. Oženio sam se i mislio sam da ću biti vesel. Žena me je varala. Volio sam je, ali sam otišao i prebolio je. Bili smo u braku tri godine. Ona i ja smo završili, nemamo kontakt. Snašao sam se. Pjevao sam po ulici, Srećko me je snimao. On je dobar i njemu se zahvaljujem. I jedna gospođa me je sklonila s ulice. Puno joj hvala. Kad je bila najveća zima, primila me je u svoj dom. Jeste da je i ona bolesna, ali kuvala mi je i brinula o meni – pričao je Mustafa sa zahvalnošću u glasu.
Ekspert za spašavanje David Mearns kaže da su ostaci pronađeni u potrazi za Titanom “okvir za slijetanje i stražnji poklopac od podmornice”.
Mearns je u razgovoru za Sky News, komentirajući informaciju kako je plovilo na daljinsko upravljanje otkrilo “polje krhotina” u blizini olupine Titanika, kaže da je “to bio okvir za slijetanje i stražnji poklopac od podmornice”.
“Opet je ovo nekonvencionalna podmornica, taj zadnji poklopac je njen šiljasti kraj, a okvir za slijetanje je mali okvir na kojem se čini da sjedi”, pojašnjava.
Mearns zaključuje da to potvrđuje da je riječ o podmornici.
Ali…
“To znači da trup još nije pronađen, ali su otkrivena dva vrlo važna dijela cijelog sistema i koji ne bi bili pronađeni osim ako nije fragmentiran”, dodaje.
Mearns je također govorio i o oklopu podmornice – u obliku ribljeg repa – te je kazao: “Ako je opticaj isključen, a okvir isključen – onda se nešto stvarno loše dogodilo cijeloj konstrukciji”.
“Prema informacijama koje imamo, nisu pronašli trup u kojem su muškarci”, navodi Mearns.
Počivao u miru Božjem!
Sinoć je počelo održavanje misa trodnevnica u Brnjacima, a uoči blagdana sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika filijalne crkve u Brnjacima na vrelu Čalikovca će biti zapaljen cvjetnjak. Sv. Ivan Krstitelj iznimno je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su „ljetni Božić“.
U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale. U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. lipnja, a mučeništvo, nekad nazivano i Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza.
Večeras će misa biti služena u 19 sati u filijalnoj crkvi u Brnjacima, a sutra (petak) , uoči blagdana će misa biti služena na Vrelu Svetog Ive u Čalikovcu s početkom u 19:30 sati. Prije mise će biti upriličeno polaganje vijenaca za na Vrelu u Čalikovcu za poginule hrvatske branitelje ovih krajeva. Nakon misnog slavlja uslijedit će narodno veselje.
Sveto misno slavlje na dan svetkovin,e 24. lipnja će biti u filijalnoj crkvi u Brnjacima u 11 sati.
Sveti Luka u svom Evanđelju, opisujući rođenje Gospodinova preteče Ivana Krstitelja, predstavlja nam ga kao vrlo znakovit i značajan događaj. Znakovit je na način kako se odvio, jer je tim rođenjem Bog želio ostaviti znak u kojem će se prepoznati njegovo djelovanje i skrb za spasenje ljudi.
Ivan je doista bio Božji dar, ne samo Zahariji i Elizabeti nego i cijelom Božjem narodu kojemu je bio poslan da pripremi njihova srca za Mesijin dolazak. U tom smislu sveti Luka predstavlja znakovitima sve događaje vezani uz njegovo rođenje, te davanje imena dječaku. A koliko je trebala biti značajno njegovo rođenje, govori činjenica da mu je povjerena uloga Mesijina preteče i blagovjesnika.
Razmišljajući pozorno o Ivanovoj ulozi i značenju u onom vremenu, može nam dakle biti očito i jasno što je Bog htio kad ga ja pozvao na svijet. Međutim postavlja se pitanje može li on imati ikakvu važnost za nas danas, jer je on ipak ispunio svoju ulogu prema Mesiji, nakon čega je otišao s povijesne scene. Čak bi se moglo postaviti pitanje koliko je uopće njegovo rođenje bilo neophodno i potrebnu u odnosu na Mesiju.
Je li Mesija mogao bez njega ispuniti svoje poslanje? Je li Ivan trebao imati ikakvo značenje u narodu, kad se ima u vidu da on u striktnom smislu riječi nije u ničemu izravno doprinio djelu Spasenja koje je izvršio Gospodin? Osim toga iz perspektive nas koji živimo već kao članovi novoga saveza i novoga naroda Božjega, što može predstavljati i značiti netko tko je bio na prijelazu iz staroga u novi?
Nije li činjenica da je Gospodin Isus i sam redimenzionirao njegovu ulogu kad je rekao da je i najmanji u kraljevstvu Božjemu veći od Ivana Krstitelja, premda je on najveći od rođenih od žene? A ako je to istina, što onda nama može značiti primjer jednog čovjeka koji je imao bio zadaću da srca otaca, to jest starozavjetne nade, usmjeri prema Kristu Gospodinu, kad smo mi i tako već započeli svoj život crpeći iz njega, kad živimo u novom savezu i ne trebamo se vraćati u stari?
Treba li nam sada preteča, kad već imamo Gospodina, kad je i sam preteča znao, nakon pojavka Gospodnjega, da se treba umanjivati, kako bi dopustio Kristu da raste? Nije li okretanje prema Ivanu Krstitelju okretanje od Mesije, pa čak i korak nazad u odnosu na novozavjetnu Gospodinovu ekonomiju spasenja? Nije li usmjeravanje prema Krstitelju bijeg od punine, prema djelomičnome?
Naravno, sva postavljena pitanja mogla bi se sagledati i iz te perspektive, te bi doista mogla dovesti u pitanje značenje i ulogu Ivana Krstitelja među nama proglašavajući ga suvišnim. No s druge pak strane kad znamo da je nama ljudima neophodna dobra priprava, ako želimo dobro napraviti neki posao, to bismo trebali primijeniti i na duhovno stanje napredak.
Svatko zna kako se teško može uspjeti i doći do cilja, ako se nije dobro predvidjelo sve što treba napraviti pri svakom koraku, to jest ako se nije vodilo računa o tome što je neophodno kako bi se savladalo pojedine dionice puta. Uostalom, nitko ne ulijeva tekućinu u probušenu posudu, jer je svakome jasno da je nikad ne bi napunio, to jest da bi izgubio sve što bi u nju ulio.
Iz toga možemo povući zanimljive paralele s duhovnim životom. Svjesni smo da je neophodan proces sazrijevanja i rasta, jer se mi ne rađamo s urođenom puninom, nego blago duhovne punine pabirčimo iz dana u dan u mukotrpnom naporu, onda je razvidno kako nam može biti vrlo koristan primjer nekoga tko je imao iskustvo postupnog rasta prema punini. Ivan Krstitelj, kao preteča Gospodinov, može nam onda u tome biti vrlo dragocjena pomoć.
On sam je primjerom svoga života pokazao što treba činiti kako bismo prihvatili Mesiju, ali ne samo formalno nego i plodonosno. On je pokazao primjerom koje su neophodne predradnje kako bi se uopće moglo biti kršćaninom na način na koji to Gospodin očekuje od svojih vjernika. Čitamo to u Evanđelju koje nam ga predstavlja kao isposnika koji je živio u pustinji rastući u mudrosti Božjoj, kako veli sveti Luka: Dječak je rastao i duhom jačao, ili pak: Ruka Gospodnja bijaše s njime. Ivan je primjer duhovnog rasta i kreposnog života pred Bogom koji je neophodan kako bi se potom moglo osjetiti Božju puninu i njegovo milosno djelovanje.
Nije stoga na odmet i danas reći da nam njegov primjer može i treba biti dragocjen, jer je Preteča svjedočio o univerzalnim vrijednostima koje i sami trebamo usvojiti kako bismo dobro razumjeli poruku Krista Gospodina. A, na žalost, mnogi kršćani žive svoju vjeru kao obični formalni ili usputni čin. Mnogi kršćani nemaju ni temelje duhovnog života niti poštuju osnovne ćudoredne principe, kojima je Krstitelj znak i svjedok, a bez kojih je nemoguće razumjeti Krista Gospodina i njegovu božansku snagu.
Govoriti o Kristu onima koji u ćudorednom smislu nisu nimalo osviješteni, koji ne mare ili se protive zdravim načelima duhovnosti, doslovno bi bilo kao da netko ulijeva tekućinu u probušene spremnike.
Ivan Krstitelj je bio svjedok ove velike istine kako treba pripraviti vlastito srce u cjelovitosti ćudorednog življenja. On je i bio preteča koji je pokazao da obraćenje i asketski život prethodi punini koju daje Krist. A mi smo danas, na žalost, kršćansku vjeru sveli na nekoliko naučenih informacija, a ne stvarne življene stavove neporočna života.
Međutim, samo neporočnost života poput Gospodinova preteče Ivana Krstitelja, može biti dužni okvir u koji se može smjestiti i Gospodinova evanđeoska punina, te kraljevstvo Božje u naš ljudski život.
Često nam nedostaje upravo ovaj bitni preduvjet kršćanskog života, te nije stoga čudno da toliki polažu pravo zvati se kršćanima, a ne razumiju da bi to pretpostavljalo i podrazumijevalo istinsku cjelovitost duhovnog i ćudorednog življenja. Neka nas stoga nadahne današnja svetkovina da u svom kršćanskom životu prepoznamo bitne preduvjete, te da ih ne smatramo suvišnima, nego doista značajnim čimbenicima rasta prema punini u Kristu Gospodinu, kojemu onda i sami tako postajemo preteče.
Više brodova i zrakoplova, uključujući vojne američke i kanadske, uključeno je u utrku s vremenom kako bi pronašlo živih pet putnika male podmornice Titan, nestale u nedjelju navečer u blizini olupine Titanica, a čije su rezerve kisika ograničene.
Američka obalna straža procijenila je da bi kisika za ljude u podmornici moglo nestati danas u 13:18.
Kako piše BBC, kapetan koji vodi potragu rekao je: “Ne znamo gdje su, da vam budem iskren.”
Robotska vozila na daljinsko upravljanje (ROV) opremljena kamerama skenirat će dubine morskog dna tijekom cijelog dana.
Više brodova i zrakoplova, uključujući vojne američke i kanadske, uključeno je u utrku s vremenom kako bi pronašli živih pet putnika male podmornice Titan, nestale u nedjelju navečer u blizini olupine Titanica, a čije bi rezerve kisika trebale ponestati u četvrtak.
Američka obalna straža procijenila je da bi kisika za ljude u podmornici moglo nestati danas u 13:18.
Kako piše BBC, kapetan koji vodi potragu rekao je: “Ne znamo gdje su, da vam budem iskren”.
Robotska vozila na daljinsko upravljanje (ROV) opremljena kamerama skenirat će dubine morskog dna tijekom cijelog dana.
Policijske agencije iz BiH i Crne Gore uhitile su troje osumnjičenih i rasvijetlile prijevaru koju je proljetos izvela nepoznata žena kada je iz jedne banke u Crnoj Gori s krivotvorenim dokumentima s tuđeg računa podigla 1,3 milijuna eura.
Policijska akcija provedena je istodobno u srijedu u Trebinju i Banjoj Luci gdje su obavljeni pretresi prostorija koje koriste tri osobe. Otkriveno je i oduzeto oko 25.000 eura, veća količina naoružanja i streljiva kao i oko tri kilograma marihuane.
Policijska akcija naziva Lovćen odnosi se na rasvjetljavanje kaznenog djela prijevara koje je počinjeno 12. travnja ove godine u Crnoj Gori.
Tada je mlađa žena koristeći krivotvorene osobne dokumente ušla u Lovćen banku te je s računa žrtve podigla oko 1,3 milijuna eura.
Policija u Crnoj Gori je suradnjom s policijom iz Republike Srpske otkrila njezin identitet, te da je radila u dosluhu s kriminalnim klanom iz Bosne i Hercegovine.
Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, po hitnom postupku.
Usvajanjem je onemogućeno objavljivanje odluka OHR-a i, kako se navodi, nelegitimno izabranog Christiana Schmidta u Službenom glasniku Republike Srpske.
Od 61 prisutnog zastupnika za usvajanje prijedloga zakona o izmjeni navedenog zakona glasala su 54 zastupnika. Nije bilo glasova protiv i suzdržanih.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalna uprava za geodetske i
imovinsko-pravne poslove
S A R A J E V O
Sarajevo, 20.06.2023. godine
OBAVIJEST ZA JAVNOST
Poziv osobama koje imaju nekretnine u katastarskim općinama Orahovo i Gromiljak sa područja Općine Kiseljak
PRIJAVITE SVOJE PRAVO NA NEKRETNINAMA
Pozivamo sve osobe koje imaju nekretnine u katastarskim općinama Orahovo i Gromiljak sa područja Općine Kiseljak da prijave svoja prava na nekretninama uredu za zemljišnoknjižne poslove Općinskog suda u Kiseljaku. Javnom objavom Općinskog suda u Kiseljaku je dana 16.06.2023. godine pokrenuta procedura uspostave i zamjene zemljišne knjige. Ovom prilikom pozivamo sve osobe da prijave svoja prava na nekretninama i to najdalje do 16.08.2023. godine.
Prijave se mogu izvršiti u uredu za zemljišnoknjižne poslove Općinskog suda u Kiseljaku soba br. 10. na adresi ul. Žrtava domovinskog rata br. 13. svakim radnim danom od 11:00 do 14:00 sati.
Podneske je moguće dostaviti i putem pošte na adresu Općinski sud u Kiseljaku ured za zemljišnoknjižne poslove ul. Žrtava domovinskog rata br. 13., 71250 Kiseljak.
Sud oglasom poziva građane da u roku od 60 dana od dana objave oglasa prijave svoja prava na nekretninama zemljišnoknjižnom uredu, i tu svoju prijavu dokažu podneskom u dva primjerka. Podnesak koji se dostavlja uz prijavu je najčešće ugovor o kupoprodaji, rješenje o nasljeđivanju (original ili ovjerena kopija), odnosno isprava na osnovi koje je građanin stekao pravo vlasništva na svojoj nekretnini.
Također, pozivaju se svi vlasnici stanova i poslovnih prostora u gore navedenim katastarskim općinama čije je vlasništvo bilo upisano u Knjigu položenih ugovora, da provjere prijenos svog prava vlasništva iz Knjige položenih ugovora u zemljišnu knjigu po podacima novog premjera uvidom u istu, u gore navedenim zakonskim rokovima, kako biste osigurali apsolutnu zaštitu svojih prava.
Svi upisi u zemljišnu knjigu za katastarsku općinu, koja je predmet uspostave ili zamjene zemljišne knjige, a u okviru “Projekta Dodatno financiranje za Projekt registracije nekretnina”, provoditi će se bez naplate sudske takse.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je pokrenula Projekt Dodatno financiranje za Projekt registracije nekretnina, u okviru kojeg se provodi usklađivanje podataka iz katastra i zemljišne knjige. Dodatne informacije o Projektu možete zatražiti putem maila: info@fgu.com.ba .
Obavijest preuzmite ovdje.
Jedinica za provedbu projekta Dodatno finansiranje za Projekt registracije nekretnina
Hamdije Kreševljakovića 96, 71000 Sarajevo
tel.: +387 33 586 063, fax: +387 33 586 067, e-mail: rerp_fbih@fgu.com.ba
Iz ljetne rubrike ‘Posebna mjesta, uvale, plaže” donosimo ti nešto uistinu posebno, ovoga puta s otoka Lošinja. Ovaj otok na sjevernom Jadranu, radi svoje blage mediteranske klime i čak 1018 biljnih vrsta koje se tu nalaze, poznat je i kao klimatsko lječilište. Lošinj je sa svojim arhipelagom od ukupno pet naseljenih otoka sam po sebi turistička atrakcija koja privlači domaće i strane posjetitelje.
Osim prekrasnih plaža i uvala okruženih borovim šumama, otok se ističe i arhitekturom – bogatim kućama kapetanskih familija i vilama. Jedna vila, čiji ćeš #hashtag i geolokaciju često vidjeti na Instagramu, posebno se ističe.
https://www.instagram.com/p/CZ9vPeNMHHF/?utm_source=ig_web_copy_link&igshid=MzRlODBiNWFlZA==
Vila Karolina i njene slavne stepenice koje vode ravno u more
Vila Karolina smještena je u uvali Čikat, a izgrađena je 1898. godine prema projektu bečkog arhitekta K. von Wiedenfelda za budimpeštanskog bogataša Josefa F. Lovasyja. Vila je oduvijek bila zanimljiva radi sočnih tračeva i priča o ljubavnim sastancima austrougarskog cara Franje Josipa i prelijepe glumice Katarine von Schratt. Najveća bizarnost nije u tome što je car imao ljubavnicu, već što je je par navodno spojila upravo carica Sissi, čiji je brak u to vrijeme bio samo na papiru i ona je otvoreno podržavala njihovu vezu.
https://www.instagram.com/p/CedP3A1o4Ev/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading
Unatoč silnom luksuzu, bogatstvu arhitekture i povijesti, ono što je danas popularnije od same vile su stepenice koje se nalaze ispod njena vrta, na samom pješačkom putu s kojega vode direktno u more. Stepenice su postale pravi hit na Instagramu i jedna od prvih motiva koje ćeš uočiti kada kreneš pretraživati znamenitosti Lošinja. Neka ti ove prekrasne fotografije ‘stepenica koje vode do raja’ budu inspiracija kako bi znala kako napraviti savršenu fotografiju jednom kada se nađeš u uvali Čikat.
https://www.instagram.com/p/CP5OLYsLJ9u/?utm_source=ig_web_copy_link&igshid=MzRlODBiNWFlZA==
Tri maloljetne djevojke ozlijeđene su večeras u prometnoj nesreći na zagrebačkom Bundeku. Nesreća se dogodila oko 22 sata. Prema prvim informacijama jedna djevojka je teško ozlijeđena, dok su druge dvije zadobile lakše ozlijede.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, vozač Hitne pomoći je vozilom pregazio tri maloljetnice koje su sjedile kraj vozila na trotoaru i koje nije vidio kada je pokretao vozilo.
Vozilo Hitne pomoći bilo je na intervenciji na Bundeku zbog drugog slučaja. Kada su završili s intervencijom, krenuli su prema bolnici, ali su u blizini vozila sjedile tri maloljetnice koje vozač nije primijetio jer su mu se nalazile u tzv. mrtvom kutu te ih je vozilo pregazilo.
Policija je izašla na mjesto događaja i utvrđuje sve okolnosti.
Više informacija bit će poznato ujutro.
U vikendici kod Konjica tragično je život izgubio Dinno Kasalo, dugogodišnji urednik i producent BHRT-a, reditelj brojnih nagrađivanih dokumentarnih filmova.
Kasalo je bio majstor fotografije, redatelj brojnih dokumentarnih filmova i veliki zaljubljenik u prirodu.
U okviru serijala “Život i ostalo” koji je bio jedan od prvih dokumentarnih serijala u produkciji BHT1, Dinno Kasalo je snimio desetine dokumentaraca, a po sopstvenim riječima, “nedefisanog žanra”.
Njegovi filmovi rađeni su u artističkom maniru, a na domaćim i inozemnim festvalima osvojili su brojne nagrade.
Umirovljeničke dane je često provodio na planini Prenj piše BHRT.
BHRT navodi da je Kasalo počinio samoubojstvo.
Dražen Vidović već preko 30 godina ide u Međugorje pješice ispred svoje kuće u Vrbanji u Bugojnu. Zatekli smo ga sa grupom ljudi na Kupresu kako pješače prvu rutu gdje će se zaustaviti u Šujici i noćiti a potom nastaviti do Posušja i noćiti te stići do konačnog odredišta do Međugorja do mjesta gdje se desilo ukazanje Gospe. Dražen je svjedočio jednom čudu davnih 80-ih godina u Međugorju koje je i ispričao za gledatelje. Pogledate više u reportaži Admira Pilića.
Stvaranje dosljedne rutine vježbanja zahtijevat će određenu predanost, prema novim podacima. Nedavna studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otkrila je da je vrijeme koje može biti potrebno da se stekne navika vježbanja dulje nego što bismo željeli, a iznosi oko šest mjeseci.
Istraživanje koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu i Sveučilišta u Pennsylvaniji bavilo se stvaranjem nekoliko vrsta navika, a onaj dio koji se tiče vježbanja posebno je iznenadio stručnjake, donosi HuffPost. Naime, oni su pratili obrasce 30 tisuća ljudi koji redovito pohađaju teretanu, i to u periodu od četiri godine. Rezultati su pokazali da je ljudima potrebno otprilike pola godine da steknu dosljednu naviku vježbanja u teretani.
Kako objašnjavaju autori studije, ispitanici su u pravilu išli u teretanu nekoliko puta tjedno. Vrijeme između posjeta teretani odigralo je najveću ulogu u stvaranju navike kod čak 76 posto sudionika studije. Naime, što je duže vrijeme bilo između posjeta teretani, manja je bila vjerojatnost da će se netko vratiti redovitom vježbanju.
Celijakija je imunološka reakcija tijela na unos glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Ako osoba boluje od celijakije, konzumacija glutena pokreće imunološki odgovor u njezinom tankom crijevu. S vremenom ova reakcija oštećuje sluznicu tankog crijeva i sprječava ga da apsorbira određene hranjive tvari, donosi Mayo klinika.
No kako uopće prepoznati da je riječ o celijakiji? Kako objašnjavaju liječnici, oštećenje crijeva koje nastane kao reakcija celijakije često uzrokuje:
Isto tako, ovi simptomi mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija sa zdravljem. Naprimjer, kod male djece malapsorpcija može utjecati na njihov rast i razvoj, osim što uzrokuje simptome koji se vide kod odraslih.
Iako ne postoji lijek za celijakiju, pridržavanje stroge dijete koja uključuje izbjegavanje svih namirnica s glutenom većini ljudi može pomoći u upravljanju simptomima i pospješiti ozdravljenje crijeva.
Hrana koju svakodnevno konzumiramo doslovno hrani naše tijelo, daje nam energiju za normalno funkcioniranje, a također nas na određeni način štiti od potencijalnih bakterija i infekcija. Međutim, dijetetičari upozoravaju kako nije svaka hrana koju jedemo dobra za nas.
Umjesto toga, istraživanja pokazuju kako neke namirnice dokazano oslabljuju naš imunitet, naročito ako ih konzumiramo prečesto. Upravo zbog toga stručnjaci tvrde kako postoji čak pet vrsta namirnica koje bismo morali izbjegavati ili ograničiti koliko god je to moguće. To su:
VOLKSWAGEN Golf u osmoj generaciji polako gubi ritam, ali i dalje može dati puno.
Posebno kad govorimo o R izvedbi koja u specijalnom izdanju ide jako daleko, kako performansama, tako i cijenom. Nudio se Golf i u monovolumenskom izdanju i kao povišen model, a malo starije generacije sjetit će se posebno zanimljivog Golfa druge generacije, poznatih kao Syncro i Country.
Sada Delta4x4, specijalist za offroad prerade, najavljuje novitet baziran upravo na toj ideji. Za osnovu je uzeo Golf R, a onda ga lift kitom podigao za 80 mm. Tu su posebne 18-inčne felge s terenskim gumama, kao i sva offroad dekoracija.
Dodatna rasvjeta, krovni nosač i bočna proširenja će začiniti imidž ovog moćnog i brzog kompakta u terenskom izdanju. Pokaže li se interes, ova zvijer će se nuditi u limitiranoj seriji od 25 primjeraka. Procjenjuje se da će na cijenu Golfa trebati doplatiti nekih 35.000 eura. Puno za Golfa, ali još uvijek osjetno manje od terenskog Porschea.
Šalu na stranu, ali ne sumnjamo da će tuner naći 25 kupaca, baš kao što je Volkswagen uspio u samo nekoliko minuta prodati sve primjerke posebne verzije Golfa R. Za sve ostale tu je Alltrack izvedba koja se u kombinaciji karavanske karoserije još uvijek nudi na nekim tržištima.
https://www.facebook.com/sharer/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdelta4x4%2Fposts%2Fpfbid02gQPkBewtR8jPUZpMP8aQXwkZhJUXzcNjtRo8t6JWYgvDLw5uMst2VGHKseASuUnsl%3Fref%3Dembed_post&display=popup&ref=embed_post&src=post
Postupajući tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, nakon ispitivanja osumnjičenih, uputio je prijedlog za određivanje mjere pritvora za četvoricu osumnjičenih koji su lišeni slobode u akciji policije MUP-a RS, po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Prijedlog za određivanje mjere pritvora predložen je za osumnjičene Harisa Hodžića, rođenog 1983. godine u Travniku, Davorina Popovića, rođenog 1980. godine u Travniku, Eldina Hažbića, rođenog 1988. godine u Sarajevu, i Gorana Stojisavljevića, rođenog 1972. godine u Virovitici, Republika Hrvatska.
Mjera pritvora predložena je iz razloga opisanih u članu 132. stav 1. točke a), b) i c), odnosno zbog opasnosti od bjekstva, kao i opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogli ometati istragu, prikrivati dokaze i vršiti utjecaj na svjedoke ili suučesnike ili ponovo počiniti kazneno djelo ili dovršiti započeto.
Osumnjičeni su pod istragom zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo organizirani kriminal iz člana 250. u vezi sa kaznenim djelima neovlašteni promet opojnim drogama iz člana 195., nedozvoljeni promet akciznih proizvoda iz člana 210a., te nedozvoljeno skladištenje robe iz člana 210b. KZ-a BiH.
Osumnjičeni koji su lišeni slobode pod istragom su i terete se da su duži vremenski period vršili međunarodno krijumčarenje i neovlašten promet opojnih droga i cigareta na područje BiH i zemalja regije. Opojnu drogu “cannabis sativa L“ i krijumčarene cigarete su nabavljali sa područja Albanije, Crne Gore, dok su opojnu drogu “kokain” nabavljali sa područja Nizozemske, Belgije, Češke predhodno krijumčarenu iz Južne Amerike, te vršili dalju preprodaju na teritoriji BiH i zemalja EU i na taj način stjecali veću novčanu ili neku drugu korist za sebe.
U ovom predmetu Tužiteljstvo BiH je ostvarilo suradnju sa institucijom Europola, kao i partnerskim institucijama iz više zemalja regije i EU, a u okviru obimne istrage protiv osumnjičenih za organizirani međunarodni kriminal, neovlašten promet opojnih droga i druga kaznena djela.
Na ročištu, koje će biti održano u Sudu BiH, postupajući tužitelj detaljno će obrazložiti prijedlog za određivanje mjere pritvora.
Bijela kuća je tijekom noći objavila priopćenje za javnost u kojem je navedeno da će produžiti izvanredno stanje za Zapadni Balkan čija prva verzija je potpisana još davne 2001. godine.
U svom priopćenju Amerikanci su govorili o prijetnjama po SAD-a a spomenuli su, između ostalog, i Bosnu i Hercegovinu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
– Dana 26. lipnja 2001. godine, izvršnom naredbom 13219, predsjednik je proglasio izvanredno stanje na Zapadnom Balkanu u skladu sa Međunarodnim zakonom o ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama (50 U.S.C. 1701 et seq.) kako bi se suočio s neobičnom i izvanrednom prijetnjom nacionalnom sigurnosnu i vanjsku politiku Sjedinjenih Država koja se sastoji od radnji osoba koje su uključene u, ili pomažu, sponzoriraju ili podržavaju, (i) ekstremističko nasilje u bivšoj Republici Makedoniji (koja je sada Republika Sjeverna Makedonija) i drugdje u regiji Zapadnog Balkana, ili (ii) djela koja ometaju implementaciju Daytonskog sporazuma u Bosni ili Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na Kosovu od 10. lipnja 1999. godine.
Predsjednik je naknadno izmijenio tu naredbu Izvršnom naredbom 13304 od 28. svibnja 2003. godine, kako bi se poduzeli dodatni koraci u vezi s određenim radnjama koje ometaju implementaciju, između ostalog, Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. koji se odnosi na Makedoniju (koja je sada Republika Sjeverna Makedonija).
Dana 8. lipnja 2021. godine potpisao sam Izvršnu naredbu 14033, kojom je proširen obujam izvanrednog stanja na nacionalnom nivou objavljenom u Izvršnoj naredbi 13219, s izmjenama i dopunama, utvrđujući da je situacija na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Albanije (Zapadni Balkan), u protekla dva desetljeća, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i široko rasprostranjenu korupciju unutar različitih vlada i institucija na Zapadnom Balkanu, koče napredak prema efektivnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, te stoga predstavlja neobičnu i izuzetnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država.
Akcije osoba koje ugrožavaju mir i međunarodne stabilizacijske napore na Zapadnom Balkanu, uključujući akte ekstremističkog nasilja i opstrukcionističke aktivnosti, i situacija na Zapadnom Balkanu, koja koči napredak k efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, nastavljaju se predstavljaju neobičnu i izuzetnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država.
Iz tog razloga, nacionalna izvanredna situacija proglašena Izvršnom naredbom 13219, prema kojoj su poduzeti dodatni koraci u Izvršnoj naredbi 13304, a čiji je obim proširen u Izvršnoj naredbi 14033, mora ostati na snazi nakon 26. lipnja2023.
Stoga, u skladu s članom 202(d) Nacionalnog zakona o izvanrednim situacijama (50 U.S.C. 1622(d)), nastavljam na godinu dana nacionalnu izvanrednu situaciju proglašenu izvršnom naredbom 13219 u vezi sa Zapadnim Balkanom. Ovo obavještenje će biti objavljeno u Saveznom registru i proslijeđeno Kongresu, navedeno je.
Podsjećamo, potpredsjednik Povjerenstva za vrijednonosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Matej Živković, nakon radne posjete Washingtonu, uputio je otvoreno pismo državnom tajniku SAD-a Antonyju Blinkenu u kojem traži američku podršku za promjenu zakonskog okvira Povjerenstva koje je, kako se u dopisu navodi, u trenutnom stanju podložena malverzacijama, nezakonitim radnjama, i korupciji.
Živković se u pismu zahvalio Blinkenu osobno i vladi SAD na uvrštavanju na crnu listu brojnih pojedinaca iz Bosne i Hercegovine zbog njihove uključenosti u aktivnosti razdora, destabilizacije i korupcije, piše Fokus.ba Vodeća sila široke korupcije i dva pokušaja ubojstva ”Nadam se da će OFAC lista biti proširena, obzirom da su još mnogi pojedinci u Bosni i Hercegovini uključeni u koruptivne djelatnosti.
Sitni, uski i mali interesi grupa/pojedinaca zaštićenih od strane političkih elita su vodeća sila široke korupcije i najveći izazov s kojim se suočavamo” – naveo je Živković.
Nedavno je međunarodni tim istraživača predvođen astrofizičarom Arielom Goobarom sa Sveučilišta Stockholm u svemiru otkrio neobičnu supernovu tipa IA (što znači da nastaje u binarnim sustavima s dvije zvijezde) nazvanu SN Zwicky. No, zašto neobičnu? Zato što su je znanstvenici uočili putem zanimljivog fenomena, takozvanog Einsteinovog prstena, odnosno u ovome slučaju “Einsteinovog križa”.
Einsteinov prsten, također poznat kao Einstein–Chwolsonov prsten, nastaje kada svjetlost iz udaljene galaksije ili zvijezde na putu prema Zemlji prolazi pored masivnog objekta te dolazi do efekta gravitacijske leće. Ako su izvor, leća i promatrač savršeno poravnati, svjetlost se pojavljuje u obliku prstena ili u ovome slučaju – križa.
Jedna od prednosti gravitacijske leće jest to da znanstvenicima omogućuje bolje proučavanje udaljenih objekata u svemiru koji bi nam inače bili nevidljivi. Bliže masivne galaksije svojom gravitacijom iskrivljuju vremensko-prostorni kontinuum i tako savijaju putanje svjetlosti slično kao što to čine leće. Na taj način djeluju kao prirodni kozmički teleskopi.
U ovome slučaju je gravitacija galaksije iskrivila svjetlost daleke supernove i pretvorila je formu križa. Einstein je unutar svoje opće teorije relativnosti pretpostavio postojanje ovakvih gravitacijskih leća. Objekti poput ovih idealni su za proučavanje galaksija ili drugih udaljenih objekata koji su često previše “tamni” da bi ih se moglo vidjeti bez ovog efekta.
Radi se o značajnom uspjehu jer je tim imao priliku promatrati dva vrlo rijetka astronomska događaja koji su se slučajno poklopili – kratkotrajan signal zvjezdane eksplozije iz udaljene galaksije i uočavanje te supernove kroz gotovo savršeno poravnatu galaksiju, piše Universe Today.
Prvo su pomoću opservatorija Zwicky Transient Facility u Kaliforniji detektirali supernovu. Nekoliko tjedana kasnije, tim je promatrao supernovu koristeći adaptivnu optiku (AO) opservatorija W.M. Keck na Havajima i Vrlo velikog teleskopa (VLT) u Čileu.
Na temelju promatrane svjetlosti, Goobar i njegove kolege su pretpostavili da promatraju snažni efekt gravitacijske leće. Dodatna promatranja pomoću svemirskog teleskopa Hubble su potvrdila njihovu hipotezu, pokazujući da je snimka supernove zbog gravitacijske leće uvećana za čak 25 puta.
Promatranja SN Zwickyja mogla bi pomoći astronomima da riješe misterij ubrzane ekspanzije svemira. “Ekstremno povećanje supernove SN Zwicky nam daje nevjerojatnu priliku da proučavamo svojstva udaljenih eksplozija supernove tipa IA, što nam je potrebno prilikom istraživanja prirode tamne energije”, rekao je astrofizičar Joel Johansson sa sveučilišta Stockholm.
Istraživanje naziva Uncovering a population of gravitational lens galaxies with magnified standard candle SN Zwicky objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.
Dinamo je saznao protivnika u 2. pretkolu Lige prvaka. Igrat će protiv pobjednika dvoboja Astana – Dinamo Tbilisi, odlučeno je ždrijebom koji je održan u švicarskom Nyonu.
Modri su, srećom, izbjegli najzvučnijeg protivnika Maccabi Haifu, koja je prošle sezone izborila plasman u grupnu fazu elitnog klupskog natjecanja, piše Gol.hr.
Ipak, morat će se otisnuti nadaleko i putovati u Kazahstan. Naravno, prvo Astana mora preskočiti gruzijski Dinamo.
Prva se utakmica igra 25. ili 26. srpnja na Maksimiru, a uzvrat 1. ili 2. kolovoza u dalekom Kazahstanu.
Pripadnici Postrojbe granične policije BiH Orašje u utorak su spriječili krijumčarenje 14 državljana Narodne Republike Kine na Međunarodnom graničnom prijelazu Orašje.
Krijumčarenje je otkriveno prilikom kontrole teretnog motornog vozila, slovenskih nacionalnih oznaka. Državljani Kine pronađeni su u tovarnom prostoru priključnog vozila, a vozilom je upravljao D. L. (1959.), državljanin BiH.
Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo – krijumčarenje ljudi, o događaju je obaviješten dežurni tužitelj Tužiteljstva BiH.
Prema njegovoj naredbi, osumnjičeni D. L. je uhićen i protiv njega će biti podneseno izvješće Tužiteljstvu o počinjenom kaznenom djelu – krijumčarenje ljudi iz čl. 189. KZ BiH.
Osam državljana NR Kine predano je Službi za poslove sa strancima TC Orašje, dok će i ostali biti predani tijekom dana SPS TC Orašje, na daljnje postupanje. U tijeku je daljnji rad na predmetu, priopćila je Granična policija BiH.
Riječ je o helikopteru mađarskih oružanih snaga koji se u Hrvatskoj nalazi na obuci
Na području Pakova sela u Šibensko kninskoj županiji se srušio vojni helikopter, javlja N1 i dodaje da nije riječ o helikopteru Oružanih snaga RH. Pronađen je helikopter i dva tijela, a traje potraga za trećim članom posade.
Riječ je o helikopteru mađarskih oružanih snaga koji se u Hrvatskoj nalazi na obuci. Pročelnik HGSS-a Josip Brozičević potvrdio je za N1 da se vidi dim na protupožarnim kamerama.
Helikopter Mi-171 Sh iz Divulja i avion Pilatus Hrvatskog ratnog zrakoplovstva uključili su se danas u potragu za srušenim helikopterom, dodaje N1.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, pilot nije uočio žicu od ‘ziplinea‘ te je zapeo za nju. Letjelica je pala i odmah se zapalila.
O padu helikoptera u kanjonu Čikole na području Pakova Sela pitali smo i glasnogovornika PU šibensko-kninske, ali nismo mogli dobiti službenu informaciju osim da su i policijske ekipe na terenu.
– Nadležne službe će dati priopćenje kad budu raspolagali informacijom, to je sve što Vam zasad mogu reći – rekao nam je Šime Pavić.
Inače, MORH je danas objavio i priopćenje da se u sklopu priprema za vojnu vježbu ocjenjivanja borbene spremnosti, “Strong Bastion 2023.” od 20. do 30. lipnja očekuje pojačan promet vojnih vozila u oba smjera od graničnog prijelaza s Mađarskom Letenye-Goričan do vojarne “7. gardijske brigade Puma” u Varaždinu, priopćio je MORH.
“Strong Bastion 2023.” distribuirana je računalno potpomognuta vježba koja se provodi u organizaciji Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (Multinational Division Centar – MND-C) na dvije lokacije u Hrvatskoj i Mađarskoj, u Varaždinu i Székesfehérváru, naveli su u utorak iz Ministarstva obrane RH.
Tijekom vježbe planirano je izmještanje prednjega zapovjednog mjesta iz Mađarske u Hrvatsku, s ciljem ocjenjivanja Stožera MND-C tijekom izmještanja prednjeg zapovjednog mjesta. Hrvatska vojska sudjeluje u vježbi temeljem Odluke Vlade RH o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga RH radi sudjelovanja na zajedničkoj obuci i vježbama u 2023.
Nije stoga poznato je li navedeni helikopter bio dio sustava oružanih snaga koji sudjeluje u navedenoj vježbi ili je dio nekog drugog programa vojne suradnje Mađarske i Hrvatske.
U proljeće 2022. godine grupa ljubitelja dvotočkaša iz Republike Češke dok su se vozili kroz Bosnu i Hercegovinu zaustavili su se u mjestu Gromiljak (općina Kiseljak) kako bi se sklonili od oluje i kiše. Primijetivši motocikliste mladi Vladimir Cetina – Dadić ih je pozvao u svoj dom u Gromiljaku, kako bi se odmorili i sklonili od kiše, prisjeća se Vladimir.
Motociklisti su i ove godine krenuli iz mjesta Roudnice, nedaleko od Praga, a krajnja destinacija im je Rumunjska. Nakon što su prešli veliki dio Europe nisu zaboravili ni svoje prijatelje u Kiseljaku. Motociklisti su se u središnjoj Bosni zadržali dva dana. Posjetili su slapove Kozice i Prokoško jezero, a kampirali su kod svog prijatelja Vladimira u Gromiljaku.
Motociklisti su oduševljeni gostoprimstvom, izletom i ostvarenim kontaktom, a sljedeće godine planiraju posjetiti stari grad Kaštela – jednu od najstarijih građevina koje dokazuju franjevačku prisutnost u BiH, te bolje upoznati općinu Kiseljak.
– Ove godine nas je samo četiri jer je naš prijatelj Franta sa obitelji u Egiptu, ali naredne godine dolazimo u punom sastavu. Gromiljak će nam biti uvijek stajalište kada god budemo putovali kroz Bosnu i Hercegovinu, navodi Vaclav Schovanec.
Motociklisti su jutros otputovali u Crnu Goru, a svoje putovanje će nastaviti prema Rumunjskoj.
Kiseljak.info
Premijer Kosova Albin Kurti ponovno je progovorio o otmici trojice kosovskih policajaca, za koju odgovornima smatra srpske policajce.
Kosovski lider objavio je da su u trenutku otmice tri policajca sjedila za improviziranim stolom tijekom ručka.
“Okružilo ih je 15 osoba koje su ih napale i otele. Naš ambasador u Beogradu Jetish Jashari odvojeno je posjetio trojicu policajaca, koje Srbija drži kao taoce”, napisao je Kurti. Također je iznio detalje o mjestu na kojem su bili policajci kada ih je iznenada uhvatilo 15 policajaca iz Srbije te objavio i fotografije s mjesta događaja.
“Mjesto stola za ručak nalazi se sedam metara od policijskog automobila. Upravo na onom mjestu na koje smo od 15. lipnja ukazivali: jedan kilometar unutra po ilegalnom blokiranom putu, a 300 metara, odnosno 670 metara s obje strane od granice unutar Kosova”, poručio je Kurti, piše Klix.ba.
https://www.facebook.com/albini2017/posts/813067076853688?ref=embed_post
“Tražimo hitno puštanje trojice policajaca. Treba ih bezuvjetno pustiti”, napisao je Kurti te zatražio hitnu reakciju međunarodne zajednice zbog događaja.
“Tražimo od međunarodnih faktora, Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a da osude agresiju Srbije, koja predstavlja i kršenje točke 4. vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova”, dodao je Kurti.
Mateo Kovačić za 30 milijuna funti odlazi u Manchester City.
Ono o čemu se već dugo priča konačno bi moglo postati i službeno. Prema pisanju Fabrizija Romana, Mateo Kovačić novi je igrač Manchester Cityja.
Kovačić je imao samo jednu želju, a to je City, koji će za njega platiti 30 milijuna funti.
Hrvatski veznjak igrao je sjajno u dresu Chelseaja, bio je želja Pepa Guardiole i čini se da je transfer završen.
Kovačić je sve uvjete dogovorio još prije Lige nacija i sada samo čekamo da City objavi fotografije sjajnog Hrvata u plavome dresu.
Ta je vijest odjeknula u svim svjetskim medijima, to je jedan od najzvučnijih transfera ovog prijelaznog roka.
More exclusive details on Kovacić deal. Understand Manchester City will pay a guaranteed fee of £25m to Chelsea.
£5m will be also included in add-ons to be activated only if/when Man City will win titles — not player’s performances.
Pep has his new midfielder.
Here we go. ✨🇭🇷 pic.twitter.com/kT0diRKn54— Fabrizio Romano (@FabrizioRomano) June 21, 2023
Karakteristični simptomi su vrućica, iscrpljenost, bol u trbuhu i ružičasti osip – rozeola
Trbušni tifus uzrokuje bakterija Salmonella typhi, a iako je u većini zemalja iskorijenjen i dalje se povremeno pojavljuje. Najnoviji zaraženi u Hrvatskoj izazvao je zabrinutost, no istina je da su slučajevi gotovo uvijek importirani iz drugih zemalja, što su i potvrdili iz bolnice Dr. Fran Mihaljević, piše Ordinacija.hr.
Pojavnost ove bolesti češća je u slabije razvijenim zemljama, gdje se uglavnom prenosi onečišćenom vodom. Bacili tifusa nalaze se u stolici asimptomatskih kliconoša ili u stolici i urinu onih s aktivnom bolešću. U razvijenim zemljama, uglavnom se radi o prijenosu putem hrane koju je kontaminirao zdravi kliconoša, koji može, ali i ne mora razviti simptome. Bolest prenose i muhe s fekalija na hranu, a moguć je i prijenos direktnim kontaktom (analno-oralnim putem) kod male djece ili kod odraslih za spolnog odnosa. Uzročnik tifusa u organizam ulazi preko gastrointestinalnog trakta, a u krvotok preko limfnih puteva.
Karakteristični simptomi su vrućica, iscrpljenost, bol u trbuhu i ružičasti osip – rozeola. U težim slučajevima moguće su ulceracije, krvarenje i perforacija crijeva. Inkubacija obično traje od 8 do 14 dana. Bez antibiotske terapije temperatura ostaje visoka (oko 40˚ C) i do 14 dana, a potpuno nestaje tek nakon četiri tjedna. U kasnijem stadiju bolesti, kad je oštećenje crijeva najizraženije, može doći do teškog proljeva, a stolica može sadržavati krv.
Iako se većina ljudi uspješno oporavi, moguće su komplikacije, pogotovo ako se tifus ne liječi.
Antibiotici stopu smrtnosti smanjuju na samo 1 posto pa je ova bolest gotovo potpuno izlječiva. No treba se pridržavati određenih mjera. Oboljele je važno rehidrirati, posebice ako su imali dugotrajne proljeve. Dok traje vrućica, potrebno je mirovati, a u težim slučajevima treba nadoknaditi elektrolite. Važno je i paziti na prehranu kako se ne bi opterećivao organizam.
Najvažniji korak u prevenciji trbušnog tifusa je higijena. Pravilno i redovno pranje hrane i ruku je neizbježno. U područjima u kojima se još pojavljuje preporučuje se izbjegavanje hrane koja se čuva pri sobnoj temperaturi (neobrađeno lisnato povrće) i općenito se preporučuje konzumacija termički obrađene hrane i flaširanih pića. Preporučuje se i cijepljenje prije puta u zemlje gdje trbušni tifus još nije iskorijenjen.
Pobjedom Srbije nad Velikom Britanijom sa 66-60 u utakmici odigranoj u ljubljanskoj Areni Stožice, kompletirani su svi četvrtfinalni parovi Europskog prvenstva za košarkašice kojem su domaćini Slovenija i Izrael.
Srbija će u četvrtfinalu igrati protiv Belgije. Prije braniteljica naslova, u utorak su mjesto u četvrtfinalu osigurale i Njemice koje su sa 79-69 bile bolje od Slovakinja. Njemačka će za mjesto u polufinalu igrati protiv Španjolske koja se u četvrtfinale plasirala izravno, kao pobjednik skupine A, javlja HRT.
U ponedjeljak je u Tel Avivu reprezentacija Češke svladala Grčku sa 79-76, a Crna Gora je pobijedila Italiju sa 63-49. Čehinje će u četvrtfinalu igrati protiv Mađarica, a Crnogorke idu na Francuskinje, koje su na posljednjih pet europskih prvenstava igrale u finalu i svih pet puta bivale poražene.
Od četvrtfinala nadalje sve će utakmice biti odigrane u Areni Stožice. Sve četvrtfinalne utakmice su na rasporedu u četvrtak, 22. lipnja, polufinala će biti odigrana u subotu (24.6.), a utakmica za broncu i finale EuroBasketa na rasporedu su u nedjelju (25.6.).
EP košarkašica
Osmina finala
Češka – Grčka 79–76
Crna Gora – Italija 63–49
Njemačka – Slovačka 79–69
Srbija – V. Britanija 66-60
Četvrtfinale (22.6., Arena Stožice)
Mađarska – Češka (12.15)
Belgija – Srbija (15.00)
Francuska – Crna Gora (18.00)
Španjolska – Njemačka (20.45)
Nedavno se na TikToku pojavio snimak s jednog jezera u Bosni i Hercegovini, a zbog svoje netaknute prirode i prelijepih predjela, autor videa uporedio ga je s Balijem.
U pitanju je Jablaničko jezero, koje je mnogima posljednjih godina dobra alternativa umjesto mora.
Zapravo, turisti su prepoznali ovo jezero kao mjesto ugodnog boravka, do kojeg se lako dolazi, a cijene usluga su pristupačne, što danas nije nimalo beznačajna stavka, piše Avaz.
Najpoznatija je plaža Papratsko, a iako svi tvrde kako je to najljepša plaža na jezeru, nikako ne treba zanemariti ni plaže Čivelj i Ostrožac.
Ne morate daleko pic.twitter.com/LefxrhkQ8W
— ⭐BaRaBa⭐ (@_Gilipter_) June 9, 2023
EKONOMSKI uzlet i stabilnost. To su dvije stvari koje Nijemci povezuju sa svojom starom valutom. D-Marka je prije više od 20 godina otišla u povijest. Ali u glavama (i srcima) mnogih Nijemaca ona je i dalje prisutna, piše Deutsche Welle.
“Njemačka marka je nešto što neki Nijemci vole više od vlastite žene”, tako je u listopadu 1997. tadašnji savezni ministar financija Theo Waigel (CSU) opisao odnos brojnih Nijemaca s njihovom valutom. I mada Nijemci u novčanicima već više od 20 godina ne nose marke nego euro – u glavama (i srcima) mnogih građana Savezne Republike marka i dalje “živi”. Zar nije kuglica sladoleda za koju se danas mora izdvojiti i po dva eura, svojedobno koštala jedva 30 pfeniga?
D-Marka je bila simbol njemačkog privrednog uzleta nakon Drugog svjetskog rata. Marka je postala mit. Kada je ta valuta uvedena u zapadnonjemačkim okupacijskim zonama prije točno 75 godina, 21. lipnja 1948., preko noći su se popunile police u dućanima. Trgovci su izvadili robu iz skladišta, robu koju su tamo čuvali jer jednostavno nisu više imali povjerenja u dotadašnju valutu – njemačku Reichsmarku.
U desetljećima koja su slijedila, zapadnonjemačka marka je postala druga najvažnija valuta u svijetu, nakon američkog dolara. No, taj veliki “rez” 1948., odnosno prelazak na novu nacionalnu valutu, bio je istovremeno i veliki šok. Ušteđevina brojnih građana se “istopila”, za 100 Reichsmaraka na štednoj knjižici se dobilo samo 6,50 novih maraka. Ali plaće, stanarine i porezi su jednostavno transferirani u novu valutu po načelu 1:1. Svaki građanin tada je dobio jednokratnu premiju od 40 maraka, a dodatnih 20 maraka mjesec dana kasnije. Reduciranje ponude novca na tržištu bio je temelj stabilne valute. Sa crnog su tržišta nestale kompenzacijske trgovine, baš kao i alternativno tržište na kojem se plaćalo – cigaretama.
Veliki test zrelosti za D-Marku je uslijedio tek nekoliko desetljeća kasnije, i to posve neočekivano: “Ako dođe njemačka marka, mi ostajemo, ako ne dođe, idemo k njoj!” To su uzvikivali stanovnici tadašnjeg DDR-a tijekom jeseni 1989., jeseni velikih promjena.
Već i prije političkog ujedinjenja Njemačke D-Marka je 1. srpnja 1990. zamijenila DDR-Marku. Kurs po kojem je istočna valuta mijenjana za zapadnu – 1:1. Pogotovo je tadašnji savezni kancelar Helmut Kohl (CDU) inzistirao na brzom kreiranju gospodarske i monetarne unije – i to usprkos upozorenjima iz Bundesbanke (Njemačke središnje banke). Problem je bio da se nakon etabliranja D-Marke kao službene valute planska privreda DDR-a preko noći našla u turbulentnim vodama kapitalističkog sustava tržišne ekonomije.
Jedanaest godina kasnije, u novogodišnjoj noći 2001./2002., stigao je euro. Nova europska valuta je zamijenila marku, liru, franak, šilinge i tako dalje.
Nakon početne euforije uslijedilo je i u Njemačkoj naglo otrežnjenje. Mnogi su Nijemci euro doživjelo kao “Teuro” (igra riječi kojom se signalizira kako je s uvođenjem eura sve poskupjelo, nap. red.) – bez obzira na to što su statističari i ekonomisti tvrdili drugačije. Mnogi su ljudi prilikom korištenja nove valute u dućanima, u kafićima ili kod frizera imali osjećaj da je marka konvertirana u euro u odnosu od 1:1. “Teuro” je u prvoj godini nakon uvođenja eura proglašen za riječ godine u Njemačkoj.
Bilo je i puno onih koji su predviđali da će zajednička valuta s Talijanima i Grcima kad-tad postati nekonvertibilna, “mekana” valuta u koju tržišta neće imati povjerenja. Tadašnji kancelar Kohl bio je svjestan skepse, kako je to kasnije priznao u jednom intervjuu: “Mi bi vrlo vjerojatno izgubili na referendumu o uvođenju eura i ukidanju njemačke marke.”
Koja se valuta na koncu pokazala stabilnijom? Njemačka marka? Ili ipak euro? To je – euro! U 25 godina njezinog postojanja, Europska središnja banka (ESB) uspjela je ostvariti svoj cilj, a to je prosječna godišnja stopa inflacije od dva posto. Ankete Europske unije osim toga pokazuju da vlada velika podrška euru: više od 80% Nijemaca i više od 70% građanki i građana Europske unije podržava zajedničku valutu. Ali, skepsa prema euru nije u potpunosti nestala, a još uvijek ima o onih koji čeznu za markom. Bivši glavni ekonomist ESB-a Otmar Issing želju za povratkom marke smatra nostalgijom, kako je to rekao 2018. godine: “Rasplamsa se diskusija oko cijene krigle piva na Oktoberfestu u Münchenu, i ljude zaborave da su i u vrijeme marke cijene rasle iz godine u godinu.”
Tako otprilike izgleda i kompleksno objašnjenje rasta cijena kugle sladoleda, koje su na prvi pogled doista bezobrazno visoke: plaće su porasle, porasla je kupovna snaga, porasle su cijene sirovina i energije za proizvođače, više je birokracije. A oni koji još uvijek negdje kod kuće imaju zalihe stare njemačke marke, ili ih slučajno otkriju na bakinom tavanu, za njih ne mogu ništa kupiti. Ali ih kod Bundesbanke i dalje mogu zamijeniti za euro.
Sedmogodišnje dijete je upucalo petogodišnje u kući u istočnom Kentuckyju, priopćila je policija.
Prvobitna istraga pokazala je kako je pucnjava koja je prijavljena u ponedjeljak navečer bila slučajna, ali istraga se nastavlja, navodi se u priopćenju policije države Kentucky.
Do sada je ove godine u SAD-u bilo više od 150 nenamjernih pucnjava u kojoj su sudjelovala djeca što je rezultiralo najmanje 58 smrtnih slučajeva i 101 povrijeđenim, prema informacijama grupi Everytown for Gun Safety.
Kentucky nema zakone koji kažnjavaju one koji nabave vatreno oružje bez nadzora, navodi Giffords Law Center. Međutim, država zabranjuje bilo kome da “namjerno, svjesno ili nepromišljeno” daje pištolj maloljetniku osim ako maloljetnik nema zakonsku dozvolu za posjedovanje pištolja.
Predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (SBiH) u izjavi za Klix.ba je komentirao plan isplate unutarnjeg i vanjskog duga FBiH.
Unutarnji dug je dug koji je dijelom u rukama same države i dijelom njenih građana, dok se vanjski dug odnosi na dug drugim državama, stranim i međunarodnim fondovima i institucijama.
Prema planu isplate duga, FBiH će ove godine morati otplatiti 106 miliona KM unutarnjeg duga i 671 milion KM vanjskog duga. Već sljedeće godine morat će otplatiti 71 milijun KM unutarnjeg duga i 692 milijuna KM vanjskog duga. Čavalić je konstatirao kako će upravo ova i sljedeća godina biti najizazovnijea u otplati duga.
“Može se iščitati određena stabilnost u otplati ukupnog duga. Očekivano je da godine koje su nam bliže donose veći teret, izuzev 2036. kada imamo malo više obveza po temelju vanjskog duga. Najizazovnije godine u otplati vanjskog duga bit će 2023. i 2024.”, ukazao je.
Plan otplate duga FBiH (Grafikon: A. L./Klix.ba)
Kada je u pitanju otplata duga, napomenuo je kako isplata duga Republike Srpske ima i geopolitički kontekst.
“Ovo je još interesantnije kada se (plan otplate duga FBiH) poredi sa profilom otplate duga u RS-a koji je blago drugačiji i izazovniji. U ovom entitetu se generiraju, ne samo ekonomski, već i geopolitički izazovi, kao što su pokušaji da se dobiju krediti od Rusije, Kine ili Srbije”, podsjetio je.
Čavalić je naveo zašto je potrebno imati informaciju o otplati duga.
“Ovu informaciju trebamo znati kako bismo kao porezni obveznici znali koje godine će biti izazovne. Silazna putanja pokazuje kako je riječ o stablizirajućem stanju, tj. da je lijepo raspoređeno”, rekao je.
Kako se utvrđuje plan otplate
Pitali smo ga kako se utvrđuje plan otplate duga, tj. što se uzima u obzir prilikom izrade ovog plana.
“Najviše zavisi od dva donositelja odluka. Prvi je Vlada FBiH koja može odrediti rok otplate, prije svega u kontekstu unutarnjeg duga pri izdavanju vrijednosnih papira, a onda i u kontekstu vanjskog duga pri pregovorima. Drugi donositelj odluka su vanjski kreditori, a to Svjetska banka (WB), Evropska investiciona banka (EIB), Međunarodni monetarni fond (MMF), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Pariski klub, Europska komisija, Vlada Španjolske idr. To su neki od najvećih vanjskih kreditora”, objasnio je.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Parlamenta FBiH (Foto: I. Š./Klix.ba)
Prema njegovim riječima, oni daju komociju otplate i daju mogućnost da se ne plaća u određenom roku. Istakao je kada se može desiti problem pri otplati, a istakao je da je taj problem zadesio RS.
“Problem može biti kada izmakne kontroli pritisak vanjskog i unutarnjeg duga, tj. da u jednoj godini bude izuzetna otplata vanjskog duga, a pri tom se mora raditi na unutarnjem kratkoročnom zaduživanju kako bi se servisirale tekuće obveze. To je problem RS-a u ovoj godini”, naglasio je.
Pitanje visine duga
Također smo ga pitali da li je dug FBiH visok. Ne misli da je visok, ali je mišljenja da bi trebao ostati u trenutnom iznosu.
“Nije, ali bi trebao ostati u ovom iznosu. Mi smo jučer imali Odbor za ekonomsku i financijsku politiku Parlamenta FBiH. Konstatirali smo da bi bilo dobro da se nova vlada domaćinski odnosi prema ovom pitanju. Spomenuli smo premijera RS-a Radovana Viškovića (SNSD) koji je neizravno pohvalio FBiH za upravljanje dugom”, kazao je.
Osvrnuo se i na zaduženost kantona, konstatirajući kako ne postoji razlog za brigu.
“FBiH jeste decentralizirani entitet, tj. postoje dugovi kantona. Osim Kantona Sarajevo koji se možda malo više zadužio u apsolutnom, a ne relativnom smislu, uglavnom je mirna voda, a naročito kod općina i gradova koji imaju limite zaduživanja”, ukazao je Čavalić.
Tema razgovora bilo je i to da li postoji optimalni iznos duga države.
“Mislim da se ne može kazati kako postoji optimalan dug. Optimalan bi bio onaj koji podrazumijeva da dužnik vraća dug u roku, a da ima stope ekonomskog rasta na bazi danog zaduživanja. Dokle god ekonomija raste na temelju danog duga, onda je dug u nekom optimalnom iznosu”, naveo je.
Objašnjavajući prethodni stav istakao je primjer Grčke i Japana.
“Navedimo primjer Grčke i Japana. To su države koje su relativno dosta zadužene, daleko više nego Bosna i Hercegovina. Međutim, Japan ima daleko veću perspektivu otplate duga nego Grčka i mogućnost novog zaduženja. Nekada upadnemo u zamku tih relativnih postotaka i nekada ne treba slijepo vjerovati navedenom. No, moguće je uporediti dva entiteta, jer je riječ o sličnoj strukturi i zato je lakše raditi tu komparaciju”, rekao je.
Prijedlozi MMF-a
Komentirao je i prijedlog MMF-a da FBiH smanji proračunsku potrošnju čiji znatan dio čini potrošnja na plaće radnika u javnom sektoru.
“Klasični lijek protiv inflacije je usporavanje rasta plaća, koliko god nama to izgledalo nekonvencionalno. To se radi širom svijeta. Činjenica je da su plaće rasle u dijelovima javnog sektora, a mislim da se to dogodilo zbog pritiska sindikata. Vjerojatno MMF želi dati recept da se ograniči ili uspori rast plaća kako bi se obuzdala inflacija”, ukazao je Čavalić.
Podsjetio je kako je i MMF-ov prijedlog za rast kamatnih stopa također mjera protiv inflacije
Prosječna mirovina u Njemačkoj značajno je porasla od 2010. godine, i to za gotovo 500 eura bruto, pokazuju podaci njemačkog Fonda za mirovinsko osiguranje.
Tako je njemački građanin koji je prošle godine otišao u mirovinu s 35 godina staža u prosjeku je dobio 1.522 eura bruto, ne računajući odbitke (osiguranje za bolovanje i njegu), piše Fenix magazin.
To je gotovo 500 eura više nego 2010. godine kada je prosječna starosna mirovina iznosila 1.062 eura bruto.
Glavni razlog za to povećanje je relativno visoko usklađivanje mirovina posljednjih godina, rekao je agenciji dpa glasnogovornik fonda uoči sastanka njegovih predstavnika u srijedu.
“Ovaj pozitivan razvoj također pokazuje snagu zakonskog mirovinskog osiguranja kao središnjeg stupa osiguranja za starost“, rekao je sadašnji predsjednik skupštine fonda Rüdiger Herrmann.
Bundesrat, dom njemačkog parlamenta u kojem su zastupljene savezne zemlje, tek je prošlog petka odobrio godišnje povećanje mirovina. Od 1. srpnja na zapadu Njemačke starosna će mirovina biti povećana za 4,39 posto, a na istoku za 5,86 posto.
Predsjednica Njemačkog fonda za mirovinsko osiguranje Gundula Rosbach podsjetila je da su od 2010. mirovine na Zapadu porasle za više od 32 posto, a na Istoku za više od 47 posto. Inflacija je u tom razdoblju, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila oko 25 posto.
Pred nama je jedan od najaktivnijih vikenda u Kreševu u posljednjih nekoliko godina.
Na Trgu, Stanić Group organizira veliki koncert u povodu četrdesetog rođendana. Nastupati će Severina. Pozornica će biti postavljena ispred Pošte, Trg će se posebno urediti, a promet ulicama će se posebno regulirati. Jedna od najvećih regionalnih zvijezda će sigurno napraviti vrhunsku atmosferu. Osim nje, na zagrijavanju i na afteru će nas zabavljati Berin sa svojim bendom.
U subotu nas očekuje još jedan moto spektakl koji je postao tradicionalan. Radi se naravno o Fenix utrci ”Super enduro – Street night race”. Događaj je to u rangu s najvećim svjetskim motocross natjecanjima. Bostan je već postao veliko gradilište i radovi se poprilično privode kraju.
Osim u subotu, Enduro će se kreševskim krajevima voziti i u petak i nedjelju.
U župi i samostanu Kraljeva Sutjeska svečana je proslava sv. Ivana Krstitelja. U nastavku teksta možete pronaći sve pojedinosti o proslavi patrona…
Sv. Ivane Krstitelju, moli za nas!
Neveliko srednjobosansko naselje Kr. Sutjeska je smještena u kotlini kroz koju protječe rječica Trstionica. S magistralne ceste Sarajevo-Zenica vodi asfaltni put od Kaknja u smjeru jugoistoka do Kr. Sutjeske. Na samom rubu naselja, u podnožju brda Teševa, smješten je franjevački samostan s crkvom. Kroz gotovo šest i pol stoljeća samostan je duhovno i kulturno središte toga kraja. Prvotni je samostan podignut najvjerojatnije u prvoj polovici 14. stoljeća. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog ljetopisca Bartola Pizanskog iz 1385/90. bog. Samostan je vjerojatno porušen 1463. god., odnosno istodobno kada su Turci sa zemljom sravnili kraljevski dvor u Sutjesci. No samostan se spominje već 1469. god. u jednom turskom popisu, što znači da je ubrzo došlo do njegova reaktiviranja. U vrijeme progona 1521-24. samostan je nasilno porušen. Prošlo je više vremena dok su franjevci uspjeli isposlovati dopuštenje za gradnju novoga. Kako su Turci zabranjivali upotrebu trajnijeg materijala (kamen, opeka), novoizgrađeni samostan brže je propadao, a bio je i više podložan zapaljivosti. Dopuštenje za popravke teško se dobivalo, a ako bi se popravka izvršila bez odobrenja, franjevci su se izlagali globama i zatvaranjima. Zato su nove zgrade u takvim slučajevima premazivane čađu, da ne budu upadne.
Bog. 1658. izgorio je samostan sa svim dragocjenostima (arhiv, knjižnica). Novi je podignut 1664. U vrijeme Bečkoga rata, pod konac 17. stoljeća, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Nakon smirivanja političkih prilika ponovno su se vratili 1704. Samostan je obnovljen 1821. god., a 1833. nadograđen za još jedan trakt. U takvome stanju ostao je do 1889. godine, kada je, izuzevši spomenuti trakt, u cijelosti porušen radi gradnje novoga. Izgradnja novoga samostana započela je 19. travnja, a svečani blagoslov kamena temeljca obavljen je 13. svibnja 1890. god. Izvođač radova bio je građevinski poduzetnik Ivan Holz. Samostan je blagoslovljen 20. srpnja 1892., premda su radovi na njemu potrajali sve do 1897. godine. U novi je samostan uvedena voda 1914, a električno osvjetljenje 1920. god. Električnu energiju dobivao je iz vlastite hidrocentrale na rijeci Trstionici, koju su vlasti nakon Drugog svjetskog rata oduzele. Samostanska zgrada temeljito je obnovljena 1982-88. bog.
Do početka 20. stoljeća u sutješkom samostanu bio je za dio franjevačkih kandidata organiziran studij filozofije i bogoslovije. Tamo je kasnije smješten novicijat gdje je ostao sve do 1973. godine.
Sličnu povijest kao i samostan imala je i sutješka crkva. Prva crkva podignuta je vjerojatno kada i samostan, u prvoj polovici 14. stoljeća. Porušena je u vrijeme progona 1521-24. bog. Uskoro je obnovljena, budući da se već 1530. spominje u jednom dokumentu. Renovirana je 1596. U 18. stoljeću dvaput je obnavljana: 1728. i 1784-85. bog. Ipak je zbog dotrajalosti porušena 1821. i nanovo izgrađena, da bi opet na njezinu mjestu 1858. bila podignuta nova.
U blizini samostana nalaze se temelji staroga kraljevskog dvora iz vremena prije turskog osvojenja Bosne. Uz kraljevsku palaču otkriveni su i ostaci crkve (dvorske kapele), koja je po svojoj prilici građena u gotičkom slogu. Nedaleko od Sutjeske nalazi se Bobovac, srednjovjekovni grad, u kojem je također bilo sjedište bosanskih vladara.
Franjevci su pastorizirali sutješke katolike već od svoga dolaska u taj kraj u 14. stoljeću. Od tada je dušobrižništvo tamo trajno u njihovoj nadležnosti, također i nakon pada Bosne pod osmansku vlast. Početkom 17. stoljeća sutješki franjevci pastoriziraju veliko područje u koje su uključene župe Vareš, Kuzmadanj, Seočanica, Derventa, Dubočac, Vinska, Vasiljevo Polje i Radunjevac – dakle od srednje Bosne pa do Save između rijeke Ukrine i Bosne. U tim je župama tada živjelo 18.940 katolika Hrvata. Sredinom sedamdesetih godina 17. stoljeća njihov se broj smanjio zbog raznih epidemija. Nakon Bečkog rata (1683-1699) pastoriziraju i župe porušenih samostana: Olova, Modriče, Tuzle i Gradovrha.
Sutješka župa imala je 1743. god. 1.891 katolika, a 1768. god. samo 1.750. Kasnije je broj katolika ubrzano rastao: 1813. god. bilo ih je 2.673, 1877. god. 3.838, te 1935. god. 5.463. Sredinom 19. stoljeća u svoj pastoralni rad franjevci uključuju i pučku prosvjetu. Prva školska zgrada izgrađena je 1857. god., ali je sama škola utemeljena nekoliko godina ranije.
Sutješka župa brojala je 1991. godine 12.500 katolika (1974:10.670). Zbog ratnih događanja 1992-95. većina katolika sutješke župe je izbjegla. Povratak je slab tako da župa po posljednjem popisu na koncu 2016. godine ima tek 1.160 vjernika u 530 obitelji.
Župu tvore slijedeća naselja: Sutjeska, Aljinići, Babići, Bijelo Polje, Bištrani, Bjelavići, Bulčići, Čatići, Dobrinje, Dujmovići, Gora, Govedovići, Grmače, Klanac, Kopjari, Kovači, Kučukovići, Lučići, Lukovo Brdo, Miljačići, Papratno, Pavlovići. , Pezeri, Poljani, Poljice, Ratanj, Seoce, Slapnica, Šćitari, Šošnje, Teševo, Trnovci, Turbići i Zajezda.
Na području vrlo prostrane sutješke župe nalaze se podružne crkve u Čatićima, Poljanima, Pavlovićima, Bjelavićima, Dobrinju i Grmačama, te 19 kapelica.
Posljednjih godina traju radovi na obnovi samostanske crkve sv. Ivana Krstitelja. Nakon što je završeno uređenje fasade slijede radovi na unutarnjem uređenju crkve.
Kiseljak.info
U drevnom bosanskom svetištu sv. Ive i ove godine svečano ćemo proslaviti svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja.
Sve potrebne informacije o ovoj proslavi možete pronaći u priloženom plakatu…
Sv. Ivo, moli za nas!
Ukoračili smo u najtoplije godišnje doba. Ljeto na sjevernoj Zemljinoj polutki traje dio lipnja, cijeli srpanj, kolovoz i dio rujna, a na južnoj Zemljinoj polutki dio prosinca, cijeli siječanj, veljača i dio ožujka.
Na dan početka ljeta, takozvanu dugodnevnicu (ljetnji solsticij) dan je najduži, a noć najkraća. Ispraćaj Sunca 21. lipnja i njegov doček u zoru idućeg dana središnji su događaji vezani uz ljetni solsticij.
Za većinu ljudi, gledano sa znanstvenog stajališta, ljeto donosi psihološke prednosti. Većina ljudi ima koristi od ljeta, topline i svjetlosti za mentalno zdravlje i raspoloženje. Nesvjesno ili namjerno većina ljudi ljeti skraćuje radno vrijeme, a odlasci vikendom na posao ili rad vikendom u ljetnim mjesecima postaje prava rijetkost, osim ako ste u nekom sezonskom pbiznisu. Ljeti napokon imamo zasluženi odmor, koji je ključan za mentalne i fizičke dobrobiti.
Mnogima omiljeno godišnje doba ne počinje svake godine na isti dan, ali ga uvijek očekujemo u razdoblju od 20. do 22. lipnja
Mnogima omiljeno godišnje doba ne počinje svake godine na isti dan, ali ga uvijek očekujemo u razdoblju od 20. do 22. lipnja, ovisno o tome kada Sunce dostigne svoju najvišu točku. Gregorijanski kalendar također je odgovoran za različite dane početka ljeta. Budući da po njemu godina otprilike traje 365, 242199 dana, svake četiri godine dogodi se prijestupna godina koja poremeti početak ljeta. To je dan s najviše sunčeve svjetlosti jer sunčeve zrake padaju na zemlju pod direktnim kutom i uzrokuju zatopljenje koje mi nazivamo ljetom.
Najveće vrućine dogodile su se u ljetu 2003. godine kada je toplinski val u Europi bio toliko snažan da je prouzročio smrt 70 tisuća ljudi.
U prošlosti, prvi dan ljeta slavio se na razne načine. Kelti i Slaveni prve dane ljeta slavili su velikim vatrama, ali i plesom kako bi pomogli povećati sunčevu energiju. Rijetke su zemlje koje još uvijek slave ovaj dan, a jedna od njih je Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se tisuće ljudi okuplja oko Stonehengea te očekuje prvo svitanje ljetnog dana.
Predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice u Bosni i Hercegovini Mirhunisa Zukić je izjavila kako je iz BiH u posljednjih deset godina iselilo čak 600.000 stanovnika.
Ukazala je i na to koliki je problem izbjeglica i raseljenih u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da je potrebno izgraditi 550 stambenih jedinica kako bi se zatvorili svi kolektivni centri u BiH, piše Buka.
Dodala je kako je 43.000 aplikanata kod Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine, koji traže obnovu svojih stambenih jedinica.
I dok se čeka obnova stambenih objekata, kako je rekla, u tijeku je proces iseljavanja iz BiH i onih koji su se vratili u mjesta prijeratnog življenja, čija djeca odlaze u potrazi za boljom i sigurnijom egzistencijom.
Prema bazi podataka, koju je UZOPI ustanovio 2013. godine i koju kontinuirano ažurira, 484.996 je iseljenih osoba iz BiH zaključno sa 2021. godinom.
U prošloj godini iz Posavske i Zapadnohercegovačke županije iseljeno je još 15.000 ljudi, a iz Doboja, Dervente, Teslića, Gradiške, Prijedora i Prnjavora još 8.000 ljudi.
Stoga UZOPI, prema pristiglim podacima procjenjuje da je od 2013. godine iz BiH iselilo oko 600.000 njenih stanovnika.
Marcelo Brozović blizu je odlaska iz Intera, javljaju talijanski mediji. Ono što u ovom trenutku još nije poznato jest gdje će nastaviti karijeru jer su Barcelona i Al-Nassr u borbi za njegov potpis. Navodi ovo više talijanskih izvora, a tamošnji Sky Sport piše i o detaljima ponude kluba iz Saudijske Arabije u kojem igra i Cristiano Ronaldo.
Al-Nassr je stigao po Brozovića s ponudom od 15 milijuna eura, što je osjetno manje od 25 milijuna koliko Inter za njega traži. Ponuda je odbijena, ali je ubrzo stigla nova. Saudijski klub u njoj Interu nudi 18 milijuna eura i bonuse, što je i dalje ispod postavljene cijene, no bogataši iz Saudijske Arabije približili su se traženjima milanskog kluba. Što se Brozovića tiče, njemu je ponuđeno 15 milijuna eura godišnje plaće. Time bi postao najplaćeniji hrvatski nogometaš.
Barcelonina ponuda Interu za Brozovića je vrlo slična onoj Al-Nassra, jer ponuda španjolskog prvaka Interu kreće se oko 20 milijuna eura, no hrvatski veznjak zarađivao bi puno manje. Ono što mu Barcelona nudi jest trogodišnji ugovor s plaćom od sedam milijuna eura po sezoni, pišu Talijani.
Podsjetimo, Al-Nassr je viceprvak saudijske lige čija je najveća zvijezda Cristiano Ronaldo. Trenutačno ga vodi hrvatski stručnjak Dinko Jeličić, koji je naslijedio Rudija Garciju. Navodno ponudu za preuzimanje klupe ima izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić.
Brozović je prošle sezone izgubio sigurnu poziciju u prvom sastavu Intera, no u finalu Lige prvaka je bio kapetan. Sezonu je završio s tri pogotka i šest asistencija u 40 utakmica. S Interom, za koji igra od 2015., ima ugovor do kraja sezone 2025./2026.
Fra Ivica Radić, voditelj Hrvatske katoličke misije Aachen i pedesetak hodočasnika posjetili su samostan sv. Klare u Brestovskom 20. lipnja 2023. godine.
Susret je započeo misnim slavljem u samostanskoj kapelici. Fra Ivica se prisjetio svoje povezanosti s ovim samostanom i posvjedočio koliko mu je kroz život značila molitvena potpora sestara klarisa. Preporučio je sebe osobno i sve članove Hrvatske katoličke misije Aachen u molitve.
Opatica s. Hijacinta Batinić izrazila je radost zbog današnjeg susreta i hodočasnicima ukratko govorila o povijesti samostana i našem načinu života. Jedna sestra posvjedočila je o svom redovničkom pozivu. Hodočasnici su im postavili neka zanimljiva pitanja i zapisali svoje molitvene nakane. I ova skupina posjetitelja ostat će trajno u njihovom sjećanju i molitvama.
Na temelju odluke Upravnog vijeća Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru Ur.broj: 264-XIX/23 Studentski centar Sveučilišta u Mostaru za akademsku 2023./2024. godinu raspisuje: Natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru
Pravo na apliciranje za Natječaj za prijem studenata u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru (u daljnjem tekstu: Natječaj) imaju svi redoviti studenti Sveučilišta u Mostaru koji nemaju mjesto prebivališta u općini Mostar.
Pravo na apliciranje u Studentski centar po ovome Natječu imaju studenti starijih studijskih godina .
Natječaj je otvoren od 19.06.2023. do 21.07.2023. godine
Cjelokupna forma natječaja OVDJE
ONLINE prijave na linku: KLIK DA OTVORITE ONLINE PRIJAVU
https://www.scm.ba/virtualna-tura/
https://www.facebook.com/StudentskiCentarMostar
Instagram: http://shorturl.at/uBH29
U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost.
Vjetar slab zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 29 do 35 °C.
Sudac Knežević najbolje zna tko je i koju vrstu pritiska vršio na njega i čega su sve to posljedice. Ukoliko bi Knežević otišao u prijevremenu mirovinu a Republika Srpska ne bude imenovala sudce u Ustavnom sudu BiH, onda slijedi blokada čuvara Ustava BiH, izjavio je umirovljeni i bivši sudac Ustavnog suda BiH Mato Tadić.
– Ovo što se događa oko Ustavnog suda BiH nije dobro i, rekao bih, vrlo je opasno, kaže Tadić.
Podsjeća da je Ustavni sud jedna od pet institucija koje su predviđene Ustavom BiH – on nije ni zakonodavna ni sudska ni izvršna vlast već ima posebnu ulogu i kao takav je jamac Ustava i funkcioniranja države.
Štićenje Ustava
– Ako Ustavni sud BiH ne funkcionira, onda mi ustvari nemamo onoga koji je prema Ustavu predviđen da štiti Ustav i njene institucije – upozorava Tadić.
Konstatirao je da je ovo što se događa u posljednje vrijeme ozbiljan udar na Ustavni sud i, kako kaže, ozbiljno dovodi u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda i time funkcioniranje cijelog sustava koji je predviđen Ustavom BiH.
– Naša složenost takvog uređenja dovodi do niza ustavnih sporova koji se onda rješavaju pred Ustavnim sudom. Ako to ne funkcionira onda ste vi doveli u pitanje funkcioniranje cijelog pravnog sustava što onda može voditi narušavanju vladavine prava, pravne nesigurnosti i jednoj vrsti anarhije – izričit je Tadić.
O potezu sudca Zlatka Kneževića, odnosno je li svoju prijevremenu mirovinu najavio pod političkim pritiskom kaže da nije dobro ni od koga da dolazi pritisak na suce Ustavnog suda BiH.
– Ovo što se sada događalo, to ustvari najbolje on zna, ono što ja znam i što zna i javnost je da je Narodna skupština RS zatražila povlačenje iz Ustavnog suda. Izravan pritisak – vjerojatno to samo on može objasniti. Mi koji sa strane to posmatramo – mi to tumačimo kao određeni pritisak javne vlasti i sve što se pod tim podrazumijeva. To ga dovodi u poziciju da on razmišlja hoće li dalje nastaviti ili će se povući – kaže Tadić.
Stalni pritisak na Ustavni sud
– Što se tiče pritiska na Ustavni sud – mi smo stalno izloženi tome. Vi znate da sam ja preko 20 godina proveo u Ustavnom sudu i mi smo imali nekad jače, nekad slabije određene pritiske, u smislu medijskog istupa, političkog istupa, i mene kad god su mediji pitali – ima li izravan pritisak – ja sam rekao ne, mene nije nitko zvao da kaže donesite takvu i takvu odluku. Ali cijelo okruženje u javnosti se stvara takvo da se izvrši pritisak na Ustavni sud. Dakle, nije ništa posebno novo. Ono što je novo, sada što se dogodilo, to je eksplicitni zahtjev da se povuče iz Ustavnog suda. I to je nešto što je zabrinjavajuće – dodao je.
Na pitanje što ako Knežević ode u prijevremenu mirovinu, kako očekivati u ovakvim uvjetima da NSRS imenuje dvoje novih sudaca odgovara:
– Teško. Ovdje već jedna blokada postoji. Drugo, postoji blokada od prošle godine, od 1.11. kada su dva suca otišla – kolega i ja – ne mogu da se održavaju sjednice Velikog vijeća. To je ozbiljna blokada. Ako se ne popuni Ustavni sud, mi ćemo ga dovesti da će i on kršiti pravo na pravično suđenje, koje se odnosi na razuman rok. To su dugoročne posljedice. Sudca Kneževića ne može razriješiti NSRS, Ustav je jasan – poziciju sudca razrješava samo Ustavni sud. Ali popunu ne može uraditi Ustavni sud, osim zatražiti od nadležnog tijela da izvrši popunu.
Navodi da ne bi isključio mogućnost da se Knežević predomisli.
– Ne mogu reći hoće li se sudac Knežević predomisliti, to je njegova osobna stvar. Ja samo znam da njemu nije lako. Prihvatio je jednu dužnost koja je časna, za pravnika nema veće funkcije u njegovoj profesionalnoj karijeri. Ne bih isključio tu mogućnost, ali ne bih mogao ni reći da će on nju koristiti.
Podsjetimo, kako se već četiri mjeseca čeka da Zastupnički dom Parlamenta FBiH izabere sudca Ustavnog suda BiH koji treba naslijediti umirovljenog Matu Tadića. Iako je prvorangirani, po ocjeni stručnog povjerenstva, Marin Vukoja, već mjesecima u medijima bliskim SDA i DF-a vodi se kampanja protiv izbora Vukoja, a preferira se Sanela Butigan Gorušanović, koju podržavaju bošnjačke oporbene stranke, piše Hrvatski Medijski Servis. U kampanju sabotiranje izbora Vukoje proteklih dana uključio se i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP BiH) pa se otvoreno špekulira kako bi njegova izjava mogla utjecati na neke zastupnike SDP BiH da ne podrže Vukoju, što bi dovelo u pitanje koaliciju dva HDZ-a i Trojke, koju čine SDP BiH, Narod i pravda i Naša stranka.
Uz najavljene porezne reforme koje će, kako navode iz Vlade Federacije, smanjiti porezno opterećenje na rad (doprinosi i dohodak), važnu kariku predstavlja ostvarenje mjera i prioriteta koji su zacrtani strategijom razvoja Federacije do 2027. godine.
Imati u prosjeku 40 poduzetnika na tisuću stanovnika te napraviti skok za 20 mjesta na svjetskoj listi lakoće poslovanja strateška je vizija Federacije BiH koja u razdoblju koje je pred nama ima namjeru provesti niz reformi kojima bi se rasteretilo gospodarstvo, istodobno ubrzavajući i skraćujući vrijeme pokretanja biznisa, piše Večernji list BiH.
Novi zakoni
U vremenima smanjene ekonomske aktivnosti, što je karakteristika borbe protiv inflacije na svjetskoj razini, bit će od iznimnog značaja potaknuti gospodarske subjekte unutar BiH na privređivanje zadržavajući, ali i otvarajući nova radna mjesta. Uz najavljene porezne reforme koje će, kako navode iz Vlade Federacije, smanjiti porezno opterećenje na rad (doprinosi i dohodak), važnu kariku predstavlja ostvarenje mjera i prioriteta koji su zacrtani strategijom razvoja Federacije do 2027. godine. U ovom je dokumentu prvi strateški cilj ubrzan ekonomski razvoj, a u okviru njega jedan od prioriteta nosi naziv “Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora”. Ključna zadaća u okviru ovoga prioriteta odnosi se na lakše pokretanje biznisa. Naglašeno je pritom kako je, radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja tvrtki, nužno osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i tvrtki u kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Zbog toga je nužno uklanjati prepreke za ulazak u poslovnu aktivnost i izlazak iz nje kako bi se povećao broj poduzetnika (osobito žena i mladih), tj. onih koji testiraju poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija.
U ovom dijelu strategije poseban je fokus na činjenici koja sada dobiva i dodanu vrijednost, a riječ je o blizini BiH tržištima zapadne Europe koja u novonastalim okolnostima traže smanjenu udaljenost za daljnji razvoj svojih poslovnih aktivnosti. Pozicija BiH, kao mosta između zapada Europe i Mediterana, idealna je i stoga je nužno raditi na daljnjem privlačenju inozemnih izravnih investicija i sredstava bh. dijaspore. Preduvjet toga svakako je poboljšanje ulagačke i poslovne klime, a što se postiže lakoćom korištenja financijskih mehanizama i instrumenata te davanjem poreznih olakšica i smanjivanjem tereta poreznih i neporeznih davanja. Vidljivo je kako je cilj da BiH s 90. mjesta po lakoći poslovanja (od ukupno 190) napreduje na poziciju broj 70, a istodobno bi se radilo i na povećanju broja obrtnika na tisuću stanovnika koji, prema podacima iz 2019., iznosi 23, a namjera je da taj broj poraste na 40. Izravno vezana uz ovu tematiku je i ona koja se odnosi na digitalizaciju javne uprave, a na što se gleda kao na ključni okidač ubrzanja i olakšavanja pokretanja poslovnih aktivnosti.
Digitalizacija
Drugim riječima, nužno je ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost dograđivanjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova, procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sustav registracije poslovnih subjekata i izdavanja građevinskih dozvola i sl.), kao i prepreke u obavljanju poduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje. Suradnja i koordinacija nadležnih tijela vlasti i uprave, kao i poslovne i akademske zajednice, bit će u tom procesu od ključnog značaja s obzirom na to da takav pristup jamči osiguranje razmjene znanja i dobre prakse, dostupnosti informacija o mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata te drugih informacija koje doprinose uspješnijem poslovanju.
Kontakt je izgubljen 1 sat i 45 minuta nakon njezina zaranjanja
Nije poznato kada se točno čulo lupanje u utorak i koliko je dugo trajalo, no prema izvješću koje je upućeno američkim vlastima, čulo se više zvukova koji daju u nadu da će nestali preživjeti, navodi se u izvješću.
Podsjetimo, u tijeku je velika potraga i spasilačka operacija na Atlantiku nakon što je nestala turistička podmornica s pet osoba koja je trebala zaroniti do olupine Titanika. Američka i kanadska obalna straža traže malu turističku podmornicu s petero ljudi. Kontakt je izgubljen 1 sat i 45 minuta nakon njezina zaranjanja, objavila je američka obalna straža.
Operacija se vodi iz Bostona. Karte za osmodnevno putovanje koje uključuje vožnju brodom do mjesta potonuća Titanika i zaron podmornice na dubinu od 3800 metara stoje 250.000 dolara. Zaliha kisika mogla bi potrajati najdulje do četvrtka ujutro.
U sarajevskoj ulici Zelenih beretki večeras oko 19 sati i 30 minuta došlo je do uorabe vatrenog oružja.
Ovo je potvrdila glasnogovornica MUP-a KS, Mersiha Novalić.
“Oko 19.30 sati zaprimili smo dojavu kako je došlo do upotrebe vatrenog oružja u ulici Zelenih beretki. Izlaskom na teren, policijski službenici su potvrdili navode iz prijave. Jedna muška osoba je zadobila povrede od vatrenog oružja u predjelu donjih ekstremiteta, te je trenutno na obradi u KCUS”, kazala je Novalić.
Potom dodala:
“Prati se stupanj povreda. Policijski službenici su na terenu i provode potrebne mjere i radnje. Obaviješten je dežurni tužitelj KTKS. Više informacija bit će poznato naknadno”.
Cilj zajedničke sjednice je: daljnje jačanje i unapređenje dobre bilateralne suradnje temeljene na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju; naglasiti partnerske i dobrosusjedske odnose BiH i Republike Hrvatske.
Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske na trećoj zajedničkoj sjednici, održanoj danas u Zagrebu razmatrali su 32 točke dnevnog reda iz osam oblasti, i to: Suradnja i pomoć Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji te prekogranična i razvojna suradnja; Vanjska politika; Zaštita okoliša; Infrastrukturni projekti; Upravljanje granicama, migracijama i civilna zaštita; Obrazovanje; Rad, socijalna skrb i zdravstvo te Obrana i financije.
Cilj zajedničke sjednice je: daljnje jačanje i unapređenje dobre bilateralne suradnje temeljene na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju; naglasiti partnerske i dobrosusjedske odnose BiH i Republike Hrvatske.
Također, cilj je izraziti namjeru i volju za rješavanje otvorenih pitanja u duhu prijateljstva, partnerstva i uzajamnog poštovanja i povjerenja kao i osnažiti i afirmirati europski put BiH i jačati suradnju u europskom duhu.
Provedba Ugovora o europskom partnerstvu
Vlada Republike Hrvatske čestita Bosni i Hercegovini na stjecanju statusa države kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Vijeće ministara BiH izražava zahvalu Vladi Republike Hrvatske na pomoći u tom procesu i ponovno ističe europske integracije kao svoj strateški prioritet – saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH u suglasnosti s nadležnim razinama vlasti u BiH spremni su pojačati postojeću suradnju na području europskih integracija. Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH odlučni su u jačanju svog europskog partnerstva i u tu svrhu obje strane započet će s radom u Zajedničkom povjerenstvu za praćenje provedbe Ugovora o europskom partnerstvu – zaključeno je na sjednici.
Vlada Republike Hrvatske nastavit će pružati podršku prijenosom znanja o europskim integracijama, izradom dokumenata i usklađivanjem zakonodavstva te obukom, radionicama i drugim oblicima suradnje.
Europski programi prekogranične i regionalne suradnje
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju dosadašnju suradnju u okviru prekograničnih programa koji doprinose zajedničkom gospodarskom i općem razvoju te osiguravaju pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje prekograničnih razvojnih potencijala.
U programskom razdoblju 2021. – 2027. alokacija programa prekogranične suradnje Interreg IPA „Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora“, koji se financira iz europskih fondova i nacionalnih sredstava, gotovo je udvostručena u odnosu na prethodno razdoblje. Ona sada iznosi 117,6 milijuna eura i ta su sredstva namijenjena projektnim područjima poput istraživanja, inovacija i konkurentnosti poduzetništva, prilagodbe klimatskim promjenama, održivog i uključivog turizma i kulture, uz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i razvoja javnog zdravstva.
Na zajedničkoj sjednici je zaključeno da su Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH odlučni u jačanju suradnje između hrvatskih partnera i partnera iz BiH provedbom projekata iz prioritetnih područja programa u suradnji i suglasnosti s nadležnim razinama vlasti u BiH. Time se namjerava snažiti partnerstvo Republike Hrvatske i BiH na područjima od zajedničkog interesa te stvarati nove prilike za razvoj, usklađeno djelovanje, jačanje i razvoj institucionalnih kapaciteta te, općenito, za jačanje bilateralne suradnje.
Suradnja na području korištenja sredstava Europske unije
Republika Hrvatska pružit će podršku BiH prijenosom znanja, jačanjem ljudskih kapaciteta i institucionalnog okvira radi provedbe jasno formulirane regionalne politike, uspješnijeg korištenja europskih sredstava te učinkovitije provedbe regionalne politike.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske zadužit će se za provedbu aktivnosti u okviru ove suradnje.
Suradnja na području diplomatskog usavršavanja
Nadovezujući se na dosadašnju uspješnu suradnju, Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH ističu svoju zajedničku spremnost za jačanje suradnje na području diplomatskog usavršavanja.
To se osobito odnosi na razmjenu sudionika u obrazovnim aktivnostima koje organiziraju ustrojstvene jedinice zadužene za obuku diplomatskih službi, kao i na pozivanje i sudjelovanje na tematskim tečajevima, radionicama i drugim oblicima diplomatskog usavršavanja. U tu svrhu obje strane izražavaju namjeru da iskoriste sve mogućnosti postojeće suradnje te svoju spremnost da je dodatno razvijaju.
Suradnja u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju dosadašnju suradnju u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija, inicijativa i procesa te potvrđuju svoju spremnost na međusobnu suradnju kako bi BiH nastavila svoje usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Suradnja u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija, inicijativa i procesa pridonosi jačanju stabilnosti i sigurnosti, ispunjavaju kriterija za članstvo u Europskoj uniji te gospodarskom razvitku, što je u zajedničkom interesu dvaju zemalja.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH posebnu pozornost posvećuju daljnjem razvoju i jačanju transnacionalne suradnje poput programa Mediteran, Euro–MED, Adrion, Panoramed te makroregionalne suradnje jadransko-jonske i dunavske regije.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH ostaju odlučni u tome da nastave s predanom suradnjom u tim regionalnim okvirima.
Zaštita okoliša
Na sjednici se razgovaralo o tematici izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori i utjecaju projekta „Gornji horizonti“ na sliv rijeke Neretve u duhu dobrih prijateljskih odnosa obiju zemalja – navodi se u saopćenju.
Infrastrukturni projekti
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju potpisivanje Sporazuma o rekonstrukciji mosta na graničnom prijelazu Gunja – Brčko kojim će se stvoriti uvjeti za pokretanje svih potrebnih aktivnosti vezanih za realizaciju Projekta rekonstrukcije mosta Brčko (BiH na M14-1) – Gunja (HRV na DC214).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save na graničnom prijelazu Brčko (BIH) – Gunja (HRV) i graničnom prijelazu Orašje (BiH) – Županja (HRV).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da formiraju zajedničko radno tijelo koje će na temelju provedenih analiza ispitati ekonomsku i gospodarsku potrebu i opravdanost izgradnje novih mostova.
Zajedničko radno tijelo dužno je, u roku od šest mjeseci, Vladi Republike Hrvatske i Vijeću ministara BiH dostaviti izvješće o provedenim aktivnostima te prijedlog rješenja o izgradnji novih mostova, ako ih ocijeni opravdanim, ili negativno mišljenje, u protivnom slučaju.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH usuglasili su se o tome da izgradnja novih mostova ostaje u dugoročnom planu suradnje obiju država, a odluka o izgradnji donijet će se na temelju izvješća zajedničkog radnog tijela.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju uspješan završetak izgradnje Međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške.
Vlada Republike Hrvatske zadužit će Hrvatske ceste d.o.o. da, u okviru svojih mogućnosti, osiguraju što brži završetak spojne brze ceste od graničnog mosta na rijeci Savi do čvora Novi Varoš, sa spojem na državnu cestu DC5 kako bi se izgrađeni most mogao staviti u funkciju, čime bi se ostvarila bolja prometna povezanost Republike Hrvatske i BiH.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju pripremu Sporazuma o rekonstrukciji mosta Novi Grad (BiH) – Dvor (HRV) na cestovnom pravcu brze ceste M14 (BiH) i državne ceste DC6 (HRV).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, odnosno zajedničko radno tijelo, da ubrzaju postupak pripreme Sporazuma te da ga, u roku od tri mjeseca, pripreme za potpisivanje.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju Projekt izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica BiH (Gorica) / HRV (Donji Vinjani) – Imotski – Zagvozd.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da, zajedno s Hrvatskim cestama d.o.o. i JP Autoceste FBiH, u roku od 30 dana, rasprave i usuglase spojnu točku ovih brzih cesta na granici obiju država.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da formiraju zajedničko radno tijelo koje će započeti sa svim potrebnim aktivnostima i radnjama za pripremu svih potrebnih sporazuma kako bi se mogao ostvariti projekt spajanja navedenih brzih cesta na granici obiju država.
Projekt izgradnje brze ceste Jajce – Bihać – Kladuša – granica BiH/HRV.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da formiraju zajedničko radno tijelo koje će započeti sve potrebne aktivnosti i radnje za pripremu sporazuma o suradnji na izgradnji navedene brze ceste.
U saopćenju se navodi da Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH daju snažnu podršku projektu od strateškog značaja za obje države kojim će se Bosni i Hercegovini osigurati diversifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozivaju odgovorne razine vlasti u BiH i mjerodavne institucije da značajno ubrzaju svoje aktivnosti i time stvore preduvjete za zaključivanje sporazuma o izgradnji plinovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”.
Suradnja na području digitalne infrastrukture, razvoju javnih digitalnih usluga i digitalne transformacije
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju inicijativu za pripremu Memoranduma o suradnji na području razvoja sigurne digitalne infrastrukture, razvoju javnih digitalnih usluga i digitalne transformacije Vlade Republike Hrvatske i institucija Vijeća ministara BiH.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za zaključivanje Sporazuma na projektu rekonstrukcije ceste Posušje – Aržano, dionica Vir – granični prijelaz Pazar Ažano.
Također, Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da formiraju zajedničko radno tijelo koje će započeti sve potrebne aktivnosti i radnje za pripremu sporazuma o suradnji na rekonstrukciji ceste Posušje – Aržano, dionica Vir – granični prijelaz Pazar Ažano.
U saopćenju se navodi da Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje autoceste Glamočani, Banja Luka – granica Republike Hrvatske (Kamensko).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da formiraju zajedničko radno tijelo koje će započeti sve potrebne aktivnosti i radnje za pripremu Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje autoceste Glamočani, Banja Luka – granica Republike Hrvatske (Kamensko).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za ponovnu uspostavu međunarodnog željezničkog prometa na relaciji Ploče – Čapljina – Sarajevo – Zagreb – Sarajevo – Čapljina – Ploče.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo koje će u roku od 60 dana pripremiti elaborat o mogućnostima realizacije i uspostave međunarodnog željezničkog prijevoza između Republike Hrvatske i BiH.
Inicijativa za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za obnovu i modernizaciju Unske pruge te ponovnu uspostavu međunarodnog željezničkog prometa Unskom prugom.
U skladu sa Zajedničkom inicijativom nadležnih ministarstava od 11. svibnja 2017. godine, zadužuju se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo koje će razmotriti mogućnosti realizacije i uspostave međunarodnog željezničkog prijevoza između Republike Hrvatske i BiH.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju inicijativu za zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju granične procedure za željezničke granične prijelaze Šamac – Slavonski Šamac (Sjever) i Čapljina – Metković (Jug) na koridoru (Koridor vc).
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH zadužit će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo za pripremu potrebnih sporazuma.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske podržavaju tehnološko uvezivanje sustava naplate cestarine, a što će korištenje mreže autocesta učiniti učinkovitijim, smanjit će vrijeme čekanja na naplatu i općenito povećati razinu usluge za korisnike.
Zadužuju se upravljači autocesta iz BiH i Republike Hrvatske da formiraju zajedničko tijelo koje će analizirati modele osiguranja tehničke interoperabilnosti naplate cestarine.
Upravljanje granicama, migracijama i civilna zaštita
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podupiru jačanje uzajamnih odnosa i produbljivanje suradnje u policijskim poslovima između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva sigurnosti BiH na području upravljanja migracijama.
Suradnja na području civilne zaštite
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH, uvažavajući ustavne nadležnosti BiH, podupiru jačanje uzajamnih odnosa i produbljivanje suradnje na području civilne zaštite prenošenjem i razmjenom stručnih znanja, dobrih praksi i naučenih lekcija u organizaciji operativnih snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u postupanjima prilikom prirodnih katastrofa i požara.
Vijeće ministara BiH izražava zahvalnost Vladi Republike Hrvatske na dosadašnjem pružanju međunarodne pomoći u lokaliziranju požara na prostoru cijele BiH – navodi se u saopćenju.
Dodaje se da je Vlada Republike Hrvatske kao i do sada spremna pružiti nužnu pomoć Bosni i Hercegovini za borbu protiv požara u ljetnom razdoblju.
Suradnja na području graničnih prijelaza i upravljanja granicama
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju početak pregovora i sklapanje novog ugovora između Republike Hrvatske i BiH o graničnim prijelazima, kojim bi bili obuhvaćeni novoizgrađeni granični prijelazi, uz mogućnost prekategorizacije nekih od postojećih graničnih prijelaza.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nastavit će pružati intenzivnu podršku i pomoć Ministarstvu sigurnosti BiH i Graničnoj policiji u svrhu uspostave kvalitetne prekogranične suradnje i razmjene stručnih znanja, a sve s nastojanjem da pomogne BiH u uspostavi integriranog upravljanja granicom.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima pozivaju institucije nadležne za područje fitosanitarne inspekcije da usklade svoje radno vrijeme kako bi se omogućio nesmetan promet roba na graničnim prijelazima.
Pogranični promet
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH potvrđuju da se Sporazum između Republike Hrvatske i BiH o pograničnom prometu iz 2013. godine primjenjuje uzornom bilateralnom suradnjom, na korist stanovnika koji žive na pograničnim područjima. Time im se, kao i svima koji uživaju određene povlastice pograničnog režima, olakšava prelazak zajedničke državne granice i svakodnevni život.
Taj sporazum, koji je primjer dobre prakse u provedbi standarda i pravila EU-a u dijelu koji se tiče pograničnog prometa, zadržao je svoju vrijednost i dobro se provodi i nakon uključivanja Republike Hrvatske u šengensko područje.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH će u okviru svojih nadležnosti poduzeti dodatne aktivnosti u cilju olakšanja prelaska zajedničke državne granice u ljetnom razdoblju na cijelom pograničnom području.
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH će u okviru svojih nadležnosti poduzeti dodatne aktivnosti u cilju olakšanja prelaska zajedničke državne granice u ljetnom razdoblju na cijelom pograničnom području.
Obrazovanje
Vijeće ministra BiH i Vlada Republike Hrvatske pozivaju Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH i Agenciju za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske da intenziviraju suradnju u svrhu vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz BiH u Republici Hrvatskoj.
Rad, socijalna skrb i zdravstvo
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju suradnju na području rada i zapošljavanja te pozdravljaju iniciranje Memoranduma o suradnji između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Agencije za rad i zapošljavanje BiH u suradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH na području tržišta rada i zapošljavanja radi jačanja međusobnih odnosa obiju država i razmjeni pozitivnih iskustava na području tržišta rada i zapošljavanja.
Suradnja na području socijalne skrbi
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH pozdravljaju jačanje uzajamnih odnosa i produbljivanje suradnje nadležnih institucija Republike Hrvatske i institucija unutar BiH na području socijalne skrbi.
Suradnja na području hitne medicine
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH, na temelju načela jednakosti, uzajamnosti i obostrane koristi, podržavaju dosadašnju blisku suradnju na području hitne medicine i na tom tragu pozivaju Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i mjerodavne institucije u BiH na poduzimanje potrebnih radnji u vezi sa sklapanjem odgovarajućih sporazuma i provedbenih akata.
Obrana i financije
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podupiru jačanje uzajamnih odnosa i produbljivanje obrambene suradnje na području izobrazbe između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane BiH.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane BiH poduzet će potrebne radnje u vezi sa sklapanjem sporazuma između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane BiH koji se odnosi na izobrazbu djelatnika Ministarstva obrane BiH i pripadnika Oružanih snaga BiH na vojnim obrazovnim ustanovama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Intenziviranje procesa traženja nestalih osoba
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH podržavaju dosadašnju suradnju te potvrđuju punu predanost intenziviranju provedbe Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba, sklopljenog u Sarajevu 7. srpnja 2017., kao i nastavku suradnje u okviru regionalnih mehanizama, radi rješavanja prioritetnog humanitarnoga pitanja nestalih osoba.
Suradnja na području poreza
Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH daju punu podršku nastavku uzajamne administrativne pomoći u sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza i jačanju uzajamne suradnje u poreznim stvarima između Porezne uprave Republike Hrvatske i poreznih institucija u BiH – navodi se u saopćenju za javnost Vijeća ministara BiH.
U subotu, 19. 6. 2023. u Apatinu je održan 3. po redu festival rakije “Gornje Podunavlje” Apatin.
Privatni proizvođači i destilerije imali su priliku promovirati svoja žestoka alkoholna pića mnogobrojnim posjetiocima. U konkurenciji je bilo skoro 500 uzoraka.
Rakiju je, na festivalu, ocjenjivala Međunarodna ocjenjivačka komisija u sastavu:
1.Prof. dr. Ninoslav Nikićević, doajen srpske rakijaške scene, dugogodišnji predsjednik festivala na Novosadskom sajmu i većine velikih rakijskih festivala u Srbiji i regionu.
2.Prof. dr. Nermina Spaho, Profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, BiH
3.Gospodin Jožef Muth, međunarodni ocjenjivač kvaliteta rakija, stručni konsultant i suradnik u Destileriji Baja-Mađarska
4.Prof. dr. Vele Tešević, Profesor na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
5.Dr. Branko Popović, Viši naučni suradnik iz Instituta za voćarstvo u Čačku
6.Prof.dr.Marin Mihaljević Žulj, Profesor na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, RH.
U svijetu ovih festivala, rakije se ocjenjuju kroz zlato, srebro i broncu. Rakije koje dobiju zlato su vrhunske, srebrene rakije treba malo doraditi, dok kod brončanih rakija treba dosta promjena u strukturi i aromi.
Veliko zlato je ona rakija koja je najbolja u konkurenciji, odnosno najbolje ocijenjena od zlatnih rakija i najbolja na festivalu. Upravo tu nagradu je osvojila Šakićeva rakija u kategoriji viljamovka.
Najbolja ocjenjena viljamovka je na ime Antonio Šakić 18,63 i osvojila je prvo mjesto-veliko zlato, dok je druga viljamovka na ime Josip Šakić osvojila zlato sa ocjenom 18,23. Također, na ime Josip Šakić je osvojeno 2. mjesto u kategorij šljiva sa ocjenom 17.93.
Kresevo.info
U izvješću Europske unije (EU), koji će biti objavljen tijekom ovog tjedna, navodi se da je Ukrajina ispunila dva od sedam uvjeta za početak pregovora o članstvu, priopćili su izvori iz EU, a izvršni organ bloka je spreman istaći napredak postignut uprkos ratu koji je pokrenula invazija Rusije.
U vrlo simboličnom potezu, EU je Ukrajini odobrila formalni status kandidata za članstvo prije godinu dana – četiri mjeseca nakon što je Rusija napala tu zemlju u jeku njenih napora da nastavi s integracijom sa Zapadom.
EU je, međutim, postavila sedam uvjeta – uključujući reformu pravosuđa i suzbijanje korupcije – za pokretanje pristupnih pregovora. Ukrajina je pozvana na početak pregovora ove godine.
Izvještaj izvršnog organa EU, Europske komisije, prekretnica je u tom procesu, za koji se pristalice nastojanja Ukrajine za brzim pristupom EU nadaju da će kulminirati odlukom 27 zemalja članica bloka u prosincu da započnu pregovore s Kijevom.
Dvojica visokih dužnosnika EU koji su upoznati s izvještajem, koji još nije objavljen u javnosti, izjavili su da je Ukrajina do sada ispunila dva uvjeta. Jedan od dužnosnika je rekao da se to odnosi na reformu pravosuđa i medijska prava, te dodao da je fokus u izvještaju na pozitivnim stvarima.
– Postoji napredak. Izvještaj će biti umjereno pozitivan. Ne radi se o uljepšavanju stvarnosti, nego o prepoznavanju napretka. Bilo je istaknutih slučajeva borbe protiv korupcije – izjavila je osoba koja je govorila pod uvjetom anonimnosti.
Ukrajina je posljednjih mjeseci prošla kroz nekoliko slučajeva korupcije na najvišoj razini, uključujući pritvaranje predsjednika njenog Vrhovnog suda zbog sumnje da je primao mito od 2,7 milijuna dolara.
Osim snažnijih napora protiv korupcije, drugi uvjet uključuje reforme ukrajinskog Ustavnog suda i organa za provođenje zakona, mjere protiv pranja novca, kao i zakone za obuzdavanje oligarha i zaštitu prava nacionalnih manjina.
Treći izvor, također dužnosnik EU upoznat s preporukama bloka Ukrajini o vladavini prava, dodao je: “Što se tiče reformi, čaša bi bila napola puna, nikada ne bismo usvojili negativan ton prema Ukrajini u ovom trenutku. Reforme pravosuđa su doživjele određeni napredak, iako još uvijek postoje ključne koje treba provesti. Nije sve zadovoljavajuće”.
Dužnosnik je istaknuo da je Ukrajina imenovala nove šefove specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije i nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije, prema potrebi, iako je njen zakon o borbi protiv oligarha iz 2022. smatran nedovoljnim, između ostalih.
Izvještaj, koji je najavljen kao privremena ažurirana verzija prije formalnije procjene u listopadu, bit će upućen na 27 nacionalnih veleposlanika EU u sjedištu bloka u Bruxellesu u srijedu, a zatim na sastanku ministara europskih poslova u Stockholmu u četvrtak.
Svih 27 zemalja članica EU ima posljednju riječ o tome da li i kada otvoriti pregovore o članstvu s Kijevom.
Da bi se kvalificirala, Ukrajina bi morala uskladiti svoje zakone s brojnim opsežnim standardima EU, u rasponu od klime do rada. U praksi, put Ukrajine ka članstvu će potrajati godinama, a malo njih vjeruje da se zemlja može pridružiti dok je u ratu s Rusijom.
Susjedi Ukrajine na istočnom krilu EU, Poljska i baltičke zemlje, općenito podržavaju brzi put za Kijev, dok su zapadne, starije zemlje članice bloka, uključujući Francusku, Njemačku i Nizozemsku, ‘hladnije’ po pitanju te ideje, prenosi Reuters.
Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske održava se danas u Zagrebu. Sjednica je počela u 11:15 sati. Na dnevnom redu je više tema, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Prije sjednice u Banskim dvorima održan je sastanak predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
“Partnerstvo sa Hrvatskom je od vitalne važnosti za BiH i njenu budućnost”, poručila je Krišto.
Vijeće ministara BiH je na sjednici 14. lipnja razmotrilo i usuglasilo Prijedlog materijala za razmatranje na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH.
Prijedlog sadrži točke dnevnog reda iz osam oblasti, i to: Suradnja i pomoć Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji te prekogranična i razvojna suradnja; Obrana, financije, poljoprivreda, prostorno uređenje; Vanjska politika; Infrastrukturni projekti; Upravljanje granicama, migracijama i civilna zaštita; Zaštita okoliša; Znanost, obrazovanje, kultura i sport te Rad, socijalna zaštita, zdravstvo i mladi.
Pitanje Trgovske gore bit će uvršteno u dnevni red zajedničke sjednice, neslužbeno saznaje Srna.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministar Staša Košarac rekao je prethodno da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude točka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.
“Trgovska gora je gorući problem i ne može biti u nekim točkama razno, na zapećku ili da se o tome nikako ne raspravlja. Ne! Ja u tome ne želim sudjelovati. Problem odlagališta na Trgovskoj gori mora biti posebna točka u vrhu dnevnog reda! Imamo obvezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim razinama vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati”, naveo je Košarac sinoć na “Instagramu”.
Ministar sigurnosti u Vijeću ministara Nenad Nešić izjavio je da, ukoliko “Trgovska gora” ne bude na dnevnom redu na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Vijeća ministara, ministarstva iz Republike Srpske ne trebaju sudjelovati na njoj. Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim i interesima naših građana”, naveo je Nešić na “Instagramu”.
Ranije je potvrđeno da Nešić zbog ranije preuzetih obaveza neće prisustvovati zajedničkoj sjednici.
Pretežito sunčano, uz malu do umjerenu oblačnost preovladavat će do kraja radnog tjedna, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda i prognoziraju kakvo će vrijeme biti do 3. srpnja.
Prema riječima meteorologa Dženana Zuluma, temperatura zraka će rasti, tako da će od sredine tjedna vrućine biti vrlo izražene, a naručito u Hercegovini i na sjeveru Bosne.
– Petak, na prostoru Bosne i Hercegovine neće biti posve stabilan. U kasnim poslijepodnevnim satima izgledan je jači razvoj oblačnosti, kiša i izraženi lokalni pljuskovi. Jutarnje temperature zraka varirat će od 14 do 20 u Bosni, na jugu Hercegovine do 23 stupnja Celzija. Najviše dnevne temperature pretežno između 30 i 36, lokalno i do 38 stupnjeva Celzija – navodi Zulum.
U dane vikenda i tijekom zadnjeg tjedna u lipnju, prema raspoloživim sinoptičkim modelima, prognozira se nestabilno vrijeme s kišom i pljuskovima.
Nestabilne vremenske prilike uvjetovat će, dodaju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, pad temperature zraka.
Najviše dnevne temperature u Bosni uglavnom će se kretati 30, na prostoru Hercegovine do 33 stupnjeva Celzija.
Sastanak predsjedavateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića počeo je danas u Zagrebu, nakon čega će uslijediti zajednička sjednica dvaju vlada, javlja BHRT.
Iz Vijeća ministara BiH ranije je najavljeno da će na dnevnom redu biti niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi.
Pitanje Trgovske gore će biti uvršteno u dnevni red zajedničke sjednice Vijeće ministara i Vlade Hrvatske. Hrvatska je ranije tražila da se o ovom pitanju ne razgovara, ali je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao da neće nazočiti sjednici ako na dnevnom redu ne bude točka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.
To pitanje kao jednu od točaka dnevnog reda delegiralo je Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Riječ je o trećoj zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.
Sky News saznaje da su još dvojica na brodu, nazvanom Titan, francuski pilot podmornice Paul-Henry Nargeolet i izvršni direktor i osnivač OceanGate Expeditions Stockton Rush.
I dalje traje velika potraga i spasilačka operacija na Atlantiku nakon što je nestala turistička podmornica s pet osoba koja je trebala zaroniti do olupine Titanika.
Podmornica s kojom je kontakt izgubljen u nedjelju trebala bi imati zalihe kisika za 4 dana.
“U podmornici je možda ostalo kisika za manje od 70 sati“, rekao je admiral John Mauger, zapovjednik Prvog okruga obalne straže.
Tvrtka koja organizira ovo putovanje, OceanGate Expeditions, rekla je u priopćenju za javnost koje su prenijeli mediji “da istražuje i mobilizira sve mogućnosti kako bi se posada sigurno vratila”.
Hamish Harding je nedavno objavio na društvenim mrežama da će biti dio ekipe.
“Posada podmornice sastoji se od nekih legendarnih istraživača, od kojih su neki izvršili više od 30 zaranjanja do RMS Titanika od 1980-ih godina”, napisao je Harding u objavi.
Na svojoj internetskoj stranici OceanGate Expeditions navodi da je misija posjeta Titaniku u tijeku od 12. do 20. lipnja.
Podmornica je dizajnirana da može povesti pet ljudi na dubinu od 4000 metara, a ukupno s pet ljudi može boraviti pod vodom 96 sati.
Među pet osoba u podmornici nalazi se i bogati britanski biznismen Hamish Harding, direktor tvrtke “Action Aviation”, prenose agencije. Hardingov posinak Brian Szasz rekao je na Facebooku: “Misli i molitve za mog očuha Hamisha Hardinga jer je njegova podmornica nestala dok je istraživao Titanic. Misija potrage i spašavanja je u tijeku.”
Sky News saznaje da su još dvojica na brodu, nazvanom Titan, francuski pilot podmornice Paul-Henry Nargeolet i izvršni direktor i osnivač OceanGate Expeditions Stockton Rush. Američka obalna straža rekla je u priopćenju da traži “petero ljudi nakon što je kanadski istraživački brod Polar Prince izgubio kontakt s podmornicom tijekom njezina zaranjanja”.
Oružano nasilje u školama, ali i među djecom općenito, postaje alarmantan društveni problem u BiH, Srbiji, ali i susjednim zemljama. Više je zabilježenih policijskih slučajeva s uporabom vatrenog oružja u kojima su akteri bili malodobnici
Nekada su takve vijesti bile rezervirane za hollywoodske filmove ili američke gradove, ali danas je to i stvarnost dijela svijeta u kojemu mi živimo. Slučaj iz Lukavca kod Tuzle, gdje je trinaestogodišnjak ispalio više metaka u nastavnika engleskog jezika, potvrdio je da tragični događaj iz beogradske škole “Vladislav Ribnikar”, samo nekoliko tjedana prije, nije bio tek “incident”. A tamo je učenik ubio devet svojih kolega i školskog portira.
Oružano nasilje u školama, ali i među djecom općenito, postaje alarmantan društveni problem u BiH, Srbiji, ali i susjednim zemljama. Više je zabilježenih policijskih slučajeva s uporabom vatrenog oružja u kojima su akteri bili malodobnici. Masovno ubojstvo u Beogradu ovu je opasnu društvenu pojavu samo stavilo u prvi plan. I kako to obično biva, potaknulo sve pozvane i nepozvane da postavljaju pitanje: Zašto nam se to događa? Odgovor je, čini se, jednostavan, iako slojevit. Tinejdžeri su danas, više nego ikada, pod utjecajem medija koji su bez ikakve kontrole i nadzora. Plaćamo cijenu tehnološkog napretka, globalizacije, neograničene slobode izražavanja na internetu, a poglavito na društvenim mrežama. U Srbiji su krivce našli u reality programima, kao da djeci na internetu nisu dostupniji mnogo opasniji “uzori”. A dostupno im je i oružje. Za prostor koji je prije gotovo tri desetljeća izišao iz rata previše je oružja “zaboravljeno” po kućama. U raznim policijskim akcijama, povremenim apelima da se preda nelegalno oružje, iz društva se uspijevaju ukloniti tek simbolične količine skrivenog naoružanja. Bosanci i Hercegovci i danas su naoružani do zuba. Koliko je točno oružja na području BiH, nitko sa sigurnošću ne može kazati. Zna se da su registrirana 348.692 komada različitog naoružanja i da je potražnja za oružjem i dozvolama za njegovo posjedovanje sve veća. Neke neslužbene procjene govore kako je dvostruko više neprijavljenog, što bi moglo značiti da u BiH trenutačno ima 1,2 milijuna komada različitog oružja. I nije BiH tu iznimka. Podaci iz Srbije govore da na svakih 100 stanovnika dolazi 11,5 komada oružja. Građani Hrvatske u svom posjedu imaju ukupno 314.783 komada oružja, što predstavlja 8,1 komad na 100 stanovnika. I to su, dakako, podaci o legalnom naoružanju.
Dodaju li se tome neslužbene procjene o nelegalnom oružju u populaciji, brojevi su vrlo slični onima u BiH. Kao da rat još traje.
U mnogim glavama on nikada nije ni završen i taj militaristički stav prenose na nove, mlade generacije. U ratobornom društvu kojim dominiraju konflikti i gdje se dogovor i kompromis smatraju porazom gotovo je pa “normalno” da i djeca svoje probleme nastoje riješiti argumentom sile, oružja. Stoga krivca za beogradske, lukavačke i neke nove tragične slučajeve s malodobnim akterima ne treba tražiti (samo) u reality programima i akcijskim filmovima, nasilnim videoigricama ili disfunkcionalnim obiteljima. Krivac je cijelo društvo. Isto ono koje tolerira i potiče kulturu oružja, njeguje ratoborne mitove i smatra normalnim držati oružje kao dio pokućstva.
Za poremećene vrijednosti u društvu najveću odgovornost imaju političari i javne osobe koje ne posjeduju kulturu dijaloga te svaki kompromis proglašavaju slabošću ili izdajom. Davno su kazali kako je riječ nerijetko opasnija od bilo kojeg oružja. Olako izgovorene riječi, optužbe, uvrede u javnom prostoru proizvode tempirane bombe, djecu koja sutra od neke nove škole mogu napraviti mjesto zločina. Često i radi toga da bi postala heroji virtualnog svijeta (TikToka). Koji ih i odgaja za nasilnike naše stvarne surove svakodnevice.
ŠEF HRVATSKE DIPLOMACIJE
Položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini mnogo je bolji otkako je visoki predstavnik Christian Schmidt 2. listopada deblokirao formiranje vlasti u toj zemlji, kazao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman.
To je rezultiralo da se u kratkom roku formira vlada na državnoj i federalnoj razini, rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice šireg predsjedništva HDZ-a.
“Položaj hrvatskog naroda od tada puno je bolji, premijerka je Hrvatica, Hrvati su zastupljeni na svim razinama i jedino što još treba promijeniti je član Predsjedništva BiH koji ne reflektira međunarodno pravo i dejtonski sporazum jer nije izabran glasovima Hrvata”, kazao je Radman dan prije zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, prve nakon šest godina.
Grlić Radman očekuje da se na sutrašnjoj sjednici razgovara o svim temama u zajedničkom interesu i da se za ona pitanja koja se ovog trenutka ne mogu riješiti utvrdi dinamika rješavanja.
Promjena Izbornog zakona BiH sutra neće biti tema jer je to unutarnje pitanje Bosne i Hercegovine, a ovo je bilateralan sastanak, dodao je.
“Dakle, sve ono što nam je u zajedničkom interesu, prometna infastruktura, granični prijelazi, ekologija, jačanje gospodarstva, priznavanje diploma, kultura, znanost”, kazao je šef hrvatske diplomacije.
Nema razloga za sastanak s Vučićem
Grlić Radman je najavio da će hrvatski premijer Andrej Plenković 23. lipnja otvoriti Hrvatsku kuću u Subotici, koja je u najvećoj mjeri financirana hrvatskim novcem.
“S njim ide jako izaslanstvo, kulturno i znanstveno, upravo kako bismo pokazali Hrvatima u Srbiji da nisu sami i da imaju snažnu podršku hrvatske vlade”, kazao je.
Plenković će se tom prilikom susresti sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, ali ne i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Grlić Radman dao je naslutiti da za to u ovom trenutku nema potrebe jer bi taj sastanak bio samome sebi svrha.
“Nije se problem susresti, premijer se s Vučićem susreo na marginama u Davosu, ali govorimo o sadržajnom sastanku koji će rezultirati nekim ozbiljnim dogovorom, a ne samo da bi se popila kavica”.
Hrvatska sa Srbijom želi rješavati otvorena pitanja, prije svega pitanje 1.812 nestalih osoba. “To nam je ljudska, profesionalna i domoljubna obveza”, rekao je Radman.
Također, nastavio je, “srpska manjina u Hrvatskoj ima svoje mjesto u Saboru, u koalicijskoj vlasti, mi očekujemo reciprocitet, da Hrvati imaju svoga predstavnika u parlamentu, i pokrajinskom i državnom”.
Radman je izbjegao izravno odgovoriti na pitanje znači li to da u ovom trenutku za sastanak Plenkovića i Vučića nema ni povoda ni volje.
“Plenković je premijer, Vučić je predsjednik države, postoje niže razine koje trebaju dovesti do trenutka da taj susret bude opravdan, kada ozbiljne teme budu zrele za konačnu raspravu”, kazao je.
Hina
U prometnoj nesreći Admir Kaltak izgubio je desetogodišnju kćerkicu Alisu.
O Admiru Kaltaku sigurno ste dosta toga i čuli jer se radi o čovjeku velikih moralnih i ljudskih kvaliteta. Njegova velika ljubav je Nogometna reprezentacija BiH i trebalo bi nam mnogo vremena da vas upoznamo gdje je sve putovao sa svojim BHN prijateljimaa da podrži zmajeve.
Utakmica koju su zmajevi igrali u Lisabonu protekle subote, ostat će mu u pamćenju po velikoj tragediji koja ga je pogodila. Ovog puta nije bodrio nogometaše. U prometnoj nesreći izgubio je desetogodišnju kćerkicu Alisu.
Pokušaji liječnika u Spitalu da dobiju bitku za Alisin život ostali su uzaludni. Nenadoknadiv gubitak za Admira Kaltaka i njegovu obitelj. Dogodilo se to u Švicarskoj gdje ovaj veliki čovjek živi i radi sa svojom obitelji.
Ova vijest je šokirala brojne Admirove prijatelje jer šta je sve radio da se brojni životi spase, teško je riječima opisati. Njegovi rođaci i prijatelji kako u rodnim Hambarinama tako i širom svijeta, zatekla je ova vijest.
„Odlučili smo da ćemo donirati organe našeg anđela. Alisu će djed dočekati u raju i otvoriti joj vrata, a njeni organi će pomoći da spasimo petero djece“, riječi su Admira Kaltaka.
Mi smo ti podrška, predobri naš Admire i dijelimo tvoju bol i tugu. Neka tebe i tvoju obitelj Gospodar nagradi mirom. Za malu princezu koja je bila miljenica susjeda u naselju gdje se dogodila tragedija, neka idu naše molitve.
MojPrijedor.com
Tijelo muškarca, za kojeg se sumnja da se radi o šumaru Seadu Obralija (55 godina) iz Kaknja, nije izgorjelo, ali jeste zapaljen automobil koji je jučer pronađen pored tijela i potoka u mjestu Kondžilo kod Visokog, potvrdio je Feni glasnogovornik Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Elvedin Fišek.
Obralija je još 13. lipnja otišao na posao, a njegov je nestanak dan kasnije prijavio brat te je proteklih dana vršena potraga. Tijelo je pronađen u petak oko 14.40 sati u potoku i pored izgorjelog automobila Golf 2. Tijelo je bilo pored vozila i nije ugljenisano, ali će se obdukcijom utvrditi identitet te način na koji je nastala smrt.
– Istragom će se utvrđivati i zašto je zapaljen automobil. Naime, na glavi muškarca pronađena je povreda, koja je najvjerojatnije nastala od vatrenog oružja što će se utvrđivati radi li se o povredi vatrenim oružjem, odnosno ubojstvu ili eventualno o samoubojstvu – kaže Fišek, koji dodaje kako je u blizini pronađen i pištolj te će se utvrđivati i je li to vatreno oružje pripadalo Obraliji.
Očevid na licu mjesta trajao je nekoliko sati i do kasno navečer, a zakazana je i obdukcija, dodaje Fišek.
Obitelj Haznedarević iz Bugojna je zadesila nezgoda. Majka Mana je odlučila zagrnuti krumpire i kada je došla na njivu imala je šta i vidjeti, divlje svinje su prethodne noći sve uzorale i uništile.
Mana ističe da od krumpira neće biti ništa. I kćerka Amila je razočarana zbog ovog što se dogodilo i ističe da se ne cijeni trud koji ulože ljudi na selu da bi proizveli domaće, u ovom slučaju krumpir.
Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužiteljstva Kantona Sarajevo protiv Alena Pleha zbog kaznenog djela nanošenje teških tjelesnih povreda dvjema maloljetnim osobama.
Alen Pleh je optužen da je 25. maja 2023. godine oko 21 sat na potkrovlju garaža koje se nalaze u ulici Tina Ujevića u Sarajevu fizički napao dvoje maloljetnika koji imaju po 17 godina, udarajući ih pesnicama više puta u predjelu glave, pri čemu su oboje zadobili teške tjelesne povrede. Jedno od njih je dobilo i povrede opasne po život.
U optužnici je postupajuća tužiteljica predložila produženje pritvora optuženom. Za glavni pretres predloženo je saslušanje 12 svjedoka, dva vještaka medicinske struke i izvođenje više do 30 materijalnih dokaza.
Pleh, koji ima 42 godine, od ranije je poznat policiji. On je 2011. godine kriglom napao studenta koji je nakon toga ostao bez vida na jedno oko. Za taj napad je osuđen na dvije godine zatvora.
Žena čiji su inicijali D.J. uhapšena je u mjestu Karakaj na magistralnoj cesti Zvornik-Bijeljina zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu od 1,87 promila, priopćeno je iz Policijske uprave Zvornik.
Ona je uhapšena jučer u 2.20 sati i zadržana do otrežnjenja, nakon čega joj slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja.
Također, Policijskoj stanici Zvornik muškarac čiji su inicijala N.P. prijavio je jučer u 4.40 časova da je u vozilu muškarca N.Đ. odbacio od sebe dva paketića sa 0,5 grama kokaina.
N.Đ. je prilikom prijave dobrovoljno policiji predao navedne paketiće.
O ovom događaju obaviješten dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Bijeljina, koji je izjavio da navedena prijava nema elemenata kaznenog djela i da se lice N.P. prekršajno sankcionira.
Jučer je u kongresnoj dvorani Franšiznog centra u Vitezu održan veliki međunarodni plesni turnir LDF Dance fest.
Bio je to četrnaesti Fest po redu.
Festival je okupio 1000 sudionika iz 30 plesnih organizacija iz BiH, Srbije i Hrvatske.
Festival se prenosio i uživo putem portala B-real studio.
Događaj su svojim pokroviteljstvom podržali Federalno ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta ŽSB.
Plesači iz LDF Kiseljaka su ostvarili odlične rezultate:
-Mini najmlađa grupa – 1. mjesto u kategoriji Show dance mala grupa
-Djeca – 1. mjesto mala grupa u jakoj konkurenciji MTV Dance
-Djeca – 2. mjesto
-Djeca – 1. mjesto u kategoriji Dance fitness mala grupa i to je prvi nastup Kreševo LDF team-a.
Nakon turnira djeca i roditelji su uživali u mnogobrojnim turističkim sadržajima.
Kresevo.info
Postupajući tužitelji Tužiteljstva Kantona Sarajevo predložili su Općinskom sudu u Sarajevu ukidanje pritvora uz istovremeno određivanje mjera zabrane osumnjičenom Abdulahu Skaki
Kako ističu iz Tužiteljstva KS, budući da više ne postoje zakonski razlozi zbog kojih je pritvor određen i zbog činjenice da je istraga protiv osumnjičenog u završnoj fazi i da se uskoro očekuje donošenje konačne tužiteljske odluke predložene su mjere zabrane.
Sudu je predložena zabrana napuštanja adrese prebivališa, odnosno, “kućni pritvor”. Predloženo je i oduzimanje svih putnih isprava osumnjičenom, među kojima i dvije diplomatske putovnice, potom, zabrana korištenja lične karte za prelazak granice kao i zabrana komuniciranja sa svjedocima, saučesnicima i prekrivačima u ovom predmetu.
Tužilaštvo KS Abdulaha Skaku sumnjiči za kaznena djela zlouporaba položaja ili ovlasti, nasavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanja dara i drugih oblika koristi i povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina.
Na državnoj cesti u Muću kod Sinja pronađeno je tijelo pješaka kojeg je usmrtio vozač i pobjegao s mjesta nesreće.
Pješak je od posljedica ozlijeda preminuo na mjestu nesreće, javlja Index.
Policija je sinoć navela kako se radi o nepoznatom vozaču i vozilu te da je u tijeku potraga. Jutros su iz policije objavili kako traže svjedoke nesreće.
– U cilju pronalaska nepoznatog vozača i vozila te utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih uz prometnu nesreću, molimo očevidce da se jave u Postaju prometne policije na brojeve telefona 021/ 504-036 i 504-010 ili osobno pristupe u postaju na adresi Put Plokita 81, Split ili da nazovu 192 – poručili su iz splitsko-dalmatinske policije
Postoje brojne stvari koje možete učiniti kako biste smanjili šanse da vas ugrize krpelj.
Boravak u prirodi, posebno među niskim raslinjem je rizičan zbog mogućeg kontakta s krpeljima. Sezona kada ih ima najveće je tijekom proljeća i ranog ljeta, iako ih se može naći i u ranu jesen. Nažalost, opasni su i prenose bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i drugo, piše Health.
Kako se zaštititi od krpelja? Postoje brojne stvari koje možete učiniti kako biste smanjili šanse da vas ugrize krpelj. Slijedite ove savjete kako biste se zaštitili prije, tijekom i nakon boravka na otvorenom.
Nosite bijelo: Male-sićušne krpelje lakše je uočiti na svijetloj odjeći. Kad krenete na stazu, obucite odjeću svjetlijih nijansi. Tako ćete lakše uočiti krpelja na odjeći.
Pokrijte glavu: Krpelji se ne nalaze samo u travi. Također se nalaze u drveću i grmlju. Ako se očešate o granu, možete slučajno srušiti krpelja. To krpeljima daje priliku da padnu bilo gdje na vaše tijelo, uključujući i glavu. Stavite kapu ili zavežite kosu kako krpelji ne bi došli do vašeg tjemena. Koristite repelent na licu tako da ga poprskate u ruke, a zatim nanesete prstima.
Podignite čarape: Navucite bijele pamučne čarape i u njih uvucite nogavice. Možda nije moderno, ali ćete biti bolje zaštićeni. Svaki centimetar izložene kože je bitan.
Koristite sredstvo protiv insekata: Sredstvo za odbijanje insekata može obeshrabriti insekte da se previše približe. Obavezno slijedite upute na naljepnici. Neki repelenti, poput onih koji sadrže ulje limunskog eukaliptusa ili para-mentan-diol, ne smiju se koristiti kod djece mlađe od 3 godine.
Tretirajte svoju odjeću: Ako danima idete u prirodu, razmislite o nanošenju insekticida permetrina na odjeću. Može trajati do šest pranja. Također možete tretirati svoje čizme i drugu opremu za kampiranje s permetrinom. Prije nanošenja permetrina, trebali biste slijediti upute na naljepnici. Pobrinite se da imate prozračen prostor kada nanosite proizvod i mjesto za sušenje odjeće kada završite s prskanjem. Ne zaboravite raspršiti repelent na kožu koja nije prekrivena odjećom. Što više preventivnih strategija koristite, to ćete biti bolje zaštićeni.
Držite se sredine: Kada ste na planinarenju ili kada hodate kroz šumovito područje, izbjegavajte rubove staza. Vjerojatnije je da ćete se očešati o visoku travu i grmlje — mjesta na kojima se krpelji zadržavaju— na rubovima staza nego na sredini.
Dvaput provjerite vlažna područja između nabora kože: Krpelji vole tamna, vlažna područja. Provjerite ima li na tijelu krpelja kad se vratite unutra. Usredotočite se na prepone, stražnju stranu koljena i pazuhe kada ih tražite. Imajte pri ruci ogledalo koje će vam pomoći da vidite sve dijelove svog tijela. Također biste trebali držati pincetu u blizini u slučaju da naletite na neželjenog posjetitelja. Ne zaboravite provjeriti i svoju kosu, unutar i oko ušiju te unutar pupka. Još jedno mjesto na koje trebate pogledati je linija grudnjaka, ako nosite grudnjak.
Idite pod tuš: Provjera krpelja cijelog tijela trebala bi biti vaša prva aktivnost nakon boravka na otvorenom. Vaš bi sljedeći posao trebao biti tuširanje. Možete smanjiti rizik od obolijevanja od lajmske bolesti ili drugih bolesti koje prenose krpelji tuširanjem u roku od dva sata nakon što uđete u kuću. Tuširanje može pomoći pri ispiranju nepričvršćenih krpelja. Također vam daje dobru priliku za još jedan pregled cijelog tijela.
Provjerite svoje ljubimce i opremu: Krpelji se ne nalaze samo na ljudima. Mogu dospjeti i na opremu i kućne ljubimce. Kada dođete kući, dvaput provjerite svoju opremu. Provjerite kapute i sve torbe ili drugu opremu koju ste ponijeli sa sobom. Vaši ljubimci također mogu dovesti neželjene posjetitelje u vaš dom, ako nisu zaštićeni.
Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy sutra će u Sarajevu imati susret sa predstavnicima vlasti Federacije BiH.
Sastanak veleposlanika EU i SAD-a u BiH sa vlastima Federacije BiH je još jedna prilika kako bi se potvrdila posvećenost EU i SAD-a europskom putu BiH, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
Istaknuto je da je dodjela kandidacijskog statusa u prosincu 2022. godine bila važna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, ali i poticaj za novoizabrane lidere da s novim zamahom provedu reforme potrebne za pristupanje EU.
Značajne reforme su, navodi se u saopćenju, nužne kako bi zemlja ispunila svih 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Sattler i Murphy će se prvo sastati sa članovima Vlade Federacije BiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, a planiran je i politički dijalog sa predstavnicima Vlade FBiH i Parlamenta FBiH tijekom kojeg će se govoriti o procesu pristupanja EU, strateškom razvoju zakonodavstva i politike, kao i o programiranju i financiranju uz podršku EU i SAD, najavili su iz Delegacije EU u BiH.
Fena
U subotu je u Mostaru održana Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH).
Ovogodišnja smotra dio je međunarodnog programa obilježavanja dvadesete obljetnice UNESCO konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini.
UHAKUD u BiH kao akreditirana udruga za suradnju sa UNESCO povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu baštinu dobilo je pravo korištenja logo UNESCO-a za ovaj program.
Smotra je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, a otvorila ju je izaslanica predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića, Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević.
U nadahnutom govoru ministrica Vlaisavljević pozdravila je sve sudionike ovoga skupa koji su došli iz osamnaest različitih mjesta.
Organizatori su se zahvalili ministrici Vlaisavljević na biranim riječima kojima je otvorila smotru i izazvala oduševljenje okupljenoga skupa jer je ukazala na važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine kao identiteta naroda.
Svečanom otvorenju smotre prethodio je veličanstveni mimohod koji je počeo ispred katedrale Marije Majke Crkve u Mostaru, gdje je sve sudionike smotre blagoslovio katedralni župnik don Josip Galić. Mimiohod sudionika održao se kroz prekrasnu ulicu kneza Branimira do HD Herceg Stjepana Kosače gdje je uslijedila smotra.
Gradonačelnik grada Mostara Mario Kordić u gradskoj Vijećnici istoga dana u 13,00 sati primio je organizatore i sudionike Državne smotre gdje je istaknuo važnost očuvanja tradicijske baštine te zahvalio svim sudionicima što su došli u Mostar.
Organizatori su se zahvalili gradonačelniku na svesrdnoj pomoći i raspoloživosti koju je kao domaćin iskazao Smotri koja je bila stručnog karaktera. Članovi stručne komisije bili su: prof. dr. sc. Jasmina Talam, akademikinja, Andrija Ivančan,prof. i Vidoslav Bagur, prof.
Svečanom otvorenju smotre prethodio je veličanstveni mimohod (Foto: UHAKUD u BiH)
U programu smotre nastupili su:
Posebni gosti smotre bili su KUD “Lipa” Slavetić – Jastrebarsko i FA Neretva iz Jablanice.
U okviru Državne smotre izvornog folklora Hrvata u BiH po prvi puta se organizirao sajam kojega su priredili Seljački savez Federacije BiH sa ponudom poljoprivrednih proizvoda i braniteljske zadruge koje su predstavile izvorne rukotvorine.
Nakon službenog dijela programa održan je koncert Klape Grga koji je izazvao oduševljenje brojne publike u prekrasnoj lipanjskoj noći.
(www.jabuka.tv)
Vijest da će Njemačka od 1. kolovoza priznati vozačke dozvole svih kategorija iz Bosne i Hercegovine zabrinula je vlasnike prijevozničkih poduzeća.
Strahuju da će i preostali profesionalni vozači napustiti našu zemlju, te da neće imati ko da radi. Kažu da je Bosnu i Hercegovinu u posljednjih pet godina napustilo više od 6.000 vozača, javlja Federalna.
U zemljama Europske unije plaće profesionalnih vozača veće su i do tri puta nego u Bosni i Hercegovini i to je osnovni razlog zbog kojeg se odlučuju na odlazak i rad u inozemstvu.
Priznavanjem vozačkih dozvola u Njemačkog, odlazak će im biti znatno olakšan. Prijevoznici se već hvataju za glavu. Kažu, profesionalni vozači, odavno su deficitaran kadar, zbog čega su bili primorani angažirati umirovljenike.
Njemačka odlučila priznati sve kategorije vozačkih dozvola iz BiH
Može se očekivati u kolovozu ogroman odljev profesionalnih vozača, a mi već imamo ogroman problem i deficit. Ne znam tko će ostati ovdje i hoćemo li imati dovoljan broj mladih vozača, jer već sada u mnogim prijevozničkim kompanijama voze umirovljenici, napominje Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prijevoznika za međunarodni i unutarnji transport RS-a.
Uvjeti za odlazak vozača u europske zemlje ranije su bili kompliciraniji, jer su morali polagati KOD 95 ili mijenjati vozačke dozvole za one iz Srbije ili Hrvatske. Nitko od profesionalnih vozača nije htio stati pred kameru, ali su u neformalnom razgovoru za Federalnu rekli da su im duga zadržavanja na granici jedan od najvećih problema. Nisu zadovoljni ni plaćama jer, kako kažu, rade jedan od najtežih i najodgovornijih poslova.
U Gospodarskoj komori RS-a smatraju da je neophodno mijenjati zakonske propise.
Možemo govoriti o osposobljavanju vozača, o pokušavanju da se zadrže ili da se privuku novi, kroz neke zakonske mjere, kroz razgovor sa gospodarstvenicima, da se priča o mogućem povećanju plaća, kako bi se ti isti radnici zadržali u BiH, navodi Dejan Rauš, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.
Ne odlaze samo vozači, već svi koji imaju priliku, upozorava ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Razlog napuštanja BiH nije samo ekonomska, već i politička nesigurnost: Sve to čini nezadovoljstvo ljudi, koji traže neke druge uvjete, normalne za život. Ovdje smo u situaciji da nemamo novih investicijskih projekata. Vlast ne radi ništa da olakša život građana.
Bosnu i Hercegovinu u posljednjih pet godina napustilo je oko 6.000 profesionalnih vozača, a 1.400 firmi preregistriralo je djelatnost u nekoj od zemalja Europske unije. O priznavanju vozačkih dozvola iz BiH u Njemačkoj i dvojnom državljanstvu, sa šeficom diplomacije Annalenom Baerbock i članovima ureda njemačkog kancelara Olafa Scholza, razgovarao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Tradicionalni festival povodom početka ljeta
Tradicionalni festival povodom početka ljeta, odnosno ljetnog solsticija, održava se i ove godine u najljepšem parku na jugu Europe, ‘Arheološko-turističko-sportskom parku Ravne 2’ u Visokom. Programi počinju u srijedu 21. lipnja 2023. i traju do nedjelje 25. lipnja 2023. U večernjim satima na ljetnoj pozornici ‘Vremeplova’ bit će održan muzičko-dramski spektakl, mjuzikl ‘Quo vadis homo’’ Omladinskog hora iz Zenice. Na koncertnoj pozornici zabavljat će nas Milica Todorović, Crvena jabuka i grupa ‘Zoster’.
Predavanja, meditacije, yoga i radionice će biti svakodnevne. Tijekom trajanja festivala pedeset proizvođača organske hrane i tradicionalnih obrta će imati ponudu svojih proizvoda.Početak ljetnog odmora i dugi anti-stres vikend je idealan u distriktu Ravne, uz neponovljivu energiju piramida i tunela (otvoreni od 9:00 – 19:00 svakodnevno) te parka ‘Ravne 2’. Očekuje vas duhovni mir, tolerancija i vedrina. Ovo je poziv svima da nam se pridruže.
PROGRAM
Srijeda, 21. lipnja 2023.
9:00 – 10:00 Yoga na ljetnoj pozornici Vremeplov sa Lisom Jansen, Kanada (svaki dan)
12:00 – 13:00 Vođena meditacija za mir „Bliski susret pete vrste“ sa Igorom Eeckhautom
13:00 – 14:00 Vođena meditacija u Zelenoj, kristalnoj piramidi sa Almom Sarvan (svaki dan)
15:30 – 16:00 Muzički preformans duhovne muzike Valentino DeVasco
16:00 – 17:00 Predavanje Lisa Jansen “Duhovno buđenje” na engleskom jeziku
17:00 – 17:30 Muzički preformans duhovne muzike Valentino DeVasco
17:30 – 18:30 Predavanje Dr Semir Osmanagić “Cosmic Love‘‘, predavanje na engleskom jeziku
19:15 – 20:00 Revijalni koncert Omladinskog hora iz Zenice s neprolaznim djelima klasične muzike
20:15 – 21:15 Mjuzikl “Quo Vadis Homo”, Omladinski hor Zenica
Četvrtak, 22. lipnja 2023.
14:00 – 15:30 Otvorenje instalacije “Statua kralja Tvrtka Kotromanića“, s prigodnim umjetničkim programom: pijanista Bartolomej Stanković, bariton Marko Kalajanović, glumica Minka Muftić, u prvoj dolini parka ‚Ravne 2‘
17:00 – 17:45 Predavanje Alen Mirić “Zvukoterapija” u Multimedijalnoj dvorani
18:00 – 18:30 Gong kupka sa Alenom Mirićem na koncertnoj bini
Petak, 23. lipnja 2023.
17:00 – 18:00 Promocija knjige “Hallu Cygns: Jezik stvaranja“, autor Igor Eeckhaut na ljetnoj pozornici Vremeplov
20:00 – 22:00 Koncert grupe Crvena jabuka na Koncertnoj bini
Subota, 24. lipnja 2023.
13:00 – 15:00 Radionica “Mali arheolog” sa arheologinjom Amnom Agić
17:00 – 18:00 Predavanje Dr Semir Osmanagić „Šta je to kosmička ljubav?“
20:00 – 22:00 Koncert Milica Todorović na Koncertnoj bini
Nedjelja, 25. Lipnja 2023.
12:00 – 13:00 Vođena meditacija u Zelenoj, kristalnoj piramidi sa Almom Sarvan
18:00 – 19:00 Gong kupka Alen Mirić na meditacijskoj platformi u Magičnoj šumi
20:00 – 22:00 Koncert grupe Zoster, Koncertna bina
Ulaz na sve programe, kao i parking za goste su potpuno BESPLATNI.
Novi studijski program pružit će studentima priliku za stjecanje temeljitog znanja iz područja biomedicinskih istraživanja i laboratorijskih tehnika.
Laboratorijska biomedicina je usmjereni studijski program koji je razvijen kako bi odgovorio na rastuće potrebe u području biomedicinskih istraživanja i dijagnostike.
Program nudi studentima jedinstvenu priliku da steknu širok spektar vještina i znanja koja su ključna za uspješnu karijeru u laboratorijskom okruženju.
Studijski program je u potpunosti usklađen i usporediv sa sličnim studijskim programima u EU, napose studijskim programima koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Ljubljani.
Jedna od ključnih karakteristika programa Laboratorijska biomedicina je njegova interdisciplinarnost.
Studenti će biti izloženi različitim područjima znanosti, uključujući biologiju, kemiju, farmaciju i medicinu. To će im omogućiti razumijevanje složenih bioloških procesa na molekularnoj razini, kao i primjenu modernih laboratorijskih tehnika i metoda u istraživanju i dijagnostici bolesti.
Program Laboratorijska biomedicina ispočetka je dostupan na preddiplomskoj razini (3 godine – 6 semestara), s tim da se već planira i na diplomski studij.
Studenti će imati priliku sudjelovati u praktičnim radionicama, laboratorijskim istraživanjima i stručnim praksama u suradnji s vodećim istraživačkim institucijama i farmaceutskim tvrtkama.
Također će im biti omogućeno sudjelovanje u znanstvenim projektima i konferencijama kako bi stekli iskustvo u prezentaciji rezultata istraživanja.
Prijave za upis su otvorene, a broj raspoloživih mjesta je ograničen na 25 studenata iz BiH i 5 stranih studenata, priopćeno je sa Sveučilišta u Mostaru.
Jabuka.tv
Austrijska policija uhitila je Slovenca (44) koji je nožem izbo 18-godišnjeg mladića iz BiH u pogonu firme u kojoj su zajedno radili.
Mladić je zadobio ubodne rane na podlaktici i odmah je prebačen u bolnicu u Vilahu, prenose austrijski mediji.
Slovenac se nakon napada udaljio sa lica mjesta, ali je brzom reakcijom policije uhićen.
Policija u Vilahu je pokrenula istragu o incidentu, iako je motiv napada nejasan.
Samom napadu prethodio je incident kada je Slovenac oštetio službeni automobil firme, koji je bio parkiran u krugu tvornice, prenosi agencija.
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila jučer u Vitezi smrtno je stradao Pavo Šarić (67) iz Viteza.
Ukop i posljednji ispraćaj nastradalog obavit će se danas u 17 sati u Gornjoj Večeriskoj.
Sudar dva automobila
Podsjećamo, u mjestu Divjak, općina Vitez, sinoć u 1:10 sati dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo P. Š. rođen 1956. godine, iz Viteza.
Ovu vijest potvrdio je za portal “Avaza” Hasan Hodžić, portparol MUP-a SBK.
U nesreći su sudjelovali nastradali P. Š., a s njim u Škodi bila je B. Š.
U drugom vozilu Golf bili su vozač S. D., rođen 1992. iz Novog Travnika i putnici A. G. (2003.), D.D. (1997.) i maloljetna osoba rođena 2006. godine. Sve osobe u Škodi i Golfu su povrijeđene.
Jutros je potres magnitude 4.3 po Richteru pogodio je Rumunjsku, izvijestili su seizmolozi. Epicentar potresa bio je blizu granice sa Srbijom, u blizini grada Târgu Jiu.
Grad je otprilike 200 kilometara udaljen od Beograda. Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara. Korisnici aplikacije Earthquake Network napisali su da su potres osjetili u radijusu od 50 kilometara.
#Earthquake (#cutremur) possibly felt 8 sec ago in #Romania (detected from @SismoDetector). Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/rI5KZOKqz4— EMSC (@LastQuake) June 19, 2023
Vlasti u Rumunjskoj trenutno prate situaciju i provode procjenu eventualne štete uzrokovanu jutrošnjim potresom. Rumunjske vlasti nadaju se da neće biti ozbiljnih posljedica.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, zahvaljujući nadi trgovaca u jačanje kineske potražnje, no rast cijena je ograničen zbog usporavanja rasta zapadnih gospodarstava, što će oslabiti potražnju za ‘crnim zlatom’. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 2.4 posto, na 76.60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2.3 posto, na 71.78 dolara.
Rast cijena nakon dva tjedna pada ponajviše se zahvaljuje podacima o rastu prerade u kineskim rafinerijama u svibnju, pa se trgovci nadaju da će kineska potražnja ojačati u drugoj polovini godine. Podršku cijenama pruža i smanjenje proizvodnje. Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici u svibnju su smanjili proizvodnju, a Saudijska Arabija najavila je da će je u srpnju smanjiti za dodatnih milijun barela dnevno.
Očekuje se i smanjenje proizvodnje ruske nafte. Ruska proizvodnja nafte i plinskih kondenzata smanjit će se ove godine za oko 20 milijuna tona (400 tisuća barela dnevno), kazao je ruski ministar energije Nikolaj Šulginov.
Dodao je da bi realna cijena barela nafte mogla iznositi oko 80 dolara. Potporu cijenama pružilo je i slabljenje dolara prema košarici valuta, što podržava kupovnu moć kupaca s drugim valutama, a time i potražnju. S druge strane, rast cijena ograničen je zbog slabljenja najvećih zapadnih gospodarstava.
Eurozona je u prvom tromjesečju uronila u recesiju, a gospodarstvo će i dodatno oslabiti jer je Europska središnja banka (ESB) zbog još uvijek visoke inflacije prošloga tjedna povećala ključne kamate za dodatnih 0.25 postotnih bodova.
Američka središnja banka ostavila je, pak, kamate nepromijenjene na sjednici prošloga tjedna, no signalizirala je da bi ih do kraja godine mogla povećati za još 0.50 postotnih bodova.
To znači da će se dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a to će oslabiti i potražnju za ‘crnim zlatom’. Unatoč prošlotjednom rastu, cijene su nafte u odnosu na početak godine i dalje u znatnom minusu, oko 10 posto.
Dio Indije zahvatio je smrtonosni toplinski val zbog kojeg je gotovo 100 ljudi izgubilo život. U dvjema najnaseljenijim indijskim državama umrlo je najmanje 96 ljudi.
Smrti su se dogodile u sjevernoj državi Uttar Pradesh i istočnom Biharu, gdje su vlasti upozorile stanovnike starije od 60 godina i ljude koji pate od raznih bolesti da ostanu u kućama tijekom dana, piše Guardian.
Svi smrtni slučajevi u Uttar Pradeshu, ukupno 54, prijavljeni su u okrugu Ballia, oko 300 km jugoistočno od Lucknowa, glavnog grada države. Vlasti su otkrile da je većina preminulih bila starija od 60 godina i da već imali zdravstvene probleme, koji su se možda pogoršali zbog velike vrućine.
SK Yadav, medicinski službenik u Balliji, rekao je jučer da je u posljednja tri dana oko 300 pacijenata primljeno u okružnu bolnicu zbog raznih bolesti pogoršanih vrućinom. Zbog ozbiljnosti situacije, vlasti su otkazale zahtjeve za dopust medicinskog osoblja u Balliji i osigurale dodatne bolničke krevete na odjelu hitne pomoći kako bi se prilagodili priljevu pacijenata.
Dužnosnici su rekli da je većina primljenih pacijenata bila starija od 60 godina i da su imali simptome visoke temperature, povraćanja, proljeva, poteškoća s disanjem i srčanih problema.
RS Pathak, stanovnik Ballije koji je u subotu izgubio oca, rekao je da je svjedočio povećanom broju pacijenata na hitnom odjelu bolnice dok je brinuo o svom ocu. “Ovo se nikada nije dogodilo u Balliji. Nikada nisam vidio da ljudi umiru zbog vrućine u tolikom broju. Ljudi se boje, ceste i tržnice su uglavnom napuštene”, rekao je.
Ballia, zajedno sa središnjim i istočnim Uttar Pradeshom, trenutno se bori s teškom vrućinom. Jučer je okrug doživio maksimalnu temperaturu od 43 Celzijeva stupnja. Zabilježena je relativna vlažnost od 25 posto, što povećava učinak topline. Atul Kumar Singh, znanstvenik iz Indijskog meteorološkog odjela (IMD), rekao je da su temperature u cijeloj državi trenutno iznad normale. “Ne očekuje se olakšanje u sljedeća 24 sata”, rekao je.
IMD je izdao upozorenje da će uvjeti toplinskog vala trajati do 19. lipnja u dijelovima Uttar Pradesha. Državni ministar zdravstva Brijesh Pathak rekao je da je pokrenuta istraga o uzroku smrti toliko ljudi u Balliji.
U istočnom Biharu velika vrućina zahvatila je veći dio države, što je dovelo do 42 smrti u posljednja dva dana. Trideset i pet smrtnih slučajeva dogodilo se u dvjema bolnicama u glavnom gradu Patne, gdje je liječeno više od 200 pacijenata koji su patili od proljeva i povraćanja.
Patna je u subotu zabilježila maksimalnu temperaturu od 44.7 Celzijeva stupnja. Glavni ljetni mjeseci – travanj, svibanj i lipanj – općenito su najtopliji u većem dijelu Indije, prije nego što monsunske kiše donesu niže temperature. No temperature su postale intenzivnije u proteklom desetljeću.
Tijekom toplinskih valova Indija obično pati od ozbiljne nestašice vode, a deseci milijuna od 1.4 milijarde stanovnika nemaju tekuću vodu. Studija koju je proveo World Weather Attribution, akademska grupa koja ispituje izvore ekstremne vrućine, otkrila je da je vrući toplinski val u travnju koji je pogodio dijelove južne Azije bio barem 30 puta veći zbog klimatskih promjena.
U travnju je vrućina uzrokovala smrt 13 ljudi na vladinom događaju u Mumbaiju i natjerala neke države da zatvore sve škole na tjedan dana, piše Guardian.
U Bosni i Hercegovini jutros je sunčano.
Temperature zraka u 08:00 sati: Sokolac 10 stupnjeva; Ivan Sedlo 12; Široki Brijeg i Srebrenica 13; Bugojno i Sarajevo 14; Drvar, Livno i Zvornik 15; Bihać, Doboj i Zenica 16; Banja Luka, Sanski Most i Tuzla 17; Prijedor, Stolac i Trebinje 18; Mostar 19; Bijeljina, Gradačac i Neum 20 stupnjeva.
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno sunčano. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 27 i 32 stupnjeva.
– Jedinstveni sustav elektronske naplate cestarine korištenjem TAG uređaja u cijeloj BiH bit će dostupan od danas, potvrđeno je Feni u JP Autoceste FBiH.
Na teritoriji BiH korisnici će moći prolaziti kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem osobnog TAG uređaja. Oni će plaćati cestarinu na naplatnim rampama na kojima upravljaju Autoceste FBiH, odnosno Autoputevi RS-a uz prethodnu registraciju kod drugog upravitelja i dopunu TAG uređaja/ korisničkog računa.
Rezultat je to Memoranduma o suradnji o uvezivanju sustava elektronske naplate cestarine koji su potpisali JP Autoceste FBiH i Autoputevi RS.
Vršitelj dužnosti izvršnog direktora za upravljanje i održavanje Autocesta FBiH Mirko Rogić ranije je izjavio, kako prenose mediji, da će troškovi za korisnike ostati isti jer se radi o TAG-ovima istog tipa, samo što će korisnici imati instalirana dva računa na jednom uređaju TAG-u gdje će jedan biti namijenjen za registraciju prolaza na dijelu FBiH, a drugi na dijelu RS-a, pri čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje u korist jednog ili drugog javnog poduzeća.
Rogić je dodao da je u planu proširenje projekta na zemlje regije i to najprije s Republikom Hrvatskom.
Više od 13 milijardi doza cjepiva upotrijebljeno je širom svijeta za vrijeme pandemije koronavirusa. Samo u Njemačkoj ubrizgano je 192 milijuna doza – nikada prije toliko ljudi nije primilo jedno ili više cjepiva protiv iste bolesti u tako kratkom vremenu, piše DW.
Nisu se svi dobro nosili s tim: neki ljudi nakon cijepljenja još uvijek pate zbog raznih simptoma, neki od njih su teški i onemogućuju im normalan život. Dio njih želi tužiti proizvođača cjepiva BioNTech za navodna oštećenja uzrokovanih cijepljenjem, poznatih kao tzv. post-vac-sindrom.
Mnogi ljudi su nakon cijepljenja osjećali bol na mjestu uboda i umor, imali glavobolje ili groznicu. No ovi simptomi su nestajali nakon kratkog vremena i smatraju se normalnom reakcijom na cjepivo. Post-vac-sindrom je mnogo više od toga. Što točno, još nitko zapravo ne zna.
Slično kao i tzv. long-covid i post-vac-sindrom također predstavlja skup simptoma i kliničkih slika koji su slični onima kod long-covida: pogođeni osjećaju kronični umor, imaju migrene, bolove u mišićima ili obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti.
Koliko god simptomi bili različiti, jedno im je zajedničko: oni se pojavljuju nedugo nakon cijepljenja protiv koronavirusa. A budući da su nuspojave i štete od cijepljenja uvijek vremenski usko povezani s cijepljenjem, shvatljiva je sumnja u post-vac-sindrom.
Sa stajališta oboljelih, to je potpuno razumljivo, kaže Harald Prüß iz berlinskog Charitéa i berlinske podružnice Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE). No on ističe da se kod tog vremenskog slijeda za početak radi samo o korelaciji, a ne o kauzalnoj povezanosti. Ovaj stručnjak također kaže da je post-vac-sindrom “potpuno precijenjen u svojoj dimenziji”.
Institutu Paul Erlich je do 31. listopada 2022. prijavljeno gotovo 51.000 sumnjivih slučajeva ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja protiv korone. Taj institut je nadležan za cjepiva i lijekove u Njemačkoj, pa je također objavljivao i redovita sigurnosna izvješća o cjepivima protiv koronavirusa.
Prüßu u ordinaciju na neurološkoj klinici u Charitéu dolaze mnogi ljudi koji vjeruju da pate od post-vac-sindroma. Ovaj liječnik i drugi koji istražuju taj problem ne poriču da postoje ozbiljna oštećenja uzrokovana cijepljenjem i da je oboljelima potrebna pomoć.
Prvo što upućuje na to da bi glavobolja, osjećaj iscrpljenosti ili slabost mišića mogli imati veze s cijepljenjem je vremenski okvir: ako se simptomi pojave nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon primanja cjepiva, mogla bi postojati veza.
Je li to doista tako, sa sigurnošću se može dokazati samo u rijetkim slučajevima, kaže neurolog. “Ne postoji niti jedan biomarker koji je široko prihvaćen u znanosti.”
Jedan takav biomarker bi, na primjer, bilo specifično protutijelo koje organizam proizvodi kao odgovor na cijepljenje. Znanstvenici su otkrili posebna antitijela u krvi ljudi koji su nakon cijepljenja razvili upalu srčanog mišića (miokarditis). Miokarditis se smatra mogućom, ali rijetkom nuspojavom nakon cijepljenja Corminatyjem, BioNTech/Pfizerovim cjepivom.
Cjepivo je također identificirano kao uzrok povećane pojave tromboze venskih sinusa. Ovdje je riječ o vektorskom cjepivu tvrtke Astrazeca. “Rijetko se događa, ali bilo je jasno da je cjepivo izazivalo vrlo specifičan obrazac tromboze cerebralne vene koji inače nije poznat jer je bio povezan s vrlo specifičnom vrstom protutijela”, kaže Prüß.
Glavobolje, sindrom kroničnog umora ili kardiovaskularni problemi zagorčavaju život ljudima, i to ne samo zbog pandemije i velikih kampanja cijepljenja. “Svaki dan se samo u Njemačkoj postavi 30 novih dijagnoza multiple skleroze”, kaže Prüß. Automatsko pripisivanje svih ovih simptoma cijepljenju bez čvrstih dokaza slabo bi pomoglo ljudima, kaže on. Jer bez ispravne dijagnoze, kaže on, teško je moguća korisna terapija.
Za Prüßa i druge koji se bave temom post-vac-sindroma sumnja je zato očita: mnoge kliničke slike s kojima oboljeli dolaze na pregled u Charité imaju druge uzroke. S druge strane, pravi sindrom nakon cijepljenja vjerojatno je vrlo rijedak.
Ljudski imunosni sustav vrlo je složen i nema pouzdanih saznanja o tome što se točno događa u tijelu nakon cijepljenja. Imunologinja Christine Falk sumnja da bi srž problema mogla biti unakrsna reakcija sa šiljastim proteinom cjepiva.
Osim stvaranja antitijela protiv spike proteina, neki dugotrajni covid-pacijenti i neki pacijenti nakon cijepljenja također razvijaju neku vrstu unakrsne reakcije u kojoj stvaraju takozvana autoantitijela, koja nenamjerno prepoznaju i napadaju endogene strukture.
Zato ne čudi da simptomi dugotrajnog covida, odnosno nakon preboljele zaraze, mogu biti isti kao i nakon cijepljenja: u tijelu se odvijaju slični imunološki procesi.
Znanstvenici su nešto slično uočili i kod cjepiva protiv svinjske gripe, točnije protiv uzročnika H1N1. I cjepivo i infekcija izazvali su kod malog broja ljudi ono što je poznato kao narkolepsija. Stručnjacima je bilo relativno lako ući u trag ovoj štetnosti cjepiva jer su oboljeli imali slične genetske čimbenike koji su pogodovali bolesti. Ovu ozbiljnu nuspojavu cjepiva bilo je i lakše dokazati jer je u to vrijeme samo nekoliko ljudi bilo zaraženo H1N1.
Nasuprot tome, u slučaju covida-19 milijuni ljudi su cijepljeni, dok su istovremeno milijuni bili zaraženi. Zbog toga Falk ističe da se samo u najrjeđim slučajevima može sa sigurnošću reći jesu li ljudi koji se liječe kao post-vac pacijenti također bili i zaraženi neposredno prije ili nakon cijepljenja.
Kako bismo sa sigurnošću mogli pratiti različite simptome oboljelih unatrag do cijepljenja, kaže Falk, morala bi se isključiti mogućnost da su u bilo kojem trenutku bili zaraženi SARS-CoV-2. To je, kako ona ističe, moguće samo u najrjeđim slučajevima.
Jučer oko 16:30 sati u ulici Derviša Numića u sarajevskom naselju Grbavica izgorio je putnički automobil Citroen, a prilikom požara oštećeno je još jedno vozilo.
Prema neslužbenim informacijama požar je podmetnut na parkingu, ali službena informacija bit će poznata nakon očevida i vještaćenja.
Bilbordi s natpisom “Ne u NATO” osvanuli su danas u Istočnom Sarajevu. Postavljeni u Istočnoj Ilidži na magistralnoj cesti u Ravnogorskoj ulici.
Inače ovaj put vodi do štaba NATO misije u BiH koji se nalazi u Butmiru.
Služba za financije, proračun i poslove riznice Općine Kiseljak objavljuje Dokument okvirnog Proračuna za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Izrada Dokumenta okvirnog proračuna za trogodišnje razdoblje je obveza za sve korisnike proračunskih sredstava i van proračunskih fondova. Osnovni cilj ove srednjoročne projekcije je da postavi makroekeonomske, fiskalne i programske (razvojne) politike kao okvir za raspodjelu planiranih resursa, imajući u vidu da je godišnji proračun jedan od osnovnih instrumenta kojima će se realizirati ekonomski i socijalni prioriteti, sukladno prioritetnim projektima utvrđenim u Strategiji Općine Kiseljak, koja je usvojena na 24. redovitoj sjednici Općinskog vijeća I objavljena u Službenom glasniku Općine Kiseljak, broj: 02/23.
DOKUMENT PREUZMITE OVDJE. Dokument okvirnog proračuna Općine Kiseljak za period 2024 -2026
Riječ je o lijekovima Gastal koji se inače proizvode u tri različita okusa: klasični s blagim okusom peperminta, Gastal s okusom spearminta i Gastal s okusom višnje
Farmaceutska kompanija Pliva izvijestila je o trajnom prekidu opskrbe, odnosno prestanku proizvodnje popularnih lijekova protiv žgaravice.
Riječ je o lijekovima Gastal koji se inače proizvode u tri različita okusa: klasični s blagim okusom peperminta, Gastal s okusom spearminta i Gastal s okusom višnje. Pliva je za lipanj najavila trajni prekid opskrbe tržišta Gastalom spearmint te za srpanj Gastalom višnja.
U proizvodnji i opskrbi, dakle, i dalje ostaje klasični Gastal s blagim okusom peperminta. Inače, riječ o jednom od najkorištenijih lijekova za ublažavanje povećane kiselosti želučanog soka, piše Danica.hr.
Višak želučane kiseline je najčešće prouzročen neredovitom prehranom, uživanjem alkohola, nikotina, kave, jako začinjenih i slatkih jela, te psihičkom preopterećenošću ili uporabom nekih lijekova, kažu u Plivi.
Djelatna tvar u Gastalu je aluminijev hidroksid-magnezijev karbonat gel i magnezijev hidroksid. Pripada skupini lijekova koji se koriste za smanjivanje pretjerane kiselosti želučanog soka i nazivaju se antacidi.
Inače, prije nekoliko godina s hrvatskog su tržišta povučeni Belupovi i Plivini lijekovi za žgaravicu Gastrobel i Peptoran zbog sumnje da u djelatnoj tvari ranitidin sadrže onečišćenu tvar koja može biti štetna za zdravlje ljudi.
Ispitivanja su tada otkrila da pojedini lijekovi koji su izrađeni od ranitidina sadrže nečistu tvar koja zagađuje okoliš i može izazvati tumore kod laboratorijskih životinja. Ta tvar poznatija pod akronimom NDMA vjerojatno je kancerogena i za ljude, tvrdi američka Agencija za hranu i lijekove.
Iz ljekarni su tada hitno povučeni lijekovi za žgaravicu Gastrobel 150 mg šumeće tablete te Peptoran 150 mg i 75 mg filmom obložene tablete.
Proteklih dana u sarajevskom naselju Alipašino Polje policija je zabilježila najmanje tri nasilnička napada na starije osobe koje su tom prilikom i opljačkane. Jedna osoba je preminula uslijed teških tjelesnih ozljeda.
Kako Klix.ba doznaje, trojica osumnjičenih za razbojništva su uhićena u subotu. Napadi su, kako se neslužbeno doznaje, izvršeni u prolazima zgrada i pothodniku.
Osumnjičeni su A.Č. (15), N.Č. (14) i M.Č. (17).
Sve je počelo u srijedu 15. lipnja kada je napadnuta jedna osoba. Ozlijeđeni je prevezen na ukazivanje pomoći, ali je idući dan preminuo u bolnici uslijed zadobivenih ozljeda..
U petak su se dogodila nova dva napada, također na Alipašinom Polju, a obje žrtve su bile starije osobe koje su zadobili teške tjelesne ozljede.
Policijskom istragom i intervencijom osumnjičeni su locirani i uhićeni. Oni su tijekom kriminalističke obrade priznali djela koja im se stavljaju na teret, od srijede i petka.
Prema prvim informacijama Tužiteljstvo SŽ je za tri maloljetne osobe predložilo sucu za maloljetnike određivanje pritvora. Oni se sumnjiče za tri događaja, a terete se za drsku krađu, pokušaj razbojništva, nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom i tešku tjelesnu ozljede.
Sada je na potezu sud koji bi morao efikasno reagirati i trojicu nasilnika adekvatno sankcionirati kako bi građanima vratili barem malo osjećaja sigurnosti.
Više od 20 ljudi je pogođeno iz vatrenog oružja u pucnjavi na uličnom okupljanju u Willowbrooku nedaleko od Chicaga, javlja Fox 3 Now, pozivajući se na lokalne dužnosnike i svjedoke.
Očevici navode kako se pucnjava dogodila ispred malog tržnog centra, gdje je bilo okupljeno 200 do 300 ljudi, prenosi BNO News.
At least 29 people shot after gunfire erupted at an illegal street takeover in Willowbrook near Chicago, Illinois. Gunshots were discharged near the intersection of Honeysuckle Rose Lane and Route 83 (Kingery Highway).https://t.co/fGRz4VuCac pic.twitter.com/0YIoOIbcNR
— Fox3 Now (@fox3news) June 18, 2023
Prema preliminarnim izvješćima, više ljudi je zadobilo teške povrede.
BREAKING: At least 29 people shot at an illegal street takeover in Willowbrook near Chicago, Illinois.pic.twitter.com/5phAPG8C6f
— The Spectator Index (@spectatorindex) June 18, 2023
Jake policijske snage nalaze se na mjestu incidenta, o čemu svjedoči i snimak objavljen na društvenim mrežama.
Na njemu se vidi ogroman broj ljudi koji u panici pokušava da pobjegne, kao i veliki broj policijskih vozila.
Ekipe Hitne pomoći su također upućene na mjesto pucnjave.
Više informacija bit će poznato u narednim satima.
Hrvatska je izgubila u finalu Lige nacija. Španjolska ju je pobijedila boljim izvođenjem jedanaesteraca.
reprezentaciji priliku za osvajanje svog prvog velikog trofeja. Nakon 90, a onda i 120 minuta tvrde utakmice bilo je 0:0, a onda su Španjolci iskoristili pet od svojih šest jedanaesteraca, dok je Hrvatska zabila četiri.
Ja sam Teo Laštro, dolazim iz malog mjesta koje se zove Kiseljak, BiH. Ribolovom se bavim kako otac kaže od kad sam imao snage podignuti štap. Ljubav prema mušičarenju (fly fishing) rodila se prije par godina, pa je samim tim uslijedilo i vezanje vlastitih muha.
Član sam juniorske mušičarske reprezentacije BiH u18 i organizacije ribolovaca Konjic. Nastupit ćemo na Svjetskom prvenstvu za juniore koje se održava ove godine u mojoj zemlji Bosni i Hercegovini.
Teo
Hrvatska reprezentacija večeras od 20:45 igra finale Lige nacija. U utakmici u Rotterdamu suparnik će joj biti španjolska reprezentacija, a očekuje se da će momčad Zlatka Dalića imati podršku od oko 20 do 30 tisuća hrvatskih navijača na stadionu De Kuip, na kojem je pobjedom 4:2 protiv Nizozemske u produžetku i izborila utakmicu za titulu.
Hrvatska u svojoj riznici ima dvije bronce (1998., 2022.) i jedno srebro (2018.) sa svjetskih prvenstava, a večeras joj se pruža prilika da dođe i do zlatne medalje. Tekstualni prijenos susreta protiv Španjolske i sve najvažnije što mu prethodi pratite na Indexu.
Zlatko Dalić napravit će jednu promjenu u sastavu u odnosu na polufinalni meč s Nizozemskom, javljaju hrvatski mediji iz Rotterdama. Martin Erlić zamijenit će Domagoja Vidu.
U tom slučaju sastav bi izgledao ovako: Livaković – Juranović, Erlić, Šutalo, Perišić – Modrić, Brozović, Kovačić – Pašalić, Kramarić, Ivanušec.
Index.hr
Austrijska policija uhitila je trojicu mladića, među kojima je i jedan 14-godišnjak, zbog sumnje da su planirali napad na Povorku ponosa u Beču u kojoj su sudjelovale stotine tisuća ljudi, rekao je šef austrijske obavještajne agencije Omar Haijawi-Pirchner.
Tri mladića u dobi od 14, 17 i 20 godina, za koje se sumnja da su simpatizeri džihadističke organizacije Islamske države (IS), uhićena su prije početka mimohoda, rekao je Haijawi-Pirchner, dodavši da nije bilo nikakve prijetnje za sudionike Povorke ponosa koja se održala u subotu u centru Beča.
“Dijelili su ekstremistički sadržaj na internetskim stranicama. U tom su se kontekstu osumnjičenici fokusirali na Povorku ponosa kao potencijalnu metu”, stoji u priopćenju ministarstva unutarnjih poslova.
U sklopu subotnjih uhićenja vlasti su kod trojice osumnjičenih austrijskih državljana čečenskog i bosanskohercegovačkog porijekla pronašle oružje i ostale dokaze o tomu da su simpatizeri IS-a. Jedan od njih otprije je poznat policiji. Za vrijeme parade planirali su upotrijebiti “hladno oružje ili vozila”, rekla je novinarima policija. U ovogodišnjoj Povorci ponosa sudjelovalo je oko 300.000 ljudi.
U studenome 2020. jedan je simpatizer IS-a otvorio vatru u središtu glavnoga austrijskog grada, usmrtivši pritom četiri osobe i ranivši 23 prije nego što ga je policija ustrijelila. Bio je to prvi džihadistički napad u Austriji.
VOZAČ Mercedesa koji je u petak navečer naletio na ljude kod Supernove u Buzinu u lisicama je doveden u Općinski kazneni sud u Zagrebu, gdje će biti ispitan u prostorijama Općinskog državnog odvjetništva, a o eventualnom istražnom zatvoru, ako ga tužitelji zatraže, odlučit će sudac istrage.
Banjalučanin D.G. (25) preminuo je danas u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske, nakon što mu je poslije fizičkog nasilja nad majkom pozlilo u stanu u banjalučkoj Ulici Stepe Stepanovića, priopćeno je iz Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.
D.G. je prethodno, između osam i deset sati, fizički nasrnuo na svoju majku, čiji su inicijali M.G. (44), a od nasilnog ponašanja do dolaska policije spriječili su ga ukućani i susjedi, prenosi Srpskainfo.
Postupajući po prijavi katnenog djela nasilje u obitelji ili obiteljskoj zajednici na lice mjesta izašli su službenici Policijske uprave Banjaluka, ali je osumnjičenom D.G. pozlilo, te je vozilom Hitne medicinske službe prevezen na UKC Srpske, gdje je nedugo zatim preminuo.
Očevid na licu mjesta ovog događaja obavio je dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka Dalibor Vrećo, sa službenicima Policijske uprave Banjaluka.
Tužitelj je naložio da se preduzmu mjere i radnje, kao i vještačenje okolnosti ovog događaja, a radi utvrđivanja točnog uzroka smrti, naložena je obdukcija, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.
Cijela regija i svijet pratila je slučaj protiv osmero Hrvata koji su se u Zambiji sumnjičili za pokušaj trgovine djecom. Njihove ispovijesti nakon dolaska doma su zastrašujuće.
Prvog lipnja je suđenje prekinuto, jer je Sutkinja Visokog suda u Ndoli Mary Mulanda utvrdila je da država nije uspjela dokazati slučaj protiv Hrvata te je odmah izdan nalog za njihovo puštanje na slobodu.
Ustanovila je da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima.
Gost emisije HRT-ove Nedjeljom u 2, danas je bio Zoran Subošić, posvojitelj djeteta iz Konga.
Zoran Subošić u emisiji govori o višemjesečnom prisilnom boravku u Zambiji, zatvoru, kaotičnom suđenju te neizvjesnosti koja je pratila četiri hrvatska para u pokušaju da postanu roditelji.
U prilogu prije intervjua govorila je njegova supruga, rođena Kiseljačanka Azra Imamović Subošić.
“Pokušavali smo godinama imati dijete, išli u Petrovu i privatno, to je postalo iscrpljujuće za mene i Zokija, koji je osjećao krivnju što ja moram prolaziti kroz to, a on ne može pomoći. Sjedili smo kraj mora, kad je on predložio da možda usvojimo dijete”, rekla je.
Potom je pričala o samoj djeci koju su hrvatski parovi posvojili.
“Brzo su se sva djeca opustila, Mariella me drugi dan počela zvati mama, nju su pripremali za to, imala je našu fotografiju. Djeci smo objasnili gdje idemo, ‘idemo doma’, u avion. No, na aerodromu smo zaustavljeni, skinuli su nam prtljagu iz aviona i odveli nas u ured na ispitivanje, poslije smo išli u policijsku stanicu. Najgore mjesto na svijetu je taj pritvor, zmazano bez prozora, ogromni žohari, pauci, nema vode, nema svjetla, pokrivale smo se maramama da nas ne pikaju komarci zbog malarije. Nisam znala ni gdje je Zoki ni Mariella, to je bilo najgore”, govori dalje.
O kćerki i suprugu nije prestajala razmišljati.
“Imali smo vodu i kruh za jesti, nismo razmišljale ni o čemu osim o muževima, o djeci, ali smo se dogovorile da ne smijemo pričati jer bismo odmah plakale, a tamo se ne smije plakati. Bilo nas je 50 u jednom malom prostoru. Po noći se plače kad ne možeš spavati, samo čuješ žene kako plaču. To je kao štala, nema tekuće vode, polijevaš se iz kantice, malo dvorišta je ograđeno zidom, a u njemu kolju kokoši, dok nam milijarde muha ulaze u nos i oči”, kaže.
Ispričala je i kako je izgledao trenutak iz sudnice kad su doveli djecu.
“Kad su doveli djecu svi smo plakali – sutkinja je vidjela njihovu reakciju. Mariella je slala pusice, sutkinja je rekla da je ovo emotivan moment, a od strane djece se vidi prepoznavanje”, navela je.
Za kraj je rekla:
“Predivno nam je sad, s prijateljima smo i s obitelji, ono za čim smo čeznuli šest mjeseci sad je stvarnost, divno je biti doma”.
U subotu, 17. lipnja održan je međunarodni taekwondo turnir “8. Sarajevo Open“. Na tzrniru je sudjelovalo preko 20 klubova iz tri zemlje (Hrvatska Srbija i Bosna i Hercegovina) s 250 natjecatelja.
Taekwondo klub “Fojnica” nastupili su u subotu na međunarodnom turniru “8. Sarajevo Open“ sa 10 natjecatelja i osvojili su 10 medalja i to:
Zlatne medalje
Azra Klisura
Ahmed Mazić
Ismail Omanović
Deni Hodžić
Nahid Hasković
Lamija Hasković
Eldar Omanović
Srebrene medalje
Ajla Omanović
Lucija Stanić
Brončane medalje
Ivano Cvjetković
Azra Klisura je proglašena za najbolju juniorku, a Klub je osvojio 3. mjesto ekipno u juniorkama.
Sudci: Dario Stojanović i Mirjana Golub
Trener Ivan Krajina
Čestitke timu na odličnim rezultatima!
“Ovim putem čestitamo svim natjecateljima i trenerima na ostvarenim rezultatima, a isto tako se zahvaljujemo svim roditeljima na izdvojenom vremenu, domaćinima na organizaciji i svima koji su pomogli u ostvarivanju navedenih rezultata”, poručili su iz TKD kluba “Fojnica”.
Kiseljak.info
Na gradilištu vodospremnika u Čepelovcu kod Đurđevca u subotu je poginuo radnik, 23-godišnji državljanina Bosne i Hercegovine, prilikom otklanjanja kvara na radnom stroju, izvijestila je u nedjelju PU koprivničko-križevačka.
Prilikom otklanjanja kvara na motoru vodospemnika u subotu oko 11,45 sati hauba bagera udarila je u 23-godišnjaka koji je na mjestu preminuo.
Tijelo je prevezeno na Odjel patologije koprivničke Opće bolnice radi obdukcije, a policija provodi kriminalističko istraživanje.
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u trećem kolu Skupine J kvalifikacija za UEFA-in EURO 2024. sinoć na stadionu ”Luz” u Lisabonu poražena je od favorizovanog Portugala, rezultatom 3:0.
Iako su izabranici Faruka Hadžibegića igrali veoma dobro i disciplinirano u prvih 45 minuta, na odmoru između dva poluvremena otišlo se s prednošću tzv. ”europskih Brazilaca”. Na centaršutu agilnog Gojka Cimirota sredinom prvog dijela igre ”zicer” promašio je kapetan Edin Džeko, a kazna je uslijedila u najgorem trenutku. Igrao se 44. minuta meča, kada je Bruno Fernandes sjajno igrao Bernarda Silvu, koji je u šesnaestercu izašao ispred istrčalog Ibrahima Šehića. Rutinski je matirao nemoćnog golmana ”Zmajeva” za 1:0.
Utakmica je odlučena u 77. minuti. Ruben Neves je sjajno centrirao, Bruno Fernandes odlično skočio, šutirao glavom u nebranjeni dio gola za 2:0 i slavlje oko 60.000 domaćih navijača.
Rezevista Said Hamulić nije iskoristio priliku da se Bosna i Hercegovina vrati u igru, pa je Bruno Fernandes u sudačkom vremenu postigao drugi, a Portugalov treći gol za, na temelju prikazanog na terenu, previsok trijumf svog nacionalnog tima.
Rezultati trećeg kola: Luksemburg – Lihtenštajn 2:0, Island – Slovačka 1:2, Portugal – Bosna i Hercegovina 3:0.
Poredak u ljestvici: Portugal 9, Slovačka 7, Luksemburg 4, Bosna i Hercegovina 3, Island 3, Lihtenštajn 0.
Parovi četvrtog kola (utorak, 20. lipnja): Lihtenštajn – Slovačka, Bosna i Hercegovina – Luksemburg, Island – Portugal.
HMS
Na magistralnoj cesti M5 u blizini Viteza tijekom noći je došlo do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, potvrđeno je za Klix.ba iz Ministarstva unutarnjih poslova SBK.
Prema službenim informacijama u nesreći su sudjelovala dva automobila, a sve se dogodilo u mjestu Divjak koje se nalazi na području općine Vitez.
“U nesreći je sudjelovalo vozilo kojim je upravljao vozač P. Š. (1957) iz Viteza. U vozilu se nalazila i suvozačica B. Š. (1957) također iz Viteza. Drugim vozilom u nesreći upravljao je vozač F. G. (1992) iz Novog Travnika. Putnici u ovom automobilu su bili A. G. (2003), D. D. (1997) te jedna maloljetna osoba”, naveli su iz MUP-a.
U ovoj prometnoj nesreći smrtno je stradao vozač P. Š. dok su svi ostali zadobili tjelesne povrede.
Očevid na mjestu nesreće izvršili su pripadnici Policijske uprave Travnik u koordinaciji sa nadležnim kantonalnim tužiteljstvom.
Foto: Viteski.ba
Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik rekao je da im je pri formiranju vlasti na razini BiH cilj bio da u njoj ne bude SDA.
– Vjerujem da u RS ne postoji stranka koja bi prihvatila SDA, koja ima politiku da RS što više odvoji od Srbije – napisao je Dodik na Instagramu.
Dodao je da je u tijeku prošlog tjedna u nekoliko intervjua ponovio da ima malo više tolerancije prema novim partnerima iz Federacije BiH, ali da ne prihvaća njihove politike.
Kako je naveo, rad Vijeća ministara BiH suštinski je ostao isti, bez koordinirane vanjske politike i s pokušajima da se RS nametnu mnoge stvari, a samo jedna od njih je priča o imovini.
– Strankama s kojima smo formirali Vijeće ministara rekli smo da što se tiče europskih politika, možemo razgovarati o svih 14 prioriteta u paketu, a ne da netko drugi bira što njemu odgovara. Kada kažemo dajte na dnevni red Ustavni sud ili OHR, onda kažu to ćemo kasnije. Kad kasnije? Za 20 godina. Takav pristup za RS je neprihvatljiv – naglasio je Dodik.
Hrvatska ili Španjolska osvojit će treći naslov prvaka Lige nacija. Tko će slaviti, saznat ćemo večeras. Utakmica počinje u 20.45, ali prije toga ćemo vidjeti tko će zauzeti treće mjesto.
Bit će to drugo finale Vatrenih na velikim natjecanjima. Zadnji put su u Moskvi finalu svjetskog prvenstva izgubili od Francuske s 2-4. Sada će s druge strane u finalu Lige nacija stajati Španjolska.
– Mislim da su izgledi 50/50, polufinala treba zaboraviti. Postavit ćemo se drugačije i mi i oni, teško je govoriti o favoritima. Ponovo ću reći dečkima da uživaju i da kroz naše veselje ostvarimo rezultat, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za medije hrvatski izbornik Zlatko Dalić.
– Možda imamo određene prednosti, neke stvari koje moramo doraditi, ali bit će to izjednačena utakmica. Svaka ekipa ima svoje prednosti, a vi morate pronaći slabe strane, kazao je novinarima izbornik španjolske reprezentacije Luis de la Fuente.
I Hrvatska i Španjolska odradile su jučer posljednje treninge. Hrvatski izbornik Zlatko Dalić nema problema s ozljedama, dok se u medijima šuška kako bi utakmicu mogao propustiti španjolski prvotimac Rodrigo Moreno.
Završnicu iz Rotterdama prenosi iskusni Srđan Fabijanac.
Kao uvertiru za veliko finale utakmicu za treće mjesto odigrat će Nizozemske i Italije. Snage će odmjeriti u 15 sati na stadionu De Grolsch Veste u Enschedeu.
Podsjetimo, Nizozemci su u polufinalnom susretu poraženi nakon produžetaka od Hrvatske rezultatom 4:2. U drugom polufinalnom susretu snage su odmjerili Španjolci i Talijani (2:1).
Marko Čubrilo, poznati meteorolog u najnovijoj objavi najavio je da će se visinska ciklona nastaviti udaljavati na sjeveroistok, ali će i dalje nad istokom regije, donositi povremenu kišu i grmljavinske pljuskove.
Od nedjelje, 18. lipnja, prema nama će jačati grebena anticiklone preko koje će strujati topao zrak iz Mediterana, tako da će uslijediti stabilizacija i otopljenje.
“Od nedjelje će biti još toplije ali su modeli ipak umanjili snagu tog otopljenja i trenutno ga drže u granicama uobičajnih naleta vrućine za našu regiju i u srijedu bi se maksimumi trebali kretati od +26 do +32 Celzija, što jesu visoke temperature, ali svakako ne i ekstremno visoke te nema govora o nekim “paklenim vrućinama””, dodaje Čubrilo.
Kaže da će problem biti visok udio vlage pri tlu koji će stvarati osjećaj sparine.
“Oko srijede bi se istočnije od nas mogao premjestiti hladan front koji bi sjeveru i istoku regije uz lokalnu destabilizaciju atmosfere mogao donijeti rjeđu pojavu grmljavinskih pljuskova, a kako će pri tlu biti dosta toplo osim pljuskova može biti i rjeđih ali veoma snažnih grmljavinskih nepogoda”, dodao je Čubrilo.
Najavio je do narednog petka toplo vrijeme, uz maksimume od +27 do +32 stupnja. U petak s približavanjem hladne fronte na sjeverozapadu regije svježije i nestabilno.
“Te nestabilnosti bi se u petak uvečer u subotu premijestile dalje na jugoistok te bi uz lokalno i vrlo jake pljuskove i nepogode uslijedilo osvježenje i za naredni vikend bi se maksimumi kretali od +16 do +25 stupnjeva”, navodi se u prognozi Marka Čubrila.
Akcija spašavanja šestogodišnjeg dječaka koji je upao u rijeku u Hadžićima je završena. Pronašli smo tijelo – rečeno je za Faktor iz Gorske službe spašavanja Hadžići.
Timovi Hitne pomoći pokušali su ga reanimirati oko 40 minuta, međutim, bezuspješno, kažu iz GSS-a.
Građani, policija, dobrovoljna vatrogasna društva i GSS KS izašli su na teren nakon dojave da je šestogodišnje dijete upalo u rijeku u podnevnim satima
https://m.facebook.com/gssks17/posts/676379691170355?ref=embed_post&wtsid=rdr_0nATX3v53BhkDY60u
Danas, 17. lipnja 2023. godine obilježena je 30. obljetnicu stradanja civilnog stanovništva naselja Gojakovac – Lepenica.
Predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, obitelji poginulih, predstsvnici Oružanih snaga BiH i politički predstavnici općine Kiseljak polaganjem vijenaca odali su dužnu počast žrtvama.
Molitvu kod spomen obilježja i svetu misu zadušnicu je predvodio fra Ivica Tomas, župnik Župe Lepenica.
Pobili sve civile, a selo zapalili
Taj se stravičan događaj odigrao 17. lipnja 1993. godine, a počinili su ga pripadnici Armije BiH koji su u Gojakovcu, na kućnome pragu ubili šest hrvatskih i troje srpskih civila, nakon čega su selo zapalili.
Najmlađa žrtva masakra je Spomenko Lučić (1979.) koji je imao je samo 14 godina, a osim njega ubijeni su Danica Marković (1939), Pero Marković (1933), Ivan Marković (1940), Ljubo Marković (1929), Janja Nikolić (1938), Lenka Tešić (1924), Milenko tešić (1925) i Staniša Tešić (1929). No za ovaj zločin nitko nije odgovarao.
Kiseljak.info
Nogomdtni reprezentativci Bosne i Hercegovine u Lisabonu večeras igraju utakmicu kvalifikacija za UEFA EURO 2024 protiv favorizovanog Portugala.
Portugalski mediji poklanjaju veliku pažnju večerašnjem meču, napominjući da će selekcija Bosne i Hercegovine biti pravi test za nacionalni tim Portugala.
Kako navodi portal “Noticiasaominuto”, reprezentacija Portugala očekuje pobjedu večeras protiv Bosne i Hercegovine.
“Kada su u pitanju izravni obračuni, Portugal i Bosna i Hercegovina su se već susreli u četiri navrata u kojima je portugalski tim upisao tri pobjede i jedan remi. Ipak, Bosna i Hercegovina je vrlo dobra ekipa sastavljena od mladih igrača i onih koji imaju bogato iskustvo, poput Edina Džeke i Miralema Pjanića”, navodi se u tekstu.
Portal “Record” podsjeća da je selekcija Portugala na početku kvalifikacija u obje utakmice upisala pobjede protiv Lihtenštajna i Luksemburga, i da će utakmica protiv BiH biti dobar ispit za portugalski sastav kojeg trenutno predvodi selektor Roberto Martinez.
Portugalski dnevni list “Jornal de Noticias (JN)” upozorava da je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine sigurno najteži test za Portugal u ovoj grupi.
Kako navodi “Dnoticias”, Portugal će pobjedom protiv selekcije Bosne i Hercegovine pokušati povećati razliku u grupi “J” u odnosu na druge timove. U tekstu se dodaje kako će ovo biti prvi test u ovoj grupi za novog selektora Roberta Martineza.
Napominje se također da Bosna i Hercegovina nikada nije bila u završnoj fazi Europskog prvenstva, dodajući da je ipak sudjelovala na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine, a kao najveću opasnost izdvajaju napadača Džeku i veznjaka Pjanića.
Utakmica trećeg kola grupe ”J” kvalifikacija za UEFA EURO 2024. igra se na stadionu “Luz” u Lisabonu sa početkom u 20.45 sati.
Poslije dva odigrana kola u grupi ”J” prvi je Portugal sa maksimalnih šest bodova. Slijede Slovačka sa četiri, Bosna i Hercegovina i Island imaju po tri, Luksemburg jedan, dok je Lihtenštajn bez bodova.
Utakmicu Portugal – Bosna i Hercegovina prenosit će uživo 44 TV
Završetak magistralne ceste Stolac-Neum, koja je jedini bh. grad na moru povezala s ostatkom zemlje, uveliko utječe na veću posjetu, jer je putovanje do Neuma olakšano i dosta brže.
Neum je danas osvanuo sunčan i topao, a nakon dužeg razdoblja nestabilnog vremena, turisti konačno mogu uživati u kupanju na ugodnih 26 stupnjeva.
Plaže su ovog vikenda pune posjetitelja iz cijele naše zemlje, ali i iz Srbije, Rusije, Francuske, Mađarske, Njemačke, Poljske…
Ugostitelji i hotelijeri su zadovoljni posjetom, a veliki priliv turista se očekuje sa poboljšanjem vremenskih prilika i početkom godišnjih odmora i u narednim danima.
– Vremenska prognoza donijela nam je lijepe vijesti i apartmani su odmah popunjeni. Nadamo se da će sunčano biti narednih tjedana i mjeseci i kako će lijepo vrijeme biti i u rujnu – kažu iz Ville Gabriel.
I ugostitelji u Neumu konačno imaju razloga za zadovoljstvo jer su njihovi objekti dobro popunjeni.
U Neumu se mogu pojesti i dobre pite. Prije tri godine otvorena je buregdžinica Sarajka koju sa dosta uspjeha vodi bračni par Meliha i Jasmin Merdžanović.
– Sunce je napokon ugrijalo Neum i odmah je stigao veliki broj turista. Ova sezona je malo lošije počela, ali već sada jedva stižemo napraviti dovoljno jufki za pite. Ponosni smo na naš burek, sirnicu, krompirušu i zeljanicu – kažu iz Sarajke.
Već desetak godina legendarni nogometaš Sarajeva Predrag Pašić većinu ljeta provodi u Neumu u kojem je kupio apartman.
Lijepo vrijeme iskoristio je za sunčanje i kupanje sa suprugom, ali i malom prijateljicom Evom.
– U Neumu sam pronašao svoj mir u ljetnim mjesecima. Konačno nam je stiglo i ljepše vrijeme i odmah je Neum živnuo i puno je turista iz cijele regije i Europe – kaže Pašić.
Završetak magistralne ceste Stolac-Neum, koja je jedini bh. grad na moru povezala s ostatkom zemlje, uveliko utječe na veću posjetu, jer je putovanje do Neuma olakšano i dosta brže, piše Bljesak.info.
Danas 17. lipnja u prostorijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Travniku u naselju Kobiljača, općina Kiseljak održana je promocija knjige “Viktimologija tranzicijska i restorativna pravda”, autora Hane Korać, Vjekoslava Vukovića i Alise Begović- Bektašević.
Knjiga je objavljena uz potporu
Medunarodnog rezidualnog mehanizma za
kaznene sudove, Ministarstva pravde BiH,
Suda BiH i Ministarstva sigurnosti BiH, a
izdavač joj je Sveučililište u Travniku.
Radi se o publikaciji čiji se autori na jedan sveobuhvatan, znanstven način bave bh. društvu toliko potrebnim procesom pomirenja bez kojeg nema trajnog mira na ovim prostorima obrađujući viktimologiju, znanost o žrtvi, ali i jednako važne pojmove tranzicijske i
restorativne pravde koje su također važne u procesu pomirenje i izgradnje trajnog mira dajući doprinos suočavanju s prošlošću u višenacionalnoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina.
Tijana Jelena L.
Jedina javna visokoškolska ustanova u BiH koja nastavni plan i program izvodi na hrvatskom jeziku, institucija predvodnik europskih standarda u visokom obrazovanju u državi, kao i uvođenju suvremenih tehnoloških rješenja u procese učenja, Sveučilište u Mostaru, ove godine otvorila je 4543 mjesta za studente prve godine preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija, piše portal Večernjeg lista BiH.
Nove tehnologije
Sveučilište u Mostaru, kao institucija koja je prepoznata i u svjetskim okvirima, a dokaz je povijesno 32. mjesto u svijetu u kategoriji “Četvrta industrijska revolucija”, želi dodatno proširiti svoje kapacitete, a uz uvođenje novih tehnologija, mladim ljudima želi ponuditi mogućnost za stjecanje vrhunskog znanja, teorijskog i praktičnog, usklađenog s najaktualnijim spoznajama u znanosti. Senat Sveučilišta u Mostaru, uz suglasnost nadležnih županijskih ministarstava prosvjete, znanosti, kulture i sporta, raspisao je tako natječaj za upis studenata na prvu godinu preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija akademske 2023./2024. godine, a u uvidom u isti vidljivo je koliko svaka od 11 odnosno 12 ustrojbenih jedinica SUM-a ima slobodnih mjesta. Od 4543 mjesta, 2416 predviđeno je za redovite studente uz plaćanje, 160 za redovite studente uz potporu ministarstva, 586 za redovite strane studente uz plaćanje, 760 za izvanredne studente, 621 za izvanredne strane studente. Sveučilište u Mostaru s potpunom usklađenošću u nastavnim programima na europskoj razini svake godine prima i strane studente, a ove godine predvidjelo je ukupno 1177 slobodnih mjesta. Kada je riječ o ustrojbenim jedinicama SUM-a, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet ima 173 slobodna mjesta, Akademija likovnih umjetnosti 60, Ekonomski fakultet 270, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije 165. Istodobno, Fakultet prirodoslovnih i matematičkih znanosti prima 1215 studenata, Fakultet strojarstva, elektrotehnike i računarstva 390, a Fakultet zdravstvenih studija 385. Uz navedene, Farmaceutski fakultet ima 90 slobodnih mjesta, Filozofski fakultet 905, Medicinski fakultet 100, Pravni fakultet 710 te Sveučilišni odjel Promet i logistika 80. Prijave za upis primaju se za I. (srpanjski) razredbeni rok od 19. lipnja do 7. srpnja, a za II. (rujanski) razredbeni rok od 28. kolovoza do 8. rujna 2023. godine. Prijave za II. rok primat će se samo za studije za koje ostane slobodnih mjesta nakon prvog roka. Prijave za razredbeni postupak pristupnici predaju putem informacijskog sustava Sveučilišta koji se nalazi na adresi upisi.sum.ba (e-upis) ili na ustrojbenoj jedinici na kojoj se pristupnik želi upisati. Sve prijave se unose u informacijski sustav Sveučilišta. Istodobno, izbor pristupnika za upis na fakultete obavlja se razredbenim postupkom, i to u I. roku od 10. do 14. srpnja, a u II. roku od 11. do 15. rujna 2023. godine. Upisi na prvu godinu studija u prvom upisnom roku provodit će se od 10. do 21. srpnja 2023., a u drugom roku od 11. do 22. rujna 2023. godine. Upisi na studije obavljaju se prema rezultatima postignutim u razredbenom postupku.
Svjetski standardi
Proces primanja novih studenata omogućit će mladim ljudima iz BiH, ali i inozemstva postati dio tima koji iz godine u godinu podiže letvicu visokoškolskog obrazovanja i njegove usklađenosti sa svjetskim standardima, a čemu svakako treba dodati i činjenicu da SUM primjenom novih tehnologija u procesu učenja, ali i administrativnim aktivnostima, također prednjači.
Istodobno, Sveučilište prednjači i kada je riječ o priznavanju diploma te je uložilo dodatne napore u vanjsko akreditiranje kako bi ojačalo svoju ulogu u europskom prostoru visokog obrazovanja. Iz tog razloga izvršilo je europsku akreditaciju, a uskoro se očekuje i reakreditacija.
U teškoj prometnoj nesreći u Dražin Dolu kod Trebinja, poginuli su vozač autobusa i jedan putnik.
Ozlijeđeno je devet putnika autobusa, koji je prevozio radničku ekskurziju iz Banje Luke, navodi Trebinje Live.
Svi ozlijeđeni su hospitalizirani u trebinjskoj bolnici, dok su sve ekipe hitne pomoći bile na terenu i prevozile ozlijeđene u Bolnicu Trebinje.
Kako se saznaje, vozač je iz za sada neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad autobusom i udario u brdo pored puta.
U tijeku je očevid, a put iz smjera Trebinja je zatvoren.
Dana 19. 6. 2023. godine (PONEDJELJAK) zbog redovitih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „BRAJKOVIĆ ZGRADE“ (stambeno-poslovne zgrade „Brajković“) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati;
TS „GROMILJAK 1“ (dio naselja Gromiljak i to od mosta do „Silosa“, Višnjica i dio naselja Doci) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati;
TS „GROMILJAK 2“ (dio naselja Gromiljak) u vremenu od 12:00 do 13:00 sati.
Još uvijek traje talačka kriza u Rudom koju je napravio vlasnik mesnice. Naime, sudski policajci RS su došli da privedu vlasnika mesnice, a po nalogu Osnovnog suda u Višegradu, nakon čega im je, kako piše Srpskainfo, vlasnik počeo prijetiti oružjem, te je zatvorio mesnicu, a sudskim policajcima je rekao da je u ogradi struja.
Kako saznaje N1, radnici mesare odbijaju da isključe struji iz ograde. Prema posljednjim informacijama, sudski policajci koji su zadržani u krugu klaonice, sakrili su se na jednoj lokaciji, a interventna policija još uvijek pravi plan kako doći do njih.
Saznajemo, i da se vlasnik predao sudskoj policiji u sudu, zbog čega su sudski policajci došli po njega.
Ravnatelj sudske policije RS Željko Dragojević je ranije potvrdio kako poduzimaju sve da se ova talačka kriza što prije okonča.
Županijsko tužiteljstvo u Tuzli je zatražilo određivanje pritvora za oca tinejdžera koji je prije dva dana ustrijelio nastavnika u osnovnoj školi u mjestu Lukavac i pritom ga teško ozlijedio.
Kako se navodi u obrazloženju Tužiteljstva upućenom općinskom sudu, otac čiji identitet nije objavljen osumnjičen je za kazneno djelo zapuštanja ili zlostavljanja djeteta kao i za nezakonito držanje vatrenog oružja.
Otac je uhićen nekoliko sati nakon što je njegov 14-godišnji sin naoružan pištoljem u srijedu došao u osnovnu školu “Lukavac Grad” i tamo ispalio nekoliko metaka na nastavnika Engleskog jezika Nedima Osmanovića.
Pritom je malodobnik Osmanovića pogodio u vrat nanijevši mu ozljede opasne po život.
Ozlijeđeni je nastavnik operiran na Kliničkom centru u Tuzli iz kojega su nakon toga pojasnili kako je Osmanović u stabilnom stanju, no i dalje je životno ugrožen.
Od srijede o njegovu zdravstvenom stanju nije bilo novih informacija, a dječak koji ga je ustrijelio je priveden i nakon ispitivanja smješten na psihijatrijski odjel Kliničkog centra u Sarajevu.
“Mi u Tuzli nemamo kreveta za smještaj malodobnih osoba na psihijatrijski odjel”, pojasnila je razloge za ovakav postupak pročelnica odjela psihijatrije tuzlanske bolnice Nermina Kravić potvrdivši kako im je to problem jer je značajan broj slučajeva psihopatologije kod djece i mladih.
Kako je pojasnio glasnogovornik Tužiteljstva u Tuzli Admir Arnautović, dječak zbog napada na nastavnika neće moći biti podvrgnut kaznenom progonu jer to s obzirom na njegovu dob priječi zakon o kaznenom postupku.
No kazneni progon prijeti njegovu ocu kojega se najprije teretilo da je protuzakonito u kući držao pištolj. To je oružje ranije uz dozvolu posjedovao djed, no on je umro, a sin nije predao pištolj policiji na što je bio obvezan po zakonu.
Dodatna istraga pokrenuta je zbog tvrdnji o problematičnom ponašanju dječaka u prošlosti zbog čega je bio i izbačen iz škole čijeg je nastavnika ustrijelio.
Foto: Ilustracija
U Rudom se od jutros odvija prava drama nakon što je jedna osoba “zarobila” dvojicu sudskih policajca koji su, po naredbi, došli sprovesti ga na sud u Višegradu.
Kako neslužbeno saznaje Una policajci su ušli unutar dvorišta objekta i muškarac im je počeo prijetiti. Govorio je da je naoružan, te da se u ogradi nalazi struja, a potom ih zadržao protiv njihove volje. Policajci su navodno zatvoreni unutar poslovnog prostora osumnjičenog.
Na teren je upućena jedinica Žandarmerije PU Foča. Osumnjičeni muškarac je u međuvremenu umakao s imanja. Potom se pojavio na sudu u Višegradu, gdje je uhićen i stavljen pod kontrolu policije.
Mostarska policija uhitila je 39-godišnjeg muškarca koji se sumnjiči da je u četvrtak u Ulici A. Starčevića u Mostaru napao i teško ozlijedio svog vršnjaka.
Kako su izvijestili iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, I.V. (1984.) iz Mostara prijavio je PS Mostar Centar da ga je u Ul. A. Starčevića fizički napao A.B. također 1984. godište iz Mostara.
Patrola policije utvrdila je da je došlo do fizičkog napada te da je I.V. zadobio teške tjelesne ozljede, što je utvrdio i dežurni liječnik na CUM-u.
O događaju su upoznati krim. policija i nadležni tužitelj, a A.B. je lišen slobode, dodaje se u izvješću.
Jutros je na sjeverozapadu Bosne pretežito sunčano vrijeme, a u ostatku zemlje oblačno s kišom u većini područja. Žuti meteoalarm upaljen je za područja Bihaća, Livna i Mostara, i to zbog očekivanih jakih udara vjetra.
Temperature zraka u 8 sati (°C): Bjelašnica 3; Ivan Sedlo, Sokolac 10; Sarajevo12; Bugojno, Drvar, Srebrenica 13; Bihać, Livno, Prijedor, Sanski Most, Tuzla, Zenica 14; Doboj, Gradačac, Široki Brijeg, Zvornik 15; Banja Luka, Bijeljina 16; Mostar, Neum, Stolac 17; Trebinje 18; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 939 hPa, za 3 hPa je niži od normalnog i lagano raste.
Bioprognoza: Nakon tmurnog jutra u većem dijelu zemlje, biometeorološke prilike djelimično će se popraviti sa odmicanjem dana. Opća slika će, pod utjecajem stabilnijeg vremena, biti ljepša u Krajini, jugozapadnoj Bosni i dijelu zapadne Hercegovine. Uz umjeren porast temperatura zraka, tegobe kod kroničnih bolesnika i meteoropata trebale bi se postupno smanjiti, izraženije u poslijepodnevnim satima.
Danas u Krajini pretežito sunčano vrijeme, a u ostatku zemlje oblačno uz djelimično smanjenje naoblake tijekom dana. Prije podne kiša u Hercegovini, centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne, a poslije podne i dio večeri na istoku i jugoistoku Bosne, Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura od 13 do 19, na sjeveru, sjeverozapadu Bosne i u Hercegovini do 25°C. U Sarajevu oblačno vrijeme sa kišom. Dnevna temperatura oko 15 °C.
U subotu u centralnim i istočnim područjima Bosne pretežito oblačno vrijeme uz djelimično razvedravanje tijekom poslijepodneva. U jutarnjim satima kiša je moguća na istoku i jugoistoku Bosne. Poslije podne slaba i rijetki lokalni pljuskovi ponegdje u centralnoj i istočnoj Bosni. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 17 do 24, na jugu do 28°C.
U nedjelju sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 °C.
U ponedjeljak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 26 do 32 °C.
U utorak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 22, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 34 °C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.
Jedna je osoba smrtno stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 2 sata na magistralnom putnom pravcu Tomislavgrad – Šujica.
Kako je potvrđeno iz MUP-a Hercegbosanske županije, u ranim jutarnjim satima, oko 2 sata, osoba rođena 2005. godine u Tomislavgradu, upravljajući motornim vozilom marke “Golf IV” na spomenutom magistralnom putnom pravcu u mjestu Šujica u jednom je trenutku izgubila nadzor nad vozilom i sletjela s kolnika.
Vozač je tom prilikom zadobio teže tjelesne ozljede od čijih posljedica je preminuo u Županijskoj bolnici u Livnu, dok su dvije osobe, koje su se nalazile u istom vozilo kao suputnici rođeni 2006. godine, zadobile lake tjelesne ozljede.
Tijelo smrtno stradale osobe po naredbi Županijskog tužiteljstva prevezeno je u mrtvačnicu Županijske bolnice u Livnu, gdje će biti obavljena obdukcija.
Očevid na mjestu događaja obavili su djelatnici PU Tomislavgrad.
Goran Božić imenovan je novim glavnim tajnikom HDZ-a Bosne i Hercegovine. Božić je na tome mjestu nasljedio Miljanu Glamuzinu. Njegov izbor je na prijedlog predsjednika stranke Dragana Čovića potvrdilo Predsjedništvo HDZ-a BiH.
Goran Božić je iz Čitluka, diplomirani ekonomist. Duži niz godina ja angažiran u Parlamentu Federacije BiH.
Bio je dugogodišnji reprezentativac Republike Hrvatske u karateu, osvajač državnih, europskih i svjetskih odličja, nositelj crnog pojasa Svjetske karate federacije.
Dana 15. lipnja 1993. godine, na lokalitetu “Kokoška” iznad Kiseljaka, u sukobu s Armijom BiH, poginuo je pukovnik Marinko Bošnjak.
Na 30. godišnjicu pogibije Marinka Bošnjaka, članovi njegove obitelji, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, suborci, prijatelji, ali i politički predstavnici općine Kiseljak polaganjem vijenaca odali su mu dužnu počast. Predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Hrvatskog vijeća obrane, Nevenka Pravdić molila je opijelo.
Bošnjak je poginuo u 27. godini života, no iza sebe je imao bogat ratni put. Dragovoljno se uključio u obranu Republike Hrvatske kao pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”, a izbijanjem sukoba u BiH 1992. godine hrvatski narod nastavio je braniti na jajačkom i travničkom bojištu, da bi život položio u rodnoj Lepeničkoj dolini na dužnosti dozapovjednika kiseljačke brigade HVO-a “Josip Ban Jelačić”.
Veliki heroj poginuo u borbi protiv Armije BiH
Njegova stručna pomoć, znanje i iskustvo utkani su ustroj postrojbi HVO-a u Kiseljaku, Kreševu i Fojnici, a suborci ga pamte po hrabrosti, ali i ogromnom vojničkom iskustvu i znanju. Iz brigade “Josip ban Jelačić” preustrojem vojnih postrojbi nastale su 94. pukovnija “Josip ban Jelačić” i 95. pukovnija koja je naziv dobila upravo po Marinku Bošnjaku.
Istodobno, Kiseljak svake godine obilježava dvije tužne obljetnice za žitelje ovoga kraj. Naime, osim Bošnjakove pogibije, obilježava se i tragično stradavanje civila u selu Gojakovac
Sutra, 17. lipnja 2023. godine obilježava se 30. obljetnicu stradanja civilnog stanovništva naselja Gojakovac – Lepenica.
U 17,45 polaganje vijenaca i opjelo kod spomen obilježja u Lepenici
U 18,00 misa zadušnica u Župnoj crkvi
U 18,30 druženje u Župnoj dvorani
Pobili sve civile, a selo zapalili
Taj se stravičan događaj odigrao 17. lipnja 1993. godine, a počinili su ga pripadnici Armije BiH koji su u Gojakovcu, na kućnome pragu ubili šest hrvatskih i troje srpskih civila, nakon čega su selo zapalili.
Najmlađa žrtva masakra je Spomenko Lučić (1979.) koji je imao je samo 14 godina, a osim njega ubijeni su Danica Marković (1939), Pero Marković (1933), Ivan Marković (1940), Ljubo Marković (1929), Janja Nikolić (1938), Lenka Tešić (1924), Milenko tešić (1925) i Staniša Tešić (1929). No za ovaj zločin nitko nije odgovarao.
Sutra, 17. lipnja 2023. godine obilježava se 30. obljetnicu stradanja civilnog stanovništva naselja Gojakovac – Lepenica.
– 17,45 polaganje vijenaca i opjelo kod spomen obilježja u Lepenici
– 18,00 misa zadušnica u Župnoj crkvi
– 18,30 druženje u Župnoj dvorani
Kiseljak svake godine obilježava dvije tužne obljetnice za žitelje ovoga kraj. Danas je obilježena obljetnica pogibije pukovnika Marinka Bošnjaka koji je 15. lipnja 1993. dao svoj život u sukobu s Armijom BiH. Naime, osim Bošnjakove pogibije, obilježava se i tragično stradavanje civila u selu Gojakovac.
Pobili sve civile, a selo zapalili
Taj se stravičan događaj odigrao 17. lipnja 1993. godine, a počinili su ga pripadnici Armije BiH koji su u Gojakovcu, na kućnome pragu ubili šest hrvatskih i troje srpskih civila, nakon čega su selo zapalili.
Najmlađa žrtva masakra je Spomenko Lučić (1979.) koji je imao je samo 14 godina, a osim njega ubijeni su Danica Marković (1939), Pero Marković (1933), Ivan Marković (1940), Ljubo Marković (1929), Janja Nikolić (1938), Lenka Tešić (1924), Milenko tešić (1925) i Staniša Tešić (1929). No za ovaj zločin nitko nije odgovarao.
Prema posljednjim podacima, u Federaciji Bosne i Hercegovine prirodni prirast bio je negativan i iznosio je 457, a vitalni indeks (odnos broja živorođenih i umrlih lica) 71.
U FBiH je u četvrtom mjesecu zabilježeno 1.140 živorođene djece, a umrlo je 1.597 osoba, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Negativni prirodni priraštaj zabilježen je u svim županijama, i to u Sarajevskoj 88, u Tuzlanskoj 61, u Zeničko-dobojskoj 47, a u Hercegovačko-neretvanskoj 64.
U Zapadnohercegovačkoj županiji negativni prirodni prirast iznosio je sedam, Srednjobosanskoj 45, Unsko-sanskoj 82, Hercegbosanskoj 24, Posavskoj 23, a u Bosansko-podrinjskoj 16.
U FBiH u travnju je zaključeno 686 brakova, dok je 120 razvedeno.
Sebiji Izetbegović, aktualnoj direktorici KCUS-a, prema rješenju Općinskog suda Sarajevo, odbijen je zahtjev za mjere osiguranja jer nije dokazala da je ispunila ispitne obveze na postdiplomskom studiju.
Zbog toga, odluka Senata Univerziteta u Sarajevu kojom je stavljena izvan snage odluka o izboru u akademsko zvanje redovnog profesora ostaje na snazi, prenosi Federalna.ba.
Podsjetimo, krajem svibnja, Ministarstvo za znanost, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo odbilo je žalbu Sebije Izetbegović protiv zaključka Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u vezi sa stjecanjem diplome doktora medicinskih znanosti na Univerzitetu u Sarajevu.
U većem dijelu naše zemlje danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva kiša u središnjim, istočnim, sjeveroistočnim područjima Bosne i u većem dijelu Hercegovine.
Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 20, a dnevna od 14 do 21, na sjeveru, sjeverozapadu Bosne i u Hercegovini do 25 stupnjeva.
Državljanka Turske (27) teško je povrijeđena nakon pada sa litice u provaliju duboku 25 metara na Brajićima u Crnoj Gori.
To je “Vijestima” potvrđeno u budvanskom Odjeljenju sigurnosti.
Prema neslužbenim informacijama, 27-godišnja djevojka pokušala je napraviti selfie, ali je izgubila ravnotežu i pala u provaliju.
Ona je prebačena u cetinjsku bolnicu iz koje je potom prebačena u Klinički centar Crne Gore (KCCG) u Podgoricu, navode Vijesti.me.
Globalne temperature su se ovog mjeseca dosegle rekordne razine, što je zlokobni znak klimatske krize uoči El Ninja koji bi potencijalno mogao dovesti do toga da 2023. postane najtoplija godina ikada zabilježena, javlja Guardian.
Preliminarne globalne prosječne temperature do sada mjerene u junu su skoro 1C iznad rezine prethodno zabilježenih za isti mjesec, uzimajući u obzir podatke od 1979. godine. Iako mjesec još nije završen i možda neće postaviti novi lipanjski rekord, klimatski znanstvenici kažu da prati obrazac jačanja globalnog zagrijavanja što bi moglo dovesti do toga da se ova godina proglasi najtoplijom ikada zabilježenom, nadmašujući 2016. godinu.
Dugoročni uvjeti zagrijavanja uzrokovani sagorijevanjem fosilnih goriva vjerovatno će dobiti zamah topline preko El Nina, fenomena koji se prirodno ponavlja i koji podrazumjeva zagrijavanje dijelova Tihog okeana, što obično uzrokuje porast temperatura širom svijeta.
Prošlog tjedna, Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) saopštila je da su uslovi El Ninja sada prisutni i da će se “postepeno jačati” početkom sljedeće godine.
Michael Mann, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta u Pensilvaniji, rekao je da će zagrijavanje uzrokovano ljudskim faktorom biti pogoršano događajem koji obično dodaje između 0,1C do 0,2C na ukupnu globalnu temperaturu.
“Anomalija globalne površinske temperature trenutno je na ili blizu rekordnih razina, a 2023. će gotovo sigurno biti najtoplija godina u povijesti“, rekao je Mann.
“To će vjerovatno važiti i za skoro svaki El Nino godinu u budućnosti, sve dok nastavimo da zagrijavamo planetu sagorijevanjem fosilnih goriva i zagađenjem ugljikom”, dodao je.
Kako navodi Guardian, Mika Rantanen, finski meteorolog, rekao je da su velike vrućine do sada ovog mjeseca “izuzetne” i da je “prilično izvjesno” da će rezultirati rekordno toplim lipnjom.
Ove godine su već bili vidljivi jaki, rekordni toplotni talasi koji su zahvatili mjesta od Portorika preko Sibira do Španjolske, dok je velika vrućina u Kanadi podstakla ogromne požare zbog kojih je prošlog tjedna nebo iznad New Yorka i Washingtona bilo pokriveno otrovnim dimom.
Počivao u miru Božjem!
Duje Šantić: Presudom se ponovno pokušalo ubiti mog oca. Pravda ne može izići na vidjelo zbog ljudi u vlasti
Vrhovni sud Federacije BiH pravomoćno je oslobodio optužbi nekadašnjeg zapovjednika Vojne policije bošnjačke Armije BiH Hamdiju Abdića Tigra, aktualnog zastupnika Stranke demokratske akcije, te časnike i pripadnike ove vojne postrojbe za ubojstvo nekadašnjeg zapovjednika Hrvatskoga vijeća obrane generala Vlade Šantića nedaleko od Bihaća, što je njegov sin nazvao očekivanom odlukom, smatrajući da je cijeli proces bio farsa, piše Večernji list BiH. – Ovime se ponovno kopa po našim ranama. Iskreno, očekivao sam ovakvu presudu. Jednako kao što se to dogodilo pred Županijskim sudom u Bihaću, gdje sam s majkom bio u svojstvu svjedoka. To je namješteno i od prvog trenutka znalo se da će tako završiti – rekao je Duje Šantić u izjavi za Večernji list. Dodao je kako pravde nema jer još uvijek odgovorni za taj zločin i prikrivanje te manipuliranje cijelim slučajem obnašaju visoke dužnosti.
Piše knjigu
– Nema pravde kao što je nema od 1995. godine. Oni koji imaju veze s pravdom sjede na visokim pozicijama i jednostavno zbog toga pravda ne može izići na vidjelo. Ovom se presudom ponovno pokušalo ubiti mog oca, ali ne mogu uspjeti jer u nama živi njegov duh. On je živ u meni, majci, sestri, kroz obitelj – dodao je prilično emotivno govoreći o odluci Vrhovnoga suda o kojoj je doznao nakon našeg telefonskog poziva. Prisjetio se i susreta u sudnici s donedavnim optuženikom Hamdijom Abdićem Tigrom. – Ne možeš im ništa. On se učlanio u taj SDA točno 2013. godine kada se vodila istraga. Nakon toga je ostvario političku karijeru – rekao je Duje Šantić. Otkrio je kako je počeo s pisanjem knjige koja će govoriti o iskustvu u okruženju u Bihaću, izlasku i ocu. – Kroz knjigu ću nastojati u uspomeni na oca navesti što je moguće više detalja – dodao je. Kao iz potpuno suprotnog univerzuma, ocjenu o okončanju procesa dao je odvjetnik prvooptuženog Alen Nakić rekavši kako je presudom stavljena točka “na pokušaje stavljanja mrlje na herojsku borbu Petog korpusa”, dajući komentar poput političkog komesara, a ne odvjetnika optuženog Abdića. Sam Abdić tijekom rata u BiH bio je zapovjednik 502. brigade Armije BiH, koja je bila u sastavu Petog korpusa, i jedan od najbližih suradnika Atifa Dudakovića. Najprije je Tužiteljstvo Unsko-sanske županije nakon dugogodišnje istrage optužilo Abdića i još pet pripadnika postrojbe kojom je zapovijedao da su u ožujku 1995. zarobili te potom ubili generala Vladu Šantića, koji je bio zapovjednik HVO-a na bihaćkom području. Županijski sud u Bihaću u svibnju 2022. oslobodio ih je tih optužbi, a tu je presudu sada potvrdio Vrhovni sud Federacije BiH, pa je time cijeli proces okončan jer ne postoji mogućnost žalbe, osim eventualnog priziva Ustavnom sudu BiH. Oba suda su konstatirala kako Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati krivnju optuženih, odnosno kako za to nisu prikupljeni potrebni dokazi. No, nekoliko je stvari jako problematično u ovome predmetu. Najprije je to činjenica da policijska i pravosudna tijela ovaj slučaj nisu okarakterizirala kao ratni zločin, što je očito bila situacija, čak i unatoč tome što su dvije vojske, HVO i Armija BiH, zajednički branile bihaćku enklavu od srpskih nasrtaja. Neshvatljivo je kako je iz cijeloga procesa nestao general Atif Dudaković, iako je više svjedoka tvrdilo da se Šantiću gubio svaki trag nakon susreta s njim u hotelu Sedra u noći s 8. na 9. ožujka 1995. godine. Prije ubojstva Šantića došlo je do problema između HVO-a i ABiH.
“Vodite ga na spavanje”
U caffeu Flamingo u Bihaću vojnik Petog korpusa Armije BiH Denis Zulić pucao je u Salku Džanića, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji je s teškim ozljedama kralježnice odmah prebačen u lokalnu bolnicu. General Šantić, kada je čuo za taj incident, odmah je otišao vidjeti ranjenog vojnika. Jedan od svjedoka tih događanja potvrdio je kako se Šantić s tjelohraniteljima vratio u Glavni stožer HVO-a. Nedugo nakon toga u zapovjedništvo je stigao Abdić, koji ga je odveo u hotel Sedra. Prije nego što se rastao s Dudakovićem, bivšim oficirom JNA, koji je kazneno prijavljen da je s monstrumom Ratkom Mladićem čak sudjelovao i u agresiji na Hrvatsku 1991. godine, Dudaković je rekao: “Vodite generala na spavanje!” Drugi pak svjedok potvrdio je kako je Tigar na izlazu iz hotela doviknuo: “Radite s njim što želite…”
Nakon uspješnih promocija knjige Gromoglasni šapat u Kiseljaku, Livnu i Mostaru mladi pisac Josip Milanović, poznatiji pod imenom PisoJ kojeg na društvenim mrežama prati skoro 100 000 pratitelja, održat će svoju promociju knjige i u Fojnici. U nedjelju, 25. lipnja s početkom u 20h u dvorištu Franjevačkog samostana Duha Svetoga, Josip će publici pročitati neke od svojih najljepših tekstova, podijeliti svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarati o odgovornosti koje društvene mreže nose sa sobom, ljubavi, životu itd.
Meteorolozi i za danas najavljuju kišu u većem dijelu naše zemlje, pa molimo vozače da na svim cestovnim pravcima budu maksimalno oprezni i da vožnju prilagode trenutnim uvjetima i stanju na cestama.
Obratite posebnu pažnju na povećan broj motociklista i biciklista, naročito u užim gradskim centrima. Motocikliste i bicikliste molimo da također poštuju sva prometna pravila i da koriste zaštitnu opremu, poručuju jutros iz BIHAMK-a.
Jutros se prometuje bez izvanrednih ograničenja, a iz BIHAMK-a skreću pažnju na učestale odrone kamenja ili zemlje na kolnik.
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za promet je zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart u smjeru Zenica-Sarajevo, a vozila prometuju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev.
Sporije zbog radova tijekom dana prometuje se na magistralnim cestama: Srbljani-Bosanska Krupa, Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Travnik-Vitez, Šićki Brod-Lukavac, Bijeljina-Šepak, Bihać-Kamenica i Ripač-Dubovsko, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalne ceste od mjesta Ravno prema magistralnoj cesti Ljubinje-Trebinje (M-6) promet je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), promet se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže prometuje preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila prometuju preko raskrižja u Topčić Polju.
Na graničnim prijelazima promet putničkih vozila protječe uz obvezna kraća čekanja.
Jedna osoba poginula je jutros u prometnoj nesreći koja se dogodila na magistralnoj cesti Bosanska Gradiška-Nova Topola.
– Bila je nezgoda i ima smrtno stradala osoba, ali ne znamo još tko je. Nemamo još podataka – rečeno je iz PU Bosanska Gradiška.
Zbog prometne nezgode koja se dogodila na magistralnoj cesti Bosanska Gradiška-Nova Topola (u Novoj Topoli) promet je obustavljen, do završetka očevida.
Više informacija bit će poznato nakon očevida.
Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova u Beogradu zatekli su sinoć u stanu na Banovom brdu u Beogradu tijela D. J. (42) i njegovog devetogodišnjeg sina.
Kako se sumnja, riječ je o ubojstvu i samoubojstvu, priopćio je MUP.
Istraga je u tijeku, a o svemu je informirano i nadležno tužiteljstvo.
Vlada Kosova donijela je jučer odluku da vozilima sa srbijanskim registarskim oznakama zabrani ulazak na Kosovo, priopćio je glasnogovornik vlade Perparim Krieziu.
Krieziu je za Radio Slobodna Europa rekao da je Vlada, nakon uhićenja trojice pripadnika kosovske policije od strane srbijanskih vlasti, donijela odluku da poveća razinu graničnih kontrola.
– Iz sigurnosnih razloga, institucije su odlučile povećati razinu graničnih kontrola. Zbog toga je, kao hitan korak, odlučeno da se zabrani ulazak vozila sa srbijanskim tablicama na Kosovo, dok se nastavlja analiza situacije od strane sigurnosnih institucija. Sljedeće radnje bit će poduzete na osnovu preporuka institucija za provedbu zakona – objasnio je on.
Obitelj dječaka koji je danas pucao na nastavnika u OŠ Lukavac poznata je Centru za socijalni rad, javlja N1.
Predstavnica Centra za socijalni rad Amira Hodžić izjavila je kako su u okviru svojih ovlasti poduzimali sve potrebne aktivnosti, uključujući upućivanje na druge pružatelje usluga.
“Ali, evo, eskaliralo je u najgorem obliku”, izjavila je Hodžić.
“Vjerojatno će Centar preuzeti brigu o dječaku”
Istaknula je kako su u posljednje vrijeme zaprimili velik broj prijava vezanih uz vršnjačko nasilje i nasilje u obitelji, posebno nakon nedavnih tragičnih događaja u Srbiji.
“Taj problem je dosegao kritičnu točku i premašuje mogućnosti lokalne zajednice i naše ustanove jer zahtijeva sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup. Radi se o djetetu koje ima manje od 14 godina. Nakon što pravosudni organi obave svoj posao i procijeni se psihofizičko stanje, vjerojatno će Centar za socijalni rad preuzeti brigu o njemu”, rekla je Hodžić za N1 BiH.
Manjak stručnog kadra
Navela je kako nedostaje stručnih kadrova u obrazovnim i pravosudnim institucijama te u institucijama vezanim za socijalni rad.
“Svi se suočavamo s prevelikim opterećenjem i odgovornostima, pogotovo Centar za socijalni rad. Pretrpani smo brojem predmeta. U slučajevima koji su teški i složeni imamo kvalitetan tim stručnjaka koji čine sve što je u njihovoj moći.
Nažalost, ne mogu govoriti o konkretnom slučaju. Sve institucije za smještaj djece i odraslih su preopterećene, no u ovako ozbiljnoj situaciji očekujem da će se cijelo društvo uključiti. To je problem koji zahtijeva angažman svih sektora društva”, kazala je Hodžić za N1 BiH.
Teško ozlijeđenu ženu koju je prikliještila hidraulična preša za karton pet minuta prije ponoći spašavali su vatrogasci
Noćas, nešto prije ponoći, u prostoru trgovačkog centra u Splitu, dogodila se radna nesreća u kojoj je smrtno stradala 50-godišnja djelatnica prilikom korištenja stroja za papir, izvijestila je splitska policija.
Teško ozlijeđenu ženu koju je prikliještila hidraulična preša za karton kod Kauflanda pet minuta prije ponoći spašavali su vatrogasci. Kako su izvijestili iz Javne vatrogasne postrojbe u Splitu, u 23 sata i 55 minuta su imali tehničku intervenciju oslobađanja prikliještene ženske osobe. Na intervenciji je bilo 15 vatrogasaca s 5 vozila Javne vatrogasne postrojbe Split.
Iz PU Splitsko-dalmatinske kažu kako je na mjestu događaja proveden očevid u suradnji s nadležnim zamjenikom Državnog odvjetništva te nadležnim inspektorom zaštite na radu Državnog inspektorata. Temeljem naloga zamjenika državnog odvjetništva biti će provedena obdukcija.
Mladi džudist iz Sanskog Mosta, Muhamed Ibragić, preminuo je jučer u 23. godini, potvrdio je Judo Klub “Sana” Sanski Most.
Iza mladog Ibragića ostali su otac, majka i brat, mnogobrojna rodbina, susjedi i prijatelji.
Sahrana će biti obavljena u petak, 16. lipnja u Pobriježju.
Iz kluba nisu objavili uzrok smrti mladog sportaša.
Službenici Državne agencije za istrage u zaštitu (SIPA) nastavili su operativne aktivnosti u okviru akcije “Square” te su izvršili pretres sefa u jednoj od komercijalnih banaka na području Sarajeva.
Kako se navodi u priopćenju, korisnik sefa je jedna od osumnjičenih osoba u ovoj akciji, a kako je navedeno tijekom pretresa sefa otkriveno je i privremeno oduzeto preko 209.000 KM.
“Pretres sefa je izvršen po nalogu Suda u Sarajevu i pod nadzorom Tužiteljstva Sarajevske županije”, priopćeno je.
Podsjetimo, Sud u Sarajevu krajem svibnja odredio je jednomjesečni pritvor Amiru Ibrišimoviću, Ismetu Hamziću i Emiru Kukiću koji su uhićeni u akciji “Square”.
Hrvatska se sinoć nakon spektakularne pobjede nad Nizozemskom plasirala u finale Lige nacija. Nakon drugog polufinala večeras, u nedjelju ćemo saznati tko je najbolja momčad Starog kontinenta. Nakon produžetaka u Rotterdamu Hrvatska je slavila s 4:2. Vodili su Nizozemci nakon prvog poluvremena golom Donyella Malena, no Andrej Kramarić i Mario Pašalić donijeli su preokret u drugom dijelu. Ipak, u 96. minuti Noa Lang odveo je utakmicu u produžetke.
Ondje je hrvatski junak bio Bruno Petković. Prvo je zabio fantastičan pogodak za novo hrvatsko vodstvo, a onda je izborio jedanaesterac iz kojeg je Luka Modrić potvrdio pobjedu i plasman u finale, gdje će protivnik Hrvatskoj biti bolji iz ogleda Španjolske i Italije.
Ipak, najviše reakcija u svjetskim medijima izazvao je Luka Modrić. “Tone” teksta mu se jutros posvećuju.
Strani mediji, strani novinari, brojne analitičke stranice i slični mu pišu hvalospjeve nakon još jedne sjajne partije u kojoj je bio igrač utakmice. Football Tweet, stranica s preko 800 tisuća fanova na Twitteru, piše: “Luka Modrić ima skoro 38 godina. Hakirao je nogomet.”
Hrvatska se plasirala u finale Lige nacija! Nakon produžetaka u Rotterdamu je pobijedila Nizozemsku 4:2. Vodili su Nizozemci nakon prvog poluvremena golom Donyella Malena, no Andrej Kramarić i Mario Pašalić donijeli su preokret u drugom dijelu. Ipak, u 96. minuti Noa Lang odveo je utakmicu u produžetke.
Ondje je hrvatski junak bio Bruno Petković. Prvo je zabio fantastičan pogodak za novo hrvatsko vodstvo, a onda je izborio jedanaesterac iz kojeg je Luka Modrić potvrdio pobjedu i plasman u finale, gdje će protivnik Hrvatskoj biti bolji iz ogleda Španjolske i Italije.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i danas boravi u Županiji Središnja Bosna gdje je, nakon jučerašnje posjete Kiseljaku i Kreševu, jutros održao sastanak sa članovima Općinskog odbora HDZ-a BiH Novi Travnik, a potom je u Vitezu održao sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna.
Sastanak je otvorio predsjednik Županijskog odbora Radoje Vidović koji je prezentirao aktualnu političku situaciju na postoru Županije, potom se osvrnuo na funkcioniranje parlamentarne većine u ovoj Županiji, kao i na proces formiranja iste, odnosno na načela koja su dogovorena nakon općih izbora. Razgovarano je o izazovima i tekućim problemima, kao i informacijama i stanju iz raznih dijelova Županije, novostima glede izvršne i zakonodavne vlasti ali i informacijama sa viših razina. Također, prezentirane su aktivnosti oko pripreme i provedbe unutarstranačkih izbora na prostoru Županjskog odbora HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna.
Predsjednik Čović u svom obraćanju govorio je o trenutnoj političkoj situaciji, osvrnuo se na stanje viših razina kao i na nužne korake i aktivnosti nakon formiranja svih razina vlasti u BiH. Istaknuo je, kako se dobar dio budućih aktivnosti mora usmjeriti prema integracijskim aktivnostima, ali i kako bi svi zajedno i na ovoj razini prokomentirali aktualnu političku situaciju, kazao je. Govoreći o projektima i potpori većih razina, predsjednik Čović je potvrdio kako će stranački dužnosnici i infrastruktura sa većih razina vlasti pomoći pri realizaciji naznačenih projekata koji su važni stanovnicima Županije Središnja Bosna.
Nastavnik engeskog jezika koji obnaša i funkciju pomoćnika ravnatelja Osnovne škole Lukavac Grad, a u kojeg je jutros pucao bivši učenik, operiran je, saznaje Klix.ba. Iz Tužiteljstva TK su naveli kako je učenik prema nastavniku ispalio više hitaca, ali ga je samo jedan pogodio.
Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona provodi opsežnu istragu slučaja u kojem je jutros bivši učenik ranio nastavnika engleskog jezika u Osnovnoj školi Lukavac Grad. Povodom ovog ovog slučaja oglasili su se službeno iz navedene pravosudne institucije.
Foto: A. K./Klix.ba
Glasnogovornik Tužiteljstva Tuzlanskog kantona Admir Arnautović je kazao da je pomoćnik ravnatelja i nastavnik Engleskog jezika u Osnovnoj školi Lukavac grad Nedim Osmanović jutros teško ranjen hicem iz pištolja u prostorijama ove škole. On je sa teškom i po život opasnom ustrelnom povredom u predjelu vrata hospitaliziran u UKC-u Tuzla i u tijeku je operativni zahvat.
“Osumnjičena osoba je dijete koje još nema punih 14 godina ( rođen je krajem lipnja 2009. godine). Dijete je zadržano u Policijskoj upravi Lukavac. Nakon što je ispalio više hitaca prema nastavniku i jednim hicem ga ustrijelio, odbacio je pištolj koji je pronađen bit će predmet vještačenja”, naveo je Arnautović.
Foto: A. K./Klix.ba
Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, Osmanović je operiran te je smješten u Jedinicu intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju.
Očevid na terenu obavljaju dežurni tužitelj u suradnji sa Sektorom kriminalističke policije MUP-a TK i OKP PU Lukavac.
“U istragu su uključena dva tužitelja. Dežurni tužitelj obavlja očevidne radnje i obavlja nadzor nad istragom, te tužitelj za maloljetnike koji je uključen u poduzimanje daljih mjera i radnji u odnosu na dijete. Odmah je uključen Centar za socijalni rad, a u tijeku su kontakti sa određenim medicinskim i drugim nadležnim institucijama u vezi sa postupanjem sa djetetom sukladno Zakonou o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku”, dodao je Arnautović.
Foto: A. K./Klix.ba
Poduzimaju se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti koje se vezuju za ovaj događaj.
U Kiseljaku su u tijeku Sportske igre mladih koje su svečano otvorene u 10,00 sati. Općina Kiseljak je jedan od pokrovitelja projekta te je samo otvorenje i paljenje plamena uveličao načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić Ramljak uz pomoć malih natjecatelja.
Glavna ulica koja vodi kroz Kiseljak je mjesto održavanja natjecanja iz atletike.
U Gradskoj dvorani u Kiseljaku se održava natjecanje iz igre graničar a ulična košarka bi se trebala igrati na otvorenom igralištu OŠ “Kiseljak” od 12,00 sati.
Natjecanje iz nogometa za mlađi uzrast bit će u Gradskoj dvorani od 13,00 sati a za stariji uzrast na stadionu NK Kiseljak od 14,00 sati.
Plazma Sportske igre mladih već trinaest godina na terenima brojnih gradova promoviraju fair-play, toleranciju i poštivanje protivnika te ujedno omogučavaju odlična druženja i nova poznanstva.
Organizatori pozivaju sve da pruže potporu svim natjecateljima kako bi zajedno uživali u još jednim Sportskim igrama mladih.
Kiseljak.info
Italija se danas oprašta od bivšeg premijera Silvija Berlusconija na državnom ispraćaju na kojem se očekuju tisuće ljudi, među kojima najviši političari s Apeninskog poluotoka i više stranih dužnosnika, a u zemlji je proglašen Dan žalosti.
Službeni ispraćaj 86-godišnjeg milijardera, koji je umro u ponedjeljak od leukemije, počet će u 15 sati u katedrali u Milanu. Ceremonija bi trebala biti prenošena na velikim ekranima koji će biti postavljeni na trgu i ispred katedrale kako bi oni koji ne mogu ući mogli pratiti svečanost.
Nazočni će biti predsjednik Sergio Mattarella, premijerka Giorgia Meloni i dvojica potpredsjednika vlade Matteo Salvini i Antonio Tajani – broj dva njegove stranke Naprijed Italija. Europsku komisiju predstavljat će njezin povjerenik za ekonomiju, Talijan Paolo Gentiloni, bivši talijanski premijer.
Dana, 15. 6. 2023. godine (ČETVRTAK) zbog redovitih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „KISELJAK 1“ (ulice Kraljice mira, Studenac, Joze Penave, Vladimira Nazora, Ribarska i Ive Andrića) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati;
TS „KISELJAK 2“ (dio ulice Josip ban Jelačić, Školska i Vatroslava Lisinskog) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati;
TS „KISELJAK 4“ (dio stambeno-poslovnih zgrada „Bar-floor“) u vremenu od 12:00 do 13:00 sati.
“Hrvatsko proljeće Središnje Bosne”, kulturna manifestacija Hrvata iz Bosne i Hercegovine, svečano je zatvorena u nedjelju u Jajcu. Završni događaj projekta i koncert održani su u jajačkom domu kulture te su okupili veliki broj posjetitelja. Na završnici su nastupili zbor “Nikola Šop” HKD-a Napredak Jajce, KUD “Prijatelji” Jajce i Martini bend iz Livna.
Predsjednik OO HDZ BiH Jajce i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Ivo Šimunović, svečano je zatvorio “Hrvatsko proljeće Središnje Bosne”. U svom govoru naglasio je važnost ove manifestacije i uspješnu realizaciju projekta u svim dijelovima Središnje Bosne, istaknuvši rad Mladeži HDZ-a BiH koja već godinama provodi ovu manifestaciju.
Organizaciju događaja u Jajcu vodio je OO Mladeži HDZ BiH Jajce, predvođen Robertom Tokićem, uz podršku udruge “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” na čelu sa Andreom Radovac. Program je započeo izvedbom pjesme “Dobro jutro tugo” u izvedbi Napretkovog zbora “Nikola Šop” pod ravnanjem voditeljice i profesorice Katarine Ladan. Osim toga, zbor je izveo još dvije skladbe – “Da je meni s tobom kroz pasike” i “Cetina”. KUD “Prijatelji” Jajce izveo je tradicionalni jajački bećarac, koji se uporno trga iz zaborava u koji ga današnjica potiskuje. Martini bend je održao cjelovečernji koncert tradicionalnih domoljubnih i zabavnih pjesama.
Ovogodišnje izdanje “Hrvatskog proljeća Središnje Bosne” okupilo je Hrvate iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine te je predstavljalo jedinstvenu kulturnu manifestaciju. Počelo je u Fojnici s izvedbom kazališne predstave “Taximetar” u izvedbi GKM-a Vitez i HAK-a Travnik, a nastavilo se brojnim kazališnim predstavama, koncertima, likovnim izložbama, predstavljanjima knjiga i predavanjima. “Hrvatsko proljeće Središnje Bosne” obišlo je sve dijelove Središnje Bosne i publici i ove godine pružilo kvalitetan sadržaj.
Posebna karakteristika “Hrvatskog proljeća Središnje Bosne”, manifestacije koju organizira Županijski odbor Mladeži HDZ BiH ŽSB, jest besplatan ulaz na sve programe i događaje, čime ova manifestacija izdvaja od drugih festivala i manifestacija u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje djelimično vedro i nestabilno vrijeme.
Od sredine prema kraju dana širom zemlje se očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. U Bosni su izgledni i obilniji pljuskovi. Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugo.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C, na jugu zemlje do 27°C.
‘Šta će ti tri stana u Makarskoj i kuće u Zagrebu?! Naš narod ovdje treba spašavati i mi se bojimo to reći, kaže Hercegovački franjevac Valentina Vukoje na propovijedi čiji se video masovno dijeli po društvenim mrežama. Poslušajte propovijed i zapitajte se što je to tako.
https://www.facebook.com/100003315002459/videos/914537966281745/
Foto: TWITTER
Trideseta godišnjica masovnih zločina i progona 11.000 Hrvata Kaknja obilježena je u utorak u tom srednjobosanskom gradiću, uključujući ubojstvo trojice sinova i supruga Anice Jurić koje su pogubili pripadnici bošnjačkih snaga.
Na lokalnome groblju u mjestu Grmačama Anica Jurić je s preživjelom rodbinom zapalila svijeće za sinove Stjepana, Ljubomira i Dragana te supruga Juru koji su ubijeni 13. lipnja 1993. u selu Kovače kod Kaknja.
Trojicu sinova od 20 do 25 godina i supruga su na kućnome pragu pogubili su pripadnici bošnjačke Armije BiH iako su bili nenaoružani i u civilnoj odjeći. Za taj zločin nitko nije odgovarao
“Ništa mi nije lakše kako vrijeme prolazi, svaki dan je sve gore. Gdje su moja djeca, zašto su ubijeni, nikom nikakvog zla nanijeli nisu”, rekla je Anica Jurić.
“Puno bi mi značilo kad bi znala tko mi je ubio djecu i supruga. I ne samo zbog sebe već i zbog našeg naroda jer samo naše ljude se progoni, a ispada da drugi nisu zločine činili, a kad vidite ove grobove i spaljene kuće vidite da jesu”, dodala je.
Svijeće na grobovima stadalih zapalila je i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara. “Svi trebamo znati tko je Anica Jurić i pokloniti se žrtvi koju je ta majka i supruga podnijela te s njom barem na godišnjicu zločina podijeliti bol i neizmjernu tugu koju nosi u sebi već 30 godina, zbog gubitka ali i izostanka kažnjavanja odgovornih za zločin“, rekla je Bradara.
S Anicom Juric, heroinom, majkom nevjerojatne snage kojoj su na današnji dan na kućnom pragu ubijena trojica sinova te suprug, a ona i nevjesta ranjeni.Anica je simbol stradanja Hrvata Kaknja kojih je na današnji dan prije 30 godina protjerano 11 tisuća… pic.twitter.com/alcJ2GVZyd
— Lidija Bradara (@LidijaBradara) June 13, 2023
Anica Jurić je svjedočila pred Haaškim tribunalom i nekoliko puta dala iskaze istražiteljima u BiH, no optužnica dosad nije podignuta,
Armija BiH je s područja Kaknja prognala 11.000 Hrvata, od kojih se tek mali broj vratio svojim domovima. Prema podacima hrvatske strane, u tom su području ubijena 102 Hrvata i spaljena su 22 hrvatska sela.
Hina
Epski sudar s Nizozemskom u Rotterdamu četvrti je veliki polufinale naših vatrenih, nakon ona tri na SP-ima 1998., 2018. i 2022. godine.
Hrvatska nogometna reprezentacija u Rotterdamu, na prastarom stadionu De Kuipu (u prijevodu s nizozemskog: kada, nap.a.), sagrađenom još 1937., igra najvažniju utakmicu ove godine. I prvu s ovakvom vrstom šampionskog pritiska, prvu s tako opojnim, nadražujućim izazovom i uzbuđenjem još od bitke s Marokom za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu. Mogla bi to biti velika hrvatska fešta u ‘kadi’, jer vatrene će bodriti gotovo 15 tisuća navijača!
Od katastrofe do završnice
Hrvatska je na trećem Final Fouru debitant i ukupno deveta reprezentacija koja se na njega plasirala. U Rotterdam je došla kao sedma reprezentacija Fifine ljestvice (Nizozemska 6., Italija 8., Španjolska 10.), ali i kao najbolje plasirana selekcija sa SP-a u Kataru i s najboljim startom u kvalifikacijama za Euro 2024. Hrvatska jedina od svih sudionika završnice Lige nacija ima četiri boda na startu ciklusa i općenito – djelovala je najuvjerljivije. Za usporedbu, Nizozemska je u ožujku u susretu s Francuskom u Parizu izgubila čak s 0:4.
Epski sudar s Nizozemskom u Rotterdamu četvrti je veliki polufinale naših vatrenih, nakon ona tri na SP-ima 1998., 2018. i 2022. godine. Polufinale Lige nacija sigurno nema težinu poput susreta s Francuzima, Englezima i Argentincima zbog kojih je strepjela cijela Hrvatska, ali je i te kako privlačan; i zbog prestiža, i zbog one neuništive želje vatrenih za pobjeđivanjem koja pokreće naciju, na kraju i zbog zamamnih financijskih “oblina” od deset i pol milijuna eura za zlato u Ligi nacija. A zlato je jedina medalja koja Hrvatskoj nedostaje.
Zanimljivo je da je Hrvatska u ovom ciklusu Lige nacija startala katastrofalno, s 0:3 protiv Austrije u Osijeku, a skupinu okončala impresivno, s 13 bodova, uz trijumfe nad Danskom u Kopenhagenu i u Zagrebu, te nad Francuskom u Parizu. Te su utakmice protiv europskih i svjetskih prvaka oduvijek bile najslađa poslastica vatrenima, a Nizozemska – iako slovi kao svjetska nogometna velesila – zapravo je jedan od povijesno najvećih gubitnika završnica velikih natjecanja i lako može postati mušterija. Naime, Nizozemska je u svojoj bogatoj nogometnoj povijesti pobijedila u pet, ali i izgubila čak šest polufinala velikih natjecanja: na SP-ima 1998. i 2014., na Eurima 1976., 1992., 2000. kod kuće u Amsterdamu, te 2004. godine, a uz to je jedina reprezentacija koja je izgubila sva svoja tri finala Svjetskog prvenstva (1974., 1978. i 2010.). I to nije sve: Nizozemska je čak izgubila i finale Lige nacija 2019. godine. Taj gubitnički mentalitet često zna biti teško, preteško breme… I on je u ovom slučaju velika prilika Hrvatske!
Ovo je prvo gostovanje Hrvatske na nizozemskom tlu. Od 54 članice Uefe (ne računajući, naravno, Hrvatsku), našu reprezentaciju ugostilo je 45 zemalja: Albanija, Andora, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Bjelorusija, BiH, Bugarska, Cipar, Danska, Engleska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Island, Italija, Izrael, Kazahstan, Letonija, Litva, Lihtenštajn, Mađarska, Malta, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Republika Irska, Rumunjska, Rusija, Sjeverna Irska, Sjeverna Makedonija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Škotska, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i Wales.
Lukine čudesne brojke
Od tih 45, kapetan Luka Modrić nastupio je u 37, nedostaju mu: Albanija, BiH, Finska, Kazahstan, Letonija, Litva, Sjeverna Irska i San Marino. U utakmici s Nizozemskom Luka će 165. put nastupiti za Hrvatsku, čime će skočiti na 18. mjesto igrača s najviše nastupa za nacionalnu momčad. Od aktivnih reprezentativaca od Luke više nastupa imaju samo Portugalac Cristiano Ronaldo (198), Meksikanac Andres Guardado (179) i Argentinac Lionel Messi (174).
Osim u Nizozemskoj, Hrvatska u Europi nikada nije igrala u Crnoj Gori, Češkoj, Armeniji, Luksemburgu, Moldaviji, Kosovu, Gibraltaru i na Ovčjim Otocima. Hrvatska je izvan Europe igrala u Australiji, SAD-u, Brazilu, Japanu, Južnoj Koreji, Maroku, Kini, Hong Kongu, Kataru i Saudijskoj Arabiji.
Eventualno osvajanje Lige nacija ne jamči izravan plasman na Europsko prvenstvo, ali već sam plasman na završni turnir osigurava Hrvatskoj sudjelovanje u dodatnim kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, ako se na njega izravno ne plasira.
Posao spasilaca je odgovoran, s nepovoljnim radnim vremenom – odnosno radi se vikendima i praznicima. Posao je također loše plaćen. Početna plaća je 2.200 eura bruto.
Ljeto je tu, ali vanjski bazen u Njemačkoj sve češće ostaju zatvoreni zbog nedostatka radnika. Industriji nedostaje 3.000 profesionalnih spasioca. Posao na rubu bazena ima svoje lijepe strane, ali sa sobom nosi puno odgovornosti – i malo novca, pišu njemački mediji.
Njemački mediji donose priču 61-godišnjaka iz Mundelsheima u okrugu Ludwigsburg u Baden-Württembergu koji radio kao profesionalni spasilac.
“Ovo su četiri posla u jednom: spasilac sam, tehničar, policajac, a ponekad i psiholog”, objašnjava svoj posao i dodaje kako unatoč tome što je cijeli dan na bazenu ovo nije posao iz snova, piše Fenix-magazin.
Posao je loše plaćen
Posao spasilaca je odgovoran, s nepovoljnim radnim vremenom – odnosno radi se vikendima i praznicima. Posao je također loše plaćen. Početna plaća je 2.200 eura bruto.
Jedan od razloga zašto su profesionalni spasioci prijeko potrebni je što rijetki žele raditi ovako odgovorni posao za nisku plaću.
Postoji prava kriza u ovom poslu, navode njemački mediji.
Njemačka udruga profesionalnih spasioca (BDS) procjenjuje kako ih je oko 3.000 nedostaje diljem zemlje – a taj broj samo raste.
Njemačka će postati društvo neplivača?
Strah kako će Njemačka postati društvo neplivača traje od 80-tih godina. Mediji pišu kako sve manje djece zna plivati.
Od desetogodišnjaka, čak 59 posto ih ne zna sigurno plivati. DLRG to pripisuje i činjenici da se sve više satova plivanja otkazuje. Spasilac s početka priče se boji kako će Njemačka postojati društvo neplivača.
“Sad moramo skratiti radno vrijeme, na žalost kupača, jer nas nema dovoljno”, kaže spasilac i dodaje kako je zabrinut zbog niske plaće.
Uostalom, na njemu i njegovim kolegama leži velika odgovornost: moraju nadzirati 375 četvornih metara vodene površine.
Tužno iskustvo ima i danas utjecaja na njega: na početku njegove karijere devetogodišnji dječak utopio se tijekom njegove smjene.
“Svi očajnički pokušaji reanimacije nisu ga mogli spasiti. I danas vidim dječaka kako leži”, kaže vidno dirnut spasilac.
“Otvoreni bazen je odraz društva”, kaže spasilac, te ističe kako se u svom poslu moraju nositi s nedostatkom poštovanja, neredima i pijanicama koji zlostavljaju žene na bazenima.
Kada su u pitanju države naše regije, stanovnici Makedonije najviše koriste online bankarstvo, iza njih su stanovnici Srbije, a na trećem mjestu su stanovnici BiH
Prema podacima Europske statističke agencije (Eurostat), online bankarstvo u zemljama Zapadnog Balkana koristi manje od 27 posto stanovnika koji imaju račun u banci.
Kada su u pitanju države naše regije, stanovnici Makedonije najviše koriste online bankarstvo i to 26,9 posto. Iza njih su stanovnici Srbije sa 24,8 posto, na trećem mjestu su stanovnici Bosne i Hercegovine sa 12,8 posto. Iza nas su stanovnici Crne Gore sa 11,3, pa Kosova sa 8,9 posto i na posljednjem mjestu Albanije sa 5,2 posto.
Kako se može vidjeti na infografiki koju je objavila Radio Slobodna Evropa , kada su u pitanju države Zapadne Europe, online bankarstvo najviše koriste stanovnici Norveške (95,8 posto), Finske (94,6 posto) i Danske (94,3 posto),
Prosjek na razini EU iznosi 59,6 posto.
Zmajevi su nastavili sa pripremama za kvalifikacijske utakmice protiv Portugala i Luksemburga, a večeras su posjetili Travnik.
Reprezentativci BiH su posjetili rodnu kuću Ive Andrića, gdje su u restoranu imali zajedničku večeru.
Bh. nogometaši su odradili trening, a na njemu je nazočan bio Edin Džeko koji će biti spreman za utakmice koje reprezentaciju očekuju u narednih nekoliko dana.
Podsjetimo, nakon dva odigrana kola Zmajevi su treći sa tri boda, Portugal je prvi sa maksimalnih šest, slijedi Slovačka sa četiri, Island ima tri, Luksemburg jedan bod, a Lihtenštajn je bez bodova.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas je posjetio Kiseljak gdje je održao sastanak sa Općinskim odborom HDZ-a BiH. Sastanku je nazočila i dopredsjednica stranke, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kao i predsjednik Županijskog odbora Radoje Vidović.
Predsjednik Čović je kazao kako mu je uvijek zadovoljstvo doći u Kiseljak te da prilikom svake posjete vidi napredak odnosno nove projekte.
Predsjednik stranke u ovoj općini, načelnik Mladen Mišurić Ramljak predstavio je ukratko sve aktualne infrastrukturne radove te kapitalne projekte poput skorog završetka izgradnje nove zgrade Doma zdravlja, izgradnje prve faze obilaznice prema Sarajevu, dovršetka gradnje nove zgrade vijećnice koja će biti u funkciji već od ovoga ljeta te se osvrnuo na poziciju ove općine u Županiji Središnja Bosna. Posebno je razgovarano o naporima koji se ulažu u privlačenje novih investitora između ostaloga i ulaganjima u poslovne zone, a predsjednik Čović je kazao kako podrška viših razina vlasti neće i ne smije izostati.
Vidović se referirao na formiranje vlasti odnosno Vlade ŽSB, a razgovarano je i o ulozi mladih kao i žena unutra strukture stranke.
Nekada su radnici u BiH bezuspješno tražili posao, a sada brojni poslodavci bezuspješno traže radnike, piše Večernji list BiH. Stotine tisuća njih otišle su izvan zemlje. Razlog je prvenstveno ekonomske prirode – plaće od kojih je nemoguće živjeti. Na brojnim razinama vlasti u BiH radi se kako bi se plaće povećale, radnicima dale povlastice a poslodavcima smanjili porezi…, sve u cilju rasta plaća i zaustavljanja odlaska radnika u inozemstvo. Istina, plaće su iz mjeseca u mjesec, kada se pogledaju podaci u BiH, rasle, ali taj rast “pojede” inflacija.
Županije i iznosi
Zanimljiv je i podatak da u ožujku u Federaciji BiH više konačno nije bilo županije u kojoj je prosječna plaća ispod 1000 KM. Sve do ožujka prosječna plaća u Srednjobosanskoj županiji bila je ispod tog iznosa, da bi ga konačno premašila i dosegnula iznos od 1016 KM. Prosječna neto plaća u Sarajevskoj županiji dosegnula je iznos od 1585 KM, podatak je Federalnog zavoda za statistiku koji predstavlja značajan iznos i veliki rast u odnosu na ranije razdoblje. Samo mjesec ranije, dakle u veljači 2022., prosječna plaća u Sarajevskoj županiji bila je 1474 KM. Prosječna plaća je u Sarajevskoj županiji u ožujku 2022. bila 1354 KM. Prosječna plaća u cijeloj Federaciji BiH u veljači ove godine iznosila je 1193 KM, da bi se u ožujku popela na 1265 maraka. Prosječna plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u ožujku je iznosila 1341 KM, Bosansko-podrinjskoj županiji 1254 KM. U Zapadnohercegovačkoj županiji u ožujku je prosječna plaća iznosila 1125 KM, a u Hercegbosanskoj županiji 1201 KM. U Unsko-sanskoj županiji prosjek je 1114 KM, a u Posavskoj županiji 1141 KM. U Tuzlanskoj županiji prosjek je u ožujku iznosio 1160 KM, a u Zeničko-dobojskoj županiji 1074 KM. Rast plaća, nažalost, nije posljedica ekonomskog razvoja, već inflacije. Stoga je malo vjerojatno da je išta od ovog povećanja građanima zaista ostalo u džepovima uslijed rasta troškova života. Inflacija, koja je u BiH najveća u Europi, i plaće, koje je ne prate, tjeraju i one koji su bili najveći protivnici iseljavanja na razmišljanje o odlasku.
Istraživanja i život
U BiH su obiteljima potrebne dvije i pol prosječne plaće kako bi preživjele mjesec. Dakle, novca nedostaje većini građana. Stoga ih sve više odlazi na rad u inozemstvo. Kada se pogledaju ponude tamošnjih tvrtki, onda nije teško shvatiti zašto je tako. Minimalac je u Federaciji BiH povećan za 53 KM i iznosi 596 KM. Nije problem zaključiti da toliko povećanje neće mnogo pomoći obiteljima preživjeti mjesec. Na Zapadu im se nude višestruko veće plaće. Portal Buka je početkom godine napravio anketu o tome kojom bi plaćom radnici bili zadovoljni. Većina, 42 posto, navela je da bi bila zadovoljna iznosom neto plaće od 2000 KM. Nižom plaćom u rasponu od 1500 do 2000 KM zadovoljno bi bilo 24 posto čitatelja, a plaćom od 1200 do 1500 KM tri posto. Višom plaćom, i to u rasponu od 2000 do 2500 KM, bilo bi zadovoljno 26 posto anketiranih, a plaćom iznad tog iznosa pet posto. Najviša plaća koja je navedena je 3500 KM. Osim iznosa koje su čitatelji navodili, neki od komentara su: “Kolika je prosječna potrošačka košarica, to je minimum egzistencije”.
Za potrebe rasta poslovanja kompanije i jačanja našeg tima, kompanija Bojo-Metal doo objavljuje oglas za:
Portir (m/f)
Lokacija: Kiseljak
Broj izvršitelja: 1
Vaši zadaci:
Potrebne kvalifikacije:
Nudimo vam:
Ukoliko sebe vidite kao dio našeg tima i smatrate da možete doprinijeti našem poslovanju,
kao i mi Vašem profesionalnom razvoju, pozivamo Vas da Vašu biografiju dostavite
putem E-mail adrese: hr@bojometal.com
Ukoliko vam je potrebno još informacija, kontaktirajte nas na broj telefona +387 30 332-475
Kontaktirani će biti samo kandidati koji uđu u uži izbor.
Armin Begović, sin poznatog bosanskohercegovačkog pjevača Enesa Begovića, iznenada je preminuo.
Ova informacija potvrđena je za N1 portal.
Naime, kako nam je rečeno Begović je bio uposlenik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Još uvijek nije poznat uzrok smrti.
Redakcija portala Kiseljak.info izražava iskreno saučešće obitelji Begović.
Udruženje za zaštitu životinja Fortuna objavilo je uznemirijuću fotografiju ubijenog psa i saopštenje na svom Facebook profilu.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Ured za zemljišnoknjižne poslove
Broj: 49 0 Su 065844 23 SU
Kiseljak, 30.05.2023.g.
Na temelju člana 63. i 67. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH („Sl. novine FBiH“ broj: 19/03 i 54/04), Općinski sud u Kiseljaku,
NAJAVLJUJE USPOSTAVU I ZAMJENU ZEMLJIŠNE KNJIGE ZA KATASTARSKU OPĆINU ORAHOVO I GROMILJAK
Pozivaju se sve zainteresirane osobe, koje smatraju da polažu pravo na priznavanje vlasništva ili nekog drugog prava na nekretninama upisanim u katastarskoj općini Orahovo i Gromiljak po novoj izmjeri, da to svoje pravo prijave Općinskom sudu u Kiseljaku, Uredu za zemljišnoknjižne poslove, u roku od 60 dana od dana objave ovog oglasa u Službenim novinama Federacije BiH, Službenom glasniku BiH, Dnevnom avazu, Večernjem listu i oglasnoj ploči suda i to podneskom u dva primjerka, kao i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo neće biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemljišnoknjižnog uloška.
Osobe koje polažu pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produžiti za najmanje 90 dana, kako bi im se dala mogućnost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produženom roku ne uslijedi dostava novih dokaza, zemljišnoknjižni uložak će se uspostaviti na temelju do tada pribavljenih dokaza.
Pozivaju se sve zainteresirane osobe da prijave svoja prava i rješavaju svoje imovinsko-pravne odnose. Prijava prava u prvom redu je u Vašem interesu. Prijavom prava osiguravate sudjelovanje u procesu u utvrđivanja prava na Vašim nekretninama.
Dobivanjem Rješenja o upisu prava i njegovim provođenjem u elektronski vođenoj zemljišnoj knjizi osiguravate apsolutnu zaštitu svojih prava. Stoga Vas još jednom pozivamo da prijavite svoja prava na nekretninama i aktivno sudjelujete u daljnjem postupku.
Svi upisi u novo uspostavljenu zemljišnu knjigu za katastarsku općinu Orahovo i Gromiljak će se provoditi bez naplate sudskih naknada, jer sud ovaj postupak provodi po službenoj dužnosti.
Uvid u elektronski vođenu zemljišnu knjigu, te osobna predaja podnesaka s dokumentacijom moguća je u uredu za zemljišnoknjižne poslove Općinskog suda u Kiseljaku, ured broj 10 na adresi Žrtava domovinskog rata br. 9 u Kiseljaku, svakim radnim danom od 11 do 14 sati. Podneske je moguće dostaviti i putem pošte na adresu – Općinski sud Kiseljak, ul. Žrtava domovinskog rata br. 9, 71250 Kiseljak.
Predsjednica suda
Božana Banduka
Napomena: Ovaj oglas objavljen je u Dnevnom avazu dana 7. 6. 2023.g. i u Večernjem listu dana 7. i 8. 6. 2023. g.
Dana 14. 6. 2023. godine (SRIJEDA) zbog redovnih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „DRAŽEVIĆI 2“ (dio naselja Draževići) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati;
TS „ŠPAR-MERC“ (gospodarski subjekt „Mix-Company“) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati;
TS „ZENIČKI PUT“ (dio naselja Zenički put) u vremenu od 12:00 do 13:00 sati.
Denver Nuggetsi su prvi put prvaci NBA lige. Denver je na domaćem terenu u petoj utakmici finala pobijedio Miami Heat 94:89 i s ukupnih 4:1 postao prvak najjače košarkaške lige na svijetu. Nikola Jokić bio je najbolji igrač utakmice s 28 poena, 16 skokova i četiri asista te je zasluženo dobio nagradu za MVP-ja finalne serije.
Nije ovo bila najljepša utakmica, bilo je puno nervoze s obje strane, puno izgubljenih lopti i promašaja, ali u dramatičnoj završnici Denver je imao više koncentracije i zasluženo slavi povijesnu titulu.
Miami je počeo dobro, poveo je 5:0, ali onda je stao i Denver je napravio seriju 12:0. Heat je u tom periodu imao čak deset promašaja. Ipak, Miami se vraća i serijom Adebayoa vraća utakmicu u egal. U tom je dijelu igre Michael Porter bio najbolji kod Denvera sa sedam skokova i sedam koševa.
Miami je prvu četvrtinu dobio 24:22, a onda na početku druge dionice odlazi na 28:22. Miami je tada igrao dosta agresivno, Denver nije mogao ništa pogoditi, Jokić je igrao prilično stidljivo i Heat je tricom i dvicom Duncana Robinsona otišao na 39:29. Nuggetsi se serijom 6:0 vraćaju, ali Lowry s dvije trice opet vraća Miami u prednost, koji na odmor odlazi s +7 (51:44).
Treća četvrtina je bila prilično neuredna, puno se griješilo, a Denver je tricom Murrayja izjednačio na 60:60. Imali su Nuggetsi priliku da se odlijepe, no stali su i pustili Miami da opet povede. U trećoj dionici gledali smo prilično lošu košarku, bilo je puno izgubljenih lopti i promašaja s obje strane, a Michael Porter je tricom nakon dugo vremena donio prednost Denveru, no Lowry tricom vraća Heat.
U zadnju četvrtinu ušlo se sa 71:70 za Miami, a onda su u zadnjih 12 minuta proradili najbolji igrači – Nikola Jokić i do tada nevidljivi Jimmy Butler. Denver je serijom 5:0 poveo 75:71, a u tom periodu je Jokić dirigirao napadom svoje momčadi. No Miami se odbio predati, a Jimmy Butler se vratio iz mrtvih i s dvije uzastopne trice i s tri slobodna bacanja uveo utakmicu u dramu.
Miami je još jednim košem Butlera poveo 87:86, no upravo je on kod 90:89 za Denver 25 sekundi do kraja izgubio ključnu loptu, a Caldwell-Poppe je s linije slobodnih bacanja doveo Denver na +3. Butler je probao tricom vratiti Miami, ali je promašio, a Brown s linije slobodnih bacanja donosi naslov prvaka Denveru.
Danas se slavi sveti Anto Padovanski, jedan od najpoznatijih i najomiljenijih svetaca Katoličke crkve. Sveti Antun Padovanski je najbrže proglašen svetim, kanoniziran je nakon samo 11 mjeseci!
U našem bližem okruženju sveti Anto se na poseban način kao zaštitnik slavi u župi Busovača, Bugojno, Dobretićima, te travničkoj župi Dolac – kao drugi patron župe gdje tradicionalno bude veliki broj vjernika. Misu uočnicu i prezentaciju u Busovači pred mnoštvom vjernik sinoć je predvodio vrhbosanski nadbiskup monsinjor Tomo Vukšić.
Današnje središnje misno slavlje u Busovači počinje u 11 sati, a svetu misu će predvoditi fra Mario Katušić, gvardian u Fojnici. U Večernjoj misi bit će blagoslov djece. Večernju misu će predvoditi fra Ivan Nujić, profesor u Visokom.
OMILJENI SVETAC CIJELOG SVIJETA
Omiljeni svetac cijelog svijeta, u Lisabonu se rodio kao Fernando Sveti Antun Padovanski ime je dobio jer u Padovi počivaju njegovi ostaci, a njegova je kanonizacija najbrža u povijesti jer je u manje od godine dana nakon smrti proglašen svetim Sveti Ante omiljen je svetac u Hrvatskoj, dio gradova mu se s posebnim poštovanjem obraća kao svojem nebeskom zaštitniku, a brojne crkve i župe nose njegovo ime.
Ante je svetac kojeg ljudi diljem svijeta zazivaju zbog tisuću raznih životnih potreba jer je poznat kao spremni pomoćnik u bilo kojoj ljudskoj nevolji. Vjernici u Hrvatskoj svetog Antu slave na tri načina, jedan je slavljenje utoraka, drugi je nošenje njegove medaljice, sličice ili kipića, a treći je darivanje za Kruh svetog Antuna u korist siromaha.Čini se da je ta praksa danas najrašireniji način štovanja sv. Antuna. Postanak te prakse pripisuje se čudu po zagovoru Svetog Ante.
Sveti Ante danas je zaštitnik siromašnih i potlačenih, propovjednika, budućih majki, putnika, ribara, mornara, starih ljudi, žetvi, konja, izgubljenih stvari, pošte, brodoloma, gladovanja Portugala i vjere u Presveti Sakramenat. Na blagdan sv. Ante posebnost je blagoslov djece i cvijeća, ponajviše ljiljana koji se smatraju njegovim cvijetom. Tisuće i tisuće vjernika svakog 13. lipnja okupljaju se u župama svetog Ante diljem zemlje kako bi proslavili blagdan tog sveca.
Kiseljak.info
U teškoj prometnoj nesreći kod Karlsruhea, u subotu, 3. lipnja, smrtno su stradali Leon Lešnjaković i Marko Bojanović.
Mladići su nastradali u nesreći s motorom. Leon Lešnjaković je smrtno stradao na mjestu događaja, a Marko Bojanović je preminuo u bolnici, šest dana nakon nesreće, piše Fenix-magazin.
Vijest o ovoj tragediji objavila je Hrvatska katolička misija Mittelbaden čiji su članovi bili poginuli mladići.
– Leon Lešnjaković, rođen 9. 12. 2006. u Osijeku, nastradao je zajedno s prijateljem Markom Bajanovićem na motoru 3. 6. 2023. Poginuo je na licu mjesta.
Obitelj Lešnjaković došla je u Njemačku 2017. godine. Za Leonom tuguje obitelj, napose sestra Mia, te prijatelji. Leon će biti pokopan u mjestu Kandel (Pfalz) gdje obitelj Lešnjaković stanuje. Datum i sat pogreba još nisu poznati, to će biti naknadno objavljeno.
Marko Bojanović, rođen 6. 8. 2005. u Bugojnu, nastradao je nakon teške nesreće motorom zajedno s prijateljem Leonom Lešnjakovićem. Dok je Leon poginuo na licu mjesta, Marko se borio nekoliko dana za život, ali je izgubio bitku 9. 6. 2023. u gradskoj bolnici Karlsruhe.
Don Ivo Nedić podijelio mu je sakrament bolesničkom pomazanja. Preminuo je u Gospodinu. Za Markom tuguje obitelj, rodbina i prijatelji. Pokop će biti u Bugojnu, datum oproštaja i pogreba još nisu poznati. Ostanimo povezani u vjeri i nadi u Gospodinu. Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila im. Počivali u miru Božjem. Amen., stoji na internetskoj stranici HKM Mittelbaden.
Radnici na terenu pronašli slupani motocikl
Prema policijskom priopćenju, u nedjelju, 4. lipnja, nešto prije 11 sati, radnici na terenu policiji su prijavili motocikl koji leži pored L 548 i dvije muške osobe na lokaciji oko 700 metara prije Windena u blizini Karlsruhea. Jedna je osoba već bila mrtva, druga je bila teško ozlijeđena i nije reagirala.
– Policija pretpostavlja da se nesreća dogodila u ranim jutarnjim satima te da dvojica tinejdžera nisu ranije otkrivena zbog visoke trave pored ceste. Obojica mladića nisu nosila kacige ni zaštitnu odjeću i bili su premladi da bi uopće smjeli voziti takav motocikl, priopćila je policija.
Prema navodima policije, motor s kojim se dogodila nesreća bio je zapremine 400 kubičnih centimetara. Ovisno o modelu, takvi motocikli mogu se kretati brzinom do 200 kilometara na sat. Za takav motor je potrebna vozačka dozvola za motocikl koja se može dobiti tek s 18 godina.
Lipanj mjesec ’93. za Hrvate Srednje Bosne upisan je crnim slovima. Skoro da nema općine u kojoj se ne obilježava godišnjica zločina Armije RBiH.
Danas je u Travniku, na lokalitetu Pješčara, obilježena godišnjica bitke za tu kotu koja se smatra jednom od najvažnijih bitki u Lašvanskoj dolini.
U drugoj županji Zeničko–dobojskoj u Kraljevoj Sutjesci Hrvati Kaknja obilježili su 30. obljetnicu zločina u toj općini i egzodusa njih više od 11.000. Za zločine nitko nije odgovarao.
Opširnije u prilogu Radio-televizije Herceg Bosne:
Bella je ostala u lijesu od 14 sati do 18:30, kada je obitelj otvorila lijes da tijelo pripremi za bdjenje. Tada su shvatili da žena i dalje diše
Bolnica u Ekvadoru proglasila je u petak 74-godišnju Bellu Montoyu mrtvom. Ona je zaprimljena u bolnicu zbog posljedica srčanog udara. Liječnik iz bolnice Martín Icaza obitelji je u petak u podne predao tijelo. Nekoliko sati kasnije obitelj je otvorila lijes i shvatila da žena i dalje diše.
Bella je ostala u lijesu od 14 sati do 18:30, kada je obitelj otvorila lijes da tijelo pripremi za bdjenje. Tada su shvatili da žena i dalje diše.
“Mama mi je na kisiku. Srce joj je stabilno. Liječnik ju je uštipnuo za ruku i ona je reagirala. Kažu mi da je to dobro jer to znači da malo-pomalo reagira”, rekao je njen sin Gilbert Balberán. “Čak su nam dali i smrtovnicu”.
“Mama je počela micati lijevu ruku, otvarati oči, usta. Tudila se disati”, rekao je njen sin Gilber. “Malo-pomalo procesuiram što se dogodilo. Sada želim samo da se zdravlje moje majke poboljša. Želim je živu i uz sebe”. Žena se i dalje nalazi na Odjelu intenzivne njege i pod liječničkim je nadzorom, piše El Universo. Još uvijek nema službenog objašnjenja, ni bolnica ni ministarstvo zdravstva nisu se oglasili o slučaju.
Kako doznajemo, jedna od točaka skorašnje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će upravo pitanje graničnih prijelaza, i to otvaranje još najmanje jednog uz rješavanje pitanja usklađenosti radnog vremena inspekcija
Omogućiti otvaranje još jednog graničnog prijelaza s potpunom inspekcijskom kontrolom – tzv. BIP-ovima (fitosanitarna i veterinarska kontrola), kao i usklađivanje radnog vremena Državnog inspektorata Republike Hrvatske u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom Inspektorata BiH – dva su ključna preduvjeta kako bi se ovoga ljeta izbjegla dulja zadržavanja prometa roba iz BiH, piše Večernji list BiH.
U mjesecima koji donose toplije vrijeme pitanje održavanja i poboljšanja protočnosti teretnih vozila s lako kvarljivom robom, koju čine uglavnom svježi poljoprivredni proizvodi, od strateškog je značaja za veliki dio poljoprivrednih proizvođača iz BiH, a koji trenutačno na raspolaganju imaju tek dva prijelaza opremljena fitosanitarnom i veterinarskim nadzorom (Gradiška i Bijača). No, čini se kako uskoro dolaze bolje vijesti koje će omogućiti ubrzanje procedure uz manja zadržavanja te u konačnici bržu isporuku na ciljana tržišta. Naime, kako doznajemo, jedna od točaka skorašnje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, koja bi trebala biti održana u Zagrebu, bit će upravo pitanje graničnih prijelaza između dviju susjednih zemalja, i to otvaranje još najmanje jednog uz rješavanje pitanja usklađenosti radnog vremena inspekcija.
Nadzor i protočnost
Oko ovoga pitanja, podsjećamo, bilo je mnogo govora tijekom nedavnog sastanka koji je ministar prometa i veza BiH Edin Forto imao u Zagrebu s ministrom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegom Butkovićem, a kojem je prisustvovao i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković. Upravo je Vanjskotrgovinska komora BiH bila najaktivniji zagovornik rješavanja ovoga pitanja u svrhu izravne pomoći domaćem gospodarstvu koje je izvozno orijentirano. Tom prilikom pokazano je veliko razumijevanje Vlade Republike Hrvatske te je najavljeno kako će Granični prijelaz Svilaj definitivno biti u kategoriji BIP-ova, potpuno opremljen, a pritom su se predstavnici iz BiH zauzeli i za Granični prijelaz Izačić, koji trenutačno ima fitosanitaciju, ali nema veterinarsku kontrolu. Istodobno, u kontekstu ubrzanja nadzora na granicama, a samim time i bolje protočnosti roba, govorilo se i o usklađivanju radnog vremena Državnog inspektorata Republike Hrvatske u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom Inspektorata BiH, a u sezoni bi pritom trebalo omogućiti produljenje radnog vremena inspektora RH. Na rješavanju svih pitanja vezanih uz granicu aktivno se radi posljednjih mjeseci, pa je tako Vanjskotrgovinska komora BiH u suradnji s Republikom Hrvatskom i Gospodarskom komorom organizirala gospodarski forum o učincima ulaska Republike Hrvatske u Schengen u cilju pružanja pomoći bh. gospodarstvenicima.
Vanjska trgovina
Zahtjevi koji se odnose na ubrzanje protočnosti roba su opravdani ako se pogledaju brojke iz područja vanjske trgovine, a osobito kada govorimo o razmjeni BiH s Republikom Hrvatskom i ostalim članicama Europske unije. Koliko je Europska unija značajan trgovinski partner BiH, svjedoči i podatak kako je obujam razmjene u prošloj godini iznosio oko 32,3 milijarde KM, što je više za 7,3 milijarde KM u odnosu na 2021. BiH je na prostor Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 13,3 milijarde KM, što je više za 2,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na godinu prije. Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni s Republikom Hrvatskom, njezin obujam je u prošloj godini iznosio 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48 posto u odnosu na 2021. Iz BiH je u Republiku Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi KM, što je više za 700 milijuna KM, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 5,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,9 milijardi KM.
Nije da u Crnoj Gori nema političkih snaga kojima je ključna, pa možda i jedina odrednica crnogorstvo, odnosno srpstvo, ali sve veći prostor zauzimaju oni koji biračima nude i nešto drugo
Godinama se borbu na crnogorskoj političkoj sceni prikazivalo kao nadmetanje tzv. suverenističkog i prosrpskog bloka. Bilo je to pojednostavljeno i u konačnici netočno svođenje politike Crne Gore na dvije krajnosti. Protekla dva izborna ciklusa pokazala su da je itekako popunjen politički prostor između tih tradicionalnih polova.
Nije da u Crnoj Gori nema političkih snaga kojima je ključna, pa možda i jedina odrednica crnogorstvo, odnosno srpstvo, ali sve veći prostor zauzimaju oni koji biračima nude i nešto drugo. Da nije tako, ne bi se u nedjelju u Crnoj Gori dogodio presedan da stranka koja do prije 10 mjeseci nije postojala postane najjača snaga u parlamentu. Pokret “Europa sad” imat će najviše zastupnika u crnogorskoj skupštini, a kako je i novi predsjednik države iz iste stranke, može se reći kako je PES danas vodeća politička snaga.
Razloga za zadovoljstvo ima i Demokratska partija socijalista Crne Gore (DPS). Stranka koja je 30 godina vladala Crnom Gorom i čiji je čelnik Milo Đukanović, kao najdugovječniji europski vladar, nedavno morao priznati politički poraz, uspjela je zaustaviti pad potpore. DPS je izbore okončao na drugom mjestu s respektabilnih 23 posto glasova. U nekim prošlim vremenima oko DPS-a okupljale su se i nacionalne manjine. Pokretao ih je strah od povratka u devedesete koje su za Hrvate, Bošnjake i Albance u Crnoj Gori bile traumatične. “Reformirani” Đukanović bio im je manje zlo od bučne, klerikalizirane srpske oporbe koja nikad nije prežalila raspad zajednice sa Srbijom, priznanje Kosova i ulazak u NATO.
Ovaj put manjine su odlučile potražiti svoje mjesto na političkoj sceni Crne Gore, što izborni rezultati jasno potvrđuju. Čak 10 od 81 zastupničkog mandata pripada manjinskim strankama. Posebno je izražen rast popularnosti Bošnjačke stranke koja je udvostručila broj mandata i imat će šest zastupnika. Dvije albanske stranke imat će ukupno tri, a u parlament se vraća i Hrvatska građanska inicijativa s jednim zastupnikom.
Hrvati u Crnoj Gori očito su učili na vlastitim pogreškama i činjenici da ih ovako malobrojne svaka podjela skupo košta. Mogli su i na primjeru svojih sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini vidjeti kako se gubitak političkog utjecaja zbog malobrojnosti može nadomjestiti samo zajedništvom. Dakako, nije ustavna pozicija Hrvata u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ista, ali demografski problemi i opasnost od majorizacije jesu. Zato je važno da su Hrvati na ovim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori postupili mudro i vrlo vjerojatno sebi osigurali sudjelovanje u izvršnoj vlasti.
U igri je mnogo kombinacija, uključujući i manjinsku vladu. Čini se kako će u svakoj opciji utjecaj Beograda na upravljanje Crnom Gorom biti ograničen, a svakako ne dominantan. Prosrpski blok osvojio je oko 15 posto glasova i iako se nudi PES-u kao saveznik u novoj vladi, jasno je da neće biti u poziciji upravljati procesima. Još manje su to neke tradicionalne stranke koje su na samom izbornom pragu ili ispod njega.
Jasno je kako je u političkom životu Crne Gore došlo do smjene generacija. Uz novog predsjednika Jakova Milatovića (37), ključne političke figure danas su čelnik PES-a Milojko Spajić (36), novi predsjednik DPS-a Danijel Živković (36), čelnici koalicije Demokrata i URA-e Aleksa Bečić (36) i Dritan Abazović (38). Umjesto izbora između Zapada i Rusije, mladi lideri biračima su ponudili ekonomske programe i europsku budućnost. Da pokušaju ispuniti ta obećanja, ruku suradnje morat će pružiti Bošnjacima, Albancima i Hrvatima.
Jozo Pavković – vecernji.ba
U većem dijelu naše zemlje danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama središnje i istočne Bosne magla ili niska naoblaka.
Vjetar slab u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 22, a dnevna od 19 do 25, na jugu do 30°C.
Kemal Smreka čuva raj na zemlji, kompleks koji se nalazi u Potočanima kod Bugojna. Sa svojom suprugom i djetetom čuvaju i koze te se bave poljoprivredom. Čuvaju prirodnu ljepotu koje rijetko gdje ima.
Oko podneva potres jačine četiri stupnja po Richteru zatresao je okolinu Kruševca, objavio je Republički seizmološki zavod, prenosi RTS.
Potresi ovakvog intenziteta mogu izazvati mala oštećenja na objektima u epicentru, dodaju. Epicentar je 44 kilometra od Kragujevca.
“Osjetilo se podrhtavanje i zvuk kao udar groma!
Bas zadrmalo
Prodrmalo dobro
Grmljavina i lagani potres, prizemlje.
Baš jako je treslo”
Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća i svetom misom, u Ovčarevu je danas obilježeno 25 godina od ubojstva travničkog policajca Perice Bilića.
Obilježavanju ove tužne godišnjice prisustvovali su predstavnici MUP-a SBK/KSB, Policijske uprave i Policijske stanice Travnik, Pericina rodbina i prijatelji.
Sveta misa služena je u crkvi svetog Mihovila, a na spomeniku na groblju Torine zapaljene su svijeće i položeno je cvijeće.
Policajac Perica Bilić poginuo je 12.6.1998. godine od eksplozivne naprave podmetnute pod njegov automobil parkiran u dvorištu porodične kuće u travničkom naselju Lovrići, neposredno uz magistralni put M-5.
Njegov kolega, policajac Almir Melić, koji je bio sa njim u vozilu, zadobio je tada teške tjelesne ozljede.
Ni nakon 25 godina za ubistvo policajca Perice Bilića još niko nije odgovarao.
(Izvor: Travnički.info)
NATO će danas započeti najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Europi u povijesti saveza u znak zajedništva prema partnerima i potencijalnim prijetnjama poput Rusije.
Vježba ‘Air Defender 23’ pod njemačkim vodstvom trajat će do 23. lipnja i uključivat će oko 250 vojnih aviona iz 25 NATO i partnerskih zemalja, uključujući Japan i Švedsku, koja je podnijela zahtjev za pridruživanje savezu.
Do 10.000 ljudi sudjelovat će u vježbama namijenjenim jačanju interoperabilnosti i spremnosti za zaštitu od bespilotnih letjelica i krstarećih projektila u slučaju napada na gradove, zračne luke ili morske luke unutar teritorija NATO-a.
Predstavljajući planove prošlog tjedna, general-pukovnik Ingo Gerhartz iz njemačkog Luftwaffea rekao je da je vježba ‘Air Defender’ zamišljena 2018. dijelom kao odgovor na rusku aneksiju Krima od Ukrajine četiri godine prije, iako je rekao da “nije bila usmjerena ni na koga“.
Rekao je da iako će NATO braniti ‘svaki centimetar’ svog teritorija, vježba neće poslati nikakve letove, na primjer, u smjeru Kalinjingrada, ruske enklave koja graniči s državama članicama saveza Poljskom i Litvanijom, navodi France 24.
“Mi smo obrambeni savez i tako je planirana ova vježba”, rekao je.
Američka veleposlanica u Njemačkoj Amy Gutmann rekla je da će vježba pokazati “agilnost i brzinu naših savezničkih snaga” te da je njezina namjera poslati poruku zemljama uključujući Rusiju.
Fena
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta objavilo je Natječaj za upis redovitih učenika u prvi razred srednjih škola KSB za 2023./2024. školsku godinu.
Vjerujemo da određen broja učenika pokazuje interes za upis u našu školu, te vas pozivamo na upis u sljedeća zanimanja:
– medicinska sestra-tehničar (4 godine),
– farmaceutski tehničar (4 godine),
– fizioterapeutski tehničar (4 godine),
– hotelijersko-turistički tehničar (4 godine),
– frizer (3 godine) i
– kuhar (3 godine).
Prijavljivanje, izbor kandidata i upis učenika obavlja se u tri roka:
– prvi upisni rok 19. i 20.6.2023. (ponedjeljak i utorak) od 08:00 do 12:00 sati,
– drugi upisni rok 3. i 4.7.2023. (ponedjeljak i utorak) od 08:00 do 12:00 sati,
– treći upisni rok 21.8.2023. (ponedjeljak) od 08:00 do 12:00 sati.
Potrebna dokumentacija (originalni dokumenti):
– prijava na Natječaj (popunjava se u školi),
– izvadak iz matične knjige rođenih,
– svjedodžba o završenoj osnovnoj školi,
– potvrde o uspjehu za VI., VII., VIII., i IX. razred osnovne škole,
– drugi dokumenti relevantni za utvrđivanje broja bodova po kriterijima.
Nadamo da ste razmislili o prednostima i nedostacima svakog zanimanja i donijeli odluku koja najbolje odgovara vašim sposobnostima i preferencijama.
Radujemo se novoj generaciji učenika!
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić snimljen je kako pije za stolom do Vojislava Šešelja, osuđenog ratnog zločinca.
Na snimci se vidi kako Vučić na svadbi sjedi za stolom odmah do Šešelja, a u pozadini se čuje pjesma koja veliča četničkog vojvodu Pavla Đurišića. Nije jasno kada je snimka nastala i o kakvom se slavlju radi, no navodno je riječ o vjenčanju Šešeljeva sina.
Beogradski odvjetnik Čedomir Stojković je osudio ovaj Vučićev postupak, a on je tu snimku objavio na Twitteru, napisavši da je ‘sramota čovječanstva‘ da Vučić pije s ratnim zločincem.
– To što se napija s njim dok slušaju pjesmu koja slavi Pavla Đurišića, četnika čije su jedinice činile zločine tijekom II svjetskog rata, a poslije on osobno se udružio s jedinicama NDH i konačno u operaciji Vajs 1943. se udružio s nacističkim snagama radi napada na naše stanovništvo, je druga stvar, koju je mogao znati svatko tko je htio. To što ta pjesma ima primitivni melos vojnih jedinica koje su činile genocid u Srebrenici je treća stvar, napisao je Stojković na Twitteru.
To što sramota čovečanstva @predsednikrs se napija zajedno sa zločincem Vojislavom Šešeljem je jedna prosta stvar o kojoj razgovaram sa strancima jako dugo, ukazujući na potpunu jednakost njih dvojice. To što se napija sa njim dok slušaju pesmu koja slavi Pavla Đurišića, četnika… pic.twitter.com/tHjpSe1T3I
— Advokat Čedomir Stojković 🇷🇸🇺🇦 (@FIGHT_4_RIGHT_S) June 11, 2023
Srpski tenisač Novak Đoković osvojio je po treći put u karijeri Roland Garros, u finalu je svladao Norvežanina Caspera Ruuda sa 7-6(1), 6-3, 7-5 za rekordnu 23. Grand Slam titulu.
Time je Đoković postao rekorder po broju Grand Slam naslova u povijesti. Uoči Roland Garrosa situacija na vrhu je bila izjednačena. Đoković i Nadal su imali po 22 pobjede na jednom od četiri najveća turnira, dok je sada Đoković sam na vrhu. Roger Federer ja na dvadeset Grand Slam kruna u karijeri.
Norveški tenisač bolje je otvorio meč te je vodio 3-0 i 4-1. No, break prednosti nije uspio zadržati do kraja seta. Velika i iscrpljujuća borba trajala je u svakom gemu nastavka prvog seta, s tim da je Ruud imao malu šansu kod vodstva 5-4 kada je vodio 30-0 na suparnički servis.
No, pitanje boljega u prvom setu razriješilo se u tie-breaku gdje je odmah na startu Ruud napravio nekoliko velikih pogrešaka, a sve to je Đoković iskoristio za uvjerljivih 7-1.
U prvom setu svaki je igrač po jednom oduzeo servis suparnika, s tim da je Ruud imao više break prilika (4-2). No, u nastavku meča Ruud je bio prilično bezopasan na servis suparnika i ni jednom do kraja dvoboja nije došao u poziciju napraviti break.
Odmah na startu druge dionice Đoković je pobjegao na 3-0 i prednost više nije ispuštao, dok se u trećem setu Norvežanin duže držao rezultatski uz bok trećem nositelju. Opet je to bila ravnopravna i žestoka borba za svaki poen, sve do 5-5 kada je Đoković napravio break bez izgubljenog poena, a potom potvrdio break za novo slavlje na pariškoj zemlji.
Ruudu je ovo bio treći finalni meč u karijeri na Grand Slam turnirima. Prošle godine je u Roland Garrosu osvojio tek šest gemova protiv Nadala, dok je prošle godine protiv Carlosa Alcaraza osvojio set u finalu US Opena. Sada se hrabro borio, ali je ostao daleko od premijernog slavlja.
Hina
Tužiteljica tvrdi da je zbog cjepiva patila od bolova u gornjem djelu tijela, otečenih nogu i ruku i poremećaja spavanja
Farmaceutska tvrtka BioNTech u ponedjeljak će se pojaviti na županijskom sudu u Hamburgu nakon tužbe u kojoj Njemica traži odštetu zbog teških posljedica njihovog cjepiva protiv covida-19.
To je prva u nizu mogućih tužbi protiv kompanije u Njemačkoj zbog nuspojava cjepiva.
Žena tuži njemačkog proizvođača za najmanje 150.000 eura zbog nanošenja tjelesnih ozljeda i naknade za neodrerđenu materijalnu štetu, stoji u odštetnom zahtjevu koji rješava županijski sud u Hamburgu.
Tužiteljica tvrdi da je zbog cjepiva patila od bolova u gornjem djelu tijela, otečenih nogu i ruku i poremećaja spavanja, prenosi Poslovni.hr.
Njezin odvjetnik Tobias Ulbrich je rekao da namjerava osporiti procjenu njemačkog regulatora i Europske agencije za lijekove (EMA) da cjepivo BioNTecha ima pozitivan omjer koristi i štete.
Prema njemačkom zakonu, proizvođači cjepiva i lijekova su podložni tužbi i odštetnim zahtjevima ako “medicinska znanost” pokaže da njihovi proizvodi rade nesrazmjernu štetu ili ako su uputstva o lijeku pogrešna.
BioNTech, koji je cjepivo Comirnaty razvio u suradnji s američkim Pfizerom, smatra tužbu neutemeljenom. To je cjepivo, ističe tvrtka, primilo 1,5 milijardi ljudi dijem svijeta, uključujući više od 64 milijuna Nijemaca.
EMA tvrdi da je cjepivo sigurno i da je u prvoj godini pandemije pomoglo da se u svijetu spasi gotovo 20 milijuna života.
EMA, međutim, priznaje da nakon cijepljenja Comirnatyjem postoji mali rizik od razvoja miokarditisa i perikarditisa, dviju vrsta upale srca i da u velikoj većini pogađaju mlade muškarce.
Agencija je dosad primila oko 1,7 milijuna pritužbi zbog nuspojava koje su se razvile nakon primitka cjepiva protiv covida-19. Radi se o 0,2 slučaja na 100 primjenjenih doza.
U Europskom ekonomskom prostoru (EEA) primijenjeno je 768 milijuna doza cjepiva protiv covida-19.
Najčešće i uobičajene nuspojave cjepiva su glavobolja, groznica, umor i bol u mišićima.
Cilj aktivnosti rasteretiti poslovnu zajednicu, istodobno poboljšavajući investicijsku klimu
Usporedno s procesom intenziviranja usvajanja europske pravne stečevine na državnoj razini u ovom se trenutku vrši priprema za donošenje novih zakonskih rješenja na federalnoj razini kojima HDZ BiH i stranke “trojke” namjeravaju značajno smanjiti porezno opterećenje na rad, odnosno rasteretiti poslovnu zajednicu, istodobno podižući investicijsku klimu na višu razinu, piše Večernji list BiH.
Politički dogovor navedenih stranaka uobličen u programski dokument “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti” kao važnu stavku ima upravo ekonomske reforme, od kojih se izdvajaju smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada te povećanja mirovina i plaća, a posebice minimalne mirovine i plaće.
Izmjene
Večernji list doznaje kako se u ovom trenutku pripremaju izmjene dvaju zakonskih rješenja – onoga o doprinosima te o dohotku, a izvori upućeni u tematiku govore nam kako je cilj smanjiti porezno opterećenje kako bi se poslodavcima osigurao ambijent za povećanje plaća radnicima. Istodobno, ovi reformski zakoni bi s druge strane jamčili zadržavanje fiskalne stabilnosti sustava. Upućeni ističu kako je zapravo riječ o temeljnoj ekonomskoj reformi, čija bi provedba u značajnoj mjeri unaprijedila gospodarsku sliku Federacije BiH, stvorila pretpostavke za rast primanja radnicima, ali i za proširenje poslovanja gospodarskih subjekata, odnosno otvaranje novih radnih mjesta.
Opredijeljenost novih federalnih vlasti za rješavanje ovako složenog, ali u konačnici iznimno važnog pitanja za ekonomiju pokazuje kako politička osnova na kojoj je izgrađena nova Vlada funkcionira, a partneri uspijevaju pronaći zajednički jezik
Reforma poreznog sustava jedan je od zadataka za koji je utvrđeno kako predstavlja ključ unaprjeđenja stanja u ekonomiji, a što je osobito važno u vremenu kada se, uslijed različitih poremećaja na tržištima, očekuje i smanjenje gospodarske aktivnosti u BiH. Drugim riječima, reformama će se amortizirati takvo stanje, odnosno omogućiti poslovnim subjektima u BiH da što lakše posluju te svojim radnicima u konačnici isplaćuju veće plaće, ali i planiraju dodatno proširenje aktivnosti. Nedavno su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić te dopremijeri i federalni ministri Toni Kraljević i Vojin Mijatović razgovarali s izaslanstvom Saveza samostalnih sindikata BiH, koje je predvodio predsjednik Selvedin Šatorović.
Na sastanku se razgovaralo o reformskim projektima koji uključuju unaprjeđenje zakonskih rješenja, a u cilju poboljšanja statusa radnika u Federaciji BiH, a tom prilikom naglašeno je kako je prioritet federalne Vlade smanjenje opterećenja na plaću kako bi se poslodavcima osigurao ambijent za povećanje plaća radnicima, a kroz zadržavanje fiskalne stabilnosti sustava, uz poruku kako je ključna važnost tripartitnog dijaloga i suradnje između Vlade, sindikata i poslodavaca.
Investicije
Olakšavanje poslovanja svakako treba promatrati i kroz prizmu najavljenih reformi koje će se odnositi na preustroj javne uprave, ali i druge reforme kojima će se potencijalnim investitorima uvelike olakšati realizacija poslovnih ideja.
Digitalizacija javne uprave, smanjenje birokracije prilikom registracije obrta i drugih poslovnih djelatnosti, sveobuhvatna reforma školskog sustava, uvažavajući ustavne nadležnosti županija – sve su to zadaci čijim bi rješavanjem BiH, odnosno njezine razine vlasti, u značajnoj mjeri ojačala svoje gospodarstvo. To je važno i zbog činjenice da se pred BiH otvara mogućnost snažnijeg priljeva investicija s tržišta zapadne Europe koja sada traži zemljopisno bliža područja.
Na tom putu važne su koordinacija i suradnja, a u tom kontekstu svakako treba uputiti na predstojeću zajedničku sjednicu Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske. Jer reforme na putu BiH prema Europskoj uniji treba raditi harmonizirano, tražeći istovjetna rješenja za istovjetne probleme.
Struktura javne zaduženosti pokazuje kako je vanjski dug iznosio 9,8 mlrd. KM, a unutarnji 3,2 mlrd. KM
Unatoč iznosu javne zaduženosti, koja je na kraju 2022. godine iznosila nešto više od 13 milijardi maraka (vanjski 9,8 mlrd. KM, a unutarnji 3,2 mlrd. KM), udio javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) i dalje je ispod 30 posto (točnije 29,17%), što upućuje na zaključak kako je BiH zemlja koja, iako nije članica EU-a, i više nego ispunjava Maastrichtski kriterij prema kojemu opći državni dug ne smije biti veći od 60% BDP‑a, piše Večernji list BiH.
Međutim, isto tako, treba uzeti u obzir da je BiH krhka ekonomija, a i nekad veće i moćnije države poput bivše Jugoslavije dolazile su u krizu zbog javnog duga. Naime, prema podacima Narodne banke Jugoslavije, krajem 1987. vanjski dug premašio je 21,3 milijarde dolara (srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 18,7 milijardi dolara).
Inače, u odnosu na godinu prije, ukupni javni dug porastao je za 151,21 milijun konvertibilnih maraka ili 1,18%, s tim da je vanjski dug povećan za 64,67 milijuna KM, a unutarnji za 86,54 milijuna KM. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s 50,16%, Republika Srpska s 48,86%, institucije BiH s 0,61% i Distrikt Brčko BiH s 0,37%. Kada govorimo o procesu otplate, servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,57 milijuna KM.
Vanjski dug BiH je na dan 31. prosinca 2022. iznosio oko 9,8 milijardi maraka, točnije 9.802,120.000 konvertibilnih maraka, a obuhvaća vanjski državni dug koji iznosi oko 8,5 milijardi maraka, a koji je alociran na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko BiH i institucije BiH, zatim vanjski dug entiteta i Distrikta koji iznosi oko 1,2 milijarde maraka, vanjski dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 25,35 milijuna maraka te vanjski dug javnih poduzeća koji je iznosio 8,76 milijuna maraka, navodi se pritom u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine. Usporedbom s prethodnih devet godina vidljivo je kako se dinamika kretanja iznosa vanjskog duga BiH odvija po prilično neujednačenoj stopi.
Primjerice, u 2014. je došlo do uvećanja od 10,93 posto, dok je 2017. uslijedilo smanjenje od 8,13 posto. U konačnici, od 2013. godine do kraja 2022. godine vanjski dug povećan je za oko 2,4 milijarde maraka (od 7,4 milijarde u 2013. do 9,8 milijardi na kraju 2022.). Udio starog duga u stanju vanjske zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 6,48 posto, a to je manje u odnosu na udio ovoga duga godinu dana ranije, kada je iznosio 7,12 posto. Inače, stari dug čine naslijeđeni komercijalni dug prema Pariškom klubu kreditora i zajmovi WBIBRD-a, vidljivo je u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine, a koji je izradilo Ministarstvo financija i riznice Bosne i Hercegovine.
Kada govorimo o novom dugu, najveću postotnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama. U kontekstu novih kredita i njihove namjene po pojedinim sektorima, na kraju 2022. godine za infrastrukturu je bilo oko 4,8 milijardi KM, za javni sektor 3,3 milijarde te za gospodarstvo 997 milijuna maraka.
Pitanje kreditnog zaduženja za infrastrukturu treba promatrati i kroz prizmu ubrzanja aktivnosti na realizaciji značajnih projekata od kojih će Bosna i Hercegovina imati dugoročnu dobit. Riječ je o koridoru Vc na koji se gleda kao na stup budućeg ekonomskog razvoja zemlje, a kojim će se BiH pozicionirati na kartu međunarodno značajnih prometnih pravaca koji sa sobom nose i nužno ubrzanje protoka ljudi i roba. U kontekstu unutarnjeg duga, podaci Ministarstva financija i riznice BiH pokazuju kako je na kraju 2022. godine iznos bio oko 3,2 milijarde maraka.
U ukupnom iznosu unutarnje zaduženosti na dan 31. prosinca prošle godine, vidljivo je iz nedavne informacije, Federacija Bosne i Hercegovine sudjeluje s 33,2 posto, Republika Srpska sa 66,48 posto, Distrikt Brčko s 0,01 posto, a javna poduzeća koja osnivaju institucije BiH 0,31 posto.
Jedanaestogodišnje dijete preminulo je nakon što je izgubilo svijest na letu Turkish Airlinesa na putu za New York iz Istanbula, koji je hitno prizemljen u Budimpeštu, prenijeli su mađarski mediji.
Kako javlja novinska agencija MTI, a prenosi Reuters, medicinske službe nisu mogle reanimirati dijete nakon što je avion hitno sletio u mađarsku prijestolnicu.
MTI je saopštio da je medicinska služba aerodroma poslana na lice mjesta nakon što je let TK003 u nedjelju sletio u Budimpeštu, ali dijete nije moglo biti spašeno uprkos brzoj medicinskoj pomoći.
Josip Bliznac iz sela Bunar kod Dobretića jedini je pastir ne samo u BiH koji govori čak pet jezika. Pravi poliglot četiri puta je ostavljao svoje rodno mjesto i odlazio na privremeni rad u Kanadu, Njemačku, Hrvatsku i Sloveniju.
Govori engleski, njemački, slovenski, španjolski i maternji jezik. Bavi se uzgojem stoke, odnosno koza i ovaca. Najveći problem mu je što ni jedna djevojka, ali ni žena ne žele doći u selo u kojem je Josip jedini stanovnik.
Josip ima 50 godina i rado bi se oženio ne djevojkom nego ženom bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Važno mu je samo da želi živjeti s njim u rajskoj prirodi i dijeliti dobro i zlo.
Kupio je čak dva televizora koje nije priključio ali ako dođe žena u njegov život, oba će priključiti da može nakon napornog dana pogledati i neku ljubavnu seriju.
Kako živi jedini stanovnik sela Bunar u općini Dobretići pogledajte u ovoj reportaži Srećka Stipovića.
“Japi Cup 2023
Jučer, 10. lipnja 2023. godine u Jehovcu kod Kiseljaka je održan turnir u nogometu “Japi Cup 2023”.
Prvo mjesto je osvojila ŠN Bubamara Kiseljak generacija 2012./2013.
Čestitke igračima i treneru na osvojenom zlatu.
Emilio Andrijević je proglašen najboljim strijelcem turnira.
Ekipa Bubamare je turnir odigrala bez poraza i sa samo jednim primljenim pogotkom.
Iz ŠN Bubamara se zahvaljuju organizatorima iz ŠF Karioke na odličnoj organizaciji turnira i roditeljima malih igrača koji pružaju potporu.
Postoje dvije varijante – prva je da ubiju mene, druga je da ubiju moje dijete. Za sebe ne brinem, ali za dijete brinem. Reći ću nešto što će zvučati prosto, ali kada imate dvoje ili troje djece, pa vam jedno ubiju, nekako to prihvatite. Ali ja imam jedno. Nemam mnogo djece pa da bi jedno mogao dati. Da ih imam više…
Piše: Elvis Sprečić/Vecernji.hr
Gornje riječi izgovorio je koncem 2021. godine novinarima Al Jazeere Albanac Kushtrim Doji. On i njegova obitelj žive u selu na sjeveru Albanije, a iz kuće nisu izašli godinama. Ne smiju jer će biti ubijeni. Razlog? Krvna osveta. Prema tom običajnom pravu koje je na tom području široko prihvaćeno postalo još u 15. stoljeću, krvna osveta ne smije se izvršiti u domu traženog. Znači, dok si u kući si siguran, pa tako iz kuća danas na području Albanije i u manjem dijelu Kosova danas ne izlazi preko pet stotina obitelji.
Sam običaj široko je prihvaćen postao u 15. stoljeću kada je donesen Kanon Leke Dukađinija. Krvna osveta prema tom kanonu je iznad svega, odnosno iznad državnih zakona, ali i religije. Princip krvne osvete protivan je i islamu, religiji kojoj pripada većina albanskog stanovništva, kao i kršćanstvu koje je također zastupljeno među Albancima. Kanon je iznad Kurana i Biblije. Međutim, izvorno se prema tom kanonu krvna osveta odnosila samo na ubijanje ubojice, nije zahvaćala žene i djecu.
– Ta tradicija krvne osvete je bila gotovo potpuno zamrla prije pedeset ili malo više godina. A krajem devedesetih godina se vratila u nekakvoj čudnoj formi. Nove generacije ne poznaju kanon i ne poštuju stare zakone, pa se sada ubijaju i cijele obitelji. Prije ako bi ubio bilo koga drugog osim ubojice svi ljudi iz sela bi ti došli, zapalili kuću i preorali njivu, a tebe izgnali iz plemena. Danas više nije tako – pojašnjava Doji. Naime, prije Drugog svjetskog rata gotovo polovica ubojstava u Albaniji je bila povezana s krvnom osvetom, ali je ona potom tijekom komunističke vladavine Envera Hoxhe, jedne od najrigidnijih u Europi, gotovo sasvim izbrisana. Od kraja 1960-ih do prelaska zemlje u demokratski sustav 1990-ih zabilježeno je manje od deset slučajeva krvne osvete. A onda je uslijedio prava erupcija nasilja, a taj čin običajnog prava mnogi su počeli koristiti i kao paravan za rješavanje mafijaških i drugih kriminalnih razmirica. Točna brojka ubojstava koja su počinjena radi krvne osvete nije poznata, niti će vjerojatno ikada biti, ali prvenstveno u Albaniji i na Kosovu, a potom još i, barem kada je Balkan u pitanju, Crnoj Gori, BiH te Srbiji „zbog krvi“ je u protekla tri desetljeća ubijeno, prema nekim procjenama, između 10 i 15 tisuća ljudi.
Posljednji primjer koji je dobio veliku medijsku pažnju dogodio se prošlog vikenda u BiH, točnije u Velikoj Kladuši gdje je Izet Grahović (26) nasred ulice ubio Asmira Halilagića (37) koji je pak dvije godine ranije ubio Izetovog starijeg brata Hasana. Izet je policiju mirno sačekao i rekao im kako je razlog ubojstva koje je počinio upravo već spomenuta krvna osveta. A iako u Hrvatskoj takvi slučajevi nisu toliko česti, ipak ih je bilo.
Javnost tako pamti sukob između romskih klanova Velić i Hudorović čiji je krvavi trag vodio od Ogulina do Karlovca. Frane Velić tako je još 2010. godine ispalio više hitaca iz pištolja prema braći Zoranu i Zdravku Hudoroviću te ih je obojicu teško ranio. Sve se odigralo pred očima više svjedoka na jednom lokalnom natjecanju konja. Taj događaj bio je povod za kasniju osvetu obitelji Hudorović koja je završila ispred karlovačkog trgovačkog centra Supernova. U krvavom obračunu ubijen je Mate Velić, a njegova supruga Draga Jurković i 15-godišnja kći prostrijeljene su. Romski klanovi 2018. sukobljavali su se i na ulicama Zagreba, pucalo se po metropoli kao da je Divlji zapad, i to ne po opskurnim sporednim uličicama nego i na nekim od najfrekventnijih gradskih križanja, poput onog između Držićeve i Vukovarske ulice. U toj spirali nasilja koja je potrajala mjesecima ispreplitali su se, doduše, različiti kriminalni motivi, a krvna osveta na kraju je došla samo kao šlag na tortu.
Obitelji, doduše ne one romske, probleme su pravile i u susjednoj Srbiji, gdje je naširoko poznat bio rat među porodicama Bojović i Šaranović koji je odnio živote više od 15 ljudi, a započet je u ljeto 2009. godine kada je nestao Slobodan Radonjić, povezan s obitelji Šaranović. Taj slučaj do danas nije rasvijetljen, a Radonjić je navodno posljednji put viđen u društvu Luke Đurovića, suradnika Luke Bojovića. U potragu se uključio i Branislav Šaranović, ali on je iste te godine ubijen na Dedinju. Tada je Šaranovićev brat krenuo u krvnu osvetu. Tijekom tog rata s obitelji Bojanović, ubijen je i Šaranovićev kum Danilo Radonjić, ali je Slobodan uspio osvetiti smrt brata. Iako nije osobno ispalio smrtonosne hice, Luki Bojoviću zadao je najsnažniji udarac ubojstvom brata Nikole. Slobodan Šaranović je ubijen, a ta likvidacija nikad nije rasvijetljena.
– Zovem se Elizabeta, ali moja obitelj zove me Beta. Imam 13 godina. Imam stariju sestru Migenu. Njoj je 18. Imam i brata, ali njega ne viđam baš često zato što je u zatvoru. On je ubio dječaka koji živi blizu nas i sad se njegova obitelj želi osvetiti. Iza naše kuće je dom obitelji koja želi osvetu. Obično se ubijaju muškarci i dječaci, ali njih više nema, svi su otišli – riječi su jedne od mnogih žrtava krvnog zakona u Albaniji koje su prisiljene živjeti u zatočeništvu. Objašnjava kako je trenutačna situacija izluđuje. Već tri godine nije bila u školi u obližnjem gradiću Bajzëu i nedostaju joj prijateljice.
– Mama kaže da nas ljudi više ne vole zbog onoga što se dogodilo. Kaže kako bi druga obitelj mogla oteti sestru i mene. Kad se smrači, počinjem se plašiti. Bojim se vukova, šakala i duhova. Bojim se”, zabrinuto objašnjava Beta. Takvih je Beta u Albaniji na stotine, a unatoč tome što su zakonske kazne za ubojstva koja se počine radi krvne osvete postrožene, te su čak uvedeni i sudski instituti mirenja među tako krvno zaraćenim stranama, situacija se do danas i nije previše popravila. U tim je je krajevima i čovjek najblaže ćudi sposoban za najbarbarskiju osvetu vjerujući stalno da ispunjava svoju dužnost. Da bi završila krvna osveta između dviju obitelji, potrebno je da se oko toga slože svi odrasli muškarci iz obitelji žrtve. Zbog toga proces pomirbe zna trajati desetljećima. Dovoljno je, naime, da se tek jedan od pedeset muškaraca ne složi s odlukom da pomirba propadne.
Na tržištu su se pojavile boce s neodvojivim čepovima.
Čepovi se tako više ne mogu odvojiti kako je to bilo moguće do sada, nego su nešto čvršćom plastičnom niti povezani s plastičnim prstenom omotanim na vrhu boce. Zašto se ide na takvo rješenje?
Radi se o direktivi Europske unije usmjerenoj prema ideji da se reciklira što više plastike. Kao što to već biva s direktivama Europske unije, radi se o nečemu već davno izglasanom, što tek mora stupiti na snagu u cijelosti, piše Index.hr.
U ovom slučaju, u svibnju 2018. Europska unija je najavila novu direktivu o tome kako postupati s plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu. Prema toj će se direktivi, između ostalog, pića moći prodavati u plastičnim bocama samo ako čep ostane pričvršćen na boci. Direktiva je izglasana 5. lipnja 2019. godine, a proizvođači imaju obavezu da joj svoje proizvode u cijelosti prilagode do prosinca 2024.
Nova direktiva EU o plastici za jednokratnu uporabu se na globalnoj razini smatra najambicioznijim pravnim instrumentom koji se bavi morskim otpadom. Uglavnom, ona zabranjuje plastične proizvode za jednokratnu upotrebu gdje su moguće alternative. To su npr. plastični štapići za vatu, pribor za jelo, tanjuri, slamke…
Ova direktiva je dio prve Strategije o plastici Europske unije, koja za cilj ima da se plastična ambalaža na tržištu EU reciklira do 2030. godine, smanji potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu i ograniči namjerna uporaba mikroplastike.
Prema podacima Europske komisije, Europljani svake godine proizvedu 25 milijuna tona plastičnog otpada, ali manje od 30 posto se prikupi za recikliranje. Kako stoji u direktivi, u EU od 80 do 85 posto morskog otpada čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine, piše Index.hr.
Nakon što 2024. u EU postane obvezno da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na sve boce za piće, predviđa se za 10 posto smanjenje plastičnog otpada pronađenog na europskim plažama. U direktivi piše kako su čepovi i poklopci izrađeni od plastike neki od plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu koje se najčešće pronalazi na plažama EU.
“Stoga bi se spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu uporabu trebali smjeti stavljati na tržište samo ako ispunjaju posebne zahtjeve u pogledu dizajna proizvoda kojima se znatno smanjuje odbacivanje u okoliš čepova i poklopaca izrađenih od plastike”, navodi se u direktivi koju prenosi Index.hr.
Sve skupa nije prošlo bez problema. Kako EU voli standarde i pravila tako je odlučila i standardizirati te čepove da budu odgovarajuće čvrstoće, pouzdani i sigurni dok ostaju pričvršćeni na bocu tijekom uporabe proizvoda.
CEN, Europski odbor za normizaciju, prvo je odbio zahtjev Europske komisije da razvije standard za čepove i poklopce koji ostaju pričvršćeni na posude za piće, a standardizacija je uspjela tek iz drugog pokušaja.
No koliko je takvo što doista korisno? Naravno da je svako promišljanje o očuvanju okoliša korisno i dobrodošlo, jasno je i da takvo rješenje dugoročno možda i može donijeti nešto dobro, ali ipak treba reći i da argumenti za ovakvo rješenje ostavlja dojam kao da se dosad boce nisu mogle reciklirati zajedno s čepovima, a sad napokon mogu čep pričvršćen za bocu ili kartonsku ambalažu.
Sugerira da su se prije čepovi redovito bacali na ulicu, dok tek sad kad su pričvršćeni na bocu to neće biti slučaj. A zapravo se ne možemo sjetiti kad smo posljednji put vidjeli goli čep u okolišu. Obično ljudi zajedno tretiraju bocu s čepom, bilo da je recikliraju ili, eto, onečišćuju okoliš.
Nadalje, onoga kome nije do recikliranja pričvršćeni čep na recikliranje i neće natjerati pa je pitanje koliki su stvarni učinci ove mjere.
Još jedan potencijalni problem je sama praktičnost, što posebno dolazi do izražaja kod manjih boca, onih od pola litre koje se piju gradom, na putu ili u automobilu. Kao što potrošači pišu na raznim forumima ili na društvenim mrežama, piti izravno iz boce nije uvijek najugodnija stvar.
Index je kontaktirao Jamnicu, Coca-Colu Hrvatska i Vindiju te ih je pitao je li im direktiva otežala proizvodnju, misle li da neodvojivi zatvarači doista mogu povećati stopu prikupljanja i recikliranja ambalažnoga otpada, ali i kako komentiraju navode da neodvojivi čepovi smetaju pri ispijanju pića.
Odgovor smo dobili od Jamnice.
“Neodvojivi čep uveli smo kao dio procesa usklađivanja s Direktivom EU o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Rok implementacije za sve proizvođače je 3. srpnja 2024., a mi se s Direktivom usklađujemo i ranije jer želimo potaknuti i druge da slijede naš primjer.
Poanta je da čepovi moraju ostati čvrsto pričvršćeni na boce jer često završe kao zaseban otpad zbog čega izmiču sustavu za skupljanje otpada i završavaju u okolišu, što je šteta jer mogu biti vrijedna sirovina. Zato nije predviđeno da ih se može odvojiti od boce.
Procjenjujemo da će u narednih godinu dana oko 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju umjesto u okolišu zahvaljujući uvođenju spojenih čepova na bocama naših proizvoda”, naveli su.
Dodaju kako im uvođenje neodvojivog čepa nije otežalo proizvodnju.
“Surađujemo s nekima od najboljih svjetskih dobavljača repromaterijala uključujući i neodvojivi čep. U njegov razvoj i dizajn uložili smo mnogo truda jer nam bilo važno da, uz sigurnost proizvoda, imamo kvalitetan i praktičan dizajn.
Smatramo da smo u slučaju neodvojivog čepa uspjeli postići sve navedeno. Naime, čep na našim bocama dobro se zatvara, a kad se otvoreni čep namjesti u vodoravan položaj, i dalje se iz boce može normalno piti i točiti. Razumijemo da je ovo promjena, jer ovakvi čepovi nisu bili na našem tržištu, i bit će potrebno neko vrijeme da se na njih naviknemo.
Zato je važno educirati potrošače: informacija o spojenom nalazi se na samom čepu i etiketama naših proizvoda, a važna je i uloga medija jer svi zajedno možemo pomoći da bude što manje čepova u okolišu i da ih ne bacamo u komunalni otpad nego da i bocu i čep zajedno vratimo kroz sustav za prikupljanje otpada koji su Hrvatskoj jako dobro funkcionira. Na taj način i boca i čep nisu smeće nego otpad koji se može reciklirati i ponovo koristiti.
Drago nam je da smo među prvima na hrvatskom tržištu uveli ovu promjenu jer smo kao lider na tržištu svjesni svoje odgovornosti i stalno uvodimo poboljšanja kako bismo smanjili svoj utjecaj na okoliš, a uvođenje neodvojivog čepa još je jedan od inicijativa u tom smjeru”, napisali su.
Reprezentativka Bosne i Hercegovine i dosadašnja članica SFK 2000 Gloria Slišković napravila je spektakularan transfer.
18-godišnja Kiseljačanka potpisala je ugovor sa slavnim Juventusom i narednom vremenu će nositi dres ovog kluba.
Bila je neziostavni član SFK 2000 sa kojim je osvojila novu titulu prvaka, ali i u kvalifikacijama za Ligu prvaka.
Već je i članica seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Pored Sarajeva nastupala je još za Široki Brijeg.
Gloria je rođena 2005. godine, igra na poziciji obrambenog igrača, a zadužila je Juventusov dres sa brojem 44.
#JuventusWomen attivissima sul mercato! 🔥
In mattinata visite per la centrale bosniaca classe 2005 Gloria #Sliskovic ⚪️⚫️ pic.twitter.com/OokMnV9epy— JuventusNews24.com (@junews24com) June 9, 2023
Nakon dolazaka Elle Palis, Maëlle Garbino, Federice Cafferate i Lindsey Thomas, Gloria Slišković postaje igračica koja je potpisala za Bianconere, izjavili su iz Kluba.
Kiseljak.info
Hrvatski tenisač, rođeni Međugorčanin, Ivan Dodig (38) i Amerikanac Austin Krajicek (32) pobjednici su Grand Slam turnira Roland Garros u parovima nakon što su u velikom finalu svladali belgijski par Sander Gille i Joran Vliegen 6:3, 6:1. Odmah nakon meča Dodig je dao izjavu u kojoj je žestoko prozvao organizatore turnira.
”Imam još nešto važno za reći. Četverostruki sam osvajač Roland Garrosa i imam ukupno sedam Grand Slam titula, ali danas sam ipak jako tužan. Svi se pitate zašto? Zato što nisam dobio tretman koji zaslužujem kao svaki sportaš, a to znači da trebamo svi igrači biti tretirani jednako kad se natječemo”, rekao je Dodig pa nastavio:
”Jako sam tužan što moram reći, ali 15 dana sam na turnir dolazio taksijem. Sjedio sam nasred neke ulice u Parizu, kasnio sam na zagrijavanje s partnerom jer sam čekao taksi 40 minuta. Bio sam jako tužan i osjećao sam se kao turist u Parizu. Ali danas sam četvrti put osvojio Roland Garros i ovaj turnir zaslužuje tretirati svakog igrača i svakog svog pobjednika kako zaslužuje. Nadam se da ćete sljedeće godine napraviti bolji posao.”
I zbilja, Dodig ne samo da je svaki put čekao taxi, već je i sve dokumentirao na društvenim mrežama. Ponekad statusom na Twitteru, a ponekad fotografijom na Instagramu. ”Ovo mi je najlošije iskustvo u karijeri”, napisao je Dodig na Twitteru još prije par dana, a na Instagramu je na dan finala objavio fotografiju kako ujutro čeka taxi na ulici.
Četvero djece iz starosjedilačke zajednice u Kolumbiji pronađeno je živo na jugu zemlje nakon više od pet tjedana što se zrakoplov kojim su putovali srušio u gustu džunglu, rekao je u petak kolumbijski predsjednik Gustavo Petro
Djecu je spasila vojska u blizini granice između kolumbijskih provincija Caqueta i Guaviare, blizu mjesta gdje se mali zrakoplov srušio.
“Radost za cijelu zemlju! Četvero djece koja su nestala.. Izgubljena… U kolumbijskoj džungli pojavila su se živa”, poručio je Petro putem Twittera.
Colombia plane crash: Four children found alive in Amazon after 40 days missing https://t.co/sYte0emUbU
— BBC News (World) (@BBCWorld) June 10, 2023
Mali zrakoplov Cessna 206 prevozio je sedam ljudi na ruti između Araracuare, u pokrajini Amazonas, i San Jose del Guaviarea, grada u pokrajini Guaviare, ali je u ranim jutarnjim satima 1. svibnja prijavio alarm zbog kvara motora.
Tri odrasle osobe, uključujući pilota, poginule su od posljedica pada, a njihova su tijela pronađena u zrakoplovu. Četvero djece u dobi od 13, 9 i 4 godine, kao i 11-mjesečna beba, preživjeli su pad.
Prve informacije od vlasti za civilno zrakoplovstvo, koje su koordinirale spasilačke napore, sugeriraju da su djeca pobjegla iz aviona i krenula u prašumu potražiti pomoć.
Spasilačke ekipe su uz potporu pasa tragača prethodno pronašli odbačeno voće, koje su djeca navodno jela te improvizirana skloništa napravljena od vegetacije iz džungle.
U operacijama spašavanja sudjelovali su zrakoplovi i helikopteri kolumbijske vojske i zrakoplovstva.
Bol za Petrom i Jelenom iz Kaštela danas je prejaka. I nebo je obuklo tmurnu, tužnu boju, kao da želi isplakati svu svoju bol nakon tragedije u kojoj su stradale sestre, na čiji je automobil, svojim automobilom naletio nesavjesni vozač.
Objava njihove majke na Facebooku otapa i najhladnija srca.
“Čim pomislim: “Noga mi posrće”, dobrota me tvoja, o Jahve, podupire. Kad se skupe tjeskobe u srcu mome, tvoje mi utjehe dušu vesele.”
Imam ruke koje su vas grlile dajem vas Majci Gospi nek vas čvrsto zagli dok dođe mater vaša dico moja lipa i dobra.
Hvala Isusu šta mi vas je dao da vas malo imam, da vas ljubim, da vas grlim… Neka vas čuva dok ne dođe mater vaša dico moja dobra, dico moja lipa.
Duša mi se raspada ljubiti mrtvo i ledeno tilo vaše, zašto srce ne pukne da vaša mater sa vama bude danas.
Mi smo Kršćani mi opraštamo tako sam i vas učila, vaša mater dico moja oprašta ditetu koje je ubilo moju dicu.
https://www.facebook.com/100008475036956/posts/pfbid02YTdSc58E2tXuViVRH53hYeyBBWdpb7i18ave1MuKUo4QQUvidBej4aQVGarHBouxl/?app=fbl
Izaslanici danas nisu odlučivali na način da su glasovali o predsjedniku, nego odlukom o prolongiranju unutarstranačkih izbora
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić ostaje na toj dužnosti, a izbori u stranci će biti održani po završetku narednih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, odlučili su danas izaslanici na Kongresu SDP-a u Sarajevu.
Izaslanici danas nisu odlučivali na način da su glasovali o predsjedniku, nego odlukom o prolongiranju unutarstranačkih izbora do navedenog roka.
Ovakav razvoj događaja najavio je i sam Nikšić u izjavi novinarima uoči Kongresa.
– Vrlo je vjerojatno da će izaslanici predložiti prolongiranje izbora u SDP-u do iza lokalnih izbora. Njihova procjena je da je u ovom trenutku važnije ono što smo preuzeli kao obveze; raditi njačanju države, državnih institucija, izvršavanju svojih predizbornih obećanja, nego da narednih pola godine potrošimo na izbornu kampanju unutar SDP-a, lobiranje, stvaranje pretpostavki to će biti predsjednik, baviti se sami sobom umjesto onim što je pred nama – kazao je tada lider SDP-a.
U Mostaru je danas 10. lipnja održana 13. Izborna konvencija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH gdje nazoči visoko izaslanstvo ove stranke predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem te mnogobrojna izaslanstva gostiju iz zemlje i inozemstva.
Predsjednik Čović je u izjavi za medije izrazio zadovoljstvo što danas nazoči izboru vodstva mladih i utvrđivanju programa kojega trebaju dogovoriti.
– Ja ću ih ohrabriti da razumiju da oživljava ono što pokušavamo u zadnjih 15, 20 godina napraviti, da mladi ljudi preuzimaju odgovornost u političkom životu hrvatskog naroda u BiH, ali isto tako u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na svim razinama – rekao je predsjednik Čović.
Dodao je kako će mlade potaknuti i ohrabriti da u stranku unesu novu energiju, svježinu i svoju mladost, sve ono što je, kako je dr. Čović kazao, potrebno HDZ-u, ali i svakoj političkoj stranci u BiH.
Ponovno izabrani Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Mate Lončar podvukao je kako na današnjoj Izbornoj konvenciji sudjeluje više od 300 članova iz svih krajeva BiH.
– S nama su, također, kolege iz Slovenije, Austrije, Italije, Hrvatske i Vojvodine s kojima posljednjih godina aktivno surađujemo. Slijedi nam izbor novog rukovodstva, tijela onih koji rukovode našom organizacijom – dodao je on istaknuvši da je prisustvo predsjednika stranke Čovića pokazatelj da su mladi ljudi spremni slijediti politiku koju on predvodi.
Još je naglasio da Mladež HDZ-a BiH podržava pomlađivanje, što će oni slijediti i napraviti danas u samom Predsjedništvu Mladeži.
– Idemo s novim i mlađim članovima koji će unijeti u našu organizaciju novu svježinu, dati novu energiju i biti još bolji u određenim aktivnostima nego što smo mi bili u proteklom razdoblju – ustvrdio je Lončar.
Ističe da moraju nastaviti ritam koji su imali u proteklom razdoblju, ali i pružiti ruku suradnje svim organizacijama mladih političkih stranaka u našoj zemlji.
– Moramo znati tko smo i što smo i nikada ne zaboraviti ljude koji su za našu slobodu dali svoje živote, ali budućnost moramo graditi zbog nas i generacija koje dolaze. Naravno, i ovoga puta pružamo ruku partnerstva svim organizacijama mladih političkih stranaka u BiH. Spremni smo na suradnju i prihvaćanje novih konstruktivnih ideja i realiziranja projekata, ali onih koji su u interesu mladog čovjeka, kao i u interesu hrvatskog naroda – podvukao je Lončar.
(foto) Izaslanici Izborne konvencija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH iz Kiseljaka.
Lončar se zahvalio na iskazanoj potpori. Sukladno Pravilniku Mladeži i Poslovniku današnje Konvencije za narednom mandatno razdoblje kao novoizabrani predsjednik predložio je za zamjenika Borisa Mrnjavca iz Kiseljaka. Mrnjavac je zastupnik u Saboru Županije Središnja Bosna i Domu naroda Parlamenta Federacije.
Za pet dopredsjedsjednika izabrani su Danijel Pavić, Ivana Prlić, Ivan Ćubela, Marija Ćosić i Robert Bošnjak.
Za 10 članova predsjedništva izabrani su, sukladno prijedlozima županijskih odbora, regionalnog odbora Posavina i Odbora za Brčko Distrikt: Katarina Oršolić (Posavska županija), Tea Ružić (Brčko distrikt), Anamarija Kovačević (Tuzlanska županija), Ivan Lovrić (Zeničko-dobojska), Andrea Jurina (Središnja Bosna), Josip Džaja (Herceg-Bosanska), Milana Mišetić (Zapadnohercegovačka), Andrija Paradžik (Hercegovačko-neretvanska), Varbara Demirović (Vrhbosanska) i Franjo Jukić (Područni odbor Posavina).
Uoči početka 13. Izborne konvencije Mladeži Hrvatske demokratske zajednice BiH, na spomeniku hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače izaslanstva su položila vijenac i zapalila svijeću u spomen na sve poginule hrvatske branitelje.
Kiseljak.info
OGLAS ZA POSAO VOZAČA KAMIONA
Potreban vozač CE kategorije u poduzeću BARIĆ d.o.o. Kiseljak.
UVJETI:
● SSS – VOZAČ MOTORNIH VOZILA.
● OBAVEZNO POSJEDOVANJE C i E KATEGORIJE.
● OBAVEZNO POSJEDOVANJE ISKAZNICE VOZAČA.
● UREDNA DOKUMENTACIJA ZA SKLAPANJE RADNOG ODNOSA.
● OBAVEZNO ISKUSTVO U MEĐUNARODNOM TRANSPORTU
(HR, SLO, HU, SRB)
Javiti se u sjedište poduzeća Barić d.o.o. u Jehovcu-Kiseljak ili u inbox.
baric.dookiseljak@gmail.com
063 339 740
Na ulazu u Novi Travnik došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala dva automobila.
Ovu informaciju je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova KSB Hasan Hodžić.
“Vozač automobila Audi i putnica su zadobili lakše tjelesne povrede, dok je putnik u automobilu marke Peugeot smrtno stradao. Vozač i dvije putnice su zadobile tjelesne povrede.”
Promet je obustavljen u oba pravca. Prometuje se alternativnim putem kroz grad.
Očevid će obaviti pripadnici PU Novi Travnik kao i pripadnici krim policije.
Kolosalni most Počitelj na koridoru 5 C spojen je s lijevom obalom Neretve, a za desetak dana grubi radovi na mostu trebali bi biti u potpunosti završeni. Pokazuje to snimka iz zraka hercegovačkog youtubera Nermina Lete, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Nakon toga slijede završni radovi. Naprije testiranje nosivosti mosta, potom izgradnja ogradnih zidova, razdjelnika, asfaltiranje, postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije i slično.
Također su u tijeku radovi na relativno kratkom ali zahtjevnom dijelu trase od tunela Počitelj do mosta Počitelj. Inače, trasa auoceste od Zvirovića kod Međugorja do tunel Počitelj, kao i od mosta Počitelj do tunela Kvanj već je završena.
Očekuje se kako će na jesen Hercegovina dobiti novih 20 kilometara autoceste. No, dio od Počitelja do tunela Kvanj bit će neupotrebljiva sve dok se ne izgradi dionica od tunela Kvanj do Bune kod Mostara.
Eurozona je kliznula u recesiju, najveći pad ima Estonija, evo kako stoji Hrvatska
Eurozona je kliznula u recesiju u prvom tromjesečju zbog smanjene domaće potrošnje u uvjetima viših troškova zaduživanja, pokazale su nove procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) 20-člane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je prema revidiranim podacima bilježio isti postotni pad, pokazuju revidirane procjene Eurostata, objavljene u četvrtak.
Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022.
Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju, budući da je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom.
ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA
Raste zabrinutost od recesije: Na europskim burzama dionice oštro pale
U EU BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, upola slabije no što su pokazivale prve Eurostatove procjene. Na kraju 2022. smanjen je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja.
Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto, potvrdili su statističari. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je za 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.
Slaba potrošnja
Gospodarstvo je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubilo oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u EU. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.
Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.
Podaci pokazuju pritisak podignutih troškova zaduživanja u eurozoni kojima Europska središnja banka (ECB) pokušava obuzdati visoku inflaciju. Iako su cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.
Od srpnja prošle godine ECB je podigao kamatne stope za 3,75 postotnih bodova .
Ulaganja kompanija stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjesečje i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU.
Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto u EU.
Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, otprilike upola blaže nego na kraju 2022.
Hrvatska uz Portugal
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto. Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,1 posto.
Hrvatska je u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bilježila 1,4-postotni rast aktivnosti u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto.
Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom aktivnosti.
Najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je Poljska, za 3,8 posto.
Estonija s najvećim padom
Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju bilježila je Estonija, za 3,7 posto, izvijestio je Eurostat.
Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,7 posto te Mađarska gdje je smanjena za 1,1 posto.
Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto.
Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4 odnosno 3,2 posto.
U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.
U našoj zemlji danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne lokalni pljuskovi su mogući ponegdje na sjeverozapadu Bosne. Poslije podne i tijekom noći kiša, pljuskovi i slaba grmljavina očekuju se širom zemlje.
Vjetar slab u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 °C.
Prema do sada dostupnim informacijama, slučajevi mišje groznice potvrđeni su kod osoba s područja Goražda, Teslića, Banje Luke i Čelinca
Jedna osoba trenutačno se nalazi na liječenju od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, bolesti poznatije pod nazivom mišja groznica, piše Večernji list BiH.
Simptomi
Prema informacijama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, od posljedica ove bolesti jedna je mlađa osoba preminula, a u ovoj godini do sada je na području ovog bh. entiteta oboljelo pet osoba. Kako su za medije naveli iz Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, od pet potvrđenih dijagnoza mišje groznice, tri osobe su iz Teslića, a po jedna iz Banje Luke i Čelinca. Slučaj zaraze mišjom groznicom potvrđen je nedavno i na području Bosansko-podrinjske županije, odnosno kod osobe iz Goražda. Tom je prilikom ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Medina Bičo objasnila kako je potvrdu slučaja Zavod dobio od Infektivne klinike u Sarajevu. Istaknula je kako je riječ o zoonozi, odnosno bolesti koju uzrokuje hantavirus, a koji se nalazi u izlučevinama poljskih miševa i nekih drugih glodavaca, odakle se kapljicama odnosno respiratornim putem prenosi na ljude.
Klinička sumnja na ovaj sindrom postavlja se kod pacijenata s vrućicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem, a koji su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti. Naravno, sumnja se mora potvrditi dokazom virusa, njegovih antigena ili protutijela u serumu bolesnika. Tijek HGBS-a uobičajeno se dijeli u pet faza, svaka sa svojim kliničkim i laboratorijskim značajnostima. Bolest počinje febrilnom fazom, koja obično traje do tjedan dana, a karakterizira je iznimno visoka temperatura sa zimicama i tresavicama, praćena prolaznim smetnjama vida i crvenjenjem kože. Hipotenzivna faza u prosjeku traje jedan do dva dana, prilikom čega se vidi znatan pad krvnog tlaka i znakovi zatajivanja bubrega.
Početkom drugog tjedna bolesti nastupa oligurijska faza obilježena krvarenjem i jakim bolovima u čitavom tijelu, kao i normalizacijom tjelesne temperature. Poliurijska faza nadovezuje se na oligurijsku, a može potrajati i do dva tjedna; ona zapravo predstavlja kompenzatornu fazu nakon oligurije, kada se javlja izlučivanje velike količine urina niske specifične težine. Tada na red dolazi i rekonvalescentna faza uslijed koje dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Oporavak je obično polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci (ovisno o brzini stvaranja protutijela), no obično protječe bez komplikacija te dolazi do potpunog izlječenja.
Tko je izložen
Bolesti su posebno izloženi izletnici. Stoga bi svi oni koji vole boravak u prirodi tijekom izleta trebali prvenstveno zaštititi svoju hranu i piće od glodavaca iz prirode te pokušati izbjeći izravno ležanje na šumskom tlu, unos vode iz neuređenih šumskih izvora i diranje uginulih šumskih životinja. Osobe koje uz zgradu imaju drvarnice, ostave ili staje trebale bi obratiti pozornost na obvezno pranje ruku nakon svake aktivnosti u tim priključim zgradama. Također, pri njihovu eventualnom čišćenju treba maksimalno izbjegavati stvaranje prašine jer tlo i okolni predmeti mogu biti kontaminirani izlučevinama mišolikih glodavaca. To se može postići korištenjem lagane maske preko usta i nosa te vlažnim i opreznim čišćenjem. Sva hrana pohranjenja u smočnicama obvezno se mora čuvati od pristupa glodavaca.
Inače, tijekom 1995. godine u BiH je ova bolest dobila razmjere epidemije, od tada se, kada je u pitanju FBiH, registriraju pojedinačni slučajevi, i to najčešće u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevske i Hercegovačko-neretvanske županije.
Osoblje za njegu može dobiti isplatu “nastavne skrbi” do šest tjedana ako je ili na godišnjem odmoru ili je privremeno spriječeno pružati njegu zbog bolesti ili drugih razloga.
Tisuće ljudi u njemačkoj saveznoj zemlji Sjevernoj-Rajni Vestfaliji svakodnevno brine o svojim rođacima. U tom trenutku, teško je razmišljati o odmoru. Ono što mnogi ne znaju: prekid njege je svakako moguć i čak ga može platiti Fond za osiguranje za dugotrajnu njegu. Evo kako to funkcionira.
Takozvana “preventivna njega” – njem. „Verhinderungspflege“ omogućava godišnji odmor njegovateljima. Novac se isplaćuje za dugotrajnu njegu osoba kojima je potrebna njega u stupnju skrbi od 2 do 5, piše Fenix-magazin.
Osoblje za njegu može dobiti isplatu “nastavne skrbi” do šest tjedana ako je ili na godišnjem odmoru ili je privremeno spriječeno pružati njegu zbog bolesti ili drugih razloga.
Osiguranje za dugotrajnu njegu zatim pokriva troškove njege izvanbolničke službe, individualnih njegovatelja, dobrovoljnih njegovatelja, ali i bliskih srodnika.
Koliko je to novaca?
Osiguranje za dugotrajnu njegu može pokriti najviše 1.612 eura troškova njege za najviše šest tjedana godišnje. Međutim, preduvjet je da njegovatelj skrbi o osobi kojoj je potrebna njega ukupno šest mjeseci.
Naknada za njegu isplaćuje se tijekom godišnjeg odmora i bolesti
Prethodno primljeni dodatak za njegu isplaćuje se u cijelosti za prvi i zadnji dan odsutnosti, a polovica iznosa između ovog razdoblja.
Teoretski, godišnje je za preventivnu skrb dostupno do 2.418 eura.
Ako novac koji se dobije od osiguranja nije dostatan za skrb, postoje državna tijela kod kojih je moguće podnijeti zahtjev za isplatu financijske razlike.
Državljanin BiH (45) na privremenom radu u Austriji stradao je jučer u nesreći koja se dogodila u šumarkom gazdinstvu Platenalm, u blizini Ajzenerca.
Negdje oko 09:45 šumarski radnik iz BiH je obarao drvo na prilično strmom terenu. On je u tom trenutku stajao ispod drveta. Kada je drvo oboreno, usljed strmog nagiba, drvo je krenulo da pada i poklopilo je radnika iz BiH.
Njegove radne kolege su mu odmah priskočile u pomoć te nazvali spasilačku slućbu. Oni su mu pokušali pružiti prvu pomoć, ali nakon što je hitna služba došla na lice mjesta, mogla je da konstatirati samo smrt. Naime, kako prenose austrijski mediji, on je zadobio povrede glave koje su se ispostavile fatalnim.
Inače, zbog nepristupačnog i strmog terena, unsrećenog su morali transportirsti helikopterom. Mediji prenose kako je radnik bio adekvatno osiguran te kako je imao svu potrebnu zaštitnu opremu. Iz policije su priopćili kako je obaviješten i nadležni inspektorat, pišu Nezavisne.
Fotografija:RSE (Courtesy Image)
Tata, spasi me. Bila je posljednja molba koju je devetogodišnja Augustina šapnula ocu, nakon što je u junu 1993., tokom rata u Bosni i Hercegovini, teško ranjena u eksploziji granate na dječijem igralištu u Vitezu.
“Kćeri moja, ne brini, ti si dobro”, odgovorio joj je on, nadajući se čudu koje će djevojčici sačuvati život.
U istom danu, na istom dječijem igralištu u gradiću u srednjoj Bosni, Pero Grebenar izgubio je i 12-godišnjeg sina Velimira.
“Kad je puklo, istrčao sam vani bos. Vidim sina, nema trećinu glave. Uzmem Augustinu, živa je, nosim je, trčim prema ambulanti. Hitna kola voze ranjenika, a usput i nas. Doktorima kažem: ‘Spasite mi dijete, eno sam i sina izgubio'”, prisjeća se Pero u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nakon nekoliko sati čekanja, liječnici su Peru obavijestili da je i Augustina preminula.
Devetogodišnja Augustina Grebenar bila je najmlađa među osam mališana koji su poginuli 10. juna 1993, u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Najstarija žrtva imala je 18 godina.
Granata ispaljena sa položaja Armije RBiH ubila je brata i sestru, devetogodišnju Augustinu i 12-godišnjeg Velimira Grebenara. Poginuli su i 12-godišnji Milan i 18-godišnja Sanja Garić, također brat i sestra, te 15-godišnji Dragan Ramljak, Draženko Čečura i Sanja Križanović, kao i desetogodišnji Boris Antičević.
Predmet koji se odnosi na ovaj slučaj, 20 godina nalazi se u Tužilaštvu BiH, gdje je proslijeđen iz kantonalnog Tužiteljstva u Travniku.
Iz državnog Tužilaštva za RSE tvrde da je od početka 2022. godine istraga ubrzana, te da su angažirani eksperti za balistička vještačenja.
Članovi porodica stradale djece nekoliko puta su davali iskaz pripadnicima Državne agencije za istrage i zaštitu. No, kažu kako imaju sve manje nade da će odgovorni biti procesuirani.
“Normalno da bih volio znati ko je to uradio, ali kad do sada nije otkriveno, kako će sad. Možda su pomrli ti što su bili minobacačlije. Gdje su svjedoci i kako sve povezati”, ističe Pero Grebenar.
Tokom ratnih devedesetih u BiH, Vitez je bio poprište žestokih oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH.
Gradić smješten u Lašvanskoj dolini, sa oko 7.200 predratnih stanovnika, u ratu je bio podijeljen na bošnjački i hrvatski dio.
Djeca iz naselja Podgradina provodila su dane u kojima nije bilo borbi na obližnjem igralištu, s klupom i košarkaškim košem. Taj prostor, okružen njihovim kućama, roditelji su smatrali sigurnim mjestom za igru, van dometa snajpera.
Ana Grebenar, majka ubijene Augustine i Velimira, prisjeća se da je i kobni junski četvrtak bio jedan od mirnijih dana od početka rata.
“No, samo što smo ušli u kuću, pade granata. Istrčala sam i vidjela sina. Prepoznala sam ga po hlačicama. Tina je bila pri svijesti. Kasnije, vidim, dođoše i pitam je li to i moja Tina umrla, dragi Bože”, ispričala je za RSE.
Granata na igralište ispaljena je u predvečerje, nešto iza 20 sati. Petero djece poginulo je na licu mjesta i sahranjeno je tijekom noći, nekoliko sati nakon stradanja, dok je troje preminulo u bolnici.
Istog dana šestero djece je povrijeđeno.
Tri decenije nakon granatiranje dječijeg igrališta, Tužiteljstvo BiH angažiralo je eksperte za balistička vještačenja iz BiH i Hrvatske.
Njihov posao bi trebao biti završen za dva do tri mjeseca, a postupajući tužitelj Ivan Matešić očekuje epilog, odnosno podizanje optužnice, do kraja godine.
Do sada je, kako kaže za RSE, potvrđeno kako je granata kalibra 120 milimetara ispaljena sa položaja Armije RBiH u okolini naselja Preočica, u blizini Viteza.
“Imali su optičku vidljivost šta gađaju i sad je na nama da dokažemo da u okolini nije bilo vojnih ciljeva, poput vojarni ili minobacačkog oružja. Utvrdio sam da u prečniku od 300 do 500 metara nije bilo nikakvog vojnog cilja”, kaže Matešić.
Ističe da je njemu predmet o stradanju djece dodijeljen prije tri godine, a za RSE nije mogao potvrditi ko je do tada bio postupajući tužitelj.
U ratu u BiH od 1992. do 1995, u Vitezu su bilie raspoređene jedinice 325. Brdske brigade Armije RBiH. Tužitelj Matešić kaže da su kao potencijalni osumnjičeni, ispitani pojedini njeni pripadnici, poput onih koji su bili rapoređeni na minobacačima.
“Trudim se koliko mogu da ubrzam, ali bez vještačenja o doletu granate, njenim karakteristikama i dijapazonu rasprsnuća gelera, ne može se ići na sud. Onda, moram dokazati naredbu, da li je došla od dežurnog operativnog, komandanta brigade ili korpusa”, dodao je Matešić.
U vrijeme kada je ispaljena granata na dječije igralište, 10. lipnja 1993.godine, zapovjednik 325. Brdske brigade bio je Mensud Keleštura.
Enver Hadžihasanović, bivši zapovjefnik Trećeg korpusa Armije BiH, čija je zona odgovornosti obuhvaćala središnju Bosnu, osuđen je 2008. godine pred Haškim tribunalom na tri i pol godine zatvora.
Hadžihasanović je osuđen za ratne zločine nad Hrvatima i Srbima u središnjoj Bosni. No, smrt djece u Vitezu nije bila dio optužnice, niti presude koja mu je izrečena.
Kaznena prijava zbog ratnih zločina nad Hrvatima u središnjoj Bosni, uključujući i smrti osmero djece u Vitezu, podnesena je još 1996. godine, potvrđeno je za RSE iz Tužiteljstva Kantona Središnja Bosna.
Tada je prijavljeno osam bivših pripadnika Armije BiH, ali je istraga protiv većine obustavljena.
Kantonalno tužiteljstvo je krajem listopada 2002. formiralo predmet u kome su, kako kažu, “evidentirana” poginula djeca iz Viteza, a koji je potom proslijeđen na postupanje Tužiteljstvu BiH.
“Ne kritiziram nikoga, ali je činjenica da ranije nije mnogo urađeno u predmetu. U kantonalnom tužiteljstvu gotovo ništa, osim što su uzete izjave od roditelja i preživjele djece”, kaže za RSE tužitelj Matešić.
Stradanje na dječijem igralištu u Vitezu nije bilo dio nijedne optužnici, niti presude pred domaćim pravosuđem ili Haškim tribunalom.
Spominjalo se 1998. godine tokom haškog suđenja za zločine nad Bošnjacima u središnjoj Bosni bivšem zapovjedniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Tihomiru Blaškiću.
Uz upozorenje pristunima na brutalnost prizora, u sudnici je tada prikazan amaterski video snimak, koji je snimljen neposredno nakon granatiranja.
Taj snimak na kome se vidi i krater od granate je, prema riječima državnog tužitelja, jedna od ključnih materijala u procesu.
Na igralištu u Vitezu danas se nalazi spomenik “Osmica”. Na prekinutu dječiju igru podsjećaju košarkaški koš i klupa na kojoj su mališani sjedili.
Na tom mjestu, porodice svake godine 10. juna polažu cvijeće i pale svijeće za ubijenu djecu.
Ivan Garić, koji je na igralištu izgubio brata i sestru, te je i sam teško ranjen, osnovao je i udrugu “Osmica”, s ciljem čuvanja sjećanja na stradalu djecu.
Uz razočarenje što ni nakon tri decenije nema procesuiranja, Garić za RSE ističe da se porodice suočavaju i sa manipulacijama političara koji godišnjice zločina u Vitezu pokušavaju iskoristiti za vlastitu promociju.
“Ovo je mjesto gdje oni naradije ne bi dolazili, ali mislim da to ne mogu sebi priuštiti“, ističe Garić, te naglašava da je lokalna vlast tek prije nekoliko godina odobrila građevinsku i urbanističku dozvolu za spomen-obilježje “Osmica”.
Stradanje osmero djece u Vitezu nije jedini ratni zločin kojim se pravosudne insitucije u BiH bave gotovo 30 godina od završetka rata.
Gotovo 500 neprocesuiranih predmeta s poznatim počiniteljima evidentirano je do kraja 2021. godine te oko 1.250 u kojima su počinitelji nepoznati, navedeno je u izvještaju Misije OSCE-a iz lipnja 2022.
Iz OSCE-a je tada upozoreno da pravosudne institucije BiH neće okončati procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine.
Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, od kraja septembra prošle godine, u svim tužiteljstvima registrirano je više od 4.000 osoba u 465 predmeta za ratne zločine koji čekaju na procesuiranje.
Vijeće ministara BiH je u prosincu 2008. godine usvojilo Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, zamišljenu kao niz smjernica za njihovo procesuiranje do kraja 2023. godine.
Kaznena djela ratnih zločina ne zastarijevaju, a Kazneni zakon BiH za ratne zločine predviđa sankcije od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora.
Presude pred sudovima u BiH su, prema zvaničnim podacima zaključno s krajem 2022. godine, donesene u oko 600 predmeta. Za ratne zločine izrečene su pravosnažne presude u trajanju od više od 3.200 godina zatvora.
Prema izvješću Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 osoba. Od toga broja, 100.000 ubijenih je u Bosni i Hercegovini.
Sezona je Oldtimera i u mnogim mjestima održavaju se smotre vremenskih automobila. Među njima su Mercedesi uvijek u prvom planu.
O toj temi u Kiseljaku naša Branka Jukić razgovarala je sa Žarkom Tukom, najpoznatijim automehaničarom u Lepeničkoj dolini. A možda i šire.
Deseta klasa dočasnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) svečano je promovirana danas na prigodnoj ceremoniji u sarajevskom Domu OSBiH. Novu klasu čini 59 pripadnika OSBiH, od kojih devet žena, a koji su iz kategorije vojnik prevedeni u rang dočasnika u činu narednika.
Bosna i Hercegovina bogatija je za 59 dičasnika, od čega je 9 žena i 50 muškaraca. Oni su u proteklom vremenu prošli osnovnu dočasničku obuku desete klase u Travniku, gdje su stekli neophodna znanja i iskustva, te ovladali potrebnim kompetencijama.
Svečani čin promocije pozdravio je ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da OSBiH prate standarde NATO-saveza i svakim danom postaju sve operativnije, spremnije i sposobnije da odgovore svim zadacima u sklopu vlastite misije.
”Na Samitu u Madridu dobili smo pomoć od oko 54 milijuna eura i to polako već počinje dolaziti. Time će OS biti još spremnije i sposobnije da odgovore svakom zadatku koje generali i politika pred njih postave. Naš cilj su Euroatlantske integracije, mi nemamo drugog cilja, to je jedini smjer i na tome svakim danom sve više napredujemo.”
Helez dodaje i da se cijela regija, kao i BiH suočavaju sa nedostatkom kadra, zbog emigracija sa ovog područja i smanjene stope nataliteta, ali povećanje osobnik primanja vraća interes za rad u OS:
”Ovim povećanjem koje se prvi put u povijesti OS dogodilo za ovog mandata, povećano je oko 90 milijuna KM za OS i civilni vojni dio, time smo povećali primanja za 28%, i polako se vraća interes za prijem i rad u OS. Naša zadaća će biti da nastavimo i nećemo na ovome stati, nastavit ćemo da osiguravati ljudima dobar smještaj, dobra primanja, standard u društvu koji je zavidan. Najbolja slika države su oružane snage, ja se ponosim OS.”
Načenik ZŠ OSBiH, Senad Mašović, ističe kako je ponosan, s obzirom kako je svih 59 dočasnika, ranije bilo primljeno u kategoriju vojnika, te da su kroz svoj rad i posvećenost zaslužili biti prevedeni u viši čin. Jedna od najbitnijih potreba je permanentno popunjavanje i dobijanje što kvalitetnijeg kadra za potrebe OSBiH, kaže Mašović i dodaje:
”Do kraja ove kalendarske godine mi očekujemo novi prijem u profesionalnu vojnu službu dodatnih 140 dočasnika, čime pokušavamo nastaviti trend podmlađivanja kadra, ali i dobijanja kadra koji je obučen u sukladno NATO standardima i procedurama. OSBiH su u potpunosti implementirale u svoj sastav obuke NATO program, što podrazumijeva da kompletna obuka i školovanje dočasnika i časnika bude zasnovano u potpunosti na NATO standardima i načelima.”
Prvi set Đoković je dobio veoma lako. Bilo je 6:3 za srpskog tenisača koji je odmah na počeku uzeo brejk Špancu.
Drugi set donio je dosta izjednačeniju borbu, a trajao je skoro 80 minuta. Prvo je Đoković izgubio svoj servis, Alcaraz je poveo sa 5:3, ali je odmah uslijedio ribrejk. Nešto kasnije Đoković nije uspio odbraniti svoj servis kod vodstva Alcaraza sa 6:5 tako da je Španac poravnao rezultat na 1:1 u setovima.
U trećem setu kod rezultata 2:1 za Đokovića, Alcaraz je zatražio medicinski time out zbog bola u desnoj nozi.
Nakon toga, tempo igre Alcaraza se potpuno raspao, a evidentno je bilo kako ga muči povreda koju je zaradio. Đoković je poveo sa 6:1 i bilo je jasno kako je veoma blizu ukupne pobjede s obzirom na povredu protivnika.
Upravo to se i dogodilo. Novak je silovito započeo četvrti set i odmah na početku uzeo brejk te ubrzo poveo sa 3:0. Do kraja je rutinski odradio posao i izborio finale gdje čeka boljeg iz duela
Ako ste pet godina primali prosječnu njemačku plaću na zapadu, onda ste svojim doprinosima prikupili točno pet mirovinskih bodova. Trenutačna vrijednost mirovine rezultirala bi mjesečnom mirovinom od 180,10 eura
Mnogi Hrvati zbog mirovine odlaze raditi u Njemačku. Da biste ostvarili pravo na njemačku mirovinu, morate imati uplaćenih najmanje pet godina doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Upravo o tim doprinosima ovisi kolika će biti mirovina. Što su prihodi veći, to su veći doprinosi koji se uplaćuju u zakonsko mirovinsko osiguranje. Ti doprinosi zauzvrat određuju koliko ćete skupiti mirovinskih bodova (bodova zarade), piše Fenix magazin.
Ako u jednoj godini zaradite točno onoliko koliko prosječno zarađuje njemački radnik, bit će vam priznat točno jedan mirovinski bod. Naime, prosječna godišnja bruto plaća u 2023. godini je 43.142 eura na zapadu i 41.967 eura na istoku.
Za svaki mirovinski bod ima se pravo na tzv. vrijednost mirovine. To trenutačno iznosi 36,02 eura na zapadu i 35,52 eura na istoku (od lipnja 2023.). Mjesečni iznos mirovine nakon pet godina rada izračunava se prema sljedećoj formuli: Mjesečna bruto mirovina = bodovi zarade x faktor pristupa x trenutačna vrijednost mirovine x faktor vrste mirovine. I faktor ulaska i faktor vrste mirovine imaju vrijednost 1 ako ne idete u prijevremenu mirovinu, a mirovina je uobičajena starosna mirovina.
Ako ste pet godina primali prosječnu njemačku plaću na zapadu, onda ste svojim doprinosima prikupili točno pet mirovinskih bodova. Trenutačna vrijednost mirovine rezultirala bi mjesečnom mirovinom od 180,10 eura (5 x 1 x 36,02 x 1). Ako u pet godina rada ne dobijete točno jedan mirovinski bod, vaša će se mirovina promijeniti.
Ljudi koji stalno kasne često su optimistični i nerealni, a takav način razmišljanja utječe na njihovu percepciju vremena. Oni to ne rade namjerno, već iskreno vjeruju kako će uspjeti obaviti sve što su isplanirali i doći gdje trebaju na vrijeme. Ali, taj plan im se uvijek nekako izjalovi i tako stalno kasne, objašnjava Diana DeLonzor u knjizi ‘Never Be Late Again’, piše 24sata.hr.
Trikovi za sreću: Mazite ljubimca, jedite čokoladu…| Video: 24sata/pixsell
Dodaje kako takvi ljudi znaju imati memorirani jedno sjećanje staro možda cijelo desetljeće kada su zaista uspjeli sve napraviti i doći negdje u dogovoreno vrijeme pa misle kako to mogu ponoviti.
Profesor psihologije Jeff Conte sa Sveučilišta u San Diegu napravio je istraživanje na tu temu – ispitao je dva tipa osobnosti – tip A (nestrpljivi i skloni natjecanju) i tip B (kreativni i opušteni). Pojedince sklone kašnjenju svrstao je u tip B.
Zadatak ispitanika iz obje grupe bio je da pokušaju pogoditi koliko vremena je prošlo (a prošla je točno minuta). Ljudi iz grupe A rekli su 58 sekundi, a iz grupe B 77 sekundi. Ovime je dokazao da ljudi koji stalno kasne zaista imaju drugačiju percepciju vremena, odnosno nemaju pravilan osjećaj za prolaznost vremena.
Također, ovi tipovi ljudi se ne ljute kada drugi kasne, jer ih gledaju kroz širu sliku. Uz to su spontaniji, ne zamaraju se stvarima na koje ne mogu utjecati, npr. time što autobus kasni. Zato oko sebe šire pozitivnu energiju koja je drugima ugodna.
Oni su u stanju pakirati stvari u torbu pet minuta prije polaska na put, naći smještaj ili let u zadnji čas… Oni su optimistični i ne razmišljaju kako neće uspjeti u tome što su naumili, pa makar to radili u zadnji čas.
Zbog toga znaju biti uspješniji u životu i imaju šanse dulje živjeti od ljudi koji ne kasne nikada. Ali, imaju i oni svojih mana, kažu istraživači. Kako ne mogu kontrolirati vrijeme, tako često nemaju kontrolu niti nad novcem, nisu ustrajni u npr. završetku dijete koju su započeli. Oni više žive za sadašnjost nego budućnost pa im i štednja za starost nije jača strana.
Sručno zvanje/zanimanje
– Opća gimnazija 4 godine
– Jezična gimnazija 4 godine
– Sportska gimnazija 4 godine
– Ekonomist 4 godine
– Komercijalist 4 godine
– Poslovni tajnik 4 godine
– Dizajner odjeće 4 godine
Prvi (ljetni) upisni rok:
19.6. i 20.6.2023. od 8.00 do 12.00 sati
Drugi (ljetni) upisni rok:
3.7. i 4.7. i 2023. od 8.00 do 12.00 sati
Treći (jesenji) upisni rok:
21.8.2023. od 8.00 do 12.00 sati
Potrebna dokumentacija:
– prijava na Natječaj ( popunjava se u prostorijama škole )
– izvadak iz Matične knjige rođenih
– svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi
– uvjerenje o uspjehu za VI., VII., VIII. I IX razred osnovne škole
Irvin je “sam svoj majstor”, a pomažu mu samo studenti iz Njemačke koje šalje jedna zaklada. U prvoj godini od kako se nastanio u Kasapiću – kako je on nazvao svoje naselje po istoimenom potoku, ugostio je oko 250 turista
Irvin Mujčić (36) je neobični povratnik, koji se nakon odrastanja i života po zemljama Zapada vratio u Srebrenicu. Živi sam usred šume, dvanaestak kilometara udaljen od Srebrenice i gradi etno-selo „na stari način – kao osaćanski neimari“, poznati samouki graditelji iz tog kraja. On je “sam svoj majstor”, a pomažu mu samo studenti iz Njemačke koje šalje jedna zaklada. Nitko iz vlade mu „nije dao niti jedan pfenig”.
“Kada sam prvi put došao ovdje, nije bilo ničeg osim trave, korova i šume. Godinu dana mi je trebalo da to iskrčim i očistim put, da dođem do livade. Trenutno imam pet brvnara u kojima može boraviti 15 ljudi. Dvije imaju WC i kupaonicu unutra, a za ostale sam napravio posebnu brvnaru u kojoj su kupaonice. Tu je i natkriveni prostor, između velikih borova za sjedenje i objed te ognjište za pripremanje hrane i logorsku vatru, kaže nam Irvin. Često govori u množini jer mu u gradnji pomažu volonteri, stranci koji ovdje dolaze, a za stručne radove angažira i profesionalce: majstore za struju, vodu ili drvodjelju za gradnju brvnara, prenosi Deutsche Welle.
Već na tisuće posjetitelja
“Trenutno obnavljam jedan stari mlin na potoku u kojem se prije mljela pšenica i kukuruz za brašno. Planiram pregraditi potok kako bismo imali i bazen za kupanje, zatim još jednu brvnaru za smještaj gostiju i jednu manju, kao suvenirnicu u kojoj bi se prodavale rukotvorine naših seljaka, na primjer čarape i pape (terluci) od vune i drugi predmeti koji se izrađuju i koriste u selu.. Sve brvnare su izgrađene na stari način, bez i jednog čavla, usijecanjem i uklapanjem balvana kako se to radilo prije u ovom kraju. Za sve maksimalno koristimo materijal iz prirode: drvo, kamen…”
U prvoj godini od kako se nastanio u Kasapiću – kako je on nazvao svoje naselje po istoimenom potoku, Irvin je ugostio oko 250 turista. Posjetitelji dolaze sve više tako da je u godini pred izbijanje pandemije covida-19 ovdje boravilo oko četiri tisuće posjetitelja. Tijekom pandemije je bilo malo zatišje koje je iskoristio za gradnju i uređenje brvnara i obradu zemlje. Ove godine napravio je i plastenik tako da sam uzgaja sve potrebno povrće za hranu sebi i posjetiocima.
Izvorni život mještana
Govoreći o sadržajima koje nudi svojim gostima – strancima, Irvin kaže kako najviše rade planinarske ture po kanjonu rijeke Drine i posjete Nacionalnom parku „Drina“. “Na tim turama idemo u sela gdje noćimo u kućama mještana, a turistima poslužujemo domaća jela spremljena na tradicionalni način što je za njih velika atrakcija. Korist imaju i mještani jer tako nešto zarade. U selu Jasenova vodim ih kod Emina Bektića koji je polovicu života proveo radeći u njemačkim rudnicima i među prvim se vratio nakon rata u Srebrenicu. Tu mogu jahati njegove domaće konje, a on im na njemačkom priča zanimljive priče i izvornu muziku koju on svira na tradicionalnom instrumentu koji se zove saz. On mi je pomagao i u gradnji jedne brvnare”, kaže Irvin.
U etno-selu, gdje dolaze uglavnom mladi, gosti mogu dosta toga i naučiti ili naći mir i inspiraciju za pisanje i slikanje. “Organiziramo neku vrstu višednevnih tečajeva. Ove godine po prvi put imamo tečaj pisanja za grupu učenika iz Italije koji dolaze s učiteljem. Oni će imati u programu sve ono što sam ranije nabrojao kao ponudu i nakon desetak dana boravka će pisati eseje o svemu što su vidjeli ili doživjeli. Ovdje inspiraciju svake godine nalaze i mladi slikari stvarajući svoja umjetnička djela”.
Srebrenički arhitekt Bauhausa
Ističe nam dobru suradnju s jednom njemačkom zakladom koja svake godine diljem Europe organizira radne kampove, tako da cijelog rujna ima goste iz Njemačke. Oni dolaze u dvije skupine po dva tjedna, najviše studenti arhitekture. Ove godine planira tim studentima ponuditi u programu i posjet rodnoj kući i mjestu u Srebrenici gdje je sahranjen Selman Selmanagić, čuveni bosanskohercegovački i njemački arhitekt, školovan u školi za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus te dugogodišnji profesor na akademiji umjetnosti Kunsthochschule Berlin Wiessensee u Berlinu.
Irvin je rođen u Srebrenici. Imao je samo pet godina kad je počeo rat u kojem je izgubio oca, a on se s majkom i sestrom kao izbjeglica našao u Italiji. Godine su prolazile. On je odrastao u malom selu u Alpima gdje se i školovao. Studij filozofije završio je u Rimu i počeo raditi na polju ljudskih prava, brinući se za romsku djecu s Balkana. Tu mu je pomoglo znanje ovdašnjih jezika, mada on govori još talijanski, francuski i engleski. Radio je u Tunisu, Egiptu i Belgiji “za dobru plaću”, ali kaže kako se nigdje nije osjećao sretnim, niti da je osjetio kako su to mjesta na kojima bi trebao ostati. 2014. godine po prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu i odlučuje ostati.
Tek tu sam se vratio kući
“Ostvario se moj dječački san, nakon toliko godina sam osjetio da sam došao kući. Grad je bio ruševan i tužan, ali mene je oduševila ljepota srebreničkih sela i okolne prirode. Drugi razlog je to što na Zapadu mnogi ljudi misle da je ovdje još uvijek rat pa sam želio iz Srebrenice poslati drugačiju sliku, pozivajući turiste iz cijelog svijeta da dođu ovdje i sami se uvjere koliko je naš narod gostoljubiv, kakvu lijepu prirodu imamo i mnogo toga drugog što imamo za pokazati”, kaže Irvin.
Dvije godine je upoznavao rodni grad i ljude, često pješačeći po brdima, šumama i selima s naprtnjačom na leđima. “Nekoliko puta sam pješke iz Srebrenice išao u Sarajevo i nazad kroz šume, preko Žepe, Han-Pijeska i dalje. Svidjela mi se priroda i narod koji sam susretao. Ljudi su me znatiželjno gledali s naprtnjačom na leđima, pitajući kud sam krenuo. Zvali bi me na kavu, neki su mi nudili konak, neki hranu”, kaže Irvin. Obišao je pješke gotovo sva srebrenička sela, upoznavao ljude i mjesta gdje su ostaci nekoliko srednjovjekovnih gradova, nekropole stećaka, zatim jezero Perućac, kanjon rijeke Drine i druga zanimljiva mjesta. Upoznavao je puteve i šumske staze praveći planove kako će tud voditi grupe turista da bi zatim krenuo u realizaciju.
Od kuće do čitavog sela
Najprije je imao ideju izgraditi „Kuću prirode“ koja bi bila u vidu hostela ili planinarskog doma pa je neko vrijeme boravio u selu Osmače i dovodio grupe mladih, mahom iz Italije, ali i iz drugih zemalja. Posjetioci su bili oduševljeni domaćom hranom, spavanjem kod mještana slušajući njihove priče o nekadašnjem i današnjem životu u selu, ali i o zbivanjima u ratu. Stranci su se posebno divili prirodnim ljepotama kojima Srebrenica obiluje. U međuvremenu, Irvin je kupio jedno seosko imanje u blizini sela Lipovac i Slapovići, negdje dvanaest kilometara od Srebrenice. Imanje je usred šume, između dvije rječice i tu je sam počeo i još uvijek gradi etno selo.
Irvin jednom svaka dva mjeseca silazi u grad gdje ima očevu kuću u koju kaže kako nije ušao gotovo tri godine. Na moje pitanje kako je to živjeti sam u šumi, pogotovo zimi on odgovara. “Često me to ljudi pitaju, jesam li usamljen. Ja sa sam bio više usamljen u velikom gradu kakav je Rim ili Bruxelles gdje sam živio. Ovdje u šumi se osjećam nekako povezanim sa svim što je oko mene; od šume, drveća, livada s cvijećem, snijeg kad pada, divlje životinje. Ja uvijek kažem da mi je medvjed prvi susjed”, kaže za kraj kroz smijeh Irvin Mujčić kojem su Srebreničani dali nadimak moderni “Robinson Crusoe”.
U svojoj najnovijoj objavi New York Times se posvetio hrvatskom gradu Splitu. Članak Zaljubljenost u Split: Kultura, povijest i gastronomija, autora Alexa Crevara, novinara s dvadesetogodišnjim iskustvom izvještavanja o Hrvatskoj, izdvaja draži najvećeg primorskog grada Hrvatske naglašavajući kako su njegove atrakcije postale još pristupačnije nakon što je Hrvatska usvojila euro i ušla u schengenski prostor Europske unije.
U svom 36-satnom putovanju kroz Split Crevar istražuje atrakcije, aktivnosti i ugostiteljske objekte. Naglašava kako Split nije samo destinacija za ljubitelje povijesti već i za one koji traže vrhunsku gastronomiju, bogat noćni život i prekrasne plaže.
“Split nije samo muzejski eksponat pod staklom. On je dinamičan spoj sofisticiranosti jadranskog ljetovališta, aktivnog arheološkog nalazišta i ponosnog industrijskog grada”, piše.
Članak donosi brojne preporuke za posjetitelje, uključujući povijesne znamenitosti poput Dioklecijanove palače, Rive – splitske obalne promenade, Muzeja likovnih umjetnosti te Galerije Meštrović. Izdvajaju se Klis kao ključni strateški položaj koji je tisućama godina štitio Split te antički grad Salona.
Crevar preporučuje i plažu Bačvice kao najpoznatiju splitsku plažu te gradske tržnice Pazar i Ribarnicu, gdje lokalno stanovništvo svakodnevno kupuje svježe voće, povrće i ribu.
“Nadalina je čokolaterija unutar središnjeg niza ulica palače koju je otvorio Marinko Biškić, punk rocker koji je postao jedan od prvih hrvatskih proizvođača bean-to-bara. Naći ćete čokolade (3 €) s lokalno prženim zrnima kakaovca s Madagaskara, iz Bolivije i s Kube”, napisali su.
New York Times završava svoj 36-satni boravak u Splitu hvalospjevom tradicionalnim dalmatinskim navikama i prekrasnim prirodnim krajolicima grada. Čitatelje upućuju na Dujkin Dvor, konobu koja odiše autentičnom dalmatinskom atmosferom.
“Smještena uz ribarsku luku Matejušku, ova konoba nudi posjetiteljima priliku da se opuste uz marendu, tradicionalni brunch koji Dalmatinci jedu nakon jutarnjih poslova”, stoji u članku.
Jedno od preporučenih jela je brujet, “zasitna juha od bakalara s maslinovim uljem, lukom, češnjakom, vinom i rajčicama, a poslužuje se s palentom”. S cijenom od 20 eura, brujet nudi autentično iskustvo dalmatinskog ukusa i atmosfere, pišu.
Nakon marende New York Times savjetuje posjetiteljima šetnju do Park-šume Marjan, koju često nazivaju “plućima grada”. Ovo je mjesto idealno za šetnju i uživanje u pogledu na okolicu. Na vrhu stepenica koje vode do parka posjetitelji mogu uživati u panoramskom pogledu na Trogir, UNESCO-ovu svjetsku baštinu, te otoke Čiovo i Šolta.
U zaključku New York Times odaje priznanje Splitu kao gradu koji nudi mnogo više od uobičajenih turističkih atrakcija. Bogatstvo kulture, autentična dalmatinska gastronomija i prekrasna priroda čine Split idealnim odredištem za sve one koji traže autentično putničko iskustvo.
Jednostavni biskviti s voćem su nam dragi u svako godišnje doba (zimi je to voće iz kompota), a ovaj vikend planiramo ispeći neki sa svježim voćem – marelice, borovnice ili trešnje? Tek ćemo odlučiti.
Tko nema vagu, cijeni ovakve recepte, a volimo ih i mi jer su takvi kolači gotovi u tren oka i odlični za pripremu u neopremljenim kuhinjama po moru ili nekoj vikendici u brdima. Ako nećete peći već ovaj vikend, svejedno si spremite ovaj recept jer će vam trebati kad-tad, na ovom linku je.
Stotine naših čitatelja obožavaju ovaj kolač, pa nema razloga da se i vi ne pridružite. Tako običan, a tako poseban biskvit s višnjama iz kompota, a danas možda svježim trešnjama, pa i kojom jagodom. Recept je ovdje.
Izmiksa se za čas, još je bolji drugi dan, a cijela će vam kuća mirisati po bananama. Recept je na ovom linku, a vi slobodno dodajte šaku voća po izboru odozgora po biskvitu prije pečenja. Ako ne želite oblik kruha, izlijte smjesu u klasični lim za pečenje i dobit ćete kolač koji se reže na kocke.
Slatke borovnice ljeti su nam obavezan međuobrok svaki dan, ali divno funkcioniraju i u kolačima, jer pečenjem postaju još slađe. Osim što ih rado ubacujemo u torte od sira i kreme od jogurta, volimo ih dodati i u najobičnije biskvite, baš poput ovog. Na ovom linku je recept.
Kuglof u bilo kojem izdanju nikad nećemo odbiti, a ovaj s višnjama nam je super izbor jer po receptu idu višnje iz kompota. Ali, s obzirom na to da je lipanj i šteta je ne koristiti svježe voće, odličan odabir su trešnje – bit će dovoljna šaka onih koje su malo mekše, s dna vrećice. Recept je ovdje.
Ovi muffini se mogu napraviti u kombinaciji s bilo kojim voćem, a nama je jako draga kombinacija s jabukama. Odlična je stvar što možete iskoristiti one jabuke koje vam više nisu toliko privlačne za jelo jer su stajanjem izgubile resku teksturu. Recept možete pronaći na ovom linku.
Index.hr
USKORO kreću godišnji odmori, a mi vam donosimo podsjetnik kako bi vam putovanje bilo što bezbrižnije.
Prema istraživanju Eurobarometra o održivoj mobilnosti pokazalo je da se 56% Europljana oslanja na automobile kao primarni način prijevoza. Iako trenutne meteorološke prilike ne upućuju na to, ali sezona godišnjih odmora je jako blizu.
U suradnji s carVertical platformom donosimo nekoliko savjeta o tome kako pripremiti automobil za ljetna putovanja.
Pod pretpostavkom da ste već odradili sezonsku zamjenu guma preostaje vam samo vizualna kontrola postavljenog seta. Također, provjerite i stanje rezervnog kotača, kao i opreme za zamjenu guma.
Dobro je vizualno provjeriti općeg stanje guma, kao i pritisak zraka u njima. Zamijetite li različiti istrošenost svakako posjetite odgovarajućeg servisera i provjerite špur.
Ova stavka uvelike ovisi o tome je li redovno održavate svoj automobil. Ako je tomu tako bit će dovoljno kratko provjeriti klimatizaciju te u motornom prostoru pogledati je li stanje svih tekućina u normali.
Uočite li svježu mrlju na parkingu ispod motornog prostora svakako provjerite još jednom auto u nekom brzom servisu. Također, na putovanje ne idite bez 1 litre motornog ulja – rezerva je to koja ponekad može spasiti auto.
Još jedna bitna stavka je akumulator. Vjerujte, ne otkazuje samo zimi – provjerite ga.
Ako do sada niste natočili tekućinu za pranje vjetrobrana zadnje je vrijeme. Također, ako će automobil duže vrijeme stajati nije loše nabaviti odgovarajuću prekrivku ili barem zaštite vjetrobrana.
Koliko god pazili i pripremali se uvijek postoji mogućnost da zaglavite uz cestu. Stoga je dobro imati komplet za takve slučajeve.
Ovaj bi se komplet trebao sastojati od osnovnih potrepština kao što su kutija prve pomoći, svjetiljka, kablovi za paljenje. Razmislite i o dodavanju prijenosne baterije punjenje mobitela, deke, nekvarljivih grickalica i vode. Svi koji su zapeli u gužvi znaju koliko je dragocjeno imati zalihu vode.
Dinamo je u potrazi za novim napadačem nakon što je postalo izvjesno da će hrvatski reprezentativac Bruno Petković ovog ljeta napustiti Maksimir.
Kosovski RTV Dukagjini javlja da je Dinamo jako zainteresiran za 22-godišnjeg Albiona Rrahmanija. “Ozbiljno u igri za Rrahmanija su Dinamo, Ludogorec i Ferencvaroš, a interes pokazuju i belgijski i nizozemski klubovi”, javlja kosovska televizija.
Riječ je o napadaču FC Balkanija, koji je ove sezone zabio 24 gola, bio hit kvalifikacija za Konferencijsku ligu (postigao sedam golova u šest utakmica) i sjajnim igrama zaradio poziv za kosovsku reprezentaciju za utakmice kvalifikacija za Europsko prvenstvo. Sa 16 golova bio je i najbolji strijelac kosovske lige.
Ranije je odbio ponude iz Ukrajine i Češke, a navodno je jako zainteresiran za dolazak u momčad hrvatskog prvaka. Nazivaju ga “kosovskim Lewandowskim”, a Transfermarkt mu je vrijednost procijenio na 350 tisuća eura.
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak, 40 minuta nakon ponoći, u Dicmu su poginule dvije ženske osobe od 25 i 21 godinu, a 19-godišnji vozač drugog automobila je lakše ozlijeđen, rečeno je u splitskoj policiji, dok se neslužbeno doznaje da su život izgubile dvije sestre.
U Škodi poginule dvije sestre. Za volanom Mercedesa bio 19-godišnjak
Ta se prometna nesreća dogodila na državnoj cesti u Dicmu nedaleko Prisoja gdje su se sudarila dva osobna automobila marke Mercedes i Škoda. Za volanom Mercedesa je bio 19-godišnjak, dok su u Škodi bile dvije djevojke za koje se neslužbeno doznaje da su sestre.
U frontalnom sudaru obje su na mjestu nesreće izgubile život.
O jačini sudara na mjestu događaja je svjedočio i motor jednog od automobila koji je odbačen u udaru dvaju vozila. Očevid je trajao do 4.40, a obavio ga je zamjenik Općinskoga državnog odvjetništva iz Splita u suradnji sa sinjskom policijom, a za to je vrijeme promet tekao jednim kolničkim trakom.
Policija jutros nije imala podatke kolikom brzinom su se vozila kretala. Zasad nije poznato ni kako je točno došlo do nesreće. Vozač je alkotestiran i čeka se nalaz krvi.
Auti smrskani, motor iz Škode završio dvadesetak metara od auta
Bijela Škoda u kojoj su poginule sestre potpuno je uništena. Iz njega je ispao i motor i završio dvadesetak metara od automobila. Smrskan je i crni Mercedes koji je vozio mladić.
Mostarci sada imaju 74 posto dionica sarajevske tvrtke. Dionice je prodala Jasmina Bunjo
Uspješno mostarsko poduzeće Alfa Therm kupilo je većinski udio u sarajevskoj tvrtki Automehanika Sarajevo koja je u stečaju.
Kako se vidi iz osvježenog popisa dioničara, Mostarci sada imaju 74 posto dionica sarajevske tvrtke. Dionice je prodala Jasmina Bunjo.
Kako doznaje BiznisInfo.ba, firtvrtka a Alfa Therm je prošle godine imala prihode od preko 30 milijuna KM i dobit od oko 2,5 milijuna maraka, što govori da je riječ o jako uspješnoj tvrtki. Vlasnica ove kompanije je Ivanka Krezić.
Alfa Therm nudi niz usluga iz oblasti grijanja, klimatizacije, ventilacije, tehničkih planova, precizne klimatizacije, automatike, centralnih nadzornih sustava i ostalih djelatnosti vezanih za navedene instalacije.
Radili su i rade na nekim od najvećih projekata u Bosni i Hercegovini.
Radili su na objektima kao što su Bingo City Mall Tuzla, Mepas Mall Mostar, Hotel Sheraton… Također, sa Baupartnerom rade na proizvodno-poslovnom pogonu njemačkog giganta Mahle u industrijskoj zoni Aleksandrovac u Laktašima.
S druge strane, Automehanik je godinama u stečaju. No, prema posljednjem financijskom izvješću za 2022. godinu objavljenom na Sarajevskoj burzi, tvrtka ima nekretnine, postrojenja i opremu u vrijednosti od 6,8 milijuna KM.
Enver Sarajlić već više od 20 godina proizvodi, prije svega, džezve za kavu, a uz džezve je tu još mnogo drugih proizvoda od bakra i aluminija.
se bavi uspješno starim zanatom. Naime, on već više od 20 godina proizvodi, prije svega, džezve za kavu, a uz džezve je tu još mnogo drugih proizvoda od bakra i aluminija. Zadovoljan je poslom koji je napravio za sve ove godine. U svojoj radionici ima pet zaposlenih, a ono što ga izdvaja od drugih jeste da on nikad nije radio ovaj posao koji rade njegovi radnici ali je bio dobar menadžer i direktor te napravio ono što vjerojatno nije nitko. Rijedak primjer kako se i na osnovu starog zanata može ostvariti lijepa dobit, a Enver je to uspio jer je cijenio svoj proizvod i nije ga prodavao jeftino jer je znao što prodaje, a kupci su dolazili sami.
Više pogledajte u videozapisu Admira Pilića .
Sve procjene govore da među oko 283.000 osoba na evidencijama nezaposlenih u FBiH nema više od 40.000 onih koji aktivno traže posao te da se BiH suočava s nedostatkom radnika
Dok se Europa otvara za prijem radnika iz BiH i drugih zemalja, naša zemlja ne poduzima ništa kako bi poboljšala status domaće radne snage i pojednostavila procedure za angažman radnika iz inozemstva. Na taj način, potvrđuje direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić, bh. ekonomija neupitno ide ka kolapsu.
– Idemo ka novoj krizi kada ćemo, nakon što Njemačka, Austrija, Slovenija, zemlje okruženja povuku i ovo malo radnika što je ostalo, biti u situaciji da niti imamo domaću radnu snagu niti imamo strategiju za uvoz radne snage. Pokušavamo uvjeriti vlasti da počnu raditi na ovim pitanjima. Dostavljamo i dokaze da se naši ugovori već otkazuju jer domaće gospodarstvo nema odgovarajuću radnu snagu koja može odgovoriti zahtjevima zahtjevnog inotržišta – kazao je Nenadić, piše Avaz.
Pojašnjava kako sve procjene govore da među oko 283.000 osoba na evidencijama nezaposlenih u FBiH nema više od 40.000 onih koji aktivno traže posao te da se BiH suočava s nedostatkom radnika, posebno u drvnoj, metalnoj i kemijskoj industriji, ali i ugostiteljstvu, trgovini i pratećim djelatnostima. Istovremeno, angažman stranaca prate brojne komplikacije, od godišnjih kvota koje se utvrđuju na državnoj razini, do niza onih na nižim razinama vlasti.
Tako je za angažman stranog radnika u RS potrebno oko dva mjeseca, a u FBiH od šest do devet mjeseci.
– Moraju se pribaviti potvrde 11 zavoda i službi u državi da na njihovoj evidenciji nema radnika koje poslodavac planira angažirati. A onda je tu nostrifikacija diploma, pitanja smještaja, na kraju se još čekaju vize, radne i boravišne dozvole – dodao je Nenadić.
Nizom inicijativa Udruženje poslodavaca FBiH pokušava promijeniti situaciju prije nego što bude prekasno. Osim pojednostavljivanja procedura za zapošljavanje stranaca, inzistira se i na rasterećenju privrede kroz smanjenje poreza, doprinosa, parafiskalnih nameta, kako bi se novac mogao usmjeriti u rast plaća radnika.
– Po pitanju fiskalnih i parafiskalnih opterećenja najsloženija smo i najskuplja zemlja u Europi, a istovremeno smo najsiromašnija zemlja s najvišim postotkom nezaposlenih. Zato što prije na ova pitanja moramo dati odgovore – istaknuo je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
U Bosni i Hercegovini jutros se prometuje po mokrom kolovozu, a vozačima se savjetuje na poseban oprez na dijelu autoceste A1 Zenica – Sarajevo s nbzirom kako se na cesti nalaze ovce.
Sudeći prema fotografiji koju smo dobili od čitatelja na autocesti A1 Zenica – Sarajevo u mjestu Ilijaš nalazi se nekoliko ovaca koje leže na cesti.
Ovce se nalaze na preticajnoj traci zbog čega se vozačima savjetuje da povećaju oprez na ovoj dionici autoceste te da vožnju prilagode uvjetima na istoj dok se životinje ne uklone s ceste.
Za sada nije poznato odakle ovce na autocesti, jesu li ispale iz vozila u pokretu ili su probile zaštitnu ogradu i došle na autocestu, ali sudeći prema fotografijama onesposobljene su za daljnje kretanje.
Više informacija bit će poznato u narednom vremenu.
Agencija za upravljanje oduzetom imovinom je započela sa zapljenom imovine u vezi slučaja koji se vodi protiv više osoba, a između ostalog i protiv Admira Arnautovića Šmrka.
Policija je zapljenu počela na parkingu na Trgu Austrije, a tijkom dana će biti izvršena zapljena više parkinga i jedne kompanije.
On je uhapšen u listopadu prošle godine od kada se nalazi u istražnom zatvoru, a Sud BiH mu je više puta produžio ostanak u ćeliji. Važeća odluka suda je do 20. srpnja, ali se očekuje kako će Tužiteljstvo zatražiti produženje pritvora ili podizanje optužnice.
Arnautović je u pritvoru zbog sumnje na organizirani kriminal, neovlašteni promet opojnih droga, pranje novca, nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda. Uhvaćen je u operacijama koje su povezane sa dešifriranjem aplikacija Sky i Anom.
Trenutno se policija nalazi na Bistriku, a na terenu su pripadnici MUP-a KS i Sudska policija. Promet je u blizini Trga Austrije usporen dok službenici rade na oduzimanju Šmrkove imovine.
U vezi sa tim je zapečaćen veliki parking koji se nalazi na Trgu Austrije kod trolejbuskog stajališta.
“Na osnovu Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zapečatila je “EuroPark” d.o.o. Sarajevo koje se nalazi na adresi Bistrik 1″, stoji u obavještenju federalne agencije koje se nalazi na zapečaćenom parkingu.
Foto: D. S./Klix.ba
MUP KS je prošle godine, nakon što je Arnautović uhapšen, pretražio sve lokacije koje on koristi, a cilj je bio pronaći predmete koji potiču iz krivičnih djela poput skupocjenih automobila, novca i drugih pokretnih i nepokretnih stvari.
Sada je Agencija krenula sa oduzimanjem te imovine.
Tužilaštvo BiH je ranije kazalo: “U okviru istražnih aktivnosti prikupljene su informacije i dokazi da je osumnjičeni, djelujući kao organizator međunarodne organizirane grupe, duže vrijeme vršio kaznena djela organiziranog kriminala povezana sa krijumčarenjem i neovlaštenim međunarodnim prometom velikih količina opojnih droga ‘kokain’, ‘spid’ i ‘marihuana’ sa područja zemlja EU, Zapadnog Balkana, kao i prekookeanskih zemlja, te nakon organiziranog i izvršenog krijumčarenja opojnu drogu skladištio i za veće ugovorene novčane iznose prodavao na ilegalnom narko-tržištu te na navedeni način pribavio protupravnu imovinsku korist u velikim iznosima”.
U dvorištu obiteljske kuće zastupnika u Skupštini grada Bosanska Gradiška Strahinje Jurišića sinoć je zapaljen automobil.
Riječ je o automobilu Dacia Duster koji je u potpunosti izgorio, a Profesionalna vatrogasna jedinica ugasila je požar, javio je portal Micro mreža.
Jurišić je predsjednik Gradskog odbora Socijalističe stranke Bosanska Gradiška, te je i zastupnik ove stranke u Skupštini grada.
Ranije je Jurišić dobijao prijetnje, a pretpostavlja se da je uzrok svega Jurišićev rad u Sportsko-ribolovnom društvu “Amur” gdje se bori protiv krivolova.
Čak je i potpredsjednik Skupštine grada, Siniša Adžić, na jednom od skupštinskih zasjedanja pozvao zastupnike da daju podršku Jurišiću u njegovoj borbi.
Paljevina je uznemirila stanovnike naselja Senjak, koji su izašli na ulicu kako bi vidjeli što se događa.
Temeljem provedenog 1. Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2023. godinu, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Javni poziv provodi se s ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i povratnicima iz hrvatskog iseljeništva.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem 1. Javnog poziva za 2023. godinu dodijelio je ukupno 800.000,00 eura (6.027.600,00 kuna) za 213 projekata/programa i 57 financijskih potpora ugroženim pojedincima i povratnicima u Republiku Hrvatsku.
Tko je od Republike Hrvatske dobio novac za projekte u BiH možete pogledati na ovom LINKU.
U Bosni se danas očekuje djelimično vedro. U jutarnjim satima dosta niske naoblake ili magle se očekuje na sjeveru Bosne i po kotlinama u središnjim i istočnim područjima.
Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu zemlje do 30°C.
Sa završetkom Hladnog rata vlade u Europi počele su pridavati manje značenja vojnoj obrani. U posljednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obvezno služenje vojnog roka, odnosno obvezu vojnog osposobljavanja.
Njemačka je, na primjer, 2011. godine suspendirala obavezno služenja vojnog roka. Vojna obveza može se aktivirati samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je nužna obrana, kako je definirano Temeljnim zakonom (Ustavom). Isto je ili slično u mnogim drugim europskim zemljama. Od današnjih 29 europskih zemalja članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obvezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina, piše DW.
Tko ponovo uvodi vojnu obvezu?
U svjetlu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine obvezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje proračune za obranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja poduzelo velike korake u tom smjeru.
Ukrajina i Litva
Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014.) i Litva (2015.) su ponovo uvele vojnu obvezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina. Nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon, prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu biti pozvani u vojsku.
Latvija
Ova baltička zemlja je jedna od tri članice NATO-a koje graniče s Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica NATO-a Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obvezu. Sada je i Latvija želi ponovo uvesti. Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina morat će proći jedanaestomjesečnu vojnu obuku.
poster
Od 2028. svake godine treba biti regrutirano 7.500 Latvijaca – toliko je, prema podacima NATO-a, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.
Rumunjska
U Rumunjskoj su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obvezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća ove godine. Premijer i umirovljeni general Nicolae-Ionel Ciuca to podržava. Poseban zahtjev Ministarstva obrane je da se u slučaju opće mobilizacije svi mladi Rumunji koji žive u inozemstvu moraju u roku od 15 dana prijaviti za regrutaciju.
Nizozemska
Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obvezno služenje vojske, kao što to Švedska čini od 2018. godine.
Švedska
Najveća zemlja Skandinavije mogla bi postati sljedeća članica NATO-a. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca. Od tada su se svi 18-godišnjaci morali prijaviti na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.
Andy Commins / POOL / AFP / ilustracija
Norveška i Danska
U domovini glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina, moraju na regrutaciju.
Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni liječnički pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije službeni izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.
U Danskoj je služenje vojnog roka obvezno, ali ima dovoljno dragovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe, piše DW.
Francuska
Francuska raspravlja o nekoj vrsti “vojne obveze light”. Predsjednik Emmanuel Macron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje. Vlada sada razmatra da to postane obvezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dva tjedna mladi provodili u vojnim objektima.
Jaap Arriens / AFP
Njemačka
Njemački kancelar Olaf Scholz je odbacio prijedlog svog ministra obrane Borisa Pistoriusa o uvođenju obveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj. Nedavno je povjerenica njemačkog parlamenta za Bundeswehr Eva Högl – socijaldemokratkinja kao i Scholz i Pistorius – predložila da se razgovara o obveznoj “godini službe” u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebali govoriti u školama.
Rekordno visoke emisije stakleničkih plinova i smanjenje onečišćenja zraka izazvali su nezapamćeno ubrzavanje globalnog zagrijavanja, upozorilo je 50 istaknutih svjetskih znanstvenika.
Od 2013. do 2022., “zagrijavanje zbog ljudskih djelatnosti raste nezapamćenim ritmom od više od 0,2 stupnjeva Celzijevih po desetljeću”, objavili su znanstvenici u recenziranom istraživanju namijenjenom kreatorima politika.
Prosječne godišnje emisije u istom razdoblju iznosile su rekordnih 54 milijardi tona CO2 ili ekvivalent u drugim stakleničkim plinovima, što je oko 1700 tona svake sekunde.
Svjetski čelnici dobit će nove podatke na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju ove godine na kojem će biti razmotren napredak prema ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine,
“Premda još nismo dosegnuli zagrijavanje od 1,5 stupnjeva, ugljični proračun”, odnosno količina stakleničkih plinova koje ljudi mogu emitirati, a da ne premaše taj prag, “vjerojatno će biti prekoračen za samo nekoliko godina”, rekao je glavni autor izvješća Piers Forster, profesor fizike na Sveučilištu u Leedsu.
Taj proračun smanjio se za polovicu otkako je UN-ovo savjetodavno tijelo za klimu, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), prikupio podatke za svoje najnovije izvješće iz 2021., po Forsteru i kolegama, od kojih su mnogi sudjelovali u radu IPCC-a.
Da bi imali 50-postotne izglede zaustaviti zagrijavanje ispod praga od 1,5 stupnjeva Celzijevih, emisije CO2, metana i drugih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje, koje većinom uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, ne smiju premašiti 250 milijardi tona, istaknuli su znanstvenici.
Poboljšanje izgleda na dvije trećine ili četiri petine povećalo bi manevarski prostor na 150 odnosno 100 milijardi tona emisija stakleničkih plinova, što je dvije do tri godine više po sadašnjem ritmu emisija.
Da bi pariški klimatski ciljevi ostali u igri, trebalo bi smanjiti onečišćenje ugljičnim dioksidom za barem 40 posto do 2030. i posve ga eliminirati do polovice stoljeća, po proračunima IPCC-a.
Ironično, jedna od velikih klimatskih uspješnih priča proteklog desetljeća nehotice je ubrzala ritam globalnog zagrijavanja, pokazuju novi podaci.
Postupno smanjenje korištenja ugljena, koji značajno više zagađuje od nafte ili plina, za proizvodnju energije usporilo je povećanje emisija ugljika. Ali je i smanjilo onečišćenje zraka koje štiti Zemlju od pune snage Sunčevih zraka.
Onečišćenje finim česticama iz svih izvora ublažava zagrijavanje za oko pola stupnja Celzijevih, što znači da će, barem kratkoročno, više topline stići do površine planeta jer je zrak čišći.
Objavljeno u časopisu Earth System Science Data, novo istraživanje prvo je u nizu periodičnih analiza stanja koje će pomoći popuniti praznine između IPCC-ovih izvješća, koja se objavljuju u prosjeku svakih šest godina od 1988.
Jedna od autorica izvješća, Valerie Masson-Delmotte, rekla je da bi novi podaci trebali biti “poziv na buđenje” uoči samita COP28, premda postoje dokazi da se povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi usporilo.
“Ritam i razmjeri klimatskih akcija nisu dovoljni da bi se ograničilo eskalaciju rizika povezanih s klimom”, upozorila je.
Znanstvenici su izvijestili i o zapanjujućem povećanju temperature na kopnenim površinama, osim oceana, od 2000. godine.
“Prosječne maksimalne godišnje temperature na kopnu porasle su za više od polovice stupnja Celzijevih u zadnjih deset godina (1,72 stupnjeva iznad predindustrijskih uvjeta) u odnosu prema prvom desetljeću milenija (1,22 stupnjeva)”, navodi se u istraživanju.
Dulji i intenzivniji toplinski valovi bit će po život opasna prijetnja u desetljećima koje dolaze u velikim dijelovima južne i jugoistočne Azije te u područjima oko ekvatora u Africi i Latinskoj Americi, pokazala su nova istraživanja.
Večernji list imao je uvid u istraživanje u kojemu se navodi kako je, od dvadeset najvećih dužnika u BiH u studenome 2022. godine, 14 njih iz FBiH, četiri iz RS-a i dva iz Distrikta Brčko BiH
Godišnje u BiH zastari oko šest milijuna maraka novčanih kazni izrečenih zbog prometnih prekršaja, dok je apsolutni rekorder u BiH pojedinac koji je u studenome 2022. godine na osnovi neplaćenih kazni državi dugovao 270.763 KM, piše Večernji list BiH.
Podaci su to iz istraživanja koje je proveo istraživački sektor Tajništva Parlamenta BiH, a informaciju nakon toga proslijedio na tematsku sjednicu Povjerenstva za promet i veze, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva prometa i veza BiH, Ministarstva pravosuđa BiH, ministarstava unutarnjih poslova RS-a i FBiH, MUP-ovi županija te predstavnici Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i entitetskih poreznih uprava.
Istraživanje
Tom prilikom raspravljalo se o potrebi donošenja novog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH te pooštravanju kaznenih i prekršajnih sankcija, posebno za višestruke počinitelje i povratnike u vršenju kaznenih i prekršajnih djela iz područja sigurnosti prometa. Večernji list imao je uvid u spomenuto istraživanje u kojemu se navodi kako je, od dvadeset najvećih dužnika u BiH u studenome 2022. godine, 14 njih iz FBiH, četiri iz RS-a i dva iz Distrikta Brčko BiH. Pet najvećih dužnika zajedno je dugovalo više od pola milijuna konvertibilnih maraka u studenome 2022. godine, dok je u istom mjesecu, prema podacima IDDEEA-e, dug 20 najvećih dužnika iznosio blizu milijun i pol konvertibilnih maraka, odnosno 1,435.217 KM. Pojedini iznosi najvećih dužnika kreću se od 47 tisuća maraka pa naviše. U kontekstu zastarjelih novčanih kazni u BiH, u 2021. godini iznos je bio 6,098.746 maraka, a godinu ranije 6,009.610 konvertibilnih maraka. U ovom se dokumentu ističe i kako četiri zakona o prekršajima u BiH (državni, entitetski i onaj Distrikta Brčko) propisuju postupak izvršenja prekršajnih sankcija, što se odnosi i na sankcije za prekršaje počinjene u prometu na cestama.
– Međutim, četiri zakona o prekršajima nisu ujednačena kada je riječ o postupku prinudne naplate novčanih kazni, što za posljedicu ima različitu praksu i različite rezultate naplate novčanih kazni – navodi se, uz naglasak kako se također razlikuju i u definiranju uloge Porezne uprave u postupku prinudne naplate.
Zakoni
– Međutim, četiri zakona o prekršajima nisu ujednačena kada je riječ o postupku prinudne naplate novčanih kazni, što za posljedicu ima različitu praksu i različite rezultate naplate novčanih kazni – navodi se, uz naglasak kako se također razlikuju i u definiranju uloge Porezne uprave u postupku prinudne naplate. Tijekom rasprave upućeno je na potrebu da se sve institucije, posebice predstavnici ministarstava unutarnjih poslova na svim razinama vlasti, uključe u proces donošenja Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, kao i izmjena entitetskih zakona o prekršajima, u cilju pooštravanja kaznenih sankcija, novčanih sankcija i njihova mogućeg pretvaranja u zatvorsku kaznu, definiranja pojma višestrukog povratnika u kršenju zakona, privremenog ili trajnog oduzimanja motornih vozila te trajnog oduzimanja vozačkih dozvola. Trenutačno je stanje takvo da u Republici Srpskoj novčana kazna za prekršaj može biti zamijenjena kaznom zatvora, dok je u Federaciji BiH i Distriktu Brčko predviđeno lišavanje slobode zbog neplaćanja ako sud smatra da je to jedini razuman i učinkovit način koji će primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obvezan.
Veleposlanica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist jučer je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja, povodom Dana državnosti Švedske organizirala prijem za predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini, međunarodne zajednice, nevladinog sektora te za novinare, partnere i prijatelje.
Među uzvanicima je bio i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, šef delegacije EU u BiH Johann Sattler, potpredsjednik FBiH Igor Stojanović, veleposlanik BiH u Njemačkoj Damir Arnaut, ministar FUP-a Ramo Isak, estradni umjetnik Dino Merlin. Prijemu je nazočio i tajnik Općine Kiseljak Dragomir Lučić.
Ovogodišnja proslava je posebna jer također obilježava petstotu godišnjicu od formiranja moderne države Švedske, koje je uslijedilo 6. lipnja 1523. godine nakon izbora Gustava Vasa za švedskog kralja.
Tog dana također se obilježava godišnjica usvajanja novog ustava Švedske koje se dogodilo 6. lipnja 1809. godine. To se smatra iznimno važnim za razvoj parlamentarne demokratije u Švedskoj jer je dovelo do uspostavljanja neovisnog pravosudnog sustava i uvođenja osnovnih prava kao što su pravo na vjeroispovijest, te pravo na slobodu medija i izražavanja.
Minić se danas u Nevesinju sastao sa načelnikom Općtine Nevesinje Milenkom Avdalovićem, predstavnicima nadležnih općtinskih službi, veterinarskom službom i posjetiogospodarstvo koje je najviše oštećeno zbog pojave bruceloze.
Imamo pojavu bruceloze u ovom području Republike Srpske a Nevesinje je žarište sa 13 gospodarstava i oko 70 grla stoke kod kojih je potvrđeno prisustvo bruceloze. Dogovorili smo sve potrebne mjere, prije svega da se vrši monitoring i vakcinacija. Imamo dovoljno vakcina tako da ćemo na ispašu slati zdravu stoku bez straha da se vrati zaražena”, naveo je ministar, piše Topportal.info.
On je naveo da je Nevesinje koridor prolaska nomada i da je teško završiti zatvaranje u smislu veterinarskih mjera.
Smanjit ćemo žarište da ne dođe do širenja bolesti. Svi oni koji ne urade vakcinaciju neće imati pravo na naknadu štete i biće sankcionirani. Imamo dovoljan broj vakcina, dobru veterinarsku službu, dobru suradnju sa lokalnom zajednicom, odgovorne građane, a Vlada će nadoknaditi štetu, kazao je ministar.
On je naveo da se radi o bolesti koja se širi na ljude.
Još nije potvrđeno, ali možemo sumnjat da toga ima i kod ljudi. Moramo biti odgovorni i ovim putem bih pohvalio odgovornost ljudi u Nevesinju, naveo je ministar.
(www.jabuka.tv)
HDZ BiH spremio je imena sedam kandidata za ministarske pozicije u Vladi HNŽ. Kako doznaje Bljesak.info, unutar stranke razgovarano je o imenima za ministre u novoj Vladi HNŽ.
Imena su prijedlog gradskih i općinskih organizacija, a za koje ”blagoslov” daje Županijski odbor HDZ BiH HNŽ.
Mostaru tri, Čapljini, Čitluku i Stocu po jedno ministarstvo
Bljesak.info doznaje kako je HDZ BiH zacrtao šest ministarstava, od čega će tri pripasti Mostaru, jedno Čapljini, jedno Čitluku i jedno Stocu.
Bez ministra će tako u Vladi HNŽ biti Prozor-Rama, Ravno, Neum, Jablanica i Konjic, barem što se tiče HDZ-a BiH. Uz to, predsjednica Vlade HNŽ bit će iz Mostara, a neslužbeno doznajemo i kako je stranka već pronašla kompromis oko toga tko će biti nova premijerka koja će naslijediti Nevenka Hercega.
Izvori iz vrha stranke otkrio je kako je predsjednik HDZ-a BiH prenio nižim organizacijskim jedinicama kako niti jedan ministar u aktualnom sazivu ne može ostati na poziciji.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se jučer u zgradi Parlamentarne skupštine BiH Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC), gdje je naznačila da će i dalje svojim radom nastaviti činiti sve na jačanju suradnje i napretka u implementaciji trajnog mira u BiH.
Izrazila je potporu naporima članica PIC-a u promicanju dijaloga i suradnje među predstavnicima konstitutivnih naroda i različitim političkim akterima u Bosni i Hercegovini i dodala da se samo zajedničkim naporima, uz međusobno uvažavanje i poštovanje, mogu prevladati izazovi koji se nalaze pred Bosnom i Hercegovinom te ostvariti napredak u izgradnji trajnog mira, sigurnosti i stabilnosti u našoj zemlji.
„Vjerujem kako je upravo ovakav dijalog i naša sve uspješnija suradnja jedini i najbolji način kojim se može osigurati stabilnost i prosperitet za cijelu BiH, za sva tri njezina konstitutivna naroda i sve druge građane koji žive u Bosni i Hercegovini. To će u konačnici trasirati i naš put kada je u pitanju pristupanje velikoj europskoj obitelji, gdje Bosna i Hercegovina i pripada. Iskoristit ću i ovu prigodu i još jednom izraziti svoje čvrsto uvjerenje da je opredijeljenost svih naroda koji žive u BiH put k članstvu u EU-u i ponoviti našu snažnu predanost europskoj agendi, reformi i napretku“, rekla je predsjedateljica Krišto.
Što se tiče jačanja suradnje s NATO-om, predsjedateljica Krišto je kazala da je svima jasno da o ovom pitanju ne postoji unutarnji konsenzus, no da će osobno, u okviru svojih nadležnosti, intenzivno raditi na postizanju dogovora.
Predsjedateljica Krišto je naglasila da nas na našem europskom putu čeka predan i težak rad kako bi se ispunili zadani ciljevi te istaknula da je Vijeće ministara BiH svjesno te odgovornosti koju ima.
„Također, svjesni smo da postoje i brojni izazovi s kojima se moramo suočiti ako želimo krenuti naprijed i osigurati prosperitetnu budućnost. Vjerujem da smo na dobrom putu i ja bih kazala da je više nego ikada prije Bosna i Hercegovina okrenuta budućnosti te da smo u tom smislu sazrjeli i stvorili uvjete da kroz institucionalni dijalog i dijalog političkih lidera u BiH možemo osigurati unutarnju stabilnost i suradnju, donositi odluke i ubrzati reformske procese koji će omogućiti kvalitetniji život svima u Bosni i Hercegovini“, rekla je predsjedateljica Krišto.
Govoreći o radu Vijeća ministara BiH, predsjedateljica Krišto je rekla da su svi ministri reformskom putu pristupili ozbiljno, pogotovo kad su u pitanju kriteriji Europske unije, uključujući 14 prioriteta iz mišljenja o zahtjevu za članstvo iz 2019. godine i 8+1 preporuka Europske komisije iz 2022. Dodala je da ubrzani gospodarski razvoj, jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, jačanje i unaprjeđenje međusobnog povjerenja ostaju ključni prioriteti Vijeća ministara BiH. Istaknula je da je ovaj saziv pokazao predanost načelima zajedničkog rada, međusobno uvažavanje, efikasnost i neupitnu opredijeljenost europskim integracijskim procesima.
Predsjedateljica Krišto se zatim, u svom obraćanju, osvrnula na neke od važnijih materijala koji su razmatrani i usvojeni u prethodnom razdoblju. Naglasila je da je osim toga pokrenuto i nekoliko važnih zakonskih inicijativa s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja i privlačenja stranih investicija te da su u pripremi i materijali kojima će se pokrenuti sveobuhvatna reforma sustava javne uprave s ciljem poboljšanja njezine učinkovitosti i transparentnosti.
Dodala je da se, u svjetlu daljnjeg napretka i nastavka izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini, uz uzajamno poštovanje ustavnog načela jednakopravnosti, mora vrlo brzo postići politički dogovor koji će omogućiti da svaki od konstitutivnih naroda bude jednakopravan u institucijama koje su namijenjene za zaštitu kolektivnih prava – Predsjedništvu BiH i domovima naroda – a kojim će se ukloniti svaki postojeći vid diskriminacije i prema svakom pojedincu. S tim u vezi, rekla je da se mora provesti ograničena ustavna reforma, kao i sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva, odnosno implementirati odluka Ustavnog suda i presude Europskog suda za ljudska prava.
Govoreći o regionalnoj suradnji, predsjedateljica Krišto je rekla da BiH ostaje opredijeljena za daljnje jačanje regionalne suradnje na načelima dobrosusjedstva, jačanje političkog dijaloga, mira i stabilnosti u regiji te da u tom kontekstu Bosna i Hercegovina ostaje privržena Berlinskom procesu kao temeljnom mehanizmu za put naših društava u konkurentna i stabilna europska društva.
Na kraju svog obraćanja predsjedateljica Krišto je zahvalila PIC-u na potpori i potvrdila spremnost naše zemlje za partnerstvo sa svim državama i organizacijama Vijeća za provedbu mira. Istaknula je osobno uvjerenje da se zajedničkim naporima, a prije svega unutarnjim političkim dijalogom, uz međusobno uvažavanje i poštovanje usvojenog mehanizma koordinacije za proces europskih integracija BiH, mogu prevladati svi predstojeći izazovi i time osigurati da Bosna i Hercegovina ostane trajno mjesto mira, sigurnosti i prosperiteta.
Zlatko Dalić se uoči treninga Hrvatske na Rujevici osvrnuo na odluku Marka Livaje da napusti reprezentaciju.
“Žao mi je što je došlo do ovoga, do ove situacije. Izgubili smo važnog igrača za Ligu nacija, to mi je baš jako žao. Nažalost, jedan izolirani incident koji je trajao minutu, maksimalno dvije minute, je do toga svega doveo. Mi smo preko glasnogovornika osudili svako vrijeđanje igrača hrvatske reprezentacije”, rekao je Dalić pa dodao:
“To sam puno puta rekao i ja, to mi nismo zavrijedili i to je za svaku osudu. Razgovarao sam s njim, pogodilo ga je i u potpunosti ga razumijem. Pokušao sam ga odgovoriti od odluke da napusti reprezentaciju, ali nisam uspio. Podržao sam ga u njegovoj odluci, kao što sam i ranije podržavao igrače u njihovim prijašnjim odlukama.”
“Ovo sve što se događa nakon toga je jedna velika igra. Opet se pokušava stvari vratiti na početak, kao što je bilo prije 6-7 godina. Ja se u to neću uvući kao izbornik, a neće niti igrači reprezentacije. Za nas je ta priča gotova. A vi znate moj stav, da je Hrvatska iznad svega i za Hrvatsku moraš puno toga istrpjeti”, zaključio je.
Prema provedenoj analizi, promjena posla može značiti financijski gubitak, posebno za zaposlenike s niskim kvalifikacijama i one koji rade na pomoćnim poslovima. Ovo je rezultat studije koju je u utorak objavila Zaklada Bertelsmann o promjenama u karijeri i njihovim posljedicama, piše Fenix-magazin.
Novi profesionalni početak isplati se prije svega kad zaposlenici prijeđu na srodne djelatnosti. Povećanje plaća tada može biti i do 3.500 eura bruto godišnje, više nego kod prelaska na nesrodna zanimanja, navode njemački mediji.
„Što se više znanja sa starog posla mogu upotrijebiti i na novom radnom mjestu, to su veći izgledi za uspješnu promjenu posla“, navedeno je. Od toga prvenstveno imaju koristi kvalificirani radnici i stručnjaci.
“Bez šanse za napredovanje i izglede za bolju plaću”
U analizi se u posebno nepovoljnom položaju vide osobe koje rade kao pomagači (njem. Helfer). Upravo su ti zaposlenici dvaput češće mijenjali posao, nego kvalificirani radnici i nerijetko završavali na dosad za njih nepoznatim poslovima – “uglavnom bez šanse za napredovanje i izglede za bolju plaću”.
Što se tiče definicije “pomagača”, autor studije objasnio je da ona opisuje razinu na kojoj je osoba zaposlena. Za ovaj posao nije potrebna nikakva stručna sprema.
U velikom broju slučajeva radi se o niskokvalificiranim, odnosno osobama bez stručne spreme. No, kao pomagači mogli bi se zaposliti i ljudi sa stručnim kvalifikacijama.
Kod “job hoppinga” zaposlenici koji rade kao pomagači moraju se više usredotočiti na zahtjeve tržišta rada, nego na svoje postojeće vještine – i stoga se moraju uvijek iznova prekvalificirati.
Nedostatak kvalificiranih radnika
Stručnjak zaklade za tržište rada, naglasio je da je veća participacija radne snage odlučujući čimbenik u borbi protiv nedostatka kvalificiranih radnika. Ako promjena posla bude uspješna, to je dobit i za poslodavca.
Studija je istaknula da u većini slučajeva niskokvalificirani i pomagači imaju upotrebljive vještine, čak i ako one nisu formalno potkrijepljene certifikatima. Stoga su potrebne procedure kako bi se te vještine postale i službeno priznate.
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) usvojili su jednoglasno Prijedlog zakona o dopuni Zakona na dodatnu vrijednost kojim se ukida plaćanje PDV-a na doniranju hranu.
Zakon je usvojen jednoglasno, a zastupnik Saša Magazinović je rekao kako je to “pravo malo čudo u parlamentu“.
Ukidanjem PDV-a za doniranu hranu omogućit će se da hrana u vrijednosti od oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini ne bude uništena nego donirana za one koji je sebi ne mogu priuštiti.
Zastupnici u Zastupničkom domu PS BiH su ovu mjeru usvojili u parlamentarnoj proceduri po hitnom zakonodavnom postupku.
Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka jučer je podiglo optužnicu protiv Mladena Janjilovića, rođenog 1981. Godine u općini Stanari, zbog kaznenog djela neovlašteno fotografiranje.
Optužnicu je potvrdio sudija za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Banja Luci.
Osumnjičeni je u vremenskom periodu od 15. svibnja 2021. do 5. lipnja 2021. godine u Banjoj Luci, u stanu čiji je vlasnik, a koji je iznajmio oštećenim osobama, neovlašteno sačinio fotografski i video snimak osoba bez njihove suglasnosti, povređujući time posebno njihovu privatnost.
On je iznajmio stan djevojkama M. J., T. S., T. V., S. B. i N.M., a u prostorijama spavaćih soba ugradio je video nadzor koji se sastoji od tri kamere i digitalnog video rekordera.
Osim toga, u spavaćim sobama postavio je TV prijemnike u kojima je naknadno napravio izmjene, na način da je na zaštitnoj plastici televizora sa prednje strane napravio otvor u koji je ugradio sočivo kamere.
Snimao je oštećene za vrijeme dok borave u sobama, presvlače se i obavljaju druge životne aktivnosti, povređujući na taj način privatnost oštećenih, a potom je pomoću aplikacije instalirane u svom mobilnom telefonu pristupao sistemu video nadzora i vršio pregledanje sadržaja na DVR uređaju, nakon čega je fotografije oštećenih pohranjivao u mobilnom telefonu.
Učenica Srednje medicinske škole na Bjelavama u Sarajevu donijela je na nastavu pištolj nakon čega je ravnateljica pozvala policiju, potvrđeno je za Klix.ba.
Kako nam je kazala Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS, policijski službenici su izuzeli pištolj, a pozvana je i majka učenice.
“Policijska uprava Centar je obaviještena od strane ravnateljice u toj školi da je njihova maloljetna učenica donijela startni pištolj bez municije na nastavu i pokazivala ga”, rekla je Novalić za Klix.ba.
Dodala je kako je djevojčica pištolj pokazivala ostalim učenicima, a da je policija prilikom izlaska na teren potvrdila istinitost navoda.
“Zatim je pozvana i majka, dokaz je izuzet i bit će tretirani po prekršaju o javnom redu i miru”, zaključila je Novalić.
Iz škole se o ovom incidentu još nisu oglasili.
Dvije osobe, koje su osumnjičene za jučerašnju pucnjavu na Sokocu u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, uhapšene su.
Kako neslužbeno saznajemo, jedna od njih je i ranjena prilikom razmjene vatre.
Iz policije su naveli kako se pucnjava dogodila jučer u popodnevnim satima u ulici Cara Lazara. Još uvijek nema službenih informacija o identitetu smrtno stradale osobe, kao ni uhapšene dvojice.
Očevid na mjestu događaja obavili su pripadnici PU Istočno Sarajevo.
Godine 2004. izišao je film “Dan poslije sutra”. Najave apokaliptičnog filma bile su na TV-u, a prednost je bila i to što se televiziju tada više gledalo pa nas nije mogla mimoići. Mnogi su pohrlili u kino vidjeti o čemu je točno riječ. Film je najavljen kao znanstveno-fantastični. Ubrzo nakon gledanja u kinu, kad se pojavio i na TV-u, oni stariji, mudriji komentirali su: – Kao da je nemoguće da nešto ovakvo dočekamo i da se priroda, uslijed onečišćenja, nebrige i povijesno-cikličnih promjena, okrene protiv nas. Oni religiozniji to će povezati i sa zlom koje činimo, a kako nazvati naš odnos prema prirodi, nevezano za međuljudske odnose, nego zlim.
Potvrda prognoza
Od te 2004., ako pogled usmjerimo samo na BiH, vidjet ćemo ekstremno vruća ljeta, uništenu poljoprivredu uslijed suše, snježnu paralizu iz 2012., neviđene poplave iz 2014. i konstante ekstreme koje viđamo iz godine u godinu. A sve više se čini da su ekstremi sve žešći. Ovih dana slušamo o snažnom nevremenu u Mostaru, Banjoj Luci, ledu veličine oraha, novim poplavama, hladnoći u lipnju… Gledamo i dugoročne prognoze, nestabilnosti su svakodnevica, a temperatura iznad 30 stupnjeva još nema na vidiku. Neovisni meteorolog Zoran Zadro ističe da aktualne prognoze nastavljaju potvrđivati one prethodne. – I dalje vidimo dominaciju visokog tlaka zraka nad sjevernom i zapadnom Europom, dok nad jugom Europe dominira sniženi tlak. U ovakvim okolnostima vjerojatno nećemo vidjeti nikakvih dugotrajnih ljetnih vrućina do daljnjega. To sada uključuje i dobar dio srpnja. Nećemo reći da ljeta neće biti nikako, jer moguća je pokoja kratka, vruća, ljetna epizoda, ali ako se sjetimo kakvo je ljeto bilo 2014., onda otprilike nešto slično možemo očekivati i ovo ljeto – poručio je Zadro.
Domaći meteorolozi koji analiziraju AccuWeatherovu sezonsku prognozu, koja kvalitetno pogađa prognoze posljednjih godina, kažu kako bi sva tri klimatološka ljetna mjeseca mogla biti relativno nestabilna. Mnoge oči ovih dana uprte su i u Nedima Sladića. Nekako se nadamo da bi on mogao demantirati nešto oko lošeg ljeta. Međutim, prema karti koju je nedavno objavio, stoji da je Azorska anticiklona, koja je u ljetnom razdoblju zadužena da nam osigura stabilne vremenske prilike, pomjerena na sjever, što otvara put nestabilnostima na jugu Europe. Također, u detaljnoj analizi objasnio je da vrijeme nad područjem Bosne i Hercegovine, ali i većeg dijela Balkana ostaje, nažalost, nestabilno do daljnjeg. – Nažalost, prije svega jer gledamo prizore bujičnih plavljenja gotovo svakodnevno, a koji su posljedica konvektivnog razvoja naoblake tijekom poslijepodnevnih sati nastali pojačanim isparavanjem/evaporacijom s otprije vlagom namočenog tla, kao i toplinskom energijom te brzim porastom točke rosišta. U graničnom sloju dolazi do obaranja potencijalne temperature s visinom, što potvrđuje nestabilnost atmosfere – naveo je uz ostalo. U AccuWeatherovoj prognozi, koju iznosi Tyler Roys, među ostalim, stoji: – Zona od sjeverne Francuske do Balkana u najvećem je riziku od jakog nevremena u smislu grmljavinskih oluja koje mogu proizvesti štetne vjetrove i tuču. Na Balkanu bi krugovi oluje mogli rezultirati značajnim rizikom od bujičnih poplava jer se oborine penju iznad povijesnog prosjeka za ovu sezonu. Međutim, nije sva nada izgubljena jer će biti i lijepih razdoblja.
Povijesni prosjek
Ljetna prognoza AccuWeathera za Europu ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i u balkanske zemlje kao najvjerojatniji koridor za suočavanje s češćim naletima oborina, a možda čak i jakim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta. Oborine bi trebale završiti blizu povijesnog prosjeka za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana – kaže, među ostalim, stručnjak Tyler Roys.
Papa Franjo (86) bit će podvrgnut operaciji abdomena u srijedu poslijepodne u rimskoj bolnici Gemelli, stoji u priopćenju Vatikana, prenosi Reuters.
Dodaje se da je njegov liječnički tim posljednjih dana odlučio da je potrebna hitna operacija i da se očekuje da će ostati u bolnici “nekoliko dana” kako bi se oporavio.
Operaciju trbušne stijenke obavit će pod općom anestezijom, priopćio je Vatikan.
Na današnjoj sjednici Vijeća ministara nakon više mjeseci odlaganja imenovani su bošnjački kadrovi na rukovodeće dužnosti pojedinih agencija.
Tako je novi direktor Direkcije za kooridnaciju policijskih tijela Enes Karić, koji je bio prvorangirani kandidat ispred Mustafe Selmanovića. Ranije je za zamjenika direktora DKPT imenovan Đuro Knežević. Obojica su ranije radila u SIPA-i.
Također, za zamjenika direktora Granične policije danas je imenovan Ensad Korman.
Ranije je za direktora Granične policije imenovan Mirko Kuprešaković, koji je već preuzeo dužnost.
Podsjetimo, prvobitno na sjednici nije trebalo biti glasanje o imenovanjima ovih kadrova, ali je na kraju ipak uvršteno poslije insistiranja ministra Sevlida Hurtića. U pozadini političke borbe vodila se rasprava i lobiranja da se umjesto Karića imenuje drugorangirani Selmanović, ali do toga ipak nije došlo.
Ovim su kompletirana imenovanja čelnika svih policijskih agencija u BiH, s obzirom da su srpski i hrvatski kadrovi imenovani na prvim sjednicama Vijeća ministara, prenosi klix.ba.
Doktorica je upozorila da početni znakovi bolesti mogu biti suptilni i lako ih je zanemariti. Naime, prvi simptomi su vrlo blagi u početku, a mogu uključivati pretjeranu žeđ, učestalo mokrenje, nagli i neobjašnjivi gubitak težine, konstantan umor, zamagljen vid, česte infekcije i sporo zacjeljivanje rana.
“Ponekad bismo ove simptome mogli pripisati teškom tjednu ili pomisliti da se samo osjećamo loše”, rekla je dr. Monika Wassermann.
Kada se dijabetes tipa 2 pogorša, tijelo vapi za pomoć, a nekontrolirana razina šećera u krvi može dovesti do ponavljajućih infekcija, pojave tamnih područja na koži (posebno oko vrata ili pazuha), utrnulosti u rukama i nogama i vizualnih poremećaja.
“Uvijek apeliram na ljude da ne podcjenjuju ove znakove”, dodala je dr. Wassermann.
Dijabetes je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može efikasno koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji regulira razinu šećera (glukoze) u krvi.
Dijabetes se obično dijeli na tri tipa:
Liječenje dijabetesa obično uključuje promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, uzimanje lijekova za snižavanje razine šećera u krvi i u nekim slučajevima inzulin. Redovite provjere šećera u krvi su također ključne za upravljanje dijabetesom.
Kineski izvoz naglo se smanjio u svibnju, pokazali su u srijedu podaci carinske uprave, odražavajući slabu inozemnu potražnju u uvjetima postrožene monetarne politike i visoke inflacije u brojnim razvijenim gospodarstvima.
Izvoz je u svibnju pao 7.5 posto u odnosu isti prošlogodišnji mjesec, najsnažnije od siječnja. U travnju bio je poskočio za 8.5 posto.
Uvoz je također smanjen u prošlom mjesecu, za 4.5 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj, nakon 7.9-postotnog pada u travnju.
Podaci pokazuju slabiju potražnju za sirovinama i blaži rast uvoza ugljena zbog slabije potražnje u sektorima proizvodnje električne energije i čelika. U ožujku bio je dosegnuo najvišu razinu u 15 mjeseci.
Uvoz bakra pao je za 4.6 posto.
Kinesko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju za 4.5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zahvaljujući ukidanju strogih mjera suzbijanja covida-19, ali statistički ured upozorio je na “nedostatnu” domaću potražnju i “složeno” međunarodno okruženje.
Oslonac rastu bio je uslužni sektor dok je industrija posustala zbog slabije potražnje u SAD-u i Europi u uvjetima podignutih kamatnih stopa kojima središnje banke pokušavaju obuzdati visoku inflaciju.
Svjetska banka procjenjuje da će kinesko gospodarstvo ove godine porasti za 5.6 posto, što je za 1.3 postotna boda snažnije no što su bili očekivali u siječnju. U 2024. rast bi trebao usporiti na 4.6 posto budući da će slabija potrošnja prevagnuti nad blagim ubrzanjem izvoza.
U nedjelju je u Dobretićima, u pougarskom kraju, održan događaj manifestacije “Hrvatsko proljeće Središnje Bosne”, koji je okupio stotinjak posjetitelja. Organiziran od strane Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH ŽSB i Općinskog odbora Mladeži HDZ BiH Dobretići, ovaj događaj je bio obilježen koncertom duo benda Josip i Mario te izložbom slika zavičajne slikarice Anđe Kokalović, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Događaj je održan u prostorijama Osnovne škole “Dobretići”, a posjetitelji su uživali u ugodnoj glazbi i druženju. Na samom početku večeri, nazočnima se obratio općinski načelnik Ivo Čakarić, koji je izrazio dobrodošlicu i zahvalnost. Jelena Gavranić, u ime organizatora, predstavila je ovogodišnje projektne aktivnosti Hrvatskog proljeća Središnje Bosne i iznijela više detalja o samom događaju i ideji za njegovu organizaciju.
Poseban doprinos događaju dao je slikarski talent zavičajne slikarice Anđe Kokalović, koja je izlagala svoje slike. Slikarica je istaknula da je počela slikati 2008. godine i da je ovo bila njena četvrta samostalna izložba. Motivi njenih slika su ljudi, događaji, običaji i prirodne ljepote Dobretića i Pougarja, a koristi tehniku akrila na platnu. Također, Anđa Kokalović se bavi i pisanjem, a 2018. godine je izdala knjigu “Pougarske priče”. Trenutno živi u Švedskoj, gdje se također bavi tkanjem.
“Događaj Hrvatskog proljeća Središnje Bosne u Dobretićima je opravdao sva očekivanja i pružio posjetiteljima ugodnu kulturno-zabavnu večer”, istaknuo je Dario Plavčić, predsjednik Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH ŽSB i koordinator manifestacije. On je najavio nastavak karavane Hrvatskog proljeća Središnje Bosne u Kreševu, gdje će se sutra, 7. lipnja, održati nastup virtuoza na harmonici, Marka Plavčića, koji će biti popraćen nastupom Mješovitog zbora HKD-a “Napredak” Kreševo.
“Hrvatsko proljeće Središnje Bosne” ove godine se održava u jedanaest općina: Travniku, Vitezu, Kiseljaku, Kreševu, Fojnici, Busovači, Jajcu, Uskoplju, Novom Travniku, Bugojnu i Dobretićima. Besplatan ulaz na sve programe ovog festivala čini ga jedinstvenim u Bosni i Hercegovini. Pozivaju se svi ljubitelji kulture i umjetnosti da posjete ovaj festival i uživaju u raznolikom i kvalitetnom programu koji će se održavati diljem Središnje Bosne, priopćili su organizatori projekta ‘Hrvatsko proljeće Središnje Bosne’.
Saša Peršon i Damir Milinović o vatrenima u Ligi nacija i Livajinoj situaciji… Smatraju da odlazak Livaje i sve što se događa neće ostaviti traga na momčadi.
Početak priprema hrvatske nogometne reprezentacije za završnicu Lige nacija u prvi je plan gurnuo incident na prvom treningu. Marka Livaju vrijeđali su neki gledatelji na treningu, a sve što je uslijedilo zadnja je dva dana ipak bila najkomentiranija situacija oko vatrenih, nakon koje je Livaja i napustio reprezentaciju.
– Ne znam što se točno dogodilo. Očito je sve povezano s onom utakmicom u finalu Kupa. Došlo je tu do neke male provokacije. Ne treba sada oko toga praviti problem ili dizati tenzije. Uvijek se negdje nađe neki navijač koji voli dobacivati. Takvih ljudi uvijek ima, oni dođu, nešto dobace i ostanu živi što god kažu… – počeo je Saša Peršon, bivši nogometaš Rijeke, Dinama, Hajduka i Cannesa, koji je ubilježio tri nastupa za hrvatsku reprezentaciju.
Ovo neće ostaviti traga
Ovaj rođeni Riječanin naglasio je još jednu stvar.
– Rijeka je uvijek znala toplo dočekati reprezentaciju. Kad god su vatreni dolazili ovamo na pripreme uoči važnih utakmica, najčešće su pobjeđivali. Neka tako bude i ovaj put.
Koliko ovakve situacije mogu utjecati na ozračje u momčadi?
– Ne vjerujem da ovakve stvari mogu na bilo koji način pokvariti raspoloženje u reprezentaciji. Pa ipak su to sve klasni igrači i karakteri, takve stvari sigurno ih neće dodirnuti. Jedan slučaj u ovako snažnoj reprezentaciji neće ostaviti traga. Takvo što događa se i na ostalim terenima. Ni ostale reprezentacije nisu pošteđene ovakvih pojedinačnih ispada. Zapravo, ne bih ovakve stvari gurao u prvi plan. Vidio sam da je bilo puno ljudi na prvom treningu i lijepo ozračje na Rujevici važnije je od tog jednog incidenta – ističe Peršon.
Što možemo očekivati u završnici Lige nacija?
– Nema tu nekih velikih razlika, svaka momčad s pravom može očekivati naslov prvaka u Ligi nacija. Možda je Nizozemska malo u prednosti u odnosu na ostale momčadi. No to ne mora ništa značiti. Hrvatska se s njima može nositi bez problema. Naša je reprezentacija pokazala u skupini kako zna biti motivirana za ovo natjecanje. S druge strane, Nizozemska je u određenim problemima. U zadnje je vrijeme promijenila nekolicinu trenera. No nikako nas to ne smije zavarati. S Ronaldom Koemanom sigurno žele otići do kraja. Ali, bilo bi jako lijepo da Hrvatska na kraju osvoji Ligu nacija – kazao je Saša Peršon.
Dobro smo izbalansirani?
– Točno tako. Jako dobro smo posloženi. Nakon dugo godina imamo pravu kvalitetu i u obrani i napadu. Stoga s pravom možemo računati na plasman u finale – zaključio je Peršon.
Damir Milinović također nam je komentirao spomenuti incident u čijem je središtu bio Livaja.
– Ne vjerujem da će ovo ostaviti traga na momčadi. Naravno, nije ugodno nikome. Nema to nikakve veze s reprezentacijom. Očito su ostali neki repovi iz prethodnih utakmica Rijeke i Hajduka, pa i finala Kupa. Našli su se neki koji su iskoristili priliku. Može netko imati svoje mišljenje o bilo kojem igraču, no svi moramo poštovati autoritet reprezentacije. Čim prije treba zaboraviti ovaj incident i okrenuti se onome što nas očekuje u idućih tjedan dana. Čitao sam da je izbornik odmah pokušao smiriti ozračje i da su igrači uskočili. To pokazuje zajedništvo ove skupine igrača. Publika i reprezentacija oduvijek su bili povezani, a to je preduvjet uspjeha na travnjaku – kazao je Milinović, također bivši hrvatski reprezentativac i igrač Dinama, Rijeke, Zagreba, Bochuma…
Više nam odgovaraju Talijani
Kako ćemo morati protiv Nizozemaca?
– Prije svega, najvažnije je da smo u završnici Lige nacija. Iako se stvara slika o tome kako su ostale reprezentacije u prednosti ili barem neke, Hrvatska je pokazala da zna igrati velike utakmice na najozbiljnijoj razini. Veći dio nogometne javnosti, barem europske, favorizira Nizozemce, koji imaju određene probleme, no ne bih se baš s time složio. Naši dečki opet su u dobrom mentalnom stanju i nagovijestili su da žele osvojiti Ligu nacija. Treba im vjerovati i trebamo im svi mi biti podrška.
U finalu bi nam više odgovarali Talijani?
– Tako se i meni čini. Talijani ne izgledaju nepobjedivo, dok nam sigurno manje odgovara španjolski stil igre. U svakom slučaju, bit će to neizvjesne utakmice. U finalu bih više volio Talijane, čini mi se da ćemo se lakše pripremiti za takvog protivnika. Ne smijemo biti euforični, već strpljivi i ponizni, kako to zna kazati izbornik Zlatko Dalić. Važno je iskoristiti svaku situaciju, a u finalu može biti svašta. Tu će odlučivati sitni detalji i individualni potezi – zaključio je Milinović.
Pozivaju se svi korisnici prava po propisima braniteljsko – invalidske zaštite koji su to pravo ostvarili putem Službe za opću upravu, društvene djelatnosti, braniteljska pitanja i zajedničke poslove Općine Kiseljak i to:
– obitelji poginulih branitelja/ porodice šehida – korisnici prava na obiteljsku/ porodičnu invalidninu;
– ratni vojni invalidi – korisnici prava na osobnu invalidninu
Navedene kategorije obavezne su se javiti u Službu za opću upravu, društvene djelatnosti, braniteljska pitanja i zajedničke poslove Općine Kiseljak, radi identifikacije, koju je naložio inspektorat Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata aktom broj: 06-41-3153-3/17 od 05.12.2017. godine.
Identifikacija će se vršiti osobno na temelju uvida u osobnu iskaznicu, a najdalje do 15.07.2023. godine.
Ukoliko se korisnici prava ne odazovu pozivu i ne pristupe neposrednoj identifikaciji, prvostupanjski organ – Služba za opću upravu, društvene djelatnosti, braniteljska pitanja i zajedničke poslove Općine Kiseljak je dužna da obustavi isplatu stečenih prava.
Osobe koje imaju prebivalište izvan općine u kojoj ostvaruju pravo po propisima braniteljsko invalidske zaštite dužna su svakih 6 mjeseci dostavljati ovjerene izjave o životu.
Do 2030. predviđa se da će oko 60% svih novih radnih mjesta u gospodarstvu biti u zanimanjima za koja nije potrebna fakultetska diploma
U realnom svijetu stvarno ekonomsko tržište zahtijeva raznovrsnu radnu snagu, piše Večernji list BiH. Fakultet nije mjerilo uspjeha ni jamstvo za zaposlenje unatoč riječima svih roditelja kako diploma donosi dobar život. Posebno ne danas. Iako smo često bombardirani pričama o nevjerojatno uspješnim ljudima koji su bez fakulteta zgrnuli ogroman novac i promijenili svijet, i dalje većina mladih nakon srednje škole pokušava sreću okušati na fakultetu.
Druga vremena
Fakultetska diploma, kako kažu stručnjaci, osim što donosi veću financijsku sigurnost, može doprinijeti i većoj ekonomskoj mobilnosti. Ipak, današnji svijet nije tako idealan. Otvoreno europsko tržište je mladima sa srednjom stručnom spremom donijelo veliku ponudu poslova, a time i mobilnost te zaradu. Uostalom, fakultet nije za svakoga. Kako je trenutačno aktualno razdoblje pred upise u srednje škole i na fakultete i kako mladi razmišljaju koji bi fakultet upisali, zasigurno su se prilikom sastavljanja svoje liste zapitali što će jednoga dana sa svojom diplomom, hoće li se moći zaposliti i hoće li dobro zarađivati. Mladi moraju imati na umu da ne postoji općenito recept za bogaćenje te to što će možda upasti na neki od prestižnih fakulteta ne znači da će jednoga dana nužno “okretati veliku lovu”. Prošla su vremena kad je fakultetska diploma značila nešto i jamčila sigurnu plaću i posao. Dapače, kako na tržištu rada nedostaje automehaničara, keramičara, električara i slično, danas svaki dobar majstor može zaraditi više od nekoga s 5 godina fakulteta. Zanimljiv je podatak da se diljem svijeta sve manje pri zapošljavanju traži fakultetska diploma. Sve više kompanija ne zahtijeva više fakultetsku diplomu i tako pruža nove mogućnosti za ljude koji ne žele na fakultet da pronađu konkurentne, visoko plaćene poslove. Prema nedavnom istraživanju kompanije ZipRecruiter, broj poslova za koje je potrebna bilo kakva diploma osim srednje škole u stalnom je opadanju od početka pandemije COVID-19. Do 2030. godine Ured za statistiku rada predviđa da će oko 60 posto svih novih radnih mjesta u gospodarstvu biti u zanimanjima za koja nije potrebna fakultetska diploma, piše CNBC Make It.
Promjene na tržištu
Prema LinkedInu, najbrže rastuća zanimanja za ljude bez diplome su savjetnik za klijente, poslovni konzultant, konzultant za rješenja, potom menadžer društvenih medija, specijalist za marketing, koordinator marketinga. U sferi istraživanja, to su laboratorijski tehničar, poslovni analitičar, medicinski laboratorijski tehničar. Slijede specijalist za ljudske resurse, asistent za ljudske resurse. U sferi medija i komunikacije, riječ je o pozicijama: pisac, pomoćnik u produkciji, urednik, menadžer za produkciju. Kako navode u istraživanju, neki od ovih poslova nude šesteroznamenkaste iznose plaće. Menadžeri za produkciju mogu očekivati da će zaraditi najmanje 106.000 dolara godišnje, dok konzultanti za rješenja obično zarađuju najviše – između 113.000 i 167.000 dolara, prema ZipRecruiteru. Zapošljavanje u sektoru konzultantskih uloga zabilježilo je značajan rast angažiranja kandidata bez diplome u posljednjih nekoliko godina, za 34 posto između 2021. i 2022. Sve više kompanija preispituje način na koji se zapošljava za HR uloge, dajući prioritet mekim vještinama, kao što su komunikacija i liderstvo u odnosu na obrazovnu pozadinu kandidata. Iako se tržište rada kod nas znatno razlikuje od većine zemalja svijeta, jedna poveznica ipak postoji, sve je češći slučaj da radnici sa završenim zanatima znatno lakše dolaze do posla, a i što se plaća tiče su često u znatno boljem položaju. Stoga i ne čudi što iz godine u godinu pada broj studenata upisanih na bh. fakultete, kao i broj onih koji stječu fakultetsku diplomu. Keramičari, zidari, moleri, zavarivači, vodoinstalateri, mesari i vozači samo su neka od zanimanja kojih i dalje nedostaje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Razlog je to što se malo tog kadra školuje i što je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inozemstvo u potrazi za boljom plaćom. Još prije nekoliko godina upućeni su upozoravali da će, ako se ne bude školovalo više zanatskog kadra, u nekom budućem vremenu biti bolje plaćen zidar nego liječnik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je ponosan što ga je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin odlikovao Ordenom Aleksandra Nevskog.
– Ponosan sam – napisao je Dodik na Tviteru uz fotografije ukaza ruskog predsjednika o ovom odlikovanju i obavještenja veleposlanika Rusije u BiH Igora Kalabuhova.
Dodik je odlikovan za veliki doprinos razvoju suradnje Ruske Federacije i BiH i jačanje partnerstva s Republikom Srpskom, navedeno je u obrazloženju.
Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ronilačke jedinice Žandarmerije, izvukli su iz jezera na Adi Ciganliji u Beogradu beživotna tijela dvojice šesnaestogodišnjih mladića.
Prethodno je policiji jučer oko 17.30 sati prijavljeno da je veći broj maturanata ušao u jezero na Adi Ciganliji, a da dvije osobe nisu isplivale.
Patrole policije, kao i Ronilačka jedinica Žandarmerije odmah su upućene na lice mjesta i ubrzo su tijela tinejdžera izvučena iz vode.
Maturanti su u društvu slavili kraj školske godine, ušli su u vodu, pa je primijećeno da dvojica među njima nisu isplivala.
Kako piše Telegraf.rs, u pitanju su M. S. iz Prometne škole u Zemunu i S. Č. iz Tehničke škole ”Lola” u Železniku.
Ministarstvo unutarnjih poslova još jednom apelira na djecu i roditelje da ne ulaze u jezero na Adi Ciganliji jer na taj način riskiraju svoje živote.
Napomenuli su da na Adi Ciganliji nije otvorena sezona kupanja i da stoga na ovom mjestu nema dežurne spasilačke službe.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je vlastima u BiH i najvišim izabranim dužnosnicima te zemlje kako ima visoka očekivanja od njih odnosno inzistira na provedbi reformi na koje su se sami obvezali kada je BiH potkraj 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU.
Von der Leyen je u pismu adresiranom na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, čiji su sadržaj danas objavili mediji podsjetila kako je provedba reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine i dalje zadaća na kojoj Komisija inzistira i to će činiti i ubuduće.
“Komisija će se uključiti u politički dijalog s novim vlastima u vezi s okvirom za politički forum na visokoj razini kako bi se nadzirala provedba 14 ključnih prioriteta i izvještavalo o daljem napretku”, stoji u pismu.
Von der Leyen je poručila Bećiroviću kako računa na punu suradnju Predsjedništva BiH, ali je istaknula da je primarna odgovornost sada na Vijeću ministara BiH jer ono treba poduzeti mjere kako bi se reforme počele provoditi. Dodala je kako EU cijeni pridruživanje BiH osudama ruske agresije na Ukrajinu te računa da će se takav pristup Sarajeva nastaviti.
Usklađivanje vanjske politike BiH s onom EU također je preduvjet daljnjeg napretka te zemlje na putu ka punopravnom članstvu, no to otvoreno opstruiraju vlasti Republike Srpske čiji predstavnici u tijelima vlasti na državnoj razini odbijaju podržati pridruživanje bilo kakvim sankcijama protiv Rusije. Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik ne skriva bliske veze s ruskim čelnicima, uključujući Vladimira Putina.
Europska je komisija ranije pozvala nove vlasti u BiH da opredjeljenje za članstvo u EU dokažu brzim usvajanjem zakona o sukobu interesa na državnoj razini, odnosno izmjenama zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), prenosi Hina.
Nekadašnja glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte svojedobno je dostavila vlastima Bosne i Hercegovine analizu financijske dokumentacije o donatorskim sredstvima koja su stizala bošnjačkoj strani u ratu, a iz koje je vidljivo kako je to bio paravan za financiranje terorističke mreže Al-Kaide te njezina čelnika Osame bin Ladena, piše Večernji list BiH.
Potvrdili su to javno nekadašnji šef bošnjačke obavještajne Agencije za istrage i dokumentaciju (AID) Munir Alibabić, a prije njega i ravnatelj Federalne uprave policije (FUP) Zlatko Miletić, što je u najvećem dijelu javnosti BiH prešućeno te se nastavilo zataškavati upravo to kakvu je sudbinu doživio i spis koji se i danas navodno nalazi u ladicama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Sve financijske operacije potpisivali su sudanski državljanin Fatih El Hassanein i Hasan Čengić, koji je nedavno umro, a obnašao je brojne dužnosti, među kojima je i ona predsjednika Sabora Islamske zajednice BiH.
Šutnja Haaga
Alibabić je posvjedočio o dokumentima dostavljenima iz Haaškoga suda, gdje je ova dokumentacija također prikrivena te nije uopće upotrijebljena u dokazivanju zločina mudžahedina i drugih stranih boraca koji su, očito, u BiH sustavno slani kako bi gradili bazu za terorističke napade na Europu. O tome je govorio i tvorac Daytona Richard Holbrooke kazavši kako bi Al-Kaida Zapad “napala iz Bosne da se nije dogodio Dayton”. – Ja sam uglavnom vidio da je riječ o bilješkama financijske policije i da su autori tih preslika kriminalističke službe Austrije i Njemačke koje su ilegalno došle u posjed tih dokumenata. Onda sam sa svojim inspektorima dao nalog da to razvrstaju. Oni su to učinili i selektirali te dokumente po interesu, sadržaju. Ispostavilo se da se ti dokumenti odnose na određeni kriminal u kojima se nalaze dokazi za 20 čelnika SDA na čelu s Fatihom El Hassaneinom, šefom TWRA – rekao je Alibabić na Face TV. Upitan kakvi su dokumenti bili u pitanju, dao je šokantan odgovor. – Tu je riječ o milijunskim krađama donacija i financiranju terorističke mreže Al-Kaida – istaknuo je. Dodao je kako je o svemu izvijestio nekadašnjeg šefa FUP-a Dragana Lukača koji je sve to zataškao u dogovoru s vrhom SDA te da je jedno izvješće dostavio i Mustafi Bisiću, tužitelju iz SDA, koji je, uz ostale, ranije sudjelovao i u montiranju procesa u slučaju ubojstva Joze Leutara. Alibabić je posvjedočio da su iz toga crnoga fonda financirana i tri smaknuća nepodobnih Bošnjaka. Mnogo više detalja o financiranju Al-Kaide iznio je Miletić, iako se Munir Alibabić ne slaže da je samo 18 milijuna dolara uplaćeno ovoj terorističkoj organizaciji. – Spominjali su nedavno u javnosti jednoga klijenta koji je, jedini za kojega znam u jugoistočnoj Europi, novac iz Bosne i Hercegovine, a u pitanju je 18 milijuna dolara, prebacio Osami bin Ladenu. Dokaz o tome, a evo da ih uputim, neću spominjati ime tog čovjeka, nalazi se u državnom Tužiteljstvu. Znači, originalan dokument iz banke Die Erste iz Beča. Mi smo sedam godina tražili da dođemo do tog dokumenta – rekao je Miletić. Šokantno je potvrdio kako je SDA stajao iza sponzorstva terorističke organizacije Al-Kaide. – Čovjek koji je bio siva eminencija u SDA iz BiH poslao je 18 milijuna dolara Al-Kaidi. Štitio ga je sustav – dodao je Miletić. Objasnio je i detalje istrage koja je vođena u policijskoj agenciji kojoj je bio na čelu, odnosno detalje do kojih su došli i strani istražitelji koji su dokaze ustupili vlastima u BiH. On je naveo kako su policijske agencije zapravo istraživale pronevjere, odnosno tvrdnje o ratnom profiterstvu na štetu Bošnjaka.
Organizacija TWRA
Ogromne količine novca stizale su iz cijeloga arapskoga i muslimanskog svijeta zbog sentimenta prema braći u BiH, no velike količine odlazile su u privatne džepove elite SDA, koja je pak bila u dosluhu i sa svjetskim teroristima. A sadržaj kaznene prijave, koja još uvijek skuplja prašinu i čije aktiviranje sprječava SDA-ova duboka država, govorio je o tome kako je dio novca poslan natrag organizaciji Third World Relief Agency (TWRA) sa sjedištem u Beču, a te dokumente potpisao je upravo Čengić. Računima TWRA u Beču upravljali su Čengić i El Hassanein. Tijekom istrage financijske dokumentacije poslije zatvorene organizacije TWRA dokazano je kako je Čengić prebacivao novac i Waelu Hamzi Jelaidanu, koji je javnosti poznatiji kao Abu Al-Hassan Al-Madani. Njega se spominje u najužem krugu osnivača davno razbijene terorističke mreže. Preko TWRA financirana je i organizacija BIF za koju je dokazana povezanost s rušenjem newyorških tornjeva.
Sinoć je međunarodnom smotrom folklora završena 17. po redu manifestacija ”Dani Tolise”. Na smotri je nastupilo 14 KUD-ova iz BiH, Hrvatske i Srbije, a sve je pratila i naša ekipa.
Više u prilogu RTV Herceg Bosne:
Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) sastat će se u Sarajevu danas i sutra, kako bi razgovarali o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici medija će imati priliku snimiti početak sjednice danas u Uredu visokog predstavnika.
Dok će u srijedu, 7. lipnja biti organizirana press-konferencija u 15 sati kada će se novinarima obratiti visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, priopćeno je iz OHR-a.
Danas bi trebalo biti poznati tko će biti partner HDZ-u BiH pri formiranju Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
Politički blok okupljen oko HDZ-a BiH s 11 skupštinskih zastupnika nezaobilazan je faktor u formiranju Vlade HNŽ-a, a predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Stjepan Bošković jutros je Feni kazao kako je ponovno SDA bliža ulasku u Vladu.
– Mi čekamo one koji su preuzeli obvezu da nam danas dostave potpise zastupnika kako bi krenuli u formiranje Vlade. Obje političke grupacije iskazale su spremnost za suradnju, no neki nisu spremni popustiti. Sa šest ruku žele imati utjecaj kao da ih imaju deset – izjavio je Bošković.
Dodao je kako je, prema njegovoj procjeni, u ovom trenutku SDA bliže tome da bude partner HDZ-u u novoj vladi.
U pregovorima oko formiranja Vlade HNŽ-a ključno je pitanje omjera snaga u izvršnoj vlasti Županije. HDZ BiH traži da broj ministara u Vladi bude proporcionalan broju zastupnika u Skupštini, dok SDA s jedne i „trojka“ s druge strane žele zadržati nacionalni i stranački paritet, odnosno podjelu ministarstava u omjeru 6-6.
U Skupštini HNŽ-a najviše zastupnika ima politički blok okupljen oko HDZ-a BiH – 11, SDA ima sedam, SDP BiH i HDZ 1990 po tri, HRS i DF po dva, te NES i Narod i pravda po jednog zastupnika.
Za imenovanje Vlade potrebno je 20 ruku.
U dva dana video zapis je pregledalo preko 800 tisuća korisnika te mreže, a podijelile su ga i druge javne osobe
Video zapis hvatanja buketa i kravate u hercegovačkim svatovima u kratkom vremenu postao je hit na društvenoj mreži TikTok.
U dva dana video zapis je pregledalo preko 800 tisuća korisnika te mreže, a podijelile su ga i druge javne osobe. U videu je prikazana skupina mladića i djevojaka kako pjevaju na pjesmu “Ima li nada za nas” Dražena Zečića. Video zapis objavila je glazbena grupa Krivi smjer iz Tomislavgrada. “Ovako će biti na mom vjenčanju”, “Predobro”, “Savršenstvo”, samo su neki od komentara korisnika na ovaj video.
Počinitelj je pobjegao s mjesta događaja, a policija je naknadno priopćila kako je na širem području pronašla mrtvog muškarca za kojeg se vjeruje da je počinitelj kaznenog djela
Na području ljubljanske četvrti Fužine u ponedjeljak je došlo do pucnjave u kojoj su poginule dvije osobe, a muškarac za kojega se vjeruje da je počinitelj kasnije je pronađen mrtav, priopćila je slovenska policija, prenosi agencija STA.
Prema zasad dostupnim informacijama, dvije su osobe preminule na licu mjesta od posljedica teških prostrjelnih ozljeda. Ubojstvo je počinjeno u poznatom lokalu u Fužinama, a područje je ograđeno policijskom trakom.
Očevici su za STA rekli da su žrtve bile u lokalu kada im je počinitelj prišao. S terase su se povukli na dječje igralište koje se nalazi uz lokal, a tamo je napadač navodno izvadio pištolj i ustrijelio ih. Prema riječima mještana koji su poznavali žrtve, moglo bi se raditi o dužničkom sporu, prenosi STA. Policija zasad nije otkrila motiv napada.
Počinitelj je pobjegao s mjesta događaja, a policija je naknadno priopćila kako je na širem području pronašla mrtvog muškarca za kojeg se, prema do sada poznatim informacijama, vjeruje da je počinitelj kaznenog djela. Neslužbeno se doznaje da je napadač sam sebi oduzeo život.
Iako je parking mjesto rezervirano u većini slučajeva za automobile, ovaj put je bilo nešto drugačije.
Naime, na društvenim mrežama osvanuo je video na kojem se vidi kako je svinja privezana za ogradu koja se nalazi na parkingu Policijske uprave Mrkonjić Grada, prenosi Avaz.
Tko je i zbog čega je ovu životinju ostavio na ovom mjestu nije poznato, ali je u svakom slučaju privukla pažnju građana Mrkonjić Grada.
@sergejmilanovic
Porezni obveznici Federacije BiH, u periodu siječanj-svibanj 2023. godine, uplatili su 3.030.918.615 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 395.598.899 KM ili za 15,01 posto, a u odnosu na siječanj-svibanj 2019. godine više za 831.871.161 KM ili za 37,83 posto, podaci su Porezne uprave Federacije BiH (PUFBiH).
U strukturi naplate javnih prihoda za period siječanj-svibanj 2023. godine, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 332.975.969 KM, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba iznose 281.716.623 KM, a porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 41.244.848 KM, dok je porez na imovinu, naslijeđe i poklon naplaćen u iznosu od 24.705.314 KM.
U istom periodu, zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 255.791 KM, takse i naknade naplaćene su u iznosu 303.581.103 KM, novčane kazne naplaćene su u iznosu 24.935.268 KM, članarine naplaćene su u iznosu 5.363.003 KM, a ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 2.401.167 KM.
U periodu siječanj-svibanj 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 2.012.046.242 KM.
U strukturi doprinosa za period siječanj-svibanj 2023. godine naplaćeni su – doprinosi za MIO u iznosu 1.127.475.632 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 790.836.767 KM, a doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 93.733.843 KM.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.05.2023. godine iznosio je 541.084.
Ovaj broj veći je za 5.337 u odnosu na podatak od 31.05.2022. godine kada je broj zaposlenih iznosio 535.747.
Broj zaposlenih na dan 31.05.2023. godine veći je za 1.781 u odnosu na podatak od 30.04.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 539.303.
Stanje broja zaposlenih na dan 31.05.2023. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po županijama i općinama može se vidjeti na linku.
Porezna uprava FBiH izražava zahvalnost svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obveze i poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unaprjeđenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata.
Ova uprava poziva obveznike da svoje obveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.
Porezna uprava FBiH, također, poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun, te navodi kako izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni.
Iz ove uprave, istovremeno, napominju kako će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele izvršavati sve svoje porezne obveze, a iskazati odlučnost za poduzimanje svih mjera prema obveznicima koji ih žele izbjeći, te poduzetim mjerama i aktivnostima ove obveznike usmjeriti na zakonito postupanje…
Također, Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak, “jer sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od sankcije koja se izriče nakon dužeg perioda”…
Porezna uprava, također, poziva računovodstvenu i revizorsku profesiju da radi na način koji služi javnom interesu i da postupa u skladu s važećim zakonima, kao i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju…
Porezna uprava FBiH poziva notare u Federaciji BiH da kao nositelji javne službe prilikom obavljanja pravnih poslova čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava vode računa o zakonskim uvjetima koje je neophodno ispuniti za nesmetan promet i tako rade za dobrobit pravnog sustava i svih građana, te da u cilju efikasnije provedbe zakona prilikom sačinjavanja kupoprodajnih ugovora vode računa i o odredbama: člana 55. Zakona o porezu na dobit, člana 18. stav 1. i 3. Zakona o financijskom poslovanju i člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i tako zaključenjem ugovora izbjegnu rizik nepoštivanja zakona.
Nadalje, Porezna uprava poziva sve radnike koji rade ‘na crno’ da o tome obavijeste ovu upravu…
Dana 7. 6. 2023. godine (SRIJEDA) zbog redovnih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „PUEC“ (dio ulice Josip ban Jelačić, zgrada „Hrvatske Pošte“, zgrada „Coperativa“, hotel „Bank“, poslovni prostori pod tribinama, banka „Intesa“ i „Konzum“) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati;
TS „PAC“ (Administrativo-poslovni centar i poslovna zgrada „DM“) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati; i
TS „ZANATSKI CENTAR“ (dio ulice Josip ban Jelačić, ulica Crkveni put, „Zanatski centar“, zgrada „CEPS“, stambeno-poslovni centar „Duno“, benzinska crpka „BM“).
Seizmološka služba RH zabilježila je u utorak rano ujutro u 4 sata i 14 minuta umjeren potres s epicentrom južno od Donjeg Miholjca, a magnituda potresa iznosila je 3.2 prema Richteru.
Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na IV stupnja EMS skale, objavila je u utorak Seizmološka služna RH na svojim službenim internetskim stranicama.
Muškarac srednjih godina oštrim predmetom, najvjerojatnije nožem, ubio je dijete i suprugu, a potom se objesio u stanu u Pančevu.
Kako se neslužbeno doznaje, jutros su susjedi prijavile zločin.
Sve se dogodilo u naselju Kotež u Pančevu.
Kako javlja Telegraf, riječ je o ruskim državljanima.
Kiseljak.info
Za potrebe rasta poslovanja kompanije i jačanja našeg tima, kompanija Bojo-Metal doo objavljuje oglas za:
Kontrolor kvalitete (m/f)
Lokacija: Kiseljak
Broj izvršitelja: 1
Vaši zadaci:
Potrebne kvalifikacije:
Nudimo vam:
Ukoliko sebe vidite kao dio našeg tima i smatrate da možete doprinijeti našem poslovanju,
kao i mi Vašem profesionalnom razvoju, pozivamo Vas da Vašu biografiju dostavite
putem E-mail adrese: hr@bojometal.com
Ukoliko vam je potrebno još informacija, kontaktirajte nas na broj telefona +387 30 332-475
Kontaktirani će biti samo kandidati koji uđu u uži izbor.
Supruga bosanskohercegovačkog reprezentativca Anela Ahmedhodžića, Marijana Cecilija, primila je islam i izabrala novo ime.
“Večeras je poslije akšam-namaza u Istiklal džamiji šehadet izgovorila Marijana Masić-Ahmedhodžić i izabrala ime u islamu Nisa. Marijana je šehadet izgovorila pred imamom Istiklal džamije Edin-ef. Hamzakadićem i u nazočnosti svog supruga Anela Ahmedhodžića, nogometnog reprezentativca BiH i člana engleskog premijerligaša Sheffield Uniteda.
Allah mubarek olsun Marijani (Nisa) i Anelu!” poručili su iz Istiklal džamije.
https://www.facebook.com/100067557185867/posts/583141147281120/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Ahmedhodžićeva supruga je porijeklom iz Crne Gore, a prethodno je žvijela i odrasla u Danskoj. Lipnja 2022. godine Anelom i Marijana su se šerijatski vjenčali u švedskom Malmeu.
Zanimljivo je kako se s narodima na balkanskom prostoru povijest ponavlja ili poigrava. Do prije dvadesetak godina Srbi su bili ti koji su lokalne dužnosnike upitnoga izbornog legitimiteta u policijskoj pratnji dovodili da preuzimaju vlast u općinama na Kosovu.
Nezadovoljni svojim statusom i pravima kosovski su Albanci uglavnom bojkotirali izbore koje bi raspisivao Beograd ili tadašnja pokrajinska vlada u Prištini. To je srpskoj manjini omogućavalo držati poluge vlasti u svim lokalnim zajednicama. Tamo gdje je zatrebalo, tu lažnu demonstraciju demokracije svojim je sredstvima podupirala i srpska policija. Imala je velikosrpska politika i “svoje” Albance, poslušnike bez izbornog legitimiteta, koji su davali doprinos ovoj “fake” demokraciji. Najočitiji primjer je kada su devedesetih Sejdu Bajramovića “izabrali” u Predsjedništvo “SFRJ” i tako njegovom “kosovskom rukom” pokušali ovladati bivšom državom.
Još od osamdesetih godina prošloga stoljeća bilo je jasno da takav način vladanja na Kosovu, koji je postajao sve represivniji, ide svome kraju. Intervencija NATO-a na Kosovu, proglašenje neovisnosti i međunarodno priznanje najmlađe europske države i službeno su označili kraj srpske vladavine. No, srpska zajednica u većem se broju održala na sjeveru Kosova, a mirovni sporazum i razni politički i diplomatski manevri omogućili su Beogradu da na tom prostoru tijekom godina održi lokalnu vlast. Ipak, od potpune političke kapitulacije spašava ih Bruxelleski sporazum koji predviđa uspostavu Zajednice srpskih općina (ZSO).
Vučić je svjestan kako Zapadu ne treba novi rat u Europi i da je spreman tolerirati i njegovu “neutralnost” prema Rusiji samo ako “ostane privržen trajnom rješenju kosovskog pitanja”, što je diplomatski opis procesa koji bi jednoga dana trebao završiti uzajamnim priznavanjem Srbije i Kosova. Kao izlaznu strategiju, pred javnošću, Vučić traži stvaranje ZSO-a na sjeveru. U međuvremenu koristi sve raspoložive metode kako bi iz Prištine isprovocirao nervozne reakcije. U tom kontekstu poslao je i srpsku vojsku na granicu Kosova.
To mu umnogome i uspijeva jer, da nije tako, kosovski premijer Albin Kurti ne bi se danas našao u međunarodnoj poziciji koja sve više sliči onoj Slobodana Miloševića u devedesetim godinama. Pokušaj da se srpske opstrukcije i napuštanje lokalne vlasti na sjeveru riješe improviziranim izborima i nasilnim instaliranjem “izabranih” dužnosnika samo je usložnio problem, a Kurtija pretvorio u negativca. Koji bez američke potpore riskira slabljenje svoje države.
Bez obzira na to koliko bilo istine u tomu da Srbija želi stvoriti “novu Republiku Srpsku” na sjeveru Kosova, Priština je pokušajem uspostave vlasti dugim cijevima prešla “crvenu liniju”. Bez potpore Zapada Kosovo ne može očekivati završetak priče o neovisnosti. Stoga su simbolične sankcije koje im uvode Amerikanci tek najava onoga s čime bi se Kurti mogao suočiti ako ne odustane od nasilnog preuzimanja vlasti u srpskim općinama.
Možda bi to u nekim drugim geopolitičkim okolnostima i moglo proći, ali Zapadu su Vučić i Srbija danas potrebniji nego Kurti. Zato ga disciplinira “mrkvom” ili “batinom”, kao, primjerice, haaškom optužnicom kojom su presuđeni Miloševićevi šefovi tajnih službi Simatović i Stanišić. U prijevodu, za agresiju na BiH i RH optužena je Srbija. Što i Vučića i njegovu državu čini još ranjivijima i ucjenjenijima.
Prosvjedi protiv nasilja u Beogradu do protekloga se vikenda nisu doimali prijetnjom Vučićevu režimu. Međutim, mirni bunt građana sve je masovniji i svaki bi sljedeći za njih mogao biti opasniji. Čini se da su Vučić i njemu bliski mediji tek ozbiljno shvatili ovaj posljednji. Međutim, aktualnog srbijanskog predsjednika hrabri što mu Amerikanci, barem prividno, drže stranu. Čak i slabašna oporba, kakva je ona u Srbiji, izgledala bi drukčije uz otvorenu potporu iz Washingtona. A nje, barem javno, nema, pa i zbog toga što mu je važniji srbijanski predsjednik jer trenutačno drži ključeve rata i mira na Balkanu.
Vučić je bitan i zbog držanja pod kontrolom Milorada Dodika, koji je nevoljko, ali ipak, morao progutati prošlotjedni simbolični prelet američkih bombardera iznad BiH. Istih onih koji su ih baš zbog Kosova bombardirali prije više od dva desetljeća. Dodik može prijetiti svojim proruskim stavovima, ali bez odobrenja Beograda ne smije povući nikakav destabilizirajući potez (čak i da želi). Koliko je važna američka potpora, osjeti se i u ostatku BiH, odnosno entitetu Federaciji BiH. Tu je Amerika, kao ključni saveznik, snažno podržala uspostavu nove vlasti. SAD ima glavnu ulogu i u stabilnosti Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije. Možda mu ovaj prostor nije u vrhu prioriteta. Ipak, dovoljno je visoko da ne dopusti neke nove kosovske bitke ili balkanske ratove.
Piše:
Jozo Pavković
Večernji list
Masovna tuča dogodila se jučer u popodnevnim satima u centru Sarajeva, a pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo zadržali su više osoba.
Kako nam je kazala glasnogovornica MUP-a Kantona Sarajevo oko 18:20 sati Operativnom centru prijavljena je “masovna tuča u ulici Kulovića i oko Pozorišta mladih”.
“Na teren su upućene patrole PU Centar, PU Stari Grad i Jedinica za podršku. Trenutno imamo više zadržanih osoba. Trenutno nemamo informacija o povrijeđenima”, navela je Novalić.
Foto: I. L./Klix.ba
Novalić je dodala kako će više informacija biti poznato nakon okončanja službenih radnji.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuju jači lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.
U Hercegovini lokalno padaline. Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 24°C, na jugu zemlje do 27°C.
Stravična prometna nesreća sinoć se dogodila u selu Dubrave nadomak Brčkog, a tom prilikom je jedna osoba smrtno stradala. Iz uništenog automobila vatrogasci su izvlačili povrijeđene.
Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Policije Brčko distrikta, dojava o teškoj prometnoj nesreći im je upućena u 20:14 sati, a sudjelovao je automobil marke Golf III.
“Izlaskom na mjesto događaja utvrđeno je kako je u prometnoj nesreći sudjelovao jedan automobil te da je na mjestu događaja smrtno stradala jedna osoba, dok se stupanj povreda utvrđuje kod dvije osobe”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica Policije Brčko distrikta Dževida Hukičević.
Očevid na mjestu događaja obavili su policijski službenici pod nadzorom dežurnog tužitelja Tužiteljstva Brčko distrikta BiH.
“Uzroci prometne nesreće će biti poznati po okončanju očevidnih radnji”, dodala je Hukičević.
Na mjestu događaja se nalaze službenici Hitne medicinske pomoći i Profesionalne vatrogasne jedinice Brčko.
Klix.ba
Jedna osoba smrtno je stradala u teškoj prometnoj nesreći koja se rano jutros dogodila na magistralnoj cesti M-5 Busovača – Kiseljaka, u mjestu Polje, općina Busovača.
Informacija je potvrđena iz Operativnog centra MUP-a Kantona Središnja Bosna.
Kako je rečeno, u prometnoj nesreći su sudjelovali jedno putničko i jedno teretno vozilo.
Zbog prometne nesreće obustavljen je promet na magistralnoj cesti Busovača – Kiseljak.
Trenutno je u tijeku očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija.
Kiseljak.info
Zapošljavamo kuhare m/ž
KUHAR M/Ž
Opis posla
Nudimo
Kontakt
+387 63 188 510
dejbencun@gmail.com
Kiseljak.info
Rektor Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Radoslav Gajanin, donio je danas rješenje o udaljenju s radnog mjesta višeg asistenta Pravnog fakulteta Njegoslava Jovića, a protiv kojeg će biti proveden disciplinski postupak zbog osnova sumnje na težu povredu radne obveze i discipline i postupak pred Etičkim komitetom.
U prijedlogu dekana Pravnog fakulteta prof. dr Željka Mirjanića za udaljenje radnika s radnog mjesta višeg asistenta, navodi se da svi dokazi ukazuju na neprofesionalno i moralno neprihvatljivo ponašanje radnika, a čime je nanesena ozbiljna šteta Univerziteta u Banjoj Luci. Također, dekan Pravnog fakulteta je dostavio i Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka zbog osnovane sumnje na težu povredu radne obveze i discipline kao i zahtjev Etičkom komitetu za utvrđivanje povrede Kodeksa etike Univerziteta u Banjoj Luci.
Univerzitet u Banjoj Luci još jednom najoštrije osuđuje svaki oblik neakademskog i neprofesionalnog ponašanja svih zaposlenih, te poziva sve one koji imaju saznanja o bilo kakvom obliku nedoličnog ponašanja da isti prijave rukovodstvu Univerziteta i njegovih članica. Naglašavamo i to da će Univerzitet u svakom trenutku preuzeti sve potrebne mjere i radnje u cilju zaštite integriteta Univerziteta, kao i svih studenata i zaposlenih, navedeno je iz ove obrazovne ustanove.
Podsjećamo, prema informacijama koje su dospjele u javnost, u uredu asistenta Njegoslava Jovića supruga ga je uhvatila u prevari sa studenticom spomenutog fakulteta S. M. i to snimila. Snimak je vrlo brzo postao viralan.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuju jači pljuskovi praćeni grmljavinom. U Hercegovini slabije padaline uglavnom prije podne. Vjetar slab većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25°C.
U utorak, 6.6.2023., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuju jači lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. U Hercegovini lokalno slabije padaline. Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 24°C, na jugu zemlje do 27°C.
U srijedu, 7.6.2023., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i dalje nestabilno vrijeme. Širom zemlje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, većinom od sredine dana prema večernjim satima. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C, na jugu zemlje do 28°C.
U četvrtak, 8.6.2023., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Najviše sunčanog vremena na jugu zemlje. Od sredine dana prema večernjim satima širom zemlje s lokalnim pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C, na jugu zemlje do 29°C.
U petak, 9.6.2023., u Bosni i Hercegovini će preovladavati umjerena naoblaka, ali i dalje nestabilno vrijeme. U drugoj polovici dana s lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Većina padalina se očekuje u Bosni. Vjetar slab većinom jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28°C.
Croatia Airlines nedavno je uspostavio redovitu liniju između Zagreba i Mostara koja leti tri puta tjedno, tako da se za neki produženi vikend bez problema možete zaputiti u istraživanje regije koja je mnogima u Hrvatskoj još uvijek nepoznata
Malo je područja koja su Zagrebu tako blizu, a mnogim njegovim građanima tako nepoznata poput Hercegovine. Češće će se od nje, vrlo vjerojatno, na popisu mjesta koje su vaši prijatelji, kolege ili poznanici posjetili naći Grčka, Španjolska, Turska, Italija, Njemačka, pa čak i neke od dalekih egzotičnih destinacija. A sasvim neopravdano!
National Geographic tu je regiju više puta uvrštavao u sam vrh svjetske turističke ponude, baš kao i ugledni časopis Vogue koji ju je prozvao „gurmanskim rajem za ljubitelje vina s domaćom, organskom hranom i vinom“. Hercegovina ima mnogo toga za pokazati, nisu to samo škrti kamenjar, mostarski Stari most i Međugorje Tako u njoj možete vidjeti brojne povijesne znamenitosti poput grada koji je sagrađen još u 17. stoljeću prije Krista ili tvrđave prvog bosanskog kralja Tvrtka, diviti se prirodnim ljepotama doline Neretve koja onako smještena između okolnih planina doista oduzima dah, a o samom hercegovačkom gostoprimstvu ne treba previše trošiti riječi. Onome tko se pored brojnih domaćih specijaliteta koji se redovito „zalijevaju“ nadaleko poznatom Blatinom i Žilavkom ne udeblja barem kilogram ili dva doista skidamo kapu.
Otegotnu okolnost nekima je možda mogla predstavljati činjenica kako do Hercegovine automobilom, autobusom ili eventualno vlakom doista nije najbrže za doći, ali od 2. svibnja otkako je hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines uspostavio redovitu međunarodnu liniju Zagreb – Mostar niti to više nije problem s obzirom da let traje 50 minuta do sat vremena.
Avion iz Zagreba u Mostar polijeće tri puta tjedno – srijedom u 11 sati i 25 minuta, a četvrtkom i nedjeljom putnicima su na raspolaganju večernji letovi s polijetanjem iz Zagreba u 23 sata. Zrakoplovi Croatia Airlinesa polijetat će iz Mostara u Zagreb također triput na tjedan: ponedjeljkom i petkom u 6 sati ujutro, a srijedom u 13 sati i 5 minuta. Redoviti međunarodni letovi Mostar – Zagreb predstavljaju četvrtu novu liniju Croatia Airlinesa u ljetnom redu letenja 2023. godine u kojemu se novost i sezonski letovi iz Splita u Oslo i Skoplje, iz Dubrovnika u Prag te iz Bola na otoku Braču u München.
Nakon što sletite u Mostar, koji je glavno kulturno, političko i financijsko središte Hercegovine, već na putu od zračne luke do grada možete posjetiti Romansu, pravi eno-gastronomski kompleks u sklopu kojeg se nalazi i vinski podrum s kušaonicom, restoran i vinoteka. Hercegovačka je regija nadaleko poznata po uzgoju vinove loze koja seže još u ilirska vremena, a uz Romansu u sam vrh vinske ponude spadaju i Podrumi Andrija u Paoči gdje se obitelj Ćorić proizvodnjom vina bavi još od 1883. godine.
Rame uz rame ovom dvojcu je i Vinarija Domanica na području Dubravske visoravni. Njihova su vina 2017. godine postigla najveći vinski uspjeh u povijesti BiH kada su na prestižnom natjecanju Decanter World Wine Awards osvojili platinaste medalje za Žilavku CZ i Blatinu CZ, čime su ta dva vina postala najboljim vinima u regiji istočne i središnje Europe.
Kao što smo već spomenuli, u Mostaru se, osim najpoznatijeg mosta u bivšoj Jugoslaviji, itekako ima što za vidjeti. Stari dio grada je toliko lijep da skoro svaki dio izgleda poput najljepšeg ulja na platnu. A uoči zalaska sunca, kada stari kamen upije žuto-narančaste sunčeve zrake, Mostar blista u svom najljepšem izdanju. Uz sam most na lijevoj obali Neretve nalazi se Stara čaršija, odnosno Kujundžiluk, a tu je idealno mjesto za kupnju tradicionalnih suvenira.
Uz sve znamenitosti ovog grada kojih je previše kako bi stale u jedan tekst, Mostar se može podičiti i nekim impresivnim novim zdanjima, poput galerije The Hub of Fine Arts u kojoj se nalazi čak 300 milijuna eura vrijedna kolekcija međunarodnih majstora modernizma. Pomnim višegodišnjim radom stvorena je opsežna i bogata zbirka koja danas uključuje slike i skulpture nekih od najvećih umjetnika XX. stoljeća, i to u srcu Mostara.
A nedaleko od galerije nalazi se i Hotel Mepas, a to zdanje s pet zvjezdica najveći je i najbolji mostarski hotel smješten u samom centru poslovne zone grada, samo desetak minuta pješačenja udaljen od stare gradske jezgre, okružen najvažnijim kulturnim sadržajima, u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga, brojnih restorana, te popularnih klubova i caffe barova.
Mostar može i trebao bi svima koji u njega dođu poslužiti i kao izvrsna ishodišna točka za brojne jednodnevne izlete po Hercegovini. Bilo da želite provesti koji sat ili dan izvan Mostara Hercegovina je, kao što smo već spomenuli, puna prirodnih i povijesnih znamenitosti. Svatko tko planira posjetiti taj kraj trebao bi u svoj plan puta uvrstiti i vrelo rijeke Bune te Tekiju Blagaj. Ovo najpoznatije hercegovačko izletište privlači svake godine veliki broj posjetitelja, što domaćih, što turista iz cijelog svijeta.
Unatoč svojoj popularnosti ono i dalje pruža mir, a istražujući odaje blagajske Tekije upustit ćete se u putovanje kroz povijest i zaboraviti na sve moderne izazove s kojima se svakodnevno susrećete. Vrelo Bune se nalazi 12 kilometra od Mostara u mjestu Blagaj, području koje je naseljeno od davnina zbog blizine važnih trgovačkih puteva. Pronađeni su ostaci iz prethistorijskog, ilirskog, rimskog, bizantskog i srednjovjekovnog perioda.
Jedan dan svakako bi trebalo izdvojiti i za istraživanje grada Stolca i njegove okolice. Stolac je sa svojom okolicom bio naseljen od davnina, a dokazi ljudskog života su pronađeni u špilji Badanj čija starost crteža se procjenjuje na 15.000 godina. Iznad Stolca se nalazi i stari grad Vidoška, a riječ je o utvrdi koja je izgrađena u 14. stoljeću. Ovaj obrambeni objekt se ubraja među najveće utvrđene gradove u BiH. U 17. stoljeću je imao čak 13 kula i bio je najbolje utvrđeni grad u cijeloj Hercegovini.
A kad ste već kod Stolca svakako nemojte zaboraviti posjetiti i tri kilometra udaljenu nekropolu stećaka Radimlja, najpoznatiji lokalitet tih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Hercegovini. Na nekropoli koja je na listi UNESCO-ve zaštićene materijalne baštine se nalazi 135 stećaka, od kojih je njih 63 ukrašeno. U blizini se nalazi i Daorson kojeg mnogi nazivaju hercegovačkim Stonehengeom. U pitanju su drevne iskopine Daorsi plemena, a stručnjaci smatraju kako je ova helenistička civilizacija na ovom području obitavala prije 4.000 godina. Zidine su napravljene od kamenih blokova koji znaju biti teški i preko 14 tona.
Nezaobilazna destinacija je i grad Počitelj koji osvaja svojom izuzetnom ljepotom koja se ne zaboravlja tako lako. Grad je pod UNESCO-vom zaštitom, a osvaja svojom orijentalnom arhitekturom koja potječe iz 14. stoljeća. Legenda kaže da su u vrijeme kada je bio najnaseljeniji kuće u gradu bile toliko nagurane jedna blizu druge da se s vrha grada, koji se nalazio na brdu, pa sve do dna u podnožju, bez problema moglo spustiti skakanjem s krova na krov.
I za kraj, nikako nemojte zaboraviti posjetiti vodopade Kravica, jedne od najvećih vodopada u Hercegovini. Protežu se u širinu preko 100 metara, a idu i 28 metara u visinu. Iako je konkurencija doista velika, mnogi upravo ove slapove nazivaju najljepšim mjestom u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Trajemo pune 23 godine, uživamo u plesu, a sudjelovanje na Večernjakovu pečatu od velikog nam je značaja
Ovogodišnji Večernjakov pečat po mnogima je bio najbolji do sada upravo zbog brojnih studija i dinamike koja je bila u rangu dodjele filmske nagrade Oscar. Imali smo brojne voditelje, prezentere, laureate, međutim, za određene djevojke rečeno je kako su jedan od najljepših ukrasa Večernjakova pečata. Upravo one obilježile su završnu scenu, kad su euroatlantski lobisti u BiH primili nagradu za Osobe godine. Te djevojke članice su Kiseljačkih mažoretkinja. Njihovim dovođenjem na pozornicu vratili smo i onaj stari sjaj, kada smo organizirali društvo “Večernjakove mažoretkinje” pa su stotine njih iz raznih gradova defilirale Mostarom na dan finala. S dvjema Kiseljačankama, mogli bismo reći i vodećim osobama društva, predsjednicom Ivanom Marjanović Drmač i trenericom Laurom Milanović, razgovarali smo za Večernji list.
Kako ste doživjele poziv na Večernjakov pečat?
Ivana: – Poziv na Večernjakov pečat bio je događaj koji smo uvijek s nestrpljenjem očekivali. Za našu Udrugu jako važan. To bi značilo da se takvi nastupi moraju odraditi na najvišoj mogućoj razini profesionalnosti jer je i sam događaj Večernjakov pečat jako važan za samu Bosnu u Hercegovinu te promoviranje onoga dobrog u našoj državi.
U posljednjoj sceni, uz Osobe godine, upravo ste vi bile glavne zvijezde ovogodišnje manifestacije. Kako ste doživjele taj trenutak?
Laura: – Velika nam je čast biti dio Večernjakova pečata, poseban je osjećaj biti s cijelom ekipom u studiju. Potrudile smo se da sve izgleda onako kako su organizatori to zamislili. Veliki značaj za nas ima to što smo baš mi pozvane upotpuniti dojam već same po sebi posebne scene.
Ivana: – Kiseljačke mažoretkinje traju već pune 23 godine te s ponosom možemo reći kako smo jedne od najljepših ambasadorica naše Općine, koje kroz ples, pjesmu, kulturu, osmijehe i uspomene izrastaju iz malih djevojčica u djevojke s jasnim ciljem – da u svakom trenutku uživaju dok rade ono što vole – plešu.
Koliko članica imate i kako ste zadovoljne radom?
Laura: – Kiseljačke mažoretkinje imaju oko šezdeset članica raspoređenih u tri dobne skupine. Naše cure su neumorno radile i trudile se kako bi ostvarile sve ciljeve i ponosne smo na rezultate koje smo postigle. Imale smo brojne uspješne nastupe i dobile pozitivne povratne informacije od naše publike. Vrijedi posebno spomenuti naše kadetkinje, osvajačice srebrne medalje na festivalu mažoret-plesa. Često nastupamo i izvan granica BiH na različitim festivalima. Kao što sam već jednom prilikom spomenula, nastupi u našem gradu su nam najvažniji jer se uvijek trudimo oduševiti naše sugrađane, našu najveću potporu.
Je li teško jednoj ovakvoj organizaciji djelovati danas s obzirom na to da imate mnogo nastupa i natjecanja, a vremena nisu baš zahvalna za putovanja i slično?
Ivana: – Jako je teško uskladiti obveze djevojaka sa svim nastupima i natjecanjima koje imamo. No, uspijevamo se organizirati i otplešemo najbolje što možemo, baš onako kako i znamo. U svim tim obvezama najbolje i funkcioniramo, volimo se i poštujemo. Putovanja su ono što nam najviše i nedostaje. Prije ovog nemilog koronavirusa bezbrižno se putovalo. No, evo, polako se vraćamo i organiziramo razna putovanja i druženja. Najveću podršku, osim naših dragih roditelja, imamo od Općine Kiseljak i našeg dragog načelnika gospodina Mladena Mišurića Ramljaka koji nas podržava u svemu što smo do sada organizirale i realizirale.
Koliko je teško biti mažoretkinja, kakva odricanja to zahtijeva?
Događaju se i propuštanja raznih događanja jer zbog nastupa sve pratimo iz druge perspektive te se rijetko nađemo u ulogama gledatelja. Veliku prepreku predstavlja nam to što mažoret-ples još nije zaživio u Bosni i Hercegovini. To otežava pronalaženje sredstava i podrške za sam razvoj. Osim toga, mažoretkinje uvijek prati pritisak, odgovornost za timski rad i trema. Na kraju su to samo male prepreke koje razvijaju našu disciplinu i predanost mažoret-plesu.
S kojih natjecanja nosite najljepša sjećanja?
Ivana: – Putovanja su kruna ovoga sporta. Sva putovanja imaju ono nešto najljepše što ponesemo sa sobom u sjećanju te nas to i drži da ostanemo i opstanemo u mažoret-plesu. No, jedno od najljepših putovanja koje sam ja doživjela je ono u Prag. Baš smo uživali u svemu što smo vidjeli. Tada možete vidjeti kolika je sloga i ljubav među djevojkama koje svoj posao rade profesionalno.
Iseljavanje je problem diljem BiH, kakvo je stanje u Kiseljaku i ima li djevojčica koje će danas-sutra uspjeti zamijeniti starije mažoretkinje?
Laura: – Kiseljak je mala općina koja, kao i ostale, osjeća jednake posljedice iseljavanja. Kiseljačke mažoretkinje prošle su godine doživjele veliki napredak što se tiče broja članica, kada smo na upisima, koje održavamo u rujnu svake godine, upisale trideset novih članica. Trenerice u svakoj mažoretkinji prepoznaju svoje početke i prve korake, nadamo se da će većina odrasti uz mažoret-ples i naslijediti ugled Ljubičanstvenih.
Predsjednice, što nas u idućem razdoblju očekuje od Kiseljačkih mažoretkinja?
Ivana: – Kiseljačke mažoretkinje ovu su godinu počele radno i tako ćemo je i završiti. Ono što je prethodilo je, a jedan od najvažnijih događaja bio je u Kiseljaku ovoga svibnja, 1. Mažoret-fest “KiNoRa”. Ovaj festival organizirale su tri predsjednice i prijateljice mažoret-timova iz Kiseljaka, Novog Travnika i Rame. Putovalo se i nastupalo u mnogim gradovima BiH, ali i Hrvatske. Ono što nam slijedi su nastupi u Goraždu na Festivalu prijateljstva, Kaknju, Sarajevu, Kiseljaku…, a onda putujemo u Sjevernu Makedoniju na Ohridski festival plesa. Nakon toga nam slijede Split i Zagreb. Po povratku se spremamo za tradicionalni Završni koncert Kiseljačkih mažoretkinja. Mislim da sam uspjela sažeti sve što nas stiže od obveza, ali i uživanja u onom što volimo.
Trenerice, za kraj, tko su vam plesački uzori?
Laura: – Nemamo određenu osobu ili stil na koji se ugledamo, nastojimo svoj put graditi same. Naš najveći izvor inspiracije je motivacija u međusobnim uspjesima i iskustvima, svakako nastojanje da ostvarimo sve zajedničke ciljeve. Iako kao tim nemamo uzore, vjerujem da svaka naša mala mažoretkinja ima svoj uzor u starijem timu.
Sinoć je u Velikoj Kladuši u BiH došlo do pucnjave u kojoj je život izgubio Asmir Halilagić (37), čovjek koji je nedavno pušten na privremenu slobodu iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.
Kako piše Avaz, ondje je služio kaznu zbog ubojstva Hasana Grahovića u siječnju 2021. Grahović je umro s 28 godina. Halilagića je sinoć ubio brat Hasana Grahovića, Izet Grahović (26).
Otkada je mladić 2021. ubijen, Izet Grahović pripremao se za osvetu bratove smrti. Halilagić je likvidiran kao žrtva krvne osvete, običaja koji još nije iskorijenjen, posebice u ruralnim dijelovima BiH.
Izet Grahović, kako navode mediji pozivajući se na policijske izvore, u Halilagića je pucao iz automobila i u njega je ispalio više metaka, a sve ukazuje na to kako je ubojstvo pozorno planirao.
Bahrudin Dželalagić, glasnogovornik policije Unsko-sanske županije, kazao je banjolučkim Nezavisnim novinama kako je osumnjičeni za ubojstvo mirno sačekao dolazak policijske ophodnje i predao oružje kojim je počinio ubojstvo.
Mediji navode kako je Grahović bio miran i povučen čovjek bez dosjea u policiji.
Uloga naših bubrega prvenstveno je filtriranje metaboličkih otpadnih tvari iz tijela i pomaganje u njihovom uklanjanju. Kako upozoravaju liječnici, kada bubrezi ne rade kako bi trebali, to između ostaloga može dovesti i do zatajenja, a jedan vrlo neobičan simptom ukazuje upravo na to.
Radi se o lošem zadahu iz usta. Naime, kada bubrezi ne funkcioniraju ispravno, toksini koje bi tijelo obično izbacilo nakupljaju se u organizmu te uzrokuju neugodan zadah koji u većini slučajeva podsjeća na miris amonijaka.
Zatajenje bubrega je stanje u kojem su oni toliko oštećeni da ne mogu filtrirati otpadne tvari i bakterije iz krvi. Toksini koji nisu izbačeni iz tijela tada se nakupljaju i negativno utječu na gotovo svaki dio našeg tijela, donosi Everyday Health.
Nova modelska godina dolazi s novom šminkom.
Nema sumnje da je već generacijama Audi A6 jedna od najbolje osmišljenih poslovnih limuzina, dok je njegova dinamičnija verzija u obliku atraktivnijeg A7 jedan od najatraktivnijih modela u cjelokupnoj Audijevoj ponudi.
Audi se svojih pulena još ne odriče te ih uvodi u još jednu modelsku godinu. A6 i A7 bi na tržištu trebali opstati još dvije godine, pa im je sada ponuda dodatno obogaćena. Tako se sad sve izvedbe standardno nude s digitalnim kokpitom koji koristi 12.3-inčni zaslon u full HD tehnologiji. Bazne izvedbe dobivaju i full LED prednja svjetla, dok se na popisu standardne opreme našao i napredniji parking assist plus sustav.
Po pitanu eksterijera Audi nudi tri izvedbe gdje je S line na vrhu ponude. Jedan od najprepoznatljivijih detalja je Singleframe rešetka, a čiji finiš je znak raspoznavanja između pojedinih verzija. Na popisu su i novi dizajni naplataka promjera do 19 inča, odnosno do 21 inča u Audi Sport izlogu. Konačno, kupci na raspolaganju imaju i dvije nove nijanse, Arcona bijela i Madeira smeđa metalik.
Obnovljeni A6 i A7 su dostupni za narudžbu na njemačkom tržištu od 1. lipnja, i to po početnoj cijeni od 53.800 eura za A6 i 63.500 za A7. Aktualni cjenik kaže kako je u Hrvatskoj start za (stari) A6 na 54.827 eura, odnosno 85783 za A7.
Pulska policija je jučer oko 1:50 dobila dojavu da je nepoznati počinitelj bacio bocu sa zapaljivom tekućinom prema gradskoj vijećnici na Forumu u Puli.
U događaju nitko nije ozlijeđen niti je nastala materijalna šteta, priopćili su iz Policijske uprave istarske. Ističu da policijski službenici utvrđuju sve okolnosti događaja i tragaju za nepoznatim počiniteljem.
Rak pankreasa je jedna od najsmrtonosnijih vrsta tumora. Možda bi iRNK cjepivo moglo spriječiti njegov povratak poslije operacije. O čemu se točno radi? Dijagnoza rak pankreasa znači smrt za devet od deset ljudi. Već gotovo 60 godina se u toj statistici ništa nije promijenilo.
Učinkovite mogućnosti liječenja gotovo da ne postoje i zato je svaki napredak u liječenju raka pankreasa revolucionaran, a ta revolucija se upravo događa.
Stručnjaci u SAD su cijepili 16 ljudi oboljelih od raka gušterače iRNK cjepivom tipa BNT122, koje je prilagođena svakom pacijentu ponaosob. Tretman je obavljen poslije odstranjivanja tumora, prenosi Avaz.
Do kraja faze promatranja koja je potrajala godinu i pol poslije cijepljenja polovica pacijenata nije razvila nove tumore. To je uspjeh s obzirom na činjenicu da se radi o vrsti raka koji se obično “vrati” samo nekoliko mjeseci nakon operacije.
– To su fantastične i neočekivane novosti – kazao je Niels Halama, imunolog pri Njemačkom centru za istraživanje raka u Hajdelbergu.
Thomas Seufferlein, gastroenterolog iz Ulma, smatra da se radi o ključnom proboju u borbi protiv te vrste raka, i to uz pomoć jedne sasvim nove metode. A njegov kolega dodaje kako je riječ o ogromnom koraku u borbi protiv raka gušterače.
Istovremeno se svi znanstvenici slažu oko toga da još nema razloga za euforiju. Naglašavaju kako je potrebno još više podataka. Jer u ovom trenutku i dalje postoji puno više pitanja nego odgovora. Studija sa 16 pacijenata, koja je objavljena u magazinu ”Journal Nature”, relativno je mala. Ona nudi samo prve naznake mogućeg uspješnog korištenja iRNK tehnologije za ovu specifičnu vrstu raka.
– Više od 500 Hrvata Travnika izgubilo je život u Domovinskom ratu, a obzirom da su pripadnici Travničke brigade HVO-a ratovali na biljanskom, ratištu Lepeničke doline i u čitavoj BiH i po tome su fenomen kad je u pitanju HVO, jer na svim tim ratištima nisu bili domicilni – rekao je Kolenda.
Hrvati Travnika opravdano su strahovali za svoju sigurnost tijekom 1993. godine, a drugog izbora osim povući se prema Novoj Biloj ili izlaz potražiti preko područja koje su kontrolirali Srbi nisu imali – naglasio je u nedjelju na prezentaciji knjige “Progon Hrvata s područja općine Travnik, lipanj 1993.” autor Davor Kolenda.
– Više od 500 Hrvata Travnika izgubilo je život u Domovinskom ratu, a obzirom da su pripadnici Travničke brigade HVO-a ratovali na biljanskom, ratištu Lepeničke doline i u čitavoj BiH i po tome su fenomen kad je u pitanju HVO, jer na svim tim ratištima nisu bili domicilni – rekao je Kolenda.
O knjizi su također govorili general Filip Filipović, akademik Anto Stanić i Drago Bilandžija.
– Materijal je vjerodostojan i činjeničan i, medunarodnoj zajednici kaže sudite nam, hrvatskom narodu, po činjenicama, nikako drukčije. Knjiga postavlja pitanje zar je moguće da je čovjek čovjeku mogao nanijeti toliko zla – istaknuo je Stanić u osvrtu na spomenutu knjigu.
Filipović pak kaže, kako u knjizi i za njega ima novih stvari iako je bio sudionik. Žrtve koje smo podnijeli, ustvrdio je, su enormne i nisu pale uzalud.
– Davor se odlučio pisati o ljudima, stradanjima, uhićenjima Hrvata Travnika, zločinima mudžahedina, nestanku pojedinaca i čitavih obitelji i to je pisao imenom i prezimenom. Postavlja pitanje o dvojbi i zapovijedi o izmještanju Travničke brigade u Novu Bilu. Piše o oko 12.000 Hrvata koji se nikad nisu vratili na ognjišta. Danas su naša sela gotovo prazna. To se ne smije zaboraviti – podvukao je Bilandžija.
Promocija je održana u sali Hrvatskog kazališta Travnik u Jankovićima.
Nakon održanog II. sabora stranke, HRS nastavlja sa širenjem infrastrukture diljem BiH. Jučer je u Odžaku održana izborna skupština Općinskog odbora HRS-a Odžak na kojoj se izabralo 13 članova Odbora. Osnivanjem Općinskog odbora u Odžaku HRS je postala stranka koja ima infrastrukturu od Jadranskog mora do Save.
Novoformirani OO HRS-a Odžak sastat će se prema Statutom određenom roku i izabrati vodstvo Općinskog odbora. Prilikom izbora ljudi u OO vodilo se načelom teritorijalne zastupljenosti tako da je u odboru zastupljena svaka mjesna zajednica s područja Općine Odžak.
Predsjednik HRS-a Slaven Raguž obratio se okupljenima nakon izbora Općinskog Odbora; ”Ponosan sam i zahvalan što se i u Odžaku okupila odvažna i hrabra skupina ljudi koji žele mijenjati društvo i koji su prepoznali HRS-a kao poželjnu infrastrukturu kroz koju mogu društveno djelovati. Dolazimo u Odžak već ”NN” put, zalagali smo se i zalagat ćemo se za rješavanje ključnih društveno političkih problema koje opterećuju Hrvate u Posavini, posebice tu mislim na problem poljoprivrednog zemljišta i demografske obnove. Pitanje zakupa poljoprivrednog zemljišta artikulirali smo u Federalnom parlamentu, kao i u Hrvatsko saboru i u Europskom parlamentu. Budite uvjereni da ćemo zajedno riješiti taj problem. To je samo dokaz da HRS funkcionira tako da osluškuje bilo lokalne zajednice i nakon što lokalna zajednica dijagnosticira problem, angažiramo cijelu infrastrukturu kako bismo isti riješili. Doći ćemo ako treba još 100 puta u Posavinu, ali morate znati da niste sami, zajedno smo u svemu, stojimo uz vas”.
Osim Raguža, Odboru i gostima obratio se i Član predsjedništva HRS-a iz Posavine, Ivan Krištić koji je poručio da ga raduje da i u Odžaku ima časnih i poštenih ljudi koji ne brinu samo za vlastite interese nego teže društvenom napretku. Poručio je da je Posavina zastupljena u svim tijelima stranke i da ćemo svi zajedno raditi na otklanjanju ključnih životnih problema, počevši o zakonite provedbe natječaja o zakupu poljoprivrednog zemljišta.
Goran Marković Član predsjedništva HRS-a iz Tuzle, kao i politički tajnih HRS-a Slavko Zovko također su se obratili prisutnim i poželjeli im društveno plodonosan rad, na korist cijelog Odžaka i Županije Posavske.
Skup je zaključio Drago Zečević, zastupnik HRS-a u Skupštini Županije Posavske koji je najavio daljnje korake Općinskog odbora kao i plan priprema za predstojeće Lokalne izbore 2024. Uskoro slijedi osnivanje odbora u Orašju i Šamcu, te konstituiranje županijskog odbora.
HRS
Zbog prometne nezgode koja se dogodila na autocesti A-1 dionici Podlugovi-Visoko prometuje se usporeno voznom trakom.
Na cestama u Bosni i Hercegovini prometuje se po suhom i mjestimično vlažnom kolniku, a na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove skrećemo pažnju na mjestimično smanjenu vidljivost zbog magle. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama.
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za promet je zatvorena desna cijev tunela 1. mart u smjeru Zenica-Sarajevo, a vozila prometuju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Sporije zbog radova tijekom dana prometuje se i na magistralnim cestama: Srbljani-Bosanska Krupa, Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Šićki Brod-Lukavac, Bihać-Kamenica, Ripač-Dubovsko i Bijeljina-Rača, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Na dionici regionalne ceste od mjesta Ravno prema magistralnoj cesti Ljubinje-Trebinje (M-6) promet je obustavljen i preusmjeren na alternativne smjerove.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), promet se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže prometuje preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila prometuju preko raskrižja u Topčić Polju.
Na graničnim prijelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.
Zbog radova u Hrvatskoj jutros od 07 sati do 06.06. do 07 sati na graničnom prijelazu Hrvatska Kostajnica vozila će prometovati usporeno.
Iako službena ljetna sezona na Crnogorskom primorju počinje za desetak dana, mnogi građani su iskoristili visoke temperature da sunčano popodne provedu na plažama bez gužvi i velikog broja turista, čiji dolazak se tek očekuje.
– Voda je odlična, topla i čista. Nakon mnogo kiše jedva smo dočekali malo sunca da se okupamo i uživamo na plaži dok još nisu počele velike vrućine i još veće gužve – rekla je za RINU Milica iz Ulcinja.
U ovaj primorski grad već je stigla i prva grupa čačanskih mališana iz vrtića u odmaralište Ovčar, a vrijeme im ide na ruku. Mnogo polemike je bilo oko ovogodišnjih cijena u ljetovalištima Crne Gore, ali one se po svemu sudeći još uvijek nisu mijenjale. Tako komplet od dvije ležaljke sa suncobranom sebi možete priuštiti za 10 eura, prenosi b92.
– Toliko je bilo prošle godine, nije cijena rasla. Naravno nije svuda isto. Ovaj primorski dio koji gravitira ka Ulcinju, Baru i Čanju ipak je malo jeftiniji od Budve, Bečića i Boke. Za kavu vam je potrebno da izdvojite od 1.50 do 2.20 eura, za pivo od 2.30 do 3.00 eura, ručak za dvije osobe ne košta više od 12 ili 13 eura – rekao je ugostitelj iz Čanja.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežito oblačno vrijeme. Prije podne kiša je moguća na zapadu i sjeverozapadu Bosne. Poslije podne i dio večeri pljuskovi i grmljavina u većem dijelu zemlje.
Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatlim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 °C.
U Sarajevu pretežito oblačno vrijeme. Poslije podne su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina, prenose mediji.
Jutarnja temperatura oko 14, a dnevna oko 23 °C.
Prema odluci Vlade Federacije BiH o izvanrednom usklađivanju, mirovine za svibanj uvećane su za 3,9 posto
U skladu sa Zakonom o MIO, mirovine za mjesec svibanj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u ponedjeljak, 5. lipnja, izvijestili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Prema odluci Vlade Federacije BiH o izvanrednom usklađivanju, mirovine za svibanj uvećane su za 3,9 posto. U skladu s time, najniža mirovina iznosi 538,27 KM, zajamčena 642,40, dok najviša mirovina iznosi 2.626,42 KM.
Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za svibanj 358.471, iznosi 674,68 KM.
Mirovinu za svibanj primit će 436.337 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 250 milijuna maraka.
Ibrahimović u suzama na oproštaju od Milana
Zlatan Ibrahimović odlučio se oprostiti od nogometa
Gotovo je, kraj. Zlatan Ibrahimović odlazi u nogometnu mirovinu s napunjenom 41 godinom. Objavio je to dobro obaviješteni talijanski novinar Fabrizio Romano i tako potvrdio ono što se u posljednje vrijeme pričalo u kuloarima.
🚨 BREAKING: Zlatan Ibrahimović has now decided to retire from professional football with immediate effect.
Incredible player, incredible icon. 🦁👋🏻 pic.twitter.com/UwtqwsyUcZ
— Fabrizio Romano (@FabrizioRomano) June 4, 2023
Znalo se kako će se legendarni Šveđanin danas oprostiti od Milana, ali još nije bilo sigurno hoće li ovo biti i njegov potpuni oproštaj od nogometa, a sada se i to potvrdilo. Nakon što smo ga gledali u dresu Malmoa, Ajaxa, Juventusa, Intera, Barcelone, Milana, PSG-a, Manchester Uniteda, LA Galaxyja i ponovo Milana, uz, naravno, onaj švedske reprezentacije, nećemo imati priliku više gledati jednog od najuzbudljivijih nogometaša svih vremena. Nogomet bez Zlatana neće biti isti.
To znaju i navijači Milana koji su Zlatanu danas pripremili veličanstveni oproštaj. Prije početka utakmice istaknuta je ogromna koreografija posvećena Šveđaninu s velikim natpisom ‘GODBye‘. Poruka je itekako jasna. Nakon utakmice Šveđanin se uhvatio mikrofona i zahvalio navijačima.
Dirljiv trenutak i snimku koreografije možete pogledati OVDJE i OVDJE.
“Toliko uspomena i emocija sam proživio na ovom stadionu. Želim zahvaliti svojoj obitelji i onima koji su mi bliski na strpljenju. Želim zahvaliti svojoj drugoj obitelji – igračima, treneru i njegovom stožeru za odgovornost koju su mi dali. Želim se zahvaliti redateljima na prilici koju su mi dali. Na kraju, ali ne i najmanje važno, od srca vam se želim zahvaliti, navijači. Dočekali ste me raširenih ruku i bit ću Milanist cijeli život. Vrijeme je da se oprostimo od nogometa, ali ne od vas. Preteško je, previše je emocija. Vidimo se ako budemo imali sreće. Forza Milan i doviđenja”, rekao je Ibra u suzama, a i cijeli stadion je plakao s njim.
Večeras se desila pucnjava u blizini velikokladuškog školskog centra u kojem je jedna osoba smrtno stradala.
Neslužbeno, pucnjava se dogodila iz vozila u pokretu, a u pucnjavi je ubijen muškarac H.A.
Stradali je iz mjesta Polje pored Velike Kladuše.
Policija vrši očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija.
Osam mjeseci nakon izbora, stekli su se uvjeti da i Hercegovačko-neretvanska županija dobije novu Vladu. Pregovori oko formiranja izvršne vlasti između čelnika stranaka većine u Skupštini ove županije ušli su u samu završnicu i mogli bi biti završeni već u ponedjeljak, saznaje Hrvatski Medijski Servis.
Inače ovi razgovori se vode već nekoliko tjedana intenzivno. Iz izvora bliskih HDZ BiH, stranci bez koje se Vlada HNŽ ne može formirati jer s 11 ruku drže ključeve vlasti u ovoj županiji u kojoj se Vlada formira dvotrećinskom većinom od 30 zastupnika, tvrde da je izglednije da vlast formiraju sa strankama trojke na čelu s SDP-om.
-Na taj način pratila bi se većina na državnoj razini i na razini Federacije BiH, kaže za HMS izvor iz HDZ BiH uoči završne runde pregovora koja bi trebala završiti dogovorom oko formiranja Vlade i raspodjele ministarskih resora.
Proteklih dana iz Županijskog odbora HDZ BiH najavljivano je kako je u ovoj županiji HDZ BiH bliži dogovoru sa SDA oko formiranja nove vlade, a ovom stanovitom političkom zaokretu očigledno su kumovale konzultacije na najvišim razina.
Ukoliko se pregovori završe prema informacijama koje smo dobili od našeg izvora, SDA prelazi u oporbu u ovoj županiji. Na čelo Vlade HNŽ-a koja više od četiri godine radi u tehničkom mandatu, prema izjavama čelnika HDZ BiH dr. Dragana Čovića dolazi premijerka. Od njezina i imena novih ministara u ovom je trenutku javnosti puno zanimljivije koga će HDZ BiH izabrati za koalicijskog parntera, odnosno jesu li s Neretve zapuhali novi politički vjetrovi i koga će otpuhati s politčke scene.
Odgovor ćemo zasigurno dobiti vrlo brzo.
hms.ba
Jedan od gorućih problema u Bosni i Hercegovini je i trgovina ljudima. Potvrdio je to nedavno slučaj iz Kalesije kada je spriječena prodaja djevojčice, odnosno ugovoreni brak. Lokalna zajednica je pravovremeno reagirala, ali ovaj slučaj pokazuje koliko je u BiH neophodna zaštita djece, odnosno da su djeca ovdje i dalje veoma ugrožena.
Javnost Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana bila zgrožena i zabrinuta vidjevši da su roditelji trinaestogodišnjoj djevojčici iz Kalesije ugovorili brak s pedesetogodišnjakom iz Srbije. Roditelji su djevojčicu ispisali iz škole kako bi je prodali, a ona, odjevena u vjenčanici, nije ni bila svjesna da je žrtva trgovine ljudima.
Ravnatelj Centra za socijalni rad ispričao je za BHT1 kako je djevojčica spašena iz svadbene kolone koja je bila na izlazu iz BiH.
“Ja sam osobno bio tu sa svojim dežurnim socijalnim radnikom. Bili su tu pripadnici policijske uprave, za koje moram reći, da su djelovali veoma profesionalno. Zaustavili smo svadbenu kolonu od sedam auta, tri auta su bila srbijanskih registracijskih oznaka. Mi smo kao organ starateljstva zatekli djevojčicu u jednom od automobila. Identificirali smo da je to trinaestogodišnja djevojčica koja je imala veo na glavi i vjenčanicu na sebi. Mi smo djevojčicu izuzeli, a sudionike iz kolone odveli u policijsku upravu”, kazao je Muhamed Majdančić, ravnatelj Centra za socijalni rad Kalesija.
Svi oni koji su sudjelovali u pokušaju prodaje i kupovine djevojčice su identificirani i protiv njih će biti poduzete određene mjere. Djevojčica je na sigurnom mjestu, zaštićena. Ovaj slučaj je pokazao kako uspješno može djelovati lokalna zajednica kada poštuje usvojeni akcijski plan i protokol o postupanju u slučajevima eksploatacije djece.
“Taj događaj zaista se nije smio dogoditi, ali poduzeli smo sve kao Općina Kalesija, na čelu s načelnikom i Centrom za socijalni rad i poduzeli sve mjere i radnje s policijom. Tako da je taj pokušaj spriječen i nije se dogodilo ono najgore”, rekao je Meho Tursunbegović, tajnik Općine Kalesija.
Samo u prva četiri mjeseca ove godine mobilni timovi u Tuzli i Sarajevu su evidentirali i zatekli 208 odraslih i djece u prosjačenju, od kojih su petero djece identificirali kao potencijalne žrtve trgovine ljudima i izmjestili na sigurno. U Udruzi Zemlja djece BiH svakodnevno se susreću s problemom trgovine ljudima i sklanjaju djecu s ulice u dnevni centar.
“Suočavamo se sa situacijom da djeca u našoj zemlji nisu dovoljno zaštićena od sustava i vrlo lako postaju mete i žrtve trgovaca ljudima”, kazala je Sahiba Srna, pomoćnica direktorice Udruženja Zemlja djece BiH.
Nevidljivi, a sve prisutniji problem je što su u BiH brojni maloljetnički brakovi, gdje se djeca, odnosno djevojčice, prodaju za novac. Tek kada se dogodi slučaj poput ovoga u Kalesiji, shvaćamo da je problem u našem dvorištu, a ne daleko od nas. Stoga je velika odgovornost na društvu, jer kada je riječ o djeci, ne smijemo žmiriti.
Hrvatski tenisač Ivan Dodig i Amerikanac Austin Krajicek plasirali su se u četvrtfinale turnira parova u Roland Garrosu nakon pobjede 6-7(3), 6-4, 7-5 protiv Portugalca Francisca Cabrala i Brazilca Rafaela Matosa.
Dodig i Krajicek su postavljeni za četvrte nositelje, a na putu prema polufinalu im stoji pobjednik dvoboja osmine finala u kojem Nijemci Krawietz i Puetz igraju protiv Francuza Doumbije i Reboula.
Dodig i Krajicek dobro su otvorili meč te su poveli 3-0, ali nisu i nastavili na tom tragu. Suparnici su potom nanizali tri gema i prvi set se odlučivao u tie-breaku. U njemu su hrvatski i američki tenisač poveli 3-2, ali i potom izgubili pet poena u nizu za gubitak prvog seta.
U drugoj dionici Dodig i Krajcek su propustili jednu break loptu kod 2-2, a potom i dvije kod 3-3, ali su zato oduzeli suparnicima servis kod 4-4 i time osigurali treći set.
Izjednačena borba trajala je u trećem setu i break gemova nije bilo do 5-5. Tada su četvrti nositelji Dodig i Krajicek iskoristili treću break šansu i potom lako odservirali za pobjedu i plasman u četvrtfinale.
Roboti imaju mogućnost interakcije što može biti zabavno gostima svih uzrasta
Grad Derventa prvi u Bosni i Hecegovini može se pohvaliti uvođenjem umjetne inteligencije u ugostiteljstvo. U jednom derventskom restoranu “zaposlena” su dva konobara-robota koji uslužuju goste.
Konobari-roboti, nabavljeni iz Kine, svakodnevno izazivaju veliku pažnju gosta u restoranu “Kort Caffe” koji se nalazi u sklopu marketa Hiper Kort u Derventi.
Ovi roboti olakšavaju posao osoblju restorana tako što gostima donose narudžbe, ali i odnose prljavo posuđe.
– Godinama unazad naš restoran je jedno od omiljenih mjesta svim Dervenćanima i to je bio jedan od razloga zašto smo se odlučili na ovaj korak. Renoviranjem i proširenjem kapaciteta restorana naš objekat broji oko 200 sjedećih mjesta. Pored samog ambijenta, veliku pažnju smo posvetili i povećanju kvaliteta usluge u našem restoranu. Zbog toga smo se odlučili za uvođenje umjerne inteligencije uz pomoć dva robota konobara. Njihova temeljna svrha je transport hrane, pića i posuđa što uveliko olakšava i smanjuje posao ostalom osoblju – kaže Maja Vračević, rukovoditeljica marketing službe Kort marketa, za MONDO.
Vračević pojašnjava kako ovi roboti imaju četiri razine za posluživanje, što uveliko povećava produktivnost i brzinu usluge u restoranu.
– Jedan konobar to ne može postići. Na robota može stant tacna dimenzija 60×40.
Također, roboti imaju mogućnost interakcije što može biti zabavno gostima svih uzrasta.
– Na primjer, gosti mogu da dodirnu uho i robot se može zahvali ili kaže da li mu se to sviđa ili ne sviđa. Nakon što usluži gosta, odnosno kada se preuzme hrana sa njega, također se zahvali na posjeti – dodaje Vračević.
Na šaljivo pitanje da li konobar robot prima neki poseban bakšiš, u “Kortovom” marketing timu kažu da to još nije moguće i slikovito pojašnjavaju kako izgleda radni dan robota u Derventi.
– Njihova svrha je transport. Konobar uzme narudžbu i odnese u kuhinju, nakon što jelo bude gotovo u kuhinji hrana se servira (stavi) na robota i unese broj stola do kojeg on to sam odveze. Smanji se obim posla za konobare, gdje oni ne moraju odlaziti u kuhinnju kako bi nosili tanjure već to umjesto njih radi robot.
Ipak, uz svu prednost koju imaju, Vračević kaže kako umjetna inteligencija ne može u potpunosti zamijeniti pravog radnika već samo olakšati posao. Bakšiš još uvijek ostaje pravim konobarima.
Ujutro se raznose novine, po danu se radi u kurirskoj službi, po podne u knjižari, a navečer kao konobar…
U proteklih dvadesetak godina se broj osoba koje rade istovremeno nekoliko poslova više nego udvostručio. Obično su to poslovi niske kvalifikacije gdje se plaća tek zakonom zajamčena minimalna satnica koja, kako upozorava glavni tajnik sindikata ver.di Philipp Schumann, nipošto nije dovoljna: „S dvanaest eura zajamčene satnice i kod radnog tjedna od 42 sati možete zaraditi nešto manje od 2.200 eura bruto. To je tek nekih 60% prosječnih prihoda u Njemačkoj i nije dosta za život“, piše Deutsche Welle.
U Njemačkoj je uobičajeno plaću izražavati bruto iznosom, što zna biti neugodno iznenađenje za strance koji dolaze raditi u ovu zemlju. Jer od tog iznosa se odbijaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i crkveni porez i porez na prihod – on pak ovisi o mnogo faktora, kao što su bračno stanje i broj djece. Sve u svemu, kod 2.200 bruto na račun možda „sjedne“ tek nekih 1.500 eura.
Schumann smatra da bi minimalna satnica trebala biti 17 do 18 eura – u protivnom i Njemačkoj prijeti „američki način“ gdje ljudi često moraju raditi na više radnih mjesta. Ujutro se raznose novine, po danu se radi u kurirskoj službi, po podne u knjižari, a navečer kao konobar…
Zapravo je bio velik korak ove njemačke koalicijske vlade što je uopće povisila minimalnu satnicu na 12 eura u listopadu prošle godine, ali inflacija i poskupljenja su „požderale“ gotovo sve što se dobilo tom političkom odlukom. I službeno je u Njemačkoj gotovo 17% stanovništva, dakle preko 14 milijuna građana, zahvaćeno siromaštvom, a ta brojka zbog inflacije i dalje raste.
Konkretan primjer šesteročlane obitelji iz Wetzlara. Otac je strojarski tehničar u punom radnom odnosu, majka Anika je radila sa skraćenim radnim vremenom kao pomoćnica u nastavi u tamošnjoj školi – ali to nije bilo dovoljno. Kako je sve postalo skuplje za preko 20%, makar je otac radio naizmjenice u tri smjene, u kućnoj blagajni je nedostajalo nekih 700 eura.
Sad, osim u školi, Anika radi i u jednom dječjem vrtiću, a onda i kao prodavačica u pekarnici. Za slobodni vikend više ne zna. „Toliko poslova istovremeno je apsolutno opterećenje i totalno iscrpljujuće. Jedino što još možemo je raditi i razmišljati kako da uopće organiziramo naše poslove, skrb za naše četvero djece i sve druge termine“, žali se Anika. U školi prima doduše 15 eura na sat, ali to bi trebalo biti dvostruko više da bi im bilo dovoljno za život.
U međuvremenu su pogođene sve školske spreme. Olaf Karg je studirao socijalno pravo i do konca prošle godine radio samo kao posrednik u ugovaranju stambenih kredita. Ali zbog sve većih kamata je posao s kreditima praktično stao, pa sad radi sve i svašta: kao tonski tehničar na konferencijama, kao DJ te kao pomoćnik u službi spašavanja. „U lošim mjesecima mi nedostaje i po nekoliko tisuća eura. Sa samo jednim poslom bih imao barem 1.000 eura premalo“, objašnjava nam ovaj 53-godišnjak. Ne može si priuštiti odbiti bilo koji posao, pa makar i „petkom i svetkom“, jer bi to moglo značiti da će ga zaboraviti kad sljedeći puta bude nekakvog posla.
“Kada nakon sedam sati kao tonac dođem kući i onda još odem na dežurstvo kao pomoćnik službe za spašavanje na neki velesajam, lako dođem do toga da mi radni dan traje 14, 15 sati.“ A čak i sve to mu je jedva dovoljno. Jedino što je konstantno jest nesigurnost hoće li dobiti posao, kako zaraditi dovoljno novaca, neprestani stres i planiranje prepunog radnog dana. Ali s ovim poskupljenjima i s nadnicama kakve prima ne zna hoće li ikad izaći iz te situacije.
U nedjelju, 4. lipnja 2023. god., u dvorani Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” u Kiseljaku održan je turnir u stolnom tenisu.
Kao i prethodnih godina, ljubitelji stolnog tenisa iz nekoliko gradova su se natjecali za medalje i novčane nagrade. Natjecanje je organizirano u dvije kategorije, do 45 godina i preko 45 godina, te natjecanje u parovima.
Finale natjecanja popraćeno je atmosferom s vatrenim navijanjem, i pobjedom natjecateljskog para koji je dobio najviše poena. Natjecateljima koji su osvojili prvo, drugo i treće mjesto dodijeljene su medalje i novčane nagrade.
Događaj je bio popraćen druženjem uz osvježenje. Bez obzira na nagrade koje su uslijedile nakon finalnog obračuna u stolnom tenisu, cilj je bio omogućiti zabavu i druženje ljubitelja stolnog tenisa.
Ovo su najuspješniji natjecatelji po kategorijama:
Do 45 godina:
1. David Zrnić
2. Dražen Kraljević
3. Igor Sabljić
Preko 45 godina
1. Senat Zukić
2. Mirko Milošević
3. Bernard Velte
Parovi:
1. Igor Sabljić i Dražen Kraljević
2. Vlado Sabljić i Željo Kožul
3. Bernard Velte i Mirko Milošević
Sudionici turnira bili su prezadovoljni dobrom organizacijom turnira, srdačnim gostoprimstvom domaćina i najavili su već sada kako će ponovno doći.
Organizatori turnira su Udruga građana “Victoria” Kiseljak i Udruga mladih “Efekt” Kiseljak koji su se potrudili dostojanstveno predstaviti općinu Kiseljak.
Organizatori turnira se javno zahvaljuju svim sudionicima turnira na lijepom druženju, sportskoj fair play igri i postignutim rezultatima.
Projekt je podržan od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
Kiseljak.info
Djevojka rođena u Njemačkoj, a nastanjena u brčanskom naselju Gornji Rahić teško je povrijeđena u pucnjavi koja se dogodila noćas u tom mjestu. Muškarac osumnjičen za pokušaj ubojstva je uhićen.
Kako su naveli iz Policije Brčko distrikta, njima je noćas u 2:15 sati iz Službe hitne medicinske pomoći prijavljeno da je ženska osoba u mjestu Gornji Rahić ranjena iz vatrenog oružja te da su uputili sanitetsko vozilo.
“Odmah nakon prijave policijski službenici su izašli na mjesto događaja i poduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti te utvrdili da je riječ o Š.R. rođenoj 1993. godine u Njemačkoj, nastanjena u naselju Prutače, Gornji Rahić, a koja je nakon pregleda u Zdravstvenom centru Brčko, zbog težine povreda upućena u UKC Tuzla i životno je ugrožena”, kazali su iz brčanske policije.
Na mjestu događaja je izvršen uviđaj, a po naredbi Osnovnog suda Brčko distrikta izvršeni su pretresi dva stambena objekta te je izvršen pregled šireg lica mjesta kojom prilikom su pronađeni i izuzeti tragovi bitni za krivični postupak.
“Tokom provođenja istražnih radnji utvrđen je osnov sumnje da je ovo krivično djelo izvršio H.O. rođen 1989. godine u Bijeljini, nastanjen u naselju Prutače. H.O. je zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo ubojstvo u pokušaju lišen slobode”, dodali su iz policije.
H. O. će uz izvještaj biti predat u dalju nadležnost Tužiteljstvu Brčko distrikta.
Vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2 milijarde i 996 milijuna KM u prva četiri mjeseca ove godine
Mineralna gnojiva, proizvodi od papira i pluta, kemijski proizvodi, piće, duhan, žitarice… samo su neki od proizvoda koje je BiH u prva četiri mjeseca ove godine izvozila i uvozila, piše Večernji list BiH.
U zemlje EU-a
U razdoblju siječanj – travanj 2023. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 5 milijardi i 799 milijuna KM, što je za 1,8 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi i 795 milijuna KM, što je za 1,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2 milijarde i 996 milijuna KM. Kako navode u detaljnom izvješću, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je milijardu i 105 milijuna KM, što je za 0,5 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 14 milijuna KM, što je za 5,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 108,9 posto. Naveli su i koliki je bio izvoz u zemlje EU-a. – Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 4 milijarde i 277 milijuna KM, što je za 1,8 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 5 milijardi i 211 milijuna KM, što je za 6,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,1 posto, priopćili su iz Agencije za statistiku BiH.
U tablici koja je prezentirana u izvješću analizirali smo koliko se kojih proizvoda uvozilo u BiH i izvozilo iz nje. Živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno je u vrijednosti 73,679.000 KM, dok je vrijednost uvoza istih proizvoda dosegnula 265,546.000 KM. Kože, krzna, sedlarskih proizvoda, ručnih torba… izvezeno je za 37,026.000 KM, a istih proizvoda uvezeno je u vrijednosti 109,744.000 KM. Vrijednost izvoza drva, drvenog ugljena, pluta i proizvoda od slame dosegnula je 338,845.000 KM, a uvoza 152,768.000 KM. Od izvoza bisera, dragulja, plemenitih metala i metalnog novca u BiH je stiglo 11,753.000 KM, dok je za uvoz istih tih proizvoda plaćeno 16,248.000 KM. Od izvoza vozila, zrakoplova i plovila u BiH se slilo 196,544.000 KM, a za iste proizvode plaćeno je 590,570.000 maraka, piše Večernji list BiH.
Proizvodi koji su ostvarili znatno veći izvoz nego uvoz su oružje i streljiva. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 67,426.000 KM, a uvoz 6,583.000 KM. Od izvoza tekstila i tekstilnih proizvoda od siječnja do travnja zaradilo se 292,517.000 KM, a 535,483.000 KM plaćeno je za iste proizvode. Optičkih, glazbenih, medicinskih instrumenata i satova izvezeno je za 22,250.000 KM, dok je uvoz iznosio 116,113.000 KM. Od izvoza drvne celuloze, papira i kartona na račune u BiH stiglo je 143,785.000 KM, a za uvoz istih proizvoda plaćeno je 190,058.000 KM.
Vanjska trgovina
Kako je priopćeno iz državne Agencije za statistiku, osnovni/temeljni izvor podataka za statistiku vanjske trgovine FBiH je jedinstvena carinska isprava (JCI) koju deklarant (poslovni subjekt ili druga ovlaštena osoba, npr. špediter) podnosi carinarnici prilikom carinjenja robe, piše Večernji list BiH.
– Za prikupljanje i kontrolu ispravnosti carinskih deklaracija odgovorna je Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO) koja propisuje oblik, sadržaj, način ispunjavanja i podnošenja isprava u carinskom postupku.
Federalni zavod za statistiku preuzima od Agencije za statistiku BiH originalnu carinsku bazu podataka UNO-a u obliku slogova na magnetnom mediju i dalje ih statistički obrađuje i publicira, priopćili su.
Danas 4. lipnja u Kiseljaku na teniskim terenima “Elliptic” je održan finalni meč “Juicy Kiseljak Open” turnira.
Pobjednik u singlu je Hrvat Duje Ajduković
Duje Ajduković je 22 godišnji hrvatski tenisač. On je 384 igrač na ATP ljestvici. Duje je do danas imao šest ITF naslova. Duje Ajduković stigao je do svog sedmog profesionalnog naslova u singlu! Splićaninu je to uspjelo na ITF World tennis Touru u Kiseljaku (Bosna i Hercegovina) nagradnog fonda 25.000 dolara nakon što je u završnom dvoboju slavio protiv Brazilca Pedra Boscardina Diasa (488. na ATP listi) – 6:2, 7:5. Naš je tenisač uvjerljivo dobio prvu dionicu, a nešto više problema imao je u drugom setu u kojem je Brazilac vodio sve do 4:3.
Duji je ovo bio treći ovogodišnji naslov, nakon što je prethodno slavio na turnirima u Dubrovniku i Splitu, također nagradnog fonda od 25.000 dolara.
U tijeku je polufinalni meč u parovima.
Kiseljak.info
Bivši dužnosnik američke obavještajne službe Christopher Mellon, specijaliziran za NLO-e, objavio je članak za Politico u kojem tvrdi kako ima informacije da se američka vlada uključila u projekt takozvanog “obrnutog inženjeringa”, koji uključuje NLO-e. Mellon je pozvao vladu da objavi sve zapise, prenosi Newsweek.
Mellon tvrdi da je uputio četiri svjedoka uredu za rješavanje anomalija, koji istražuje NLO-e i druge fenomene u zraku, moru, svemiru i na kopnu. Ti svjedoci navodno imaju informacije o vladinom tajnom programu koji analizira i iskorištava materijale izvađene iz letjelica koje nisu s planeta Zemlje.
Mellon također tvrdi da su ga kontaktirali drugi izvori u vezi s navodnim tajnim programom “obrnutog inženjeringa” i ističe da Amerikanci imaju pravo znati istinu o tome je li vlada izvršila navedeni inženjering NLO projekata. Pojasnio je i nekoliko znanstvenih prednosti otkrivanja bilo kakve informacije.
“Ako smo reproducirali tehnologije koje nisu sa Zemlje, naši najbolji i najbistriji umovi trebali bi biti angažirani u njihovoj procjeni. Pod pretpostavkom da se pogonska tehnologija neidentificiranih anomalnih fenomena razlikuje od svega što je javnosti poznato, uspješan program obrnutog inženjeringa mogao bi dovesti do revolucije u energetici, transportu i tehnologiji materijala. Možda bismo mogli ubrzati prijelaz na čistu i jeftinu energiju, možda čak razviti supravodljive materijale i pogonske tehnologije koje su sada predmet holivudskih filmova”, naveo je bivši špijun.
On nije prva osoba koja postavlja pitanje o “obrnutom inženjeringu”. Zastupnik u američkom Kongresu Tim Burchett, republikanac iz Tennesseeja, izjavio je za Newsweek kako vjeruje da su ljudi u nekom trenutku pronašli letjelicu, a moguće i bića. U travnju je američka vojska deklasificirala nikada prije viđene video snimke NLO-a tijekom sastanka Senata, a posljednjih godina NLO-i su opet u fokusu javnosti.
NASA je nedavno održala javni skup u Washingtonu, gdje je panel stručnjaka istaknuo da treba prikupiti više informacija kako bi se mogle objasniti te pojave. NASA je lani najavila početak istraživanja i u listopadu je u tu svrhu imenovala najmanje 16 stručnjaka. Među njima su ugledni znanstvenici i čelnici američkog regulatora za civilno zrakoplovstvo (FAA) te bivši astronaut Scott Kelly.
Njihova zadaća nije prebrojiti neidentificirane anormalne pojave, kako se službeno nazivaju, da bi se objasnili pojedini događaji dosad opaženi, već dati preporuke NASA-i kako da ubuduće pristupa toj temi.
Epicentar je bio na dubini od dva kilometra
Zemljotres jačine 3,2 stupnja po Rihteru pogodio je u poslijepodnevnim satima našu zemlju.
Epicentar zemljotresa je, kako javlja EMSC, bio 37 kilometara od Mostara, odnosno devet kilometara od Gruda, na dubini od dva kilometra.
Zemljotres je evidentiran u 14.25 sati
“Dobro jak, srećom kratak”, “Zatreslo i to dobro”, “I u Makarskoj se osjetio”, “E ovaj je bio malo jači”, “Jeziv zvuk, trešnja zgrade, kratko trajao”,”Kratak ali jak”, su samo neki od komentara koje su pratitelji ostavili na stranici EMSC-a.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 15 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/srnUqbQqK6— EMSC (@LastQuake) June 4, 2023
Uz „izgubiti koju kilu” i „prestati s odugovlačenjem”, čitati više” je jedan od najčešćih ciljeva koji si ljudi zadaju. Dobra knjiga uistinu može donijeti veliko zadovoljstvo, pomoći da naučimo nešto novo i okrijepiti naš um. Ako biste voljeli stvoriti i održati naviku čitanja, postoje brojni načini kako to zaista možete i učiniti.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/791420465873423/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Prvo, čitanje je vrlo ugodno ako imate dobru knjigu. Ako imate lošu knjigu (ili neku iznimno tešku) i prisiljavate se na čitanje, čitanje će se činiti više kao obaveza, a manje kao zadovoljstvo. Ako se to dogodi više dana za redom, razmislite o ostavljanju te knjige i odabiru neke koja će vam se uistinu svidjeti.
Osim toga, isprobajte neke od ovih savjeta za stvaranje životne navike čitanja:
Bilo bi dobro imati određeno vrijeme tijekom svakoga dana u kojem ćete čitati najmanje 5 do 10 minuta. To je onda vrijeme u kojem ćete čitati bez obzira na sve – bez obzira na okidače koji se događaju svakoga dana. Na primjer, stvorite naviku čitanja nakon doručka ili ručka. I ako čitate svaki put kada idete u krevet, već imate četiri puta na dan kada čitate po 10 minuta što je sve skupa 40 minuta – svaki dan! To je odličan početak i samo po sebi bila bi izvrsna navika čitanja.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0MXmgo8ReVLcRsDiXvNDwXiQ684mHzcPq9PXjNeZ9A9oWGnwY9bL6pC4hr7aH3EqFl/?app=fbl
Gdje god pođete, ponesi knjigu sa sobom. Kada napuštam kuću, uvijek provjerim imam li uza se barem vozačku dozvolu, ključeve i knjigu. Knjiga ostaje sa mnom u autu te ju nosim u ured, na sastanke i zapravo, gdje god da idem, osim ako sasvim sigurno znam da ju neću čitati (npr. u kinu). Ako postoji mjesto gdje obično morate čekati (npr. u liječničkoj ordinaciji), izvadi knjigu i čitaj. Odličan način da brže prođe vrijeme.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0UwJ3NDoFmdLQhEoTXgDAbz9E1QwPY32n9mh2zsnFaTjLcoKTX7q9mqCbGzGyEwdHl/?app=fbl
Načinite popis svih knjiga koje želite pročitati. Možete ga pohraniti u dnevnik, u mali notes, na svojoj početnoj stranici, gdje god. Svakako na taj popis zatim dodajte neku knjigu za koju si čuo/čula da je dobra, bilo da čitate online ili da imate knjigu u ruci. Bilježite i popis kada neku pročitate.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid02g7g53UQ9uRvhSzu5ChZu2cN8kZt3cQhAp4QHPN2ZCZojN9qpEuydL7DVHLz7besUl/?app=fbl
Pronađite u svom domu mjesto gdje možete sjediti u udobnom stolcu (nemojte leći, osim ako ćete spavati) i sklupčajte se s dobrom knjigom. Pored stolca ne bi trebalo biti ni televizora, ni računala kako biste tako smanjili mogućnost ometanja, te također ne bi trebalo biti glazbe.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0pQCYrS8gAYigNVRbwMrQg5PJQJ5LZp8CvXxzgkMNBdHRYx9w5TEqJGkRURaWfQcvl/?app=fbl
Ako zaista želite čitati više, pokušajte smanjiti korištenje interneta i gledanje televizije. To za mnoge može biti teško, ali ipak svaka minuta u kojoj niste na internetu i ne gledate televiziju može biti iskorištena za čitanje. To može stvoriti sate i sate za čitanje knjiga.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid02LG45NLiiFX31PzMziUAwx7KEx3nz5kjuKAwqwozKMcc8A37TzWJ8iBSdHxr7tvbLl/?app=fbl
Ako imate djecu, morate, ali zaista morate im čitati. Stvaranjem navike čitanja kod djece postižemo veću vjerojatnost da će čitati i kada odrastu, a to će im pomoći da budu uspješni u životu. Nađite neke dobre dječje knjige i čitajte im. Tako u isto vrijeme razvijate naviku čitanja kod sebe i provodite kvalitetno vrijeme sa svojom djecom.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0KVc6bqoVznWzhGyJ4G6KZDgP83jLtaXTAHu6WAyJiR2dWbem4asdHRxM5uFdUeR5l/?app=fbl
Slično popisu čitanja, ovaj dnevnik trebao bi imati ne samo naslov i autora knjige, već bi bilo dobro imati i datum početka i završetka čitanja. Dodajte i malu bilješku s dojmovima o knjizi. Izuzetno je zadovoljavajuće nakon nekoliko mjeseci pogledati u dnevnik i vidjeti koliko ste sjajnih knjiga pročitali.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0fSo8oJySzy1pViRszKEUkPdH725VNaa4ZW7EEG1m2saj2FFttsJU1L9PZvMLFejWl/?app=fbl
Antikvarijat je jedna od mojih omiljenih destinacija. U njemu mogu ostaviti svoje stare knjige (obično ponesem nekoliko kutija) i pronaći mnoštvo rabljenih knjiga. Vrlo je zabavno pregledavati nove knjige koje su ljudi donirali.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0vFxBKhUSUzwZLkmzDt1EKbVyG88b4NQvaz31svSaTXfZuiVTc12kvw9qpmbUxNxyl/?app=fbl
Jeftinija varijanta kupovanja rabljenih knjiga je knjižnica, naravno. Neka to bude tjedni izlet.
Pronađite knjige koje vas stvarno tjeraju još više čitati. Čak i ako one nisu književna remek-djela, stvaraju želju za čitanjem, a to je ovdje i cilj.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid02UrGdiupZUHALbNvp9K5xtKyy89WdVZH6UYSniCJZeVok63GwRXSzytikTr7UyhvMl/?app=fbl
Učinite vrijeme čitanja svojim omiljenim dijelom dana. Popijte neki dobar čaj ili kavu dok čitate ili se počastite nečim drugim. Sjednite u udobni stolac s dobrom dekom. Čitajte tijekom izlaska ili zalaska sunca ili na plaži.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid07daiw2yMGVGQorSsKThKGNpr5nm6ETpJfyKKxRRVfeFMw94w6xbHszZaqpaPLRBwl/?app=fbl
Reci samome sebi da želiš pročitati 10 knjiga ove godine (ili neki drugi broj koji ti se sviđa). Zatim se potrudite ostvariti svoj cilj. Samo budite sigurni da uživate u čitanju, a ne da to činite užurbano poput zadatka.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid02onGYSXvfJDQ2JUNRW2Yv2pFDZEz6tpsdBScYZcqPe7QHKt6wVJoBxeNStiqfuZUCl/?app=fbl
Ako navečer isključite televiziju i internet, možete stvoriti određeno vrijeme kada vi i, možda, članovi vaše obitelji možete čitati svaku večer.
https://www.facebook.com/100050164305862/posts/pfbid0QfiTz1TGzhG8Ar4JQurTRZN93EQhNztkgDb1mKfXTUPNKedUsQj4z7pjRKEQXVyxl/?app=fbl
Od donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, preko zakonskog rješenja o vanjskim poslovima pa do otvaranja pregovora s Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu – novo Vijeće ministara, ali i zakonodavni dio nove državne koalicije u samo četiri mjeseca napravili su ogroman pomak kad je riječ o pet prioriteta Europske komisije koji su dio uvjeta za početak pregovaračkog procesa, piše Večernji list BiH.
Iskorak
Kao prvo, jednoglasno je usvojen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV BiH), pri čemu treba navesti kako je usvajanje tog zakona važan iskorak u smjeru ispunjavanja jednog od 14 prioriteta Europske komisije u procesu pridruživanja Europskoj uniji (EU).
Donošenjem ovog zakona, koji uvažava odgovarajuća mišljenja i sugestije nadležnih europskih institucija i tijela, želi se ojačati neovisnost, odgovornost, učinkovitost, profesionalnost i usklađenost pravosudnog sustava koji osigurava vladavinu prava i jednak pristup pravdi u BiH.
Praktički, ovaj prijedlog zakona, koji je pripremilo Ministarstvo pravosuđa, naglašava načela integriteta nositelja pravosudnih dužnosti, transparentnost rada, dvostupnjevitost pri odlučivanju i odgovornost nositelja pravosudnih dužnosti, uključujući podjednako suce, tužitelje i članove VSTV-a BiH. Zakon je prioritet broj 6 iz Mišljenja Europske komisije.
Napredak je postignut i u pogledu osiguranja pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamenta BiH i Europskog parlamenta (prioritet broj 3) pa je tako nedavno donesena odluka o imenovanju novih članova Parlamenta BiH u spomenuti Odbor.
Kada je riječ o prioritetu broj 4, koji se odnosi na jačanje institucionalnog okvira, nova vlast je formirala radnu skupinu koja za cilj ima promjenu Izbornog zakona uz provedbu presude Ustavnog suda BiH, kao i Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”. U kontekstu tematike vladavine prava, uz prioritet broj 6, koji je ispunjen, napredak je postignut i u sedmom koji se odnosi na jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i borbu protiv pranja novca i terorizma.
Nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo odgovarajući pravilnik, potpisan je i ugovor o suradnji s Europolom te su pokrenute aktivnosti za pristup Eurojustu kako bi se unaprijedila suradnja BiH s Europskom unijom u kaznenim stvarima i ojačala borba protiv korupcije.
Završeni su i nacrti dvaju vrlo važnih, prioritetnih zakona, i to Zakon o sudovima BiH, kao i Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, a u proceduri su i izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. U kontekstu prioriteta broj 11, koji se odnosi na poticajno okruženje za civilno društvo, Vijeće ministara usvojilo je novi prijedlog Zakona o slobodi pristupa informacijama. Prvi je to zakon iz područja rada Ministarstva pravosuđa BiH koji je usvojio ovaj saziv Vijeća ministara. Taj zakon nosi oznaku EI, što je potvrda njegove usklađenosti s propisima Europske unije u toj oblasti.
Politička suglasnost
Vijeće ministara BiH najavljuje i daljnje intenziviranje rada na ispunjavanju preduvjeta iz Mišljenja Europske komisije, a ono što je osobito važno je činjenica da ovaj saziv radi u potpunosti poštujući ustavne postulate države koji traže ravnopravnost konstitutivnih naroda, a rezultat čega je i potreba za dijalogom i konsenzusom u radu izvršne vlasti.
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.
Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije.
Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.
Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je Hini dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.
Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja.
Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.
Nova era borbe protiv Alzheimera
“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.
Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.
A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.
U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.
“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.
Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.
Usporavanje propadanja memorije
“Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti stoposto memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih bolesti”, objašnjava Bogdanović.
Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.
“Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako velika selekcija”, ističe Bogdanović.
Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.
“U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje”, kaže Bogdanović te dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.
Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvođač Eisai.
Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne postoji kao što ne postoji ni registar demencija, tako da se ne zna koliko ima oboljelih.
Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom .
“Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi – nije potpuno jasno”, kaže dr. Bogdanović te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i dementne osobe.
Policijski službenik je pokušao da od njega otme zapaljivu tekućinu i tom prilikom je i on posut
U mjestu Bila kod Viteza jutros u 4 i 15 sati prilikom intervencije muškarac je zapalio i sebe i policajca, saznaje portal “Avaza”.
Muškarac. G. B. (32) se posuo zapaljivom tekućinom na parkingu jednog ugostiteljskog objekta, a kada mu je policajac prišao i pokušao ga spriječiti u toj nakani, kako otkriva portal “Avaza”, on je posuo i policajca nakon čega je zapalio.
Šokantno: Muškarac (32) zapalio sebe i policajca u Vitezu, odmah je uhapšen! pic.twitter.com/6JRmWoA4tq
— Dnevni avaz (@DnevniAvaz) June 4, 2023
Obojica su zadobili opekotine.
Ove informacije su potvrđene “Avazu” u MUP- u KSB.
– Dana 4. 6. 2023. godine oko 4 sata i 15 minuta prilikom intervencije policijskih službenika na parking prostoru ugostiteljskog objekta u mjestu Bila, općina Vitez, G. B. rođen 1991. godine iz Viteza posuo je zapaljivom tekućinom sebe i jednog policijskog službenika nakon čega je istu zapalio.
Policijski službenik je pokušao da ga spriječi u toj nakani i tako je posut.
Tom prilikom isti su zadobili opekotine te im je ukazana liječnićka pomoć. Odmah su pušteni na kućno liječenje, a G. B. je lišen slobode te se protiv njega poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje – kaže za “Avaz” Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a KSB.
Danas, 4. lipnja na dan Presvetog Trojstva, u Župi Imena Marijina u Gromiljaku održana je sveta misa za sve poginule branitelje ove župe. Svetu misu je predvodio don Mirko Ikić, župni pomoćnik Župe Gromiljak. Nakon svete mise položeni su vijenci i održano opijelo ispred Spomen-križa koji se nalazi u dvorištu stare crkve u Gromiljaku. Molitvu je predvodio don Ilija Karlović, župnik Župe Imena Marijina u Gromiljaku.
Više od 40 župljana je položilo svoj život na oltar Domovine dok su branili svoju rodnu grudu.
Neka im je vječna slava i hvala!
Kiseljak.info
Dana 3. 6. 2023. godine u Fojnici je održen Međunarodni taekwondo turnir “25. Fojnica open 2023”. Na turniru je sudjelovalo 235 natjecatelja iz 24 kluba iz 3 države.
Rezultati borbe Taekwondo kluba “Fojnica”:
1. mjesto:
Petar Barbarić
Noa Hukić
Luka Miličević
Nahid Hasković
Deni Hodžić
Anto Džepić
Lamija Hasković
Amanda Hukić
Lucija Stanić
Ajla Omanović
Azra Klisura
2. mjesto:
Eldar Omanović
David Oroz
Ivano Cvjetković
Marin Musa
Klara Ostojić
Marija Jukić
Marta Barbarić
Belma Osmanović
Lana Knežević
3. mjesto:
Matija Oroz
Demir Pehlivan
Ajša Pehlivan
Barbara Oroz
Ema Durić
Bez medalje: Ahmed Mazić, Mirza Pehlivan i Ismail Omanović
Rezultati kikovi:
1. mjesto:
Noa Hukić
Ahmed Mazić
Ivano Cvjetković
Deni Hodžić
Ismail Omanović
Nahid Hasković
Lucija Stanić
2. mjesto:
Matija Oroz
Luka Miličević
David Oroz
Marin Musa
Lamija Hasković
Barbara Oroz
3. mjesto:
Petar Krajina
Toma Jukić
Petar Barbarić
Klara Ostojić
Matea Barišić
Eldar Omanović
Mirza Pehlivan
Demir Pehlivan
Ana Bilić
Marija Jukić
Afan Smajić
Najbolji vrtićanac Noa Hukić
Najbolja mlađa kadetkinja Amanda Hukić
Najbolji kadet Deni Hodžić
Najbolji senior Anto Džepić
Ekipni plasman:
Vrtićanci 1. mjesto
Kikovi 1. mjesto
Mlađe kadetkinje 1. mjesto
Kadeti 1. mjesto
Juniorke 1. mjesto
Seniori 1. mjesto
SVEUKUPNO 1. MJESTO
Treneri : Ivan Krajina, Muhamed Hukić, Nikola Oroz i Anto Džepić
Sudci : Mirjana Golub, Irena Oroz i Dario Stojanović
Sponzori turnira:
Općina Fojnica
Reumal Fojnica
Str Ivana
Ceste Company Kiseljak
Caffe Dansi
Restoran Luka
Nevra voda
Boreas Kreševo
Color Art Fojnica
Molson COORS
Iz kluba se zahvaljuju svim sudionicima turnira, trenerima klubova, sudcima, gosp. Augustu Orloviću koji je bio delegat turnira, predsjednici OĆ Vanji Oroz Jukić, načelniku općine Fojnica gosp. Sabahudinu Klisuri koji je otvorio turnir.
Danas su neki od članova kluba zabilježili i svoj prvi nastup i dokazali su da su veoma hrabri a to su :
1. Ana Bilić
2. Matija Oroz
3. Marija Jukić
4. Petar Krajina
5. Matea Barišić
6. Toma Jukić
7. Afan Smajić
8. Klara Ostojić
9. Ema Durić
Kiseljak.info
U petak se navršilo tjedan dana od stravične nesreće na Marindvoru u Sarajevu u kojoj je Armin Berberović (26) Mercedesom usmrtio mladu doktoricu Azru Spahić, piše Dnevni avaz.
U nesreći zbog koje su građani Sarajeva istog dana izašli na prosvjede ozljede opasne po život zadobila je Azrina kolegica.
Berberoviću je određen jednomjesečni pritvor, utvrđeno je da je bio pod utjecajem alkohola i da je Mercedesom upravljao pod zabranom jer mu je oduzeta vozačka dozvola.
„Avaz“ otkriva detalje koji su prethodili kobnom danu 26. svibnja, kada je ubijena Azra Spahić.
Saznajemo da je ubijena doktorica Spahić liječila majku Armina Berberovića u Domu zdravlja u Starom Gradu i cijela obitelj ju je osobno poznavala. Čak je liječila i njegovog brata Mevludina.
Prema informacijama „Avaza“, nekoliko dana prije kobne nesreće djevojci Berberovića umro je otac, sahrana je obavljena tog dana i on je popio pivo.
Oko 23 sata jurio je na posao jer je bio zaposlen kao dispečer jednog taksi prijevoznika te je po dolasku na Marindvor napravio nesreću i ubio doktoricu koju je poznavao.
Da stvar bude tragičnija, on je tog jutra, kako saznaje “Avaz”, bio kod Azre Spahić jer je došao po doznake oca svoje djevojke.
Donio joj je čokoladu, a ona ga je potapšala po ramenu i rekla: “Vidimo se Deba” (Berberovićev nadimak). Nekoliko sati kasnije Berberović ju je usmrtio.
Berberović je pozvao policiju i Hitnu pomoć te je pokušao pomoći nastradalima. S jednom od doktorica pokušao ju je izvući ispod automobila. Ali bilo je prekasno. Zbog obilnog krvarenja preminula je na licu mjesta.
Na magistralnom putu M16 Jajce – D. Vakuf, u mjestu Barice, sinoć oko 23 sata dogodila se stravična prometna nesreća sa smrtnim ishodom, u kojoj su sudjelovala tri vozila.
Kako doznaje Jajce Online, život je izgubio Jajčanin M.B., rođen 1995. godine s kojim su u trenutku nesreće u automobilu bili supruga i maloljetno dijete.
Očevid su na licu mjesta obavili pripadnic PU Jajce, a više detalja bit će poznato naknadno.
Školaraca je iz godine u godinu sve manje, dok su se, s druge strane, zaposlila 393 nastavnika.
Školaraca je iz godine u godinu sve manje – taj podatak i nije neka novost. Upozoravaju na to stručnjaci već godinama, ali njihovi apeli, čini se, nisu urodili plodom jer je manjak učenika zatvorio 44 škole u Federaciji BiH u posljednjih pet godina. Podatak je to koji jasno prikazuje demografski pad u ovom entitetu.
Statističari entitetskog zavoda detaljno su prikazali stanje u biltenu “Osnovno obrazovanje” i većina županija ne može se pohvaliti pozitivnom viješću – rastom broja učenika. Od 2018./2019. do 2022./2023. godine broj škola kontinuirano je padao. Prve promatrane godine u FBiH je radilo 1080 škola, a posljednje promatrane godine taj broj je pao na 1036.
Raste broj nastavnika
U skladu s tim smanjen je i broj odjela u školama, kojih je u pet godina manje za čak 73. Govoreći o konkretnom broju upisanih učenika u osnovne škole, 2018./2019. bilo ih je 184.053, a školske 2022./2023. – 169.786. Preračunavajući brojeve dolazimo do smanjenja od čak 14.267 učenika u osnovnim školama. U pet godina samo se povećavao broj zaposlenih nastavnika.
Posljednje promatrane godine (2022./2023.) u odnosu na prvu prikazanu statistike bilježe čak 393 nastavnika više. Analizirajući detaljnije podatke, dolazimo do trenutačnog stanja u USŽ-u. U pet školskih godina 15 je škola manje, 173 odjela, 4225 učenika te 231 nastavnik. Manjak učenika u Posavskoj županiji zatvorio je vrata dviju škola. Dvanaest je odjela manje, 496 učenika te šest nastavnika. Tuzlanska županija ostala je bez jedne škole te 2400 učenika. Iako je broj učenika u ovoj županiji broj odjela se povećavao.
Sedam ih je više u 2022./2023. nego prije pet školskih godina te 200 nastavnika više. Bez devet škola ostala je Zeničko-dobojska županija te bez 2051 učenika. No, jednako kao i u TŽ-u, broj odjela i nastavnog osoblja i u ZDŽ-u je rastao.
U pet godina formirano je 37 odjela te su zaposlena 144 nastavnika više nego što ih je bilo 2018./2019. godine, kada je i učenika bilo više. Trend smanjenja broja škola i učenika te povećanja broja nastavnika u školama zabilježen je i u Srednjobosanskoj županiji. Lokalne zajednice ove županije ostale su bez triju škola, 54 odjela i 3157 učenika, a posljednje godine zaposlenih nastavnika bilo je 38 više nego u 2018./2019.
Loše stanje
U Bosansko-podrinjskoj županiji zatvorena je jedna škola, ali podaci pokazuju da je u ovoj županiji formirano novih 11 odjela, upisano 135 učenika više te radilo 7 nastavnika više. Broj škola u Hercegovačko-neretvanskoj županiji sa 130 pao je na 125. Odjela je 34 više, upisanih učenika 944 manje te 36 nastavnika više. Kako je prikazano u podacima, škole u ZHŽ-u imale su 619 učenika manje 2022./2023. nego 2018./2019., četiri škole manje i 38 nastavnika manje. U SŽ-u otvorene su dvije nove škole i upisanih učenika je više, i to za 379, te 262 nastavnika više. Hercegbosanska županija ostala je bez 6 škola, 889 učenika te 19 nastavnika. Ovi podaci, zbog kojih su i demografi sve glasniji, pokazuju stanje u BiH koje nimalo nije pohvalno. Podaci su neosporno alarmantni jer se gubi najvrjedniji razvojni potencijal i dovodi u pitanje buduće funkcioniranje obrazovnog i ostalih sustava, upozoravaju. Mišljenja su i da je negativan trend moguće zaustaviti i preokrenuti, ali pod uvjetom da postoji politička volja te kada ne bi političke misli i osjećaji, politički interesi i ideološki uski okviri prevladavali nad znanstvenim zakonitostima.
Na tragu olakšice mladima koji žele zasnovati obitelji i stambeno se zbrinuti na području ove županije Vlada HNŽ-a planira ukinuti 5 posto poreza na promet prve nekretnine
U cilju zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini pokrenuta je još jedna inicijativa za koju se očekuje i da će biti uvrštena u nove zakonske okvire.
Gradovi i županije
Navedena inicijativa tiče se ukidanja poreza na kupnju prve nekretnine u Bosni i Hercegovini, čime bi četvorni metar stana trebao biti jeftiniji od 500 do 700 KM. Ovu inicijativu uputit će gospodarstvenici iz Republike Srpske. Ideja je da se pri kupnji prve nekretnine ne obračunava PDV. Time bi četvorni metar stana u Banjoj Luci bio jeftiniji za oko 700 KM. Prednosti bi osjetili kupci, ali i građevinski sektor, koji bi imao još veću potražnju. Inicijativa još nije službeno stigla na adresu. Potrebno je izmijeniti Zakon o PDV-u, na koji se dugo čeka. Nacrt ovog zakona nalazi se pred Upravnim odborom Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Nakon toga bit će upućen u Vijeće ministara BiH, a potom u parlamentarnu proceduru. Na tragu olakšice mladima koji žele zasnovati obitelji i stambeno se zbrinuti na području ove županije Vlada Hercegovačko-neretvanske županije također planira povući određene poteze. Naime, kao prioritetni cilj u “okvirnom akcijskom planu za 2023. za provođenje Strategije za mlade HNŽ-a” navodi se da mladi dobivaju potporu od HNŽ-a za stambeno zbrinjavanje. Kao mjera je navedeno oslobađanje mladih obveze uplate poreza na prvu nekretninu, a izmjene i dopune Zakona o prometu nekretninama u navedenom smjeru trebalo bi pripremiti Ministarstvo financija Hercegovačko-neretvanske županije. Tim izmjenama bi se mlade do 35 godina oslobodilo plaćanja poreza od 5 posto na promet prve nekretnine nakon što Skupština HNŽ-a usvoji izmjenu i dopunu zakona tijekom 2023. godine. Inače, potražnja za nekretninama u Bosni i Hercegovini nikada nije bila veća, a četvorni metar stana skuplji. Prema trenutačnim uvjetima i cijenama na tržištu, mladi u BiH sebi teško mogu priuštiti i garažu, a ne pristojan stambeni objekt. Neke procjene stručnjaka pokazuju kako će ionako visoke cijene i dalje rasti, dok drugi smatraju da bi na ljeto moglo doći do blagog pada.
Mladi i rješenja
Trenutačno se stan od 39 četvornih metara u glavnom gradu BiH prodaje za 155.000 KM. Zanimljivo je reći da uopće nije riječ o novogradnji, nego prije nekoliko godina renoviranom stanu.
Među jeftinijima smatraju se nekretnine u ovom gradu koje stoje više od 4000 KM, dok u pojedinim dijelovima Sarajeva cijena kvadrata doseže i 8000 KM. U gradu na Vrbasu cijene nekretnina porasle su za nepune dvije godine za 50%. U pretpandemijskom razdoblju cijena u novogradnji nije bila veća od 3000 KM, bez obzira na to o kojoj je lokaciji riječ. Danas je u središtu u novogradnji četvorni metar do 5000 KM, dok u starogradnji stoji od 3000 do 3500 KM. U Mostaru se cijene kreću od 2500 do 3000 KM. Minimalna cijena četvornog metra stanova u Trebinju je 3000 KM te raste do 4500, pa i 5000 KM. Zanimljivo je spomenuti i da već prilikom izgradnje 90% nekretnina biva rasprodano. Inače, rezultati istraživanja provedenih tijekom 2018. i 2019. godine pokazali su da 80 posto mladih u BiH živi s roditeljima. Riječ je o istraživanju koje je realizirao Fakultet političkih znanosti u Sarajevu i Zaklada “Fridrich Ebert” u BiH. – Da mladi u zemljama jugoistočne Europe, za razliku od svojih vršnjaka na sjeveru Europe, imaju tendenciju produljenog ostanka u roditeljskoj kući, potvrđuje podatak da 77,4 posto mladih u BiH živi u roditeljskom domu. Čak 59,9 posto mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8 posto mladih navodi da im financijski razlozi ne dopuštaju živjeti samostalno – navodi se u istraživanju.
Dvanaest hrvatskih državljana, osmero odraslih i četvero njihove djece napustilo je u petak navečer zambijski glavni grad Lusaku te se nalaze na letu za Dubai. Njihov povratak u Hrvatsku očekuje se tijekom subote, kazao je glasnogovornik hrvatske vlade.
U Zambiji su, što u pritvoru što na slobodi, ali bez mogućnosti napuštanja zemlje, proveli tačno šest mjeseci. Prvog dana prosinca poletjeli su za Beč odakle su letjeli za Zambiju. Jučer, prvog dana lipnja, oslobođeni su.
Ukrcali se na avion za Lusaku
Parovi su se ukrcali u avion za Lusaku gdje su u međuvremenu već trebali sletjeti. Oko 18 sati još nisu bili ukrcani. Tada se, naime, za RTL javio veleposlanik Hrvatske u Egiptu Tomislav Bošnjak.
“Putovanje je još u procesu, parovi se nisu ukrcali u zrakoplov, poduzimamo sve što treba da se putovanje pokrene s mrtve točke i da krenu prema Hrvatskoj. Očekujemo da bi u dan do dva trebalo biti gotovo. Čekamo na potvrde za neke od stvari koje su nam potrebne da bi putovanje moglo početi”, rekao je tada.
Nekoliko sati kasnije potvrdio je da su poletjeli.
“Nadamo se da će naših 12 državljana, osmero odraslih i četvero maloljetnika, biti u Hrvatskoj u sljedećih dan ili dva. Ispratili smo ih i put je krenuo, nadamo se da će sve biti kao što smo isplanirati i da će se odvijati u najboljem redu. Isplanirali smo sve, i da dođe do nepredviđenih situacija, one se mogu riješiti.
Ovo su bili nemili događaji koji su pogodili naše državljane i svakako ćemo se pobrinuti da one nejasnoće, koje su postojale do sada sa zakonima i pravilima, u bilateralnim susretima i riješimo kako se one ne bi ponavljale. To je bio test za sve nas”, rekao je veleposlanik Hrvatske Bošnjak.
Desetogodišnja djevojčica dijelila je sobu s tri godine starijim bratom, išli su u istu školu, a dadilja ih je zajedno čuvala kada su roditelji bili odsutni zbog poslovnih obaveza. Prema tome, većinu svog vremena provodila je s njim
Petero članova obitelji i osoba koje su bile bliske s 13-godišnjim ubojicom iz Beograda saslušane u posljednjih mjesec dana, koliko je prošlo od maskara u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Nakon oca, majke, dadilje te školske psihologinje i pedagoginje, uskoro bi se trebalo razgovarati s možda ključnim svjedokom koji bi mogao dati neke ključne informacije za otkrivanje motiva jezivog zločina. Riječ je, navodi Blic, od dječakovoj 10-godišnjoj sestri.
Na temelju dosadašnjih izjava, smatra se kako bi upravo sestra mogla otkriti je li došlo do promjene u ponašanju masovnog ubojice, kao i mogući razlog zašto je odlučio počiniti zločin. Također, nadležni vjeruju da bi ona mogla znati je li se s nekim svađao, je li mu netko prijetio, je li imao simpatiju ili neuzvraćenu ljubav i slično.
Prema majčinu iskazu, djevojčica je gotovo cijeli dan prije masakra provela s bratom kod bake i djeda. Naime, desetogodišnja djevojčica dijelila je sobu s tri godine starijim bratom, išli su u istu školu, a dadilja ih je zajedno čuvala kada su roditelji bili odsutni zbog poslovnih obaveza. Prema tome, većinu svog vremena provodila je s njim.
Ipak, s obzirom na to da je riječ o 10-godišnjem djetetu koje je doživjelo veliki šok, razgovor je trenutno odgođen. Naime, stručni tim psihologa treba utvrditi je li dijete sposobno svjedočiti. Djevojčica će iz sigurnosnih razloga morati biti premještena iz “Ribnikara”. Njezin brat prolazi psihijatrijske preglede, otac joj je u pritvoru, a majka pod istragom.
Podsjetimo, 13-godišnji učenik pucao je 3. svibnja oko 8.40 sati u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Riječ je o učeniku sedmog razreda rođenom 2009. godine. U pucnjavi je ubijeno devetero djece i zaštitar, dok je više osoba ranjeno.
Krajem svibnja, obitelj 13-godišnjaka oglasila se preko odvjetnice Irine Borović. “Tog 3. svibnja zavladala je vječna tišina u kojoj svaki dan jecamo nijemi od neizlječive boli i tuge za svakim nevino stradalim djetetom i za Draganom koji je s toliko ljubavi čuvao djecu. Duboko i najiskrenije žalimo i izražavamo sućut svakoj obitelji zbog njihovog gubitka, a koji je i svaki naš gubitak. Zauvijek u tuzi”, stajalo je u poruci.
Na temelju izvješća o izvozu i uvozu konvencionalnog naoružanja BiH je prošle godine izvezla pet oklopnih borbenih vozila u vrijednosti 2,31 milijun eura u Etiopiju. Radi se o vozilima koje proizvodi Tehničko-remontni zavod Bratunac. To su vozila Despot i Vihor, koje koristi i MUP RS.
Izvezen je i veliki broj minobacačkog kalibra M74 od 120 milimetara, koji su proizvedeni u BNT Novi Travnik. U Indoneziju su također izvezena dva minobacača kalibra 120 mm. Mađarska je kupila 207 minobacača od 12 i 82 milimetra. Vrijednost im je bila 1,36 milijuna eura, piše Avaz.
U SAD je izvezeno 676 polovnih pištolja i 986 poluautomatskih. Vrijednost poluautomatskih je procijenjena na 493.000 eura.
Goraždanska kompanija AC Unity izvozila je 1.000 pušaka Alfa AC-SMG69 9×19 mm, krajna relacija bila je Pakistan, a vrijednost 699.000 eura.
Iz BiH su izvezene i tri polovne puške u SAD i 30 komada poluatomatskih kalibra 9×19 u Crnu Goru.
Izvezeno je i 360 RPG-7 u vrijednosti 730.000 eura. Najveći dio je izvezen u Češku, a ostatak u Slovačku.
U Češku su izvezeni i minobacači kalibra 60 milimetara koji iznose 130.355 eura.
Još pet posmrtnih ostataka civila i branitelja, ekshumiranih iz masovne grobnice kod Sinjarevaca na vukovarskom području, identificirano je u petak u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Dr. Juraj Njavro u Vukovaru, a nazočan je bio i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Iz te masovne grobnice žrtava velikosrpske agresije 1991., koja se nalazi na lokalitetu poznatom kao Šarviz Dola, ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 11 osoba, od kojih su četiri identificirane u travnju, a današnjom identifikacijom obitelji su prihvatile DNA nalaze za još pet osoba nestalih u Domovinskom ratu, rečeno je novinarima.
Sve osobe nasilno su odvedene tijekom rujna i listopada 1991. s područja Vukovara i Berka, muškog su spola i u dobi od 25 do 60 godina, a među danas identificiranima su dva civila iz Vukovara i tri hrvatska branitelja iz Berka.
“I ova današnja identifikacija rezultat je uloženih napora svih uključenih u ovaj iznimno zahtjevan i složen proces, koji je za nas prioritet. To je ujedno pokazatelj naše pune posvećenosti pronalasku svih osoba nestalih u Domovinskom ratu”, rekao je potpredsjednik vlade ministar Medved.
“Drage obitelji, iako su naša postignuća daleko od onoga što svi zajedno želimo, a to je doznati istinu o sudbini svih naših nestalih, vjerujem da prepoznajete napore koje ulažemo u ovaj iznimno osjetljiv i složen proces”, dodao je.
Ministar Medved zahvalio je obiteljima nestalih na strpljenju, ali i svima ostalima koji su uključeni u potragu za nestalim osobama iz Domovinskog rata, što je prioritetno humanitarno pitanje.
Po podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, u proteklih sedam godina terenska istraživanja provedena su na 364 lokacije, pronađene su tri masovne i niz pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 173 osobe. U tom razdoblju sveukupno je identificirano 253 osobe, hrvatskih branitelja i civila.
Na području Vukovarsko-srijemske županije pretraženo je 126 lokacija, a pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci 39 osoba. U Šarviz Dolu, gdje se i nadalje provodi istraživanje terena, na području Vukovara već duže vrijeme pretražuje se i sumnjivo područje na Petrovačkoj Doli, a česte pretrage terena provode se i na području Banije.
Nakon današnje identifikacije Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1807 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata, pri čemu najveći udio čine osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 504, od kojih je 376 nestalih i smrtno stradalih na području Vukovara i prigradskih naselja.
Ministar Tomo Medved se u Vukovaru pridružio članovima Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” na obilježavanju 30 godina zajedništva, rada i djelovanja u potrazi za najmilijima. Tim povodom je položio i vijenac na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Dana 1. 6. 2023.godine u vremenu od 06,00 do 08,30 sati policijski službenici tima za borbu protiv zlouporabe opojnih droga PU Travnik i PS Vitez, na temelju naredbe Općinskog suda Travnik izvršili su pretres obiteljske kuće vlasništvo A.Š., u mjestu Dubravica općina Vitez. Prilikom pretresa pronađena je određena količina zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis, vaga za precizno mjerenje, 7 stabljika indijske konoplje, kao i vatreno oružje – pištolj sa 4 komada municije calibra 6,35 mm.
U suradnji sa nadležnim Kantonalnim tužiteljstvom pronađena materija, kao i oružje i predmeti su oduzeti, a protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
Najmanje 288 ljudi poginulo je u sudaru vlakova u indijskoj saveznoj državi Odishi, a još 850 ih je ozlijeđeno, kazao je dužnosnik Odishe AFP-u, pri čemu Reuters napominje kako je riječ o najsmrtonosnijoj željezničkoj nesreći u Indiji u više od dva desetljeća.
Sudhanshu Sarangi, šef vatrogasnog odjela Odishe, rekao je da izvlačenje žrtava još uvijek traje i da ima puno težih ozljeda, prenosi Reuters. Glavni tajnik Odishe Pradeep Jena objavio je na Twitteru da je više od 200 vozila hitne pomoći pozvano na mjesto nesreće u okrugu Balasore u Odishi te da je mobilizirano dodatnih 100 liječnika, povrh 80 koji su već tamo.
“Spavao sam. Probudila me buka vlaka koji je iskočio iz tračnica. Odjednom sam vidio 10-15 mrtvih. Uspio sam izaći iz vagona, a onda sam vidio puno raskomadanih tijela”, rekao je neidentificirani preživjeli muškarac.
Videosnimka prikazuje spasioce kako se penju uz jedan od oštećenih vlakova kako bi pronašli preživjele, dok su putnici dozivali pomoć i jecali. Do sudara je došlo jučer oko 19 sati po lokalnom vremenu (15:30 po srednjoeuropskom).
Howrah Superfast Express, koji vozi od Bangalorea do Howraha u Zapadnom Bengalu, iskočio je iz tračnica i sudario se s Coromandel Expressom koji vozi od Kolkate do Chennaija.
Vlasti su dale proturječne tvrdnje o tome koji je vlak prvi iskočio iz tračnica. Ministarstvo željeznica priopćilo je da je pokrenulo istragu o incidentu. Iako je Jena kazao da je u sudar bio uključen i teretni vlak, što su pisali i pojedini mediji, Indijske željeznice još ne spominju tu mogućnost.
Prema Indijskim željeznicama, njihova mreža omogućava prijevoz više od 13 milijuna ljudi svakoga dana, a Reuters ističe kako je infrastruktura zastarjela. Indija je danas proglasila Dan žalosti zbog nesreće. Najsmrtonosnija željeznička nesreća u Indiji dogodila se 1981. kada je vlak sletio s mosta u rijeku u državi Bihar, pri čemu je poginulo oko 800 ljudi.
U Nacionalnom robotskom centru u protekle je četiri godine obavljeno više od 400 preciznih operacija uklanjanja raka prostate, ističu u KBC-u Zagreb, jedinom mjestu u Hrvatskoj gdje se obavljaju urološke operacije pomoću robotske platforme. “Radi se o minimalno invazivnom tipu zahvata bez klasičnog operativnog reza uz minimalan gubitak krvi”, istaknuo je predstojnik Klinike za urologiju Željko Kaštelan tijekom prezentacije rada robota proteklog tjedna u KBC-u Zagreb.
Kaštelan ističe vrlo veliku preciznost robotskog sustava u odstranjivanju prostate zajedno s tumorom. No robot ne radi sam, već njime upravlja kirurg, a pomaže mu i cijeli multidisciplinarni tim.
Robot omogućuje urologu da tijekom operacije poštedi važne strukture u zdjelici, kao što su neurovaskularni snop odgovoran za erekciju i sustav odgovoran za kontinenciju. Pacijent se brže oporavlja i vraća u normalan život.
Na Rebru kažu da dnevno robotskim sustavom rade do dva operativna zahvata radikalne prostatektomije, odnosno operacije odstranjivanja raka prostate.
Na robotu većinom rade mlađi liječnici koji su željeli koristiti novu tehnologiju, a svoje su iskustvo pretočili i u brojne objavljene stručne radove, kažu u KBC-u.
Kandidati za operaciju su pacijenti s rakom prostate kod kojih je bolest lokalizirana. “S vremenom pomičemo granice, tako da operiramo sve veće prostate i veće karcinome. Iz dana u dan pomičemo granice u tom smjeru”, ističe Kaštelan.
Kao prednosti nove tehnologije izdvaja fantastičnu vizualizaciju “tako da se vidi svaka, pa i najmanja struktura koju treba poštedjeti” te se vrlo precizno može odstraniti organ, zajedno s tumorom.
Nacionalni robotski centar počeo je raditi u KBC-u Zagreb prije četiri godine. Robot je stajao oko 15 milijuna kuna, a za njegovu su nabavu osigurana sredstva iz EU fondova.
Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić istaknuo je da su robotsku platformu postavili uz pomoć bivšeg resornog ministra Milana Kujundžića i premijera Andreja Plenkovića koji je shvatio potrebu uvođenja robotske kirurgije u bolnicu nulte kategorije i najveću zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj.
“Moramo imati mogućnost robotske kirurgije zbog mlađih generacija. To će jednoga dana biti standard u većini bolnica u Hrvatskoj i u Europi”, istaknuo je Ćorušić.
Pohvalio je cijeli tim Klinike za urologiju, na čelu s akademikom Željkom Kaštelanom, koji je uspio tu robotsku platformu vrlo brzo staviti u puni pogon.
“U petak je obavljena 415. operacija robotom, ta brojka govori sama za sebe”, istaknuo je Ćorušić.
Osim uroloških, robotom je u KBC-u Zagreb napravljeno i nekoliko ginekoloških operacija, što je, kažu, pokazalo širinu i mogućnost ove platforme za sve kirurške discipline. Ovakav robotski sustav za sada u Hrvatskoj postoji samo u KBC-u Zagreb, a Kaštelan kaže da ga vesele najave da će biti nabavljeno još robotskih sustava u Hrvatskoj.
415. operacija prostate u petak je obavljena robotom pod vodstvom urologa Tvrtka Hudolina. “Operacija je trajala sat i pol, prošla je dobro i pacijent se dobro osjeća”, rekao je novinarima Hudolin.
Operacija prostate ima funkcionalnih posljedica, pacijenti nakon operacija mogu imati tegoba s mokrenjem i potencijom. Ako imate finiju tehnologiju, onda te strukture bolje vidite i možete ih sačuvati. Povećava se vjerojatnost da će negativni neželjeni ishodi biti minimalni, odnosno nikakvi, istaknuo je Hudolin.
Danas u Bosni djelomično vedro, u Hercegovini sunčanije prije podne. I dalje se nastavlja razdoblje nestabilnog vremena. Od sredine dana prema večernjim satima širom zemlje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25°C, na jugu zemlje do 28°C.
U subotu, 3.6.2023., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano prije podne. Širom zemlje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, većinom od sredine dana prema večernjim satima. U sjevernim područjima lokalni pljuskovi su mogući i prije podne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 24°C, na jugu zemlje do 28°C.
U nedjelju, 4.6.2023., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima s prolaznim lokalnim pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C, na jugu zemlje do 28°C.
U ponedjeljak, 5.6.2023., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme, povremeno s kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, u Bosni zapadnog i sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 24°C, na jugu zemlje do 27°C.
U utorak, 6.6.2023., u Bosni djelomično vedro s lokalnim pljuskovima. Sunčanije u Hercegovini. Vjetar slab, u Bosni zapadnog i sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 27°C.
U požaru koji je izbio jutros oko 2.40 sati u naselju Sjenjak u Tuzli oštećena su tri parkirana automobila na platou ispred bloka D. Uviđaj je okončan.
Daljnjim aktivnostima će se pokušati otkriti šta je uzrok požara.
“Policijsta stanica Istok je dana 2.6.2023 godine oko 02,40 sati prijavljeno da u ulici Ismeta Mujezinovića do broja 27 gore dva automobila.
Odmah po zaprimanju prijave na mjesto događaja upućeni su vatrogasci i policijski službenici PS Istok koji su osigurali mjesto do dolaska uviđajne ekipe.
Požar na vozilima je ubrzo ugašen. Nakon što su se stekli uvjeti započeo je i uviđaj koji vrše policijski službenici OKP PU Tuzla i inspektor Inspektorata za protupožarnu i zaštitu na radu MUP Tuzanske županije.
O događaju je upoznato Županijsko tužiteljstvo, pod čijim nadzirom se i vrši uviđaj”, navedeno je za Fenu u Upravi policije MUP-a TŽ.
Tijekom uviđaja je ustanovljeno da je požar zahvatio i treći automobil. Šteta na tom automobilu manja je u odnosu na dva automobila koja su bila predmet prijave policijskim službenicima.
Istraga o ovom događaju se nastavlja.
o jako puno stranaca, većinom Nijemci, Nizozemci, a svake godine u knjigu pišemo i neke nove goste koji dolaze iz različitih zemalja, imali smo iz Brazila, Portugala, Malte”, kaže turistički vodič Matej Bartulica.
Divlji konji najveći su turistički potencijal livanjskog kraja, jer su jedinstvena atrakcija u svijetu. Privatni sektor je to prepoznao i privlače goste iz cijelog svijeta, ali potrebna je i adekvatna sustavna zakonska zaštita tog područja i divljih konja.
U podnožju planine Cincar, na visoravni Kruzi, na 1.200 metara nadmorske visine živi nesputano više stotina divljih konja. Riječ je o potomcima pitomih konja, koje su vlasnici 70-tih godina, dolaskom mehanizacije, pustili u prirodu da žive slobodno. S vremenom su se umnožavali i danas ih je ovdje prema procjeni više od osam stotina, javlja BHRT.
Mnogi livanjski kraj uspoređuju s Mongolijom i Islandom jer je jedino mjesto na svijetu koje na jednom mjestu ima ovoliki broj divljih konja.
Prizori u livanjskom kraju nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i privlače u Livno turiste iz cijelog svijeta. Vivijen je s obitelji stigla iz Njemacke. Ne smeta im ni loše vrijeme, a došli su, kažu, samo iz jednog razloga.
“Došli smo zbog divljih konja, koje sam vidjela na internetu i rekla sam da ovdje moramo doći. Prekrasno je, nismo znali da ćemo im moći prići ovako blizu, oduševljeni smo zbog toga, ovo je poseban doživljaj”, ističe Vivijen Hol iz Njemačke.
“Uglavnom su to domaći gosti ovdje iz BiH, imamo jako puno stranaca, većinom Nijemci, Nizozemci, a svake godine u knjigu pišemo i neke nove goste koji dolaze iz različitih zemalja, imali smo iz Brazila, Portugala, Malte”, kaže turistički vodič Matej Bartulica.
Zbog divljih konja se i fotograf Marin Mamuza iz Zagreba vratio u rodni kraj. Prepoznao je u njima potencijal i osnovao turističku tvrtku. Danas ima 10 zaposlenih i budućnost vidi u Livnu i potencijalu s divljim konjima.
“Zato nam je jako važno da se taj potencijal zaštiti, kao što je prostor planine Cincar, visoravni Kruzi gdje žive divlji konji, zato što će to nama dati jednu dugoročnu sigurnost da se isplati ulagati u turizam, da se isplati zapošljavati u turizam, da to nije nešto od danas do sutra”, naglašava Mamuza.
Lokalne vlasti su 2013. godine stavili divlje konje pod zaštitu, ali je ta odluka povučena, jer nisu htjele preuzeti odgovornost za brojne nesreće koje se događaju zimi jer se konji zbog soli spuštaju na prometnice, a ljeti traže vodu pa ponekad prave štetu na privatnim usjevima.
“Grad Livno je već poduzeo nekakve aktivnosti, imali smo i sastanak s resornim ministarstvom, a jedna od tema je bila gospodarenje divljim konjima. Svi smo mišljenja da trebamo donijeti nekakav zakon, zaštite tog prostora na kojem konji obitavaju. Postoji tu možda i niz nekih prepreka zbog dodjeljenih koncesija”, navodi gradonačelnik Livna Darko Čondrić.
“Trenutno provodimo jednu od najvećih investicija za ruralni turizam, oko dva milijuna eura, ulažemo u našu tvrtku s našim ulagačem Matom Rimcem, tako da tu ima potencijala. Jako je važno da taj potencijal bude dugoročan, a ne danas do sutra, i da sve stavimo pod solarne panele, vjetroelektrane, to je jednostavno nešto što ne ide sa turizmom i jednostavno sa svim tim vjetroprakovima koji su planirani nisam baš optimistačan ukoliko ne dođe do neke promjene”, kaže Mamuza.
Zahvaljujući pojedincima iz privatnog sektora koji su brendirali divlje konje i napravili sjajnu turističku priču, Livno je danas jedinstvena turistička atrakcija u svijetu. Na potezu su vlasti da zaštite i održe taj potencijal.
Hrvatski državljani koji su na suđenju u Zambiji oslobođeni optužbe za trgovinu ljudima napokon su preuzeli svoju djecu. Još nije poznato kada stižu u Hrvatsku, rekao je veleposlanik RH u Egiptu Tomislav Bošnjak za HTV.
Kako javlja N1, nisu stigli na let u 13h, popodne lete u Lusaku i onda veceras iz Lusake lete dalje prem Europi
Nakon oslobađajuće presude hrvatskim državljanima kojima se u Zambiji sudilo za trgovanje ljudima vraćene su putovnice. Kako je objavljeno, priprema se dokumentacija i obavljaju ostale formalnosti. Na povratku naših državljana u Hrvatsku intenzivno radi konzularna služba. Moguće je da će se vratiti već danas.
Na slučaj Zambija osvrnuo se premijer Andrej Plenković u uvodu vladine sjednice. Istaknuo je napore hrvatske diplomacije u zaštiti naših državljana kojima se sudilo te djece koja su također državljani naše zemlje. Naglasio je i navode iz sudske presude.
“Sutkinja je navela da nije dokazano da su naši državljani počinili kazneno djelo trgovanja djecom, kao što nije dokazano ni da su dokumenti o posvojenju lažni. Podsjećam da je od trenutka pritvaranja pa do završetka procesa Hrvatska štitila prava i interese naših državljana pružajući im konzularnu pomoć. Osim prava hrvatskih parova, štitili smo prava djece koja su prošla postupak posvojenja i stekla hrvatsko državljanstvo.
U ovom trenutku vode se administrativni postupci u vezi s djecom i vidjet ćemo kako će dalje teći postupak spajanja s djecom i njihova što skorijeg povratka u Hrvatsku”, rekao je premijer Plenković.
Foto: Vecernji.ba
Spomenik poginulim pripadnicima Hrvatske brigade „Kralj Tvrtko“ nije spomenik ljudskosti i pravde već licemjerja i lažne multietničnosti glavnog grada BiH
Povodom izjava gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić da je izgradnjom spomenika poginulim pripadnicima Hrvatske brigade „Kralj Tvrtko“ Sarajevo položilo ispit ljudskosti, pravde i humanosti, dok istodobno gradske vlasti godinama uskraćuju udrugama HVO-a Sarajevske županije dozvolu za spomenik poginulim pripadnicima Brigade HVO-a „Kralj Tvtrko“, reagirala je Koordinacija udruga HVO-a Sarajevske županije. Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti.
„Poštovana gradonačelnice Sarajeva, gospođo Karić,
Mi u Koordijaciji Udruga Hrvatskog vijeća obrane HVO-a Sarajevske županije, udruga koje su proizašle iz Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ obraćamo Vam se Otvorenim pismom jer ne možemo prešutjeti Vaše izjave da je izgradnjom spomenika pripadnicima Hrvatske brigade „Kralj Tvtrko“ prošle godine „Sarajevo položilo još jedan ispit ljudskosti, pravde i humanosti“. Ovom ste izjavom uvrijedili najprije dragovoljce koji su branili Sarajevo, invalide koji su u toj obrani ostali bez dijelova tijela i narušenog zdravlja, a najviše ste uvrijedili obitelji poginulih branitelja, pripadnika Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ koji u gradu kojeg su branili i dalje nemaju spomenik kakvog žele njihovi suborci i obitelji jer im dozvolu za spomenik godinama uskraćuju gradske vlasti“, naveli su na početku Otvorenog pisma gradonačelnici Karić te joj poručili i sljedeće:
„Spomenik kojim se dičite podigao je Marinko Pejić, čovjek koji za vrijeme rata nije ni bio u Sarajevu. Napustio ga je u kolovozu 1992. godine, u vrijeme dok se Brigada HVO-a „Kralj Tvrtko“ još uvijek ustrojavala i pripremala za najteže ratno razdoblje. Njegova jedina „zasluga“ je što se po povratku u Sarajevo priklonio velikobošnjačkoj SDA politici i što sve ove godine radi za njihov interes i po njihovim željama. Kao takav nema nikakvo pravo govoriti u ime bivših pripadnika Brigade kao ni onih koji su položili živote i izgubili zdravlje braneći kao pripadnici Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ Sarajevo. Ne mislite valjda da je Adil Kulenović bio u rovu s Marinkom Pejićem, jer uzvanice na otvorenju spomenika kojim se ponosite bili su uglavnom Pejićevi i Kulenovićevi istomišljenici, zagovornici velikobošnjakih politika i promotora lažne multietničnosti. Činjenica da je osoba poput Pejića dobila dozvolu za gradnju spomenika, dozvolu koja se godinama uskraćuje obiteljima pripadnika Brigade HVO-a „Kralj Tvtrko“ još je jedan poraz ljudskosti, pravde i humanosti. Spomenik je to licemjerju i lažnoj multietničnosti glavnog grada, politici koju očito i sami podržavate ne prezajući ni od krivotvorenja povijesti. Jer dozvoliti ljudima koji su otišli iz Sarajeva kad je bilo najteže da podižu spomenike onima koji su ostali i ginuli za ovaj grad, eklatantan je primjer prekrajanja povijesti s jasnom porukom. Porukom da onima koji se nisu podredili velikobošnjačkoj politici pretvaranja Sarajeva u bošnjački grad u njemu nema mjesta, ne mogu graditi spomenike niti se pokloniti onima koji su branili Sarajevo u odori HVO-a koja je očito nepoželjna. Jedan od dokaza takvoj tvtdnji je i da se Udruge HVO-a izbacilo iz proračuna grada i kantona kojeg su branili“, navodi se dalje u pismu te zaključuje da bi upravo dozvola za gradnju spomenika poginulim pripadnici Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ mogla biti dobar početak vraćanja karaktera multietničnosti Sarajevu.
„Kažete da “Sarajevo više ništa i nikome ne treba dokazivati”. Mi Vam poručujemo da je pred Sarajevom dug put dokazivanja da opet jednom može biti ono što je nekad bilo, multietnička sredina u kojoj se nitko ne treba priklanjati politici dominacije najbrojnijih, već živjeti svoje različitosti.
Prvi korak na tom putu može biti dozvola za gradnju spomenika poginulim pripadnicima Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ prema idejnom rješenju Dane Vukovića kojeg smo u Koodrinaciji udruga HVO-a Sarajevske županije pihvatili, s istaknutim obilježjem Brigade čija su 102 pripadnika svih nacionalnosti položila živote za ovu zemlju i njezin glavni grad. Eto vam prilike da položite ispit ljudskosti, pravde i humanosti. Dosad ste s čistom desetkom položili samo ispite licemjerja, lažne multietničnosti i prekrajanja povijesti“, stoji na kraju pisma Koordinacije udruga HVO-a Sarajevske županije gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić.
Piše: Ana Popopić – Večernji list
Šest žrtava seksualnog zlostavljanja djece identificirano je i uklonjeno iz štetnog djelovanja kao rezultat 12. Radne grupe za identifikaciju žrtava koju je organizirao Europolov Europski centar za sajber kriminal (EC3). Među njima su i osobe iz BiH.
Ovi napori su doveli do toga da je šestoro djece identificirano i spašeno od zlostavljanja, a jedan počinitelj uhapšen.
Istražitelji sada rade na daljoj identifikaciji žrtava, kao i počinitelja ovog kaznenog djela.
Europol je tako pomogao nadležnima u brojnim zemljama širom svijeta u identifikaciji osumnjičenih za dječiju pornografiju, među kojima su i Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Francuska…
Interpol je također podržao ovu radnu grupu.
Europol od 2014. godine redovito okuplja stručnjake za identifikaciju žrtava iz cijelog svijeta kako bi se fokusirao na neriješene slučajeve seksualnog zlostavljanja djece, navodi se u priopćenju Europola.
Desno-populističkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) i dalje raste popularnost a u najnovijem ispitivanju javnog mijenja javnog servisa ARD od petka AfD se izjednačio s vladajućom Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD).
Da se sljedeće nedjelje održavaju parlamentarni izbori, AfD bi osvojio 18 posto glasova što je dva posto više nego u ispitivanjima ARD-a s početka svibnja. Isti broj glasova bi osvojio i vladajući SPD kancelara Olafa Scholza što je u usporedbi s posljednjim ispitivanjima jedan posto manje.
Prema rezultatima tzv. Deutschlandtrenda ARD-a, demokršćanska Unija CDU/CSU bi s 29 posto osvojila najviše glasova. Vladajuća stranka Zeleni bi osvojila 15 a treća stranka u vladajućoj koaliciji, Liberalno-demokratska stranka (FDP) bi osvojila sedam posto.
Stranka Ljevica s četiri posto ne bi prešla izborni prag.
Predsjednik AfD-a Tino Chrupalla je rekao kako uspjeh njegove stranke počiva prije svega na protivljenju građana smjernicama politike vladajuće stranke Zeleni.
“Građani vide kuda vodi politika Zelenih: prema gospodarskom ratu, poskupljenjima i deindustrijalizaciji”, rekao je Chrupalla.
On je istodobno rekao kako AfD nije puka protestna stranka kojoj se birači okreću samo zbog nezadovoljstva ostalim strankama.
“Nas sve više građana bira iz uvjerenja”, rekao je Chrupalla.
Deutschlandtrend međutim pokazuje kako 67 posto birača AfD-a ovu stranku bira zbog nezadovoljstva ostalim strankama a samo 32 posto zbog stranačkog programa AfD-a.
Posljednjih mjeseci je AfD-u, posebice na istoku Njemačke, porasla popularnost što se povezuje sa sve većim brojem izbjeglica, ne samo iz Ukrajine nego ponovno iz zemalja poput Sirije i Afganistana.
Premijeri istočnih saveznih pokrajina prednjače i u svojim zahtjevima za strožom kontrolom granica i uvođenjem gornje granice broja izbjeglica što vlada odbija.
AfD je stranka osnovana prije deset godina kao stranka protivnika eura a popularnost joj je konstantno rasla nakon izbjegličke krize 2015./2016.
Mladež stranke se nalazi pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka zbog desno-ekstremnih tendencija a ostatak stranke trenutno ima status organizacije koja se nalazi na putu da bude stavljena pod prismotru.
Nakon što korisnici na Messengeru dobiju poruku “vidi tko je umro”, potrebno je kliknuti na poveznicu na stranicu na kojoj se navodi da, ako želite pročitati vijest, potrebno je upisati svoje korisničko ime i lozinku s Facebooka
Na najpopularnijoj društvenoj mreži na svijetu vrebaju razne opasnosti te korisnici uvijek trebaju biti oprezni prilikom klikanja na poveznice, komunikacije s nepoznatim osobama, a pogotovo dogovaranjem kupovine i prodaje, i preko Facebooka i općenito na internetu. Jedna od prevara koja je ranije bila česta, a pokazala se prilično učinkovitom odnosi se na lažne informacije o nečijoj smrti.
Takve se poveznice s naslovima poput “vidi tko je umro” ili “nećeš vjerovati tko je umro” objavljuju kao statusi ili se šire u privatnim porukama, a kako se u njima ne spominje tko je umro, korisnici često niti ne razmišljajući klikaju na njih i tada počinju njihovi problemi jer se na takav način šire virusi, može doći do prevare, krađe podataka i slično, javlja BHRT.
Takva je prevara ponovno aktualna na Facebooku i trenutno su na udaru australski korisnici, no svakako treba biti oprezan u slučaju da se slične poveznice počnu širiti i širom Facebooka.
Nakon što korisnici na Messengeru dobiju poruku “vidi tko je umro”, potrebno je kliknuti na poveznicu na stranicu na kojoj se navodi da, ako želite pročitati vijest, potrebno je upisati svoje korisničko ime i lozinku s Facebooka. Time ih, naravno, predajete prevarantima, a u istom trenutku korisnici koji upišu te podatke odjavljuju se s Facebooka i više nemaju pristup svom profilu. Također, time dolazi i do preuzimanja malicioznog programa koji može pratiti korisnike i krasti njihove osjetljive podatke.
Problem zbog kojeg je ova prevara uvjerljiva jest u tome što, nakon što netko nasjedne na nju, ista se poruka šalje preko Messengera osobama s njihove liste kontakata, pa oni neoprezniji primatelji neće niti razmišljati o potencijalnim opasnostima jer im poruke dolaze od prijatelja ili rodbine.
Ono što korisnici trebaju znati je da nikada ne smiju upisivati svoje podatke s Facebooka kako bi pročitali neku vijest koju su dobili preko poveznice te trebaju dobro promisliti prije nego što otvore takve poveznice. Ova pravila ne vrijede samo za Facebook, nego i za sve servise, platforme i slično koje koristite na internetu. Oprez uvijek mora biti prisutan, a posebno u situacijama u kojima morate upisivati svoje osobne podatke, upozorava Tech Times.
Prihodi od neizravnih poreza u prvih pet mjeseci 2023. godine iznosili su 4 milijarde i 90 milijuna KM i veći su za 257 milijuna KM ili 6,71 posto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili 3 milijarde i 833 milijuna KM.
Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine je u prvih pet mjeseci 2023. godine privredi vratila 929 milijuna KM što je za 111 milijuna KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prvih pet mjeseci 2023. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 160 milijuna KM i veći su za 146 milijuna KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine.
U svibnju 2023. godine prikupljeno je 885 milijuna KM neizravnih poreza što je za 58 milijun KM više u odnosu na svibanj 2022. godine.
Za financiranje državnih institucija u prvih pet mjeseci 2023. godine raspoređen je iznos od 416,9 milijuna KM. Najveći dio prihoda od neizravnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH u pet mjeseci 2023. godine raspoređeno 1 milijarda i 620 milijun KM, Republici Srpskoj 870 milijuna KM i Brčko distrktu 91 milijun KM.
Iako je UNO prikupila više sredstava od neizravnih poreza tijekom 2023. godine entiteti su dobili manje prihoda u konačnoj raspodjeli zbog činjenica da je vanjski dug entiteta znatno veći u ovoj godini u odnosu na 2022. godinu.
Po osnovu posebne cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 81,6 milijuna KM, Republika Srpska 53,9 milijuna KM i Distrikt Brčko 2,7 milijuna KM, saopćeno je iz UNO BiH.
U Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Mostar jutros je samoubojstvo vješanjem, kako prenosi Avaz, počinio M. K. (53). Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije samo je kratko potvrđeno da im je događaj prijavljen jutros u sedam sati, a više informacija, kazali su, bit će poznato kasnije, nakon obavljanja svih neophodnih mjera i radnji.
Ovaj 53-godišnjak je u ranim jutarnjim satima pronađen obješen u zatvorskom toaletu.
Riječ je o M.K. iz Bajramovaca kod Kupresa, osumnjičen da je 25. travnja uz uporabu fizičke snage pokušao silovati svoju majku Đ.K. (77).
Nakon uhićenja izmjereno mu je prisustvo alkohola u krvi u koncentranciji od čak 3,67 promila.
Tijekoma očevida pripadnici Policijske postaje Kupres su u njegovoj kući pronašli veću količina oružja i to 14 ručnih bombi, dvije automatske puške, jednu poluautomatsku pušku i pištolj model M 57 te 1.071 komada streljiva kalibra 7,62 mm.
Ima jedna posebna brestovačka gastro priča koja je započela prije šest mjeseci i naravno s jednakom strašću traje i danas. Prije pola godine otvorena su vrata restorana „SAN“ tom prigodom domaćini organiziraju glazbu uživo 10. lipnja od 20 sati.
“Tajna našeg uspjeha je rad, rad i rad. Ne treba biti na preinovativnoj razini i ne treba biti prepretenciozan već pratiti određene trendove i kako se ljudi osjećaju. Ljudi vole da ih u restoranu dočeka netko poznat i mislim da je to jedan od mojih i naših uspjeha. Tu smo nazočni i naše goste većinom poznajemo. Moraš biti tu, ne možeš otvoriti restoran i misliti da će netko drugi odraditi sve za tebe. Ponosni smo što vas možemo uslužiti onako kako najbolje znamo, i donesemo osmijeh na svako lice koje nas posjeti – bilo to u restoranu ili caffeu, a posebno smo ponosni što smo za pola godine uspjeli izgraditi prepoznatljivo ime u našoj sredini i regiji. Ponosni smo na naše osoblje, na cijeli tim koji se svakodnevno trudi kako bi sve izgledalo besprijekorno, i kako bi sve prošlo u najboljem mogućem redu. Ponosni smo na to što smo žurili polako, i opet, stigli do pola godine od otvaranja, sa divnim radom, i timom koji zaslužuje samo riječi hvale. Ovom prilikom osoblje restorana se želi zahvaliti svojim gostima koji su pomogli da dođemo do pola godine rada, sve vas pozdravljamo i svi ste dobrodošli!” – govori Brankica Krišto.
U restoranu „SAN“ gosti imaju priliku uživati u specijalitetima koji su obogatili gastronomsku ponudu ovog lokala, kao što su različite vrste šnicli, bifteka, ramsteka, jela s roštilja, kuhanih jela, uštipaka, hladnih plata te različitih vrsta slastica. Restoran također ima dnevne ponude gotovih jela. No osim interijera i gastronomske ponude nalazi se i caffe i dječja igraonica.
Rezervacije i narudžbe se mogu izvršiti na sljedeći broj telefona 063/413855.
KLIKOM OVDJE POSJETITE FACEBOOK STRANICU RESTORANA “SAN”
Kiseljak.info
Cijeli ovi naši širi prostori su seizmički aktivni, odnosno trusni. Potresi se događaju na njima. Ako bi pratili stalno seizmičnost onda se vidi da su to uobičajene pojave i to je naprosto nešto što se može nazvati normalno seizmičkom aktivnošću, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.
Jutros je EMSC javio da se u Albaniji, 18 kilometara jugozapadno od Tirane osjetio potres magnitude 2,1 po Richteru. Bio je na dubini od 15 kilometara. Potres je zabilježen u 4,37 sati. Slab potres u 5,08 sati zabilježen je u Sloveniji, 27 kilometara od Ljubljane, magnitude 1,4 po Richteru. Bio je na dubini od 15 kilometara.
Prema informacijama EMSC-a, jučer navečer zabilježeno je podrhtavanje tla u Jadranskom moru, na udaljenosti od 10 kilometara od Bara, odnosno 45 kilometara od Podgorice. Potres je zabilježen na dubini od 10 kilometara, a magnituda je bila 2.6 po Richteru.
🔔#Earthquake (#земљотрес) M2.7 occurred 26 km S of #Cetinje (#Montenegro) 10 min ago (local time 19:43:08). More info at:
📱https://t.co/LBaVNedOuH
🌐https://t.co/jEvDpTSexr
🖥https://t.co/2XTruqogdk pic.twitter.com/Cg8upkDkYo— EMSC (@LastQuake) June 1, 2023
Što se događa s potresima u našoj regiji, pitali smo hrvatskog seizmologa Krešimira Kuka. “To je normalna seizmička aktivnost koja se odvija u svim državama i prostorima gdje se potres događaju. I mi, i BiH i Crna Gora su seizmički aktivna područja. I potresi se događaju stalno, češće, a nekad rjeđe i to je normalno. Ovakvi potresi, ovih magnituda se smatraju normalnom seizmičnošću, ne čak niti pojačanom”, kazao je Kuk.
“Cijeli ovi naši širi prostori su seizmički aktivni, odnosno trusni. Potresi se događaju na njima. Ako bi pratili stalno seizmičnost onda se vidi da su to uobičajene pojave i to je naprosto nešto što se može nazvati normalno seizmičkom aktivnošću”, rekao je seizmolog.
Cijeli taj prostor pogotovo prema Balkanskom poluotoku je seizmički aktivno. “U Turskoj i Grčkoj seizmičnost je još izraženija”, kazao je Kuk.
Načelnica općine Jezero Snežana Ružičić nedavno je na svom Instagram profilu podijelila snimak u kojem uživa u Neumu.
U objavi u kojoj je prikupila više od 3.000 lajkova, isključena je mogućnost ostavljanja komentara, a moguće je vidjeti kako Ružičić šeta hotelom u crnom kupaćem kostimu ogrnuta dužim pareom u bijeloj boji.
Na kraju, prilikom izlaska iz hotela podiže ruke u zrak što ukazuje da uživa u ovom jedinom bh. gradu na moru. Načelnica općine Jezero, koja se nalazi nalazi u blizini Jajca vrlo često objavljuje sadržaj na svom Instagram profilu.
Ružičić je već ranije poznata javnosti, kada je 2021. godine NASA-in rover pod nazivom “Perseverance” u sklopu svoje najveće misije “Mars 2020” sletio u krater na Marsu koji nosi ime Jezero, a dobio ga je upravo po ovoj općini.
Kao načelnica općine Jezero prvi put je izabrana na Loklanim izborima 2016. godine ispred SNSD-a, kada je imala 397 glasova što je bila prednost od 55,37 posto. Potom je 2020. godine osvojila novi mandat sa osvojenih 538 glasova kao jedina kandidatkinja na izborima.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je kako su stranke “Trojke” i njihovi partneri na državnoj razini, HDZ BiH i SNSD, na dobrom putu iako “ima stvari oko kojih se teže dogovaraju”.
Predsjednik SDP-a je nakon razgovora s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom iskazao zadovoljstvo sastankom. Dodao je kako očekuje da će vladajuća koalicija popraviti stanje u zemlji što će građani i osjetiti.
Govorio je i o današnjoj sjednici Federalne vlade.
“Bila je hitna sjednica i pokazuje se već nova atmosfera. Moram reći da sve što je bilo na sjednici jednoglasno je usvojeno. Ne preglasavamo se”, istaknuo je Nikšić.
Dodao je kako predstoji nastavak na putu reformi kao i poboljšanje odnosa u entitetu FBiH.
“Mislim da smo na dobrom putu i da ima jedna fina energija. Učimo se još uvijek jedni na druge. Uspostavljamo porušene mostove povjerenja i kako dani prolaze, osjetim, da je sve bolje”, istaknuo je lider SDP zaključivši kako će to vrijeme pokazati.
U okviru sajma znanosti, tehnologije i robotike “Maker Faire Sarajevo”, u Mostaru će 2. lipnja na Španjolskom trgu od 10 sati posjetitelji moći pogledati jednu od najvećih tehnoloških inovacija dosad – mobilni laboratorij “Lab on Wheels”, upakiran u posebno dizajniranu prikolicu.
Kako su priopćili organizatori, ovakvi laboratoriji su rijetkost. Ovo je najveći te vrste na svijetu, a cilj je pokazati mladima najnovije tehnologije iz svijeta znanosti.
3D printer, laserski rezač, robotska ruka i drugi alati samo su dio, ovog uzbudljivog svijeta kreativnosti i inovacija koja dolazi iz Češke.
Iz mobilnog laboratorija “FabLab Brno” iz Češke ističu kako na ovaj način žele podijeliti svoje znanje u vezi s procedurom proizvodnje s globalnom zajednicom te učiniti laboratorij dostupan široj javnosti.
“Nakon parkiranja, mobilni laboratorij pretvara se u radionicu punu strojeva za digitalnu proizvodnju. Učenicima osnovnih i srednjih škola nudi praktičnu edukaciju iz oblasti digitalnih proizvodnih tehnologija. Pruža ne samo priliku da nauče najnovije informacije o modernoj proizvodnji i izradi prototipa, već i da isprobaju sve strojeve i naprave nešto na njima. Tako svi odlaze s personaliziranim proizvodom koji su sami napravili”, poručuju iz “FabLab” Brno.
Nakon Mostara, mobilni laboratorij putuje na “Maker Faire Sarajevo”, koji se tijekom vikenda (3.i 4. lipnja) održava u glavnom gradu BiH, u Domu mladih i na platou KSC Skenderije.
Ove godine sudjeluje preko stotinu izlagača tehnoloških entuzijasta i pionira, inovatora, mejkera, startup-ova i inovativnih kompanija, a organizator ovog događaja je asocijacija “FabLab” Sarajevo.
Ulaz na “Maker Faire Sarajevo” je besplatan.
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, mirovine za mjesec svibanj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u ponedjeljak, 5. lipnja, izvijestili su iz Federalnog zavoda MIO.
Prema odluci Vlade Federacije BiH o izvanrednom usklađivanju, mirovine za svibanj uvećane su za 3,9 posto. U skladu s time, najniža mirovina iznosi 538,27 KM, zajamčena 642,40, dok najviša mirovina iznosi 2.626,42 KM.
Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za svibanj 358.471, iznosi 674,68 KM.
Mirovinu za svibanj primit će 436.337 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 250 milijuna maraka.
Četiri Hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz DR Kongo, uhićena su prije više od šest mjeseci zbog sumnje u pokušaj trgovanja ljudima. Svi u sudnici su zaplakali u trenutku čitanja oslobađajuće presude
Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!
Kako doznaju 24 sata, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.
Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah.
Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.
Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.
Aleksandra Peršić za 24sata izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: “Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje… Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku”.
Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje:
U subotu će se u organizaciji Udruge Sportkis Kiseljak s početkom u 19 sati održati četvrta po redu utrka “Sara5K” na 5 km.
Zbog toga će se u subotu uspostaviti privremena regulacija prometa kojom je predviđena potpuna zabrana prometa za sva vozila, i to:
Od 18:50 sati do 19:50 sati promet će biti u potpunosti blokiran, nakon čega će se prometovati naizmjenično, stoji u priopćenju Policijske postaje Kiseljak.
U seniorskoj konkurenciji trčat će 400 natjecatelja, te još 150 u konkurenciji mališana.
Kiseljak.info
Imigranti su se opet zaputili prema Europi, pokazuju podaci o ulazu stranih državljana u članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon migrantske krize 2015., broj ilegalnih migranata se naglo spustio i stagnirao nekoliko godina na razinama od prije krize. Ali podaci za prošlu godinu pokazuju veliki rast broja pokušaja ilegalnih prelazaka i ukupnog broja imigranata koje se nalaze ilegalno u nekoj od članica EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi slične trendove unatoč tome što je jedan od razloga izlaska iz EU bilo upravo zaustavljanje ilegalnih imigranata. Povećanje broja imigranata bilježe i Njemačka, Španjolska i Italija.
Situacija ipak nije kaotična kao u vrijeme migrantske krize 2015., što je dijelom rezultat strožih pravila koja su se zadnjih godina uvela, ali i lakšeg stjecanja prava na legalnu migraciju. Određeni podaci ipak zaslužuju pozornost.
2022. je za oko 1.1 milijun ljudi koji nisu iz neke od članica EU utvrđeno da su nezakonito prisutni u nekoj od članica, što je povećanje od 61 posto u usporedbi s 2021. To se odnosi na one koji su već ušli u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na graničnoj kontroli utvrđeno da nemaju pravo biti u EU.
Najviše je ilegalnih imigranata utvrdila Mađarska (222.515), a slijede Njemačka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), Španjolska (68.100) i Grčka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najviši broj od svih članica EU.
Sirijci su činili najveći broj ljudi za koje je utvrđeno da su ilegalno prisutni u EU (175.960). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Afganistana (119.520) i Maroka (60.215).
Ukupni broj ilegalnih imigranata je najveći od 2015., kada ih je utvrđeno 2 milijuna. Valja naglasiti da su državljanima Ukrajine dopušteni slobodan ulazak u EU i slobodno kretanje među članicama.
Prošle godine je odbijen ulazak 141 tisući osoba, a 422.400 osoba je izdan nalog da napuste EU. Od toga je 77.530 ljudi zaista vraćeno izvan vanjskih granica, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Najveći broj odbijenih ulazaka je prijavila Poljska (23.330), a slijede Mađarska (15.780), Hrvatska (11.800) i Irska (9240).
Najviše odbijenih ulazaka je izdano građanima Ukrajine (28.890). Glavni razlog za odbijanje ulaska Ukrajincima je bio taj što su već boravili tri mjeseca u EU u razdoblju od prethodnih šest mjeseci (27 posto), nisu imali valjanu vizu ili boravišnu dozvolu (21 posto), a bilo je i onih kojima “svrha i uvjeti boravka nisu opravdani” (20 posto). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Albanije (15.630) i Rusije (10.860).
Broj od 422.400 ljudi kojima je izdan nalog da napuste EU je za 23 posto veći nego 2021., a najviše su ih izdale Francuska (135.650), Hrvatska (40.525) i Grčka (33.500). Među osobama kojima je naloženo da napuste EU su najviše državljani Alžira (33.535), Maroka (30.510) i Pakistana (25.280).
Situacija je još dramatičnija u Ujedinjenom Kraljevstvu. 2022. se 1.2 milijuna ljudi preselilo u tu državu, najviše u povijesti. Od toga je 925 tisuća došlo iz država koje nisu članice EU. Istodobno je iselilo 557 tisuća ljudi pa je neto useljavanje iznosilo 606 tisuća.
Promijenio se i sastav imigracije ljudi koji ne dolaze iz EU. 2022. se 39 posto dolazaka odnosilo na obrazovanje, a 2021. je na taj tip imigranata otpadalo 47 posto dolazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo. Udio onih koji su došli zbog humanitarnih razloga, kao što je rat u Ukrajini, povećao se s 9 posto na 19 posto.
Suprotno obećanjima zagovornika Brexita, izlazak iz EU nije djelovao na usporavanje imigracije. Sami ugovor o izlasku je ratificiran tek u siječnju 2020. i te godine je zabilježeno drastično smanjenje broja imigranata. Ali sada je sigurno da se isključivo radilo o utjecaju epidemije.
Za Ujedinjeno Kraljevstvo se promijenila struktura imigranata. Broj dolazaka iz EU se prepolovio u odnosu na godine prije pandemije, a skoro se utrostručio broj imigranata koji ne dolaze iz neke od članica EU. Poražavajući podaci za one koji su smatrali da je zaustavljanje imigracija jedna od prednosti Brexita.
Početkom godine je i Frontex, agencija EU za kontrolu vanjskih granica, izvijestio da je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. “Oko.330 000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim izračunima. To je najveći broj od 2016. i povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu”, navodi se u izvješću iz siječnja.
Gotovo polovina ilegalnih prelazaka je utvrđena na takozvanoj Balkanskoj ruti, a najviše se radi o građanima Sirije, Afganistana i Tunisa. Broj Sirijaca se udvostručio u odnosu na 2021., na 94 tisuće. “Žene su činile manje od jedne desetine otkrivenih osoba, dok je udio prijavljenih maloljetnika blago pao na oko 9 posto svih otkrivenih osoba”, tvrdi Frontex.
Zabilježeno je 145.600 ilegalnih prelazaka na Balkanskoj ruti, 136 posto više nego 2021. i najviše od 2015. Na njoj se nalazi Hrvatska, što objašnjava njeno često spominjanje u podacima o kontroli migracija na granicama EU. Skoro pola svih ilegalnih prelazaka granice je zabilježeno na Balkanskoj ruti.
Procjenjuje se da je 2021. bilo 5 imigranata na 1000 stanovnika EU. U odnosu na broj domaćeg stanovništva, Luksemburg je zabilježio najveću stopu imigracije u 2021., s gotovo 40 imigranata na 1000 stanovnika, zatim Malta (35 na 1000), i Cipar (27 na 1000). Najnižu stopu imigracije je zabilježila Slovačka, s 1 imigrantom na 1000 stanovnika. Nakon nje je najmanje imigranata zabilježeno u Portugalu i Francuskoj, po 5 na 1000 stanovnika.
Hrvatska je 2021. zabilježila 9 imigranata na 1000 stanovnika, ukupno 35.912. 2014., dok je Hrvatska još bila u krizi, zabilježeno je 10.638 imigranata.
Svaki drugi građanin Luksemburga nije rođen u toj državi, kao ni svaki peti građanin Malte, Cipra, Austrije i Švedske. U Njemačkoj imigranti čine 18 posto stanovništva, tj. 15.3 milijuna ljudi. Ukupno 20 milijuna stanovnika Njemačke su imigranti ili djeca imigranata.
Najčešće zemlje podrijetla imigranata u razdoblju 2013. do 2022. su bile Sirija (16 posto), zatim Rumunjska (7 posto), Poljska (6 posto) i Ukrajina (5 posto), pokazuju podaci državne statističke agencije Njemačke. 2021. je u toj zemlji zabilježeno 1.32 milijuna imigranata, ali i milijun emigranata, što čini neto priljev od 0.32 milijuna.
Jasno je kako se zastoj u imigracijama 2020. i 2021. može pripisati pandemiji covida-19, ali brojke iz 2021. pokazuju da je intenzitet veći i nego u 2019., 2018., 2017., i 2016. Iako, zadnjih se godina bilježi i veliki broj iseljavanja iz članica EU.
Možda se radi o tome da su oni koji su mislili seliti u EU 2020. i 2021. jednostavno odgodili planove pa je prošlogodišnji rast broja ilegalnih i legalnih migranata privremenog karaktera.
Osim Balkanske rute, koja je glavna za ilegalne migrante, zabilježen je ogroman porast legalnih imigranata iz Ukrajine. Prema podacima UNHCR-a od 15. veljače ove godine, gotovo godinu dana nakon početka rata u Europi je registrirano 8.072.198 ukrajinskih izbjeglica, velikom većinom u EU.
Osim rata, imigraciju potiče i iznenađujuće dobra ekonomska situacija s obzirom na predviđanja šoka od sankcija Rusiji. Inflacija u većini država EU smanjuje realne plaće, ali još uvijek su to primanja koja su nedostižna u državama iz koje imigranti uglavnom dolaze.
Zapravo neke članice EU, poput Njemačke, imaju suprotan problem. Nema dovoljno radnika, a stanovništvo je sve starije. Procjenjuje se da samo u Njemačkoj nedostaje oko 600 tisuća radnika, što je već počelo negativno utjecati na ekonomski rast.
Dugoročne prognoze nisu ništa bolje jer većina država EU ima loše demografske pokazatelje. Da bi se održao ekonomski rast, uvoz radne snage je nužnost. Puno se ulaže u demografske politike poticanja nataliteta, ali do sada nije bilo većih uspjeha.
Kakvu imigraciju EU želi – planiranu ili slobodnu – rasprava je koja traje još od velike migrantske krize 2015. Danas su članice puno bolje pripremljene nego tada, ali još ne postoji konsenzus oko toga treba li i kako kontrolirati imigracije iz država izvan EU.
Bošnjački i srpski političari u BiH u srijedu su potpuno različito komentirali presudu bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti Srbije (SDS) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pri čemu su jedni pozivali Beograd da prizna odgovornost za ratne zločine, dok su drugi tvrdili kako je riječ o još jednoj nepravdi.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je u izjavi novinarima kazao kako je jasno da je presuda, kojom su Stanišić i Simatović pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) osuđeni na po 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu, konačna potvrda da je Srbija umiješana u zločine koje su različite srpske snage počinile diljem BiH tijekom rata od 1992. do 1995.
Najavio je da će inzistirati na tome da se presude najviših sudova UN-a kojima je potvrđen genocid nad Bošnjacima poštuju te da se uvažava činjenica da su susjedne države ratom pokušale podijeliti BiH.
Međunarodna zajednica i BiH, kako je kazao, sada imaju obvezu tražiti reviziju povijesnih udžbenika kako bi se u njih ugradile presude sudova UN kao i procesuiranje svih onih koji glorificiraju ratne zločince te kažnjavanje svih preostalih počinitelja ratnih zločina koji još nisu procesuirani.
“Vjerujemo da i nakon izricanja današnje presude političari iz susjednih država, ali i neki iz BiH, moraju shvatiti da se politika agresije i genocida ne isplati”, kazao je Bećirović.
Njegova je ocjena kako je presudama ICTY-a, uključujući i one o udruženim zločinačkim pothvatima, dokazano da je u pitanju bio međunarodni sukob u kojemu su pokušavalo ostvariti ciljeve uspostave velike Srbije ali i velike Hrvatske.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik gotovo istodobno je očekivano pokušao umanjiti značaj pravorijeka izrečenog Stanišiću i Simatoviću, opisavši ga kao tek još jednu u nizu “antisrpskih presuda”.
“Sila, arogancija, nepravda”, kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci gdje je bio u društvu s veleposlanikom Rusije u BiH Igorom Kalabuhovom, ustvrdivši kako MICT nije imao nikakve dokaze protiv Stanišića i Simatovića.
Po njegovom mišljenju nije bilo dokaza ni da bi se zbog raznih zločina osudilo Vojislava Šešelja i Biljanu Plavšić. Odluku kojom su pravomoćno osuđeni Stanišić i Simatović pozdravilo je pak veleposlanstvo SAD u BiH.
“Ovo je ključni korak kako bi se utvrdila odgovornost pojedinaca odgovornih za goleme patnje naroda Bosne i Hercegovine. Nadamo se da žrtvama i njihovim obiteljima može pružiti neki osjećaj pravde”, stoji u izjavi veleposlanstva objavljenoj na Twitteru.
Bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu povećalo je u srijedu kazne zatvora s 12 na 15 godina, za zločine koje su počinile srpske snage na području bivše Jugoslavije.
Stanišić i Simatović 2021. nepravomoćno su proglašeni odgovornima za pomaganje i podržavanje kaznenih djela ubojstava kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti te kaznenih djela deportacije, prisilnog premještanja i progona muslimanskog i hrvatskog stanovništva kao zločina protiv čovječnosti koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u travnju 1992. i za to su u prvostupanjskom postupku dobili svaki po 12 godina zatvora
Bosna i Hercegovina, koja još nije članica Europske unije, svakako uvozi vozila iz zemalja koje to jesu, i to najviše iz Njemačke, potom iz Češke, Francuske, Slovačke i Španjoske
Tržište polovnih i novih automobila se ne smiruje. Obje vrste su u svakom slučaju poskupjele, u ovisnosti od modela. No, europska pravila donose i nove cijene.
Asocijacija proizvođača automobila Europe (ACEA) tvrdi da će nove, više cijene i udar na potrošače i industriju donijeti nova regulativa EU protiv zagađenja okoliša, koja fokus stavlja na supstance koje su štetne za ljudsko zdravlje.
Istaknuto je kako će sve to izazvati povećanje cijena proizvodnje automobila, ali i autobusa i kamiona. Napravili su i računicu koja pokazuje da poskupljenje neće biti bezazleno. U studiji je konkretno navedeno da će cijena proizvodnje automobila porasti za 2.000 eura (oko 4.000 KM) u prosjeku, a za autobuse i kamione čak 12.000 eura (oko 24.000 KM).
Samim tim, nove cijene proizvodnje utjecat će i na potrošače odnosno kupce, piše Avaz.
Istovremeno, Europska komisija je iznijela nešto blažu računicu. Kako je ocijenjeno, automobili će poskupjeti za 180 (oko 360 KM) do 450 eura (oko 900 KM), a za 2.800 eura (oko 5.600 KM) nova cijena bit će viša za kamione i autobuse.
EU je za rok odredila srpanj 2025., a u travnju je njemački Volkswagen tražio da se taj datum pomjeri za jesen 2026. godine.
Bosna i Hercegovina, koja još nije članica Europske unije, svakako uvozi vozila iz zemalja koje to jesu, i to najviše iz Njemačke, potom iz Češke, Francuske, Slovačke i Španjoske. To su službeni podaci Agencije za statistiku BiH koji se odnose na 2022. godinu. Sigurno je da će nova regulativa EU utjecati i na građane BiH.
Isto je i s 2023., odnosno prva četiri mjeseca ove godine.
Konkretno, u brojkama, tijekom 2022. godine u BiH je uvezeno vozila iz Njemačke u vrijednosti od 381.144.481 KM, iz Češke 106.401.596 KM, Francuske 106.177.839 KM, Slovačke 37.208.809 KM, a iz Španjolske su uvezeni automobili u vrijednosti od 12.198.533 KM. Kada je u pitanju ovih pet zemalja, u BiH je uvezeno automobila u vrijednosti od 643.131.258 KM.
Brojke za prva četiri mjeseca ove godine:
– 159.359.135 KM plaćeno je za vozila iz Njemačke
– 45.923.087 KM plaćena su vozila iz Češke.
– 36.501.654 KM plaćena su vozila iz Francuske.
– 13.599.951 KM plaćena su vozila iz Slovačke.
– 12.198.533 KM plaćena su vozila iz Španjolske.
Pušači dobivaju dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora kao rezultat pauza za cigarete, pokazalo je istraživanje.
Nevjerojatnih 52 posto pušača napušta radni stol nekoliko puta dnevno kako bi pušili, prema brojkama britanskog zavoda za statistiku.
Iako 20 minuta dnevno u prostoru za pušače možda ne zvuči kao velika stvar, to čini gotovo 40 sati godišnje – što znači da u biti dobivaju dodatnih šest slobodnih dana.
To se dogodilo nakon što je zaposlenica nepušačica rekla da je preuzela na sebe da uzima iste pauze kao i njezini kolege pušači.
U viralnom videu na TikToku, Sid (@poorandhungri) je rekla da je jednom upala u nevolju zbog odmora, ali vjeruje da je imala pravo na to.
“Osoba koja je sjedila do mene bila je pušač i imala je pravo na X pauza, ali kao nepušač nisam dobila pauzu ili nisam mogla otići ranije”, objasnila je Sid.
“Svaki put kad bi kolege pušači otišli na pauzu, i ja bih izašla van.”
Njezin viralni video preplavili su komentari drugih korisnika Tik Toka koji su se složili s njezinom izjavom, prenosi Indy100 .
“Kada sam radio u pizzeriji, zvali smo ih ‘pauze za zrak’. Sve su pauze potrebne”, našalio se jedan, dok je jedan vlasnik tvrtke rekao da su “nepušačima dali voćnu pauzu”.
Prekrasne fotografije na slapovima rječice Kozica, u njedrima planine Vranica, uslikao je bh. fotograf Boris Trogrančić u različita godišnja doba.
Prekrasne fotografije na slapovima rječice Kozica, u njedrima planine Vranica, uslikao je bh. fotograf Boris Trogrančić u različita godišnja doba.
Ovaj zaista nevjerovatan dragulj prirode sakriven je duboko u gustoj četinarskoj šumi, desetak kilometara sjeverozapadno od Fojnice, u srednjoj Bosni.
“Zbog svoje nepristupačnosti, a nedavno je sređen prilaz, slapovi na Kozici su vrlo malo poznata destinacija. Donedavno su bili rijetko posjećivani. Samo planinari i oni nešto spretniji su se spuštali niz strminu kako bi uživali u ovom prirodnom dragulju. Fojnica je poznata po banjskom lječilištu, Atik džamiji i Franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća koji čuva preko 50.000 knjiga, ali ona krije i prirodne ljepote poput Prokoškog jezera ili slapova na Kozici”, kazao nam je ovaj Fojničanin.
Voda teče kroz hlad stoljetnih crnogoričnih šuma, obrušavajući se u kristalno čistu vodu niz pet zadivljujućih vodopada. Na ovom mjestu priroda se može doživjeti u njenom iskonskom obliku, a mir prekida samo žubor vode i cvrkut ptica.
“Posjetivši slapove nebrojeno puta u razna godišnja doba, uvijek se rado vraćam na ovo magično mjesto jer me kao fotografa posebno nadahnjuje bogatstvo prirode vraničkog kraja. Toplo bih preporučio posjetu Fojnici, svakome koga put dovede ovamo, i posebno obilazak slapova Kozice”, poručio je bh. fotograf.
Dodaje da je put do slapova odnedavno dobro uređen.
“Iz Fojnice se autom vozi u smjeru zapada, nekih 20 minuta, do odmorišta Vladića vrh, na brdu Malkoč. Automobil se može ostaviti na odmorištu, i nastaviti pješke do vodopada nekih 45 minuta ugodnog hoda makadamskim putem kroz šumu. Ukoliko neko nije raspoložen za hodanje, makadamskim putem je moguće čak i autom doći na kilometar udaljenosti od slapova”, naglasio je.
Pogledajte videe koje je Boris snimio tijekom ljetne i zimske sezone.
Slapovi Kozice ljeti
Akta.ba
Pronađeni ključevi u Polju Višnjica
Vlasnik se može javiti djelatnici u poslovnici Grawe osiguranja u Kiseljaku.
Stručni tim prognostičara platforme AccuWeather objavio je danas detalje o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta, koje službeno počinje u srijedu 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.
Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji su zajedno proučavali vremenske prilike širom kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prethodne godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne teme nadolazeće sezone.
Meteorolozi AccuWeathera pojašnjavaju da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Iako nadolazeća sezona možda neće biti tako sparna kao prijašnja ljeta, stručnjaci kažu da bi se mogla pokazati jednako opasnom zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.
Koji bi dio kontinenta mogle zadesiti česte oluje? Gdje će nedostatak kiše izazvati povećani rizik od požara? Odgovori na to i više mogu se pronaći u opsežnoj AccuWeatherovoj ljetnoj prognozi za Europu 2023.
Ljetna prognoza AccuWeathera ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerojatniji koridor koji će se suočiti s češćim napadima oborina, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.
Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana, kaže Roys.
Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati štetne posljedice za neke zajednice.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.
Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati i značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer padaline bi trebale rasti, kako se očekuje, iznad povijesnog prosjeka za sezonu.
Ipak, nije izgubljena svaka nada da će ljetni planovi i godišnji odmori biti potpuno isprani jer se, prema Roysu, tijekom ljeta se očekuju i “lijepa razdoblja”.
Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijek lipnja, srpnja i kolovoza.
“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 celzijusa ili više biti malo iznad povijesnog prosjeka ovog ljeta“, rekao je Roys.
Kada su upitanju druge regije, kao što je jugozapadna Europa, ljetna prognoza AccuWeathera predviđa velike suše i malo padavina koje bi mogle ublažiti taj efekt.
Europski opservatorij za sušu daje lošu sliku na većem dijelu Pirenejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije gdje suša još uvijek traje.
“Iako će ovog ljeta povremeno biti padalina, svakodnevnih grmljavinskih oluja ili sličnih stvari, oborine neće biti proširene niti značajne”, rekao je Roys.
Roys je brzo istaknuo da bujične poplave koje su uslijedile u sjevernoj Italiji kada je sredinom svibnja pala sezonska količina kiše nisu imale efekta u ublažavanju suše.
Španjolska, Portugal i južna Francuska mogle bi završiti s količinama kiše koje nisu previše daleko od uobičajenih za sezonu, ali to ne govori mnogo s obzirom na to koliko su obično suhe, navodi se.
Ranije ove godine, izvještaj koji je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus detaljno je opisao kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno za europski kontinent, oborivši prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije u ljeto 2021. Opasno vrući uslovi utjecali su na gotovo svaki aspekt života, odnijevši hiljade života i pogoršavši sušne uslove, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.
Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema Roysu.
“Postat će vruće, posebno od Pirinejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina prošlog ljeta vjerovatno se neće ponoviti“, rekao je Roys.
Također, blaži uvjeti tijekom noćnih sati mogli bi dovesti do temperatura iznad prosjeka za ljeto u cjelini na ovim prostorima. Stručnjaci za AccuWeather kažu da bi to moglo dovesti i do zdravstvenih opasnosti.
“Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom jer ljeto napreduje,” objasnio je Roys.
Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte valove vrućine u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.
Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.
“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018. kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara diljem regije”, rekao je Roys. “Regija nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim uvjetima”.
Najviše njemačkih putovnica dobili su Sirijci, koji čine 29 posto novih državljana
Njemačka je prošle godine naturalizirala gotovo 170.000 stranaca, najviše u posljednja dva desetljeća. Istodobno, više od četvrtine više ljudi zatražilo je njemačko državljanstvo nego 2021. Došli su iz 171 zemlje, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Federalni zavod za statistiku evidentirao je oko 168.500 novih građana, prema preliminarnim podacima koje je objavio u utorak. To je 37.000 više nego godinu prije.
Najviše njemačkih putovnica dobili su Sirijci, koji čine 29 posto novih državljana. Njih 48.300 naturalizirano je, a među njima je najveći skok, za 29.200 više nego 2021. U prosjeku su imali 24,8 godina i bili su u Njemačkoj 6,4 godine. Dvije trećine njih su muškarci, piše Fenix-magazin.
Riječ je o izbjeglicama koje s vremenom ispunjavaju uvjete za državljanstvo, primjerice poznavanje jezika, zaradu za život i, prema pravilu, boravak od najmanje osam godina.
Posljednji uvjet ne odnosi se na supružnike i malodobnu djecu.
Iza Sirijaca su Ukrajinci, kojih je naturalizirano 3700 više nego prošle godine, odnosno ukupno 5600. Ukrajinci koji su stekli državljanstvo bili su u prosjeku stari 36,1 godinu, uglavnom žene, 69 posto, a u Njemačkoj su živjeli 13,3 godine.
Na trećem mjestu su Iračani, s plusom od 3700, a slijede ih Turci, koji su pak drugi po broju dobivenih putovnica – bilo ih je 14.200, a u prosjeku su naturalizirani nakon 24,2 godine boravka u Njemačkoj. Iračani su stjecali državljanstvo nakon prosječnog boravka od 9,5 godina.
Rekord je, kažu statističari, zabilježen i kod dobivanja državljanstva prije minimalnog boravka od osam godina. Putovnicu je ranije dobilo oko 23.100 ljudi koji su se posebno dobro integrirali u njemačko društvo, a među njima je najviše bilo Sirijaca.
U Neumu je 31. svibnja održana zajednička sjednica Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Saveza općina i gradova Republike Srpske, a uz potporu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.
Uvodnim obraćanjima nazočne su na početku pozdravili predsjednik Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine Hamdo Ejubović, predsjednik Saveza općina i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić, Bernd Vöhringer, predsjednik Doma lokalnih vlasti Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i Rafael Benitez, direktor Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti.
Sjednica je bila svojevrsni vid umrežavanja koji ima za cilj da ojača saradnju i promoviše zajedničke vrijednosti, ali takođe i da adresira zajedničke izazove na lokalnom nivou.
Sjednici su nazočili načelnici i gradonačelnici – članovi predsjedništava, rukovodstva saveza te članovi Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti.
Razgovarano je o prioritetima i izazovima s kojima se susreću lokalne vlasti, zajedničkom radu dvaju saveza lokalnih vlasti i suradnji sa Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti, postavljajući temelje za jačanje zagovaranja i zajedničkih napora u cilju jačanja lokalne demokratije.
Neke od tema o kojima je govoreno su: kandidatski status BiH za članstvo u Europskoj uniji, harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, značaj zajedničkih projekata Saveza opština i gradova Republike Srpske i Saveza općina i gradova Federacije BiH, uloga i značaj Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope s posebnim osvrtom na BiH, unapređenje saradnje Kongresa i dva saveza te dalje planiranje aktivnosti Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.
Ovaj događaj organizovan je u okviru projekta „Inoviranje demokratskog sudjelovanja na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini“ kojeg sprovodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe u sklopu Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu 2022.-2025. godina. Projekat ima za cilj poboljšati kvalitet lokalne demokracije i stvoriti mogućnosti za građane da se uključe u inovativne participativne procese u Bosni i Hercegovini. Također, promoviše nove demokratske pristupe, otvorenu vlast, javnu etiku, transparentno i inkluzivno kreiranje lokalne politike u zemlji.
Zaključeno je kako će se savezi općina i gradova u Bosni i Hercegovini uz podršku Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe obratiti nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom za punu provedbu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o lokalnoj samoupravi Republike Srpske, stoji u priopćenju Stručne službe Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.
”Posušje je u Domovinskom ratu dalo veliki doprinos, bez obzira radilo se o borbi na prvoj crti ili o zbrinjavanju izbjeglica i prognanih. Posušani uključeni u razne postrojbe su bez ikakvih kalkulacija išli braniti hrvatski narod gdje god je bilo potrebno”, kazao je Lončar.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred spomen obilježjem Fenix 72. u Posušju je utorak obilježen Dan branitelja općine Posušje.
Zajednički vijenac pred spomen obilježjem hrvatskim braniteljima položili su i svijeće upalili načelnik općine Posušje Ante Begić i predsjednik Općinskog vijeća Ivan Lončar, predsjednik Odbora za obilježavanje Dana branitelja općine Posušje brigadir Jozo Miličević, članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja, predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Posušje sa svim ostalim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, predstavnici Vlade ŽZH, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović s ministrima, predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, konzul Republike Hrvatske u BiH Marko Babić i predstavnici hrvatske komponente Oružanih snaga BiH predvođeni brigadirom Zdravkom Rezom.
Nakon toga služena je sveta misa za sve nestale, poginule, umrle i žive branitelje u crkvi Bezgrešnoga začeća BDM u Posušju, a potom je uslijedio svečani mimohod od spomenika fra Grge Martića, preko dvije najduže posuške ulice do Trga hrvatskih branitelja.
U nastavku obilježavanja Dana branitelja općine Posušje nazočnima se ispred organizatora obratio brigadir Jozo Miličević koji je kazao kako se obilježavanjem spomena na heroje i žrtve, osigurava da se njihova hrabrost i požrtvovnost nikada ne zaborave.
Po njegovim riječima, na taj način sjećanje na njih postaje inspiracija za buduće generacije, da se bore za slobodu, ravnopravnost i jednakopravnost svoga naroda. Dodao je i kako stvaranje država je važan korak u procesu stvaranja slobode i samostalnosti, ali nije i krajnji cilj.
”Potrebno je raditi na izgradnji društva u kojem se cijeni dostojanstvo svih te se nastoje prevladati podjele i sukobi unutar društva koji su nastali određenim interesima ”, kazao je Miličević.
Predsjednik Općinskog vijeća Posušje Ivan Lončar je rekao kako su hrvatski branitelji iz Posušja, kao i svi drugi hrvatski branitelji, imali jaku vjeru da mogu obraniti svoje domove i domovinu. Govorio je i o njihovoj hrabrosti na početku Domovinskog rata kada su branitelji s vrlo malo vojne opreme odolijevali napadima brojnijeg i vojno nadmoćnijeg agresora.
”Posušje je u Domovinskom ratu dalo veliki doprinos, bez obzira radilo se o borbi na prvoj crti ili o zbrinjavanju izbjeglica i prognanih. Posušani uključeni u razne postrojbe su bez ikakvih kalkulacija išli braniti hrvatski narod gdje god je bilo potrebno”, kazao je Lončar.
Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović kazao je kako u ime Vlade ŽZH može obećati da će se potruditi da djeca u školi uče o ” herojstvu branitelja, da obilaze mjesta koja su za nas bitna i koja obilježavaju noviju hrvatsku povijest na ovim područjima.”
Tijekom obilježavanja Dana branitelja općine Posušje uručene su i nagrade te priznanja ekipama malonogometnog turnira odigranog povodom Dana branitelja općine Posušje, kao i svim osnovnim školama, odnosno razredima, koji su izradili i izložili likovne radove na temu Domovinskog rata, priopćeno je iz Općine Posušje.
Što je najgore od svega, možda više nikada neće moći stati na svoje noge. Prije nekoliko tjedana Schulz je odletio na Tajland kako bi trenirao u jednom od najboljih klubova u Phuketu. Na jednom treningu borac se nažalost zarazio stafilokokom
Australski borac i MMA zvijezda u usponu Tim Schultz dobio je užasnu stafilokoknu infekciju, zbog koje bi mogao izgubiti nogu. Kada je Tim Schulz (3-1 MMA ) pobijedio Michaela Stanoffa (3-2) prije nešto više od dva mjeseca na Beatdown Promotions 3, nitko nije mogao pomisliti da bi to mogla biti njegova posljednja borba u karijeri.
Što je najgore od svega, možda više nikada neće moći stati na svoje noge. Prije nekoliko tjedana Schulz je odletio na Tajland kako bi trenirao u jednom od najboljih klubova u Phuketu. Na jednom treningu borac se nažalost zarazio stafilokoko.
– Modrice se događaju na treningu, ali kad je došao kući, potkoljenica ga je jako boljela. Otišao je liječniku i dobio injekciju kortizona. Međutim, dobio je krivu dijagnozu. Sljedeći dan, pokušavajući ustati iz kreveta, Tim je pao na pod i hitno je prebačen u bolnicu. Njegovo stopalo i mišić potkoljenice bili su jako natečeni – rekao je Schultzov prijatelj Matthew Yung Lee-Manwar (3-0) za Daily Mail
Prva doza antibiotika nije djelovala, pa mu je rečeno da mu moraju amputirati nogu kako bi se spriječilo širenje infekcije. Prebačen je u drugu bolnicu gdje leži već sedam dana i još čeka konačnu odluku. Najvjerojatnije će ostati bez noge i tako neće postati velika MMA zvijezda i ostvariti snove. Osvrnuo se i Schultz na cijelu situaciju pa rekao:
– Infekcija je dovela do opasnog pada krvnog tlaka, što je neposredna životna prijetnja. Financijski sam iscrpljen i ne mogu si priuštiti potrebnu medicinsku skrb – objasnio je.
Na društvenim mrežama organizirano je prikupljanje sredstava za borca koji se pokušava vratiti u Australiju. Do sada je prikupljeno 40.000 australskih dolara (oko 24.000 eura), dok je za postizanje cilja potrebno još najmanje još 60.000 eura.
– Pokušavamo pronaći mjesto u avionu u sljedeća dva dana. Rečeno mi je da treba rezati potkoljenicu kako bi se uklonile bakterije. Već imam duboke posjekotine na stopalu. Moram kući. Što god možete učinite, dijelite, donirajte. Ovo bi mi sada moglo spasiti život, još jednom hvala na vašoj pomoći – objavio je Schultz na Instagramu u nedjelju.
Kako primijeniti najbolje prakse iz provedbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, kao i iskustva kada je riječ o projektima koji se financiraju fondovima Europske unije, a koji pred lokalnu samoupravu u BiH otvaraju do sada neviđene prilike razvoja, bit će neke od ključnih tema današnje zajedničke sjednice predsjedništava Saveza općina i gradova Federacije BiH i Saveza općina i gradova Republike Srpske, pod visokim pokroviteljstvom Vijeća Europe, odnosno Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, piše Večernji list BiH.
Jačanje suradnje
Sjednica se održava u Neumu, u hotelu Sunce, a uvidom u raspored tema vidljivo je kako je u fokusu jačanje suradnje dvaju saveza unutar BiH, odnosno značaj zajedničkih projekata, pri čemu će se zasigurno posebno razmatrati prava koja lokalne samouprave ostvaruju u skladu s ustavnim i zakonskim propisima, ali i mogućnosti koje se nude kada je riječ o suradnji, kako unutar BiH tako i s institucijama Vijeća Europe.
Napretkom zemlje prema EU pred lokalnim zajednicama u BiH otvaraju se brojne prilike, a osobito je važno navesti i kako će lokalna zajednica u BiH u bliskoj budućnosti imati još više utjecaja u kontekstu privlačenju sredstava iz fondova Europske unije.
Vesna Travljanin, direktorica Saveza općina i gradova Federacije BiH, u intervjuu za Večernji list podsjetila je kako fondovi koji stoje na raspolaganju od EU-a mogu znatno pomoći u realiziranju projekata u općinama i gradovima, a što će rezultirati boljim lokalnim uslugama, pozitivnom poslovnom okružju i transparentnijem radu lokalnih uprava. Naglasila je i kako je EU kroz IPA III Instrument za pretpristupnu pomoć stavio na raspolaganje 14,2 milijarde eura za države kandidate i potencijalne kandidate. Ipak, unutar IPA-e III ne postoji posebna alokacija sredstava za pojedinu državu, nego će sredstva biti dodijeljena na osnovi kvalitete projektnih prijedloga, odnosno na osnovi ispunjenosti ciljeva IPA-e III.
S tim u vezi poručila je kako je potrebno dalje nastaviti raditi na povećanju kapaciteta jedinica lokalne samouprave za privlačenje EU i drugih fondova, na čemu će Savez intenzivno raditi u predstojećem razdoblju. Kada je riječ o dosad ostvarenim pripremnim koracima, podsjetila je kako je plod dobre suradnje s Federalnim ministarstvom financija uspostava kreditne linije za sufinanciranje i predfinanciranje EU projekata na lokalnoj razini unutar Razvojne banke FBiH.
Vrijedna iskustva u privlačenju sredstava nužnih za snažniji lokalni razvoj zasigurno mogu prenijeti i članice Vijeća Europe, a u tom kontekstu treba naglasiti kako će se u Neumu, osim rukovodstava obaju saveza, obratiti Bernd Vöhringer, predsjednik Doma lokalnih vlasti Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, i Rafael Benitez, direktor Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti.
Ova sjednica zasigurno će biti izvrsna prilika kada je riječ o potrebi dodatnog angažmana, suradnje i sinergijskog djelovanja kako bi se lokalna samouprava u obama entitetima brže i učinkovitije pripremila na prilike koje joj se otvaraju.
Sredstva iz IPA III
Jasno je, a to je nedavno navela i Travljanin, kako postoji realna potreba za unaprjeđenjem kapaciteta lokalne samouprave za pripremu projekata, što je i prepoznato u strategiji razvoja Federacije BiH 2021. – 2027.
Svakako je bitna konstatacija iz navedenog dokumenta kako je potrebno dodatno jačati razvojne timove na razini županija i jedinica lokalne samouprave za pisanje i provedbu projekata IPA fondova stalnom organizacijom obuka, kao i planirati sredstva za sufinanciranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju problem s osiguranjem sudjelovanja u financiranju. Pojedine općine, ali i županije, podsjećamo, aktivno su krenule u obuku za pisanje projekata, a što bi se moglo pokazati ključnim u trenutku kada IPA III zaživi u punom kapacitetu.
Na pitanje je li mu se teško bilo prilagoditi životu u Maleziji, Arif kaže da gdje god odemo i kad odemo od svog doma, to je na neki način izazovno.
Arif Šakanović je mladić iz Velikokladuškog naselja Rajnovac, koji je nakon završetka srednje škole kao najbolji učenik Gimnazije odlučio upisati fakultet u dalekoj Maleziji, točnije u Kuala Lumpuru. On je primjer kako se znanje i učenje isplati bez obzira na kojem kraju svijeta se nalazili.
Danas je Arif uspješan u svom poslu i radi za vodećeg distributera polovnih helikoptera za svjetsko tržište. Kako je tekao njegov put iz jedne male sredine do glavnog grada Malezije, otkrio je za portal Akta.ba.
“Sva iskustva kroz osnovnu i srednju školu su bili poticaj da ostvarim nešto u životu i još veće rezultate. Nakon završetka srednje škole dobio sam razne ponude i stipendije kako iz Sarajeva, Turske, tako i ovu od Vlade Malezije. Činjenica je i to da nisam znao mnogo toga o Maleziji, stoga me dodatno privukla ta radoznalost. Nijedna ponuda nije bila tako privlačna kao ova iz Malezije i sada se pokazalo kako je to bila i najbolja opcija”, ispričao je Arif.
Tijekom studiranja nije gubio vrijeme, pa je usporedo radio u tvrtki koja se bavila mapiranjem, analizom stabala na farmama, vršio je upise letova, ali i naučio upravljati određenim tipom drona.
“Nakon toga sam imao priliku raditi u tvrtki koja se bavila obnovljivim energijama, međutim moj fokus je bio da u Nacionalnom znanstvenom centru Malezije nudim i održavam sate o obnovljivim izvorima energije studentima i učenicima osnovne i srednje škole. Također, kroz četiri godine studiranja radio sam različite administrativne poslove u uredima, održavao hostel, radio kao asistent u laboratoriju”, ispričao je Šakanović za Akta.ba.
Njegovo iskustvo, znanje i poznanstvo mu je pomoglo da se zaposli odmah nakon studiranja.
“Imao sam sreću da je moj dobar prijatelj zaposlen u istoj kompaniji. U vrijeme kada sam završavao studij, tvrtka se širila i na njegovu preporuku sam dobio posao. Praktično dva dana nakon što sam dao zadnji ispit sam počeo raditi. Trebalo je naravno dokazati se i opravdati dobivenu šansu. Kada sam počeo raditi dobio sam samo običan administrativni posao međutim s godinama je ta pozicija napredovala”, istaknuo je.
Pored toga on radi i kao potpora prodajnom timu u bilo kojem smislu; tehničkom, marketinškom, komercijalnom i slično.
“Tvrtka se zove Rotortrade. Danas je vodeći distributer polovnih helikoptera za svjetsko tržište. Naši klijenti su razni, od VIP osoba, kompanija koje se bave transportom ljudi, naftnih kompanija, bolnica, kompanije koje bave prijevozom tereta, borbom protiv požara, spašavanju ljudi. Moja uloga je da vodim brigu o našim helikopterima za prodaju i da u svakom trenutku znam kakvo je stanje svakog helikoptera i da budem u stanju bilo kada prodajnom timu proslijediti informacije. Na prvu ruku se čini jednostavno, ali čitav proces iza toga, od analize helikoptera, izgradnje prodajnog materijala, unošenja sustava i svakodnevnog ažuriranja podataka uzima vrijeme”, rekao je.
Na pitanje je li mu se teško bilo prilagoditi životu u Maleziji, Arif kaže da gdje god odemo i kad odemo od svog doma da je to na neki način izazovno.
“Tek u trenutku kad stigneš na lokaciju shvatiš da neće biti lako kao što je zamišljeno. Prvi dani su uvijek najizazovniji. Drugačiji način života, drugačiji smještaj od naviknutog, dođu izazovi prilagođavanja hrani. U početku ne poznaješ nikoga, ne poznaješ mjesto, kao da učis živjeti iznova. S vremenom kako upoznaješ ljude, mjesto, hranu, stvari postaju podnošljivije i lakše. Za to sve mi nije trebalo dugo pošto sam imao sreću da upoznam divne ljude tijekom studija, u mjestu stanovanja i na poslu. Sada mogu slobodno reći da mi je ovo druga država”, kazao je.
Smatra da je život u Maleziji jako različit u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
“Život u multimilijunskom gradu je dosta ubrzan, čini ti se kao da nema vremena ni za što. U drugu ruku, ljudi su opušteni i ono što bi se našem narodu činilo kao veliki problem ovdje zanemari ili prepusti vremenu”, rekao je.
Za sada nema neke izričite planove za budućnost, te planira ostati u ovoj kompaniji dok god se njegovi i njihovi interesi podudaraju.
Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narančasto upozorenje za period od 31. svibnja od 09.00 do 2. lipnja do 20.00 sati, zbog jakih lokalnih pljuskova.
Područje, lokacija, za koju se izdaje upozorenje su sjeverna, centralna i istočna Bosna, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH
Naglašeno je da uz jače pljuskove lokalno može pasti 20-50 litara kiše po metru četvornom.
Preporuke, mjere, prema WMO-u (Svjetska meteorološka organizacija) su da stanovištvo bude spremno zaštititi sebe i svoju imovinu.
Plavljenje imovine i prometnih mreža su moguće. Poremećaj u opskrbi električnom energijom, vodom i u komunikacijama je moguć. Može biti potrebna manja evakuacija. Teški uvjeti za vožnju uslijed smanjenje vidljivosti i nekontroliranog kretanja vozila uslijed vode. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama – navodi se u preporukama.
Zapovjedništvo združenih snaga NATO u Napulju priopćilo je danas da je počelo raspoređivanje dodatnih snaga na Kosovu kao podrška snagama Kfora, dok je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao da u roku od nekoliko dana raspoređuju još 700 vojnika na Kosovo.
„Kao odgovor na nedavne nemire i ranjavanje 30 pripadnika snaga NATO-a za Kosovo, NATO je naredio raspoređivanje Operativne rezerve snaga (ORF) za Zapadni Balkan, koje su sedam dana bile u stanju pripravnosti“, navodi se u priopćenju objavljenom na Twiteru, prenosi N1.
Priopćenje navodi kako je raspoređivanje dodatnih snaga NATO-a na Kosovu „racionalna mjera da se osigura da KFOR bude sposoban održati sigurnost u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN.
Zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga NATO u Napulju Stuart Munsch pohvalio je Kfor jer je bio „uzdržan i profesionalno intervenirao da bi zaustavio nemire i spasao živote“.
„Nasilje mora prestatii sve strane moraju prestati poduzimaju radnje koje urušavaju mir svih zajednica na Kosovu“, rekao je on.
Stoltenberg je ocijenio kao „neprihvatljive“ napade srpskih demonstranata na mirovne snage Alijanse na Kosovu (Kfor), koji „moraju prestati“.
„Snažno osuđujemo ove ničim izazvane napade na naše trupe na sjeveru Kosova“ u kojima je povređeno 30 vojnika Kfora, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Oslu.
„Odlučili smo u roku od nekoliko dana rasporediti još 700 vojnika na Kosovo i staviti dodatne snage u veću pripravnost. Ovo su razboriti koraci koji osiguravaju NATO“, izjavio je Stoltenberg.
Mogućnost “mirovine sa 63 godine” vrijedi od 2014. za osobe koje su posebno dugo uplaćivale doprinose – najmanje 45 godina.
U Njemačkoj je prosječna dob za odlazak u mirovinu 64,4 godine. Prosjek je porastao 2022. sa 64,1 godinu ranije, rekli su njemačkoj agenciji za mirovinsko osiguranje, javlja dpa.
Glavni razlog je povećanje dobi za odlazak u mirovinu sa 63 na 64 godine prošle godine, rekao je glasnogovornik osiguranja. Ta se granica polako pomiče prema dobi od 65 godina, slično standardnoj dobi za odlazak u mirovinu koja se s vremenom povećala na 67 godina.
Mogućnost “mirovine sa 63 godine” vrijedi od 2014. za osobe koje su posebno dugo uplaćivale doprinose – najmanje 45 godina. Svi rođeni prije 1953. mogli su otići u mirovinu sa 63 godine bez ikakvih odbitaka, piše Fenix-magazin.
Za one rođene od 1953. do 1964. godine povećana je dobna granica te su u mirovinu mogli bez odbitka sa 65 godina. Za ostale rođene 1964. i kasnije primjenjuje se standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina.
S vremenom se takozvana dob za odlazak u mirovinu značajno povećala, 2000. godine još uvijek je iznosila 62,3 godine, podaci su osiguravajućeg društva.
Zamjenik šefa zastupničkog kluba oporbenih demokršćana Jens Spahn pozvao je na ukidanje mogućnosti odlaska u mirovinu sa 63 godine. Sada nam “gorko” nedostaje dva milijuna stručnjaka koji su otišli u prijevremenu mirovinu, rekao je Spahn za Bild am Sonntag. Ostale stranke i sindikati odbili su ovu inicijativu.
Pred posljednju utakmicu u sezoni održan je susret Društava prijatelja Hajduka kojem je prisustvovalo njih čak trideset iz cijele Hrvatske i inozemstva. Tom prilikom dodijeljena su i priznanja za one najbolje u 2022. godini na kratkoj svečanosti u Bilom salonu, a prije toga je na radnom dijelu susreta kroz razgovor s Upravnim odborom Našeg Hajduka i voditeljem Odjela za članstvo analizirano učinjeno u protekloj te prvih četiri mjeseca ove godine.
Priznanja za rad su dobili oni koji su ostvarili rekordan broj članova svog Društva prijatelja Hajduka te tri najbrojnija u protekloj rekordnoj godini.
Društva prijatelja Hajduka su na Poljudu dočekali članica Uprave Marinka Akrap, član Uprave Ivan Matana te predsjednik Uprave Lukša Jakobušić koji se uvodno obratio okupljenima.
VOZNE trake zelene boje pojavile su se u slovenskom mjestu Potoki, nedaleko od Jesenica.
Kada kažemo da se zelene trake nalaze na cesti gdje nema nogostupa, stvari postaju jasnije. Naime, Direkcija za infrastrukturu Slovenije odlučila se na ovakav potez kako bi se povećala sigurnost pješaka koji se kreću tom cestom, izvještava N1.
U Sloveniji, kao i Hrvatskoj, ima dosta naselja u kojima nema nogostupa za pješake duž glavnih cesta. Jesenice su jedno takvo mjesto pa se u općini nadaju da će uskoro uslijediti kompletna renovacija dionice.
> Video možete vidjeti ovdje.
Kako se doznaje, osim boje, korišten je i novi dizajn podnih oznaka, kojima se želi smanjiti brzinu kretanja vozača i time povećati sigurnost pješaka. Ubacivanjem zelene trake kolnik je sužen s osam na šest metara. Ovakvo optičko sužavanje kolnika koristi se već neko vrijeme u Sloveniji, a na temelju dobre prakse u EU.
“Na osnovu skrivenih mjerenja brzine evidentirano je da između 60 i 70 posto svih vozača ne poštuje propisano ograničenje brzine od 60 kilometara na sat”, kažu u Direkciji za infrastrukturu o razlozima za ovaj potez.
U Direkciji očekuju da će se brzine na ovoj dionici sada smanjiti, a time i povećati sama sigurnost prometa. Razdjelnu traku sa zelenim poljem Direkcija je uvela na 16 dionica, navodi N1 Slovenija.
Spremite se za čašćenje kao nikada do sada.
Ovosezonski fudbal se bliži kraju. Lige su skoro gotove, međutim za kraj su ostale tri finalne utakmice najjačih evropskih nogometnih takmičenja – Liga Evrope, Liga Konferencija i Liga šampiona.
U to ime, Mozzart, kako bi obezbjedio najjaču atmosferu za gledanje ovih utakmica je organizovao gledanje utakmica na skoro svim uplatnim mjestima širom Bosne i Hercegovine. Spisak uplatnih mjesta možete pogledi ovdje.
To nije sve, svako ko bude prisustvovao gledanju utakmice, čeka ga piće gratis, a može se poslužiti i grickalicama koje će biti servirane na uplatnom mjestu.
Zovi svoju ekipu, smjesti se, počasti se pivom uz pojačanog komentatora i gledaj kako Edin Džeko podiže svoj drugi ovosezonski trofej, ili ipak Haland?
Čekamo te na dane:
Za detalje posjetite naš promo sajt.
LJeto je iza ugla, ali još nije kasno ako želite zablistati na plaži. Postoje 4 vježbe koje mogu transformirati tijelo u samo 4 tjedna. Nećete morati trošiti novac na teretanu i posebnu opremu. Sve što trebate je volja i 10 minuta dnevno.
Plank je statička vježba u kojoj je važno pravilno držati tijelo. Oslonite se na podlaktice, ispružite noge i podignite se na nožne prste. Gornji dio tijela mora biti u ravnoj liniji, pa pokušajte paziti na to da vam vrat i kralježnica budu u neutralnoj poziciji. Zatim napnite sve mišiće i držite položaj.
Ako se izvodi pravilno, plank djeluje na trbušne mišiće, leđa, stražnjicu, noge i ruke. Također poboljšava držanje i opći tonus mišića.
Postavite tijelo u položaj kao da ćete izvoditi plank. Spustite se što bliže podu. Pazite da vaša leđa, zdjelica i noge čine ravnu liniju. Zatim se odgurnite rukama i vratite u početni položaj. Sklek je vježba koja djeluje na prsa, ruke i trbušne mišiće.
Postavite noge u širinu ramena. Spustite se kao da želite sjesti na zamišljen stolac i leđa držite ravno. Ravnotežu možete održati podizanjem ruku ispred sebe. Zatim se brzo vratite u početni položaj. Čučanj jača mišiće stražnjice i bedara te gležnjeve.
Legnite na pod, stopala postavite u širinu kukova i savinite koljena. Oslonite ruke na prsa. Udahnite pa izdahnite i podignite glavu i ramena od poda. Polako se vratite u početni položaj. Trbušnjaci jačaju mišiće jezgre i sagorijevaju masnoće.
Lionel Messi će 30. lipnja, nakon dvije sezone u Parizu, napustiti PSG. Čini se da će 35-godišnji Argentinac karijeru nastaviti u Saudijskoj Arabiji, zemlji u koju je prije pola godine otišao i Cristiano Ronaldo.
Messi je nedavno otputovao u Saudijsku Arabiju, ali tvrdi da nije išao dogovarati detalje ugovora, već da je obavljao ambasadorske dužnosti. Saudijski Al Hilal mu nudi 600 milijuna eura po sezoni, čak triput više nego što Ronaldo zarađuje u Al Nassru.
Insajder Santi Aouna za Footmercato piše da je Messijev otac Jorge prihvatio ponudu Saudijaca od 1.2 milijarde eura te da će uz to dobiti i najveću proviziju u povijesti nogometa.
“Prvi izbor Messija je uvijek povratak u Barcelonu, ali katalonski klub ga ne može dovesti i okrenuo se Saudijskoj Arabiji. Njegov otac je već prihvatio ponudu Al Hilala”, javlja Aouna.
Al Hilal je, navodno, dogovorio i dovođenje Sergija Busquetsa iz Barcelone, a pokušava dovesti i njegovog suigrača Jordija Albu. Francuski novinar Mohamed Bouhafsi tvrdi da su Saudijci obećali Messiju i Marca Verrattija iz PSG-a.
Ukrajina je diljem Hrvatske postavila poruke povodom Dana državnosti.
“”Hvala, Hrvatska!”, to je naša poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti. “Hvala, Hrvatska!” se pojavljuje u 31 hrvatskom gradu na 363 info-ekrana. Zahvaliti znači ne samo odgovoriti na učinjeno dobro.
Zahvaliti – znači pobijediti. Sretan Dan državnosti, hrvatski Prijateli”, objavio je ukrajinski veleposlanik u Zagrebu Vasil Krilič.
"Hvala, Hrvatska!", to je naša poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti. "Hvala, Hrvatska!" se pojavljuje u 31 hrvatskom gradu na 363 info-ekrana. Zahvaliti znači ne samo odgovoriti na učinjeno dobro.
Zahvaliti – znači pobijediti.
Sretan Dan državnosti, hrvatski Prijateli. pic.twitter.com/lD2fuuweou— Vasyl Kyrylych (@VasylKyrylych) May 30, 2023
Lider bosanskih Srba Milorad Dodik optužio je u utorak NATO da je odgovoran za eskalaciju napetosti na Kosovu ustvrdivši kako su pripadnici KFOR-a tamo napali “goloruki narod”.
“Potpuno je neprimjerena reakcija pripadnika KFOR-a prema golorukom srpskom narodu koji brani svoje pravo na život na Kosovu”, napisao je Dodik na svom Twitter nalogu komentirajući sukobe u kojima su lokalni Srbi na sjeveru Kosova u ponedjeljak napali i ozlijedili veći broj pripadnika međunarodnih mirovnih snaga.
Predsjednik Republike Srpske sada tvrdi kako je to dokaz da KFOR ne jamči sigurnost lokalnim Srbima te kako svu odgovornost za nasilje na Kosovu snosi međunarodna zajednica. Dodik je ovo izjavio dan nakon što je oštro osudio SAD za navodno provociranje i zastrašivanje bosanskih Srba.
Povod mu je bila najava kako će dva strateška bombardera američkih zračnih snaga u utorak nadletjeti BiH i na taj način pokazati partnerstvo između Sjedinjenih Država i oružanih snaga BiH te posvećenost SAD-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH.
Dva bombardera tipa B-1B Lancer stacionirana u Velikoj Britaniji sudjeluju u zajedničkoj vježbi s pripadnicima oružanih snaga BiH a riječ je o letjelicama velikog dometa koje mogu nositi bilo koju vrstu konvencionalnog naoružanja i korištene su tijekom zračnih udara na SR Jugoslaviju 1999. te u operacijama i Iraku.
Za Dodika je najava preleta ovih zrakoplova “bezumna najava za RS i njene građane” koja predstavlja zastrašivanje i brutalnu represiju te dokaz da Amerika “agresiju naziva partnerstvom”. Za razliku od Dodika član Predsjedništva BiH Denis Bećirović pozdravio je vježbu s američkim zračnim snagama ističući kako partnerstvo sa SAD-om želi više od 70 posto građana BiH.
Veleposlanik SAD u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Al Jazeeru komentirao je uhićenja nekoliko domaćih zvaničnika.
Podsjećamo, nedavno su uhićeni načelnik Starog Grada Ibrahim Hadžibajrić (NES), bivši načelnik Ilidže i donedavni veleposlanik u Maleziji Senaid Memić (SDA) te bivši gradonačelnik Sarajeva i veleposlanik u Kataru Abdulah Skaka (SDA).
Kakvi su odnosi SAD i Bosne i Hercegovine i što misli o novoj vladi? Jesu li uhićenja političara i diplomata politički motivirana? Brine li ga ruski i kineski utjecaj u Bosni i Hercegovini?
– U jednom trenutku moraju se desiti promjene. Budući da podržavamo borbu protiv korupcije, SAD je veoma drago vidjeti da su počela uhićenja i krivična gonjenja. Nadamo se da ćemo vidjeti i rezultate, jer ako se ne suprotstavimo korumpiranim ljudima, ako ne istražimo njihova djela, uhitimo ih, optužimo i smjestimo iza rešataka, ništa se neće promijeniti – rekao je.
Dodao je da se povremeno sastaje s ljudima koji su pod sankcijama kad smatra da je to u njegovom interesu, ali to nije redovita pojava.
– Bio bih oprezan prema sugestiji da je to nešto uobičajeno, jer nije. Ljudi znaju reći: “Vaše sankcije ne znače ništa”. Ali, poznajem ljude pod sankcijama koji govore da one ne znače ništa, ali se u tajnosti veoma trude da budu skinuti s te liste – izjavio je Murphy.
U napadu dronova pogođeno je nekoliko zgrada u Moskvi pri čemu je zabilježena “manja” šteta i nije bilo ozbiljnijih ozljeda, rekao je rano ujutro u utorak gradonačelnik ruske prijestolnice Sergej Sobjanin.
“Sve hitne službe grada su na mjestu nesreće”, rekao je Sobjanin.
Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se evakuiraju neki stanovnici zgrade u ulici Profsojuznaja u južnom dijelu Moskve.
Nekoliko ruskih Telegram kanala za razmjenu poruka izvijestilo je da je na prilazima gradu srušeno četiri do deset dronova.
Obavještavamo investitore – pravne i fizičke osobe u čije ime se grade građevine na području općine Kiseljak da će Služba za inspekcijski nadzor Općine Kiseljak u narednom razdoblju intenzivno provoditi inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o prostornom uređenju („Sl. Novine SBK/KSB“ br. 11/14 ) i Zakona o gradnji („Sl. Novine SBK/KSB“ br. 10/14) a sve u cilju sprečavanja nelegalne gradnje i nadzora nad radom sudionika u gradnji.
Stoga podsjećamo kako je člankom 60. Zakona o prostornom uređenju („Sl. Novine SBK/KSB“ br. 11/14 ) propisano da se svaki zahvat u prostoru (izgradnja građevine, uklanjanje građevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadziđivanje, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta, gradnja privremenih građevina i konzerviranje građevine, osim radova tekućeg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova na konzerviranju građevine) provodi sukladno dokumentima prostornoga uređenja, posebnim propisima i urbanističkoj suglasnosti.
Te naglašavamo da se gradnji nove i rekonstrukciji postojeće građevine može pristupiti samo temeljem pravomoćnog odobrenja za građenje, sve sukladno članku 30. i članku 31. Zakona o gradnji („Sl. Novine SBK/KSB“ br. 10/14), a člankom 74. istog Zakona su propisane novčane kazne za prekršaje investitora koji pristupe gradnji bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.
“Točno je i mjesec dana od imenovanja Vlade Federacije. Vjerujem kako jednu vrstu političkog zaokreta već osjetite i da će se stvari početi mijenjati nabolje”, poručila je Bradara.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara danas je u sklopu posjete Orašju održala sastanak s rukovodstvom Županije posavske (ŽP), predsjednikom Vlade Đurom Topićem i predsjednikom Skupštine Blažom Župarićem.
Sastanku su nazočili i predstavnici ŽP u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na višim razinama, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije Svetlana Kamenjaš i Ilija Ilić, zastupnici u Zastupnickom domu Ivo Vincetić i Mijo Matanović kao i ministar u Vladi FBiH Željko Nedić, priopćeno je iz Ureda predsjednice FBiH.
Bradara je kazala kako je ovo njena druga službena posjeta Posavini u malo više od dva mjeseca mandata.
“Točno je i mjesec dana od imenovanja Vlade Federacije. Vjerujem kako jednu vrstu političkog zaokreta već osjetite i da će se stvari početi mijenjati nabolje”, poručila je Bradara.
Topić je predsjednici Federacije poručio kako se može osloniti na kadrove ove županije u vidu svakog oblika suradnje, kao da isto očekuju od viših razina, komunikaciju i koordinaciju prije svega. Kazao je i da Posavina ima puno izazova, ali i velike planove i projekte.
Na sastanku je razgovaramo o problemima poljoprivrednika, vodoprivrednim izazovima, ali i brojnim aktualnim projektima, pogotovo prometnim. Spomenute su i prednosti ovog prostora poput proizvodnje hrane, kao i činjenica da je ova županija trenutno dobro zastupljena na svim razinama vlasti.
Također, Bradara će večeras otvoriti manifestaciju Dani Tolise.
To je samo djelić sekunde u kojem vam sve preokrene. Tada shvatite u kolikoj ste opasnosti i čemu se zapravo izlažete i u što se upuštate. Obeshrabrilo me sve to. Nisam sigurna da ću ikad više planinariti – rekla je Vlatka Hrgović
Bio je to samo jedan krivi korak. Poskliznula sam se i tu više nije bilo povratka. Bila sam pričvršćena za sajlu i našla sam mali utor na litici na koji sam se mogla podbočiti. Da sam ostala visjeti svo to vrijeme koliko im je trebalo da me spase, više ne bih bila živa, rekla je alpinistica Vlatka Hrgović (61) koja se novinarima 24sata.hr javila iz KB „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru u kojoj se trenutno nalazi.
Osjeća se dobro, koliko je to moguće s obzirom na četiri polomljena rebra koja ima, no još ne zna, kaže, kad će je otpustiti.
Nakon što je stradala tijekom planinarenja na planini Velež kod Mostara i ozlijedila se, pokušali su joj prići helikopterom, ali ni nakon 20 naleta helikopter nije mogao blizu. Angažirali su GSS Mostar čiji su članovi uspješno došli do nje dok se nalazila na 400 metara nadmorske visine. Akcija spašavanja trajala je 12 sati.
– Bilo mi je teško. Svašta mi je prolazilo kroz glavu. To je samo djelić sekunde u kojem vam sve preokrene. Tada shvatite u kolikoj ste opasnosti i čemu se zapravo izlažete i u što se upuštate. Obeshrabrilo me sve to. Nisam sigurna da ću ikad više planinariti – rekla je žena.
Dodala je kako je iskusna planinarka koja se ovim hobijem bavi već deset godina. Potvrdila je za 24sata da joj se helikopter nikako nije mogao približiti, ali su je na kraju spuštali konopom.
– Baš je liječnik koji je bio tamo i spasio me sada tu kraj mene. Ne mogu vam opisati kako su dečki bili fantastični. Svaka im čast i hvala im što su mi spasili život – rekla je planinarka, inače članica Planinarskog društva Gea, prenosi Avaz.
Kaže kako joj je ovo prvi put da se ozlijedila tijekom planinarenja i da nikad ranije nije imala nesreću na planini.
Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, odnosno tržnicama u Federaciji BiH, u travnju 2023. godine iznosila je 1.491.933 KM. To je povećanje za 31 posto u odnosu na travanj 2022. godine.
U travnju 2023. godine učešće u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, promatrano po grupama proizvoda, bilo je sljedeće: povrće 49,1 posto, voće 19,7 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 15,7 posto, perad i jaja 7,4 posto, žita i proizvodi od žita 1,8 posto, te ostali proizvodi 6,2 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u FBiH u travnju 2023. u odnosu na travanj 2022. veća je za 2,3 posto a u usporedbi s prosjekom 2022. veća je za 6,0 posto.
Franko Tomičić (16) iz Kiseljaka, član šahovskog kluba “Kiseljak”, učenik II. razreda Klasične franjevačke gimnazije iz Visokog, osvojio izravan plasman na prvenstvo SVIJETA i EUROPE, nakon što je osvojio drugo mjesto u kadetskoj konkurenciji M18 u šahu na Kadetskom i omladinskom prvenstvu Bosne i Hercegovine.
U vremenu od 25-28. svibnja 2023. godine u Dvorovima kod Bijeljine održano je 23. Kadetsko i omladinsko prvenstvo Bosne i Hercegovine u organizaciji Šahovske unije Bosne i Hercegovine i Šahovskog saveza Republike Srpske. Na navedenom prvenstvu sudjelovalo je 140 natjecatelja iz cijele Bosne i Hercegovine.
Franko Tomičić (16) iz Kiseljaka, član šahovskog kluba “Kiseljak”, učenik II. razreda Klasične franjevačke gimnazije iz Visokog, osvojio izravan plasman na prvenstvo SVIJETA i EUROPE, nakon što je osvojio drugo mjesto u kadetskoj konkurenciji M18 u šahu na Kadetskom i omladinskom prvenstvu Bosne i Hercegovine. Igrao je 18 partija, imao 15 pobjeda 2 neriješene i 1 poraz. U Posljednjem meču je pobjedio pravaka Muhameda Šišića koji je imao bod vise.
Franko je u ožujku na Međunarodnom šahovskom turniru “Brotnjo Open 2023” u Čitluku za kadete i juniore osvojio prvo mjesto.
Državno prvenstvo BiH se igralo u hotelu „Sveti Stefan“ u Dvorovima kod Bijeljine sa tempom igre 60 minuta po igraču (standard šah), po sustavu Berger.
Pravdu na navedenom prvenstvu su dijelili glavni sudac IA Vlado Stojanović ispred Šahovskog saveza Republike Srpske, sudije NA Ivo Petrović i Stanko Đurčić ispred Šahovskog saveza Herceg Bosne, dok je ravnatelj turnira bio predsjednik Šahovskog saveza Republike Srpske Aleksandar Kovač.
Kiseljak.info
Dva B-1B Lancer bombardera Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država će u utorak, 30. svibnja, izvršiti niski prelet iznad Sarajeva i drugih gradova u Bosni i Hercegovini kao znak čvrstog partnerstva između Sjedinjenih Država i Oružanih snaga BiH (OSBiH). Ujedno, naveli su, bit će to znak trajne posvećenosti SAD suverenitetu, teritorijanom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.
“Obilježavamo trajnu vezu između SAD i Bosne i Hercegovine. Prelet pokazuje našu posvećenost izgradnji snažnih bilateralnih odnosa i dokaz je naših zajedničkih vrijednosti i ciljeva. Suradnjom i razumijevanjem gradimo put ka budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta u regiji”, priopćio je general James Hecker, pripadnik Zračnih snaga SAD-a i zapovjednik američkih zračnih baza u Europi, zračnih snaga u Africi i Zajedničkog zračnog zapovjedništva NATO saveza.
Veleposlanstvo SAD
Bombarderi će preletjeti Sarajevo, ali će se ta dva bombardera moći vidjeti u cijeloj zemlji. Osim toga, letjelice će sudjelovati u zajedničkom vojnom događaju u blizini Tuzle koji će uključivati angažman Zajedničke taktičke zračne kontrole Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i Specijalnih snaga Vojske SAD.
Ovaj događaj prirodni je nastavak, kako su naglasili, naprednih bilateralnih obuka na principu vojska vojsci.
Bombarderi B-1B stacionirani su u britanskoj bazi RAF Fairford u sklopu posljednjeg ciklusa operacije Udarna grupa bombardera (Bomber Task Force). Misije u sklopu ove operacije omogućavaju zrakoplovcima da, kako su istakli, kontinuirano provode hitne operacije širom svijeta sa ciljem održanja globalne stabilnosti i sigurnosti, omogućavajući jedinicama da se upoznaju s operacijama u raznim regijama.
Avion B-1B je teški bombarder velikog dometa koji od svih letjelica u zrakoplovstvu može nositi najveći konvencionalni teret navođenih i nenavođenih projektila. Višenamjenski B-1B je okosnica američkih snaga za dalekometno djelovanje. Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada, priopćili su iz američkog veleposlanstva
U priopćenju se naglašava kako prelet može biti otkazan zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Kanton Središnja Bosna dobio je danas novu Vladu, osam mjeseci nakon Općih izbora u BiH.
SDA je dobio poziciju premijera i tri ministarska mjesta, dok je HDZ BiH dobio četiri ministarske pozicije, te su predložili tri kandidata za ministra iz reda srpskog naroda od kojih je SDA izabrala manistra.
Premijer Kantona ostaje Tahir Lendo iz reda SDA.
Za ministra godpodarstva iz SDA imenovan je Sedžad Milanović, za ministra prostornog uređenja Amir Šečibović, dok je za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva imenovan Advan Akeljić.
Iz HDZ-a BiH za ministra zdravstva imenovan je Anto Matić, Bojan Domić je ministar obrazovanja,.mladih, kultire i sporta, dok je Feliks Vidović ministar unutarnjih poslova.
Mirjana Plavčić iz HDZ-a BiH izabrana i ostaje ministrica financija, dok je za ministricu pravde iz reda srpskog naroda izabrana Božana Petrović iz Jajca.
Predstavnici OO HDZ-a BiH Kiseljak su na unutarstranačkom sastanku, kada je bilo “predlaganje” kandidata za ministre zatražili objašnjenje po kojim su kriterijima izabrane općine koje će dati ministre u Vladi KSB, nažalost taj odgovor nisu dobili, nakon čega su napustili sastanak i nisu sudjelovali u izboru ministara iz HDZ-a BiH.
Novu Vladu su podržale sljedeće stranke:
11 glasova SDA
9 glasova HDZ BiH
2 glas HDZ 1990
1 glas DF
Protiv nove Vlade su bili zastupnici stranki:
1 glas DF
4 glasa SDP
2 glasa NIP
Kiseljak.info
– Preko 100 spasilaca iz svih saveza i stanica je bilo. Ono što je helikopter uradio na stijeni je nevjerojatno. Da je helikopter nije pokupio Bog zna do kad bi je nosili na nosilima stazom – izjavio je Karkelja
Sat vremena iz ponoći, točnije u 1:20 sati helikopterom je uspješno evakuirana i zbrinuta Hrvatica koja je tijekom jučerašnjeg dana ozlijeđena na Veležu.
GSS ju je uspio spustići niz stijenu i helikopter EUFOR-a ju je pokupio.
Nakon više od 20 bezuspješnih preleta helikopterom tijekom jučerašnjeg dana, sat vremena iza ponoći uspješnim manevrom pilota, nastradala je prevežena na sigurno, gdje joj se pruža liječnička pomoć i utvrđene ozljede.
– Preko 100 spasilaca iz svih saveza i stanica je bilo. Ono što je helikopter uradio na stijeni je nevjerojatno. Da je helikopter nije pokupio Bog zna do kad bi je nosili na nosilima stazom – izjavio je za Avaz Almir Karkelja, načelnik stanice GSS Prenj iz Konjica.
Na terenu je bilo oko 100 ljudi, došli su spasioci iz cijele BiH, posebno iz Hercegovine.
https://www.facebook.com/watch/?v=247312351225839
Podsjetimo, jučer od kasnih popodnevnih sati trajala je akcija spašavanja ozlijeđene hrvatske planinarke koja se nalazila na litici visokoj 400 metara na planini Velež.
Nakon što su helikopteri servisa RS, a potom i EUFOR-a bezuspješno pokušali doći do ozlijeđene hrvatske državljanke na Veležu, započela je teška, komplicirana i opasna operacija njezinog spuštanja niz liticu.
– Litica je visoka oko 400 metara, a ona se nalazi negdje iznad polovine. U pitanju je vertikalna stijena, ali ljudi su tu spremni, obučeni su za to. Problem je što je mrak pa to dugo traje, ali nadam se da ćemo uraditi to i da neće biti problema, potvrdio je sinoć za Avaz vođa akcije spašavanja Nadin Kevelj iz GSS Mostar.
Ozlijeđena žena je zadobila teške ozljede, bila je pothlađena i dezorjentirana, ali je bila svjesna.
Važan signal za pokretanje pregovora s BiH o članstvu u Uniji bit će procesuiranje visoke korupcije te obračuna s kriminalnim skupinama koje su trgovale narkoticima i oružjem
Posljednjih tjedana tužitelji i policajci imaju pune ruke posla, ali i mediji. Od završetka rata do danas nije bilo toliko akcija koje su rezultirale spektakularnim uhićenjima, prekidanjem lanaca međunarodne trgovine drogom, ilegalnim naoružanjem, sprječavanjem koruptivnih hobotnica i pranja novca kojim se sredstva prikupljena na nezakonit način nastoje usmjeriti u legalne poslove, piše Večernji list BiH.
Tako se u BiH odvi zajednička akcija naziva “DM” s hrvatskim USKOK-om, ali i nekoliko agencija posredstvom Europola, čija su meta bili pripadnici međunarodne skupine za organizirani kriminal. U BiH se pretresalo objekte na trinaest lokacija – od Sarajeva, Unsko-sanske županije i Republike Srpske.
Kokain, nekretnine
Sumnjiči ih se za krijumčarenje više od 100 kilograma kokaina i heroina te više od 100 kilograma hašiša, kao i krijumčarenje vojnog vatrenog oružja i eksploziva. Policija sumnja da je na čelu osumnjičene zločinačke bande Dino Muzaferović zvani Cezar iz Velike Kladuše, koji se trenutačno nalazi na odsluženju zatvorske kazne u Rimu, nakon što je krajem prošle godine izručen iz Njemačke u Italiju. Uhićeno je više Muzaferovićevih suradnika u nekoliko zemalja, među kojima su BiH, Belgija, Italija, Nizozemska, Slovenija i Njemačka, a u akciju su također uključene Američka agencija za borbu protiv narkotika (DEA) i Europol. Ova europska agencija, uz podatke dobivene dešifriranjem aplikacije za komunikaciju Sky, pomogla je i da se razbije još jedan lanac narkomafije i trgovaca oružjem prošloga tjedna. Nakon pune četiri godine praćenja, utvrđeno je kako je petero uhićenih prokrijumčarilo 300 kilograma opojne droge “speed”, više od 100 kilograma opojne droge “skunk”, 20 kilograma smjese za povećanje količine mase za opojnu drogu “speed”, 42 litra amfetaminskog ulja, kao i četiri veće vreće opojne droge ekstazi, ali i 50 komada različitog vatrenog oružja (automatske puške i pištolji različitih marki i kalibra). Isporuke opojnih droga i vatrenog oružja vršene su kako iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju tako i iz EU-a u BiH, a čija se vrijednost izražava u višemilijunskim iznosima. Jučer su pak pale i osobe koje su očito posredovale u usmjeravanju prljavoga novca u legalne tokove. Na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Pala i Istočnog Starog Grada počeli su pretresi poslovnih i stambenih objekata i pokretnih stvari na više lokacija. Uhićeni su odvjetnici, notari i općinski vijećnik Stranke za BiH Elvis Hodžić iz općine Novi Grad. Njih se pak tereti za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti, nedopuštenu trgovinu, krivotvorenje isprave, prijevare, porezne utaje, primanje mita…, pranje novca. Oni su od 2009. godine na nezakonit način dolazili do vlasništva nad zemljištem, prometovali većim brojem nekretnina kojima se na području Sarajevske županije, u skladu s važećim zakonskim propisima, nije moglo prometovati, čime su stekli veliku protupravnu imovinsku korist. To je samo dio onoga što je policija realizirala te što će još uslijediti, tvrde nam izvori unutar istražnih krugova. Postavlja se pitanje kako su policija i Tužiteljstvo krenuli u do sada neviđeni obračun s korupcijom i kriminalom. A odgovor leži ponajprije u odlučnoj potpori domaćih vlasti, ali i najvažnijih međunarodnih aktera policijskim i pravosudnim institucijama ove zemlje.
Dokazati opredijeljenost
Vrlo je važan tajming kada se u BiH događa ovaj zaokret. Nakon što je zemlja dobila status kandidata za članstvo u EU te je došlo do brze uspostave vlasti s novim političkim partnerima od kojih se očekuju konkretni rezultati, bilo da je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije ili pak provođenje nužnih reformi i donošenja zakona kojim bi se zemlja počela postupno prilagođavati standardima koji vrijede u ovoj zajednici. Treba reći kako je jedno od najvažnijih pitanja da BiH mora pokazati konkretne rezultate u procesuiranju najtežih djela, uključujući korupciju. To se navodi u točki šest od njih četrnaest, koliko je Europska komisija dostavila BiH kao preduvjet za daljnje napredovanje prema članstvu. Jednako tako, za rasvjetljivanje najtežih međunarodnih lanaca kriminala – od trgovine narkoticima, naoružanjem, ljudima – iznimno djelotvorna pokazala se međunarodna suradnja s dobivenim podacima od dešifriranih aplikacija koje su za komunikaciju koristili kriminalci.
Njemačka je odlučila da od 1. kolovoza 2023. godine službeno priznaje sve vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sa svim položenim kategorijama za putnička i teretna vozila.
Kako piše TGPM, prema informacijama koje dolaze, Vlada SR Njemačke je u četvrtak donijela takvu odluku.
Ova odluka će mnogim bh. građanima u Njemačkoj olakšati život, a naročito vozačima kamiona i drugih teretnih vozila.
Međutim, ovakva odluka će sigurno doprinijeti i većem broju odlazaka iz BiH jer će se na taj način olakšati proces viziranja.
Pretpostavka je da bi se, prije svega, trebao povećati broj odlazaka kvalificiranih i profesionalnih vozača koji su veoma traženi u Njemačkoj, a samim tim otežati situacija u BiH zbog nedostataka vozača.
Podsjećamo, bh. građani sa A i B položenom kategorijom su sa bh. vozačkom dozvolom mogli voziti prvih 6 mjeseci boravka u Njemačkoj.
Nakon toga su morali predati zahtjev za zamjenu dozvole. Sporazumom dvije države, za navedene kategorije nije bilo potrebno ponovno polaganje teorijskog i praktičnog ispita.
Međutim, taj sporazum se nije odnosio na vozače C kategorije i ostalih kategorija teretnih vozila. Tako da su oni morali polagati teorijski i praktični dio kako bi dobili dozvolu u Njemačkoj, a nakon nove odluke to više neće morati.
Napeto je na sjeveru Kosova. Veliki broj građana okupio se ispred zgrada općina u Leposaviću i Zvečanu. Ispred općina su snage KFOR-a i Kosovske policije za razbijanje demonstracije.
Kako javlja reporter N1, ispred zgrade Općine u Leposaviću je postavljena bodljikava žica, a tu su i oklopna vozila KFOR-a. Ispred zgrade je veliki broj okupljenih građana koji su tu od ranih jutarnjih sati.
Zoran Todić, koji je unazad nekoliko godina bio predsjednik SO Leposavić je pričao sa pripadnicima KFOR-a, i pokušao omogućiti zaposlenima u općinskoj upravi da uđu u zgradu na posao. Međutim, nije dobio odgovor.
Prema saznanjima reportera N1, novoizabrani gradonačelnici u četiri općine bi trebalo da se sastanu sa američkim veleposlanikom na Kosovu. Kako se očekuje, moguće je kako će to biti veoma ključni razgovor kako bi se deeskivirala novonastala napeta situacija.
Podsjetimo, KFOR sa vojnicima naoružanim dugim cijevima i opremom za razbijanje demonstracija, kao i pripadnici kosovske policije, raspoređeni su ispred zgrada općine u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku. Policija je ispred općine Zvečan iskoristila suzavac protiv zaposlenih u lokalnoj samoupravi, koje su prethodno pripadnici KFOR-a propustili.
Ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, Admir Katica, dao je intervju za Klix.ba o sigurnosnoj situaciji u prometu nakon nesreće u kojoj je mlada sarajevska doktorica Azra Spahić izgubila život.
Katica je izrazio sućut obitelji te govorio o mjerama koje se poduzimaju i koje će poduzeti. Istaknuo je da svi trebaju preuzeti dio odgovornosti te da se ulažu napori kako bi se takvi slučajevi spriječili.
Intervju prenosimo s Klix.ba.
Mislim da u ovakvim situacijama svi trebamo preuzeti dio odgovornosti. Mi u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije i ja kao resorni ministar ulažemo velike napore da se takvi slučajevi spriječe. Radimo na usklađivanju svih subjekata, nabavljamo opremu, educiramo svoje službenike, osiguravamo puno toga da ovo pitanje stavimo pod kontrolu. Potrebno je riješiti niz problema, poput oduzimanja vozila, što je dio komunikacije između policije i Odjela za prekršaje Općinskog suda u Sarajevu. Vrijeme je da to riješimo.
Dio odgovornosti je i na federalnoj razini u smislu inoviranja i prilagodbe zakona o prekršajima kako bi novčane kazne i mjere imale efekta, ali i na razini BiH gdje je na redu novi zakon koji će biti prilagođen puta. Apsurdna situacija je da osoba u alkoholiziranom stanju u parku može biti kažnjena s 500 KM, a ako je pijana u automobilu i vozi – može dobiti kaznu do 50 KM. To treba promijeniti jer je stvarno apsurdno.
To je bit borbe protiv prometne delinkvencije i bahatih vozača koji svoja vozila koriste kao oružje kojim mogu ubijati naše sugrađane. Nadam se da ćemo s predstavnicima Općinskog suda što prije riješiti ovo pitanje. Dakle, radi se o oduzimanju vozila recidivistima.
Policajci imaju problem kada njih zaustave jer im Odjel za prekršaje Općinskog suda u Sarajevu ne dozvoljava oduzimanje vozila. Lani smo imali 178 takvih slučajeva da nije odobreno oduzimanje vozila bahatim vozačima. Smatramo da je to jedan od osnovnih alata u ovoj borbi.
Također bi bilo dobro da se u državnom zakonu o sigurnosti prometa kao mjera protiv ove pojave navede trajno oduzimanje. Prije mjesec dana razgovarao sam s direktorom Centra za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH Arbenom Murtićem i tražio okrugli stol na kojem bi se utvrdila problematika oduzimanja vozila kao metoda borbe protiv bahatih vozača.
Tražit ćemo od stručnog tima da napravi procjenu i vidi gdje bi bilo korisno postaviti radarske sustave. Imamo i osam mobilnih radara koji se mogu prenositi s mjesta na mjesto i to policija koristi. Na području Kantona Sarajevo nalaze se i četiri vozila presretača. Sigurnosne kamere i radari nisu na odmet i mogu pomoći, ali metodološki policija ima instrumente u rukama.
Mogu reći da smo posljednjih mjeseci intenzivirali akcije i da smo imali 10.000 prekršajnih naloga više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo je značajan rezultat u smislu represivnog rada policije. Ono što je potrebno da bi se rad policije dodatno intenzivirao i bio učinkovit je da Odjel za prekršaje Općinskog suda počne odobravati oduzimanje vozila bahatim vozačima. To je pravi način, jer im tako oduzimamo oružje i tako treba shvatiti ovo pitanje.
Tražio sam policijskog načelnika da objavimo rat uličnim trkačima i da u tom ratu upotrijebimo sredstva koja su nam na raspolaganju. Kada je nešto u našim rukama, poput Nacrta zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, gdje smo predvidjeli drsko i bezobzirno ponašanje i kazne od 400 do 1200 KM za one koji nepropisno parkiraju svoja vozila i otežavaju odvijanje prometa. Smatram da takve osobe treba adekvatno kazniti.
Nikakva kazna za počinitelja ne može ublažiti bol izgubljenog života, ali naše su težnje da oni budu maksimalno kažnjeni za svoje užasne postupke. Uvijek tražim od policije da što više dokumentira ovo kazneno djelo, objektivno postojanje kaznenog djela i odgovornost u smislu postojanja kaznene odgovornosti počinitelja kako bi se dokazalo da ono rezultira osuđujućom presudom s najviše stroga kazna. Ovakve presude i kazne su generalna prevencija i poruka svim bahatim vozačima.
Naša suradnja s tužiteljstvom značajno je napredovala, što je za svaku pohvalu. Ima slučajeva u kojima tužiteljstvo nije svjedočilo u prošlosti i ima kontradiktornosti, ali okrećemo se budućnosti i nadam se da ćemo uspjeti zajednički djelovati protiv prometne delinkvencije.
Državljani Turske koji borave u Bosni i Hercegovini večeras su na sarajevskim ulicama proslavili izbornu pobjedu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je jučer u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio protiukandidata Kemala Kilicdaroglua.
Slavlje je započelo ispred Internacionalnog univerziteta u Sarajevu na Ilidži, odakle su u koloni automobila sa državnim zastavama Turske i Bosne i Hercegovine, kao i zastavama stranke AK te fotografijama predsjednika Erdogana, krenuli ka centru grada.
Kolona vozila kratko se zaustavila na platou ispred Vijećnice, potom na Baščaršiji ispred Sebilja, a potom i u Titovoj ulici, na mjestu gdje je preksinoć tragično poginula mlada doktorica Azra Spahić. Tu su odali počast tragično stradaloj djevojci i položili cvijeće.
federalna.ba/AA
Veliki broj ljudi u Njemačkoj, koja ima veliku tursku populaciju u iseljeništvu, proslavile su pobjedu sadašnjeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana na predsjedničkim izborima u Turskoj spontanim automobilskim povorkama, istaknutim zastavama i trubljenjem.
Germany when Erdogan wins the election… been non stop for 30 mins now pic.twitter.com/Yz0j50HT2j
— Sam Henderson (@Hendo_Gooner) May 28, 2023
Automobili ukrašeni turskim zastavama vozili su u nedjelju navečer trubeći ulicama njemačkih gradova uključujući glavni grad Berlin, Duisburg na zapadu zemlje i sjevernu luku Hamburg. Prema informacijama policije, slavlje je proteklo uglavnom mirno.
Street celebrations in Berlin after Erdogan's electoral victory… pic.twitter.com/Mil79d4CBt
— Kevork Almassian🇸🇾🇦🇲 (@KevorkAlmassian) May 28, 2023
U Mannheimu u jugozapadnoj državi Baden-Württemberg ipak je došlo do sukoba. Sudionici su policajce gađali predmetima, a neki iz kolone sukobili su se s pješacima. Nitko nije ozlijeđen.
U Duisburgu je, prema navodima policije, u proslavi sudjelovalo nekoliko stotina automobila i više stotina okupljenih na ulicama. Osim nekoliko vatrometa, sve je proteklo mirno, objavila je policija.
Ich hasse euch alle omg pic.twitter.com/Z4H8rWn9DP
— sıla ރ (@einkizaussivas) May 28, 2023
U Hamburgu su formirane duge kolone automobila koji su trubili ispred turskog konzulata u blizini željezničke postaje. Samo na travnjaku ispred konzulata oko 1000 Erdoganovih pristalica mahalo je zastavama slaveći njegovu pobjedu.
Proslave i parade sa stotinama ljudi zabilježene su i u Berlinu, financijskom središtu Frankfurtu i glavnom gradu Bavarske Münchenu.
په ټولټاکنو کې د ولسمشر اردوغان د بریا له امله په جرمني کې ټول ترکي اتباع سړکونو ته راووتل او د خپل ولسمشر د بریا مبارکي یې ولمانځله.
Because of President Erdogan's election victory, all Turkish citizens in Germany took to the streets to celebrate their president's victory. pic.twitter.com/B2UlIizJoG
— Ehsanullah Shorish احسان الله شورش (@EhsanullahShor1) May 28, 2023
U zapadnom gradu Essenu, prema policiji, održani su manji prosvjedi ispred tamošnjeg konzulata.
Procjenjuje se da 3 milijuna ljudi u Njemačkoj ima turske korijene, a Turci su najveća imigrantska skupina u zemlji, nastala u sklopu politike “gostujućih radnika” koju je njemačka vlada usvojila 1950-ih.
Državljanin Bosne i Hercegovine uhvaćen je u krijumčarenju dvanaest Kineza koje je u prtljažniku i putnom prostoru osobnog automobila vozio iz Bosne i Hercegovine do Zagreba.
Policajci su u petak navečer u mjestu Slobodnica kod Slavonskog Broda prilikom kontrole u unutrašnjosti osobnog automobila bosansko-hercegovačkih oznaka pronašli troje muškaraca i devet žena kineskog državljanstva koji su bili smješteni u prtljažniku i putnom prostoru, izvijestila je u nedjelju slavonskobrodska policija.
Prilikom zaustavljanja na parkiralištu, vozač osobnog automobila je pokušao pobjeći, no policajci su ga u tome spriječili i uhitili.
Po podacima policije uhićeni 33-godišnjak je po dogovoru i uputama za sada nepoznatih osoba iz Bosne i Hercegovine uz naknadu, ilegalne migrante trebao prevesti do Zagreba.
Određen mu je je istražni zatvor, a terete ga za protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.
Prema migrantima koji su nezakonito preko Save ušli u Republiku Hrvatsku bit će proveden postupak sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakonu o strancima, prenosi Hina.
Birališta širom Turske zatvorena su u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Više od 64 milijuna građana Turske s pravom glasa, u drugom krugu biralo je između aktualnog predsjednika Recep Tayyip Erdogana, kandidata Narodnog saveza, i kandidata oporbenog Nacionalnog saveza Kemala Kilicdaroglua.
Prema neslužbenim informacijama kako javljaju strani mediji, Erdogan je pobijedio u drugom krugu i ostaje na tronu.
Održao je govor u kojem se zahvalio svima. Okupljenom mnoštvu poručio je: Zajedno smo do groba!.
Erdoganove pristaše okupile su se ispred njegove rezidencije u Istanbulu u iščekivanju pobjede, i već počeli slaviti.
poster
“Očekujem da će sve biti bolje”, rekla je Nisa, 28, žena s maramom na glavi i trakom s Erdoganovim imenom.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan vodi u drugome krugu predsjedničkih izbora protiv oporbenog protukandidata Kemala Kilicdaroglua s potporom birača od 56,4 posto, pokazuju prvi rezultati nakon prebrojanih 35,8 posto glasova, objavila je u nedjelju televizija NTV.
S otvaranjem novih kutija u gradovima i prebrojavanjem glasova očekuje se da se jaz između dvojice kandidata smanji.
Prema podacima oporbene televizije HalkTV, Kilicdaroglu vodi s 51,04 posto glasova nakon 48 posto otvorenih biračkih kutija.
Bivši direktor i savjetnik u BH-Gasu Almir Bečarević tvrdi kako će presuda biti još lošija za Federaciju BiH kada bude okončana te da će troškovi porasti na oko 23 milijuna dolara.
Mađarska kompanija FGSZ, koja je jedini operator prijenosnog sustava plina u Mađarskoj, tužila je Federaciju BiH, kompanije Energoinvest i BH-Gas zbog jednostranog prekida ugovora o transportu plina te zatražila odštetu od vrtoglavi 21 milijun dolara, piše Večernji list BiH.
Kako su potvrdili iz mađarske kompanije, a što se u javnosti BiH prikriva, arbitražno ročište o ovome sporu održano je u travnju pred Arbitražnim sudištem u Zürichu. Konačna presuda oko cijeloga prijepora očekuje se kasnije ove godine, naveli su u vrlo šturom odgovoru mađarskog plinskog operatora.
Tužio i Energoinvest
Odbili su pri tome komentirati očekivanja o ovome postupku, ali i potvrditi pojedinosti poput visine spora, navodeći kako se drže potpune nepristranosti u ovome postupku. No, nije jedino FGSZ tužio Federaciju BiH, i bosanskohercegovačka kompanija Energoinvest, koja posreduje u kupnji plina, je nedugo nakon pokretanja ovoga spora još 2021. godine tužila mađarski plinski operator, tvrdeći da je godinama BiH isporučivao plin naplaćujući mnogo veći iznos od onoga koji je bio predviđen. Kako bilo, najprije je pred ovo Arbitražno sudište stigao proces zbog odluke o jednostranom prekidu opskrbe plinom preko plinske trase koja vodi preko Ukrajine odnosno Mađarske te je prebačena na novi plinovod – tzv. Turski tok, koji je zajednički projekt ruskog Gazproma i Turske. Riječ je o plinovodu koji ima dva kraka – jedan za opskrbu plinom Turske, a drugi vodi prema zemaljama jugoistoka Europe. Budući da je s Mađarima bez ikakve suglasnosti njihove strane jednostrano raskinut ugovor, posve je izvjesno kako će Federacija BiH odnosno kompanije Energoinvest i BH-Gas, a u konačnici građani ovoga entiteta, platiti ogromnu cijenu krajnje neracionalne odluke koja je, očito, više politički nego poslovno orijentirana. I dapače, ova će afera, kada dođe na naplatu u FBiH, biti najmanje 40 puta “teža” od one “Respiratori”, za koju je nepravomoćno osuđen bivši federalni premijer Fadil Novalić. Glavni igrači ove afere još uvijek nisu pod pritiskom javnosti, no jasno je kako je ovdje ponovno riječ o političkoj poveznici afere koja je vezana uz proruske lobije u Sarajevu. Ključni sudionici jednostranog prekida ugovora s Mađarima i sklapanja posla o transportu plina Turskim tokom ponovno su bivši premijer Federacije Fadil Novalić, također bivši resorni ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić te generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević. Važno je znati kako je ugovor o opskrbi plinom preko Mađarske između kompanije FGSZ i Energoinvesta bio na snazi do 2023. godine, a koji su vlasti iz FBiH jednostrano prekinule. Jasno je, čak i pravnim prvostupnicima, kako su izgledi vlasti iz BiH jako mali u tome postupku. Kako bi pokušali smanjiti štetu, iz Energoinvesta su pokrenuli protutužbu protiv Mađara. No, bivša kompanija BH-Gas je pak protiv dužnosnika Energoinvesta te federalne Vlade podnijela kaznenu prijavu. Doznaje se kako su istragu o tom slučaju gotovo godinu i pol od podnošenja prijave preuzeli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koji, po nalogu Tužiteljstva Sarajevske županije provjeravaju navode iz kaznene prijave. Dokumenti o ovim zloupotrebama izuzeti su u Energoinvestu, ali i Federalnom ministarstvu energetike. Iz Energoinvesta su se pravdali kako su morali prijeći na novi pravac opskrbe plinom. – Energoinvest je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da promijeni odluku Gazprom Exporta i inzistirao da se ranija ruta isporuke plina preko Ukrajine i Mađarske ne mijenja. Unatoč uloženim naporima, Gazprom je inzistirao da je jedina opcija isporuke plina “Turskim tokom” i na drugi način zaprijetio obustavom isporuke plina za BiH – objavili su iz Energoinvesta.
Plinovod s RH
No, iz BH-Gasa su ranije tvrdili kako to nije istina, nego da je u pitanju interesno-lobistička akcija koja očito ima korijene u političkim krugovima u Energoinvestu i Ministarstvu energetike. Bivši direktor i savjetnik u BH-Gasu Almir Bečarević tvrdi kako će presuda biti još lošija za Federaciju BiH kada bude okončana te da će troškovi porasti na oko 23 milijuna dolara. – Sve je urađeno svjesno, namjerno i bez odluke Vlade Federacije da se uopće prijeđe na “Turski tok”. Mađarima nisu plaćene tri fakture po ugovoru, a kad to ne platite, ugovor se smatra raskinutim i transporter ima pravo pokrenuti arbitražni postupak i tražiti zaradu koju bi ostvario – zaključio je Bečarević. A to u prijevodu znači kako BH-Gas neće biti u stanju razvijati novi projekt alternativne opskrbe plinom. A to je projekt “Južna plinska interkonekcija” koji se planira realizirati povezivanjem na plinski sustav Hrvatske i LNG terminal na otoku Krku. Na to je na Sajmu gospodarstva u Mostaru pozvao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Bosna i Hercegovina će biti 19. tržište za Pepco brend. Ovaj lanac ima više od 3.000 trgovina od Estonije na sjeveru Europe do Italije na jugu i od Španjolske na zapadu do Bugarske na istoku.
Maloprodajni lanac Pepco uskoro otvara svoje prve trgovine u Bosni i Hercegovini. Kompanija je ovih dana raspisala oglas za posao za prijem radnika, točnije voditelja trgovina – poslovođa, i voditelja smjena.
Prema gradovima u kojima se traže ovi radnici, može se zaključiti i gdje će sve biti otvorene trgovine ovog lanca. Radi se o sljedećim gradovima: Sarajevo, Mostar, Livno, Čitluk, Tuzla, Lukavac i Kakanj, piše BiznisInfo.
Za pretpostaviti je kako se radi o prvom valu, te da će u budućnosti trgovine biti otvorene i u drugim većim gradovima koji nisu na popisu.
Bosna i Hercegovina će biti 19. tržište za Pepco brend. Ovaj lanac ima više od 3.000 trgovina od Estonije na sjeveru Europe do Italije na jugu i od Španjolske na zapadu do Bugarske na istoku.
U cijeloj kompaniji, kako u trgovinama tako i u sjedištu i distributivnim centrima, već imaju više preko 16 tisuća zaposlenih. Imaju ambiciozan pristup realizaciji planova daljeg širenja u Europi.
Pepco je najbrže rastući europski trgovački lanac koji nudi odjeću za cijelu obitelj i proizvode za domaćinstvo.
Nakon što je Armin Berberović na ročištu za određenje pritvora u sarajevskom Kantonalnom sudu rekao da je bio taksista iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo stiglo je objašnjenje kako je Berberović koji je osumnjičen za tragičnu smrt Azre Spahić zapravo bio dispečer.
Podsjećamo, Berberović nije imao vozačku dozvolu. Na ročištu za određivanje pritvora u sarajevskom kantonalnom sudu, tužiteljstvo je predstavilo kako je Berberović od početka godine počinio tri prekršaja i novčano je sankcioniran jer nije imao vozačku dozvolu.
Za tužitelje Berberović je vozio u alkoholiziranom stanju i za njih je to mogućnost da ponovi kazneno djelo.
Jedan od razlog zbog čega bi Berberović trebao ostati u pritvoru je što je javnost uznemirena.
Njegov branitelj Rusmir Karkin je rekao da nije ranije kazneno gonjen i kako je to njegova olakotna okolnost.
Berberović je rekao da se prepušta sudu odluci suda da se duboko kaje i da je svjestan težine djela koje je napravio.
Karkin je rekao kako ne postoji formalno pravni temelj da se zbog prekršaja zadrži u pritvoru.
Dječak ubojica je od zločina zatvoren u posebnoj ustanovi, u izolaciji
“Izlazim li danas?” Dječak ubojica se osilio: Svakog dana insistira da bude pušten, ali šanse za to su praktički nikakve, naslov je portala Blic koji piše kako trinaestogodišnji dječak koji je 3. svibnja ubio osmero vršnjaka i čuvara škole, dok je deveto dijete kasnije umrlo od ozljeda u bolnici, uporno zahtijeva da bude pušten na slobodu s klinike tvrdeći da “nema više razloga boraviti u bolnici”. Međutim, izgledi da se to dogodi su praktički nikakvi, piše Blic.
Dječak ubojica je od zločina zatvoren u posebnoj ustanovi, u izolaciji. Kako je izvijestio “Blic”, liječnici provode niz vještačenja i dodatnih dijagnostičkih postupaka s njim. Tijekom cijelog tog vremena, ne pokazuje kajanje, hladan je i smiren te nije tražio kontakt ni s kim. Ranije je postavljao pitanja poput “Kada ću izaći?” i “Kakve su reakcije na ono što sam učinio?”, ali u posljednjih nekoliko dana postao je uporan i vrši pritisak na liječnike da ga puste na slobodu – što, naravno, nije moguće, piše srpski portal.
Dječak ubojica svakodnevno pita liječnike “hoću li danas izaći”, uz komentare da “nema više razloga da bude ovdje”, jer su “provedena sva ispitivanja”. S druge strane, liječnici smatraju da je dječak i dalje opasnost za okolinu te postoji mogućnost da ponovi isto ili slično kazneno djelo ako mu se pruži prilika, navode.
“Nitko ne može isključiti tu ogromnu opasnost”, izjavio je sugovornik “Blica” upoznat s slučajem.
Sudeći prema izjavama i stavovima predstavnika državnih organa, nema nikakve šanse da se želja dječaka ubojice ikada ostvari. Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u danima nakon masovnih ubojstava u Beogradu i Mladenovcu, izjavio je da “ti monstrumi (…) nikada neće izaći” i da to ljudi u Srbiji trebaju znati, te da će “biti pravde”.
Nakon ovih slučajeva u Srbiji je krenula akcija predaje oružja, streljiva i eksplozivnih sredstava koje građani nelegalno posjeduju. Rok za tu kampanju istječe 8. lipnja kad je država najavila stroge kazne.
Noćas oko 00:30 u Rijeci došlo je do eksplozije, a policija je uhitila dvojicu bombaša koje povezuje sa serijom postavljenih eksplozivnih naprava na području Rijeke od kojih je posljednja odjeknula noćas. Do noćašnje eksplozije došlo je kod upravne zgrade Plodine u Tower centru na riječkim Pećinama.
Ozlijeđenih osoba u eksploziji nije bilo.
Neposredno prije aktiviranja eksplozivne naprave kod Tower centra, oko ponoći policijski službenici Policijske uprave primorsko-goranske su ispred trgovačkog centra na području Kostrene zatekli njemačkog i hrvatskog državljanina koji su ondje ostavili eksplozivnu napravu. Navedene osobe su uhićene i privedene u policijsku postaju, objavila je policija.
Osumnjičenici su imali i treću napravu, a sve se dovodi u vezu s eksplozijom od 21. svibnja na području trgovačkog centra na Vežici, u Rijeci, kada je uslijed aktiviranja nepoznate eksplozivne naprave došlo do oštećenja stakla na vratima trgovačkog centra Plodine.
Očevid navedenih događaja je u tijeku, kao i kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve činjenice i okolnosti, objavila je PU primorsko-gorasnka.
I noćas su eksplozivne naprave dvojica bombaša postavljala pred objekte Plodina. Kako javlja Jutarnji list, istražitelji vjeruju da su bombe postavljene kao neka vrsta stvaranja pritiska na tu tvrtku.
Navode i kako riječki kriminalisti već neko vrijeme sumnjaju upravo u tu varijantu te da sinoćnje uhićenje dvojice muškaraca odmah nakon što su postavili eksplozivnu napravu kod Plodina u Kostreni nije slučajno, već je riječ o nekoj vrsti policijske zasjede. Prije uhićenja u Kostreni, podsjetimo, dvojac je kod Tower centra postavio eksplozivnu napravu koja je nešto kasnije eksplodirala.
Naime, nakon prve eksplozije 21. svibnja ispred Plodina na Vežici policija je napravila plan prikrivenog motrenja trgovačkih centara Plodine u Rijeci, a sinoć oko ponoći njihov nadzor je urodio plodom.
Na Twitteru se oglasio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Čestitam policiji na profesionalnom i učinkovitom radu u otkrivanju i uhićenju osoba koje se dovode u vezu sa serijom postavljenih eksplozivnih naprava na području Rijeke. Njihova predanost u radu jamac je sigurnosti građana i zaštite javnog reda i mira”, napisao je na Twitteru.
Čestitam policiji na profesionalnom i učinkovitom radu u otkrivanju i uhićenju osoba koje se dovode u vezu sa serijom postavljenih eksplozivnih naprava na području Rijeke. Njihova predanost u radu jamac je sigurnosti građana i zaštite javnog reda i mira.https://t.co/9tiIoqlgEB
— Davor Božinović (@DavorBozinovic) May 28, 2023
U Splitu, na Poljudu, u tijeku je susret Društva prijatelja Hajduka i sastanak s upravom Udruge Naš Hajduk.
Na dnevnom redu raspravlja se o provedenim kampanjama, bazi neaktivnih članova te statističkim podacima o broju akcija učlanjivanja i aktivnih članova u prošloj i ovoj tekućoj godini.
Dodijelit će se priznanja za rekordnu 2022. godinu po broju članova.
Hajduk danas igra posljednju prvenstvenu utakmicu protiv Šibenika na Poljudu.
Danijel Subašić, vratar Hajduka, danas završava svoju veliku nogometnu karijeru a Marko Livaja će upisati svoj 100. nastup za HNK Hajduk.
Kiseljak.info
U Federaciji BiH danas počinje primjena Zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.
– Bitno je istaknuti da će se kazne početi naplaćivati 12 mjeseci nakon početka primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih temeljem ovog Zakona, što znači da će inspekcijske mjere u ovom periodu biti preventivne, s ciljem pomoći svim pravnim subjektima da prilagode svoje poslovanje sukladno Zakonu – navode iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Zakonom je propisana zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojim se nalaze malodobne osobe.
Uz to definirani su izuzeci od zabrane pušenja, kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti, zračne luke (u posebnom prostoru za pušenje) i drugi. Međutim, primjena za navedene izuzetke počinje šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa koji je trenutno u fazi izrade.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva ističu da Zakon ne zabranjuje, već ograničava uporabu duhana, u cilju zaštite i unapređenja javnog zdravlja, kao i stvaranja zdravijeg okruženja koje promovira zdrave izbore, s obzirom da su uzrok tri četvrtine svih smrtnih slučajeva u Federaciji BiH, bolesti za koje je jedan od faktora rizika upravo pušenje.
U cilju zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva, kao i usklađivanja sa UN Okvirnom konvencijom o kontroli duhana, Zakonom se uređuju mjere za zabranu i ograničenje uporabe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog oglašavanja, promidžbe i sponzoriranja.
Također, uređuju se mjere za sprječavanje pristupa maloljetnim osobama tim proizvodima, sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obvezne oznake na pakiranjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere, osnivanje Federalnog povjerenstva za kontrolu uporabe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i nadzor nad provedbom zakona.
Zakonom je utvrđena i obveza usklađivanja s odredbama ovog Zakona, i to na način da se rokovi određuju različito spram djelatnosti. Tako je, na primjer, propisano da obveze za fizičke osobe nastupaju s danom početka primjene ovog zakona.
Ustanove, poduzeća i druge pravne osobe dužne su svoja akta uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od početka primjene Zakona, dok je obveza za pravne osobe, u čijim objektima postoje izuzeća od zabrane pušenja (kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti i drugi, definirani člankom 7. Zakona), da usklade svoj rad s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa koji se donosi na osnovu Zakona (Pravilnik o uvjetima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenje).
Priprema Prijedloga pravilnika o uvjetima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja u završnoj je fazi, nakon čega će Prijedlog pravilnika biti objavljen na web stranici Federalnog ministarstva zdravstva, kako bi zainteresirani mogli dostaviti komentare na razmatranje.
Nakon obavljenih javnih konzultacija, Pravilnik će biti upućen na objavu u Službenim novinama Federacije BiH.
Tekst Zakona dostupan na web stranici Federalnog ministarstva zdravstva navedeno je u priopćenju Federalnog ministarstva zdravstva.
Tisuće ljudi iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja gotovo pa do posljednjeg mjesta napunilo je danas zagrebačku Arenu gdje je uskoro završava molitveni dan Pogledaj srcem, neka vatra siđe. Bogat program sastojao se od molitve, pjesme i zanimljivih svjedočanstava a trajao je čitav dan.
Program je oko 14 sati započeo molitvom koju su održali fra Stjepan Brčina, vlč. Dražen Radigović, don Mijo Grozdanić i fra Ivan Matić te glazbenim zazivom Duha Svetoga u izvedbi Mateja Galića. Prvi govornik, fra Stjepan Brčina govorio je o važnosti vjere, a najviše je pozornosti privukao središnji dio događanja, svjedočenje Jima Caviezela, holivudskog glumca i zvijezde filma Pasija kojeg, zbog potpune posvećenosti katoličkoj vjeru zovu i ‘najsvetijim čovjekom u Hollywodu’.
Svojim jednosatnim izlaganjem Caviezel je oduševio zagrebačku publiku koja mu je jednoglasno skandirala. Val ovacija izazvao je i kada se skinuo u dres hrvatske reprezentacije s brojem 10 koji nosi njezin kapetan Luka Modrić.
Jim Caviezel otkrio je u Areni svoju povezanost s Hrvatskom. Naime, baka njegove supruge Kerri Browitt je porijeklom Hrvatica i upravo ga je ona podučila svetom otajstvu krunice koju, rekao je, često moli. Krunica suprugine bake Hrvatice, istaknuo je u svom inspirativnom svjedočanstvu, pomogla mu je 1997. da dobije svoju prvu veliku ulogu u filmu “Tanka crvena linija” Terrencea Malicka.
Ulogu koja će ga proslaviti, onu Krista u “Pasiji” Mela Gibsona 2004. dobio je nakon što ga je nazvao sam redatelj i kazao mu da želi da glavnu ulogu u kultnom filmu igra glumac koji ima 33 godine, kao i Isus u vrijeme svog uskrsnuća te koji ima iste inicijale (JC). Prije snimanja filma koji mu je promijenio život, dodao je Caviezel, odlučio je svoje životno poslanje posvetiti Djevici Mariji u Međugorju.
-S čudom Međugorja me upoznala supruga i u Međugorju sam svoj život i karijeru odlučio posvetiti Bogorodici- rekao je Caviezel čije je iskreno svjedočanstvo dotaklo tisuće okupljenih u rasprodanoj Areni.
Nakon sudara dva vozila, koji se sinoć dogodio u Bijeljini, na ukazivanje liječničke pomoći upućeni su jedan od vozača, te troje djece.
Nesreća se dovodila u Ulici kralja Dragutina oko 20.30 sati.
InfoBijeljina saznaje kako je jedno dijete zadržano na liječenju.
Neslužbeno se saznaje da se u Bijeljini sinoć dogodilo još pet nesreća.
Fojnički Taekwondo klub i ovaj vikend ostvario je izvrsne rezultate. Osvojeno je sedam medalja, i to tri zlatne, tri srebrne i jedna brončana.
U subotu se u Ulcinju u Crnoj Gori održao veliki međunarodni taekwondo turnir Ulcinj Trophy 2023 na kojem je sudjelovalo 550 natjecatelja iz pet država. Taekwondo klub Fojnica je i ovaj vikend ostvario izvrsne rezultate.
Osvojeno je sedam medalja, i to tri zlatne, tri srebrne i jedna brončana. Zlato: Amanda Hukić, Noa Hukić i Ahmet Mazić. Srebro: Ismail Omanović, Eldar Omanović i Deni Hodžić. Bronca: Ajla Omanović. Konkurencija je bila jaka i brojna.
Trener tima Muhamed Hukić
Turnir se održao u Ulcinju u OS Maršal Tito na šest borilišta s elektronskom opremom Daedo.
Članovi fojničkog tima su iskoristili odlično vrijeme za kupanje.
Čestitke timu na odličnim rezultatima!
Kiseljak.info
Turnir je otvorio načelnik Općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak kazavši kako je Općina Kiseljak ponosan partner ovom projektu koji je pokrenut prije 24 godine
”Juicy Kiseljak open” drugi najjači teniski turnir u BiH ove godine, i službeno je otvoren. Simboličnim programom za članove Kluba, sponzore i pokrovitelje, Teniski klub Elliptic je dokazao kako je sve spremno za ugostiti desetine tenisača iz cijeloga svijeta koji će se boriti za ATP bodove ali i nagradni fond ukupne vrijednosti 25 000 dolara.
Turnir je otvorio načelnik Općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak kazavši kako je Općina Kiseljak ponosan partner ovom projektu koji je pokrenut prije 24 godine i koje svake godine napreduje i diže ljestvicu kada su uvjeti i organizacija u pitanju.
Stanić Grupa također je uz turnir od njegovih početaka a ove godine, sa brendom Juicy su i generalni sponzor. Otvorenju su ispred Grupacije nazočili Sanela Gavran i Alojz Stanić.
Gavran je u izjavi za medije kazala kako je ove godine pokrenuta i jedna nova tradicija kada je u pitanju odnos prema ovom projektu koji sada nosi ime ”Juicy Kiseljak open” čestitala i poželjela sreću organizatorima te ispred Grupacije iskazala ponos što sa svojim najjačim brendovima poput Maraske i Heinekena stoje iza ovog projekta. Predstavnici tvrtke Sarajevski kiseljak također su podržali svečanost otvorenja kao i sam turnir. Izvršni direktor Darko Josipović nazočio je otvorenju dok se medijima obratila Helena Radić-Bosanac (korporativne komunikacije) kazavši kako je ovo jedan u nizu projekata odnosno ulaganja u lokalnu zajednicu čiji je ”Sarajevski kiseljak” neodvojivi i važan dio. Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH također je podržala turnir kao i Federalno ministarstvo kulture i sporte te Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture, mladih i sporta Kantona Središnja Bosna. Natjecanje počinje u nedjelju, 28. svibnja dok je finalni dan planiran za nedjelju 4.lipnja. Ulaz na sve mečeve je besplatan.
Foto: Kiseljak.info
– Prijašnja vlada donijela je odluku da izvanredno povećanje stupi na snagu u srpnju 2023. godine, a nova vlada donijela je odluku da proširi obim mjeseci, i isplata mirovina od svibnja bit će viša za 3,9 posto – rekao je ministar Delić
Umirovljenici u Federaciji BiH će u ponedjeljak, 5. lipnja, svoja svibanjska primanja dobiti uvećana za 3,9 posto.
Tako će iznos najniže mirovine, umjesto 518,07 KM, iznositi 538,27 KM, a s obzirom na to da je riječ o linearnom uvećanju, to znači da će svi iznosi mirovina biti viši za 3,9 posto.
Ovo uvećanje, podsjetimo, uslijedilo je nakon što je Federalna vlada revidirala odluku prethodne vlade o vanrednom usklađivanju mirovina koje se vrši jedanput godišnje na osnovu člana 80. Zakona o mirovinsko -invalidskom osiguranju, piše Dnevni avaz.
Upravo je Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, prekršila stav 3. tog člana, u kojem stoji da se odluka o izvanrednom usklađivanju donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši izvanredno usklađivanje.
Podsjetimo, prema odluci Federalne vlade, isplata uvećanih mirovina trebala je početi u kolovozu.
– Prijašnja vlada donijela je odluku da izvanredno povećanje stupi na snagu u srpnju 2023. godine, a nova vlada donijela je odluku da proširi obim mjeseci, i isplata mirovina od svibnja bit će viša za 3,9 posto – rekao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.
U ovu svrhu Vlada FBiH je osigurala dodatnih 14 milijuna KM.
Inače, mirovine su u ovoj godini uvećane za nešto više od 20 posto, računajući, uz izvanredno, i ono redovno usklađivanje od 16,25 posto.
U Savezu umirovljenika FBiH pozdravili su revidiranje odluke o vanrednom usklađivanju, međutim, s obzirom na stalna poskupljenja, rješenje vide upravo u obuzdavanju rasta cijena.
– To smo u prijedlogu svojih mjera, uz otvaranje novih radnih mjesta, i podvukli ministru Deliću. Neophodna je intenzivna kontrola trgovačkih lanaca, pogotovo kada je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica – poručio je Redžo Mehić, predsjednik Saveza.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara podržala je te i otvorila šesto izdanje Konferencije za mame – MAMF, koja je održana u Sarajevu.
Predsjednica Bradara je iskazala zadovoljstvo zbog sudjelovanja na jednoj ovakvom događaju koji slavi ženu, majku kao stup obitelji i društva. Istaknula je gospodarsku važnost ovakvih događaja ali i nadasve demografsku.
” Poboljšanje demografije, počinje od žene, od majke, njenog položaja u obitelji, društvu, u poslovnom svijetu i na koncu žene kao majke. Neujednačenost statusa u određenim kantonima počevši od doplatka pa do predškolskih usluga, produženih boravaka, dostupnosti vannastavnih aktivnosti i sl., sve to utječe na majke, njihove poslovne izbore kao i planiranje obitelji. Na koncu, što god da mi jesmo, što god da radimo, većina nas smo na prvom mjestu majke. Bez osude naravno, za žene koje izaberu drugačije, jer na kraju je jedino važno da je odluka naša i da je imamo priliku provesti kakva god ona bila” kazala je predsjednica Bradara uz poruku da nema toga što žene ne mogu pogotovo uz podršku jedna drugoj.
Meliha Mulahalilović Žiško koja je pokrenula ovaj događaj kazala je kako je on s godinama rastao i postao prepoznatljiv kao mjesto susreta i dobre energije.
Konferencija je prvi put pored radionica i panela, imala i sajamski dio a kao govornice su sudjelovale brojne dame iz BiH i Hrvatske, od liječnica, književnica, poduzetnica….
(predsjednikfbih.gov.ba)
Michael Murphy, veleposlanik SAD-a u BiH, Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, te Johann Sattler, posebni predstavnik Europske unije u BiH, Osobe su godine za 2022.
Direktor Večernjakova pečata i glavni urednik Večernjeg lista BiH u studiju BHRT-a u Sarajevu otkrio je tko je na 22. Večernjakovu pečatu ponio titulu Osobe godine:
– U državi u kojoj postoje tri suprotstavljene istine gotovo je nemoguće postići konsenzus oko bilo čega, a osobito oko toga koje su osobe više od drugih udarile pečat na proteklu godinu. Zato smo odlučili u najvažnijim događajima potražiti one koji su obilježili 2022. Svi se slažu kako su 2. listopada i 15. prosinca najvažniji prošlogodišnji dani. Na prvi datum održani su opći izbori u BiH i u istoj večeri visoki predstavnik je nametnuo odluke kojima je osigurao lakšu uspostavu i funkcioniranje federalne vlasti. Drugi pak datum trajno će se vezivati uz odluku Europske unije o dodjeli kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini.
Treći događaj nema datum. On je, zapravo, cjelogodišnja konstantna američka potpora u demokratiziranju i europeiziranju daytonske BiH. Rekao bih, međunarodna zajednica, Europa i Amerika se nakon rata ponovno na velika vrata vraćaju svom nezavršenom daytonskom projektu. Upravo sinergija tih država, zajednica i unija koje nastoje s BiH skinuti luđačku košulju i obući je u europsko odijelo, simboliziraju američki veleposlanik Michael Murphy, visoki predstavnik Christian Schmidt i posebni predstavnik Europske unije Johann Sattler.
Oni su se, kao međunarodni diplomati, prometnuli u lobiste za BiH. Zato, Michaela Murphyja, Christiana Schmidta i Johanna Sattlera, kao euroatlantske lobiste za BiH proglašavamo Osobama godine u BiH za 2022. – obrazložio je Pavković zašto su upravo tri euroatlantska lobista za BiH dobitnici Večernjakova pečata za Osobe godine.
Iskustvo Europe, a posebice moje zemlje, pokazuje da nakon loših vremena trebamo sjesti zajedno, raditi zajedno, razumjeti jedni druge i graditi zajedničku budućnost. Mislim da to možemo.
Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, kao jedan od triju euroatlantskih lobista za BiH, dobitnika Večernjakova pečata za Osobu godine 2022. obratio se auditoriju iz studija A BHRT-a u Sarajevu:
– Hvala vam puno za dodjelu ovog priznanja nama trojici. Govorimo o europskoj integraciji, o miru i novoj generaciji. Sretan sam zbog toliko mladih ljudi oko nas, jer oni su ti koji će donijeti ovoj zemlji, Bosni i Hercegovini, zajedničku europsku budućnost. Iskustvo Europe, a posebice moje zemlje, pokazuje da nakon loših vremena trebamo sjesti zajedno, raditi zajedno, razumjeti jedni druge i graditi zajedničku budućnost. Mislim da to možemo. Stoga, naša zahvala vama i svima onima koji su nas podržali u donošenju teških odluka kako bismo unaprijedili funkcionalnost ove zemlje. Kada neki u svijetu pitaju što je s Bosnom i Hercegovinom, o čemu se tu zapravo radi – pa samo pogledajte ljude, mlade ljude, njihov topao, inteligentan i predan pristup budućnosti i neka nam to posluži da, u teškim razgovorima koje ponekad vodimo, nikad ne zaboravimo da je naš cilj imati Europu u Bosni i Hercegovini i sve Bosance i Hercegovce u Europi. To je budućnost. Ovo možda neće biti raj, ali može biti prilično blizu toga. Hvala vam.
JU Dom zdravlja Kiseljak, raspisuje JAVNI NATJEČAJ za prijem u radni odnos
1. Diplomirani inženjer medicinske radiologije ……………. 1 izvršitelj, na određeno vrijeme do 5 mjeseci
Tekst Javnog natječaja pogledajte u nastavku teksta:
Dana 27. svibnja, kao i prethodnih godina, tradicionalno je proslavljena važna obljetnica za franjevačku, katoličku i narodnu povijest. Na Kaštelima, mjestu u vrletima planine Zahor, smještenoj na tromeđi općina Kiseljak, Fojnica i Busovača, služena je sveta misa i prisjećanje dana iz davne 1463. godine, kada je tadašnje Bosansko kraljevstvo palo u ruke turskoga osvajača. Misno slavlje je predvodiofra Mario Katušić, gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici uz Mirka Majdandžića, župnika župe Rođenja Blažene Djevice Marije iz Brestovskog i velikog broja svećenika.
Toga dana je jedan neustrašivi franjevac fra Anđeo Zvizdović, sa željom da sačuva naš narod i njegovu vjeru na ovim prostorima, s ovoga mjesta sišao pred silnika Mehmeda Fatiha traživši mogućnost opstanka svoga naroda na ovim prostorima.
Ovo mjesto je, također, postalo mjesto hodočašća. Mnogi ljudi iz fojničkog, brestovljanskog, busovačkog i kiseljačkog područja dolaze pješice na Kaštele kao zahvala fra Anđelu i svim fratrima iz prošlih vremena na neumornom očuvanju vjere u Bosni. Danas su ovo mjesto posjetili i hodočasnici iz Viteza, Uskoplja i Bugojna.
Nakon svete mise uslijedilo je zajedničko druženje, ručak i tradicionalno kolo. Za sve nazočne vojnici hrvatske komponente pripremili su vojnički grah, a oni koji su željeli imali su priliku posjetiti i fratarske ćelije, smještene na strmim stijenama ispod litice na kojoj se svake godine obilježava ova obljetnica.
Organizator cijele manifestacije je Župni ured Brestovsko i župnik fra Mirko Majdandžić u suradnji s Fojničkim samostanom.
Kiseljak.info
Dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda dr Davor Pranjić zaprimio je nagradu „Večernjakov pečat“ u kategoriji „Politika i lobisti za BiH“.
Na svečanosti 22. Večernjakovog pečata održanoj večeras, od 20 kandidata, Pranjić je odabran za osobu koja je ostavila najviše traga kroz svoj prošlogodišnji rad i djelovanje.
„Čast mi je i zadovoljstvo biti dobitnikom ove prestižne nagrade, koja je ujedno i priznanje za moj dosadašnji trud i zalaganje. Iskreno se nadam da ću opravdati povjerenje naroda kroz svoj daljnji rad na mjestu dopredsjednika Republike Srpske, ali i dopredsjednika Udruge Hrvata BiH “Prsten” jer me upravo glas naroda poučio da je bitno slušati, promatrati i raditi na tome da budem oslonac i podrška, što me i dovelo do ovoga što sam danas.“, poručio je Pranjić.
Vrijedna skulptura maslinove grančice, simbola mira i pomirenja među ljudima koja je završila u rukama pobjednika, onih koji su, prema izboru Ocjenjivačkog suda Večernjakova pečata, obilježili prošlu godinu, djelo je jednog od najplodnosnijih kipara u Bosni i Hercegovini Stjepana Stipe Skoke, bivšeg dekana Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Danas je preminuo Dragan Petrović dugogodišnji član Viteških akorda.
Omiljen u društvu i uvijek spreman za pjesmu danas je nažalost izgubio bitku za život, prenosi Vitez.info.
Tijelo pokojnog Dragana bit će izloženo u mrtvačnici groblja Kraljevica sutra, 27. svibnja 2023. od 18:00 sati. Misa zadušnica i obred ukopa obavit će se u nedjelju 28. svibnja 2023. u 17:00 sati na groblju Kraljevica u Malom Mošunju.
Iskrena sućuti obitelji pokojnog Dragana, Viteškim akordima kao i rodbini i prijateljima.
Dvije kompanije koje su lideri na bh. tržištu prodaje kozmetičkih i proizvoda za njegu – su dm drogerie markt i Cm-Cosmetic Market.
Obje kompanije iza sebe imaju uspješnu godinu te su zabilježile rast prihoda i višemilijunsku dobit.
Lider na tržištu je njemački dm, ali i domaći Cm odlično posluje i uzima dobar dio kolača, izvještava BiznisInfo.ba.
Dm je lani imao prihode od 262 milijuna KM, a Cm 107 miliona.
Firmu dm drogerie markt osnovao je Götz Werner 1973. godine, kada je i otvorio prvu dm trgovinu u njemačkom gradu Karlsruhe.
Cm-Cosmetic Market je osnovan 2003. godine a sjedište kompanije je u Vitezu.
Rezultat poslovanja u 2022. godini:
dm drogerie markt
Ukupni prihodi – 262.744.859 KM
Dobit prije oporezivanja – 10.936.692 KM
Cm-Cosmetic Market
Ukupni prihodi – 107.683.594 KM
Dobit prije oporezivanja – 9.783.655 KM
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izdao je danas naredbu da se podigne borbena gotovost Vojske Srbije na najviši stupanj, saznaje Tanjug.
Predsjednik i vrhovni zapovjednik Aleksandar Vučić potpisao je naredbu o podizanju borbene gotovosti jedinica Vojske Srbije na najvišu razinu, i naredio im hitan pokret u pravcu granice s Kosovom.
Vučić se na ovaj potez odlučio zbog događaja u Zvečanu, Zubinom potoku i Leposaviću.
Kako prenosi Tanjug, Vučić je tražio od NATO-a da se pod hitno “zaustavi nasilje nad Srbima”.
Iako je Corsa nastala na francuskoj osnovi, upečatljivi dizajnerski elementi čine Corsu jednim od posebnijih modela u segmentu.
Naravno, tu mislimo isključivo na dizajn koji se uvelike oslanja na veću Astru. Nošen Vizor maskom pruža pravo osvježenje u segmentu gradskih modela kojima se broj iz mjeseca u mjesec smanjuje. Od ostalih novosti vrijedi spomenuti uvođenje Intelli-Lux LED prednjih svjetala te očekivano unaprijeđenog infotainmenta u kabini.
Iako zatvorena prednja maska upućuje na elektro pogon, u Opelu još uvijek nude i klasiku. Pod pojmom klasike se podrazumijeva 48V mild hibrid sa 75, 100 i 136 KS, oba u kombinaciji s automatskim mjenjačem s dvostrukom spojkom.
Električne verzije su od 136 KS i 156 KS, a nude do 357 km odnosno 402 km dometa u WLTP ciklusu. Sve rečeno poznato je i s blizanca iz Peugeota, modela E-208. Recimo i kako električna verzija u Njemačkoj kreće od oko 37.000 eura, dok će klasika imati daleko pristupačniju cijenu, od 18.500 eura.
Bivši direktor Uprave za neizrvno oporezivanje (UNO) BiH Kemal Čaušević osuđen je na pet i pol godina zatvora drugostupanjskom presudom Apelacijskog vijeća Suda BiH.
Potvrđena je presuda prema kojoj se Čauševiću izriče pet i pol godina zatvora te mu se oduzima 1,7 milijuna vrijedna imovina. Oslobođen je optužbi za pranje novca.
Izricanje drugostupanjske presude zakazano je nakon obnovljenog suđenja i završnih riječi u kojima je Tužiteljstvo zatražilo da Čaušević bude proglašen krivim i da mu se oduzme nezakonito stečena imovina.
On je prvostupanjskom presudom osuđen na devet godina zatvora zbog primanja dara i drugih oblika koristi te pranja novca u svibnju, a Apelacijsko vijeće Suda BiH u listopadu 2022. godine je ukinulo dio presude kojom je Čaušević bio proglašen krivim za pranje novca i kojom mu je bila oduzeta protupravno pribavljena imovinska korist.
Kazna mu je tada smanjena sa devet na pet i pol godina zatvora.
U prvostupanjskoj presudi navedeno je da je Čaušević u svibnju 2007. godine stupio u kontakt sa uvoznicima tekstila Sedinetom Karićem i Anesom Sadikovićem, kojima je obećao povlašteni status prilikom uvoza u vidu smanjenja iznosa za carinjenja i priznavanja faktura sa netočnim podacima, tražeći protuuslugu od 1.000 KM po uvezenom kamionu.
U toj presudi se navodi da je Čaušević od 2007. do veljače 2011. primio iznos ne manji od 1,7 milijuna KM, od čega je Sadiković dao 1.297.000 KM, a Karić oko 425.000 KM.
Uz Čauševića, u ovom predmetu optuženi su Karić i Sadiković, koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja dara pri uvozu tekstila, dok je Karić na samom početku postupka osuđen na godinu dana zatvora za davanje dara i drugih oblika koristi, po sporazumu o priznanju krivnje sklopljenim sa Tužiteljstvom.
Podsjećamo, Čaušević je uhićen u lipnju 2014. godine zajedno sa još 53 osobe u akciji “Pandora”. Među uhićenima su bili i uposlenici UNO, kao i uposlenici carinskih terminala. Sadiković se predao dan poslije.
Suđenje je počelo 2017. godine.
Danas prijepodne došlo je do prometne nesreće tijekom proslave norijade kod Labina. Policija i Hitna pomoć još su na mjestu događaja te pružaju pomoć. Dio ozlijeđenih prevezen je u pulsku Opću bolnicu.
Kako su nam kazali iz policije, traktor s prikolicom na kojoj su bili maturanti sletio je s ceste. Na prikolici su se nalazili maturanti Srednje škole Mate Blažina iz Labina koji su slavili posljednji dan škole. Prvo je objavljeno da je ozlijeđeno desetak maturanata. Načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac rekao je za Hinu da ih je ozlijeđeno osam.
Nesreća se dogodila na cesti od Labina prema Prtlogu.
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=227635250014658&id=100083045543093
“Za sada ih je u Opću bolnicu Pula stiglo osam, troje ima ozbiljnije ozlijede, pet je još u evaluaciji. Trenutno se na terenu radi trijaža i očekuje se dolazak još ozlijeđenih maturanata u OB Pula”, rekla je Indexu ravnateljica Irena Hrstić. Dvoje ozlijeđenih maturanata poslano je u KBC Rijeka, javlja Glas Istre.
Na mjestu nesreće bili su članovi JVP-a Labin s tri vozila, kao i članovi DVD Labin Rabac, zatim policija i vozila Hitne pomoći iz cijele Istre te roditelji. Bili su tu i pripadnici labinskog Crvenog križa te mještani Prloga koji su ponudili prijevoz.
Istarski.hr neslužbeno doznaje da je uzrok nesreće otkazivanje kočnica na nizbrdici te da je u prevrnutoj prikolici bilo dvanaest do trinaest maturanata.
Općinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Abdulahu Skaki, veleposlaniku BiH u Kataru i bivšem gradonačelniku Sarajeva.
Pritvor mu je određen zbog opasnosti od bjekstva, zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao utjecati na svjedoke, prikriti dokaze i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.
Skaka će 30 dana pritvora provesti u KPZ Zenica. Razlog tome je smanjenje kapaciteta KPZ Miljacka u Sarajevu i plan prebacivanje pritvorskih jedinica na Igman gdje se gradi najveća pritvorska jedinica na Balkanu.
Zbog toga je dogovoreno da dio pritvorenika bude premješten u Zenicu. Tamo su već smješteni načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i bivši načelnik Ilidže Senaid Memić koji su nedavno uhapšeni u drugim akcijama policije.
Skaka, član Stranke demokratske akcije (SDA), pod istragom je Tužiteljstva KS zbog više kazneno-pravnih radnji tijekom mandata gradonačelnika Sarajeva.
Skaka se tereti za nezakonito zapošljavanje četiri savjetnika, nezakonito trošenje novca iz proračuna grada, za davanje dara u vezi s izborom predsjedatelja Gradskog vijeća, a sve kako Bogić Bogićević ne bi mogao biti izabran za gradonačelnika Sarajeva, odnosno kako bi sebi osigurao drugi mandat na toj poziciji. Sumnjiči se da je grant sredstva davao njemu bliskim nevladinim organizacijama u kojima su bili angažirani članovi njegove obitelji.
Tereti se i za krivotvorenje financijskih izvješća u kojima nije prikazivao donacije koje je grad dobio. Pod istragom je i zbog nezakonitog odobravanja sredstava Grada Sarajeva za izgradnju rasvjete u vikend naselju Rajski Do u općini Trnovo, gdje se nalazi i njegova vikendica te zbog krivotvorenja dokumentacije vezane za dovođenje projekta bolida Formule E.
Akciji “Vizionar” u kojoj je uhapšen je, kako je priopćeno, prethodila višemjesečna istraga Tužiteljstva KS i MUP-a KS, uz potporu Financijske policije FBiH i MUP-a RS-a.
Jedna osoba poginula je sinoć u težoj nesreći na električnom romobilu koja se dogodila u Bolu na otoku Braču, izvijestila je policija. Do nesreće je došlo oko 20.30, a osoba je u preminula na mjestu od ozljeda koje je zadobila.
Policija je izvijestila kako je obavljen očevid nesreće u kojoj je sudjelovala jedna osoba na električnom romobilu, a o svemu je izviješteno nadležno državno odvjetništvo.
Djeca iz DR Konga koju su četiri hrvatska para namjeravala posvojiti preuzele su zambijske službe socijalne skrbi, na sigurnom su i imaju dobre uvjete, rečeno je u srijedu Hini iz ministarstva vanjskih i europskih poslova
Osmero hrvatskih državljana danas izlazi pred Visoki sud u Ndoli zbog sumnje u pokušaj trgovine ljudima. Prošlog puta ročište je odgođeno jer tužiteljstvo nije dovelo najavljene svjedoke. Sljedeće je ročište zakazano za danas, uz nalog da se dovedu svjedoci optužbe jer Sud prijedloge za daljnjim odgodama neće prihvatiti.
Zambijska novinarka koja prati suđenje objasnila je za 24sata da su moguća dva moguća scenarija.
“Prvi je da sutkinja Mulanda, nakon što tužiteljstvo završi ispitivanje svojih svjedoka, odbaci optužnicu. To bi značilo slobodu za hrvatske državljane. Drugi scenarij je da, nakon ispitivanja svjedoka tužiteljstva, odluči kako želi nastaviti suđenje i zakaže novo ročište za ispitivanje svjedoka obrane”, istaknula rekla je, pišu 24sata.
Djeca iz DR Konga koju su četiri hrvatska para namjeravala posvojiti preuzele su zambijske službe socijalne skrbi, na sigurnom su i imaju dobre uvjete, rečeno je u srijedu Hini iz ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Četiri para iz Hrvatske otputovala su krajem prošle godine u Zambiju kako bi preuzela posvojenu djecu iz DR Konga u dobi od jedne do tri godine. Hrvatski sudovi potvrdili su im odluke o posvojenju, a MUP izdao hrvatske dokumente za djecu, no uhićeni su 7. prosinca u zračnoj luci u Ndoli kad su s djecom namjeravali napustiti Zambiju zbog sumnje u autentičnost dokumenata.
Poslije su optuženi za trgovinu ljudima u pokušaju, a djeca su im oduzeta. “Prema informacijama dobivenim od zambijskih vlasti, djecu su preuzele službe socijalne skrbi”, rekao je MVEP u srijedu. Ministarstvo je dodalo da se djeca trenutno nalaze u posebnom kompleksu gdje se za njih skrbe, da su “na sigurnom, nisu ni na koji način ugrožena te imaju medicinsku skrb i dobru prehranu”. MVEP je dodao da je u suradnji s lokalnom humanitarnom organizacijom u više navrata djeci dostavilo hranu i druge potrepštine.
Četiri hrvatska para u zambijskom zatvoru provela su gotovo sedam tjedana, do 23. siječnja kad su pušteni da se brane sa slobode. Sudac je na ročištu 6. veljače odlučio prekinuti suđenje te naložio da Hrvati u narednih 48 sati napuste Zambiju, no već sljedeći dan parovi su ponovo vraćeni u pritvor zbog širenja optužnice za ista kaznena djela koja im se stavljaju na teret.
Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih
Na tržištu rada u BiH i dalje su najtraženiji inženjeri i to IT, softver, elektrotehnike, građevine, zatim diplomirani farmaceuti, doktori medicine – specijalisti, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Iz Agencije navode kako su ponovno prikupili i objavili podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u BiH, na osnovu podataka s evidencija nezaposlenih osoba, a sve s ciljem da olakšaju odluku maturantima koju školu upisati.
Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih, pišu Nezavisne novine.
Osim ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima, a tu je i veliki broj profesora engleskog jezika, kao i razredne nastave.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za trgovce i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima.
Prema broju zaposlenih s evidencija veliki broj je i ekonomskih i strojarskih tehničara, medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih.
Najtraženiji među visokokvalificiranim /VKV/ i kvalificiranim /KV/ radnicima su krojači, varioci, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona, a po broju zaposlenih sa evidencije tu su još i automehaničari i frizeri, s tim da je, opet, zbog hiperprodukcija kadra frizera i automehaničara veliki broj nezaposlenih.
– Ovdje treba uzeti u obzir kako je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom su trgovci, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, a u pojedinim sredinama viškova ima i među konobarima, stolarima, krojačima, navode iz Agencije.
Detaljne informacije o najtraženijim zanimanjima u deržavi, ali i po županijama mogu se pronaći na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar financija u ostavci Zoran Tegeltija rekao je da bi se nešto moglo nazvati vanjskopolitičkim ciljem BiH potrebna je suglasnost oba entiteta i sva tri naroda.
– S tim u vezi, razumijem da oko članstva u NATO postoji konsenzus u Federaciji BiH, ali ne i na razini BiH jer se tome protive RS, kao i njeni predstavnici na zajedničkoj razini. Siguran sam da je toga svjesna i Borjana Krišto, koja o odnosu prema NATO može govoriti u svoje ime, ali ne i u ime cijele BiH – naglasio je Tegeltija.
Dodao je da, ukoliko se nastavi ova praksa ignoriranja jasno izražene volje RS, očigledno je da nova strategija vanjske politike BiH neće biti usvojena.
– Jer ne vidimo dobru namjeru da se uvaže stavovi svih, već samo pojedinih naroda u BiH, kazao je Tegeltija.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je u Sarajevu s nerezidentnim veleposlanikom Ukrajine za BiH Vasilom Kiriličem.
Krišto je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, izrazila potporu Bosne i Hercegovine teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine. Naglasila je da se svi sporovi moraju rješavati mirnim putem, uz poštivanje temeljnih načela međunarodnog prava. Istaknula je da će Bosna i Hercegovina sukladno preuzetim obvezama na europskom putu nastaviti usklađivati vanjsku politiku s Europskom unijom i svojim prijateljima SAD-om i Velikom Britanijom. Dodala je kako će BiH sukladno svojim mogućnostima nastaviti pružati potporu ukrajinskom narodu.
Veleposlanik Kirilič je zahvalio predsjedateljici Krišto na potpori Ukrajini, koja je suočena s velikim razaranjima tijekom ruske agresije, i naglasio da je ukrajinski narod ohrabren potporom iz cijelog svijeta.
Krišto je informirala veleposlanika Kiriliča o aktualnoj političko-gospodarskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Kazala je da se Bosna i Hercegovina nalazi u reformskom zamahu kojim se želi osigurati dugoročna politička stabilnost i ostvariti gospodarski napredak. Naglasila je da su glavni vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine integracije u Europsku uniju i NATO.
Novi uređaj bit će obavezan od 7. srpnja 2024. godine za nova vozila registrirana u Europskoj uniji
Za godinu dana, svi novi automobili na tržištu Europske unije moraju biti opremljeni uređajem koji funkcionira na principu crne kutije.
Taj uređaj će prikupljati i pohranjivati niz podataka poput brzine vozila, broja okretaja motora, kuta upravljanja, ponašanja pri kočenju, položaja i nagiba vozila te rada sigurnosnih sustava.
U slučaju nesreće, uređaj je namijenjen prikupljanju podataka o vožnji, a rezultati bi trebali pomoći u istraživanju prometnih nesreća. Nakon nesreće, sami podaci ostaju u automobilu i mogu se očitati isključivo posebnim uređajima, navodi Fenix-magazin.
Postoji jedno ograničenje: “Da bi se utvrdilo kako je došlo do nesreće, sud ili državno tužiteljstvo može angažirati vještaka za očitavanje podataka iz EDR-a.”
Prema najavi Europske unije, “snimanje podataka povezanih s događajima” predstavlja sustav “koji služi isključivo za bilježenje i pohranjivanje kritičnih parametara i informacija povezanih s nesrećom neposredno prije, tijekom i neposredno nakon udara”.
To znači da se podaci mjere kontinuirano, ali se trajno pohranjuju samo ako senzori automobila registriraju nesreću. Vozači se ne trebaju bojati da će njihove rute ili vozačke navike biti javno dostupne.
Njemačko gospodarstvo blago se smanjilo u prvom tromjesečju i kliznulo u recesiju, pokazale su u četvrtak izmijenjene procjene statističkog ureda, otkrivši snažan pritisak inflacije na osobnu potrošnju.
Sezonski i cjenovno prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) pao je u prva tri ovogodišnja mjeseca za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada se smanjio za 0,5 posto, pokazuju nove procjene Destatisa.
Prva procjena pokazivala je stagnaciju aktivnosti na početku godine.
U odnosu na prvo lanjsko tromjesečje BDP se u prva tri ovogodišnja mjeseca smanjio za 0,5 posto. Dosadašnja Destatisova procjena pokazivala je 0,1-postotni pad aktivnosti.
“Nakon što je BDP kliznuo u negativno područje već krajem 2022. godine, njemačko gospodarstvo zabilježilo je dva negativna kvartala zaredom”, rekla je predsjednica Destatisa Ruth Brand.
Ako se gospodarstvo smanji dva kvartala zaredom, ekonomisti govore o tehničkoj recesiji, podsjeća agencija dpa.
Visoka inflacija lišila je gospodarstvu potpore osobne potrošnje, pokazuju novi podaci. Osobna potrošnja smanjila se za 1,2 posto u odnosu na kraj 2022. kada je potonula za 1,7 posto.
Kućanstva su u prva tri ovogodišnja mjeseca manje trošila na hranu i piće, odjeću i obuću i na pokućstvo, ističu statističari.
Iako je rast cijena u posljednje vrijeme usporio, travanjska stopa inflacije od 7,2 posto još je uvijek visoka.
Pozitivni impulsi bila su bruto ulaganja kompanija i izvoz koji su u odnosu na prethodna tri mjeseca porasli za 3,0 posto odnosno za 0,4 posto.
Porasla su ulaganja u građevinskom sektoru, zbog povoljnih vremenskih prilika, i ulaganja poduzeća u opremu poput strojeva, uređaja i vozila.
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija očekuju da će njemačko gospodarstvo više-manje stagnirati u ovoj godini, Njemačka vlada prognozira rast aktivnosti za 0,4 posto.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, suočen si činjenicom kako su proteklih dana uhićeni istaknuti članovi SDA, nekada društveni uglednici u Sarajevu, bivši gradonačelnik i načelnici Općine Stari Grad i Općine Ilidža, upitao se javno “Jesu li Bošnjaci doista najveći i jedini kriminalci ili se drugima gleda kroz prste”.
Reis Kavazović, a koji se u proteklom razdoblju, kada je vladajuća bošnjačka stranka SDA nakon dva desetljeća otišla u oporbu na razini Kantona Sarajevo, Federacije BiH i države, pretvorio u glasnogovornika SDA i obitelji Izetbegović, zabrinut još je napisao kako “gleda što se oko nas događa”…
-Nema pravde uz primjenu različitih mjerila. Svi moraju odgovarati za svoje postupke i nitko ne može biti iznad zakona, ali ne smije se ostavljati prostor ni sumnji da politika utječe na to tko se i kada procesuira. Posebno je tragično kada političari najavljuju kaznene progone. Kada političari uzmu pravdu u svoje ruke, nijedan od nas nije nevin. Tome sam kao mlad čovjek jednom svjedočio. Bože, ne ponovilo se”, naveo je reisu-l-ulema u postu koji je objavio na službenom Facebook profilu.
https://www.facebook.com/100044757753038/posts/770712291097356/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Ovakva reisova izjava nije ostala bez reakcije. Politički analitičar i kolumnista „Avaza“, Fadil Mandal, oglasio se na svom Facebook profilu i komentirao reakciju reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića na uhićenje bivših načelnika i gradonačelnika u Sarajevu.
– KADA BAKIR HAPSI, REIS ŠUTI
Čitam da se reis Kavazović uključio u akciju spašavanja osumnjičenih i uhićenih načelnika i gradonačelnika u Sarajevu, bivših i aktualnih dužnosnika SDA, Ibrahima Hadžibajrića, Senaida Memića i Abdulaha Skake. Opasne su zamke u koje na ovaj način upada ulema u BiH, koja bi trebala biti personalno neutralna i iznad dnevne politike.
Prvo, riječ je o lokalnim dužnosnicima skromnih političkih kapaciteta, varalicama i kabadahijama, doduše bliskim mladomuslimanskom krugu, zbog kojih reis ne bi trebao trošiti i devalvirati autoritet duhovnog vođe Bošnjaka. Prije nego je reagirao, Kavazović se mogao i trebao raspitati kod velikog broja sarajevskih i drugih investitora i biznismena kakvim su ucjenama, reketiranju i poslovnim administrativnim barikadama bili izloženi od strane Hadžibajrića, Memića i Skake.
Drugo, čini se da bi za samog reisa Kavazovića bilo mudrije i bolje da se i sada uzdržao od komentara, kada se već nije oglasio onda kada je po instrukcijama lidera SDA Bakira Izetbegovića i uz pritisak OSA-e kojoj je na čelu bio Bakirov kućni obavještajac Osman Mehmedagić Osmica, spektakularno hapšen i tri mjeseca držan u pritvoru politički kapitalac, ugledni Bošnjak, biznismen i medijski magnat Fahrudin Radončić. Svi znamo da je taj slučaj okončan pravosnažnom oslobađajućom presudom Suda BiH.
Očito, kada Bakir hapsi, reis šuti, a kada pravosuđe, oslobođeno od pritisaka SDA i OSA-e koju je vodio Osmica, počne da radi svoj posao i vadi predmete iz ladica zapečaćenih SDA pečatom od voska, onda je reis itekako glasan – napisao je politički analitičar Fadil Mandal.
Podsjećamo, SIPA je nastavila s uhićenjima tako da je u četvrtak na meti akcije SIPA-e bilo sedam osoba, a radi se o odvjetnicima, notarima i jednom općinskom vijećniku. Prema neslužbenim informacijama jedan osumnjičeni trenutno nije dostupan policijskim agencijama. Kako je već objavljeno, među ovim osobama je i Elvis Hodžić, pravnik i vijećnik u Općinskom vijeću Novi Grad. Oni se terete za nezakonita knjiženja imovine i druga kaznena djela kao što su “Organizirani kriminal”, “Zlouporaba položaja ili ovlaštenja“, “Nedozvoljena trgovina”, “Krivotvorenje isprave”, “Prevara”, “Porezna utaja”, “Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem”, “Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem”, “Pomoć učinitelju nakon izvršenog kaznenog djela” i “Pranje novca”.
M. L.
HMS
Dana 25. 5. 2023. godine u Kiseljaku je svečano obilježena 29. obljetnica utemeljenja postrojbe specijalne policije “Munje” Kiseljak, polaganjem vijenaca na Spomen obilježju u središtu Kiseljaka i paljenjem svijeća okupljeni su se prisjetili poginulih branitelja.
Uz “Munje” sudjelovali su i obitelji poginulih branitelja, bivši pripadnici postrojbi, politički dužnosnici, članovi Udruge specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Orao” iz Osijeka, Udruga “Munje” Mostar, Široki Brijeg i SJP PU Livno.
Postrojba specijalne policije “Munje” utemeljena je 1994. godine u Kiseljaku radi što kvalitetnije obrane hrvatskih prostora središnje Bosne. U sastav “Munja” su bili pripadnici policije kao i Postrojbi posebnih namjena s područja Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Travnika, Kaknja, Vareša i Sarajeva. Istoimena Udruga Postrojbe specijalne policije domovinskog rata „Munje“ je utemeljena 2009. godine s ciljem promicanja istine o Domovinskom ratu na ovim prostorima kao i pomoć u ostvarivanju prava članova udruge.
Nakon službenog obilježavanja 29. obljetnice održan je domjenak u Konobi „Gaz“ u Podastinju gdje su se članovi u ugodnoj prijateljskoj atmosferi prisjećali svojih suboraca. Istog dana u prijepodnevnim satima su obišli posljednja počivališta svojih poginulih specijalaca u Kreševu, Kiseljaku i Fojnici.
Kiseljak.info
Dana 26. 5. 2023. godine (PETAK) zbog redovitih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „BARBIĆ“ (dio stambeno-poslovnih zgrada „Bar-floor“) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati;
TS „Parževići 1“ (dio naselja Parževići i ulice Muse Ćazima Ćatića, Meše Selimovića, Antuna Branka Šimića i Obrtnička) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati;
TS „Pločari“ (naselje Pločari) u vremenu od 12:00 do 13:00 sati.
Kiseljak.info
“Mnogo je toga još nejasno, poput odnosa žrtve i počinitelja. Za sada se zna samo da je 19-godišnjakinja, koja je još živjela s majkom, znala hrvatski”, rekla je tužiteljica
Hrvat (17) iz Recklinghausena u Njemačkoj uhićen je zbog sumnje da je ubio poznanicu (19) i njeno tijelo ostavio u školskom igralištu.
Tužiteljica Svenja Grosse-Kreul (39) ističe kako je istraga u tijeku, no otkriva kako je 19-godišnjakinja znala hrvatski jezik. Nije poznati je li bila Hrvatica ili je jezik poznavala zbog člana obitelji.
“Mnogo je toga još nejasno, poput odnosa žrtve i počinitelja. Za sada se zna samo da je 19-godišnjakinja, koja je još živjela s majkom, znala hrvatski”, rekla je tužiteljica, prenosi Fenix magazin.
Mladić je djevojku navodno ubio iz koristoljublja. Od ranije je poznat policiji, no ne po teškim kaznenim djelima. Obdukcijom je utvrđeno da je 19-godišnjakinja zadavljena, no predmet kojim je počinjeno ubojstvo još uvijek nije osiguran. Pretpostavlja se da je mjesto na kojemu je pronađeno tijelo ujedno i mjesto zločina.
Vijest o ubojstvu brzo se proširila njemačkim gradom te šokirala građane. Škola je zatvorila dvorište te je onemogućeno ostavljanje cvijeća i svijeća na mjestu zločina.
Tijekom istrage stravičnog zločina koji je, kako se sumnja, počinio Kosta Kecmanović (13) u 8:40 sati 3. svibnja ove godine u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru kada je ubio 9 učenika i zaštitara, a ranio šest učenika i nastavnicu, vještačenjem njegovog telefona otkriveno je kako je, između ostalog, imao fotografije oružja.
– Rano je govoriti što su pokazali rezultati vještačenja, jer još uvijek traju. Možemo otkriti samo jedan dio, a to je da su u telefonu dječaka pronađene fotografije oružja – rekao je za Telegraf.rs sugovornik iz istrage ovog slučaja.
Navodi kako je na vještačenju sedam dokaza.
– Na vještačenju su pištolj, Molotovljevi kokteli, telefon, kompjuter, njegova odjeća, kao i osobne bilješke pod koje spadaju – njegove bilježnice, knjige koje je čitao… A ključni dokaz su nadzorne kamere iz škole. Vjeruje se da su na njima snimke ovog nezapamćenog masakra. Radi se na tome da utvrdimo koga je sve zvao, što je točno pričao s osobama s kojima je bio u kontaktu, je li se svađao s nekim, je li imao neku simpatiju, neuzvraćenu ljubav, zašto su mu većinom djevojčice bile meta, je li nekome prijetio, je li njemu netko prijetio, naglasio je.
– Kompjuter se češlja do dana od kad ga je Kosta Kecmanović počeo koristiti. Dakle, istražuje se što je gledao, čime se zanimao… Također se istražuje je li gađanje vježbao negdje drugdje osim u streljani s ocem. Ispituje se i je li možda nekome najavio što će uraditi. Također, nije poznato kako je dječak znao šifru očevog sefa, pojasnio je sugovornik iz istrage.
Naime, dječaku Kosti Kecmanoviću (13) bilo je potrebno oko 120 sekundi da upuca 16 osoba, da za to vrijeme promijeni punjenje, iskoči kroz prozor i pozove policiju.
Dječak se trenutno nalazi na psihijatrijskoj klinici.
“Mi smo glasni zagovornici europske perspektive BiH i to je dio naše nacionalne strategije koja se temelji na stabilnosti cijele regije”, kazao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu sudjeluje na 8. forumu Europske unije koji se bavi strategijom za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) te na godišnjem sastanku Vijeća Jadransko-jonske inicijative (JJI) na razini ministara vanjskih poslova.
Hrvatska je od BiH preuzela predsjedavanje tom inicijativom koja je pokrenuta 2000. potpisivanjem Ankonske deklaracije s ciljem poticanja razvoja, jačanja sigurnosti i suradnje te ubrzavanja procesa europskih integracija.
Uz Hrvatsku i BiH članice su i Albanija, Grčka, Italija, San Marino, Slovenija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija. Pet godina kasnije pokrenuta je i inicijativa Europske unije za JJI s ciljem dodatnog jačanja suradnje kojim bi se potaknulo bržu europsku integraciju država zapadnog Balkana kroz održivi rast, uključujući turizam te očuvanje okoliša, objavila je Hrvatska Vlada.
Hrvatska je glasni zagovornik europske perspektive BiH
Tijekom uvodnog ministarskog panela Grlić Radman je kazao da je BiH kao predsjedavajuća zemlja obavila odličan posao što je dokaz predanosti te zemlje europskim i regionalnim inicijativama.
“Mi smo glasni zagovornici europske perspektive BiH i to je dio naše nacionalne strategije koja se temelji na stabilnosti cijele regije”, kazao je Grlić Radman.
Hrvatska će, kako je kazao, stoga učiniti sve što može da pomogne BiH u ispunjavanju postavljenih kriterija za članstvo u EU nudeći i njoj i drugim zemljama regije razmjerno svježa i relevantna iskustva iz pristupnog procesa.
Kazao je kako očekuje da bi BiH pregovore o članstvo sa Europskom komisijom mogla otvoriti naredne godine nakon što joj je potkraj 2022. odobren kandidatski status.
Strategiju proširenja prilagoditi novim izazovima
Najavio je kako će nakon preuzimanja predsjedavanja Vijećem JJI Hrvatska iskoristiti tu poziciju da bi se proces pregovora uspješno nastavio s ciljem ubrzanja europskih integracija, ali je istaknuo kako bi strategiju proširenja trebalo prilagoditi novim izazovima, posebice na planu temeljnih prava i tržišta te digitalne i zelene tranzicije kao i otpornosti.
Kao poseban izazov Grlić Radman je istaknuo osiguranje energetske neovisnosti koja postaje ključnim izazovom. Podsjetio je kako je Hrvatska odlučila utrostručiti kapacitete svog terminala za ukapljeni plin na Krku kako bi zajamčila energetsku sigurnost svim državama šire regije.
Slovenski ministar regionalnog razvoja Aleksandar Jevšek također je potvrdio kako njegova zemlja vidi JJI kao važan instrument suradnje i nastavit će ga snažno podupirati.
EUSAIR jedinstvena platforma za povezivanje zapadnog Balkana s EU
Europski povjerenik za susjedstvo i politiku proširenja Oliver Varhelyi kazao je u video poruci sudionicima sarajevskog skupa kako je za Bruxelles EUSAIR jedinstvena platforma za povezivanje zapadnog Balkana s EU.
Potvrdio je kako je Unija spremna nastaviti pomagati regiji s ciljem poticanja održivog razvoja, ali od država zapadnog Balkana uz uzajamno povezivanje očekuje provedbu reformi kako bi sve što se ulaže imalo maksimalni učinak.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je kako EUSAIR smatra odličnom platformom za dijalog koji bi kroz razmjenu iskustava trebao olakšati proces europskih integracija, potvrdivši pri tom kako je to apsolutni prioritet sadašnjih vlasti u njegovoj zemlji uspostavljenih na temelju rezultata izbora iz listopada 2022. godine.
U prva četiri mjeseca ove godine federalni inspektori izvršili su 190 inspekcijskih nadzora kontrola cijena te je konstatiran porast u udjelu nepravilnosti, naročito kod cijena mlijeka, jaja, šećera, riže, tjestenine
Iako je nastavljen trend pada cijena goriva i praktično nema više nikakvog opravdanja za previsoke cijene hrane, ipak, činjenica je da se na policama trgovina skoro ništa ne mijenja. Skoro svi prehrambeni proizvodi i dalje se prodaju po nerealno visokim cijenama i, dok se građani jedva bore s poskupljenjima, trgovci, izgledno je, ostvaruju ekstraprofit.
U prva četiri mjeseca ove godine federalni tržišni, turističko-ugostiteljski inspektori Federalnog tržišnog inspektorata izvršili su 190 inspekcijskih nadzora kontrola cijena te je konstatiran porast u udjelu nepravilnosti, naročito kod cijena mlijeka, jaja, šećera, riže, tjestenine, a potom i mesnih konzervi, te dječijih pelena i sredstava za higijenu, poput deterdženata i sapuna, piše Dnevni avaz.
Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“, ukazuje na činjenicu da se situacija u vezi s tim nije mijenjala od 2008. godine, koliko oni prate omjere cijena goriva i hrane na tržištu.
– Dok cijene hrane automatski rastu usljed poskupljenja goriva, do sada nikada nismo zabilježili obrnutu situaciju. To je, definitivno, problem. Jer svi tržni centri, svi veliki trgovci šalju našim institucijama zahtjeve za povećanje cijena osnovnih životnih namirnica kada gorivo poskupi i jednostavno taj proces treba uraditi i u obrnutom smjeru – kazao je Bago.
Uz institucionalnu reakciju i upozorenje, Bago kaže da je neophodno pojačati i pooštriti inspekcijski nadzor.
– Osim federalne inspekcije, ne treba zanemariti činjenicu da svaka županija ima svoje inspekcijske organe kojih nije mali broj. Međutim, imam osjećaj da njihov rad nije usklađen po vertikali. Ne postoji uvezana struktura i nekakva hijerarhija i svakako se moraju više angažirati. Jer po našem zakonu je zabranjeno ostvarivanje ekstraprofita i zarade, gdje svjesno birate cijene i varate kupce. S druge strane, kazne koje se izriču su motivirajuće za prekršitelja. Ako će netko usitno raditi na našoj muci i zaraditi milijun, a platiti kaznu od 5.000 KM, onda će to nastaviti raditi svaki dan – poručio je Bago.
Naime, 128 prekršajnih naloga s financijskim teretom od 79.250 KM napisali su federalni inspektori za konstatirane nepravilnosti u prva četiri mjeseca 2023. godine.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je danas u Sarajevu s glavnom tajnicom Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlindom Bregu o provođenju projekata i modalitetima jačanja suradnje u jugoistočnoj Europi.
Kako je priopćeno iz Vijeća ministara BiH, tijekom sastanka predsjedavajuća Krišto je istakla važnost jačanja suradnje u regiji koja će doprinijeti gospodarskom i socijalnom napretku, razvijanju infrastrukture i energetike, unaprjeđenju vladavine prava i sigurnosti u korist svih žitelja regije.
Dodala je da je prioritet rada Vijeća ministara BiH intenziviranje regionalne suradnje i povezivanje sa susjedima kao integralni dio procesa europskih integracija. Glavna tajnica RCC-a Bregu izrazila je očekivanja da će zemlje Zapadnog Balkana uskoro završiti ratifikaciju potpisanih sporazuma kojima se omogućava putovanje s osobnim iskaznicama u regiji te međusobno priznavanje sveučilišnih diploma i stručne spreme.
Predsjedavajuća Krišto je istakla da je Vijeće ministara BiH polovicom travnja usvojilo i uputilo Predsjedništvu BiH Informaciju o potpisanim sporazumima o slobodi kretanja u okviru Berlinskog procesa, s ciljem ubrzanja procesa njihove ratifikacije. Riječ je o dva sporazuma, i to o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija te o priznavanju profesionalnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini. Dodala je da predano radi na postizanju konsenzusa glede trećeg sporazuma koji se odnosi na putovanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu.
Na sastanku se razgovaralo i o pripremama za Digitalni summit Zapadnog Balkana, koji će se održati u Sarajevu u listopadu 2023. godine u okviru Berlinskog procesa i Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište za Zapadni Balkan, nakon odluke Vijeća ministara da Bosna i Hercegovina bude zemlja domaćin, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Hajduk je drugu godinu zaredom osvojio Supersport Hrvatski kup. U finalu su nogometaši splitskog kluba pobijedili Šibenik 2:0 golovima Darija Melnjaka i Marka Livaje.
Vozilo koje su jutros pretresali pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo u naselju Grbavica je bilo otuđeno.
Pripadnici policije su uhapsili muškarca koji je upravljao otuđenim vozilom.
Iako je bila prijava da se u vozilu nalaze narkotici, detaljnim pregledom nije pronađena droga u vozilu.
Tijelo smrtno stradale osobe koje je pronađeno u zapaljenom automobilu marke Passat kod Mostara je izgorjelo potpuno i ne može se bez obdukcije odrediti je li muškarac ili žena, a slučaj ne isključuje kazneno djelo te se provode sve istražne radnje.
Dežurni tužitelj HNK za Klix kaže kako se radi na utvrđivanju identiteta pronađene osobe i okolnosti kako bi se znalo da li je riječ o nesretnom slučaju ili o kaznenom djelu.
“Ništa nije isključeno. Jedino što vam mogu reći je da sam oko 13:30 kao dežurni tužitelj izašao na mjesta događaja zajedno sa službenicima Policijske uprave Mostar i da smo obavili očevid. Utvrdili smo kako se u vozilu nalazi nepoznata osoba, ne mogu reći ni da je muška ni da je ženska, jer još uvijek ne znamo, tijelo je potpuno ugljenisano”, kazao je dežurni tužitelj za Klix.ba.
Nakon što se tijelo preveze u Gradsku mrtvačnicu, kako ističe, po njegovom nalogu će se raditi obdukcija.
“Provodimo istražne radnje da bi utvrdili identitet navedene osobe i da vidimo da li postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela. To ćemo moći jedino obdukcijom, jer je tijelo u potpunosti izgorjelo.Vidjet ćemo sa obducentom i na koji način ćemo utvrđivati identitet osobe”, rekao je dežurni tužitelj za Klix.ba.
Podsjetimo da je Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Mostar u 12:19 sati prijavljeno kako se vidi gusti crni dim, u mjestu Varda te su odmah na mjesto događaja došli vatrogasci.
Oni su zatekli automobil u plamenu, te ugasili požar i pozvali policiju, a u automobilu marke Passat je pronađeno potpuno ugljenisano tijelo jedne osobe.
Američka pjevačica Tina Turner umrla je u 83. godini, priopćio je njen glasnogovornik.
“Tina Turner, kraljica rock ‘n’ rolla je preminula danas u 83. godini nakon duge bolesti u svom domu u Kusnachtu kod Ciriha, u Švicarskoj”, kazao je njen glasnogovornik.
Dodao je kako je “svijet izgubi glazbenu legendu i uzor”.
Tina Turner, rođena kao Anna Mae Bullock, poznata je američka rock, soul pjevačica i glumica.
Tijekom bogate karijere osvojila je osam Grammy nagrada. Časopis Rolling Stone stavio je Tinu na listu besmrtnika – najvećih izvođača svih vremena.
Dobila i svoje mjesto u Rock and Roll Hall of Fame muzeju u Clevelandu.
Jedna je od najpopularnijih i najuspješnijih ženskih rock izvođačica svih vremena s prodanih, kako neki mediji prenose, 200 miliona albuma, što kao samostalna izvođačica, što kao članica sastava Ike & Tina Turner.
Najvažnije informacije su na plakatu, a prijaviti se možete tako što ispunite obrazac na www.sparta.sik.co.ba
Dodatne informacije:
– Uzrast seniora, juniora te kadeta natjecati će se kroz cijelu utrku sa preprekama.
– Utrka je također podijeljena na muškarce i žene u svim kategorijama, te se posebno boduje.
– Uzrastu pionira te cicibana su staze skraćene.
– Cicibani trče s jednim od roditelja.
– Ukoliko se prijavite do 25.06. dobijate gratis majicu.
– Prijave prije navedenog datuma moguća je uplatom na navedeni broj žiro računa u dnu obrasca ili osobno organizatoru (Ivica, Vedran)
– Natjecatelji koji se prijave na dan utrke, cijena je 30KM, te tu majica nije uključena.
Za sva ostala pitanja stojimo vam na raspolaganju.
Kiseljak.info
Vlada Republike Hrvatske je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavila detalje novog kruga porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.
Premijer Plenković je poručio da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.
Tvrdi kako su ciljevi Vlade podizanje životnog standarda i plaće, osobito onih građana s najnižim primanjima, podizanje kupovne moći kućanstava, smanjivanje nejednakosti, očuvanje gospodarskog rasta te jačanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave.
Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je određivanje neoporezive napojnice od 3360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.
Nova generacija serije 5 je spremna za lov na E klasu.
Istu stvar 5-ica će napraviti i kad je električna verzija u pitanju. U tom slučaju dolazi i5, a on će se namjeriti na Mercedesov EQE. I tu odmah postoji jedna bitna razlika. Naime, BMW je seriju 5 postavio na istu platformu neovisno o vrsti pogona, dok je Mercedes za EQE pripremio zasebnu osnovu.
BMW i3 već postoji (u Kini), superluksuzni i7 smo već upoznali, a prazninu između njih treba ispuniti upravo i5. Od pomoći će biti i činjenica da će se odmah nuditi i M Performance model. S druge strane tu je i5 M60 xDrive s vjerojatno bar 600 KS, ali i titulom najteže „petice“ u povijesti.
Izvana se nova generacija neće pretjerano razlikovati od aktualne, ali zato interijer nudi drastičan odmak. Spomenimo i dolazak karavanske Touring izvedbe, kao i novog M5 kojeg neće biti do 2025. godine. Za sve ostalo pričekajmo digitalnu premijeru.
Sindrom kroničnog umora (CFS) je poremećaj koji karakterizira ekstremni umor ili umor koji ne prolazi s odmorom i ne može se objasniti temeljnim medicinskim stanjem. Kako objašnjavaju liječnici, uzroci kroničnog umora još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, a neke teorije uključuju virusnu infekciju, psihološki stres ili kombinaciju tih čimbenika.
S obzirom na to da nije identificiran pojedinačni uzrok i da mnoga druga stanja rezultiraju sličnim simptomima, sindrom kroničnog umora često može biti vrlo teško dijagnosticirati. Ipak, nije nemoguće. Naime, iako je točan uzrok ovog sindroma u medicinskim krugovima još uvijek nepoznat, stručnjaci nagađaju da faktori koji doprinose mogu uključivati:
Simptomi sindroma kroničnog umora razlikuju se od osobe do osobe i ovise o težini stanja, a najčešći znak koji ukazuje na ovo stanje je umor koji je dovoljno jak da ometa naše svakodnevne aktivnosti.
Kako bi se kronični umor dijagnosticirao, značajno smanjena sposobnost obavljanja uobičajenih dnevnih aktivnosti uz umor mora trajati najmanje šest mjeseci. Osoba će također osjetiti ekstremni umor nakon određenih fizičkih ili mentalnih aktivnosti. Ovaj sindrom također se može dijagnosticirati sljedećim simptomima:
Karlovačka policija izvijestila je u srijedu da su ogulinski vatrogasci u utorak izvukli olupinu nizozemskog zrakoplova koji je u subotu pao na Maloj Kapeli, a u nesreći poginulo troje putnika. Glavni inspektor za zrakoplovne nesreće Danko Petrina izjavio je da od zrakoplova nije mnogo ostalo jer je veći dio izgorio.
“Ostali su metalni dijelovi, a motor je oštećen. Kod ovako malih zrakoplova nema crnih kutija”, rekao je Petrina. Dodao je da se ne zna uzrok nesreće, odnosno da o tome još nemaju cjelovitu sliku.
Članovi bande, od kojih je većina iz zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, osumnjičeni su za seriju pljački u kojima je ukradena roba milijunske vrijednosti
Španjolska policija, u okviru akcije “Nebok”, uhitila je 15 pripadnika organizirane kriminalne grupe, među kojima su državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, i Češke. Oni se terete za višemilijunske pljačke u provincijama Alikante, Kasteljon i Valencia, piše španjolski portal “El Pais”.
Prilikom uhićenja, kod osumnjičenih je pronađen nakit vrijedan više od 900.000 eura. Uhićeni se terete i da su čak i od poznatog španjolskog nogometnog trenera ukrali vrijedne dragulje.
Policijska akcija provedena je početkom svibnja, kada su pripadnici Civilne garde pretresli četiri kuće u Valenciji, Castellonu i Alicanteu i uhitili 15 osumnjičenih zbog sumnje da su izveli nekoliko spektakularnih pljački i ukrali nakit i ostalu robu u vrijednosti od preko milijun eura, prenose Nezavisne.
“Članovi bande, od kojih je većina iz zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, osumnjičeni su za seriju pljački u kojima je ukradena roba milijunske vrijednosti. Oni se sumnjiče da su, koristeći lažne dokumente, pljačkali širom Španjolske, a da su među njihovim žrtvama i neke poznate javne osobe ove zemlje”, piše El Pais.
Prilikom uhićenja, kod osumnjičenih je pronađen dio plijena koji su opljačkali, i to nakit i satovi vrijedni više od 900.000 eura, automobili vrijedni oko 50.000 i ostala oprema među kojima ima i kvadova, detektora metala, toki-vokija, kao i 50.000 eura u gotovini.
Kako prenose mediji, uhićeni pripadnici kriminalne grupe su od jednog poznatog trenera u Španjolskoj ukrali nekoliko skupocjenih dragulja, koji su pronađeni prilikom akcije. Nije priopćeno ime trenera, ali se navodi kako je “izuzetno popularan” u Španjolskoj.
Navodi se i kako je kriminalna grupa bila organizirana na vrhunskoj razini i da je svaki član bande imao prethodno određenu funkciju. Navodno, pripadnici grupe su u svojim pljačkaškim pohodima za komunikaciju koristili voki-toki uređaje, ali i mobilne telefone koje su bacali nakon izvedenih akcija.
“Stalno su mijenjali vozila i stanove u kojima borave i to obično nakon izvedene pljačke. Živjeli su na visokoj razini i to samo zahvaljujući pljačkanju bogatih. Jednom prilikom su lažnim novcem kupili dva sata rolex i to za 40.000 eura”, piše španjolski portal.
U 97. godini života preminuo je Franjo Boras, 1. član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
Na tu poziciju izabran je 1990. godine, ispred HDZ-a BiH.
Posljednjih godina živio je mirnim životom, a za medije se u jednom od svojih intervjua, prisjetio i na svoju ulogu u stvaranju neovisne BiH. – Nakon što su Slovenija i Hrvatska izišle iz sastava SFRJ, SRBiH više nije mogla ostati u krnjoj Jugoslaviji. Na prijedlog Predsjedništva SRBiH, Skupština je 15. listopada donijela Deklaraciju o suverenitetu BiH, bez zastupnika SDS-a i ostalih manjih srpskih zastupnika. Međunarodna zajednica je priznanje suverenosti BiH uvjetovala prethodnim održavanjem referenduma. Kod hrvatskog korpusa, glede suvereniteta BiH, postojala su dva nešto različita prijedloga. Međutim, pod utjecajem predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, posebice dostojanstvenika Katoličke crkve u BiH, prihvaćen je i izglasan hrvatsko/muslimansko-bošnjački prijedlog 29. veljače i 1. ožujka 1992. – istaknuo je u jednom od svojih intervjua Franjo Boras, podsjetivši da su se Hrvati u velikom broju tada odazvali referendumu o neovisnosti BiH.
– Glavni motiv hrvatskog naroda u to vrijeme, i mogu reći sve do sada, bio je taj da se održi BiH u cjelini kao nezavisna, suverena i odvojena od Jugoslavije, s tim da, ukoliko Slovenija i Hrvatska izađu iz Jugoslavije, što je i učinjeno, onda ništa drugo nije preostalo ni Hrvatima ni Bošnjacima koji su u to vrijeme bili zajedno u koaliciji, bilo političkoj, bilo vojnoj – kazao je među ostalim, naglasivši da se radilo tada o opstanku, ne samo BiH kao države, nego i opstanku naroda, i hrvatskog i bošnjačkog.
Ispraćaj Franje Borasa je u četvrtak, 25. svibnja, u 14.00 sati, ispred mrtvačnice Bijeli Brijeg u Mostaru. Pokop će biti obavljen na groblju Masline u Mostaru.
Aktualni veleposlanik BiH u Kataru i bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka (SDA) doveden je u Tužiteljstvo SŽ.
Podsjetimo, pripadnici MUP-a Sarajevske županije su nakon kriminalističke obrade, iz prostorija za zadržavanje izveli uhićenog Abdulaha Skaku.
Podsjetimo, Skaka je jučer uhićen u sklopu akcije “Vizionar” zbog sumnje u zlouporabe položaja u vrijeme dok je, kao kadar SDA, bio na čelu glavnog grada Bosne i Hercegovine (2016.-2020.).
U petak je novo ročište osmero Hrvata koji su već šest mjeseci zatočeni u Zambiji zbog optužbi za trgovanje djecom. Nakon što je propalo jučerašnje ročište, sutkinja Visokog suda u Ndoli rekla je da više neće tolerirati to što tužiteljstvo ne može osigurati dolazak svojih svjedoka. Izdat će se dovedbeni nalozi, međutim, prema riječima sutkinje – daljnjih odgoda nakon petka neće biti, prenosi diplomatski izvor za N1.
Ako tužiteljstvo ne uspije dokazati optužbe, sud ih može odmah odbaciti a da se obrana uopće ne prezentira, a parovi iz Hrvatske u tom su slučaju automatski slobodni.
Nakon ročišta prošli tjedan pokazalo se da je optužnica protiv Hrvata zapravo dosta klimava, a svjedoci koji su se pojavili svjedočili su u njihovu korist, pa se tako od imigracijske službenice doznalo da su djeca iz Konga u Zambiju ušla s hrvatskim dokumentima i u pratnji diplomata DR Konga.
Dok pravni proces traje, stalno se postavlja pitanje što je s djecom koja su hrvatski državljani sve dok se ne dokaže suprotno. Iz Ministarstva vanjskih poslova nema konkretnog odgovora. Nekoliko zahtjeva da djelatnik našeg veleposlanstva posjeti djecu odbijeno je.
Od dobro obaviještenog izvora N1 neslužbeno doznaje da se djeca nalaze u nekoj vrsti maloljetničkog zatvora jer ne postoje domovi za nezbrinutu djecu.
“Jako su zabrinuti za njih, to su djeca od jedne i pol do četiri godine, ne znaju jezik, dječaka su odvojili od djevojčica i oni se nalaze u maloljetničkom zatvoru s djecom koja su tamo zbog droge ili krađe”, kaže izvor.
Također, Ivan Pernar je već prije nekoliko dana skinut s liste svjedoka tužiteljstva i sud ga je odbio saslušati u postupku protiv Hrvata, piše N1.
Lider bosanskih Srba Milorad Dodik ponovo je branio poziciju Rusije u međunarodnim odnosima i opravdavao agresiju te zemlje na Ukrajinu, ustvrdivši kako je Rusija suočena s prijetnjama “nacizma i fašizma” pa se mora braniti.
Dodik u Moskvi boravi već treći dan te je nakon jučerašnjeg sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom danas govorio na skupu na koji su pristigli rijetki ruski saveznici, uglavnom s područja Azije.
Na snimci koju je objavila Televizija RS (RTRS) Dodik tvrdi kako “hegemonistički poredak koji je uspostavio SAD odlazi u prošlost” te da je Rusija danas samo nova žrtva NATO-a i Zapada, nakon što su to prvi iskusili bosanski Srbi tijekom rata u BiH odnosno Srbija 1999. godine, kada je bila izložena zračnim udarima zbog genocida koji je nad Albancima na Kosovu provodio režim Slobodana Miloševića.
БиХ је након рата постала експеримент и колонија, без уважавања историје и међународног права.
Данас сам се обратио на међународном безбједносном форуму у Москви и том приликом нагласио сам да је српски народ био прва жртва хегемонистичког процеса западних фактора и НАТО.
Прва… pic.twitter.com/XgnTG7lumq— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 24, 2023
Osudio je NATO zbog “ekspanzije na istok”, a posebice zbog poziva da se tom savezu pridruže Ukrajina i Gruzija. Za EU je kazao da je u “vazalnom odnosu” prema SAD-u.
“Novi izazov je buđenje ideologije nacizma i fašizma, naročito u Ukrajini, što se prihvaća kao oružje u borbi protiv Rusije”, kazao je na tom forumu Dodik, rabeći terminologiju kojom je Kremlj opravdavao početak agresije na Ukrajinu 2022. Za BiH je ustvrdio kako je kolonija u kojoj Zapad ruši sve standarde međunarodnog prava.
Dodik je na svom Twitter računu potvrdio i da se na marginama moskovske konferencije sastao s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.
Pod nadzorom tužitelja Tužiteljstva BiH, policijski službenici Federalne uprave policije (FUP) uz asistenciju policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, u okviru operativne akcije kodnog naziva “DM”, provode službene radnje na području Županije Sarajevo, Unsko-sanske županije i RS na ukupno 13 lokacija.
Aktivnosti se realiziraju pod nadzorom tužitelja Tužiteljstva BiH, a na temelju naredbi Suda BiH.
U suradnji s EUROPOLOM, agencije za provedbu zakona u više europskih država (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Belgija i druge države članice Europske unije), provode aktivnosti pretresanja imovine i osoba – osumnjičenih pripadnika međunarodne grupe za organizirani kriminal koja duže vremensko razdoblje djeluje na području zapadne Europe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima neovlašteni promet opojnim drogama i neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe.
U interesu istrage i međunarodne operacije koja se istovremeno realizira u više zemalja, u ovom trenutku Tužiteljstvo BiH ne može davati više informacija za medije, navodi se u priopćenju.
Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) uhitili su devet osoba zbog sumnje da su u prethodnom vremenskom razdoblju izvršili kaznena djela iskorištavanje djece za pornografiju, pranje novca i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih tvari, priopćeno je danas iz MUP-a.
Operativnu akciju “Sistem 2023” su realizirali policijski službenici Odjela za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije u suradnji s pripadnicima policijskih uprava Bijeljina, Doboj i Banja Luka.
Oni su, postupajući prema naredbama nadležnih sudova, izvršili pretrese na osam lokacija za koje se utvrdilo da ih koriste osobe koje se dovode u vezu s izvršenjem gore navedenih kaznenih djela, istaknuli su iz MUP-a, javlja Srna.
“Prilikom pretresa pronađena su i oduzeta sredstva izvršenja kaznenog djela, i to računala, tableti, mobilni telefoni, USB stikovi, memorijske kartice, SIM kartice i ostali uređaji za čuvanje digitalnih podataka, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu s izvršenjem kaznenog djela, kao i predmeti koji ukazuju na izvršenja drugog kaznenog djela”, navedeno je u priopćenju.
Nakon završene kriminalističke obrade, osobe će uz izvješće o počinjenom kaznenom djelu biti predane nadležnim tužiteljstvima.
Srna neslužbeno doznaje kako se uhićeni sumnjiče da su kaznena djela izvršili na način što su osumnjičeni u prethodnom vremenskom razdoblju putem interneta posjećivali internet stranice koje su sadržavale materijale s fotografijama dječice pornografije, preuzimali fotografije i video-snimke s tih stranica, nakon čega su koristeći društvene mreže i aplikacije za komunikaciju u više navrata dijelili odnosno primali taj sadržaj.
Prema informacijama Srne, pojedine osobe se sumnjiče da su na udaljenim infrastrukturama kreirali skladišni prostor za čuvanje digitalnih podataka koje su nalazile pod njihovom kontrolom, nakon čega su na spomenute skladišne prostore u više navrata skladištili sadržaje dječje pornografije.
Prema neslužbenim podacima, osumnjičeni su se, osim toga, na društvenim mrežama reklamirali da posjeduju fotografije i video-snimke dječje pornografije, a nakon toga su te fotografije i video-snimke slali odnosno prodavali drugim osobama uz novčanu nadoknadu koja se vršila putem servisa za plaćanje “Pay pal”, gdje su imali svoje korisničke naloge na kojima su primali uplate.
domu u Gvajani, zapalila je tinejdžerica zbog nezadovoljstva što su joj službenici doma oduzeli mobitel, rekle su vlasti AFP-u.
“Studentica je osumnjičena da je izazvala razorni požar jer joj je oduzet mobitel”, rekla je policija u utorak u priopćenju. Požar se dogodio u nedjelju navečer u Mahdiji, rudarskom gradu u Gvajani, maloj zemlji engleskog govornog područja u Južnoj Americi. Službenici studentskog doma “oduzeli su joj mobitel, a djevojka je iste večeri prijetila da će zapaliti zgradu i svi su je čuli”, rekao je vladin izvor za AFP u utorak, koji je želio ostati anoniman, uz tvrdnje da je djevojka priznala činjenice.
“Učenicima nije dopušteno imati mobitel. Službenici su pronašli tu djevojku s telefonom. Očito je slala fotografije”, rekao je izvor. Maloljetnica, trenutno hospitalizirana pod policijskim nadzorom, otišla je u kupaonicu, poprskala insekticidom po zavjesi i zapalila je šibicom. Nekoliko mladih djevojaka iznijelo je istu verziju uzroka nesreće.
Prema riječima učenika, spavali su, a probudilo ih je vrištanje. Vidjeli su vatru i dim u kupaonici koji se brzo proširio zgradom izgrađenom dijelom od drveta, stoji u priopćenju policije. Dramu je dodatno pogoršalo i to što voditeljica doma u panici nije uspjela pronaći ključ izlaznih vrata zgrade na čijim su prozorima bile rešetke. Vrata su se zaključavala svake večeri u 21 sat, dodao je izvor.
Muškarci su razvalili vrata kako bi preživjelima omogućili bijeg. Vatrogasci i policija stigli su 25 minuta nakon početka katastrofe, rekao je isti izvor.
Gvajana, malena i siromašna zemlja s 800.000 stanovnika koji govore engleski, bivša nizozemska a zatim britanska kolonija, posjeduje najveće zalihe nafte po glavi stanovnika i očekuje brz razvoj u skoroj budućnosti kada se zalihe počnu crpiti, što je tek na početku.
Plaća zaposlenika s položenim magistarskim ispitom u prosjeku je iznosila 4.826 eura, dok su oni sa završenim osnovnim studijem dobivali prosječno 4.551 euro
Ljudi u Njemačkoj s visokim obrazovanjem općenito zarađuju više u kasnijem profesionalnom životu, potvrđuju statistički podaci, javlja dpa.
Stalno zaposleni sa završenim stručnim obrazovanjem u travnju prošle godine u prosjeku su zaradili 3.521 euro bruto, pokazalo je u utorak usporedno izvješće njemačkog Ureda za statistiku.
Bez stručne diplome prosječna plaća iznosila je 2.817 eura, odnosno 700 eura manje od one sa završenom stručnom spremom.
Plaća zaposlenika s položenim magistarskim ispitom u prosjeku je iznosila 4.826 eura i bila je viša od plaće zaposlenika sa završenim osnovnim studijem (4.551 euro), piše Fenix-magazin.
Akademski građani sa završenim magistarskim studijem zarađivali su u prosjeku 6.188 eura mjesečno. Na samom vrhu, s prosjekom od .8687 eura, našli su se doktori znanosti ili profesori. Svi iznosi odnose se samo na plaću bez dodatnih primanja iz radnog odnosa.
Državni zavod za statistiku izradio je i interaktivni model usporedbe plaća, koji može uzeti u obzir i druge faktore poput radnog staža u tvrtki, regiji ili vrsti djelatnosti.
Postoji i veliki jaz u primanjima između pojedinih zanimanja. Tako s prosječnih 3.559 eura njegovateljice starijih osoba zarađuju dvostruko više od frizerki (1778 eura). Najviše plaće – 8.739 eura – imaju piloti.
“Vozač je odmah izvršio uplatu 2/3 izrečene novčane kazne”, navode iz Carinske uprave
Carinski službenici na graničnom prijelazu Stara Gradiška izdvojili su radi kontrole teretno vozilo BiH registarskih oznaka kojim je upravljao državljanin BiH.
“Pregledom teretnog prostora navedenog vozila uz uporabu opreme iz programa Hercule III nisu utvrđene nepravilnosti. Pregledom kabine navedenog teretnog vozila na vozačevu krevetu su pronađene tri kartonske kutije ispunjene štekama cigareta, piše GPMaljevac.
Detaljnim pregledom navedenih kartonskih kutija u njima je pronađeno ukupno 24000 komada (120 šteka/1200 paketića) raznih vrsta cigareta označenih duhanskim markicama Ministarstva financija BiH, za koje su propisane zabrane i ograničenja pri uvozu, a koje je vozač pokušao nezakonito unijeti u područje Unije”, objavili su iz Carinske uprave.
Dodaju kako su pronađene cigarete oduzete, a vozaču je izdan prekršajni nalog i izrečena novčana kazna u iznosu od 24.000 eura.
“Vozač je odmah izvršio uplatu 2/3 izrečene novčane kazne”, zaključili su.
Foto: Ilustracija
Dana 23. 5. 2023. godine u vremenu od 07,15 do 09,00 sati u ulici Joze Penava, općina Kiseljak policijski službenici Sektora kriminalističke policije, Jedinice za specijalističku potporu PS Kiseljak su na temelju naredbe Općinskog suda Kiseljak izvršili pretres kuće, pratećih objekata i vozila koje koristi D.A. rođen 1981.godine. Prilikom pretresa pronađena je određena količina materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem kaznenih djela iz oblasti zlouporabe opojnih droga.
U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužiteljstvom navedene materije su oduzete, a osumnjičeni je uhapšen i protiv njega su poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
Pronađeni ključevi u Paležu
Vlasnik se može javiti kod djelatnika na ulazu u Općinu Kiseljak.
Vlada Federacije je na temelju popisa pučanstva raspodijelila potporu županijskim razinama te je donijela odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu novca za projekte u gradovima i općinama
Zamjenik premijera i ministar financija FBiH Toni Kraljević ocijenio je kako je FBiH raspodjelom 200 milijuna maraka potpore za županije te raspisivanjem natječaja za jedinice lokalne samouprave pokazala odgovornost i razumijevanje za potrebe ovih razina vlasti. Vlada FBiH donijela je odluku o raspodjeli sredstava županijama u iznosu od 200 milijuna maraka, piše Večernji list BiH.
– Osam godina bio sam na čelu županijskog Ministarstva financija i vrlo sam dobro svjestan što znači ova potpora. Posebno je to važno zato što županije imaju veliki broj nadležnosti i obveza koje moraju ispuniti. Federacija razumije da se značajan dio nadležnosti i života odvija na razini županija te lokalne samouprave. U pitanju je zapravo simbioza jer su svi ti projekti povezani – rekao je ministar Kraljević za Večernjak. Riječ je o dodjeli financijske pomoći županijskim proračunima za provođenje strukturnih reformi i financiranje/sufinanciranje infrastrukturnih projekata u omjeru pola-pola. Kriteriji za raspodjelu sredstava županijama su broj stanovnika prema popisu pučanstva, kućanstava i stanova u BiH iz 2013. godine, uz primjenu pondera za Posavsku i Bosansko-podrinjsku županiju.
Kriterij popis pučanstva
Na temelju utvrđenih kriterija Unsko-sanskoj županiji, koja, prema popisu iz 2013. godine, ima 273.261 stanovnika te čini 11,95 posto udjela, dodijeljeno je 23,9 milijuna maraka. Posavskoj je županiji s 43.453 stanovnika pripalo 7,6 milijuna KM, a ta županija ima udio u raspodjeli od 3,8 posto. Najvećoj županiji u FBiH – Tuzlanskoj, koja ima 445.028 stanovnika, otišlo je najviše novca. Tamo je raspoređeno 38,9 milijuna maraka. Zeničko-dobojskoj ide 31,8 milijuna, a tamo su 364.433 stanovnika prema popisu iz 2013. godine. Bosansko-podrinjskoj, koja ima 23.734 stanovnika, ide 4,1 milijun maraka. Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja ima 222.007 stanovnika, bit će usmjerena 19,4 milijuna maraka, a za Zapadnohercegovačku, koja ima 94.898 stanovnika, iz federalne su blagajne izdvojena 8,3 milijuna KM. Sarajevska županija dobiva 36,1 milijun KM, a u njoj žive 413.593 stanovnika. Hercegbosanskoj županiji s 84.127 stanovnika ide potpora od 7,3 milijuna maraka. Ministar Kraljević objašnjava kako raspodjela potpore županijama, kao i javni poziv općinama i gradovima za financiranje projekata, ima za cilj doprinijeti poboljšanoj kvaliteti života te proizvodnoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji lokalnih razina vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Korisnici sredstava dužni su izvješće o utrošku sredstava dostaviti Federalnom ministarstvu financija najkasnije do 31. prosinca 2024. godine. Za općine i gradove pripremljen je poseban javni natječaj na koji će se moći prijaviti za namjenske projekte, bilo da je u pitanju cestovna infrastruktura (ceste, mostovi, kružni tokovi, parkirališta, pješačke i biciklističke staze…), komunalna infrastruktura te objekti obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera (predškolski objekti, školski objekti, dječja igrališta i igraonice, školsko-sportske dvorane i igrališta…). Među objektima koji se mogu kandidirati su i oni od značaja za jedinice lokalne samouprave – domovi kulture, društveni domovi, knjižnice te financiranje i drugih aktivnosti od značaja iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Maksimalno milijun maraka
Prijavu na javni poziv mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, osim onih koje do trenutka zatvaranja javnog poziva nisu izvršile povrat neutrošenih/nenamjenski utrošenih sredstava dodijeljenih na osnovi javnog poziva iz 2020. godine. Kriterijima je utvrđeno da jedan podnositelj zahtjeva može dostaviti više od jednog zahtjeva u okviru ovog javnog poziva. Maksimalna vrijednost financiranja u okviru ovog javnog poziva po svim projektima/zahtjevima/inicijativama za područje jedne jedinice lokalne samouprave iznosi do milijun maraka, do 3,4% ukupnih sredstava za raspodjelu. Iznimno, precizira se, u slučaju opravdane potrebe, moguća su odobravanja i većih iznosa, o čemu konačnu odluku donosi Vlada FBiH. Uz opće uvjete, posebni kriteriji će uključiti i dostavljanje projektno-tehničke dokumentacije, a odluka o financiranju projekata ovisit će i o fazi u kojoj se nalazi te očekivanim rezultatima realizacije.
– Srpska ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu samo na jednu stranu – rekao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se u Moskvi s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Na početku sastanka Putin je rekao Dodiku kako je zahvalan RS-u na prijateljskom stavu prema Rusiji, javlja RTRS.
Dodik je rekao kako RS ima potrebu za suradnju s Rusijom na ekonomskom planu.
– Srpska ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu samo na jednu stranu – rekao je Dodik.
– Smatramo da Ruska Federacija koja se uporno borila za svoj sigurnosni okvir i koja je pokušavala i ranije osigurati te garancije, bila prisiljena vezano za ovu vojnu operaciju – kaže Dodik.
Istaknuo je kako je Republika Srpska izložena mnogim pritiscima.
– Nismo dozvoljavali da se donese formalna odluka o sankcijama prema Ruskoj Federaciji i zbog toga smo od zapadnih partnera bili izloženi raznim oblicima pritisaka u vidu sankcija i suspendiranja određenih projekata i programa. Ali, mi smo odlučili ne biti dio histerije koja se stvara – rekao je predsjednik RS-a.
Gradonačelnik New Yorka sinoć je dobio i odmah obukao hrvatski dres koji mu je darovao hrvatski konzul Nikica Kovačević i tom prilikom otkrio da je posjetio Hrvatsku.
Erick Adams je jučer, naime, izdao svečanu proklamaciju te je proglasio 22. svibnja Danom hrvatske baštine u New Yorku. Tako je odao priznanje nasljeđu i doprinosu američkih Hrvata i Hrvatske gradu New Yorku.
“Najveća zajednica Hrvata u Americi je upravo ovdje u New Yorku. Znam koliko je ta zemlja lijepa i koliko je lijepa njezina obala. Ljudi su divni i to je mjesto gdje se obnavlja energija i duh. Hvala Hrvatima koji su ovdje, koji vjeruju u obitelj, biznis i javnu sigurnost”, rekao je Adams.
“Nosit ću ovaj dres ponosno i smatram se članom hrvatskog tima”, rekao je.
Fotku u dresu gradonačelnik je objavio i na Twitteru.
The bond between New York City and our Croatian community is as strong as ever.
Today we welcomed Croatian-Americans to Bowling Green to celebrate that bond by raising their flag and proclaiming this day Croatia Heritage Day. pic.twitter.com/gdIphRJB9e
— Mayor Eric Adams (@NYCMayor) May 22, 2023
“Veze između New Yorka i hrvatske zajednice su snažne kao i uvijek. Danas smo primili Hrvate koji žive u SAD-u u Bowling Greenu kako bi proslavili tu vezu podizanjem zastave i proglašavanjem Dana hrvatske baštine”, napisao je, prenosi Index.hr.
Dana 24. 5. 2023. godine (SRIJEDA) zbog neophodnih radova na mreži dalekovoda DV 10 kV „Gromiljak 3“ neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 10:00 do 12:00 sati.
DV 10 kV GROMILJAK 3 (od dijela naselja Jehovac do Brestovskog).
Na temelju članka 28. Zakona o Vladi KSB (Službene novine KSB, broj: 5/03 – prečišćeni tekst i 14/03) i članka 9. Poslovnika o radu Vlade KSB (Službene novine KSB, broj: 12/16 – prečišćeni tekst), sazvana je 169. sjednicu Vlade KSB, za četvrtak, 25. 5 . 2023. godine, u 9 sati
DNEVNI RED
1. Zapisnik sa 168. sjednice Vlade KSB – tajnik Vlade
2. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Tekuće zalihe Vlade za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova – Ministarstvo unutarnjih poslova
3. Prijedlog odluka o izvršenju neplaniranih sredstava u Proračunu Kantona za 2023. godinu – Ministarstvo financija
a) donirana sredstva OŠ „Vitez“, Vitez
b) donirana sredstva OŠ „13 rujan“, Jajce
4. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavu opreme za potrebe Sabora Kantona – Stručna služba Sabora
5. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavu opreme za potrebe Općinskog suda u Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
6. Prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za visoko školstvo za akademsku 2022/23. godinu – Ministarstvo prosvjete, znanostie, mladih, kulture i sporta
7. Prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za sufinanciranje osnovnih glazbenih škola (za svibanj i lipanj 2023. godine) – Ministarstvo prosvjete, znanisti, mladih, kulture i sporta
8. Prijedlog odluka o izdvajanju sredstava za sufinanciranje projeakta iz oblasti civilne zaštite – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
a) Crvenom križu KSB/SBK – za kantonalno natjecanje „Misli mine“
b) Općini Travnik – za izgradnju vatrogasnog doma DVD „Sebešić“
c) Općini Donji Vakuf – za opremanje Službe za zaštitu od požara
d) Općini Dobretići – za saniranje klizišta na lokalnoj cesti Ugar – Zapeće
e) Općini Gornji Vakuf – Uskoplje – za uređenje korita i obala vodotoka
9. Godišnji plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u 2023. godini (na suglasnost)– Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
10. Izvješće o prikupljanju, raspodjeli i korištenju sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje za 2022. godinu – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
11. Prijedlog zaključka o izradi prijedloga odluke o izdvajanju sredstava za pomoć Unsko-sanskom kantonu za otklanjanje šteta od poplava – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
12. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za izvođenje radova na uređenju prostorija – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
13. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za nabavu bezkontaktnih alkometara – Ministarstvo unutarnjih poslova
14. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za nabavu profesionalnih sredstava i pribora za čišćenje i održavanje higijene – Ured za javne nabave
15. Suglasnost za popunu upražnjenih radnih mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova – Ministarstvo unutarnjih poslova
PREMIJER KANTONA
Tahir Lendo,dipl.ing.
Dana 19.05. ispred G.O. Mostar uputili smo zahtjev za obasjavanje Staroga mosta u bojama grba HŠK Zrinjski, a nakon povijesnog osvajanja dvostruke krune, sukladno Odluci Gradskog vijeća od 01. 04. 2021., sukladno istoj, dana 23. 05. 2023. dobili smo odgovor Gradonačelnika s kojom daje suglasnost na naš zahtjev.
Poštujući daljnju proceduru definiranu Odlukom Gradskog vijeća (Članak 2, St.1 Odluke) zahtjev smo uputili Agenciji „Stari grad“ Mostar, kojeg smo poslali mailom i predali i vlastoručno u uredu Agencije u sjedištu iste. Uz zahtjev smo dostavili također i grafičku pripremu, poštujući dosadašnju praksu obasjavanja Starog mosta, kao što je to bio slučaj primjerice kada se Stari most obasjavao bojama zastave Republike Grčke. Uz zahtjev smo tražili i isporuku troškova obasjavanja.
Nakon što smo ispoštovali cijelu proceduru, neugodno nas je iznenadila informacija, odnosno, zapovijed Predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara Salema Marića kako, citiramo, „Odluka o osvjetljavanju Starog mosta neće biti provedena“. Ovim putem se pitamo, tko vlada gradom Mostarom? Tko je Gradonačelnik? Zašto se ne poštuju odluke Vijeća?
Inicijativa HRS-a je imala za cilj pokazati kako je Grad Mostar jedinstven, tolerantan i proeuropski. Naša inicijativa nipošto nije provokacija ili politički obračun s bilo kime. Stoga, ovim putem ponovno pozivamo gradonačelnika Marija Kordića da naloži institucijama grada, konkretno, Agenciji „Stari grad“ da postupi po Odluci i time pokaže kako upravlja cijelom gradskom upravom, a ne samo jednim dijelom. Pokažimo svima kako je Mostar jedinstven i tolerantan Grad u stvarnosti, a ne samo na papiru i izgovorenoj riječi, te da smo usmjereni prema budućnosti izgrađenoj na suživotu, toleranciji i međusobnom uvažavanju.
Pokažimo tko uistinu upravlja Gradom Mostarom!
G.O. HRS-a Mostar
Danas je izvršen pretres kuće Abdulaha Skake, bivšeg gradonačelnika Sarajeva i veleposlanika BiH u Kataru. Trenutno se bivši gradonačelnik Sarajeva nalazi u zgradi MUP-a KS uhapšen i na ispitivanju je u MUP-u KS, potvrđeno je za N1.
Današnja akcija se provodi zbog sumnje u počinjenje više krivičnih djela, između ostalog: zlouporaba položaja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanje dara i drugih oblika koristi”, rečeno je iz MUP KS.
Podsjetimo, nedavno je i Senaid Memić veleposlanik BiH u Maleziji i bivši načelnik Ilidže uhapšen zbog sumnji da je počinio niz kaznenih djela i određen mu je jednomjesečni pritvor. Iza rešetaka je trenutno i načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.
Lider Županijskog odbora HDZ-a BiH Stjepan Bošković čija stranka ima kontrolni paket za formiranje vlasti s 11 ruku i vodi glavne pregovore je kazao kako je sastanak zakazan za 11 sati, nakon čega će biti situacija u županiji biti mnogo jasnija
U Mostaru će se danas sastati predstavnici HDZ-a BiH i SDA iz Hercegovačko-neretvanske županije te će se nakon niza neformalnih razgovora u prostorijama skupštine službeno pregovarati o formiranju vlasti u toj županiji, potvrđeno je za Klix.ba.
Lider Županijskog odbora HDZ-a BiH Stjepan Bošković čija stranka ima kontrolni paket za formiranje vlasti s 11 ruku i vodi glavne pregovore je kazao kako je sastanak zakazan za 11 sati, nakon čega će biti situacija u županiji biti mnogo jasnija.
On se jučer sastao i s predstavnicima trojke koju čine SDP, NiP i DF, nakon čega je rekao za Klix da je mnogo toga s njima usklađeno, te kako je ostalo malo detalja koje trebaju “izbrusiti do
“Opredijeljeni smo da idemo po vertikali od Vijeća ministara BiH i Federacije BiH, da to bude vlast koja po vertikali funkcionira. Ali ne možemo isključiti SDA i njihov kapacitet u Skupštini od sedam ruku, tako da moramo s njima razgovarati. Rekli smo da ćemo sa svima razgovarati i stvarati što širu koaliciju”, rekao je Bošković nakon jučerašnjih pregovora.
Naglasio je kako su svima predstavili svoj program i dali ponudu, te će vidjeti kakve će odgovore dobiti.
“Tko bude imao političke hrabrosti i mudrosti bit će u vlasti”, rekao je Bošković i dodao kako će u petak biti jasno s kim će formirati vlast i vjeruje da se će se idući tjedan konstituirati nova Vlada HNŽ.
Medvjed kojeg su zaganjali psi pobjegao je u dvorište poduzeća nakon čega je došao zaštitar koji je napadnut
Lokalni mediji iz Bugojna jutros su objavili video incidenta kada je medvjed napao zaštitara kod poduzeća “Binas”.
Medvjed kojeg su zaganjali psi pobjegao je u dvorište preduzeća nakon čega je došao zaštitar koji je napadnut.
Na snimci od “Bugojno danas” se vidi kako je medvjed nakon bježanja od pasa potrčao prema zaštitaru koji se uspio obraniti, iako je ubrzo pao na pod.
Medvjed je uplašen otišao u nepoznatom smjeru, a na svu sreću zaštitar je prošao bez težih povreda.
https://www.facebook.com/BugojnoDanas.Info/videos/192814286596401/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak, donosi Odluku o dodjeli stipendija studentima koji se obrazuju za deficitarna i ostala zanimanja u akademskoj 2022./2023. godini:
Ugovore o stipendijama imenovani studenti mogu potpisati u zgradi Općine Kiseljak od 23. 5. do 26. 5. 2023. godine, od 08:00 do 12:00 sati, u uredu broj 38.
Temeljem Odluke o raspisivanju natječaja za dodjelu javnih priznanja broj: 01/1-04-1861/23 Načelnik općine Kiseljak raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga kandidata za dodjelu Javnih priznanja povodom Dana općine Kiseljak.
Povodom Dana općine Kiseljak, Općinsko vijeće i Načelnik općine Kiseljak dodjeljuju Javna priznanja pojedincima, gospodarskim subjektima, udrugama, ustanovama i drugim pravnim i fizičkim osobama za uspjehe u radu i djelovanju kojim se značajno doprinosi razvoju općine Kiseljak ili pojedinih njenih dijelova.
Tekst Javnog poziva pogledajte na linku ispod teksta
U tijeku je pretres kuće Abdulaha Skake, bivšeg gradonačelnika Sarajeva i veleposlanika BiH u Kataru, potvrdila je za N1 Azra Bavčić, glasnogovornica Tužiteljstva Kantona Sarajevo.
“Vrše se pretresi na više lokacija, uključujući i kuću osumnjičenog Skake”, rekla je Bavčić.
Bavčić je potvrdila kako je riječ o akciji “Vizionar” o kojoj su iz MUP Kantona Sarajevo kazali:
“Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku potporu Uprave policije MUP-a KS, pod nadzorom postupajućeg tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo provode operativno-taktičku akciju „Vizionar“.
U tijeku su pretresi na više lokacija na području Kantona Sarajevo, a više osoba je privedeno u službene prostorije Uprave policije MUP-a KS.
Akcija se provodi zbog sumnje u počinjenje više kaznenih djela, između ostalog: zloupotreba položaja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanje dara i drugih oblika koristi”, rečeno je iz MUP KS.
Podsjećamo, ranije su se provodile istražne radnje u vezi EYOF-a, Vidikovca na Trebeviću u razdoblju kada je Skaka bio gradonačelnik.
Države koje će imati veće smanjenje broja stanovnika od Bosne i Hercegovine su Bugarska (22,5 posto), Litvanija (22,1 posto), Latvija (21,6 posto), Ukrajina (19,5 posto) i Srbija (18,9 posto).
Izgledno je da će Bosna i Hercegovina biti među državama svijeta koje će imati znatno smanjenje broja stanovnika do 2050. godine, objavljeno je na stranici “World of Statistics (Svijet statistike)”.
Kako su objavili, od 2020. do 2050. to smanjenje će iznositi 18,2 posto. Uvidom u posljednje službena statistička izvješća, trenutno u Bosni i Hercegovini živi 3,3 milijuna stanovnika, što je manje za 152.300 ili 4,31 posto u odnosu na popis stanovništva iz 2013. To znači da bi Bosna i Hercegovina u sljedećih 30 godina mogla ostati bez 594.000 stanovnika. Dakle, država bi do 2050. trebala imati između 2,7 i 2, 8 milijuna stanovnika.
Međutim, koliko bi to smanjenje moglo točno iznositi nije moguće utvrditi zbog toga što Bosna i Hercegovina ove godine nije provela popis stanovništva.
Podsjeztimo kako je utjecajni britanski list Economist u kolovozu 2020. objavio da će Bosna i Hercegovina biti među državama u kojima će se dogoditi znatan pad broja stanovnika. Ukazali su da će do 2050. imati upravo 2,7 milijuna stanovnika, prenosi Klix.ba.
Također ovaj list je početkom ove godine objavio da će Bosna i Hercegovina imati najveći odljev mozgova u svijetu – 51,3 posto mladih je zainteresirano za odlazak iz države.
Prema podacima koje je objavio “World of Statistics”, države koje će imati veće smanjenje broja stanovnika od Bosne i Hercegovine su Bugarska (22,5 posto), Litvanija (22,1 posto), Latvija (21,6 posto), Ukrajina (19,5 posto) i Srbija (18,9 posto).
Hrvatska je na ovom popisu odmah iza Bosne i Hercegovine (18 posto), dok bi u Sjevernoj Makedoniji to smanjenje trebalo iznositi 10,9 posto.
Policijski službenici iz Kalesije jučer su spriječili prodaju 13-godišnje djevojčice kroz tzv. maloljetnički brak. Ona je pronađena u blizini graničnog prijelaza između BiH i Srbije, a bila je obučena u vjenčanicu.
Kako je priopćeno iz Udruženja Zemlja djece u BiH, pravovremenim i koordiniranim naporima Centra za socijalni rad Kalesija i Policijske uprave Kalesija jučer je spriječena prodaja 13-godišnje djevojčice kroz takozvani maloljetnički ugovoreni brak u Republiku Srbiju.
“Djevojčica je zatečena u vjenčanici u automobilu koji se kretao prema državnoj granici između dvije zemlje. Ovo je još jedan primjer dobre prakse u Tuzlanskoj županiji, koji pokazuje da je dosljedna primjena lokalnog protokola za prevenciju i postupanje u slučajevima eksploatacije djece jedino efikasno i održivo rješenje u prevenciji i proaktivnoj identifikaciji potencijalnih žrtava trgovine djecom”, priopćeno je iz Udruženja Zemlja djece u BiH, prenosi Klix.ba.
Ova organizacija u prethodne tri godine, zajedno s Koordinacijskim timom za borbu protiv trgovine ljudima Tuzlanske županije, razvijala je referalne mehanizme i jačala kapacitete profesionalaca za prevenciju i suzbijanje iskorištavanja djece u lokalnim zajednicama u najmnogoljudnijoj županiji.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sudjelovao je danas, na poziv Visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella, na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU (FAC) u Bruxellesu.
Konaković se obratio na sastanku, a potom je sudjelovao u neformalnoj razmjeni mišljenja ministara vanjskih poslova zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova EU o suradnji u području vanjske i sigurnosne politike.
Na početku obraćanja, Konaković je izrazio zahvalnost institucijama EU za potporu koju pružaju Bosni i Hercegovini na put ka EU. Naglasio je kako je povijesna odluka o dodjeli kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU donesena u prosincu prošle godine bila poticaj novoizabranim vlastima Bosne i Hercegovine da izrade program reformi koji će omogućiti ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
Izvijestio je kako je za nešto više od 100 dana rada Vijeće ministara BiH usvojilo važne odluke, nacrte zakona, strateške dokumente i prijedloge koji se odnose na naš europski put, priopćeno je iz MVP-a BiH.
Dodao je da je ovog tjedna, s ciljem ubrzanja europskih integracija, održan prvi sastanak Političkog foruma na visokoj razini s europskim povjerenikom za proširenje i susjedstvo Olivérom Várhelyijem. Potom je naveo kako očekuje da ispunjavanjem važnih preduvjeta i provedbom predviđenih reformi BiH do kraja godine krene s novom fazom, odnosno otvaranjem pregovora o pristupanju EU.
U nastavku obraćanja, šef bh.diplomacije se osvrnuo na geopolitički trenutak, s naglaskom na proširenje EU i rusku agresiju na Ukrajinu te probleme koje dijele zemlje regije. Upozorio je na fenomen odljeva mozgova i odlaska mladih iz zemalja zapadnog Balkana.
Poručio je da će Bosna i Hercegovina i dalje biti konstruktivan partner susjedima, predana promicanju mira, stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u regiji, kao i jačanju regionalne suradnje i izgradnji povjerenja u regiji.
Na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove EU Konaković se sastao sa ministrom vanjskih poslova Republike Irske Micheálom Martinom s kojim je razgovarao o intenziviranju suradnje između dviju država i europskim integracijama.
Konaković se zahvalio irskom ministru na značajnoj potpori koju Republika Irska kontinuirano daje Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu, posebice kada je riječ o dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u EU.
Na listi uspješnih kandidata za direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine su: Enes Karić, Ensad Korman i Mustafa Selmanović.
Na 25. sjednici Neovisnog odbora Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine utvrđene su rang – liste uspješnih kandidata prijavljenih na Javni natječaj za provođenje procedure odabira kandidata za direktora i zamjenika direktora policijskih tijela Bosne i Hercegovine.
Na listi uspješnih kandidata za direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine su: Enes Karić, Ensad Korman i Mustafa Selmanović.
Na listi uspješnih kandidata za zamjenika direktora Granične policije BiH su: Ensad Korman, Mustafa Selmanović i Edin Malkić.
Sukladno natječajnoj proceduri, liste uspješnih kandidata bit će dostavljene ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine, prioćeno je iz PSBiH.
Dodik bi u Moskvi trebao boraviti do sredine tjedna a njegov susret s Putinom najavljen je za utorak na marginama skupa koji ruski predsjednik organizira kako bi promovirao savez s državama iz susjedstva koje ga i dalje podupiru
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik doputovao je u ponedjeljak u Moskvu gdje je najavljen njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom a prvog dana tog posjeta sastao se s Nikolajem Patruševim, tajnikom Vijeća sigurnosti Rusije i jednim od najbližih Putinovih suradnika.
Javni servis Republike Srpske (RTRS) objavio je kratku snimku susreta Dodika i Patruševa u kojemu su sudjelovali i njihovi suradnici. Patrušev je pri tom kazao kako je “veoma zahvalan” Dodiku zbog dolaska u Rusiju izražavajući pri tom zadovoljstvo sve jačim vezama s Republikom Srpskom čije vlasti otvoreno podupiru Moskvu u konfrontaciji sa Zapadom i odbijaju osuditi rusku invaziju na Ukrajinu.
“Zadovoljni smo time kako se razvija cijeli kompleks naših veza koje sve više dobijaju strateški karakter”, kazao je Patrušev koji slovi za jednog od najistaknutijih “jastrebova” u kremaljskoj administraciji.
Dodik bi u Moskvi trebao boraviti do sredine tjedna a njegov susret s Putinom najavljen je za utorak na marginama skupa koji ruski predsjednik organizira kako bi promovirao savez s državama iz susjedstva koje ga i dalje podupiru unatoč zapadnim osudama i izolaciji.
Voditelj predstavništva RS u Moskvi Duško Perović najavio je kako će Dodik tamo razgovarati i o opskrbi tog entiteta ruskim plinom odnosno gradnji novog plinovoda naznačivši pri tom kako su vlasti u Banjoj Luci spremne plaćati ovaj energent u rubljima.
Gradnja novog plinovoda kojim bi se plin preko Srbije dopremao isključivo iz Rusije jedan je od ključnih zahtjeva kojim Dodik uvjetuje donošenje bitnih odluka na razini Vijeća ministara BiH.
Kako javlja reporterka portala N1, prema riječima očevidaca, dvije osobe, starosti između 20 i 30 godina, ranjene su ispred restorana brze hrane u Maksima Gorkog u Beogradu.
Blizu 19:40 sati u Maksima Gorkog pucano je na dvadesetšestogodišnjeg muškarca koji je zadobio povrede, a u Novopazarskoj je zatečen muškarac sa povredama iz vatrenog oružja, a na njega je pucano isto u Maksima Gorkog. Policija intenzivno traga za počiniteljima, na snazi je akcija Vihor.
Kako saznaje N1, jedan mladić je ranjen u nogu, a slučajno je ranjen i jedan čovjek od zalutalog metka, prema riječima očevidaca.
Zatvoren je potez od Čuburskog parka do Kalenić pijace.
Zbog kršenja privatnosti prijenosom podataka Facebookovih korisnika iz Europske unije na servere u SAD-u i nepoštivanja upozorenja Suda EU-a, Meta je kažnjena dosad najvećom kaznom ovog tipa
Američki tehnološki div Meta kažnjen je rekordnom kaznom od 1,2 milijarde eura zbog nepoštivanja pravila EU-a o privatnosti.
Irska komisija za zaštitu podataka objavila je u ponedjeljak da je Meta prekršila Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) kada je prenijela gomilu osobnih podataka europskih korisnika Facebooka u Sjedinjene Države, a da ih nije dovoljno zaštitila od prakse nadzora podataka Washingtona. To je najveća novčana kazna izrečena u skladu s vodećim zakonom o privatnosti, Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), u tom bloku, a dolazi uoči pete godišnjice njegove provedbe 25. svibnja.
Irski nadzornik privatnosti rekao je da Metina upotreba pravnog instrumenta, poznatog kao standardne ugovorne klauzule (SCC) za premještanje podataka u SAD, ‘nije riješila rizike za temeljna prava i slobode’ europskih korisnika Facebooka, donosi Politico.eu.
Europski regulatori na čelu s irskom povjerenicom za zaštitu podataka Helen Dixon dovršavaju zabranu pravnog alata koji Facebook koristi za prijenos podataka europskih korisnika u SAD, potaknuti bojaznima da bi američke obavještajne službe mogle dobiti pristup njima.
U travnju upozorili su da irski regulator za zaštitu podataka ima rok od mjesec dana da izda nalog kojim bi se blokirao Facebookov prijenos podataka preko Atlantika.
Najviši europski sud poništio je 2020. sporazum SAD-a i EU-a o prijenosu podataka, ukazujući na strahovanja od nadzora, podsjeća Reuters.
Iz Mete su pak prošle godine upozorili da bi zbog zabrane mehanizma koji koriste za prijenos podataka iz Europe u SAD mogli biti primorani obustaviti Facebookove usluge na Starom kontinentu.
Miroslav Čičak Kox je nožar iz Kupresa koji pravi unikatne rukotvorine za zemlje širom svijeta. U svojoj maloj i skromnoj radionici provodi najviše vremena, kako ističe, jedva čeka da ideju pretvori u djelo. Njegovi proizvodi se nalaze u Africi, Grčkoj, Švedskoj i mnogim drugim zemljama.
Natjecatelji taekwondo kluba Fojnica su nastupili na Međunarodnom prvenstvu Bosna Rudar Open na kojemu je nastupilo 566 natjecatelja iz 34 kluba iz 4 države (Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine).
Pokrovitelji turnira su Grad Visoko te općine Breza, Kakanj i Vareš.
Fojničani su s 12 natjecatelja odradili izuzetno kvalitetne borbe, te ostvarili sjajne rezultate (od tog čak 5 zlatnih, 5 srebrnih i 1 brončana medalja).
Zlatne medalje osvojili su: Ahmed Mazić, Amanda Hukić, Deni Hodžić, Ivano Cvjetković Noa Hukić.
Srebrne medalje osvojili su: Nahid Hasković, Lamija Hasković, Marin Musa, Eldar Omanović i Ajla Omanović.
Brončanu medalje osvojio je Ismail Omanović, a bez medalje je ostao Luka Miličević. Treneri kluba su Ivan Krajina i Muhamed Hukić, dok su sudci bili Dario Stojanović i Irena Oroz.
Turnir se održao na 7 borilišta s elektronskom opremom Daedo.
Kiseljak.info
WHO obilježava 75 godina od svog osnutka, tijekom kojih je globalni životni vijek dramatično porastao i postignut je veliki napredak u borbi protiv smrtnosti djece i zaraznih bolesti, kako je istaknuo Guterres.
Rat, klimatska kriza i covid-19 ugrožavaju desetljeća napretka globalnog zdravstvenog sustava, rekao je u nedjelju u Ženevi glavni tajnik UN-a na otvaranju godišnje skupštine Svjetske zdravstvene organizacije koja bi trebala donijeti “povijesni sporazum” o pandemijama.
“Napredak je ugrožen”, rekao je prvi čovjek UN-a Antonio Guterres u video poruci Svjetskoj zdravstvenoj skupštini (WHO), koja traje do 30. svibnja.
On i drugi važni sudionici pozvali su na donošenje mjera kojima bi se osigurala pristupačna osnovna zdravstvena skrb za sve ljude svijeta, kao i na pripreme za nositi se s budućim pandemijama.
Tijekom prvog kruga razgovora u tri godine za WHO, 194 zemlje članice raspravljat će o osnovnom pristupu zdravstvenoj skrbi za 8 milijardi građana svijeta i predstaviti svoj proračun za 2024.-2025. godinu.
Zdravstveno tijelo UN-a stavilo je na čekanje godišnju skupštinu zbog globalne pandemije koronavirusa te izbijanja majmunskih boginja.
WHO obilježava 75 godina od svog osnutka, tijekom kojih je globalni životni vijek dramatično porastao i postignut je veliki napredak u borbi protiv smrtnosti djece i zaraznih bolesti, kako je istaknuo Guterres.
“Kraj covida-19 kao globalne zdravstvene opasnosti nije samo kraj ružnog sna iz kojeg smo se probudili”, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
“Ovako više ne smijemo”, rekao je Tedros. “Sporazum o pandemiji koji države članice pregovaraju treba biti povijestan i promijeniti paradigmu javnog zdravlja i moramo prihvatiti da su naše sudbine povezane”, rekao je Tedros.
Nacrt sporazuma o pandemijama trebao bi biti pripremljen do 2024. godine, a njegova je svrha brže suzbiti infekcije i pravednije distribuirati zaštitne materijale, cjepiva i lijekove.
“I dalje postoje velike razlike u pristupu zdravstvenim uslugama, između zemalja i zajednica te unutar njih”, rekao je Tedros.
Nejednako pružanje zdravstvene zaštite između bogatih i siromašnih zemalja u središtu je ovogodišnjeg sastanka.
Očekuje se povećanje obveznih doprinosa država članica.
Do sada se WHO za mnoge svoje pothvate oslanjao na dobrovoljne priloge.
Pandemija covida-19 usmrtila je sedam milijuna ljudi u svijetu, prema službenim podacima, no stvarna brojka vjerojatno je bliža dvadeset milijuna umrlih, prema procjenama WHO-a
U svibnju je Tedros proglasio da covid-19 više nije globalna zdravstvena prijetnja.
Zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Zoran Tegeltija i direktorica Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl potpisali su danas u Sarajevu tri sporazuma o grantu Europske unije, ukupne vrijednosti 43,8 milijuna eura.
Potpisivanjem ovih ugovora bit će osigurana bespovratna sredstva iz fondova EU kako bi se pružila financijska podrška za radove na dionicama autoputa i to: petlja Rudanka – tunel Putnikovo brdo i tunel Putnikovo brdo – petlja Medakovo.
Pored toga, potpisan je i ugovor o grantu kojim EU pruža financijsku podršku za projekt vodoopskrbe u Visokom.
Ceremoniji potpisivanja nazoči i specijalni predstavnik Europske unije za BiH i šef Delegacije EU u BiH veleposlanik Johann Sattler.
Elon Musk je svojedobno govorio kako bi mogao prodati 20 milijardi robota.
Najnoviji video pokazuje kako Musk i Tesla ne odustaju od robota. Tesla Optimus i dalje se razvija, a najnoviji video pokazuje koliko je napredovao otkako je zadnji put prikazan u listopadu prošle godine.
Video pokazuje drastičan napredak Optimusa u proteklih osam mjeseci. Iako zaostaje za konkurentskim robotima kakve primjerice radi Boston Dynamics, primjetno je da Optimus tijekom samostalnog kretanja Teslinim pogonima ima sposobnost učenja i izvođenja zahtjevnijih radnji. Primjerice, uzeo je alat iz jednog spremnika i stavio ga u drugi.
Elon Musk je uvjeren u uspjeh Optimusa. Vjeruje kako će u budućnosti glavnina prihoda biti upravo iz ove divizije, kao i da će prodavati više robota nego automobila. Musk je svojevremeno tvrdio kako postoji potražnja za robotima koja se kreće i do 20 milijardi komada.
Dosadašnje informacije govore kako Tesla ima za cilj postaviti cijenu Optimusa na oko 20.000 USD. O terminu premijere se ne govori, što i nije toliko bitno s obzirom na broj (ne)ostvarenih obećanja u proizvodnji automobila.
U Mostaru su jučer u poslijepodnevnim satima uhićeni muškarac i žena iz Sarajeva. Naime, njih dvoje su pucali iz plinskog pištolja iz vozila u pokretu.
Ovu informaciju je za portal “Avaza” potvrdio Ljudevit Marić, glasnogovornik MUP-a HNŽ.
– Policija je dobila dojavu oko 16:30 sati od strane građana. Muškarac i djevojka (1993. godište) su uhićeni oko 17 sati na cesti M-17 u mjestu Sutina. Dežurni tužitelj im je odredio pritvor u trajanju od 24 sata – rekao nam je Marić.
Razlog pucnjave za sada nije poznat.
Nakon duge i teške bolesti te liječenja u livanjskoj bolnici, u subotu je tiho napustila ovaj svijet Kata Dalić (91), majka hrvatskoga nogometnog izbornika i bivšeg nogometaša Zlatka Dalića te Mirana Dalića, također bivšeg nogometaša, trenera i izbornika mediteranske reprezentacije BiH, kao i kćeri Mladenke, piše portal Večernjeg lista BiH. Katu oplakuje brojna rodbina – zet Mladen, nevjeste Dražena i Davorka, brojna unučad i praunučad, brat Ivica s obitelji, obitelj pokojnog brata Zvonka, sestre Tona, Mira i Danica s obiteljima te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Pokojna Kata pokopana je u Livnu na groblju sv. Mihovila u Gorici u nazočnosti rodbine, mještana Livna i okolice, kao i brojnih prijatelja obitelji iz jugozapadne Bosne, Hercegovine, susjedne Dalmacije te dalje diljem BiH i Hrvatske.
– Mama je dugo bila bolesna. Bolovala je istodobno s tatom Ivanom, koji je napustio ovaj svijet u 92. godini, prije nešto manje od godinu dana (31. svibnja 2022. godine). Otišla je tiho, u krugu obitelji. Godine jesu visoke, bolest teška, ali ipak je sve teško shvatiti, prihvatiti i preboljeti jer… majka je majka – rekao je za portal Večernjeg lista BiH stariji Katin sin Miran Dalić i dodao:
– Moja je majka živjela lijep i skroman život. Znala je uživati, ali više je vodila računa o nama nego o sebi…
Posljednjih tjedana i izbornik Zlatko je stalno bio uz majku, kao i ostali članovi obitelji… Ostaje im uspomena na dragu majku Katu, ostaje im obilaziti njezin grob, ukrašavati ga cvijećem i paliti svijeće za nju i oca Ivana… te čuvati uspomene na veliku hrvatsku majku Katu…
Nema ozlijeđenih osoba, samo su se dvije medicinske sestre i dva policajca nagutali dima. Ukazana im je pomoć, rečeno je iz MUP-a ZDŽ
U zeničkom naselju Crkvice sinoć je oko 23 sata buknuo je požar u Domu za stare i iznemogle osobe, ali na sreću brzom reakcijom nadležnih, nema stradalih, a požar je ugašen.
– U 22:55, u naselju Crkvice, grad Zenica, u Domu za stare osobe je došlo do požara. Nema ozlijeđenih osoba, samo su se dvije medicinske sestre i dva policajca nagutali dima. Ukazana im je pomoć, rečeno je za Avaz iz Operativnog centra MUP-a ZDŽ.
– Evakuirano je 75 korisnika u Penzioni dom za stare osobe, studentski i jedan učenički dom – navede iz MUP-a.
Očevid se radi jutros, a sinoć je saniran požar, dodaju iz policije.
Najniža mirovina u FBiH trenutno iznosi 538,27 KM. S obzirom na povećanje od 3,9 posto, mirovine će se ovaj put povećati za oko 20 KM,
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva rada i socijalne politike, revidirala je prethodnu odluku vlade koja je utvrđena 27. travnja ove godine o postotku usklađivanja visine mirovine koji se utvrđuje u skladu sa rastom BDP-a u prethodnoj godini, a to je 3,9 posto.
Za ovo povećanje osigurano je 14 milijuna KM.
Najniža mirovina u FBiH trenutno iznosi 538,27 KM. S obzirom na povećanje od 3,9 posto, mirovine će se ovaj put povećati za oko 20 KM, piše Radiosarajevo.
Kako izračunati kolika će vam biti mirovina?
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Međutim, ovo su tri iznosa koja će primiti uirovljenici koji spadaju u navedene kategorije. Ako primate plaću koja je niža od prosječne, ali viša od minimalne, na osnovu formule navedene u tekstu možete izračunati kolika će vam mirovina biti nakon 40 godina radnog staža, ili manje, u ovisnosti od toga kada predate zahtjev za umirovljenje.
Visina mirovine, praktično, je jednaka proizvodu osobnog i općg boda.
Da bismo došli do osobnog boda, moramo izračunati osobni koeficijent.
Mirovina osobe koja je radila 40 godina i koja je imala plaće u visini prosječne plaće u Federaciji BiH, koja iznosi 1.193 KM prema posljednjim podacima Agencije za statistiku, računa se na osnovu sljedeće formule:
Osiguranik s 40 godina staža s plaćom u visini prosječne u Federaciji, za svaku godinu dobije po jedan bod koji se množi sa godinama staža.
To dovodi do rezultata od ukupno 40 bodova koji se onda množe vrijednošću općeg boda, a koji je po novom zakonu donesenom 2018. godine iznosi 14KM.
Napominjemo da smo uzeli vrijednost posljednjih službenih podataka i na osnovu toga izračunali.
Plaća ispod prosječne ne nosi bod, nego se smanjuje, pa tako ako je u visini od pola prosječne plaće u FBiH iznosi pola boda.
S druge strane, ako je plaća viša od prosječne povećava se i bod, pa ako je u visini dvije prosječne plaće u FBiH iznosi dva boda.
Sarajevska policije je jučer u 3 sata uhapsila L. A., rođenog 1993. godine iz Sarajeva, zbog postojanja sumnje kako je počinio kazneno djelo Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
Izvršenim provjerama utvrđeno je kako je za njim raspisana potraga od strane Osnovnog suda Sokolac.
O navedenom je obaviješten dežurni tužitelj Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, a uhapšeni je nakon kriminalističke obrade u 14:45 sati predan u nadležnost policijskih službenika Sudske policije Kantona Sarajevo.
– Nada je medicinski fenomen po tom pitanju bez sumnje. Na tijelu nije imala ni ranicu nakon toliko godina – kazao je Malbašić.
Banjolučanka Nada Malbašić, koja je nakon prometne nesreće u ovom gradu davne 1989. godine provela u komi 34 godine u Švicarskoj čime se može svrstati među medicinske fenomene, prošli vikend pokopana je u Banja Luci.
Nevjerojatne detalje o sudbini ove nesretne Banjolučanke ispričao je njezin brat Marinko Malbašić, koji je naglasio kako je Nada tada imala samo 22 godine i tek počela živjeti. Tog kobnog 15. srpnja 1989. godine u teškoj prometnoj nesreći auto u kojem se nalazila Nada udarilo je u stablo kestena i život su tada izgubili Boško Maksimović i Stanoja Matić, a teške ozljede zadobile su Sanda Mihajlović koja je preživjela te Nada Malbašić.
– To se dogodilo 1989. godine. Druga sestra koja je živjela u Švicarskoj došla je ovdje na godišnji odmor, družila se s Nadom, sreli su svog školskog prijatelja i sjeli u auto. Sve se dogodilo oko 12.30 poslije ponoći. Nažalost, dva momka su na licu mjesta nastradala, a Sanda je ozlijeđena. Bila je u komi nekoliko mjeseci probudila se i nastavila normalan život. Kasnije je završila fakultet, radi u banci, dobila je i dijete, dok je sestra bila u komi čak 34 godine – rekao je Malbašić, piše Glas Srpske.
Fotografije nesreće prolaze mu kroz glavu i danas.
– Nesreća se dogodila preko puta parka “Mladen Stojanović”. Ona je medicinski fenomen po tom pitanju bez sumnje. Na tijelu nije imala ni ranicu nakon toliko godina – kazao je Malbašić.
Svih proteklih desetljeća hranjena je putem sonde.
– Slomila je butnu kost pa je dobila masna tkiva koja su zatvorila srednji mozak koji je centar za govor i ravnotežu. Takvih pet milijuna slučajeva živi u Americi s tom dijagnozom nakon sudara. Upoznao sam i djevojku koja je bila devet godina u komi i probudila se – rekao je Malbašić.
Borba za život njegove sestre počela je odmah nakon nesreće.
– Dok je bila u Banja Luci, nekih desetak dana, išli smo stalno u posjete, a kad je otišla u Švicarsku bili smo kod nje i uz nju svaki dan. Ne samo mi, nego i obitelj ujaka, njihova djeca. Dugo smo završavali proceduru da dođe avion po nju, a tada je bilo teško i da avion sleti na našu zračnu luku jer je bio vojni. Tražili smo dozvole u Sarajevu za let, bio je to mlazni avion – rekao je Malbašić.
Nakon toga borba je nastavljena u Švicarskoj, u nadi da će se Nada oporaviti.
– Kad su donijeli respirator uz pomoć kojeg je i prebačena, dovezli smo je do zračne luke i za dva sata je bila u klinici. Sletjela je Cirih, a u Lucern je prebačena helikopterom. Tamo je bila sve ove godine – rekao je Malbašić.
Marinko kaže kako nikada nisu gubili nadu da će se njegova sestra uspjeti izboriti.
– Imali smo nadu da će uspjeti i iščupati se jer je bila poznata kao veliki borac. Posebno jer su problem pravila ta masna tkiva koja su blokirala srednji mozak i centar za ravnotežu i govor, jer je postojala mogućnost da se to može regenerirati te jer je baš na toj klinici bilo slučajeva i po sedam-osam godina da ljudi budu u komi pa su se probudili. Ipak, moju sestru je pogodila neka druga sudbina i umrla je kao heroj, ali je i medicinski fenomen jer nešto slično do sada nije viđeno u svijetu – rekao je Malbašić.
Prema njegovim riječima, bilo je mnogo troškova, ali dali su sve od sebe da pokušaju spasiti Nadu. Ipak, sudbina je htjela drugačije.
– Dali smo sve od sebe da spasimo mlad život. Tu mislim na razne terapije, bioenergičare. I kada je preminula nije imala nijedne otvorene rane na tijelu nakon toliko godina u komi – rekao je Malbašić.
Prema riječima struke, do kome dolazi zbog teških ozljeda mozga prouzročenih udarcima u glavu ili moždanim udarom. Iako se svačije iskustvo razlikuje, jedna stvar ostaje ista – oči osobe koja je u komi bit će zatvorene i činit će se da ne reagira na okolinu. Rijetki su slučajevi u kojima ljudi mogu reagirati, komunicirati ili imati osnovne reflekse, poput kašljanja. Također, pacijenti vjerojatno najčešće ne reagirju na zvuk ili bol. Neki mogu samostalno disati, ali u ozbiljnijim slučajevima će im biti potrebna pomoć medicinskih aparata.
Marinko Malbašić kaže kako je došlo do nesreće koja je odredila sudbinu njegove sestre došlo jer je put bio opran, a kako kaže, moguće da je bio i masan.
– Mladić koji je vozio nije bio u alkoholiziranom stanju. Moguće da je dao malo jači gas, kasnije se zapleo u drvo i ono što je tragično je da su dva mladića preminula na licu mjesta. O tome su pisali i tada svi mediji – rekao je Malbašić.
Nedavni slučajevi masovnih ubojstava vatrenim oružjem u Srbiji upalili su alarme, pojačali zabrinutost i povećali oprez i u BiH
Ono što smo sijali posljednjih 30 godina, danas žanjemo. Bosna i Hercegovina preplavljena je oružjem, što legalnim što ilegalnim. Nedavni slučajevi masovnih ubojstava vatrenim oružjem u Srbiji upalili su alarme i pojačali zabrinutost i u BiH, prenosi Večernji list BiH. Potražnja za sefovima za čuvanje oružja enormno je porasla, što potvrđuju trgovci, ističući da kupci masovno traže ovaj artikl. Da posljednjih dana vlada prava pomama za sefovima, potvrđuju iz banjolučke trgovine oružja “A.R.M.S. sistemi”, navodeći da je potražnja porasla poslije tragičnih događaja u Srbiji. – Imamo sefove za pištolje, za duge cijevi i automatske puške, a imamo i one za veću količinu, namijenjene uglavnom za streljačke klubove – rekli su za Glas Srpske u ovoj specijaliziranoj trgovini.
Ogromna potražnja
– Sefovi za puške koštaju od 850 KM pa naviše, a u njih može stati najmanje pet pušaka. To su sefovi debljine tri milimetra, od čelika i gvožđa, koji dva sata ne propuštaju toplinu, a teški su oko 250 kg – ističu. Da je došlo do velike potražnje za sefovima za čuvanje oružja posljednjih desetak dana, potvrđuju i u tvrtki “Ideal prom” iz Lukavca. – Ogromna je potražnja za sefovima, a nemile scene i događanja u Srbiji utjecali su na to jer kupci samo zovu. Velik je broj narudžbi jer je situacija najozbiljnije shvaćena. Potražnja prije tragedija u Srbiji nije bila ni približna kao sada – kazala su u ovoj tvrtki i dodali da se cijene sefova kreću do 230 KM. Kažu kako im zahtjevi stižu iz cijele BiH, a trude se svima sefove dostaviti navrijeme jer, kako kažu, nitko ne voli čekati. Prema podacima Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja (SALW) BiH, u našoj zemlji u prošloj godini su registrirana ukupno 348.692 komada oružja – 218.442 u FBiH, 126.431 u RS-u i 3819 u Distriktu Brčko. Tijekom 2022. entitetska ministarstva unutarnjih poslova izdala su 13.892 odobrenja za nabavu oružja – 9959 u FBiH i 3933 u RS-u. Onog nelegalnog tri puta je više. Prema podacima istraživačke agencije “Small Arms Survey” sa sjedištem u Ženevi, u BiH se nalazi ukupno 1,185.000 komada oružja, od čega je više od 832.000 neregistrirano. – Procjene variraju, ali je nepobitna činjenica da se radi o ogromnim količinama naoružanja u rukama građana ili u skrivenim, improviziranim skladištima na raznim lokacijama, što su potvrdile brojne policijske akcije – kaže stručnjak za sigurnost Safet Mušić.
12 zakona
Pucnjava u Beogradu otvorila je brojna pitanja, među kojima i ono kakva je kontrola oružja u BiH. U BiH je trenutačno na snazi 12 zakona o oružju, koji su djelomično usklađeni sa smjernicom EU-a o oružju, prenosi Večernji list BiH. Neki od njih predviđaju mogućnost legalizacije oružja, što znači da ga građani mogu predati, a da kazneno ne odgovaraju. Zakon o oružju i streljivu USŽ-a trenutačno je najusklađeniji s tom smjernicom te služi kao uzorak za usklađivanje u drugim županijama, Distriktu Brčko i RS-u. Skriveni i dva i pol puta brojniji arsenal predstavlja mnogo veću opasnost od naoružanja u legalnom posjedu građana, ističe profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević. – Jedini način suzbijanja je ofenzivno djelovanje policijskih agencija na temelju prikupljenih obavještajnih podataka – ističe Dizdarević. Kazna za nelegalno posjedovanje oružja u BiH iznosi do tri godine zatvora, a previđene su i novčane kazne od 500 do 1000 KM za fizičke osobe odnosno od 10.000 do 15.000 KM za pravne.
Tačno je 5 popodne. Vrijeme za čaj – naveo je Vučić
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik odlučili su da popiju čaj te je to objavio Vučić na svom Instagram profilu.
Uz fotografiju, Vučić je naveo sljedeće:
“Točno je 5 popodne. Vrijeme za čaj. Nije sasvim jasno kako smo se predsjednik Dodik i ja baš za čaj odlučili, ali je sigurno da nismo Englezi”, navedeno je u opisu.
Krajem idućeg tjedna, točnije 28. svibnja počinje primjena Zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, broj 38/22).
Radi se o Zakonu koji je usvojen krajem travnja prošle godine, a kojim se propisuje zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojim se nalaze maloljetne osobe.
Ovim se zakonom, u cilju zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva, između ostalog, uređuju mjere za zabranu i ograničenje uporabe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, te sprječavanje pristupa maloljetnih osoba tim proizvodima.
Kako su Feni kazali u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (FUZIP), u čijoj je nadležnosti i nadzor nad primjenom spomenutog zakona, Zakonom je propisano da će ministar zdravstva donijeti provedbene propise kojima se reguliraju uvjeti za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja iz člana 7. Zakona, te je u tom smislu dogovoreno održavanje sastanaka nadležnih organa s Federalnim ministarstvom zdravstva.
– U skladu s članom 32., nadzor nad primjenom zakona obavljaju Federalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih federalnih inspektora i županijski organi za inspekcijske poslove, putem nadležnih županijskih inspektora – preciziraju iz ove uprave.
Kako nadalje navode, konkretno, FUZIP će u smislu provedbe spomenutog zakona vršiti nadzore putem Federalnog inspektorata rada na mjestima rada, a u okviru nadležnosti propisanih članom 160. Zakona o radu – isključivo u gospodarskim društvima, poduzećima i ustanovama od interesa za FBiH, te putem federalnih zdravstvenih inspektora, u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Federacija BiH.
– S obzirom na to da pravne osobe imaju vrijeme prilagodbe u trajanju od šest mjeseci, a očekujući donošenje pratećih, predviđenih provedbenih akata, federalni inspektori rada i zdravstva će u prelaznom periodu po stupanju na snagu zakona, u okviru vršenja inspekcijskih nadzora iz plana redovnih inspekcijskih nadzora, plana pojačanih inspekcijskih nadzora i postupanja po prijavama, prvenstveno imati konzultativno-savjetodavnu ulogu za osiguranje djelotvornog uvođenja subjekata nadzora u nove pravne okvire, kako bi preventivnim djelovanjem podržali namjeru i cilj zakonodavca, a što je zaštita zdravlja građana i zaposlenika u javnim institucijama – pojašnjavaju u FUZIP-u.
Istovremeno, podsjećaju kako su federalni tržišni inspektori nadležni za vršenje nadzora nad primjenom člana 8. i člana 9., stav(1), (5) do (8) i članova 13. do 25., a u smislu stavljanja u promet, pakiranja i označavanja duhanskih proizvoda.
– Kako ovaj zakon ne generira nove obaveze za Federalni tržišni inspektorat vezane za trgovinu ovom vrstom proizvoda, tako se aktivnosti federalnih tržišno, turističko-ugostiteljskih inspektora nastavljaju po planu redovnih i planu pojačanih inspekcijskih nadzora, koji se aktivno provodi uz promptno reagiranje na inicijative i prijave građana, a kad su u pitanju subjekti koji vrše prometovanje duhana i duhanskih prerađevina – navode iz FUZIP-a.
Nadalje, kažu kako u skladu sa Zakonom, najširi djelokrug nadležnosti imaju županijski sanitarni, tržišni, prosvjetni i inspektori rada, koji su nadležni za kontrolu primjene Zakona u svim drugim objektima, uključujući i ugostiteljske.
U FUZIP-u, istovremeno, smatraju kako je, s obzirom na veliki broj gospodarskih subjekata i javnih ustanova u FBiH koje podliježu primjeni zakona, evidentan manjak kapaciteta inspekcijskih organa u FBiH za vršenje poslova iz punog obima nadležnosti propisanih Zakonom.
– Nakon usvajanja podzakonskih propisa u ovoj oblasti, bit će konzultirane i primjenjivane i propisane kaznene odredbe predviđene članovima 35. do 38. Zakona, a u ovisnosti od počinjenog prekršaja, kreću se u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za pravne osobe, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorne osobe, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora, odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno – kazali su Feni u FUZIP-u.
Danas 21. svibnja u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom tijekom svečanog euharistijskog slavlja upriličena je Prva sveta Pričest. Nakon višemjesečne vjeronaučne priprave i osobne Ispovijedi „mali pripravnici i pripravnice“, pristupili su po prvi puta primanju sakramenta svete euharistije.
Svoj doprinos euharistijskom slavlju kroz bogati program slavlja koji je podrazumijevao tekstove prigodnih molitvi, čitanja, pjesmi dali su maleni slavljenici, njihovi roditelji, župnik, duhovnik sestara klarisa, časna sestra te vjernici.
Euharistijsko slavlje uljepšali su članovi župnog zbora uz ravnanje s. Marice kao i tamburaški sastav župe Brestovsko.
Poslije podjele Uspomena Prve Pričesti, završnog blagoslova župnika Marka, uslijedilo je zajedničko fotografiranje.
Slavlje Prve pričesti završilo je podjelom darova prvopričesnicima. Danas je Prvu pričest primilo sedam prvopričesnika.
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru pohodio je samostan sv. Klare u Brestovskom 20. svibnja 2023. godine.
Kardinal se u srdačnom razgovoru zanimao za stanje u samostanu, prisjetio se ustoličenja za nadbiskupa u sarajevskoj katedrali 1991. godine, kao i nekih zanimljivih susreta i zgoda iz vremena njegova obnašanja službe vrhbosanskog nadbiskupa.
Opatica s. Hijacinta Batinić zahvalila je kardinalu Vinku na dolasku i obećala da će molitvama pratiti njegovo daljnje služenje mjesnoj Crkvi. Kardinal je na kraju nad sve zazvao Božji blagoslov.
Kiseljak.info
Tradicionalni oldtimer skup, koji svake godine u svibnju organizira Oldtimer klub Mostar, okupio je brojne ljubitelje oldtimera i antikviteta iz cijele regije te nekoliko gostiju iz daljih europskih zemalja koji su u Mostar stigli s unikatnim vozilima.
Predsjednik Oldtimer kluba Mostar Zdravko Vidović kazao je Feni kako su na ovogodišnju manifestaciju došli gosti iz devet zemalja što, kako kaže, nije mala stvar jer mnogi dolaze po prvi put.
– Oni promoviraju našu kulturu, naše gostoprimstvo i sve ostalo. Ovo danas će biti najveći ovakav skup na Balkanu. Predstavit će se više od 120 rijetkih automobila. Najstariji automobil je Buick iz 1908. godine kojega su dovezli naši gosti iz Mađarske – rekao je Vidović, dodavši da su predstavljeni modeli stari najmanje 45 godina.
Koliko je ovakav događaj u turističkom aspektu značajan za grad i regiju pokazuje činjenica, navodi Vidović, da je grad popunjen.
– Toliko je ljudi došlo da smo jedva pronašli smještaj. Najmanje tisuću naših gostiju već dva dana boravi u Mostaru. To je jako lijepa stvar jer su svi otišli u Stari grad, u turistički obilazak. Obilazimo turu po Hercegovini, danas idemo u Čapljinu, a sutra smo gosti Čitluka. Danas je Mostar srce Europe – naveo je.
Otkrio je da su veliku potporu dobili od stranih medija, rekavši kako su ih medijski ispratili Discovery Channel, Deutsche Welle, francuska državna televizija, kao i finska državna televizija koja je došla u Mostar snimiti prilog.
– Nažalost, ljudi iza zida nisu došli da vide što mi radimo. Domaća potpora može biti veća jer je ovo pozitivna stvar. Želimo privući što više mladih, pozitivnih ljudi kako bi razbili stereotipe nacionalizma i bili pozitivna priča koja će unijeti malo svjetla u mjesto u kojem živimo – naglasio je Vidović.
Napominje da je Oldtimer klub Mostar promotor Mostara i Hercegovine jer je poznat u stotinu svjetskih zemalja, od Japana, Kine, Bolivije do Australije.
– U Mostar je došao i predsjednik Svjetske asocijacije oldtimera. Mi smo jedini klub kojega svake godine poziva francuska kraljevska obitelj u Ženevu. Kada pođem u Ženevu, Srbiju, Mađarsku ili bilo gdje drugo sa sobom ponesem Mostar i našu zemlju – zaključio je Vidović.
Oldtimer klub Mostar do sada je ostvario kontakte s 250 klubova. Član je FIVA-e i partner UNESCO-a čime, kako je ranije rekao predsjednik kluba Zdravko Vidović, čuva kulturu i baštinu Mostara i Bosne i Hercegovine.
Fena
Iako možda zvuči nevjerojatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Prije nekoliko dana, stranica World of statistics je objavila podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.
Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022. godine, nominalan rast plaće kod susjeda preko Drine bio je 15,2 posto, što je najviše na svijetu, pišu Nezavisne novine.
U BiH su plaće u prosincu prošle godine bile veće za 14,86 posto.
Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2%), Bjelorusiju (13,2%), Rumunjsku (13%) i Poljsku (12,6%).
Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su plaće u prosincu bile veće za 11,8 posto, odnosno 10,66 posto. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plaće povećane za 7,04 posto.
Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu kako je u prvom tromjesečju 2023. godine (siječanj, veljača i ožujak) prosječna bruto plaća po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine (listopad, studeni, prosinac) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto.
Također, došlo je do povećanja neto plaće za ožujak ove godine u odnosu na veljaču za 3,6 posto, pa je prosječna isplaćena plaća u ožujku iznosila 1.260 KM.
Iz Agencije navode i kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ožujak 2023. godine u odnosu na ožujak 2022. nominalno veća za 15,4%, ali da je njezin realni indeks 4,6 posto.
Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže kako podaci nemaju veze s realnošću.
– U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća će pokazati kako realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji – pojašnjava ekonomist Milenko Stanić.
On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 posto, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj košari preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv.
– Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke košare statistika ne uzima u obzir, nego se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke – tvrdi Stanić te dodaje kako u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.
Na pitanje što ih najviše motivira za rad, 58 posto navelo je da su to dobar odnos s kolegama i dobra radna atmosfera. Plaća je motivator za svakog trećeg zaposlenika, a bonus za uspjeh za svakog osmog.
Zaposlenici u Njemačkoj danas su manje zadovoljni i motivirani za rad nego što su bili prije dvije godine, objavila je konzultantska tvrtka Ernst & Young (EY), pozivajući se na vlastitu redovitu studiju, prenijela je dpa.
Velika većina od 83 posto i dalje je zadovoljna, pokazalo je istraživanje EY-a. Međutim, zadovoljstvo poslom izrazilo je 90 posto ispitanika 2021. godine, piše Fenix-magazin.
U međuvremenu se bezrezervno zadovoljstvo još značajnije prorijedilo, s 49 posto prije dvije godine na 31 posto ove godine. Istodobno se broj prilično ili duboko nezadovoljnih povećao s 10 na 17
U anketi je 71 posto ispitanika izjavilo da je motivirano za rad, sedam postotnih bodova manje nego 2021. Udio visokomotiviranih radnika pao je s 28 na 17 posto.
Na pitanje što ih najviše motivira za rad, 58 posto navelo je da su to dobar odnos s kolegama i dobra radna atmosfera. Plaća je motivator za svakog trećeg zaposlenika, a bonus za uspjeh za svakog osmog.
Niska motivacija smanjuje radnu produktivnost, rekao je izvršni direktor EY-a i direktor rada Jan-Rainer Hinz.
Razlozi za nedostatak zadovoljstva i motivacije mogu biti višestruki, no posljedice su uvijek iste, dodao je, a “tvrtke gube milijarde zbog neiskorištenog potencijala”.
Ocijenio je da ne treba podcjenjivati ”ljudski faktor”, jer očito sam novac ne čini ljude sretnima. Anketa ukazuje na važnost odnosa s kolegama.
“Sada više nego ikad, menadžment mora biti osjetljiv na promjenjive potrebe zaposlenika”, rekao je Hinz.
Dok popularnost oružja u Republici Srpskoj pada, u Federaciji BiH raste te je u prošloj godini, u odnosu na 2021., izdano mnogo više odobrenja za nabavu oružja i oružnih listova
Nedavni masakri u Srbiji, u beogradskoj osnovnoj školi te u Mladenovcu, otvorili su pitanje dostupnosti oružja, osobito djeci i mladima. Kako bi promatrati Srbiju kao izoliran slučaj bilo pogrešno i nekorektno, potvrđuje za BiH poražavajuća statistika prema kojoj su njezini stanovnici među najnaoružanijima u regiji, piše Večernji ist BiH.
Popularnost oružja
Dok popularnost oružja u Republici Srpskoj pada, u Federaciji BiH raste te je u prošloj godini, u odnosu na 2021., izdano mnogo više odobrenja za nabavu oružja i oružnih listova. Prema podacima Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, u ovom je entitetu prošle godine izdano blizu 1000, točnije 9959 odobrenja za nabavu oružja, 1778 više u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj oružnih listova izdanih fizičkim osobama porastao za 1730 u odnosu na 2021. te je u prošloj godini izdan 11.151 oružni list. U porast zainteresiranosti za oružne listove mogu se uvjeriti svi koji posjete ustanove primarne zdravstvene zaštite u kojima je u danima određenim za krvne pretrage budućih vlasnika oružja velika gužva.
Neslužbeno doznajemo kako među onima koji traže i dobivaju oružne listove prednjače stanovnici na područjima koja su osjetljiva zbog ratnih događanja. Jedno od njih je središnja Bosna te je na tom području zanimanje za nabavu oružja i najveće. Mahom ga nabavljaju Bošnjaci, a za to su imali potporu i SDA. Podsjećamo, namjenska vojna industrija u središnjoj Bosni bila je, uz osvajanje teritorija izgubljenih u istočnoj Bosni, jedan od glavnih povoda agresiji Armije RBiH na hrvatski i srpski narod na ovom području. Nakon što je bivša JNA napustila industrijske pogone, skladišta i vojarne u Bugojnu, Travniku, Novom Travniku, Vitezu, Busovači i Kiseljaku, počela je borba za kontrolu pogona i objekata, od novotravničkog Bratstva, preko Vitezita, nekadašnjeg Principa do skladišta u Slimenima kod Travnika, Kaonika i drugih skladišta vojne opreme u Busovači te vojarni od Travnika do Kiseljaka. Onaj tko je kontrolirao vojnu industriju, imao je mnogo veće izglede izboriti opstanak, pa i obraniti se od mnogo brojnijeg neprijatelja. Nakon rata namjensku vojnu industriju u središnjoj Bosni kontroliraju Bošnjaci, uz iznimku Vitezita koji je jedini pogon vojne industrije koji propada.
Iščitavajući različite javno dostupne dokumente, nije teško pronaći brojne dokaze kako se, osim vojne industrije, koju kontroliraju, uz potporu SDA masovno, i to baš u središnjoj Bosni, pokreću streljački klubovi, grade dvorane za streljaštvo, opremaju lovačka društva. Bivši ministar SDA u Vladi FBiH Šemsudin Dedić imenovao je i jednonacionalno povjerenstvo za polaganje lovačkih ispita. A praksu potpore streljaštvu i lovačkim društvima u središnjoj Bosni nastavila su i određena javna poduzeća na čijem su čelu bili kadrovi SDA.
Živi se u strahu
Prema podacima objavljenim u Službenim novinama FBiH, pojedina javna poduzeća su donacijama podržala Streljački klub “Bratstvo” iz Novog Travnika te Streljački klub “Strijelac” iz Busovače. Novčanu potporu dobila su i lovačka društva “Zahor” Kiseljak i “Tetrijeb” Gunjani u Kreševu. Podržan je i projekt škole streljaštva u Jajcu. Javno zveckanje oružjem na prostoru središnje Bosne, u kojoj su Hrvati platili najveću cijenu opstanka, opasno je i ponovno sije strah. Demilitarizirati taj, ali i prostor cijele BiH, po mišljenju mnogih, jedini je način održavanja trajnog mira jer ljubav prema oružju bilo kojeg naroda, pogotovo u višenacionalnim zemljama, nikad nije donijela ništa dobro. Dva nedavna primjera iz Srbije potvrdili su to na najtragičniji način.
Voditelj potrage Joso Živković nije mogao potvrditi jesu li uz nađene dijelove zrakoplova pronađeni i unesrećeni, jer očevidne radnje tek počinju i za sada je samo osiguran prostor mjesta nesreće.
U subotu oko 19,15 sati pronađeni su na šumovitom predjelu Mali Makovnik, na planini Kapela u Ličko- senjskoj županiji, ostaci zrakoplova ‘Cirrus 20’ oznake PHYMC za kojim se tragalo od 12,30 kad je nestao s radara.
Voditelj potrage Joso Živković nije mogao potvrditi jesu li uz nađene dijelove zrakoplova pronađeni i unesrećeni, jer očevidne radnje tek počinju i za sada je samo osiguran prostor mjesta nesreće.
Zrakoplov su pronašli spašavatelji na terenu, nakon što je pokrenuta akcija u kojoj je sudjelovalo 120 osoba.
Grčka danas izlazi na opće izbore koji vjerojatno neće imati jasnog pobjednika, a ako političke stranke ne budu pristale na koaliciju, očekuje se da će naknadni izbori biti u srpnju.
Ankete predviđaju da će najviše glasova osvojiti vladajuća konzervativna stranka Nova demokracija, no zbog izmjena u izbornom sustavu zemlje, vjerojatno neće dobiti dovoljno za apsolutnu većinu.
Biračka mjesta su se otvorila u šest sati ujutro (sedam po grčkom vremenu), a zatvaraju se u 18 sati. Nešto manje od 10 milijuna Grka ima pravo glasa. Prve izlazne ankete šest agencija za istraživanje javnog mnijenja će biti objavljene u 21 sat.
Nova demokracija, na čijem je čelu premijer Kiriakos Micotakis, prema anketama osvaja između 31 i 38 posto glasova, a slijedi je ljevičarska oporbena stranka Siriza, koja bi trebala imati 4-7 postotnih bodova manje. Agencije za istraživanje javnog mnijenja kažu da je strankama potrebno više od 45 posto glasova za potpunu pobjedu.
Kriza životnih troškova bila je središnja tema predizborne kampanje, a stranke su pokušale pridobiti glasače obećanjima o povećanju minimalne plaće i stvaranju radnih mjesta. Porast cijena imao je intenzivan učinak na Grke, čiji je životni standard značajno narušen tijekom desetogodišnje dužničke krize.
Nejasan ishod izbora će dovesti do višednevnih pregovora između političkih stranaka radi pronalaženja zajedničkog jezika i kohabitacije u vladi.
“Današnji rezultat je referendum ili za političku stabilnost ili uvod u vladu bez kormila”, napisale su grčke novine Proto Tema u naslovnom uvodniku.
Ako nijedna stranka ne pobijedi, grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou će trima strankama, koje su ostvarile najbolji rezultat, dati trodnevni mandat da svaka pokuša formirati vladu.
Sakellaropoulou će zatim, ako nijedna stranka ne uspije, imenovati privremenu vladu koja će zemljom upravljati do narednih izbora, otprilike mjesec dana kasnije.
Preminuo je Ante Kukoč (87), otac umirovljenog hrvatskog košarkaša Tonija Kukoča (54). Pogreb je održan u subotu na splitskom groblju Lovrinac, objavio je Dalmatinski portal. Toni Kukoč jedan je od najboljih hrvatskih košarkaša ikad.
Četiri puta je bio prvak Jugoslavije s Jugoplastikom te triput prvak Europe. Početkom devedesetih otišao je u Sjedinjene Američke Države, u NBA, gdje je s Chicago Bullsima i slavnim Michaelom Jordanom osvojio tri prvenstva. U košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu primljen je 2021. godine.
Najmanje 12 ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni u subotu tijekom stampeda na nogometnoj utakmici u glavnom gradu Salvadora, objavila je tamošnja policija na Twitteru. “Prve informacije ukazuju na stampedo navijača koji pokušavaju nasilno ući na stadion da bi gledali utakmicu Alianze i FAS-a na stadionu Cuscatlan”, objavila je policija.
Así las afueras del estadio cuscatlan
Luego de que se suspenda el partido Alianza vs FAS pic.twitter.com/aLd6cLjeno— Los Ex del fútbol (@losexdelfutbol) May 21, 2023
Ministar zdravstva Salvadora Francisco Alabi je na Twitteru objavio da su sve hitne službe odmah poslane na teren te da aktivno djeluju kako bi pomogle svima koji su ozlijeđeni. Ukupno je zasad potvrđeno da je ozlijeđeno oko 90 ljudi, a mnogi od njih prevezeni su u lokalne bolnice.
Predsjednik Salvadora Nayib Bukele najavio je “detaljnu istragu” policije i javnog tužiteljstva. “Svi će biti pod istragom. Klubovi, treneri, stadion, firma koja prodaje karte, liga, Savez, tko god. Tko god je kriv za ovo, neće proći nekažnjeno”, napisao je Bukele na Twitteru.
Alianza i FAS su dva najpopularnija kluba u Salvadoru, a stadion Cuscatlan na kojem su igrali susret može primiti preko 53 tisuće navijača pa se očekuje da će brojka ozlijeđenih rasti kako će istraga ići dalje.
Momentos de tensión se vivieron en el estadio Cuscatlán donde se disputaba el partido de Alianza – Fas pic.twitter.com/4eYRq4QVEb
— Marisol Reyes (@maryrescobar) May 21, 2023
Hasan Prokošak i njegova kćerka Azemina su dokaz kako nije rješenje samo napustiti BiH i otići iz nje. 500 ovaca na Kupreškim poljima drži Hasan i njegova supruga a u taj posao su uključili i svoju djecu koja pomažu svojim roditeljima. Hasan ističe kako će na taj način djeca naučiti cijeniti zarađeni novac. Azemina je imala lijepu poruku za sve.
Tužne vijesti stižu iz stožera hrvatske nogometne reprezentacije. Izbornik Zlatko Dalić, koji je Hrvatsku doveo do srebra i bronce na Svjetskim prvenstvima, ostao je bez majke.
Dalićeva mama Kata preminula je u 91. godini nakon duge bolesti. Već neko vrijeme se nalazila u bolnici u Livnu, a izbornik Dalić je u posljednja dva tjedna cijelo vrijeme bio uz njezinu postelju. Dalić je zbog teškog stanja svoje majke otkazao i nekoliko reprezentativnih akcija, među kojima je i nedavni seminar za izbornike u Dohi na koji je umjesto njega išao njegov pomoćnik Ivica Olić.
Sudbina je izgleda htjela da hrvatski izbornik u jednoj sezoni Lige nacija sahrani oba roditelja. Uoči početka ove sezone Daliću je preminuo otac Ivan, a izbornik je odmah nakon ispraćaja odletio u Osijek na utakmicu Hrvatske i Austrije. Sada je, uoči Final Foura Lige nacija, ostao i bez majke.
Izbornik neće imati puno mira i vremena za žalovanje jer već u ponedjeljak, 22. svibnja, mora doći u prostorije Hrvatskog nogometnog saveza i predati popis igrača koje vodi na Final Four Lige nacija koji će iz saveza potom poslati UEFA-i.
Sudbina je izgleda htjela da hrvatski izbornik u jednoj sezoni Lige nacija sahrani oba roditelja. Uoči početka ove sezone Daliću je preminuo otac Ivan, a izbornik je odmah nakon ispraćaja odletio u Osijek na utakmicu Hrvatske i Austrije. Sada je, uoči Final Foura Lige nacija, ostao i bez majke.
Izbornik neće imati puno mira i vremena za žalovanje jer već u ponedjeljak, 22. svibnja, mora doći u prostorije Hrvatskog nogometnog saveza i predati popis igrača koje vodi na Final Four Lige nacija koji će iz saveza potom poslati UEFA-i.
– Hrvatska kontrola zračne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite kako je danas, 20. svibnja 2023. oko 12:30 sati, sjeverno od Jezerana, s radara nestao mali zrakoplov “Cirrus 20” oznake PHYMC, koji je bio na letu iz Maribora prema Puli. Operativni centar civilne zaštite pokrenuo je akciju potrage i spašavanja zrakoplova. Na teren su upućeni djelatnici Službe civilne zaštite Karlovac i Gospić, policijski službenici, članovi HGSS-a – stanice Karlovac, Gospić i Ogulin te vatrogasci DVD-a Brinje, a aktivirana je i Državna intervencijska postrojba civilne zaštite Rijeka i Zagreb.
Akcijom potrage i spašavanja koordinira voditelj Službe civilne zaštite Gospić.
S obzirom da je nestao s radara jedna od pretpostavki je da je avion pao
Smatra se da je zrakoplov nestao na području općine Josipdol, u okolici mjesta Modruš, na sjevernoj strani Male kapele.
Upravo tamo HGSS je formirao bazu, potvrdio nam je to pročelnih gorskih spašavatelja Josip Brozičević u 15.20 sati, te su od tamo prve potražne ekipe krenula u pretraživanje terena.
Revijalna biciklistička vožnja je odličan način da se mladi ljudi povežu s prirodom i aktivno provedu vrijeme. Upravo takva vožnja održana je danas na području Spomen-parka Vraca, gdje je grupa mladih iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva, spojenih ljubavlju prema biciklizmu i sportu krenula na vožnju ka Trebeviću.
Mladi biciklisti vozili su pored šumovitih dijelova Vraca i okolnih sela, uživajući u prekrasnim pogledima na Sarajevo. Vožnja je bila opuštajuća i oslobađajuća, što je doprinijelo poboljšanju raspoloženja svih sudionika.
„Vožnja je bila relativno lagana i prijatna, s obzirom na to da je bila namijenjena svima, ne samo iskusnim biciklistima. Putem smo se zaustavljali kako bi se napravile pauze za osvježenje, druženje i uživanje u prirodi. Prolazili smo pored okolnih sela i uživali u prekrasnim pogledima na naš grad Sarajevo. Super smo se družili“ – ističe Matija Hopić, jedan od sudionika.
Dolazak na tačku zajedničkog druženja, zabavni park Sannyland, bio je samo početak dana, jer su se nakon toga sudionici revijalne biciklističke vožnje družili i uživali u prekrasnom prirodnom okruženju i šetnji do obliženjeg Vidikovca.
„Biciklizam i boravak u prirodi imaju brojne prednosti za mentalno zdravlje. Prema nekim istraživanjima, boravak u prirodi uz sportske aktivnosti poput biciklizma može smanjiti simptome anksioznosti i depresije te pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju kognitivnih sposobnosti, poput koncentracije i pamćenja – što je od iznimne važnosti za mlade. Osim toga, sudjelovanje mladih u grupnim sportskim aktivnostima u prirodi što stvara mogućnost prakticiranja socijalnih vještina i vještina emocionalne samoregulacije koje su ključne u razvoju solidarnosti i sposobnosti za pružanje međusobne potpore među mladima. Kada ljudi zajedno rade na postizanju istog cilja, stvaraju se veze i osjećaji zajedništva, što može imati pozitivan ishod na mentalno zdravlje i zajednicu općenito.“ izjavila je Diana Riđić, psihologinja UG Domino.
Organizator revijalna biciklističke vožnje je Psihološko savjetovalište Domino, sa ciljem poticanja mladih na aktivni životni stil, druženje i praktikovanje socijalnih vještina, vještina emocionalne samoregulacije i uživanja u prirodi. Medicinsku pratnju su pružili predstavnici JU Zavod za zaštitu zaposlenika MUPa KS.
PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) je USAID-ov projekat izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini. Projekat već devetu godinu provodi CRS (Catholic Relief Services) sa partnerima u više od 70 lokalnih zajednica.
Kiseljak.info
U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje.
Kontrole bolovanja
Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga, navode hrvatski mediji.
Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu zaposlenika, Zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanje bez medicinskih razloga. Kad se ti podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019., onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenata više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više ili za čak 155 posto kontroliranih.
Poštapalica “Ako Bog da zdravlja, odoh ja na bolovanje” dobro je poznata i radnicima u BiH. Na problem zloupotrebe bolovanja poslodavci u BiH ukazuju već godinama, a u FBiH se otišlo i korak dalje te je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je održana polovinom 2022., usvojen nacrt izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim se broj dana bolovanja skraćuje s 42 na 15 o trošku poslodavca, nakon čega bi Zavod zdravstvenog osiguranja preuzeo isplatu naknada radnicima. Da bi ove zakonske odredbe stupile na snagu, iste treba usvojiti i Dom narod. U FBiH je gotovo 13 posto radnika svaki dan na bolovanju, dok je prosječan broj u državama Europske unije 3,5 posto, podatak je koji su nedavno iznijeli iz Udruge poslodavaca FBiH pozivajući se na statistike županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović istaknuo je da je europski prosjek bolovanja šest i pol dana godišnje, dok je taj prosjek u Sarajevskoj županiji 22 dana godišnje, za što poslodavci smatraju da predstavlja zloupotrebu sustava. Mladen Pandurević, predstavnik Udruge poslodavaca FBiH, nedavno je iznio podatak kako samo u FBiH postoji mogućnost da se danas zaposlite, sutra odete na bolovanje i 40 godina budete na bolovanju.
– Prema podacima koje smo dobili, ljudi su po 5-6 godina na bolovanju – istaknuo je. Unatoč navedenom, podijeljena su mišljenja o tome treba li Dom naroda potvrditi ono što je Zastupnički dom izglasao.
Prosjek u Europi
Iz Udruge poslodavaca FBiH smatraju da predložene izmjene zakona ne bi oštetile radnike na bolovanju, već one radnike koji su na lažnim bolovanjima, a i liječnici koji otvaraju ta bolovanja morali bi više obratiti pozornost jer bi u tom slučaju bolovanje nakon 15 dana plaćao Zavod zdravstvenog osiguranja, iz kojeg se isplaćuju i plaće zaposlenima u zdravstvu. Drugi pak smatraju kako postoje drugi načini da se spriječe zloupotrebe bolovanja. Savez samostalnih sindikata BiH ne podržava novi zakon jer, prema njegovu mišljenju, nije pravično riješeno pitanje otvaranja bolovanja kod radnika.
– Usvajanje prijedloga da troškovi bolovanja u slučaju ozljede na radu padaju na teret zdravstvenog osiguranja, a ne poslodavca, u značajnoj mjeri demotiviralo bi poslodavce da vode računa o uvjetima rada i ulažu u zaštitu na radu u cilju preveniranja ozljeda i oboljenja – smatraju. Tvrde kako su svjesni primjera zloupotrebe bolovanja od osiguranika, ali se takve radnje mogu riješiti boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama. Protiv su smanjenja broja dana koje radnici u BiH provedu na bolovanju jer pravo na bolovanje od 42 dana imaju radnici, kako navode, u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i oko toga nitko ne pravi “poseban problem”, kažu iz Sindikata.
U strašnoj prometnoj nesreći koja se dogodila jutros oko 1 sat na lokalitetu Bukovaca (općina Busovača), tragično je stradao i život izgubio u 50. godini života Mirsad Omanović u narodu bio poznatiji kao Mirsan.
Foto: Facebook
Četvrta po redu Bh. povorka ponosa bit će održana 24. lipnja ove godine u Sarajevu, priopćili su organizatori.
Istakli su da se i na taj način nastavlja borba za prava LGBTQI osoba.
“Zabilježite sebi datum, a ostale detalje donosimo uskoro. Vidimo se 24. 6. 2023. godine na četvrtoj Bh. povorci ponosa”, naveli su.
Prethodne tri povorke ponosa u Sarajevu su održane bez ijednog incidenta, ali pod velikim osiguranjem sigurnosnih službi.
https://www.facebook.com/100063939314343/posts/608206377987334/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
“Iskreno se nadamo da ćemo ići ka naprijed i da će sloboda okupljanja u Kantonu Sarajevo, kao i u ostatku države, biti dostupna svima bez da se od nas očekuje da platimo dodatne mjere za osiguravanje skupa, kao i hitnu pomoć koju svakako svaki žitelj_ka već plaća kroz poreze”, naglasili su prošle godine iz organizacije Bh. povorke ponosa.
Njemački mediji su prije nekoliko dana izvijestili kako je 26-godišnjak u Offenbachu na Majni nožem ubio svoju 54-godišnju majku. Ubojstvo se dogodilo u ponedjeljak, 8. svibnja, u stanu stambene zgrade u Eschstraßeu u kojem su oboje živjeli.
Fenix-magazin doznaje kako je riječ o hrvatskoj državljanki Snježani S. koja je rođena 1969. godine, a koja je s 26-godišnjim sinom stanovala u zgradi u Offenbachu na Majni. Mladić je navodno imao psihičke probleme. Prema policijskom priopćenju, 26-godišnjak je sam nazvao Hitnu pomoć.
“Rekao je da je nožem izbo 54-godišnju majku. Policija je stigla u stan, a 26-godišnjak nije pružao otpor prilikom uhićenja”, rekao je glasnogovornik policije.
Policija je prije toga priopćila kako je u ponedjeljak, 8. svibnja, oko 21:30 pozvana Hitna pomoć u stambenu zgradu u Eschstraßeu, u četvrti Lauterborn u Offenbachu na Majni. Ženu su zatekli s ubodnim ranama te je pomoć stigla prekasno.
Susjedi koji su večer prije čuli buku u stanu majke i sina navode kako su vidjeli 26-godišnjaka u krvavoj odjeći. Sin je već od ranije bio poznat policiji. Obitelj je živjela 13 godina u zgradi u Offenbachu na Majni
Zgrada u kojoj su živjeli majka i sin je, pišu njemački mediji, dosta neugledna. Kod ulaza u zgradu nalazi se gomila smeća. U hodniku se nalaze kolica za kupovinu, stari namještaj, fasadu treba prebojati. U zgradi je 66 stanova.
Dvije susjede su kazale kako se obitelj doselila u zgradu prije 13 godina te kako su bili neupadljivi.
U gradskom parku u Vrgorcu 9. i 10. lipnja održat će se Dani Dalmatinskog pršuta i vina. Na ovom festivalu će se predstaviti proizvođači pršuta, tradicionalnih suhomesnatih narezaka, vina te ostalih domaćih proizvoda.
Imat će izložbeno-prodajni karakter s ciljem promoviranja lokalne proizvodnje pršuta, pancete, sira, vina i drugih proizvoda vrgorskog podneblja. Posjetitelji će imati priliku kušati dalmatinski pršut i ostale proizvode, najavili su organizatori.
Dani Dalmatinskog pršuta i vina održavaju se u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i Grada Vrgorca. Organizatori očekuju dolazak vinara i proizvođača pršuta iz cijele Hrvatske, a neformalno je najavljen i dolazak jednog talijanskog proizvođača pršuta iz Parme.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će danas u crnogorskom parlamentu položiti zakletvu i stupiti na dužnost predsjednika države, a prisustvovanje njegovoj inauguraciji najavili su čelnici većine država regije, među kojima i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Prema crnogorskom ustavu, novoizabrani predsjednik polaže zakletvu na dan kada istječe mandat njegovom prethodniku, a ceremonija inauguracije počet će u 12 sati. Po završetku sjednice parlamenta bit će održana ceremonija svečanog vojnog pozdrava na platou ispred crnogorskog parlamenta. Većina čelnika država regije doći će u subotu u Podgoricu na inauguraciju novog predsjednika. Prisutnost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića još uvijek nije službeno potvrđena.
Zbog dolaska velikog broja visokih dužnosnika stupanj sigurnosti u Podgorici podignut je na višu razinu, za promet će veći dio dana biti zatvorene ceste u centru grada, dok je policija najavila pojačanu prisutnost na svim raskršćima.
Jakov Milatović je početkom travnja u drugom krugu predsjedničkih izbora dominantno pobijedio Mila Đukanovića osvojivši 60 posto glasova. Ustav Crne Gore predviđa da se predsjednik države bira neposrednim izborima na pet godina.
Od obnove neovisnosti 21. svibnja 2006. godine funkciju predsjednika Crne Gore obavljali su Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine, te Milo Đukanović, koji je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.
U VOJARNI u Delnicama teško je ozlijeđen hrvatski vojnik koji je na obuci rukovao zasad nepoznatim pirotehničko-eksplozivnim sredstvom. Ozljeda šake sanirana mu je u KBC-u Rijeka. Teško su mu ozlijeđene i oči, potvrđeno je za Dnevnik Nove TV iz izvora bliskih Glavnom stožeru.
Vojna policija pokrenula je istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do nesreće te je li riječ i o čijem propustu.
Sve se odigralo nekoliko sati nakon što je iz Zapovjedništva Specijalnih snaga otišao predsjednik države Zoran Milanović s delegacijom.
Vojnik iz vojarne u Delnicama ozlijeđen je prilikom pripreme poligona za provođenje planirane aktivnosti obuke u četvrtak navečer, izvijestili su iz Ministarstva obrane jučer te dodali da su ozljede vojnika sanirane.
Vojnik je zadobio ozljede šake i očiju, a liječnička pomoć pružena mu je u KBC-u Rijeka, gdje su mu ozljede uspješno sanirane.
Incident se dogodio u vojarni Stožerni brigadir Ante Šaškor u Delnicama i u tijeku je utvrđivanje svih relevantnih okolnosti pa iz MORH-a tvrde da nisu u mogućnosti iznositi bilo kakve informacije.
“Napominjemo pritom kako su prilikom redovnih i vježbovnih aktivnosti Hrvatske vojske uvijek moguće izvanredne situacije te kako se u navedenim slučajevima primjenjuju standardni operativni postupci i procedure”, naveli su u priopćenju.
Istaknuli su i da im je sada najvažnije zdravlje, odnosno uspješan oporavak ozlijeđenog pripadnika Hrvatske vojske.
Očekuje se da će asteroid pod imenom 2023 JK sutra proletjeti pokraj Zemlje promašujući naš planet za samo nešto više od 1.6 milijuna kilometara.
Prema američkoj svemirskoj agenciji NASA-i, 2023 JK je otprilike veličine komercijalnog putničkog zrakoplova. Sutra će također proći i asteroid JD4 – koji ima otprilike istu veličinu kao 2023 JK – a promašit će Zemlju za gotovo dvostruko veću udaljenost.
NASA predviđa intenzivan vikend u svemiru – nedaleko od Zemlje proći će još tri asteroida: Blue Marble veličine autobusa, 2023 JL2 veličine zrakoplova, te HG11 – promjera od samo sedam metara – koji će se približiti na 4.5 milijuna kilometara.
Prolazak JK 2023 možda je vrlo opasan u usporedbi s drugim plutajućim stijenama, ali čovječanstvo ipak ne bi trebalo mijenjati svoje planove za vikend. Za usporedbu, Mjesec se nalazi na udaljenosti od 380.000 kilometara od Zemlje, a u rijetkim prilikama kada asteroidi udare u naš planet, obično se ne dogodi puno toga.
“Otprilike jednom godišnje, asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu kuglu i izgori prije nego što stigne do površine”, objavila je NASA.
Prije otprilike 65 milijuna godina, asteroid veličine planine uništio je dinosaure i većinu ostatka života na Zemlji.
Južna Europa priprema se za iznimno sušno ljeto. Neke regije već pate zbog nestašice vode, a poljoprivrednici očekuju najgore prinose u više desetljeća. Dok klimatske promjene čine regiju toplijom, godine uzastopne suše iscrpile su rezerve podzemne vode. Tlo je postalo suho u Španjolskoj i južnoj Francuskoj. Niske razine rijeka i akumulacija prijete proizvodnji hidroenergije ovog ljeta.
S temperaturama koje se penju prema prosjecima iz ljetnih mjeseci, znanstvenici upozoravaju da je Europa na putu prema još jednom brutalnom ljetu. Prošlo ljeto bilo je najtoplije u povijesti, što je potaknulo sušu, za koju su istraživači Europske unije rekli da je bila najgora u najmanje 500 godina.
Zasad je situacija najteža u Španjolskoj. “Situacija sa sušom pogoršat će se ovog ljeta”, rekao je Jorge Olcina, profesor geografske analize na Sveučilištu u Alicanteu u Španjolskoj. U ovom trenutku male su šanse da će kiša riješiti i temeljnu sušu. “U ovo doba godine jedino što možemo imati su lokalne oluje, koje neće riješiti deficit oborina”, rekao je Olcina za Reuters.
Tražeći hitnu pomoć Europske unije, španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorava da je “ova suše takvih razmjera da se njezine posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima”.
Južna Europa nije jedina koja ove godine pati od ozbiljne nestašice vode. Rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća, dok je povijesna suša u Argentini uništila usjeve soje i kukuruza.
Češće i ozbiljnije suše u mediteranskoj regiji – gdje je prosječna temperatura sada 1.5 stupnjeva Celzija viša nego prije 150 godina – u skladu su s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju. “Što se tiče klimatskih promjena, to se uvelike uklapa u ono što očekujemo”, rekla je Hayley Fowler, profesorica utjecaja klimatskih promjena na Sveučilištu Newcastle.
Unatoč tim dugotrajnim prognozama, pripreme kasne. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju usvojiti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
“Vlade kasne. Kompanije kasne”, rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. Neke tvrtke niti ne pomišljaju mijenjati svoj model potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje će donijeti vodu.
Francuska izlazi iz najsušnije zime od 1959. godine, s upozorenjima o krizi zbog suše koja su već aktivirana u četiri departmana, ograničavajući potrošnju vode koja nije prioritetna – uključujući za poljoprivredu.
Portugal također doživljava raniji dolazak suše. Otprilike 90% teritorija pati od suše, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje – gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu dana ranije.
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije poput Katalonije uvele restrikcije vode. Neki poljoprivrednici već su izvijestili o gubicima uroda od čak 80%. Među pogođenim kulturama su žitarice i uljarice.
“Ovo je najveći gubitak žetve u posljednjih nekoliko desetljeća. Stanje je još gore nego prošle godine”, rekao je o stanju u Španjolskoj Pekka Pesonen, koji vodi europsku poljoprivrednu grupu Copa-Cogeca. Španjolska proizvodi polovicu maslina i jednu trećinu voća u EU.
Sa svojim rezervoarima na prosječno 50% kapaciteta, zemlja je prošlog tjedna izdvojila više od dvije milijarde eura za financiranje odgovora na hitne situacije. Još uvijek čeka odgovor Europske komisije na svoj zahtjev za korištenjem kriznog fonda od 450 milijuna eura iz proračuna EU za poljoprivredne subvencije. Komisija je rekla da pomno prati situaciju.
“Ozbiljna suša u južnoj Europi posebno je zabrinjavajuća, ne samo za tamošnje poljoprivrednike već i zato što može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene”, rekla je glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer.
Slične bi se muke mogle pojaviti u Italiji, gdje do 80% opskrbe vodom odlazi na poljoprivredu. S ovogodišnjim tankim snježnim pokrivačem i niskom vlagom u tlu, talijanski poljoprivrednici planiraju smanjiti površinu za sjetvu za 6% u odnosu na prošlu godinu.
Nakon dvije godine nestašice vode, dijelovi sjeverne Italije ušli su u svibanj sa 70% manjka u rezervama snježne vode i 40% manjka vlage u tlu, rekao je Luca Brocca, direktor istraživanja pri talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću. Uz tako sasušeno tlo, kiša se ne upija, što ima razorne posljedice. Vlasti u Italiji su priopćile da je više od 10 osoba poginulo u poplavama u talijanskoj regiji Emilia-Romagna.
U Mostaru je jučer u popodnevnim satima organizirana velika potraga za 12-godišnjim dječakom D.Z. čiji su nestanak prijavili njegovi roditelji, a nešto prije 20 sati je pronađen bez povreda , potvrđeno je za Klix.ba.
Kako na je kazao glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić nestanak dječaka su njegovi roditelji policiji prijavili oko 13 sati, te je odmah pokrenuta potraga koja je nakon višesatnog operativnog rada u konačnici rezultirala njegovim pronalaskom.
“Dječak je pronađen u Mostaru, živ i zdrav”, kazao je Marić za Klix.ba oko 20 sati.
U potragu za dječakom su pored policijskih službenika bili uključeni i pripadnici GSS-a Mostar koji su pretraživali nepristupačne terene.
Vijest o nestanku dječaka širila se na društvenim mrežama, a prema opisu je j trenutku nestanka na sebi imao sivu majicu, crnu trenerku te plavi ruksak.
Kako Klix.ba doznaje tokom istrage je pronađeno i oproštajno pismo dječaka, a više detalja o slučaju će biti poznato nakon što se provedu sve zakonom previđene radnje.
U Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu dana slaba kiša ili lokalni pljusak se prognoziraju uglavnom na području Krajine i jugozapadu Bosne, a rijeđe u središnjim područjima i Hercegovini.
Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11 stupnjeva, na jugu zemlje do 16 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24 stupnja, na jugu zemlje do 26 stupnjeva.
O prosvijedu “Srbija protiv nasilja”, kojeg je organizirala proeuropska oporba u Beogradu Vučićevi prorežimski tabloidi izvijestiili su šturo, ili uz negativne konotacije.
Dok se golema masa ljudi okupila pred skupštinom i zahtijeva promjene nakon tragičnih događaja koji su potresli Srbiju, portal lista Alo piše o “teroru oporbe nad Srbijom”.
Iako je na prosvjedu oporbe bilo više od 50.000 ljudi, Informer je u naslovu usporedio skup oporbe u Beogradu s onim na kojem je u isto vrijeme govorio Aleksandar Vučić u Pančevu uz naslov: “Vučića došlo gledati 30.000 ljudi, a hejtera u Beogradu 10.000”
Portal Republika objavio je fotografiju iz zraka ispred skupštine uz naslov “Realna slika hejterskog prosvjeda: Pogledajte koliko se ljudi okupilo u Beogradu.”
Kurir, pak, piše o prosvjednoj šetnji i tome da su organizatori okupljene pozvali na blokadu Gazele i Brankovog mosta. To ne tvrde, već se pitaju, i to s upitnicima i uskličnicima u naslovu uz dodatak – “da li je ovo moguće?!”
Blic, RTS i Telegraf su vijest o prosvjedu u Beogradu prenijeli šturo, samo s osnovnim informacijama./HMS/
Novinar HRT-a danas su svjedočili bizarnom trenutku. Naime, dok su radili prilog o prometnoj infrastrukturi u Svetoj Klari, koja ne zadovoljava osnovne potrebe tamošnjih stanovnika, svjedočili su prometnoj nezgodi koja se dogodila u vrijeme emisije “Moj firtl”, koja se emitira uživo.
Emisija se prenosi i na Facebook stranici Radio Sljemena. U gotovo cijelom naselju, naime, nema trotoara, adekvatne prometne signalizacije niti pristupa za osobe s invaliditetom, osobe s dječjim kolicima ili djecu na putu prema školi, a izlaskom na cestu pješaci su izloženi velikoj opasnosti.
A dok je novinar razgovarao sa stanovnicima ovog novozagrebačkog naselja koji su mu govorili o svojim problemima, u pozadini su se sudarila dva automobila. Naime, dok su stajali uz cestu, automobili su prolazili preko jednog od tri željeznička prijelaza. Vozačica Opela malo je zakočila, a u nju se zabio vozač crvenog Volkswagena.
– Evo ga, vidite, ovo se rijetko viđa u emisijama. Ali eto, uživo imamo i prometnu nesreću – rekao je HRT-ov voditelj, na što je jedan stanovnik Svete Klare dodao da je sreća da u automobilu nije bilo dijete.
– Vidite što se događa, uživo. Pričamo o problemima, ne fantaziramo, ne izmišljamo. Vidite što se događa. Bože dragi – rekao je./HMS/
Alma Čolo je u emisiji Face to Face nakon napuštanja SDA rekla da se princip upravljanja KCUS-om prelio na stranku.
-Tko god želi da napusti KCUS to se želi da što više ubrza. Tako je sad i u stranci, netko tko kritizira ima širom otvorena vrata. Bakiru Izetbegoviću sam poslala poruku prije ostavke, a on se nije udostojio ni odgovoriti mi, rekla je Čolo.
Istakla je da su mnogi bez straha joj se javili nakon što je napustila stranku.
– Ja sam htjela reći unutar stranke da nije normalno da se samo stranci kritiziraju zbog stanja, umjesto da se sagleda stanje unutar stranke. Da se sagleda bi li se možda Fadil Novalić trebao skloniti nakon podizanja optužnice, isto tako i za Asima Sarajlića. Kažu sad da je oslobođen. Oslobođen je zbog toga što je nezakonit snimak – rekla je i dodala:
– Zašto SDA povezuju s ubojstvom Dženana Memića? Zašto bih ja trebala pognuti glavu pored oca Dženana Memića? Treba izaći i reći da to nije SDA, nego su to možda radili pojedinci, a šutilo se, kazala je Čolo.
Osvrnula se na odnose sa Sebijom Izetbegović. Kaže da joj Sebija Izetbegović često slala poruke i da ona sve stvari rješava.
– Ona je mene blokirala, a ja sam ja njoj rekla da sam i ja nju blokirala. Govorila mi je da olako puštam Amora Mašovića da govori, a Bisera Turković je pričala po sat vremena. Slala mi je poruka “zašto si to rekla”, a ja imam 62 godine. Sulejman Tihić je bio moj predsjednik, on me nikad nije nasekirao. Alija Izetbegović me kao tužiteljicu predložio u državni Parlament – rekla je Čolo./HMS/
I to se dogodilo, Aleksandar Vučić ujedinio je srpske političare u Bosni i Hercegovini i to zbog najave mitinga 26.svibnja. Od vladajućeg SNSD-a, preko oporbenog SDS-a, novoformiranog NF-a, na skup Vučićeve stranke u Beograd će mnogi Srbi s druge strane Drine. Javna podrška ipak je mnogima za analizu i to u svjetlu kompleksnih odnosa Beograda i Banjaluke, piše N1.
U medijskoj ilegali prikupljala je članstvo, pripremala osnivačku skupštinu Narodnog fronta, novog političkog subjekta. Protukandidatkinja Milorada Dodika na posljednjim izborima, Jelena Trivić, u prvom TV intervjuu nakon dugo vremena govorila je upravo o Dodiku, borbi protiv, kako kaže njegovog režima.
Ipak, politički najzanimljiviji njen je odnos prema Srbiji.
Optužuje tamošnju oporbu da je iskoristila dva maskara da juriša na legitimno izabranu vlast u Srbiji. Za nju su prosvijedi građana i oporbe, unutarnje podrivanje države. Zato će i osobno biti podrška na mitingu SNS-a.
“Vjerujem da će se dobar dio naroda iz Republike Srpske pridružiti tamo. Evo ako hoćete i ja ću taj dan biti tamo”, kazala je Jelena Trivić, liderka Narodnog fronta.
Nakon puštanja “off the record” snimka s RTS-a, Milorad Dodik imao je neprospavanu noć, glavobolju. Beogradski tabloidi naknadno su se bavili njim prozivajući UNA TV, čiji je neformalni vlasnik njegov sin Igor. Bilo im je sporno što “medij obitelji Dodik” izvještava s oporbenog skupa.
Je li zbog toga, na skup vladajućih ipak će iz Rusije izravno požuriti Milorad Dodik.
“Skratit ću, trebao sam da posjetim neke druge zemlje, ali ću prekinuti tu posjetu i bit ću ovdje, 26. svibnja naravno u Beogradu. Bilo kakav destabilizacija Srbije kroz ugrožavanje pozicije predsjednika Vučića je neprihvatljiva za RS”, kazao je Dodik.
Ipak, nije oduševljen pitanjem N1 o prisustvu Jelene Trivić na skupu podrške Vučiću u Beogradu.
“A tko je vama ta Jelena Trivić da vi nju uvlačite meni u razgovor? Ona nije ni u formi ujeda komarca što se toga tiče”, ističe Dodik.
I pristalice SDS-a ići će na miting SNS-a. Neće kažu biti organiziranog prevoza, a ostaje i tajna hoće li predsjednik te stranke i osobno put Srbije.
“Znam sigurno da će značajan broj pristalica i simpatizera SDS biti na mitingu u Beogradu. Što se tiče mog osobnog pristupa, ja znam hoću li ići, ali, ne zbog vas, već generalno neću odgovoriti na to pitanje. Iz prostog razloga što mi je malo degutantno utrkivanje političara u smislu dodvoravanja bilo kome, ili bilo čemu da će biti, ili neće biti. Moje prisustvo, ne bih ga zaista reklamirao”, kazao je Milan Miličević, v.d. predsjednika SDS-a.
Miličević će prije Beograda u utorak definitivno na osnivačku skupštinu Narodnog fronta. Kako stvari stoje ni na jedan ni na drugi skup jedini neće Nebojša Vukanović. Kritizira Trivićku za promjenu ključnih stavova, pa i miješanje u političke odnose u Srbiji.
“Puno je pitanja nakon gostovanja Jelene Trivić gdje je rekla da će otići na skup Vučiću. Očit je zaokret, što ona to radi, mislim da je svima jasno. Za Pravdu i red ne ide ni na jedan skup u Beograd, niti se miješa u političke prilike u Srbiji”, kazao je Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.
U međuvremenu lider SNSD-a sprema se na put u Moskvu 23. svibnja, a stranka razmatra opcije organiziranja prijevoza pristalica na skup u Beograd tri dana kasnije.
I dok u SNSD razmatraju hoće li i organizirano podržati miting SNS-a 26.svibnja, sve više se govori o odnosima Banjaluke i Beograda, odnosno, osobnim odnosima Dodika i Vučića.
Novinar HRT-a danas su svjedočili bizarnom trenutku. Naime, dok su radili prilog o prometnoj infrastrukturi u Svetoj Klari, koja ne zadovoljava osnovne potrebe tamošnjih stanovnika, svjedočili su prometnoj nezgodi koja se dogodila u vrijeme emisije “Moj firtl”, koja se emitira uživo.
Emisija se prenosi i na Facebook stranici Radio Sljemena. U gotovo cijelom naselju, naime, nema trotoara, adekvatne prometne signalizacije niti pristupa za osobe s invaliditetom, osobe s dječjim kolicima ili djecu na putu prema školi, a izlaskom na cestu pješaci su izloženi velikoj opasnosti.
Video: https://www.facebook.com/100049315729461/posts/811639583823225/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Radi se o biznismenu koji je vlasnik većeg broja tvrtki u BiH koje posluju s različitim uspjehom, a okušao se i u politici i graditeljstvu.
Prije nekoliko dana je najavljeno kako će u BiH biti otvorena dva hotela iz grupacije Hilton. Kompanija Interšped Sarajevo dobila je franšizu i najavila da će do 2026. godine otvoriti dva hotela, jedan u Mostaru – Neretva Mostar Tapestry Collection by Hilton i jedan u Sarajevu – Hampton by Hilton Sarajevo City Centre.
Hampton by Hilton Sarajevo bit će smješten u ulici Maršala Tita, kod bivšeg McDonaldsa. Iako je Hampton by Hilton zapravo hotel srednje kategorije, za razliku od drugih unutar grupacije Hilton hotela, ova vijest ipak je privukla mnogo pažnje domaće javnosti.
Tko dovodi Hilton u BiH
Vlasnik kompanije Interšped Sarajevo je Halim Zukić. Radi se o biznismenu koji je vlasnik većeg broja tvrtki u BiH koje posluju s različitim uspjehom, a okušao se i u politici i graditeljstvu. Po nekim projektima koje realizira, može se zaključiti da je ljubitelj prirode i vizionar, piše Biznisinfo.
Zukić je bivši vlasnik poznate domaće osiguravajuće kuće – VGT osiguranje Visoko. On je VGT prodao austrijskom Grawe osigurnje 2017. godine kada je i kupio dionice Interšpeda, čiji je danas jedini vlasnik.
No, interšped godinama posluje s gubicima. Prošle godine je gubitak bio 423 tisuće KM, dok su ukupni prihodi za cijelu godinu bili 310 tisuća KM.
Zukić je vlasnik i kompanije Remis koja je lani imala prihode od 5,9 milijuna KM i dobit od 124.635 KM. Preko Remisa, vlasnik je tvrtke Transport Kakanj koja također posluje pozitivno. Lani je imala prihode od gotovo 600 tisuća KM i dobit od 648 KM.
U vlasništvu Remisa je i tvrtka AMS iz Zenice koja je u 2022. imala prihode od 69.866 i gubitak od 17 tisuća maraka. Zukić je i vlasnik tvrzke WIeNER d.o.o. Visoko. Ova tvrtka lani je imala skromne prihode od oko 20 tisuća KM i napravila je gubitak od preko 300.000 KM.
Budući hotel Hilton u Mostaru
S druge strane, njegova kompanija Interšped je suvlasnik “Slobodne zone Visoko” i vlasnik tvrtke Neretva d.o.o. Visoko.
Osim toga, Zukić je i investitor u projekt Viland, turistički resort u mjestu Lužnica kod Visokog. Zamišljeno je da bude opremljen brojnim sadržajima kao što je brand hotel, kamping, glamping te piknik i event zonom s ljetnim pozornicama. Dobar dio sadržaja tek treba biti izgrađen.
Zukić je kupio Hotel Neretva u Mostaru, jednog od prijeratnih simbola tog grada. Obnova je počela prije četiri godine. Radi se o hotelu koji će, kako je sada dogovoreno biti Hilton.
Osim toga, 2016. Zukić je bio kandidat tadašnje koalicije SDA-SBB za gradonačelnika Visokog. Osvojio je oko 6 tisuća glasova i zauzeo drugo mjesto. Dvostruko više glasova osvojila je neovisna kandidatkinja Amra Babić koja je pobijedila.
U svakom slučaju, otvaranje hotela iz grupacije Hilton dobra je vijest za BiH i sigurno će doprinijeti turističkoj ponudi Sarajeva i Mostara.
Za prvu fazu Vlada RH izdvojit će 350.000 eura, dok će ukupno za obnovu koja će koštati oko sedam milijuna eura, Vlada RH izdvojiti nešto više od milijun eura.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas potpisao je danas s nadbiskupom vrhbosanskim mons. Tomom Vukšićem i ravnateljem Katoličkog školskog centra u Travniku don Željkom Marićem donaciju za obnovu zgrade KŠC-a u Travniku.
Za prvu fazu Vlada RH izdvojit će 350.000 eura, dok će ukupno za obnovu koja će koštati oko sedam milijuna eura, Vlada RH izdvojiti nešto više od milijun eura.
“Drago mi je što je Vlada RH prepoznala važnost ovog centra i nedavno je na sjednici Vlade obnova Centra stavljena u red strateških važnih projekata za Hrvate u BiH. Bit ćemo tu i ukazivati ne samo na važnost ovog centra i važnost obrazovanja, nego i na važnost Katoličke crkve u cjelokupnom životu BiH. Bit ćemo kao i dosad partner u svemu onome što unaprjeđuje položaj Hrvata”, rekao je Milas.
Marić je kazao kako je put do povratka zgrade bio težak.
“Put je bio iznimno težak, ali ja bih rekao iznimno smo ponosni što smo došli do ove točke. Jako smo se napatili dok smo dobili ono što je naše, ali nismo odustali od naše misije”, kazao je Marić.
Nadbiskup Vukšić naglasio je kako je obrazovanje važan dio poslanja Crkve.
“Obrazovanje je jedna od važnih zadaća Crkve u BiH. U prošlom režimu ljudi su zaboravili da je i obrazovanje poslanje Crkve”, rekao je mons. Vukšić.
PODACI AGENCIJE ZA STATISTIKU BIH
Najveće prosječne neto plaće u ožujku ove godine imali su zaposleni u djelatnosti informacije i komunikacije 1.827 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji iznosila je 1.811 KM, a u financijskoj i djelatnosti osiguranja 1.772 KM.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u ožujku ove godine iznosila je 1.260 KM, što je nominalan rast za četiri posto, a realno je veća za 3,6 posto u odnosu na veljaču ove godine.
U ožujku ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u odnosu na ožujak lani nominalno je viša za 15,4 posto, a za taj period realni indeks je iznosio 4,6 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Najveće prosječne neto plaće u ožujku ove godine imali su zaposleni u djelatnosti informacije i komunikacije 1.827 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji iznosila je 1.811 KM, a u financijskoj i djelatnosti osiguranja 1.772 KM.
Najniže prosječne neto zarade zabilježene su u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 814 KM, u građevinarstvu 918 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 975 КМ.
Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u ožujku ove godine iznosila je 1.942 KM, što je nominalan rast za 4,3 posto, a realno je veća za 3,8 posto u odnosu na veljaču ove godine, dok je u odnosu na ožujak 2022. godine nominalno viša za 16 posto. Za isti taj period realni indeks je iznosio 5,2 posto.
Nakon dva masovna prosvjeda prošlih tjedana, potaknutih pucnjavama u kojima je ubijeno 18, a ranjeno 20 osoba, i danas se održava veliki skup protiv poticanja i toleriranja nasilja u javnom prostoru.
Kako prenosi N1, prosvjedna šetnja je krenula, a organizatori su pozvali na blokadu Gazele i Brankovog mosta. Poručili su kako su spremni “blokirati Srbiju”.
Kako procjenama, ispred Skupštine je bilo više ljudi nego na prošlim prosvjedima. Ljudi su bili raspoređeni od Crkve Svetog Marka, pa sve do Terazija.
Organizatori su na početku prosvjeda ponovili zahtjeve i rekli kako su “jasni”.
“Zahtijevamo zaustavljanje promocije nasilja u javnom prostoru, to podrazumijeva smjenu svih članova REM, hitno ukidanje emitiranja reality programa i emisija koje promoviraju nasilje, agresiju, nemoral na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, zabranu tiskanih medija koji svojim sadržajem promoviraju nasilje, agresiju, objavljuju lažne vijesti i krše novinarski kodeks”, rekla je Jelena Mihailović, jedna od majki iz Pećinaca.
Još jedan od zahteva je, kaže, “oduzimanje nacionalne frekvencije TV Pink i TV Happy”.
“Zahtijevamo institucionalnu odgovornost, a to znači smjena ministra unutarnjih poslova Bratislava Gašića, šefa BIA Aleksandra Vulina i usvajanje ostavke ministra Branka Ružića. Pošto danas do 18 sati nisu ispunjeni zahtjevi ovog prosvjeda, okupljene građane proglašavam narodnom skupštinom“, rekla je ona, a okupljeni su uglas vikali “Vučiću ostavka”.
Ona je na početku prosvjeda rekla kako žele “živjeti bez straha u svojoj zemlji”.
Na prosvjedu se nalazi i princ Filip Karađorđević sa suprugom Danicom.
Zemljotres jačine 4.1 stepen Richterove skale pogodio je regiju Tuzle u 17:22 sati.
Prema podacima EMSC-a, epicentar je bio 17 kilometara od Tuzle, a 13 od Lukavca na dubini od jednog kilometra.
Korisnici EMSC-a pišu kako se zemljotres osjetio i u Sarajevu.
Na Izbornoj skupštini Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Općinski savjet Fojnica, izabrani su novi članovi Općinskog savjeta.
Tajnim glasanjem direktno se biralo sedam članova, dok će se popunjavanje izvršiti sukladno Statutu SBiH.
Izabrani članovi Savjeta su: Ramiz Meša, Namir Pašić, Šejla Imamović, Medina Pašić, Behaija Kurta, Armin Bašić i Haris Mukača.
Čestitamo izabranim članovima i želimo da SBiH vrate na zasluženo mjesto u općini Fojnica, doprinesu rastu stranke u SBK pa i višim razinama vlasti, stoji u priopćenju portala Fojnica.net.
Iz stranke se zahvaljuju glasačima i gostima koji su podržali njihove aktivnosti, a posebna zahvala predsjedniku SBiH, Semiru Efendiću na posjetu, potpori i sjajnom govoru. Domovina ispred svega!
Antonija Hrkać (43) iz Širokog Brijega, danas je ispisala povijest Sveučilišta u Mostaru.
Hrkać je, naime, obranila doktorsku disertaciju na Fakultetu zdravstvenih studija ovoga sveučilišta postavši tako prva osoba s titulom doktora znanosti iz područja fizikalne terapije, a četvrta ukupno na Fakultetu zdravstvenih studija u Mostaru.
Hrkać je obranila disertaciju naslova „Usporedba biomedicinskog i biopsihosocijalnog modela fizioterapije u liječenju kronične nespecifične križobolje: randomizirano kontrolirano istraživanje“, piše Blid.ba.Povjerenstvo za disertaciju je bilo u sastavu: dr. sc. Narcisa Vavra-Hadžiahmetović, red. prof., predsjednik povjerenstva, dr. sc. Livia Puljak, red. prof., te mentor dr. sc. Antonije Hrkać i dr. sc. Danijel Pravdić, red. prof., član povjerenstva.
Ranije je povjerenstvo utvrdilo da disertacija udovoljava svim pravilima navedenim u Uputama za oblikovanje doktorske disertacije poslijediplomskog doktorskog studija Zdravstvene znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.
Disertacija ima ukupno 169 stranica računalno ispisanog teksta, a od toga je 115 stranica osnovnog teksta.
Hrkać je prva generacija Poslijediplomskog studija Zdravstvenih znanosti na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.
Puljak nakon pokojnog Bagarića
Doktorska disertacija započela pod mentorstvom pokojnog doc. dr. sc. Ivana Bagarića, a nakon njegove smrti u lipnju 2019. mentorstvo preuzima prof. dr. sc. Livia Puljak, s Hrvatskog katoličkog Sveučilišta u Zagrebu. Obrana teme trebala biti 1. lipnja 2019., ali bila je 14. prosinca 2019.
Mentorica Hrkać je Livia Puljak. Angažirana je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a nalazila se na popisu 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti na oba popisa – i u karijeri, i za 2020. godinu. Na popisu znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti za 2020. godinu po rangu se nalazila među 1% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti (79514. od 190064 znanstvenika izdvojenih u 2% najboljih).
Hrkać je u javnoj obrani u dvadesetak minuta sažeto iznijela srž svoje disertacije odgovorivši potom na sva pitanja koje su joj postavili članovi povjerenstva i dekanica Vajdana Tomić koja je čestitala Hrkać činjenicu da je prva osoba koja je doktorirala iz područja fizikalne terapije.
Tko je Antonija Hrkać? Rođena u Širokom Brijegu 1980. godine, udana je i majka troje djece, studirala je u Zagrebu i Mostaru, objavila je dvadesetak znanstvenih članaka u brojnim domaćim i stranim znanstvenim časopisima, bila djelatnica škole u Posušju gdje je radila kao Voditelj odjela djece s poteškoćama u razvoju, jedan od poslodavaca joj je bio i Centar za djecu s poteškoćama u razvoju „Marija naša nada“ iz Širokoga Brijega, a bavila se i privatnom praksom fizikalne medicine i rehabilitacije.
Europa bilježi porast broja slučajeva zaraze bakterijom Escherichijom coli (E. coli) otpornih na postojeće antimikrobne lijekove, podaci su Europskoga centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), koji upozorava da je riječ o “brzome širenju” infekcije.
Države članice Europske unije (EU) i Europskoga gospodarskog prostora (EEA) prijavile su “povećan broj izolata E. coli koji nose gen blaNDM-5, a on ih čini otpornima na karbapeneme”, objavio je ECDC sredinom svibnja.
Karbapenemi su antibiotici širokog spektra “koji se koriste kao posljednje sredstvo za liječenje težih oblika infekcije Escherichijom coli”, objavio je ECDC, upozorivši da su sojevi bakterija koje nose blaNDM-5 “već uspostavljeni” i da “predstavljaju novu prijetnju” s obzirom na to da bi mogli biti otporni i na ostale antibiotike, uključujući aminoglikozide, fluorokinolone i trimetoprim-sulfametoksazol.
E. coli je najčešći uzročnik infekcija krvotoka i urinarnog trakta (IMS) u Europi, objavio je ECDC.
Studija iz ožujka koju su proveli znanstvenici iz Sjedinjenih Država ukazala je na zoonotsku E. coli koja se prenosi putem hrane i godišnje uzrokuje pola milijuna infekcija mokraćnog sustava.
ECDC, agencija EU-a čiji je cilj pojačati obranu stanovništva Europe od zaraznih bolesti tvrdi da je soj otporan na antimikrobne lijekove vjerojatno povezan sa zemljama Afrike i Azije.
Tvrdnju temelji na informacijama o putovanjima i hospitalizacijama pojedinaca. One upućuju na to da bi više od 80 posto slučajeva zaraze moglo potjecati s područja izvan Europe.
Agencija preporučuje daljnje jačanje mjera ranog otkrivanja zaraze i njezine kontrole te ističe kako bi širenje rezistentnog soja unutar i među zdravstvenim ustanovama moglo povećati i teret koji osjećaju zdravstveni sustavi širom Europe.
Naime, u zemljama Europe svake godine od posljedica infekcija rezistentnih na antibiotike umre više od 35.000 ljudi.
“Soj E. coli koji nosi gen blaNDM-5 širi se brzo i u većim zemljopisnim razmjerima. Stoga postoji rizik da će se broj slučajeva infekcije E. coli otpornih na karbapenem povećati u EU/EEA već u roku od nekoliko godina”, upozorili su iz ECDC-a.
Muškarac koji je vozio automobil probio je vatikansko osiguranje u četvrtak navečer, probivši se kroz vrata grada-države i stigao do središnjeg dvorišta Apostolske palače prije nego što se predao policiji, priopćio je Vatikan.
U priopćenju se navodi kako je vatikanski policajac pucao iz pištolja i pogodio automobil.
Muškarac, opisan kao 40-godišnjak i nestabilnog mentalnog stanja, nije prišao pansionu na drugom kraju Vatikana u kojem živi papa Franjo.
BREAKING: A car driven by someone with apparent psychiatric problems rushed through a Vatican gate and sped past Swiss Guards into a palace courtyard before being apprehended by police, the Holy See said. https://t.co/hFLHEec5zd
— The Associated Press (@AP) May 18, 2023
Policijska uprava zagrebačka savjetovala je građanima Zagreba i okolice kad te na koji način mogu izbjeći gužve prilikom preuzimanja osobnih iskaznica i putovnica.
U trenucima službenog završetka pandemije koronavirusa, mnogi su se građani našli u situaciji da im dokumenti više ne vrijede pa su “zagušili” šaltere, zbog čega su se uveli posebni načini rada.
Stoga, subote postaju posebni dani kad preuzeti već izrađene osobne iskaznice i putovnice ili izdati zahtjev za izdavanje. Najprije, putem govornog automata građani mogu doznati ako su dokumenti gotovi. Za osobne iskaznice je potrebno nazvati broj 01/4563-603, a za putovnice 01/4563-601.
“Subotom se neće zaprimati novi zahtjevi već će se izdavati izrađene osobne iskaznice i putovnice te iskaznice za strance. Potrebno je ponijeti potvrdu o podnijetom zahtjevu i staru osobnu iskaznicu/putovnicu/iskaznicu za stranca (preuzima se osobno)”, napominju iz policije te dodaju da se dokumenti preuzimaju tamo gdje su podnijeti zahtjevi.
Zagrepčani mogu preuzeti svoje izrađene osobne iskaznice i putovnice u Petrinjskoj 30, Heinzelovoj 98, II. policijska postaja Zagreb (Črnomerec) i VI. policijska postaja Novi Zagreb. Izrađene iskaznice za strance građani mogu preuzeti na adresi Remetinečki gaj 13, od 7 do 14 sati.
Zaprešićani u iduće dvije subote, 20. svibnja i 27. svibnja od 8 do 14 sati, na lokaciji Policijske postaje Zaprešić, Ulica Drage Švajcara 4, mogu predati zahtjev za izradu dokumenata kao i preuzeti dokumente – osobne iskaznice, putovnice i vozačke dozvole.
Što se Jastrebarskog tiče, u iduće četiri subote, 27. svibnja, 3. lipnja, 10. lipnja i 17. lipnja 2023. upravni poslovi Policijske postaje Jastrebarsko na lokaciji I. B. Mažuranić radit će od 8 do 12 sati. U iduća četiri ponedjeljka, 22. svibnja, 29. svibnja, 5. lipnja i 12. lipnja 2023. godine će upravni poslovi raditi od 8 do 17 sati (pauza od 11 do 11.30 sati). Radno vrijeme upravnih poslova u ostalim danima ostaje nepromijenjeno, od 8 do 15 sati, s pauzom od 11 do 11:30.
“Isto tako, građanima skrećemo pozornost da se u predvorju zgrade na lokacijama u Petrinjskoj 30, Heinzelovoj 98 te u prostorijama Policijske postaje Velika Gorica u Ulici Matije Magdalenića u Velikoj Gorici nalaze kiosci na kojima građani, uz stručnu pomoć, mogu aktivirati e-osobne iskaznice i zatražiti mobilni digitalni identitet te putem mobilne aplikacije Certilia ostvariti mogućnost pristupanja portalu e-Građani putem mobitela”, kažu u PUZ-u.
Uz aktiviranu e-osobnu građanima je dostupno više od 100 usluga putem platforme e-Građani, bez dolaska u objekte gdje se te usluge obavljaju. Sve informacije građani mogu dobiti i na e-Usluge MUP-a RH.
U Bosni i na sjeveru Hercegovine danas se očekuje pretežito oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne. Na jugu Hercegovine sunčano. Tijekom dana u Bosni je ponegdje moguća slaba rosulja.
Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 7 do 13, na jugu do 16, a dnevna od 14 do 20, na jugu do 24 stupnja.
U Sarajevu pretežito oblačno vrijeme. Tijekom poslijepodneva djelomično razvedravanje. Jutarnja temperatura oko 9, a dnevna oko 19 celzijusa.
U subotu na sjeveru i svjereozapadu Bosne jutro i dio prijepodneva pretežito oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje tijekom dana. U ostatku zemljem većinom sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, piše Klix.ba.
Poslije podne lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u središnjim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 19, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 stupnjeva.
U nedjelju će biti pretežito sunčano vrijeme. Tijekom poslijepodneva umjeren porast naoblake može uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 20, a dnevna od 20 do 26 celzijusa.
U ponedjeljak u većem dijelu zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutranjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne pretežno oblačno. Poslije podne se očekuju lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 20, a dnevna od 22 do 26, na jugu do 28 stupnjeva.
S 300 eura kažnjavat će se konzumiranje alkohola na površini javne namjene, vršenje nužde na površinama javne namjene, spavanje u parkovima na travnjacima, trgovima i na drugim površinama javne namjene, konzumacija hrane ili piće na površini javne namjene…
Splitsko Gradsko vijeće je u noći s četvrtka na petak, nakon iscrpljujućega petnaestosatnog zasjedanja, prihvatilo odluku o javnom redu i miru na području Splita po kojoj će se tijekom turističke sezone novčano kažnjavati neprimjerni postupci na javnim mjestima. Za takvu odluku glasovalo je 15 vijećnika, a jedan je bio suzdržan – 16 nazočnih vijećnik znači da je bio kvorum, pošto Gradsko vijeće broji 31 vijećnika.
Prema toj odluci s 300 eura kažnjavat će se: konzumiranje alkohola na površini javne namjene (one površine manje 100 metara od škola i vrtića, unutar zone A koja obuhvaća prostor grada unutar baroknih bedema izgrađenih u 17. stoljeću; vršenje nužde na površinama javne namjene, spavanje u parkovima ns travnjacima, trgovima i na drugim površinama javne namjene; konzumacija hrane ili piće na površini javne namjene, zadržavanje u ugostiteljskim objektima nakon kraja radnog vremena.
Prihvaćen je i amandman da se s 300 eura kažnjavaju: penjanje i sjedenje po spomenicima i spomen pločama; ulaženje, penjanje i/ili kupanje u fontanama i nuđenje i ugovaranje usluge taksi prijevoza koja nije unaprijed dogovorena.
Kaznom od 150 eura kažnjavat će se povraćanje na površinama javne namjene te građevinski i instalaterski radovi od 14.00 do 17:00 sati te od 22:00 do 7.00 sati radi sprječavanja buke.
Kako je obrazloženo, ova odluka o novčanim kaznama uzima u obzir medijske napise u prošloj turističkoj sezoni o nepriličnom ponašanju turista na javnim mjestima u Splitu, što je izazvalo zgražanje stanovnika tog grada. Ovom odlukom, navedeno je u obrazloženju, određuju se prekršaji protiv javnog reda i mira na području grada Splita kojima se na nedopušten način remeti javni red i mir, rad ili red života stanovnika, ometa kretanje na ulicama, vrijeđa moral te ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine.
Najavljeno je i da će uskoro biti raspisan natječaj za angažiranje zaštitara koji će pomagati policiji. “Tijekom 90 dana u turističkoj sezoni svaku večer će od 22:00 do 4:00 sati na trenu biti desetak zaštitara kao pomoć policiji,” kazao je zamjenik splitskog gradonačelnika Bojan Ivošević. Sredstva za financiranje zaštitara, kako je rečeno, osigurat će se iz gradskog proračuna.
Prema neslužbenim informacijama uhićena je osoba u dobi od 25 godina
Policija je uhitila mladića koji je u četvrtak nadomak vojvođanskog grada Rume ručnim raketnim bacačem ispalio projektil i srušio napušteni objekt u blizini željezničke postaje, objavili su regionalni mediji.
Eksplozija se dogodila oko 14 sati u mjestu Platičevu i prouzročila urušavanje manje zgrade no nitko nije ozlijeđen.
Prema neslužbenim informacijama uhićena je osoba u dobi od 25 godina koja je prethodni dan puštena s neuropsihijatrijskog liječenja.
„Utvrđeno je da bukti požar na staroj, napuštenoj zgradi stanice. Odmah su pozvani i vatrogasci koji su ubrzo lokalizirali, a zatim i ugasili požar“, objavio je dnevni list „Blic“ navodeći da je pričinjena veća materijalna šteta.
Srbijanski mediji navode da se nakon masovne pucnjave u školi, kada je učenik u beogradskoj OŠ “Vladislav Ribnikar” ubio osam vršnjaka i čuvara škole, kao i nakon masakra u Mladenovcu kada je Uroš B. (21) ubio osam osoba, učestalo događaju novi incidenti.
Kao odgovor na dva masovna ubojstva Ministarstvo unutarnjih Srbije pozvalo je građane da između 8. svibnja i 8. lipnja predaju neregistrirano oružje, objavio je nedavno BBC, servis na srpskom jeziku.
Tijekom prva četiri dana kampanje predan je 9.401 komad oružja, više od 400.000 komada municije i 884 minsko-eksplozivne naprave.
Procjenjuje se da civilno stanovništvo na Balkanu ima devet puta više oružja nego vojska i policija, pokazala je globalna Anketa o lakom oružju (Small Arms Survey) iz 2018. Godine, naveo je BBC.
Taj medij dodaje da Srbija i Crna Gora dijele treće mjesto u svijetu po broju oružja u rukama civila, iza SAD i Jemena.
Danas je, 18. svibnja 2023. godine u 27. godini života u Novom Travniku preminula Ana Fišić. Posljednji ispraćaj i pokop obavit će se u sutra 19. svibnja na groblju Pribilovići.
Kako doznaje Viteski.ba, Ana je posljednjih mjeseci bila teško bolesna, a nažalost, sa teškom se bolešću nije uspjela izboriti.
Redakcija portala Kiseljak.info obitelji i prijateljima pokojne Ane upućuje iskrenu sućut.
Počivala u miru Božjem!
U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Izvršnog odbora SNSD-a.
Sjednica će biti održana u prostorijama SNSD-a s početkom u 11.00 sati, najavljeno je iz ove stranke.
Članovi Izvršnog odbora će na sutrašnjoj sjednici predložiti ministra financija i riznice u Vijeću ministara nakon što je dosadašnji ministar Zoran Tegeltija imenovan za ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Novi ministar imenuje se u Zastupničkom domu nakon što ga predloži predsjedateljica Vijeća ministara, a prijedlog joj dostavlja stranka kojoj je pripala ta pozicija, u ovom slučaju to je SNSD.
Kako neslužbeno doznaju Nezavisne novine , među kandidatima za Tegeltijinog nasljednika su Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Dalibor Tomaš, savjetnik premijera RS Radovana Viškovića, Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka te Milorad Đurđević, Tegeltijin šef kabineta.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas je u Stocu održao redovitu koordinaciju s predsjednicima županijskih Vlada, gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina, koji su izabrani ispred HDZ-a BiH.
Sastanku su nazočili i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, Nevenko Barbarić, zastupnik u Saboru RH te Toni Kraljević, ministar financija u Vladi Federacije BiH. Domaćin susreta bio je gradonačelnik Stjepan Bošković.
Dužnosnici su na početku govorili o provedbi zaključaka s prethodne koordinacije uz aktualna pitanja, kako lokalne tako i županijske razine. Komentirana je i aktualna politička situacija kao i proces uspostave izvršne i zakonodavne vlasti svih razina u BiH, o čemu je nazočne izvijestio predsjednik dr. Dragan Čović. Također, razgovarano je i o budućim integracijskim procesima koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom, ali i skorom uspostavom novih županijskih Vlada.
Uz zahvalu na dosadašnjoj potpori Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, danas je razgovarano o novim modelima i mogućnostima suradnje na projektima koji će unaprijediti kvalitetu života Hrvata u BiH. O mogućim modelima i aktualnim projektima govorio je državni tajnik Zvonko Milas.
Toni Kraljević, ministar financija u Vladi Federacije BiH govorio je o tekućim i kapitalnim prijenosima za općine, gradove i županije od Vlade Federacije BiH.
Na održanoj koordinaciji govoreno je o nekim strateškim projekatima i njihovim rješenjima.
Oko izgradnje objekta Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH, te o statusu Akademije i akademika, govorio je akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Posebno je istaknuo i suradnju s drugim akademijama te znanstvenim i kulturnim ustanovama. Akademije mogu i trebaju biti most suradnje kako među znanstvenicima tako i promicatelji dobrosusjedskih odnosa među ljudima i narodima, te raditi na uspostavljanju ljudskih i dobrosusjedskih odnosa, istaknuto je.
Andrijana Katić, ministrica prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH govorila je o prometnoj infrastrukturi, aktualnim i planiranim projektima. Na koordinaciji su razmatrana pitanja javnog poljoprivrednog zemljišta, funkcioniranja Javnih poduzeća kao i pitanje Južne plinske interkonekcije.
Nogometaši Zrinjskog osvojili su duplu krunu nakon što su u velikom finalu Kupa BiH golom Ćužea savladali Velež rezultatom 1:0.
Ipak, nakon posljednjeg sudijskog zvižduka uslijedile su velike varnice, pa čak i fizički obračuni među nogometašima oba tima.
Najprije su počeli golman Zrinjskog Marić i napadač Veleža Haskić, nakon čega su se uključili i ostali članovi oba tima. U duelu su sudjelovali i trener Plemića Krunoslav Rendulić, dok su s druge strane jedva smirili Tina Lauša.
Zaista scene kakve ne želimo gledati u bh. nogometu…
Grozne scene na Bilinom polju. Nakon trostrukog zvižduka Luke Bilbije, došlo je do fizičkog obračuna igrača obje ekipe. pic.twitter.com/PxWJ77oZmM
— Haris Mrkonja N1 (@harismrkonjan1) May 17, 2023
Nešto ranije, prije nego je sudija označio kraj susreta navijači Veleža su lomili i ubacivali na teren stolice stadiona Bilino polje.
Tom prilikom pogođen je pomoćni sudija, ali i kamerman koji je radio na ovom susretu.
Na vijaci Veleza pred sami kraj meča gađali su tvrdim predmetima igrače i stručni stab Zrinjskog. @N1infoSA pic.twitter.com/r9iOc0Zqmh
— Haris Mrkonja N1 (@harismrkonjan1) May 17, 2023
Na mjesto nesreće stigli su vatrogasci zagorske Javne vatrogasne postrojbe koji su ugasili požar.
Danas nešto prije 13 sati došlo je do požara tuzlanskog autobusa na autocesti kod Svetog Križa Začretja u Hrvatskoj. Iz zapaljenog autobusa spašeno je svih 17 putnika, piše portal Zagorje.com.
Na mjesto nesreće stigli su vatrogasci zagorske Javne vatrogasne postrojbe koji su ugasili požar. Iz Policijske uprave krapinsko-zagorske su priopćili da je u 13:33 sati požar ugašen.
Policija je potvrdila da je u autobusu bilo 17 putnika, ni jedan nije ozlijeđen. Prebačeni su u drugi autobus i nastavili svoje putovanje prema Austriji. Nije poznato kako je došlo do požara.
Razvoj El Niña najvjerojatnije će dovesti do novog porasta globalnog zagrijavanja i povećati mogućnost postavljanja temperaturnih rekorda, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas
Prema novim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), El Niño će se vjerojatno razviti u drugom dijelu godine. Njegov će utjecaj na vremenske i klimatske obrasce u mnogim regijama svijeta biti suprotan od dugotrajne La Niñe i moguće je da će potaknuti rast globalne temperature, piše DHMZ na svojim stranicama.
Neobično tvrdoglava La Niña završila je nakon tri godine, a tropski je Pacifik trenutno u ENSO-neutralnom razdoblju (razdoblju kada nema ni El Niña ni La Niñe), piše Index.hr.
Prema novim rezultatima WMO-ovih Globalnih centara za dugoročne prognoze i procjenama stručnjaka, vjerojatnost za prijelaz iz ENSO-neutralnog razdoblja u El Niño je 60% za razdoblje od svibnja do srpnja 2023., 70% za razdoblje od lipnja do kolovoza, a za razdoblje od srpnja do rujna raste na 80%. Za sada nema naznaka jačanja ili trajanja El Niña.
Stižu jače zagrijavanje i temperaturni rekordi
Iza nas je osam najtoplijih godina u povijesti iako je vladalo zahladnjenje La Niñe u posljednje tri godine, što je djelovalo kao privremeno zaustavljanje porasta globalne temperature. Razvoj El Niña najvjerojatnije će dovesti do novog porasta globalnog zagrijavanja i povećati mogućnost postavljanja temperaturnih rekorda, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
Prema WMO-ovom izvješću o stanju globalne klime, 2016. godina bila je najtoplija godina otkako postoje mjerenja zbog dvostruke pojave vrlo snažnog događaja El Niño i zagrijavanja izazvanog djelovanjem stakleničkih plinova. Učinak na globalnu temperaturu obično se pojavljuje u godini nakon razvoja El Niña i stoga će vjerojatno biti najočitiji tijekom 2024. godine.
Svijet bi se trebao pripremiti za razvoj El Niña, koji se često povezuje s povećanom vrućinom, sušom ili jakom kišom u različitim dijelovima svijeta. To bi moglo dovesti do prekida suše na rogu Afrike te drugih utjecaja povezanih s La Niñom, ali bi također moglo izazvati ekstremnije vremenske i klimatske događaje. Ovime se naglašava potreba za Inicijativom UN-a Rano upozorenje za sve kako bi se ljudi zaštitili, rekao je prof. Taalas.
Ne postoje dva ista događaja El Niño, a učinci djelomično ovise o dobu godine. WMO i nacionalne meteorološke i hidrološke službe će stoga pomno pratiti razvoj događaja.
Tipični učinci
El Niño je prirodna klimatska pojava povezana sa zagrijavanjem površinske temperature Tihog oceana, i to njegovog središnjeg i istočnog tropskog dijela. U prosjeku se javlja svake dvije do sedam godina, a epizode obično traju od devet do dvanaest mjeseci.
Događaji El Niño obično su povezani s povećanim oborinama u južnim dijelovima Južne Amerike te na južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, rogu Afrike i središnjoj Aziji. Međutim, El Niño također može uzrokovati ozbiljne suše u Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Azije.
Tijekom borealnog ljeta topla voda El Niña može potaknuti uragane u središnjem/istočnom dijelu Tihog oceana, dok sprječava stvaranje uragana u Atlantskom oceanskom bazenu, prenosi Index.
Aktualno stanje globalne klime
El Niño i La Niña glavni su – ali ne i jedini – pokretači Zemljinog klimatskog sustava.
Uz izvješće o ENSO-u, WMO sada također redovito izdaje Aktualno stanje globalne klime (GSCU) koje uključuje utjecaje drugih glavnih klimatskih pokretača kao što su sjevernoatlantska oscilacija, arktička oscilacija i dipol Indijskog oceana.
Predviđa se da će temperatura površine oceana biti viša od prosjeka te će posljedično i temperatura zraka nad kopnom biti viša od normale. Očekuju se pozitivne temperaturne anomalije na svim kopnenim područjima na sjevernoj i južnoj polutki bez iznimke, stoji u najnovijem GSCU-u.
Redovita WMO-ova izvješća o ENSO-u i Aktualnom stanju globalne klime temelje se na prognozama WMO Globalnih centara za dugoročne prognoze i dostupni su kao podrška vladama, Ujedinjenim narodima, donositeljima odluka i dionicima u klimatski osjetljivim sektorima kako bi na vrijeme zaštitili živote i materijalna dobra.
Dosadašnji razvoj
Od veljače 2023. nadalje došlo je do značajnog porasta površinskih temperatura mora u ekvatorijalnom Pacifiku, uz izrazito jače zagrijavanje duž obale Južne Amerike.
Od sredine travnja 2023. temperature površine mora i drugi atmosferski i oceanski pokazatelji u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana u skladu su s ENSO-neutralnim uvjetima. U atmosferi je konvektivna aktivnost iznad ekvatorijalnog Pacifika u blizini datumske granice blizu normale.
Međutim, vrijedno je napomenuti da na sjevernoj polutki još nije prošla prepreka predvidljivosti proljeća (razdoblje koje karakterizira nešto niža mogućnost predviđanja). Unatoč tome, ova nedavna kretanja u oceanskim i atmosferskim uvjetima u tropskom Pacifiku, zajedno s trenutnim prognozama i stručnim procjenama, ukazuju na veliku vjerojatnost pojave El Niña početkom druge polovice 2023. i njegovog nastavka tijekom ostatka šestomjesečnog prognoziranog razdoblja.
Predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metara, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge
Riječ je o dionici Ozimice – Poprikuše koja prolazi pored Žepča, ukupne dužine 12 kilometara.
U sklopu ove dionice predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metara, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge, prenosi Biznisinfo.
Trasa uključuje i izgradnju pet tunela ukupne dužine 5.677 metara.
Što se tiče primanja, smatra se da je osoba u riziku od siromaštva ako ima manje od 60 posto prosječnog prihoda. Prošle godine ta je linija iznosila neto 1.250 eura mjesečno za samce.
Nemate novca za plaćanje računa, a ručak s prijateljima u restoranu je nedostižan luksuz? Siromaštvo, a s njim i društvena izolacija, prijetilo je prošle godine petini građana Njemačke.
Riječ je o oko 17,3 milijuna ljudi, odnosno 20,9 posto stanovništva, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Slično je bilo i godinu prije, kada je taj udio iznosio točno 21 posto, javlja dpa.
Statističari su u utorak predstavili preliminarne podatke iz Europskog istraživanja prihoda i životnih uvjeta (EU-SILC).
Prema kriterijima Europske unije, siromaštvo ili socijalna isključenost prijeti nekome ako ispunjava barem jedan od tri uvjeta, piše Fenix-magazin.
To su uvjeti zarade ispod granice siromaštva, ako je kućanstvo suočeno s teškom materijalnom ili socijalnom oskudicom ili ako je vrlo mali broj članova kućanstva zaposlen.
Neki ljudi u Njemačkoj pogođeni su jednim od uvjeta, primjerice niskim plaćama, dok drugi trpe siromaštvo i izolaciju prema sva tri kriterija.
Što se tiče primanja, smatra se da je osoba u riziku od siromaštva ako ima manje od 60 posto prosječnog prihoda. Prošle godine ta je linija iznosila neto 1.250 eura mjesečno za samce.
Naime, oko 12,2 milijuna ljudi u Njemačkoj, odnosno 14,7 posto, živjelo je u sjeni siromaštva, a 2021. godine bilo ih je 16 posto.
Prošle godine je 5,1 milijun ljudi, ili 6,1 posto, pretrpjelo tešku materijalnu ili socijalnu deprivaciju u Njemačkoj, više od 4,3 posto u 2021.
Što točno znači taj pojam?
To znači da su životni izbori “prilično suženi” zbog nedostatka novca, objasnili su statističari.
Na primjer, ne mogu platiti stanarinu ili hipoteku, otići na tjedan dana na odmor, zamijeniti dotrajali namještaj ili jednom mjesečno otići u restoran s obitelji ili prijateljima.
Što se tiče trećeg kriterija, u Njemačkoj je 2022. oko 9,7 posto stanovništva mlađih od 65 godina, odnosno 6,1 milijun ljudi, živjelo u kućanstvu s vrlo malo zaposlenih. Godinu dana ranije njihov je udio u stanovništvu bio 9,5 posto.
Sveobuhvatna usporedba unutar Europske unije bit će moguća kada sve države članice dostave svoje podatke. Do sada ih je to učinila oko polovica.
Prema nepotpunim podacima, najmanje ljudi koji žive u siromaštvu ili socijalnoj izolaciji je u Finskoj, 16,3 posto. Na suprotnom je kraju ljestvice Bugarska s 32,2 posto.
Njemačka je 2021. s 21 posto bila nešto ispod tadašnjeg prosjeka EU od 21,7 posto.
Inter je prvi finalist Lige prvaka. Pobijedio je Milan 1:0 u uzvratnoj utakmici polufinala te prošao s ukupnim rezultatom 3:0. Jedini pogodak na utakmici zabio je Lautaro u 74. minuti. Za Milan nije nastupio Ismael Bennacer, ali se nakon ozljede vratio Rafael Leao. Ante Rebić i Marcelo Brozović startali su na klupi. Utakmicu je s tribina pratio Ivan Perišić, koji je šest godina igrao za Inter.
Obje momčadi imale su po jednu veliku priliku u prvih 15-ak minuta. Brahim Diaz je u 15. minuti dobio prizemnu loptu oko penala, bio je nečuvan, pucao je po podu, no preslabo i uhvatio je tu loptu Onana u ruke. Dvije minute kasnije Dumfires je dao povratnu loptu za Barellu, koji snažno tuče s 15 metara, a Maignan refleksno brani njegov pokušaj. Imao je Milan i malo sreće u ovoj situaciji.
Inter je većinu poluvremena prepustio loptu igračima Milana da pokušaju nešto iskreirati na postavljenu obranu. Nisu u takvom načinu igre posebno dobri igrači Stefana Piolija pa je Inster uspješno bez lopte kontrolirao susret. Ipak, Rafael Leao uspio je u 38. minuti doći u priliku za kontru, povukao je loptu sve do protivničkog kaznenog prostora i pucao snažno iskosa pored gola.
Minutu kasnije veliku šansu Intera obranio je Mike Maignan. Džeko i Lautaro bili su u skoku, netko od njih preusmjerio je oštru loptu Calhanoglua prema Maignanovom golu, no vratar Milana je refleksno obranio taj pokušaj.
Drugo poluvrijeme nije obilovalo šansama sve do 74. minute, kad je prolazak Intera u finale potvrdio Lautaro Martinez. Kombinirali su on i Lukaku u kaznenom prostoru Milana, Lukaku se odlično zagradio i dao loptu na desnu stranu za Lautara, koji se oslobodi svog čuvara i s desetsk metara pogodio bliži kut Maignanovog gola.
Marcelo Brozović ušao je s klupe u 43. minuti umjesto Hakana Calhanoglua, koji se ozlijedio, a Ante Rebić nije nastupio. Inter u finalu čeka pobjednika susreta Manchester Cityja i Reala, koji igraju uzvrat u srijedu od 21 sat. Prva utakmica završila je rezultatom 1:1. Protiv koga god da bude igrao u finalu, Inter će biti autsajder.
Bosanskohercegovački triatlonac i alpinista Tomislav Cvitanušić nastavio je misiju penjanja na najveću planinu svijeta Mount Everest, a iz njegovog tima javljaju da je odluka da se krene prema vrhu donesena nakon jednog dana čekanja u kampu, na Južnom sedlu Mount Everesta.
“Noćas ćemo pokušati doći do vrha”, kratko se javio Tomo sa 8.000 metara nadmorske visine.
Vremenska prognoza za Everest, koju je od Stipe Božića dobio Muhamed Gafić, alpinista i Tomin učitelj, obećava smirivanje, a Norvežani prognoziraju jači vjetar.
“Trenutna temperatura na vrhu je oko -30°C, sa vjetrom od oko 15 kilometara na sat, a na vrhu će rano ujutro, kad je očekivano vrijeme Tominog dolaska, biti ista brzina vjetra i najhladnije, čak do -36°C. Za utjehu je da će ga već tad grijati sunce koje izlazi oko 5 sati”, kazao je Gafić.
Pred Tomom je Južno sedlo široko oko 400 metara sa kojeg kreće uspon dugačak dva kilometra, a visok gotovo tisuću metara do vrha. Bit će mu teško i hladno jer su na sedlu prvi koraci i vjetar je najsnažniji. Nakon toga slijedi južna stijena vrha Everesta sa ne tako strmim nagibom.
“To je ulazak u ‘death zone’, područje iznad 8.000 metara koje je smrtonosno opasno. Tomo je zaštićen najboljom odjećom i obućom na svijetu, sa dodatnim kisikom koji mu snižava stvarnu visinu, psihom aironmena i alpinističkim znanjem Sarajevske škole alpinizma”, optimističan je Gafić.
Prema Gafićevim riječima, Cvitanušić i njegov tim bi trebali dosegnuti “Balcony“, koji je na 8.400 metara, nakon zaleđenog kuluara, na kojem je fiksno uže do vrha i 500 metara strmijeg uspona. Onda će se penjati po izloženom grebenu do Južnog vrha Everesta. Ostaje mu oštar, stjenoviti greben sa strminom ispod od dva kilometra.
“To je šok za alpinistu, ali Tomo ima iskustva sa Denalija i Matterhorna pa će to, na fiksnom užetu koji su prije nekoliko dana postavili elitni nepalski Šerpasi, himalajski vitezovi, sigurno prepriječiti. Malo prije vrha je ‘Hillary step’, dvanaest metara okomita stijena koju je 1953. ispenjao Edmund Hillari, a osiguravao ga Norgaj Tensing. Tog teškog detalja nama više, jer se urušio i nakon toga je otvoren put ka vrhu. Tomo zna da će morati sačuvati snagu za povratak, sa vrha ili prije njega. Ja vjerujem u njega”, poručio je Gafić, koji je Tomina i najveća potpora u ovom ostvarenju sna.
Manja količina sumporne kiseline prolila se u jednoj zagrebačkoj školi.
Kako doznaje 24 sata, tri učenice su ozlijeđene. Zbrinute su od strane djelatnika Hitne medicinske pomoći.
Na terenu je i tvrtka koja zbrinjava kemijski otpad.
Sebija Izetbegović više ne predaje na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, potvrdio je za N1 rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA), Rifat Škrijelj.
“Sebija Izetbegović više ne predaje na Medicinskom fakultetu, sada predaje drugi profesor”, kazao je Škrijelj za N1.
Također, Škrijelj je pojasnio razloge otkaza Izetbegović.
“Sebija Izetbegović je imala ugovor o radu na Medicinskom fakultetu koji nikada nije dostavljen Univerzitetu u Sarajevu, ali smo ga i formalno poništili. S obzirom kako je taj ugovor o radu neodrživ nakon svih akata koje smo donijeli, odnosno odluka koje smo donijeli na Senatu i Univerzitetu. Epilog odluka koje su se u proteklim mjesecima donijelo. Ne može biti neko na profesorskom mjestu, kome je oduzeta profesura stavljanjem van snage odluke”, kazao je Škrijelj za N1.
Prema dokumentaciji koju je N1 imao na uvid Izetbegović u rješenju u prekidu radnog odnosa na Medicinskom fakultetu je navedeno sljedeće:
” Dr. Sebija Izetbegović prestaje radni odnos s Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu na osnovu zaključenog Ugovor o radu ne neodređeno vrijeme sa nepunim radnim vremenom od 15. 12. 2014. godine, zbog stavljanja van snage odluke Senata Univerziteta u Sarajevu od 29.1.2022.godine o izboru imenovane u zvanje redovne profesorice za oblast “Ginekologija i akušerstva” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu”.
Treba podsjetiti da je Univerzitet u Sarajevu ranije oduzeo akademska zvanja Sebiji Izetbegović nakon čega je ona pravdu potražila na sudu i sve navedeno protiv nje nazvala “političkim progonom”. Sudski epilog se još čeka.
Izetbegović koja je trenutno direktorica KCUS-a ne može biti direktorica ove institucije bez navedenih akademskih zvanja te je zbog toga Vlada Kantona Sarajevo uputila zahtjev Vladi bh. entiteta Federacija BiH da Izetbegović bude razriješena.
Javno poduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine je polovicom travnja ove godine objavilo međunarodni tender za izgradnju posljednje dionice autoceste na sjevernom dijelu Koridoru Vc.
Radi se o dionici Ozimice – Poprikuše ukupne dužine 12 kilometara, čija procijenjena vrijednost nabavke radova iznosi 300 milijuna eura, dok je predviđeni rok izgradnje 24 mjeseca, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Raspisivanjem ovog tendera i početkom gradnje dionice Ozimice – Poprikuše, od Maglaja do Žepča, zaokružena će biti izgradnja autoceste na sjeveru Koridora Vc.
Na sjevernom dijelu Koridora Vc trenutno je u izgradnji šest dionica za novih 50,5 kilometara.
Završetak radova na ovom dijelu Koridora Vc planirano je do kraja 2026. godine, tako da bi sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Save, bio u potpunosti izgrađen.
Na dionici Ozimice – Poprikuše predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metara, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge. Trasa uključuje i izgradnju pet tunela ukupne dužine 5.677 metara.
Dionica Ozimice – Poprikuše financirat će se iz sredstava osiguranih putem Europske investicijske banke (EIB), te bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Rok za dostavljanje ponuda je 12. lipanj 2023. godine.
Kako će izgledati buduća trasa autoceste od Ozimice do Poprikuša pogledajte u videu.
U prometnoj nesreći danas u 13.35 sati na magistralnoj cesti M-17, u mjestu Brezovo polje kod Žepča, poginuli su 63-godišnji Selver Ejubović iz Pazarića, direktor Srednjoškolskog centra Hadžići, i 20-godišnji Amor Kuldija, bivši učenik OŠ “6.mart” Hadžići.
Vijest o smrti dvojice sugrađana objavljena je na Facebook stranici OŠ “6. mart” Hadžići.
– Tužne vijesti ne biraju ni vrijeme ni mjesto. Zatekla nas je vijest da su na bolji svijet preselili naši sugrađani, Selver Ejubović, direktor Srednjoškolskog centra Hadžići, i učenik Amor Kuldija. Obitelji, prijateljima i kolegama želimo snagu u ovim teškim trenucima i upućujemo izraze saučešća. Uposlenici JU OŠ “6.mart” Hadžići – objavljeno je na Facebook stranici OŠ “6. mart” Hadžići.
Odlukom Školskog odbora, JU Srednjoškolski centar Hadžići, čiji je direktor bio poginuli Ejubović, sutrašnji dan proglasio je nenastavnim. Vijest o pogibiji Selvera Ejubovića objavljena je i na Facebook stranici 109. brdske brigade ARBiH.
Danas je u prometnoj nesreći tragično nastradao naš suborac Selver Ejubović. Termin o dženaza-namazu bit će naknadno objavljeni – objavljeno je na Facebook stranici 109. brdske brigade.
U MUP-u ZDK je potvrđeno da su u nesreći poginule dvije osobe s područja Hadžića, čije inicijale su priopćili. Prema njihovim informacijama, na mjestu događaja je poginuo E. S. (1960) i dok je A. K. (2003) podlegao povredama u bolnici u Zenici. U zeničku bolnicu s teškim povredama nakon nesreće dovezen je B. A. (1981.).
U nesreći su sudjelovala tri vozila. Jedno putničko, jedan kombi, te jedno teretno vozilo.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt susreo se danas s članom njemačkog Bundestaga Maxom Straubingerom, objavljeno je na službenom Twitter profilu OHR-a.
– Visoki predstavnik Christian Schmidt primio je danas člana njemačkog Bundestaga Maxa Straubingera te ga informirao o aktualnim političkim prilikama i prioritetima BiH na putu ka punom članstvu u EU – navodi se u objavi.
High Representative Christian Schmidt today received member of the German Bundestag Max Straubinger and briefed him on the current political environment and BiH's priorities on its path towards full EU membership. pic.twitter.com/NtUG3StSpl
— OHR BiH (@OHR_BiH) May 15, 2023
Predsjednik Zoran Milanović najavio je danas u Usori kako će Republika Hrvatska nastaviti pomagati Hrvatima i BiH, te izrazio očekivanje kako će taj narod postati ravnopravan, a ova zemlje članica EU. “Učinit ćemo sve što možemo da se vaši interesi i dostojanstvo čuvaju, uz poštovanje države koja nam je susjedna i u čijim okvirima živite. Pozivam i druge koji su brojniji od vas da shvate kako bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine”, rekao je Milanović obraćajući se na svečanoj sjednici povodom dana općine Usora i obilježavanja obljetnice utemeljenja 110. brigade Hrvatskoga vijeća obrane. Hrvatski predsjednik položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomen obilježja svim poginulim braniteljima Usore, a prije obraćanja susreo se s predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Usora.
Ocijenio je kako je zahvaljujući Hrvatskoj vojsci i Hrvatskome vijeću obrane okončan rat u Bosni i Hercegovini, te da na sreću u Usori nije došlo do krvorpolića između Hrvata i Bošnjaka. U ratu sa srpskom stranom u Usori je poginulo 110 hrvatskih branitelja, a pripadnici 110. brigade su izveli nekoliko značajnih oslobodilačkih operacija, među kojima je i zauzimanje vojatrne Putnikovo brdo kojom su u ljeto 1992. zaustavili napredovanje srpskih snaga. “Taj kraj rata je omogućila Hrvatska vojska, hrvatske gardijske i domobranske brigade, brigade HVO-a temeljem sporazuma predsjednika Tuđmana i Izetbegovića po kojemu je Hrvatska vojska sudjelovala u operacijama na području BiH potpuno legalno i u skladu sa svim pravilima rata”, istaknuo je. Izrazio je očekivanje kako će BiH imati snažnog zagovaratelja na europskome putu u Zagrebu. “Dolazim u BiH, susjednu državu, za koju želim da sa sva svoja naroda Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, da što je moguće prije budu u EU što je moguće prije”, rekao je i dodao kako BiH predugo čeka na članstvo. Predsjednik Milanović je izrazio očekivanje da će sunarodnjaci ostvariti punu jednakopravnost tako što će moći birati svoga člana Predsjedništva.
“Ja želim da Hrvatska pomogne koliko može, a može daleko više nego što to radi. Može moralno. Pitanje predstavljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH je najbolji dokaz da je Hrvatima stalo do BiH, a to im se katkada drsko odriče. To inzistiranje na simboličkom položaja člana Predsjedništva kojega bira hrvatski narod i koji tamo predstavlja hrvatski narod i BiHje važno. Hrvatima je stalo do ove države i tamo žele biti predstavljeni na dostojanstven način”, rekao je predsjednik Milanović.
Učenica zrenjaninske Osnovne škole “Drugi oktobar” povrijeđena je danas u napadu nožem koji je izvela trinaestogodišnja učenica te škole, saopšteno je danas.
Kako se navodi u priopćenju policije, povrijeđena djevojčica je prebačena u zrenjaninsku bolnicu.
Nije priopćeno o kakvim je povredama riječ, a policijski uviđaj je u tijeku.
Djevojčica, koja je teško povrijeđena u pucnjavi u OŠ „Vladislav Ribnikar“, preminula je jutros u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.
Djevojčica je u stravičnom napadu u školi zadobila teške povrede glave. Ona je i pored hitne hirurške intervencije i svih poduzetih mjera intenzivnog liječenja podlegla teškim povredama.
Ministrica zdravlja Srbije Danica Grujičić, u svoje ime i u ime Ministarstva zdravlja, izjavila je iskreno saučešće obitelji nastradale djevojčice.
Podsjetimo, ona je 10. žrtva masakra koji je počinio trinaestogodišnji dječak 3. svibnja u ovoj školi. Kosta K. je tada usmrtio osmoro učenika i domara škole.
Činjenica da je HRS i službeno jedina oporbena stranka s hrvatskim predznakom daje nam ogromnu odgovornost vođenja drugačije politike od one na koju smo navikli od naših vladajućih elita. Izborni sabor HRS-a je trenutak konsolidacije, stvaranja temelja za snažniju i intenzivniju političku borbu koju će HRS voditi u sljedećem periodu. Odgovornost je tim veća zbog činjenice da je danas HRS neizostavan politički subjekt u svim dogovorima i razgovorima o sudbini BiH. Poruke su ovo s „2. Izbornog Sabora HRS-a“ gdje se biralo i izabralo vodstvo ove stranke.
Sabor je održan u kraljevskom gradu Jajcu. Jajce nosi ogromnu političku i povijesnu simboliku, pogotovo kada je hrvatski narod u pitanju. Hrvatske snage su, uz ogromne žrtve, oslobodile ovaj grad u Domovinskom ratu, da bi se u miru, praktično, sve to lošim politikama izgubilo. Jajce je i paradigma odnosa u BiH, jer su svježa sjećanja događaja iz Domovinskog rata u Rami, gdje snage ABiH nisu dopustile prolaz snagama HVO-a prolaz za pomoć Jajcu prije pada. Danas ti isti ljudi iz ABiH, taj HVO nazivaju pogrdnim imenima. Žrtva hrvatskih branitelja ne smije i neće biti uzalud. Zato je političko djelovanje HRS-a odgovornost i obveza. Ponosni smo što je na Saboru, među izaslanicima, bilo zapovjednika i branitelja HVO-a koji su među prvima ušli u oslobođeno Jajce.
Na Saboru se biralo vodstvo i članovi tijela stranke po vertikali od Predsjednika, preko Predsjedništva, Glavnog odbora, do Nadzornog odbora i Suda Časti. Za predsjednika je izabran Slaven Raguž. U Predsjedništvo su izabrani uglavnom novi ljudi od Posavine do Hercegovine: Ivan Krištić (Županija Posavska), Goran Marković (Tuzlanska županija/Brčko distrikt), Marija Ćosić (Zeničko-dobojska/Sarajevska županija), Sanjan Martinović (Županija Središnja Bosna), Hrvoje Ćurković (Hercegbosanska/Unsko-sanska županija), Mirko Vasilj i Vesna Šunjić (Hercegovačko neretvanska županija), te Marijana Primorac (Županija Zapadnohercegovačka).
Slaven Raguž je u svom završnom obraćanju iznio planove aktivnosti HRS-a za period do sljedećeg Sabora, planiranog u periodu Općih izbora 2026. Prije svega, radit će se na jačanju HRS-ove infrastrukture po BiH, osnaživanju uloge HRS-a u međunarodnim krugovima jačajući suradnju primarno s ECR-om i vladama zemalja gdje članice ove grupacije Europskog parlamenta čine vlast. Jačanje suradnje s Mostom u RH, kao i drugim oporbenim strankama iz Hrvatske u cilju pripreme za izborne cikluse u ovoj državi, itd.
Izborni sabor je trenutak novog početka HRS-a na debelo osnaženim temeljima ne samo ove stranke, nego i nove politike koja će u fokusu imati hrvatski narod, ali primarno hrvatskog čovjeka. Hrvatskom narodu je potrebna politika po mjeri čovjeka i samo takva politika može osigurati njegovu budućnost u BiH.
HRS
Turska ide u drugi krug izbora nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan na glasanju u nedjelju ostvario bolji rezultat od očekivanog i ima značajnu prednost nad svojim suparnikom, ali nedovoljnu za potrebnu većinu.
Ni Erdogan ni oporbeni kandidat Kemal Kilicdaroglu nisu dobili 50 posto i ponovno će se sučeliti 28. svibnja. Kilicdaroglu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoganovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.
Erdogan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima s balkona. “Imamo 2,6 milijuna glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je Erdogan.
Turski oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu rekao je da vodi protiv predsjednika Tayyipa Erdogana na predsjedničkim izborima unatoč tome što su državni mediji u prvim rezultatima Erdogana stavljali u vodstvo.
Izvori iz oba stožera rekli su da će se, na temelju djelomičnih rezultata, predsjednički izbori vjerojatno održati u drugom krugu 28. svibnja, pri čemu nijedan od dva glavna kandidata neće dosegnuti prag od 50 posto potreban za izravnu pobjedu.
Navodeći manipulaciju u izvješćivanju ranih rezultata na prethodnim izborima, oporbeni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu rekao je da se nitko ne bi trebao obazirati na rezultate koje je objavila državna agencija Anadolu
Kilicdaroglu je na Twitteru napisao: “Mi vodimo.”
“Kilicdaroglu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje”, rekao je Imamoglu na konferenciji za novinare.
Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost. Dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.
Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi. Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.
Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, izazvala je bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.
“Vidim ove izbore kao izbor između demokracije i diktature”, rekao je Ahmet Kalkan (64) dok je u Istanbulu glasao za Kilicdaroglua, ponavljajući kritičare koji se boje da će Erdogan vladati sve više autokratski ako pobijedi.
“Izabrao sam demokraciju i nadam se da će moja zemlja učiniti isto”, rekao je Kalkan, umirovljeni zdravstveni radnik.
Erdogan (69) je veteran desetak izbornih pobjeda i kaže da poštuje demokraciju i niječe da je diktator.
Ilustrirajući kako predsjednik još uvijek ima podršku, Mehmet Akif Kahraman, koji je također glasao u Istanbulu, rekao je da Erdogan i dalje predstavlja budućnost čak i nakon dva desetljeća na vlasti.
“Ako Bog da, Turska će biti svjetski lider”, rekao je.
Glasanje u parlamentu je utrka između dvaju Narodnih saveza. Erdoganov se sastoji od AK stranke islamističkih korijena (AKP), nacionalističkog MHP-a i drugih. Kilicdarogluov savez sastavljen je od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.
Tehnički pregled u Fojnici je od 1. 5. 2023. godine pod novim partnerskim vodstvom tvrtke Kubat d.o.o. i ASA Testing centra.
Djelatnici navedenih tvrtki pobrinut će se za ugodnu atmosferu, ljubaznost, dobro obavljanje posla i brze usluge.
U tijeku su završne pripreme da se djelatnici i klijenti osjećaju ugodno i zadovoljno.
Posjetite ih i uvjerite se sami!
Kiseljak.info
U pretposljednjoj utakmici 34. kola SuperSport HNL-a Varaždin je sjajnom igrom u drugom dijelu na domaćem terenu s 2:0 srušio Rijeku. Pobjedonosne golove zabili su Niko Domjanić i Tonio Teklić u 47. i 58. minuti utakmice.
Situacija u borbi za Europu sada se dodatno zakomplicirala. Dva kola prije kraja Rijeka na trećem mjestu ima 48 bodova, Osijek bod manje od Rijeke, a Istra i Varaždin jedan bod manje od Osijeka. Puno toga mogao bi odlučiti susret Osijeka i Rijeke u posljednjem kolu.
Na stadionu Varteks gledali smo vrlo monotono i nezanimljivo prvo poluvrijeme. Za najatraktivniji potez u prvih 45 minuta zaslužan je Nediljko Labrović koji je krajem prvog dijela atraktivnom paradom skinuo dalekometni pokušaj Frana Brodića.
Rijekin golman bio je nemoćan u prvom napadu Varaždina u drugom dijelu. Jozo Stanić, koji je netom ušao s klupe, nabacio je s desne strane, a Domjanić je skočio i preciznim udarcem glavom matirao Labrovića. Devet minuta kasnije Varaždin je imao 2:0. Marin Pilj se probio u kazneni prostor na lijevoj strani i poslao poluvisoki ubačaj, a Teklić je sjajnim volejem u padu poslao loptu u mrežu.
Na službenim stranicama Eurosonga objavljen je popis svih članova žirija po državama.
U svakom žiriju sjedilo je po pet osoba, a u Hrvatskoj su tu dužnost obnašali Albina Grčić, Damir Kedžo, Nikša Bratoš, Branimir Mihaljević i Jelena Balent.
Podsjetimo, hrvatski žiri 12 bodova je dao Italiji. 10 bodova je otišlo Švedskoj, 8 Izraelu, 7 Finskoj, 6 Španjolskoj.
Sloveniji su dali 5 bodova, a Srbiji 4.
U 16 sati po našem vremenu zatvorena su birališta u Turskoj. Prvi rezultati su trebali biti objavljeni oko 20 sati, no izborna komisija dozvolila je raniju objavu pa su se prvi rezultati počeli objavljivati već oko 17.30 po našem vremenu.
Ankete su Erdoganovu glavnom protukandidatu Kemalu Kilicdarogluu, koji predvodi savez šest oporbenih stranaka, davale blagu prednost.
Ako nijedan od njih ne dobije više od 50 posto glasova, bit će drugog kruga izbora 28. svibnja.
🔴 Follow live results of Türkiye's 2023 presidential and parliamentary elections here:
➡️ https://t.co/SJSRWODrRk pic.twitter.com/3GYUZJ564w
— ANADOLU AGENCY (@anadoluagency) May 14, 2023
Glasači će također izabrati novi parlament, vjerojatno u tijesnoj utrci između Narodnog saveza koji se sastoji od Erdoganove konzervativne stranke islamističkih korijena AKP, nacionalističkog MHP-a i drugih, te Kilicdarogluovog Nacionalnog saveza sastavljenog od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao utemeljitelj moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk.
Piše: Zvonimir Čilić, Scena.ba
Razumijem potrebu za stvaranjem filma ali film obiluje nizom netočnih i nebuloznih tvrdnji
Ovom reakcijom, koju iznosim u nastavku teksta, nisam imao namjeru ulaziti u ključne teze samoga dokumentarnog filma na kojima počiva, osporavati njegovu validnost ili dovoditi u pitanje njegovu vjerodostojnost kao i točnost i istinitost svih izrečenih tvrdnji. Kao čovjek u zrelim godinama i iskustveno obogaćen svime što se događalo u recentnoj povijesti Lašvanske doline, pritom mislim i na sama ratna događanja, a osobito poratna, prihvaćam onu maksimu kako “u ratu prva pogine istina“, a poslije rata takva ubijena istina, na žalost često bude novo sjeme razdora. Nikakve povijesne krivotvorine, laži, propagande o jedinoj žrtvi i slični narativi kojima se želi naglasiti pravednost jedne i nepravednost druge strane neće pridonijeti onome što je navodna prvenstvena želja autora ovog filma. Kako kažu “naša borba za pravdu i mir u ovoj zemlji ne smije prestati sve dok i jedna osoba u našem društvu trpi posljedice nepravde. Možda zvuči utopijski, ali sve dok ne budemo imali generacije koje neće biti vođene politikama 1990-ih teško da možemo očekivati sretno društvo“. Bojim se kako ovaj filmski uradak nije prilog borbi za istinu nego prilog održavanju permanentne svijesti o zamrznutom sukobu među narodima Viteza i Lašvanske doline u cjelini. Navodi o broju zarobljenih i protjeranih Bošnjaka u Vitezu (autori spominju brojku od 3.000 zarobljenih, odnosno 5.500 protjeranih), pretučenih, silovanih i ubijenih, a napose teza o planskom istrebljenju za potrebe velikodržavnih projekata, učešću vojnika HV-a kao elementima vanjske agresije na BiH, o Hrvatima koji u Zenici sjede i piju kavu s Bošnjacima dok se u Vitezu ubijaju kao, je na razini naučne fantastike. Što je s onih petnaestak tisuća protjeranih i opljačkanih Hrvata iz Zenice, koji su našli utočište u Lašvanskoj dolini. Na žalost, mi (Bošnjaci i Hrvati) nemamo ni minimum konsenzusa o svojoj prošlosti, prema tome ne možemo imati ni minimum konsenzusa o svojoj sadašnjosti i budućnosti. To nije dobro, kako za državu i društvo, tako i za narode koji ovdje žive.
Međutim, respektiram nečiju potrebu da se o ovim stvarima govori kao i da se snimaju dokumentarni filmovi, pišu i objavljuju publikacije kao odraz potrebe za njegovanjem kulture sjećanja jednog naroda ali nije dobro ukoliko povijesne krivotvorine postanu općeprihvaćeno uvjerenje o tome kako je samo to istina. Time balast naše zajedničke prošlosti prenosimo na generacije koje će pogrešnu ili iskrivljenu sliku prihvaćati kao vjerodostojnu istinu. Tražiti pravednost na lažima je galopirajući put u moralni sunovrat i bezdan istinitosti jer “istina je voda duboka“.
Čast i ugled mi ne nalažu da i ovoga puta prešutim!
Kao što rekoh, nemam namjeru propitivati vrijednost kvalificirane istine prezentirane u cijelom dokumentarnom filmu niti pasti u zamku u koju su pali sami autori iznoseći jednostrane zaključke o filmu ali imam namjeru osvrnuti se na fragmente filma u kojemu se spominje moje ime u vrlo negativnom kontekstu te na ovaj način po prvi puta izreći neke stvari o kojima ranije nisam želio govoriti. Kako su se ti navodi već ranije u javnosti pojavili i navodili i kao takvi nastanili u javnosti kao istinito svjedočenje o meni i mojoj ulozi za vrijeme sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Vitezu te se u ovom dokumentarnom filmu nastoje etablirati kao jedino vjerodostojna, čast i ugled mi ne nalažu da i ovoga puta prešutim. Ukoliko je vjerodostojnost ovog dokumentarnog filma zasnivana na takvoj istini i navodnim činjenicama, onda slobodno mogu reći kako su navodne istine izrečene u ovom filmu vrlo prijeporne i upitne. Moje godine i životna dob u kojoj se nalazim je takva da se nemam potrebu bilo kome pojašnjavati niti dijeliti lekcije ali isto tako ne dopuštaju mi da prešutim nešto što se godinama pokušava nametnuti kao općeprihvaćeno uvjerenje o događajima u Vitezu u spomenutom vremenskom okviru, a napose stvari koje se meni pokušavaju prišiti kao istinite.
Naime, jedan od sugovornika u ovom dokumentarnom filmu je prim. dr. Muhamed Mujezinović, bošnjački ratni član predsjedništva Općine Vitez i ravnatelj Doma zdravlja u Starom Vitezu, osnovanog 20-tak dana prije početka sukoba između HVO i ARBiH u Vitezu.
U svom iskazu, za potrebe ovog filma dr. Mujezinović izrekao je sljedeće;
“…odveo me je Zvonko Čilić tamo na Televiziju, dao mi je papir i s uperenim oružjem rekao mi da pročitam ovo i pozovem da se muslimani iz Staroga Viteza predaju. Pozovi ih da se predaju, ovo je vlast HVO-a, ovo je hrvatska država. Ja sam to pročitao.“
Ovakve riječi, kao i izrečene objede na moj račun, koje se učestalo u bošnjačkoj javnosti ponavljaju, nalaže potrebu da progovorim o svom privatnom odnosu s doktorom Mujezinovićem. Taj odnos ili bolje rečeno stvari koje nas povezuju najispravnije je podijeliti u nekoliko različitih faza; na period prije rata, period prije sukoba i za vrijeme sukoba, te period poslije rata odnosno nakon okončanja sukoba između HVO-a i ABiH.
Doktora Mujezinovića sam smatrao prijateljem i tako sam se ophodio prema njemu
Kada govorimo o našem odnosu prije rata, mogu reći kako mene i moju obitelj s dr. Mujezinovićem veže osobno poznanstvo i prijateljstvo. Kao našim lokalnim liječnikom, a kasnije i ravnateljem Doma zdravlja smatrao sam ga za čovjeka s kojim vrijedi graditi zajednički prijateljski odnos. Doista sam to tako i činio i osjećao. Naime, narav njegovog posla i mog posla socijalnog radnika, najprije nas je povezao kao kolege jer smo surađivali oko određenih pitanja da bi taj odnos kasnije prerastao u prijateljski. Družili smo se u slobodno vrijeme, na stadionu NK Vitez jer smo obojica bili članovi rukovodstva NK Vitez, uz to on klupski liječnik, a ja zadužen za odnose s medijima. Dolazio mi je u stan radi djece kada su bila bolesna. Povremeno je liječio moju majku koja je stanovala na Željezničkoj stanici. Tim prigodama znali smo i posjesti, što bi naš narod rekao, te smo razgovarali o raznim temama. Tko čita knjige, odnosno kratke priče iz djetinjstva koje autorizira moja kćerka Đurđica, naći će i one priče gdje ona spominje Muhameda u najljepšem svjetlu. Đurđica godinama preko facebook-a ima kontakt s Muhamedovom suprugom Senijom (zar je to normalno ako je njezin otac Muhamedu prijetio puškom uperenom u glavu)
Neposredno pred početak sukoba, odnosno pred uspostavu višestranačja u našoj državi kada su pobijedile nacionalne stranke dr. Mujezinović postao je istaknuti kadar SDA, vodeće stranke bošnjačkog naroda u BiH. Bez obzira na te nove momente kako u društveno-političkom smislu tako i na osobnoj razini i dalje sam dr. Mujezinovića smatrao prijateljem. Te nove okolnosti koje su obilježile demokratske promjene na način da su Bošnjaci glasovali za SDA, a Hrvati za HDZ BiH, iako se “u zraku“ osjetila podjela, nisam smatrao razlogom zbog koje bi naš međusobni odnos trebalo dovesti u pitanje ni na koji način. Štoviše, njegov izbor i opredjeljenje za SDA kao vodeću stranku bošnjačkog naroda smatrao sam posve prirodnim i normalnim odabirom za vlastitom političkom i nacionalnom profilacijom u datim okolnostima tog vremena. Baš onako kako sam i ja sam podržao HDZ BiH. Također, imao sam dojam da on meni moj izbor, a ja njemu njegov izbor, ni na koji način, međusobno ne zamjerimo.
Kao čovjek mogao sam razumjeti situaciju u kojoj se Mujezinović našao kao Bošnjak – i tada sam ga smatrao prijateljem!
Početak hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Vitezu dr. Mujezinovića je zatekao na mjestu ravnatelja Doma zdravlja u Starom Vitezu. Rat i sve okolnosti rata kao i uvjete u kojima se isti odvijao, nismo mogli birati ni on ni ja. U trenutku sukoba dr. Mujezinović je bio na funkciji Ratnog člana predsjedništva Općine Vitez. U okolnostima sukoba HVO-a i ABiH u Vitezu, i opće krize u odnosima između civilnih struktura vlasti, vojna struktura vlasti preuzimala je odgovornost za upravljanje svim segmentima društva u cjelini. U tim okolnostima Vlada me imenovala sa zadatkom formiranja i vođenja PRESS službe. Dana mi je puna sloboda u tom poslu, a ja sam za svoje suradnike izabrao Antu Marjanovića i Srečka Stipovića, a od Bošnjaka Midheta Varupu-Vareta i profesora Muhameda Halilovića. Dr. Mujezinovića i njegovu obitelj početak sukoba je zatekao na prostoru pod kontrolom HVO-a. Kao čovjek mogao sam razumjeti situaciju u kojoj se našao kao Bošnjak, njegov strah i zabrinutost za obitelj, suprugu i dvoje maloljetne djece. Osobito u situaciji kada su se događale pljačke, upadi u stanove i ubojstva Bošnjaka koja su bila izvan kontrole struktura HVO-a.
Upravo ti selektivni i razbojnički nekontrolirani upadi u stanove, pljačke, premlaćivanja i ubojstva koje vojne i civilne strukture vlasti nisu mogle kontrolirati bili su razlogom zašto su se vlasti odlučile stanovnike bošnjačke nacionalnosti okupiti i smjestiti u štićenim prostorima. Takve stvari su se događale, osobito na onim prostorima Općine gdje je stanovništvo živjelo nacionalno izmiješano. Jedino je na taj način bilo moguće pružiti kakvu takvu zaštitu te jamčiti sigurnost do razmjene ili prestanka sukoba, što se u konačnici i dogodilo. Takvih primjera bilo je i s bošnjačke strane. Naravno da ograničavanje slobode kao i druge okolnosti u kojima su se ti ljudi našli u uvjetima neposredne ratne opasnosti kao i u uvjetima općeg kaosa nisu “prizori iz bajke” ili “ljubavnog romana” ali nisu ni logori za Bošnjake kako godinama nastoje nametnuti tu tezu kao istinu. U takvim uvjetima zadržani su vrlo kratko, tek nekoliko dana do razmjene koja se dogodila. Bilo je i onih situacija gdje su i Bošnjaci i Hrvati ostali u svojim kućama na prostorima koje su operativno kontrolirale snage HVO-a ili A BiH, uvjetno rečeno na “suprotnoj“ strani, sve do okončanja sukoba.
Mujezinovićevo obraćanje na TV-u bilo je iznuđeno – interes da se demantira njegovo ubojstvo bilo je obostrano
„Objavljeno je u sredstvima informiranja da sam ja ubijen, mogu vam reći da to nije istina, ja se nalazim u Domu zdravlja i radim kao liječnik specijalista, pružam pomoć svima kojima je to potrebno“, kazao je dr. Mujezinović.
U okolnostima općeg kaosa na TV Sarajevu prenijeta je informacija da je dr. Mujezinović ubijen, uz još desetak uglednih Bošnjaka u Vitezu. Informacija je bila djelomično točna jer je doista bilo ubijenih, ali prilog je mnogo više obilovao neistinama. Znali smo da ta informacija nije točna, te da se dr. Mujezinović nalazi u Kino prostorijama. Zbog čega i u koje svrhe je takva informacija prenijeta, ostalo je nepoznato. Procjenjivali smo kako je ista plasirana s namjerom da se dodatno unese nemir i zaoštri situacija koja je i onako bila loša. U tom smislu, može se reći kako je obraćanje dr. Mujezinovića na TV-u bilo potrebno, ali ne u svrhu ratne propagande HVO-a o kojoj govori u ovom dokumentarnom filmu, nego kao odgovor na pretpostavljenu propagandu bošnjačke strane koja je prenijela informaciju o njegovom ubojstvu. On za tu informaciju nije znao, a kada smo mu je prenijeli dr. Mujezinović je pristao uputiti demantij za TV jer je i sam procjenjivao da nije dobro da ta informacija stanuje u javnom prostoru kao istinita u okolnostima općeg sukoba HVO-a i ABiH. Kao što se iz arhivskih snimaka može vidjeti on govori o tome, a ne o pozivima za predaju Bošnjaka i slično što je za potrebe ovog dokumentarca slagao. Poslije njegovog obraćanja, negdje iza 23 sata, Muhamed je ostao s nama u Zapovjedništvu Viteške brigade (Muhamed, ja i Mario Čerkez). Popio je dva-tri pića, opustio se i uz pratnju (radi sigurnosti) ispraćen kući svojoj obitelji u zgradu gdje je ljekarna. I u tim okolnostima sam ga smatrao prijateljem, a prema njegovom ponašanju i ophođenju smatrao sam da je i on mene ali kako god bilo, vjerovao mi je.
Pero Skopljak je osigurao kontakte s UNPROFOR-om i omogućen je njegov odlazak u Zenicu
Kako je i u tim okolnostima valjalo organizirati pružanje zdravstvene skrbi za sve ranjene i bolesne, dogovoreno je da će od sutra (poslije obraćanja na TV) dr. Mujezinović biti angažiran u improviziranom Domu zdravlja. Prihvatio je bez ikakvih primjedbi. Pozvao me je jedno jutro prilično uznemirenog glasa da dođem u Dom zdravlja i da me treba. Brzo nakon poziva sam došao u Dom zdravlja. Kada sam došao, tražio je da se izdvojimo iz mase te mi je uzbuđenim glasom rekao kako može otići s UNPROFOR-om izvući se za Zenicu. Kazao sam mu da ide, da su teška vremena i da ga razumijem ako tako odluči. Međutim, nerado se odlučivao na takav korak, jer bi mu supruga i djeca ostala u Vitezu. U potpunosti razumijući situaciju u kojoj se nalazio i motiviran prijateljskim odnosom prema njemu, rekao sam mu da ode ako može i da se ne brine, žena i djeca će biti dobro. Doktor se u jutro nije pojavio u ambulanti, bilo mi je jasno da je otišao. Ključnu ulogu u spajanju njegove obitelji imao je Pero Skopljak koji je također poznavao dr. Mujezinovića i njegovu obitelj. Skopljak je bio zadužen za tu vrstu posla pri Vladi. Osobno sam molio Skopljaka da to posredstvom UNPROFOR-a i napravimo. Upravo je on te kontakte i ostvario te su ubrzo njegova supruga i djeca otišla za Zenicu. Vremenski raskorak od odlaska doktora do odlaska njegove obitelji nije bio duži od 15 dana.
Razgovarate s Trećim korpusom ABiH, doktor želi razgovarati s vama – dragi doktore, ja to ne mogu, ne smijem, kako ću to napraviti!
Prošlo je dovoljno vremena da mogu govoriti i o stvarima gdje sam se osobno izlagao, a ponekad i zloupotrebljavao povjerenje koje sam imao u Zapovjedništvu HVO-a, vjerujući u ljudske i prijateljske odnose s dr. Mujezinovićem koje sam imao ali i respektirajući njihovu obiteljsku situaciju u kojoj su se našli. Naime, jednoga dana u Press službi zapovjedništva gdje sam obavljao svoje radne zadatke zazvonio je telefon. Javio sam se, a s druge strane bio je doktor Smajlović pri telefonu, šef saniteta Trećeg korpusa, te mi je rekao kako je doktor Mujezinović kod njega u sanitetu te da bi želio razgovarati samnom. U tom razgovoru Muhamed je tražio da mu se omogući da razgovara sa suprugom i sinom Farukom. Kazao sam mu kako ja to ne mogu, ne smijem, kako ću to napraviti… svjestan da se izlažem, nerado sam pristao na njegove molbe rekavši da nazove sutra ponovno u isto vrijeme. I to sam učinio i taj razgovor se dogodio opet vjerujući da to činim u dobroj vjeri za prijatelja i njegovu obitelj iako mi nimalo svejedno nije bilo jer sam to radio mimo znanja meni nadređenog i mimo znanja Zapovjedništva. Kroz glavu mi je prolazilo što bi se moglo dogoditi da se saznalo, tko sam ja da razgovaram s Trećim korpusom, u najmanju ruku mi ne gine disciplinska odgovornost ili vojni sud s optužbom kako surađujem s neprijateljem. Bilo je tih situacija nekoliko. Međutim i to smo uspjeli napraviti, a nedugo poslije toga i oni su posredstvom UNPROFOR-a otišli za Zenicu.
Neobičan susret sa Senijom, suprugom dr. Mujezinovića
“Tu će i prestati moj kontakt s dr. Mujezinovićem sve do okončanja ratnih sukoba. Prva informacija o tome što radi i gdje se nalazi dr. Mujezinović poslije rata dogodila se na doista specifičan način. Naime, 1994. godine, u prvoj polovici svibnja, NK Vitez boravio je u gostovanju kod NK Žepče. Kako su još uvijek funkcionirali tzv. punktovi na mjestima razgraničenja između zaraćenih strana, pri povratku iz Žepča bili smo prisiljeni izaći iz autobusa i proći kroz policijski nadzor te ponovno ući u autobus. Ta situacija dogodila se na Kaoniku, izašli smo iz autobusa i u koloni prolazili kroz punktove. S druge strane iz pravca Busovače stigao je kombi s 15-tak putnika, a na moje iznenađenje među njima je bila i Muhamedova supruga Senija. Bio je to susret pun emocija, prijateljski, a bilo je obostrano suza radosnica kada smo razmijenili informacije (svi živi i zdravi) o obiteljima. Ja tada još nisam znao da sam svom prijatelju Muhamedu prije godinu dana prijetio, izdavao naređenja s uperenom puškom u njegovu glavu. Očito to nije znala ni njegova supruga Senija.
Pronašao sam doktora na Blatuši – lijepo i srdačno smo razgovarali
Kada se rat završio, u prvoj polovici 1996. saznao sam informaciju kako Muhamed radi u područnoj ambulanti u Zenici, na Blatuši. Odlučio sam ga potražiti na Blatuši, još uvijek otežana komunikacija ali uspijem ga pronaći. Bio je to srdačan susret nas dvojice, lijepo smo razgovarali, bio sam sretan što ga vidim, a bio je sretan i on, razgovarali smo kratko vrijeme s obzirom da je bio zauzet poslom s pacijentima. Vratio sam se kući, premotavajući u glavi sve dramatične trenutke kroz koje smo prošli, bio sam ispunjen zadovoljstvom što je cijela ta ružna epizoda sretno završena. Povremeno smo održavali komunikaciju ali ne tako često, znali smo se čuti povodom bajramskih ili božićnih blagdana.
Jadranka Sloković; “Gospodine Čiliću vi lijepo govorite o dr. Mujezinoviću, međutim on o vama ne govori tako“
Prve informacije o tome kako dr. Mujezinović ružno govori o meni i mojoj ulozi u ratu, doznao sam od odvjetnice Jadranke Sloković koja mi je kazala; “Gospodine Čiliću vi lijepo govorite o dr. Mujezinoviću, međutim on o vama ne govori tako lijepo.“ Bio sam iznenađen i u nevjerici onim što čujem te sam joj odgovorio; “Ne moguće Jadranka, ja doktora poznajem dugo godina, a u ovim nesretnim vremenima osobno sam se zauzeo da pomognem njemu i njegovoj obitelji.“ Odvjetnica Sloković mi je ustupila dio dokumentacije koja se kao materijalna građa našla u sudskom spisu kao svjedočenje u procesima pred Haškim sudom. Bile su to godine kada su se pred Haškim sudom vodili procesi protiv optuženih Vitežana, a dr. Mujezinović u tim postupcima bio je u ulozi svjedoka Tužiteljstva oko tih događanja. Ja sam bio suradnik tima za pripremu obrane optuženih Vitežana, a kasnije i sam svjedok pred Haškim sudom. Bio sam iznenađen i ogorčen s onim što sam mogao vidjeti i pročitati, nisam mogao vjerovati da je takve riječi dr. Mujezinović izrekao o meni. Bile su to iste ove riječi koje se godinama poslije za potrebe fabriciranja povijesnih krivotvorina o ratu u Vitezu i Lašvanskoj dolini, neprestano ponavljaju, a evo sada i koriste za potrebe ovog dokumentarnog filma i pisanja ratnih publikacija.
“Doktore, mene stotinu AID-a ne bi moglo natjerati da o tebi laži govorim!“
Bio sam ljut i frustriran te ogorčen zbog svega onoga što sam vidio i pročitao te sam odlučio ponovno potražiti dr. Mujezinovića da ga upitam zašto ovo čini i zbog čega iznosi klevetničke riječi o meni i mojoj ulozi u ratu. Tada već nije bio na Blatuši već je radio u Domu zdravlja kod robne kuće Beograđanka. Pronašao sam dr. Mujezinovića koji je u tom trenutku bio u svojoj ordinaciji te je primao pacijente. Kada me je ugledao, iznenađeno me upitao od kud ja tu. Nije znao razlog zbog kojega sam došao, ljutito sam mu odvratio prijedlogom da uđemo u ordinaciju pa ću mu reći, nisam želio razgovarati na hodniku. Ljutito i povišenim tonom sam govorio; Muhamede zašto ovo radiš, zašto lažeš, kako možeš nakon svega što je bilo govoriti takve stvari o meni?. Bio je iznenađen i zbunjen mojom reakcijom, a mojom galamom zbunjeni su bili i pacijenti koji su čekali te medicinsko osoblje. U dva navrata je medicinska sestra otvarala vrata da vidi što se događa. On me je zaustavljao te je pokušavao nešto da mi kaže ali sam u naletu ljutnje bio neumoljiv. Kada me je uspio smiriti i zaustaviti moj bijes stidljivim glasom mi je prozborio; “Morao sam, AID me je natjerao!“ Na tu njegovu tvrdnju sam odgovorio; “dobro Muhamede, ako je tako ništa ti ne zamjerim ali ti moram reći da mene stotinu AID-a ili HVO tajnih službi ne bi moglo natjerati da o tebi laži govorim!“ Na takav način smo se razišli i više nikada nismo imali priliku ali ni želju da o tom svemu razgovaramo.
Dragica Prkačin i njeno invalidno dijete i Anđelko Rajić-Mišković imaju li oni mjesto u tom “Bedemu“
Nisam imao želju niti ranije osvrtati se na napisane objede prema meni osobno koje su pojedini lokalni portali u potrebi za ratnohuškačkim recikliranjem tema iz rata prenosili kao fragmente iskaza dr. Mujezinovića. Međutim, ni tada kao ni danas nisam mogao razumjeti iz kojih razloga to čini. Zašto on kao direktni učesnik tog vremena sebi dopušta moralno i ljudsko posrnuće, stvarati i ovjekovječivati povijesne krivotvorine kao vrijednosne istine. Ako su to namjere autora dokumentarnog filma i njegovih protagonista, onda gospodo, trebate znati da živite u lažima te prijetvornim i hipokrizijskim nakanama jer zajednički život Bošnjaka i Hrvata u Vitezu ne može egzistirati na takvim zasadama.
Ako je Stari Vitez, kako to autor navodi, “bedem u stvarnom i prenesenom smislu riječi te paradigma današnje Bosne u malom“. Bilo bi lijepo čuti što autori kao “promotori istine i prema naravi onoga što govore nadahnuti humanističkim idejama“ misle o slučaju Dragici Prkačin s Remize i njenom djetetu u invalidskim kolicima i Anđelku Rajić-Mišković koji su bili u tom “Bedemu“ i za koje znamo kako su završili. Imaju li oni mjesto u tom “Bedemu“? Što mislite o Buhinim Kućama, Križančevom Selu, Osmici, Bobašima, Zabilju i dr, ubijenoj djeci od granata ispaljenih iz tog Starog Viteza. Je li ta stratišta i ljudske sudbine predstavljaju “paradigmu ičega“ u Bosni?
Na kraju želim poslati osobnu poruku dr. Mujezinoviću
Na kraju ovog razgovora, želim kratko poručiti svom dugogodišnjem prijatelju (bio sam više nego uvjeren da mije prijatelj). U onim teškim ratnim vremenima, pokazao sam ti na konkretan način svoje prijateljstvo, ljudskost, empatiju i ne samo prema tebi i tvojoj obitelji (bilo je i drugih), jer si se doista nalazio u teškoj situaciji. Hvala Bogu sve je prošlo dobro. Radi toga ja sam i tada, a i danas sretan i zadovoljan što sam to činio. A ti? Ti si mi na to uzvratio lažima, prljavim blaćenjem i pokušajima me osobno diskreditirati i to u više navrata. A što mogu reći na to nego da nismo svi isti. I svojim kćerkama sam u više navrata govorio o tome, što im je otac radio u ta zla vremena, te im poručio kako mogu biti sigurne da se svog oca ne moraju stidjeti. No, unatoč našem ovakvom odnosu, tvojoj obitelji, ma i tebi, zašto da ne, želim sve najbolje. A savjest? Meni je čista i pred Bogom i pred narodom. Tebi preostaje, ti moraš, kad-tad otvoreno se susresti sa svojom savješću i s njom se nositi.
Mladići su se navodno porječkali nakon čega je 17-godišnjak udario ili odgurnuo 16-godišnjaka koji se desetak sekunda nakon toga srušio i ostao nepomično ležati
Policija istražuje okolnosti pod kojima je u noći na nedjelju u Kostanjevcu Riječkom umro 16-godišnji mladić zbog čega je uhitila njegovog godinu dana starijeg prijatelja koji ga je navodno srušio na rođendanskoj zabavi nakon čega je ostao nepomično ležati. Koprivničko-križevačka policija izvijestila je u nedjelju ujutro da je uhitila jednu osobu nakon smrti 16-godišnjaka u ugostiteljskom objektu u Kostanjevcu Riječkom.
U nedjelju oko 1,23 sati policija je postupala po dojavi Hitne medicinske pomoći Križevci da pružaju liječničku pomoć 16-godišnjaku u ugostiteljskom objektu u Kostanjevcu Riječkom. Mladić je nakon pružene liječničke pomoći naknadno umro, izvijestila je policija, navodeći da je uhitila jednu osobu te kriminalistički istražuje okolnosti događaja.
Vlasnik objekta Tomislav Plantić rekao je Hini da su dvojica mladića bili nerazdvojni prijatelji i da se tragičan događaj odvio na igralištu ispred objekta koji je jučer iznajmio za rođendansko slavlje.
“Gotovo svaki dan su dolazili na sok, igrali su biljar, jednostavno bili su nerazdvojni”, posvjedočio je Plantić, dodavši da su i te večeri došli u kafić popiti piće te da ništa nije upućivalo da su jedan prema drugome bili neprijateljski nastrojeni. Potom su otišli na rođendansko slavlje 18-godišnjakinje na kojem je bilo 50-ak uzvanika.
“U noći me nazvala majka umrlog zamolivši da donesem deku. Ostao sam šokiran kad sam vidio što se dogodilo na dječjem igralištu koje se nalazi ispred objekta”, rekao je Plantić. Mladići su se navodno porječkali nakon čega je 17-godišnjak udario ili odgurnuo 16-godišnjaka koji se desetak sekunda nakon toga srušio i ostao nepomično ležati, ispričao je Plantić. Kasnije je doznao da je mladić umro u ili na putu u bolnicu.
Hina
Neslužbeno se doznaje da je mladić koji je udario prijatelja pobjegao s mjesta događaja, no ubrzo se vratio
U Kostanjevcu Riječkom noćas je došlo do velike tragedije nakon koje je preminuo 16-godišnjak. Policija je jutros o tome izvijestila te su objavili kako je jedna osoba uhićena.
Naime, u vinskom podrumu, prostoru koji se iznajmljuje u sklopu kafića, slavio se rođendan 18-godišnjakinje, doznaje ePodravina. Na proslavi je bilo više desetaka mladih osoba, među kojima i dvojica prijatelja koji su se u jednom momentu posvađala te je ispred prostora, na dječjem igralištu kod tobogana došlo do njihovog naguravanja. Jedan je mladić udario drugog i ovaj se nakon 10, 15 sekundi srušio i više se nije probudio. Sve se dogodilo iza ponoći, oko – U jednom trenutku 16-godišnjak je pao i ostao bez zraka. Počeo gušiti i svi su ostali šokirani kad su vidjeli da mu nikako ne mogu pomoći. Za pola sata stigla je i hitna, ali mladiću nije bilo spasa. Prestrašno je sve to, a pogotovo za roditelje i obitelj nesretno preminulog mladića. To je očito bio prst sudbine da se fešta pretvorila u tragediju kakvu naš kraj ne pamti – kažu mještani Kostanjevca Riječkog.
– Danas oko 1.23 sati policija je postupala po dojavi Hitne medicinske pomoći Križevci da pružaju medicinsku pomoć 16-godišnjaku u ugostiteljskom objektu u Kostanjevcu Riječkom. Mladić je nakon pružene liječničke pomoći naknadno preminuo – izvijestila je ranije PU koprivničko-križevačka.
Policija je uhitila 17-godišnjaka, prijatelja preminulog mladića, doznaje Juranji list.
Smotra dječjeg stvaralaštva “Kaštel mali” u organizaciji udruge Koma ove godine se vratila na velika vrata. Nakon pandemijskih godina, u kojima nam je nedostajalo predstava i dječjeg druženja, ovog svibnja se u gradu Kaštela nastavlja s folklorom, dramskim izvedbama, pričaonicama.
Osnovna škola “Kiseljak” imala je čast nastupiti na Smotri dječjeg stvaralaštva “Kaštel Mali” u Kaštel Sućurcu. Smotra je prilika da sve škole, udruge i ostale organizacije koje rade s djecom u Splitsko – dalmatinskoj županiji predstave svoj rad te razmijene iskustva i primjere dobre prakse.
Zahvaljujući predsjednici Udruge “KOMA”, Marijani Vulas, koja je i predsjednica Odbora za međugradsku i prijateljsku suradnju Grada Kaštela, Osnovna škola “Kiseljak” dobila je poziv predstaviti se na ovoj iznimno važnoj manifestaciji. Kiseljak i Kaštela njeguju prijateljstvo već 23 godine. Ovo je sjajna prilika za produbljivanje prijateljskih odnosa na onoj praktičnoj razini.
Svojim anđeoskim glasom Vanna Nikačević oduševila je publiku u prepunoj dvorani, a plesna pratnja bile su joj Klara Pavlović i Matea Brajković.
Hvala učenicama, njihovoj mentorici Nikolini Brkić i nastavnici Marija Kvasina Tomičić što su nas učinile ponosnima, izjavili su iz škole.
Kiseljak.info
Jeste li ovih dana dobili veliki broj zahtjeva za prijateljstvo na Facebooku? Mnogi korisnici ovih dana u BiH zatrpani su novim zahtjevima za povezivanje na popularnoj društvenoj mreži.
Prema korisiničkim izvješćima riječ je o tzv. “bugu” na Facebooku odnosno greški u sustavu koja svakome kome ste pogledali profil šalje zahtjev.
Na stranici koja detekira probleme na poznatim web sajtovima mnogi kosnici su se požalili na ovaj problem.
Izvjesno je da će potrajati provedba rezultata izbora iz listopada prošle godine, a nije isključeno da najmanje dvije županije zadesi sudbina FBiH iz 2018., kada se na izbor Vlade čekalo četiri godine
Gostujući u Dnevniku D Federalne televizije, predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je da slijedi uspostava vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji od stranaka koje čine vlast na federalnoj razini, što je, međutim, mnogo lakše reći, a u praksi gotovo nemoguće realizirati, piše Večernji list BiH.
Nikšićev optimizam
– Ja iskreno vjerujem da jest. Slijedi izbor vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, pa vjerojatno i Srednjobosanskoj. Naravno da nam predstoji razdoblje u kojemu ćemo to pokušati realizirati – rekao je Nikšić upitan o nastavku provedbe izbornih rezultata po receptu kako je to napravljeno u Federaciji BiH. A to ponajprije podrazumijeva uklanjanje SDA iz vlasti, kao i njegovih satelita. Ponajprije je to nemoguće napraviti u Srednjobosanskoj županiji, a u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je takav odnos snaga da je iznimno teško, ali ne i nemoguće složiti vlast u kojoj ne bi bio SDA. S ove dvije županije, čisto zbog unutarhrvatskih političkih kalkulacija, očekuje se imenovanje i nove Vlade u Hercegbosanskoj
Sve tri ove županije zahtijevaju izbor novih vlada po kompliciranijem sustavu dvotrećinske potpore u skupštinama nego što je to slučaj s drugim županijama gdje je potrebna tek natpolovična većina. Brojke su adut SDA u središnjoj Bosni. Ta stranka tamo ima 11 od 30 ruku, a kada im se pribroje još dva zastupnika satelitske Demokratske fronte Željka Komšića, onda se dobiva apsolutno nezaobilazna situacija. S druge pak strane, HDZ BiH u toj županiji kao stranka ima devet, a HDZ 1990. još dvojicu zastupnika. Tako i ove dvije stranke postaju nezaobilazne u očuvanju interesa i uloge Hrvata. SDP BiH ima četvero zastupnika, a partnerski mu Narod i pravda još dvojicu, jednako kao i Demokratska fronta.
Kada bi se pak federalna koalicijska konstrukcija preslikala na aktualni saziv Skupštine, onda bi HDZ BiH s HDZ-om 1990. i “trojka” mogli računati na 17 ruku, a SDA pak na 13. Ako nitko od zastupnika iz SDA ili DF-a u međuvremenu nije promijenio dres, onda se dolazi do potpunog zastoja koji nije moguće riješiti. Osim da i u ovome slučaju ponovno reagira visoki predstavnik ili pak da se napravi iznimka sa SDA te onda dobije pomalo čudna situacija u kojoj bi u oporbi bila eventualno tek Demokratska fronta.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH ima identičan broj mandata kao SDA u središnjoj Bosni te je jedini nezaobilazan u kreiranju nove koalicijske Vlade. I u ovoj županiji je 30 zastupnika u Skupštini. Drugi po snazi je SDA, koji ima sedam zastupnika. HDZ 1990. i SDP BiH imaju po tri zastupnika, Hrvatska republikanska stranka ima dva, jednako kao i DF, a NiP i NES po jednoga zastupnika. U županiji čije je sjedište u Mostaru vodeće stranke HNS-a BiH – HDZ BiH i HDZ 1990. – imaju s “trojkom” (SDP i NiP) osamnaest ruku, SDA je pak na granici i ima s partnerima NES-om i DF-om deset zastupnika. Prevaga bi mogli biti republikanci, odnosno Hrvatska republikanska stranka koja ima dvoje ljudi u županijskoj Skupštini.
Spojene posude
Do sada je bilo pravilo da se vlasti u Srednjobosanskoj te Hercegovačko-neretvanskoj županiji uspostavljaju po zakonu spojenih posuda i činile su ih identične stranke. No, sada su se stvari u toj formuli, zbog promjene partnera u Federaciji BiH, dodatno zakomplicirale.
U Hercegbosanskoj županiji Hrvatski nacionalni pomak ima 5, jednako kao i HDZ BiH, a HDZ 1990. ima četiri zastupnika. SDA ima dva, jednako kao SDP te SNSD, Hrvatska neovisna lista. Po jednoga zastupnika imaju dvije srpske liste. S obzirom na ulazak HDZ-a 1990. i HNP-a u vlast u Federaciji BiH, očekuje se kako će se HDZ BiH, nakon četverogodišnjeg hlađenja, ponovno vratiti u Vladu. Bošnjačku kvotu mogao bi popuniti SDP BiH, a srpsku pak SNSD.
Vlada FBiH povlači iz parlamentarne procedure na desetke zakona i drugih dokumenata. Na popisu materijala koji se povlače iz parlamentarne procedure deset je nacrta zakona koji nisu razmatrani ni na jednoj sjednici domova federalnog Parlamenta
Među prvim odlukama koje je donijela nova Vlada Federacije je ona o povlačenju iz parlamentarne procedure svih materijala koje je dostavila prethodna Vlada, a koji do sada nisu razmatrani u Parlamentu, piše Večernji list BiH.
Vlada FBiH prvo je razmotrila tablični pregled predloženih zakona i drugih akata koje je uputila u parlamentarnu proceduru u razdoblju od 31. ožujka 2015. do 28. travnja 2023. godine, a koji do danas nisu usvojeni, sa statusom predloženih zakona i drugih akata.
Prijedlozi i procedura
Prema usvojenom zaključku, premijer Federacije BiH ovlašten je povući iz parlamentarne procedure ove prijedloge zakona i druge akte, a federalni ministri zaduženi su u roku od 15 dana očitovati se o daljnjem statusu ovih zakona i akata. Također, Vlada je primila na znanje informaciju o prijedlozima materijala koji su upućeni Vladi Federacije na razmatranje, a koji do danas nisu razmatrani i nalaze se na e-portalu Vlade. Zaključkom su federalni ministri i rukovoditelji federalnih tijela uprave i federalnih upravnih organizacija zaduženi Glavnom tajništvu Vlade FBiH u roku od 15 dana dostaviti očitovanje povlače li iz daljnje procedure materijale koji su dostavljeni u prethodnom sazivu Vlade FBiH ili ostaju pri njima, a koji se nalaze na e-portalu.
Ovakve odluke nove entitetske vlade nisu iznenađujuće jer očito ne želi vući repove prethodne Vlade. Zbog zastoja u radu Parlamenta Federacije BiH i nepostojanja jasne parlamentarne većine protekle četiri godine, u parlamentarnoj proceduri “zaglavio je” veliki broj Vladinih dokumenata. Ako bi nova Vlada nastavila raditi na njima i braniti ih u Parlamentu, lako bi došla u poziciju da većinu vremena i energije u prvom dijelu mandata troši upravo na ono što nije proizvod njezine, već politike prethodne federalne Vlade.
Za očekivati je da svi akti budu vraćeni, ali to ne znači da neki od njih u sličnom ili čak istovjetnom obliku i sadržaju neće ponovno biti upućeni u parlamentarnu proceduru. Među tim dokumentima su i neki reformski, na kojima će sigurno ustrajavati i aktualna Vlada FBiH.
Na popisu materijala koji se povlače iz parlamentarne procedure je 10 nacrta zakona koji nisu razmatrani ni na jednoj sjednici domova federalnog Parlamenta. Najstariji je nacrt Zakona o premjeru i registraciji nekretnina, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri još od 2016. godine. Tu je i niz vrlo važnih zakonskih nacrta koji se, među ostalim, odnose na sprječavanje sukoba interesa, javno okupljanje, unutarnju trgovinu, mikrokreditne organizacije, informacijsku sigurnost i suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije, terorizma i međužupanijskog kriminala.
Devet je prijedloga zakona koji su upućeni u parlamentarnu proceduru po skraćenom ili žurnom postupku, a koji također nikada nisu razmatrani na sjednicama Zastupničkog ili Doma naroda. Većina ih je iz prošle i ove godine, a iznimke su prijedlog Zakona o Komisiji za vrijednosne papire i izmjene i dopune Zakona o inspekcijama iz 2020. te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije iz 2021. godine. Na tom popisu su i vrlo važni prijedlozi zakona o bankama i doprinosima.
Što je sve vraćeno
Ukupno je 16 prijedloga zakona koji su upućeni u redovitu parlamentarnu proceduru, a koji nikada nisu razmatrani. I tu ima vrlo važnih zakona, uključujući i one oko kojih je bilo političkih prijepora. Primjerice, prijedlog Zakona o šumama ili prijedlog zakona o turizmu. U formi prijedloga su u parlamentarnoj proceduri i zakoni o porezu na dohodak, zaštiti zraka, građevinskom zemljištu, boravišnoj pristojbi, električnoj energiji, matičnim knjigama, zaštiti prirode…
Pet strategijskih dokumenata koje je prethodna Vlada poslala u parlamentarnu proceduru također će biti vraćeno na preispitivanje novoj Vladi. Riječ je o Okvirnoj energetskoj strategiji FBiH do 2035. godine, Strategiji upravljanja dugom 2022. – 2024., Strategiji za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji 2021. – 2027., Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. te Federalnoj strategiji zaštite okoliša 2022. – 2032. i Strategiji upravljanja vodama FBiH 2022. – 2032., koja čini dio Federalne strategije zaštite okoliša. Kakav je bio odnos prethodne Vlade FBiH i entitetskog Parlamenta svjedoči i podatak da čak 23 informacije i 19 izvješća nikada nisu razmatrani na parlamentarnim zasjedanjima. Neki od njih datiraju još iz 2020. godine. Tu je još i mnoštvo zakona i drugih dokumenata iz Vlade koji su razmatrani u jednom, ali ne i u drugom parlamentarnom domu. Sve to sada ide na reviziju u Vladu FBiH.
Prema objavama bjeloruskog Euroradija i Belarusian Hajuna bjeloruski autoritarni vođa i predsjednik države Aleksander Lukašenko je hospitaliziran u Minsku.
Izvješća su navela kaki je njegova uobičajena kolona vozila stigla u bolnicu oko 7 sati navečer, a pristup bolnici bio je ograničen dok su sve okolne ulice bile pod nadzorom naoružanih čuvara.
Lukašenko se posljednji put pojavio u javnosti 9. svibnja na moskovskoj vojnoj paradi zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a njegovo tadašnje loše zdravstveno stanje bilo je predmet mnogih komentara.
According to our information, today at around 19:00 Lukashenko arrived to the Republican Clinical Medical Center (‘president’s clinic’) near Drazdy reservoir. pic.twitter.com/1mrcmGSRww
— Belarusian Hajun project (@Hajun_BY) May 13, 2023
Za razliku od ostalih lidera koji su nazočili proslavi, Lukašenka su morali voziti čak i na sasvim male udaljenosti. Zbog slabosti je čak propustio i službeni ručak s Vladimirom Putinom.Reuters je primijetio da je Lukašenko bio umoran i da je živčano cupkao nogama. Također, primijetili su kako je imao zavoj na desnoj ruci, a generalno se činilo kako nije u najboljem stanju.
Nakon toga, Lukašenko je istog dana nazočio proslavi Dana pobjede u Minsku, ali je odstupio od uobičajene prakse i nosio odijelo umjesto vojne uniforme, te nije održao govor.
Posljednja dva tjedna nije sudjelovao na mnogim javnim događajima.
Zakonom o zaštiti zviždača vrši se pritisak na osobe koje žele prijaviti korupciju i druge nepravilnosti u javnom sektoru i gospodarstvu.
Njemačka je u petak usvojila zakon o zaštiti zviždača koji bi trebao pomoći u borbi protiv korupcije. Zakon je dobio zeleno svjetlo Bundesrata, nakon višemjesečnih pregovora između vladajuće koalicije i konzervativne oporbe, javlja dpa.
Njemačka je propustila rok za usklađivanje s propisima Europske unije i nalazi se pred već pokrenutim postupkom.
Zastupnički dom, Bundestag, zakon je doduše usvojio krajem prošle godine, s većinom vladajuće koalicije.
Bundesrat je, međutim, pod kontrolom oporbene Kršćansko-demokratske unije, koja je ocijenila da je tadašnji prijedlog pretjerano financijski opteretio mala poduzeća, piše Fenix-magazin.
Dvije strane pozvale su u pomoć povjerenstvo za posredovanje između dvaju domova, te su konačno usuglasile tekst koji je izglasan u petak.
Zakonom o zaštiti zviždača vrši se pritisak na osobe koje žele prijaviti korupciju i druge nepravilnosti u javnom sektoru i gospodarstvu.
Osim zaštite zviždača od uznemiravanja i otkaza, zakon nalaže vlastima ili tvrtkama da otvore kanal za besplatno prijavljivanje prekršaja, primjerice, o propustima u zaštiti okoliša, zlostavljanju životinja i dr.
“Ne radi se o insinuacijama i ogovaranjima, već o brzom otklanjanju ozbiljnih nedostataka”, rekao je u završnoj riječi Benjamin Strasser, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa.
Za kršenje odredbi novog zakona propisana je maksimalna kazna od 50.000 eura.
Kod Križevaca je u noći sa subote na nedjelju umro 16-godišnjak.
“Danas, 14. svibnja oko 1.23 policija je postupala po dojavi Hitne medicinske pomoći Križevci (Republika Hrvatska) da pružaju liječničku pomoć 16-godišnjaku u ugostiteljskom objektu u Kostanjevcu Riječkom. Mladić je nakon pružene liječničke pomoći naknadno preminuo.
Uhićena je jedna osoba i provodi se kriminalističko istraživanje na okolnosti događaja”, objavila je policija.
Iduće godine ugostit će natjecanje na 40-u godišnjicu kada je ABBA slavila s pjesmom Waterloo
Švedska je na Eurosong 2023. godine ponovno poslala Loreen, a ona je izvela i pjesmu ‘Tattoo’ na eurovizijskoj pozornici i odnijela pobjedu na 67. izboru za pjesmu Eurovizije.
Na kladionicama je cijelo vrijeme zauzimala visoko prvo mjesto još otkako je pjesme objavljena i poslana na Euroviziju, a mnogi su se pitali hoće li zaista ostvariti uspjeh koji je napravila i prije 11 godina s pjesmom ‘Euphoria’ koja je postala i jedna od glavnih asocijacija na Eurosong.
Švedska grupa ABBA pobijedila je na natjecanju za Pjesmu Eurovizije 6. travnja 1974. godine, što je bio jedan od najupečatljivijih događaja u povijesti tog glazbenog natjecanja. Za grupu ABBA bio je to prvi međunarodni televizijski nastup, a ubrzo nakon te pobjede doživjela je svjetsku slavu. Pobjedu je ABBA ostvarila izvedbom pjesme Waterloo, koja je zatim postala svjetskim hitom. Na natjecanju je bila i Jugoslavija, koju je predstavljala Korni grupa s pjesmom Moja generacija.
LET 3 večeras nastupa u finalu Eurosonga.
Kroz dvije polufinalne večeri, koje su se održale ovoga tjedna, 20 zemalja izborilo je finale, a to su: Hrvatska s pjesmom Leta 3 Mama ŠČ!, Moldavija, Švicarska, Finska, Češka, Izrael, Portugal, Švedska, Srbija, Norveška, Slovenija, Albanija, Cipar, Estonija, Belgija, Austrija, Litva, Poljska, Australija i Armenija.
Šest zemalja izravno se kvalificiralo u finale, a to su: Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Italija i prošlogodišnja pobjednica Ukrajina.
Let 3 je nastupio pretposljednji, 25. od ukupno 26 sudionika.
No, you are not hallucinating. Yes this is Eurovision 🇭🇷🚀 #Eurovision pic.twitter.com/z5tG6vEboI
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 13, 2023
U ovogodišnjem finalu Eurosonga bit će primijenjen novi sustav glasanja, odnosno uvedene su promjene koje će omogućiti svim ljudima na svijetu da glasaju za svoje favorite, a ne samo onima čiji su predstavnici izborili finale.
U finalu će uz publiku pravo glasa imati i žiri, a gledatelji će moći glasati na nekoliko načina. Glasat će se u aplikaciji Eurovision song contest, SMS-om, na internetskoj stranici www.esx.vote i pozivom. Gledatelji čije zemlje sudjeluju u finalu imat će na raspolaganju sve opcije glasanja, dok će gledatelji zemalja koje ne sudjeluju u finalu i Eurosongu to moći raditi u aplikaciji i na internetskoj stranici.
Deset pjesama koje skupe najviše glasova iz zemalja koje ne sudjeluju, odnosno ostatka svijeta, dobit će bodove od 1 do 12 i oni će se vrednovati kao glasovi jedne države. Glasovi publike vrlo su važni jer, recimo, dođe li do situacije u kojoj pobjednici imaju jednak broj bodova, pobijedit će ona pjesma koja je dobila više glasova publike.
Za Let 3 ne možete glasati ako ste u Hrvatskoj. No, ako niste u Hrvatskoj, a želite glasati za Mamu ŠČ! – u nastavku imate popis brojeva preko kojih to možete učiniti.
Glasati, naravno, mogu i zemlje koje nisu u finalu:
Malta: sms 25 na 506157
Nizozemska: poziv 090903 25, SMS 25 na 2580
Rumunjska: SMS 25 na 1399
San Marino: www.esc.vote – 25
Gruzija: SMS 25 na 95100
Grčka: poziv 90190140 25, SMS 25 na 54222
Irska: poziv 1513 7172 25, SMS 25 na 53125
Island: poziv 900 99 25, SMS 25 na 900 99
Latvija: poziv 902013 25, SMS 25 na 1897
Azerbajdžan: SMS 25 na 9450
Danska: SMS 25 na 1212
Mahir Halilović je otac dvoje djece koji sa svojom suprugom i bolesnim ocem živi u katu kuće. Sve je bilo uredu dok im se kat kuće nije zapalio prije dvije noći. Na svu sreću nitko nije povrijeđen, a pričinjena je totalna šteta te je potrebno sve renovirati.
Foto: Bljesak.info / Promocija knjige Josipa Milanovića
Josip je publici iz Hercegovine pročitao neke od svojih najljepših tekstova i podijelio svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarao o odgovornosti koje društvene mreže nose sa sobom, ljubavi, životu itd.
Nakon uspješnih promocija knjige Gromoglasni šapat u Kiseljaku, Prozoru i Livnu, mladi pisac Josip Milanović, poznatiji pod imenom PisoJ kojeg na društvenim mrežama prati skoro 100 000 pratitelja, održao je svoju promociju knjige i u prepunoj dvorani u Kosači u Mostaru.
Josip je publici iz Hercegovine pročitao neke od svojih najljepših tekstova i podijelio svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarao o odgovornosti koje društvene mreže nose sa sobom, ljubavi, životu itd.
Posjetitelji su osim uživanja u tekstovima koji krase knjigu koja je na Internacionalnom Sajmu knjiga i učila 2022. u Sarajevu osvojila nagradu za najbolju prvu objavljenu knjigu imali priliku uživati i u glazbenim točkama mladog mostarskog umjetnika Elvedina Delića.
Bljesak.info
MUP Kantona Sarajevo objavio je detalje pucnjave koja se sinoć dogodila u Sarajevu. Kako se navodi u izvješću, pucnjavi je prethodila tučnjava više osoba.
Incident se dogodio oko 22:30 sati u ulici Marcela Šnajdera do broja 4.
Policijski službenici su po dolasku zatekli Z.D. (1993) iz Sarajeva koji je pucao kao i P.I. (1998), P.E. (1976) iz Busovače te J.H. (1991) iz Viteza.
Z.D. je po svemu sudeći sam sebe ranio i zadobio povredu desne noge, dok je P.E. zadobio lakšu povredu u tučnjavi.
Obaviješten je dežurni tužitelj Tužiteljstva KS. Jutros u 2:35 sati uhapšeni su P.I, P.E. i J.H. koji se terete za Nasilničko ponašanje na štetu Z.D. i predate su u prostorije za zadržavanje uhapšenih osoba MUP-a KS. Z.D. je zadržan na liječenju na KCUS-u i pod nadzorom je policijskih službenika. Tereti se za Izazivanje opće opasnosti.
Policijski službenici nastavljaju rad na dokumentiranju ovih djela.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će u subotu posjetiti Rim, gdje će ga dočekati predsjednik Sergio Mattarella, potvrdila je talijanska predsjednička palača za njemačku novinsku agenciju dpa. Zelenski će se također sastati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i papom Franjom tijekom prvog posjeta Rimu otkako je Kremlj započeo svoju invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Meloni, otkako je došla na vlast u jesen 2022., snažno podržava Ukrajinu u njenim pokušajima da se odupre ruskoj invaziji, a ranije ove godine posjetila je i Kijev. Papa Franjo više od godinu dana gotovo svakodnevno poziva vjernike da se mole za Ukrajinu i redovito je apelirao na Kijev i na Moskvu da pristanu na prekid vatre.
Papa još nije prihvatio ukrajinski poziv pa posjeti Kijev, rekavši da će otići samo ako ga se također pozove i u Rusiju. Pojedinosti posjeta Zelenskog Rimu prvotno su držane u tajnosti zbog sigurnosnih razloga. Nije jasno hoće li ukrajinski predsjednik u nedjelju otputovati u Njemačku nakon sastanaka u Rimu.
Pripreme za njegov dolazak u Berlinu traju nekoliko dana iako nije potvrđen. Zelenski bi u nedjelju, u ime ukrajinskog naroda, trebao primiti prestižnu nagradu Karlo Veliki u njemačkom gradu Aachenu, no ostaje nejasno hoće li osobno otići na svečanost dodjele.
Kako je za N1 potvrdio Haris Vranić, ministar zdravlja Županije Sarajevo županijska vlada je na današnjoj sjednici usvojila inicijativu upućenu Vladi Federacija Bosne i Hercegovine kojoj bi se smijenila Sebija Izetbegović s čela Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Ovaj zahtjev dolazi nakon promjene vlasti u FBiH kojom sada rukovodi premijer Nermin Nikšić iz SDP-a koji je ranije pozvao sve direktore javnih poduzeća i ustanova da stave svoje mandate na raspolaganje.
Treba podsjetiti da je Univerzitet u Sarajevu ranije oduzeo akademska zvanja Sebiji Izetbegović nakon čega je ona pravdu potražila na sudu i sve navedeno protiv nje nazvala “političkim progonom”. Sudski epilog se još čeka.
Izetbegović ne može biti direktorica KCUS-a bez navedenih akademskih zvanja.
Sada je na potezu Vlada FBiH i resorni ministar Nediljko Rimac (HDZ 1990).
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura zraka od 6 do 11, na jugu do 14, a najviša dnevna od 14 do 20, na jugu zemlje do 22 stupnja.
Jahta proizvedena u Bosni i Hercegovini otpremljena je u daleku Costa Ricu.
Model jahte Derubis 44 fly proizvela je domaća tvrtka Derubis yachts iz Viteza.
Iz kompanije su joj poželjeli sretan put. ”Derubis 44 fly započela je svoje putovanje prema Costa Rici. Sretan put i mirno more”, napisali su u objavi.
Također su spomenuli partnere, odnosno brojne domaće kompanije s kojima su surađivali na izradi ove luksuzne jahte.
https://www.facebook.com/100046369850745/posts/857981552424165/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v
Kapitalni projekt “Južna interkonekcija”, koji podrazumijeva izgradnju novog plinovoda koji će spajati Republiku Hrvatsku i BiH te u konačnici omogućiti toliko potrebnu diversifikaciju izvora opskrbe ovog vrijednog energenta, ali i otvoriti nove gospodarske perspektive razvoja, dobiva sve više strateških partnera. Država Izrael, prema svemu sudeći, jasno je prepoznala prednosti jednog ovakvog projekta za sigurnost i učinkovitost energetskog sektora u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
Dugoročna stabilnost
Galit Peleg, veleposlanica Izraela u BiH, kazala je za Bloomberg Adriju kako Izrael može značajno doprinijeti provedbi projekta na različitim slojevima stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora, cyber-sigurnosti, infrastrukturi i organizacijskim holističkim rješenjima. Ona je tom prilikom govorila i o projektu “Južna interkonekcija”, kojim bi se riješila ovisnost BiH o plinu iz jednog izvora.
– Njegovo rješenje trebalo bi osigurati dugoročnu stabilnost i održivost projekta “Južna interkonekcija” i cjelokupnog energetskog sektora u BiH – kazala je veleposlanica Peleg. Ovakva izjava dolazi nakon brojnih potvrda kako Država Izrael postaje strateški gospodarski partner BiH, a što se moglo vidjeti i tijekom održavanja 24. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, kojemu je zemlja partner bio upravo Izrael. Zahvaljujući predanosti Gospodarske komore Države Izrael u BiH, koju vodi Amir Gross Kabiri, na Sajam su došle brojne velike izraelske tvrtke čiji su rezultati takvi da su zaslužile poziciju globalnih lidera kada govorimo o brojnim djelatnostima, od biomedicine do naprednih tehnoloških rješenja u kontekstu komunikacija, obrane, cyber-sigurnosti. Mostar je kroz sudjelovanje tvrtki iz Države Izrael postao regionalna gospodarska metropola, a događaj je poslužio za stvaranje novih osnova za proširenje suradnje izraelskog i bosanskohercegovačkog gospodarstva, odnosno ulaganja izraelskih tvrtki u ovo područje, piše Večernji list. Kako je tada naglasila veleposlanica Izraela za BiH Galit Peleg, postoji veliko zanimanje izraelskih tvrtki za BiH i ovu regiju, uz naglasak kako je ovo samo početak.
Južna interkonekcija prepoznata je kao iznimno bitan projekt kada je riječ o regionalnoj gospodarskoj situaciji i tržištu energenata, a dokaz su i poruke potpore koje su stigle iz EU-a, kao i SAD-a. U sklopu događaja kojim je obilježen ulazak Hrvatske u sustav Global Entry, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je nedavno američko Ministarstvo domovinske sigurnosti, Državno tajništvo te Agenciju za suzbijanje kriminaliteta droga (DEA) u Washingtonu, a tijekom razgovora u State Departmentu bilo je riječi i o gospodarskim projektima, s posebnim fokusom na Južnu interkonekciju. Na sastanku je, kazao je Božinović za Hinu, istaknuta i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH. Kada govorimo o Europskoj uniji, u ljeto prošle godine izaslanstvo, koje su činili šef Jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler, s federalnim vlastima obavilo je razgovore o temi Južne interkonekcije.
Aktivnosti na pripremnim aktivnostima realizacije projekta ubrzane su i u samoj BiH; tako je Vijeće ministara na svojoj posljednjoj sjednici razmotrilo prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s osnovama za njegovo zaključivanje. Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo punu podršku projektu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”. U cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta “Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske”.
Plinovod će, kao što je poznato, osigurati diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku. Dio plinovoda koji prolazi kroz RH odnosit će se na dionicu Dugopolje – Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te na dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km. S bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km.
Trasa kroz BiH
Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca – prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje.
Bećirović je otkrio kako je formirao radnu grupu koja će raditi na zakonu o državnoj imovini, te podsjetio da je i sporazumom o sukcesiji država bivše Jugoslavije država BiH označena kao titular državne imovine.
Bosna i Hercegovina mora donijeti Zakon o državnoj imovini, a to bi trebalo biti urađeno bez pritisaka, na jedinom nadležnom mjestu – u Parlamentarnoj skupštini BiH, izjavio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u intervjuu za BHRT.
Komentirajući nedavni sastanak ekspertne grupe u OHR-u, Bećirović je otkrio kako je formirao radnu grupu koja će raditi na ovom zakonu, te podsjetio da je i sporazumom o sukcesiji država bivše Jugoslavije država BiH označena kao titular državne imovine.
Osvrćući se na posjet Republici Hrvatskoj, gdje je razgovarao s najvišim državnim vrhom, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, naglasio je kako ne mora uvijek biti suglasnosti oko nekih pitanja, ali da mora biti uvažavanja i poštivanja države Bosne i Hercegovine.
Bećirović je komentirao i istup predsjedateljice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović pred Vijećem sigurnosti UN-a, te naglasio kako je to bio istup u ime jednog entiteta, a ne države, te da ta praksa mora prestati.
Ministarstvo unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije danas je priopćilo da su uhićena trojica makedonskih državljana koji su aktivno sudjelovali kao borci terorističke organizacije Islamska država (ISIS) u ratu u Siriji. Prema priopćenju, ovi uhićeni pripadnici ISIS-a iz Sjeverne Makedonije već su neko vrijeme bili pod nadzorom sigurnosnih službi, a uhićenje je rezultat globalne borbe protiv terorizma, javlja agencija Beta.
Dvojica od trojice uhićenih su privedena u Sjevernoj Makedoniji, dok je jedan uhićen u Francuskoj u suradnji s makedonskim ministarstvom unutarnjih poslova i Agencijom za nacionalnu sigurnost (ANB), u koordinaciji s francuskim vlastima.
Prema informacijama policije Sjeverne Makedonije, ova trojica makedonskih državljana, identificirani kao O.S. (28), R.S. (33) i M.G. (26), pridružili su se ISIS-u 2014. godine u Siriji te su aktivno sudjelovali u vojnim operacijama.
Na temelju naloga suda, MUP je izvršio pretrese na dvije lokacije u Skoplju, kod O.S. i R.S. Tijekom pretresa pronađeno je i oduzeto oružje, streljivo, mobilni telefoni i drugi elektronički uređaji koji bi mogli sadržavati dodatne dokaze povezane s kaznenim djelima, potvrdio je danas glasnogovornik MUP-a Sjeverne Makedonije.
Glasnogovornik je naglasio da je Sektor policije za borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizma podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu za organizirani kriminal Sjeverne Makedonije protiv osumnjičenih osoba zbog kaznenog djela služenja u neprijateljskoj vojsci.
Prema spomenutom članku zakona, sudjelovanje u neprijateljskoj vojsci kažnjivo je zatvorom u trajanju od najmanje tri godine, dok je novačenje građana Sjeverne Makedonije kažnjivo zatvorom u trajanju od najmanje pet godina.
Foto: Bljesak.info / Cesta kojom su se navodno kretali pljačkaši
Zaštitarsko vozilo blokirala je Lada Niva koja ih udara u branik i iz kojeg izlaze dvije maskirane osobe naoružane automatskim puškama…
Maskirane osobe, naoružane automatskim, puškama presreli su zaštitarsko vozilo na Bišću polju kraj Mostara u četvrtak iza 10 sati te otuđile novac, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije. Kako stoji u izvješću policije, 11. svibnja u 10:40 sati PU Mostar je obaviještena da je nad djelatnicima Delta security izvršeno razbojstvo dok su se kretali na Bišću polju.
Odmah su na lice mjesta izašli djelatnici policije koji su na makadamskom putu između trgovine Lignu i TC FIS zatekli zaštitare.
Cesta na kojoj su naoružani razbojnici presreli vozilo sa zaštitarima i uz prijetnju oružjem oduzeli im veliki iznos novca. #mostar #pljacka https://t.co/k7DBrEjivk pic.twitter.com/FzJkEWVuKW
— Bljesak.info (@Bljesak) May 12, 2023
Zaštitari su, navodi policija, izjavili da su se kretali makadamskim putem prema trgovini Lignum a iz pravca te trgovine, prema njima je išlo vozilo Lada Niva koje ih udara u branik i iz kojeg izlaze dvije maskirane osobe naoružane automatskim puškama koji im naređuju da predaju novac.
”U tom trenutku, prilazi im još jedno vozilo iz kojeg izlaze dvije maskirane osobe s automatskim puškama koji im uzimaju novac i službene stvari i udaljavaju se u nepoznatom pravcu”, navedeno je u policijskom izvješću.
Prema neslužbenim informacijama radi se o velikoj količini novca koji je prikupljen iz tri tržna centra.
Bljesak.info
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o dopuni tarife administrativnih pristojbi kojom se smanjuje cijena pristojbi za provođenje radnji u postupku homologacije. Ovom odlukom, donesenom na zahtjev Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, se naknada za potvrde usklađenosti za pojedinačno vozilo smanjuje za 50 posto (trenutno je 20 KM). Ali ipak za krajnje korisnike ukupna cijena je povećana za iznos takse od 10 KM.
Postupak homologacije u BiH se provodi sukladno Odluci o najnižim tehničkim zahtjevima i obavlja se u okviru carinjenja vozila. Nakon što se dobije dokument o usklađenosti vozila, slijedi carinski postupak pa registracija vozila.
Prema dosadašnjem cjenovniku cijena homologacije za pojedinačna vozila je iznosila 257, 40KM i to:
Po novim pravilima i tkz. smanjenju troškova cijena homologacije za pojedinačna vozila iznosi 267,40 KM.
Kiseljak.info
Katolički školski centar “Bl. Ivan Merz” u Banjoj Luci, u čijem je sastavu Opća gimnazija proslavio je Dan škole i 18 godina rada.
Ova škola je tijekom svog postojanja iznjedrila mnoštvo obrazovanih mladih ljudi, koji nakon školovanja pred sobom imaju širom otvorena vrata za daljnji rast, napredak i integraciju u moderno društvo koje od nas traži maksimum. Nagradom “Petar Barbarić” za odličan uspjeh i uzorno vladanje učenice Katarine Borković, koja je proglašena najboljom učenicom na razini svih srednjih škola katoličkih školskih centara u Bosni i Hercegovini, potvrđena je činjenica da rad i ulaganje u odgoj i obrazovanje donosi uspjeh prepoznat na državnoj razini.
„Kako sam oduvijek naglašavao, znanje i obrazovanje temelj su našeg društvenog i gospodarskog napretka, nemaju cijenu, zalog su naše budućnosti i temelj čovjekova bića. Stoga je potrebno što više promovirati obrazovne ustanove i ulagati u obrazovanje. Danas je to Katolički školski centar, sutra će to biti Gimnazija u Banjoj Luci ili bilo koja druga škola.“, kazao je dopredsjednik.
Saznavši iz prethodnih razgovora o problemima s kojima se ova renomirana škola susreće, dopredsjednik je odlučio da na ovaj poseban dan, ponajprije za učenike i djelatnike spomenute odgojno-obrazovne ustanove, donira financijska sredstva za opremanje informatičkog kabineta te mikroskop za kabinet biologije, neophodnih za normalno i moderno odvijanje nastave.
Također, sredstva će biti uložena i u putovanje nadarenih učenika u narednom periodu, kao poticaj i nagrada za sav trud koji ulažu tijekom kratkog, ali vrlo važnog dijela njihovog života.
„Zahvaljujem ravnatelju mons. Ivici Božinoviću, direktorici gđi. Sanji Hajder te profesorima na odličnoj suradnji. Nadam se da će ih računala, bez kojih danas ne možemo zamisliti normalan radni dan te svakodnevno komuniciranje, dobro služiti i biti im jedan mali, ali siguran poticaj da nastave sa svojim izvrsnim radom, da nikada ne odustaju od snova te da se jednog dana, kada njihovi prsti budu crtali i stvarali svijet u kojem živimo, ne ustručavaju čuti i pomoći druge.“, zaključio je.
Vijeće ministara BiH je imenovalo Josipa Merdžu za direktora Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine sukladno Mišljenju Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Radi se o najbolje rangiranom kandidatu nakon završene procedure javnog natječaja koji je provela Agencija za državnu službu BiH.
Na sjednici je imenovan Zoran Zeljko za direktora Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao najbolje rangirani kandidat nakon završenog javnog natječaja koji je provela Agencija za državnu službu BiH.
Vijeće ministara BiH je imenovalo Miju Krešića za vršitelja dužnosti direktora Agencije za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine do okončanja natječajne procedure, a najduže na razdoblje od tri mjeseca, počevši od 3. svibnja 2023. godine, kao bi agencija nastavila zakonito funkcionirati.
Istodobno je za v. d. direktora Agencije za rad i zapošljavanje imenovan Vedad Hindija, počevši od 1. 5. 2023.godine, do okončanja natječajne procedure, a najduže na razdoblje od tri mjeseca. Cilj je omogućiti da Agencija za rad i zapošljavanje ima zakonskog zastupnika i nakon 1. svibnja 2023. godine kada Hindiji istječe tromjesečni mandat v. d. direktora.
Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa donesena je i Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Vijeća Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
U Bosni i Hercegovini se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 8 do 13, na jugu do 16, a dnevna od 14 do 20, na sjeveroistoku Bosne do 23°C.
Danas u poslijepodnevnim satima bit će otvorene obje trake u Donjoj Jablanici, na magistralnom putu M-17 Jablanica-Mostar. Planirano je da takav režim prometa (obje trake u funkciji) bude na snazi za vikend, a onda će se u ponedjeljak 15. svibnja ponovno zatvoriti jedna traka i promet će biti reguliran semaforima, obavješten je IC BiHAMK-a od izvođača radova.
Zbog redovnog servisiranja tunela Vis, 25.novembar i Grab za promet je zatvorena desna strana dionice autoputa A-1 Lepenica – Tarčin. Promet se u dvosmjernom režimu rada lijevom stranom autoputa, uz postavljenu privremenu prometnu signalizaciju.
Zbog izvođenja sanacijskih radova na mostu Gorica, za promet je zatvorena desna cijev tunela 1. mart u smjeru Zenica-Sarajevo, a vozila prometuju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.
Sporije zbog radova tijekom dana prometuje se na magistralnim putevima Jablanica-Mostar (Donja Jablanica) i Semizovac-Olovo (Čevljanovići-Nišići).
Za večeras je planirana sanacija i zamjena dotrajalih rasvjetnih tijela u tunelu Karaula, na magistralnom putu Žepče-Maglaj. U vremenu od 23 sata do 05 sati ujutro kroz tunel će se prometovati usporeno, jednom trakom.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) promet je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog sanacijskih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila prometuju preko raskrižja u Topčić Polju.
Na magistralnom putu Foča-Goražde, kod mjesta Filipovići, zbog većeg klizišta prometuje se otežano, jednom trakom.
Na graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta, priopćeno je iz IC BiHAMK-a.
Nakon što je Ministrica za kulturu i sport Federacije Bosne i Hercegovine Sanja Vlaisavljević izjavila kako ratne zločince treba rehabilitirati, bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović kazao je da podnosi neopozivu ostavku na mjestu člana Upravnog odbora Fonda za kinematografiju, koji pripada Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine. Povodom javnog istupa Hadžihafizbegovića, oglasio se Predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Antonio Beus.
“S obzirom na prozivku kolege iz Upravnog Odbora Fondacije za kinematografiju FBIH, Emira Hadžihafizbegovića osjećam se obveznim izreći par fakata. Ovo je prvi put da komentiram javne prozivke čija je funkcija samopromocija i dnevnopolitičko uveseljavanje svekolikog puka, jednom riječju ‘jeftini populizam’”, kazao je Beus te nastavio: “Nama, kao profesionalcima, rad Fondacije za kinematografiju mora biti primarni interes. Suradnja sa ministarstvom i projekti koje uz potporu ministarstva realiziramo su okvir našeg djelovanja. Dosadašnjim radom smo to i dokazali. Koliko znam, to su stavovi i aktualne ministrice.”
Dodao je da smatra kako Viber ostavka nije ostavka te da se zna kako se ostavka podnosi.
“Naglašavam: Ova Viber ostavka je jednokratni politički pamflet namjenjen osobnoj samopromociji. Pri tome moramo znati da se ostavka podnosi u trenutku dogovorenog višegodišnjeg, unosnog, poslovnog angažmana u Republici Hrvatskoj”, rekao je.
Beus je naglasio i da ne namjerava javno polemizirati na ovu temu sve dok u Fondaciju za Kinematografiju ne stigne službena ostavka, “ako je uopće bude”.
N1
Nakon uspješnih promocija knjige Gromoglasni šapat u Kiseljaku, Prozoru i Livnu, mladi pisac Josip Milanović, poznatiji pod imenom PisoJ kojeg na društvenim mrežama prati skoro 100.000 pratitelja, održat će svoju promociju knjige i u Mostaru.
U petak, 12. svibnja s početkom u 19h u prostorijama Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače, Josip će publici iz Hercegovine pročitati neke od svojih najljepših tekstova, s nazočnom publikom podijeliti svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarati o odgovornosti koje društvene mreže nose sa sobom, ljubavi, životu itd.
„S nestrpljenjem očekujem promociju u Mostaru, jer noć čiste i iskrene emocije koju ću darovati svim posjetiteljima na promociji je nešto najmanje što mogu pokloniti mojim vjernim čitateljima iz Hercegovine. Otkako je knjiga u prodaji, najveći broj primjeraka je otišao upravo na adrese u Hercegovini i baš zbog toga se posebno radujem susretu sa svim tim ljudima – da ih zagrlim, zahvalim im se uživo i još jednom im pokažem koliko mi njihova podrška i vjetar u leđa znači.“-bio je iskren Josip Milanović, autor knjige Gromoglasni šapat čiji je prvi tiraž od 4000 primjeraka rasporedan za 10 mjeseci.
Osim prilike da svi posjetitelji uživaju u tekstovima koji krase knjigu koja je na Internacionalnom Sajmu knjiga i učila 2022. u Sarajevu osvojila nagradu za najbolju prvu objavljenu knjigu, svi posjetitelji na promociji u Mostaru imat će priliku uživati i u glazbenim točkama mladog mostarskog umjetnika Elvedina Delića.
„Za sve one koji još nisu uspjeli nabaviti svoj primjerak knjige Gromoglasni šapat, moći će to nakon promocije kada je planirano i druženje s autorom knjige koji će svim zainteresiranim potpisati kupljeni primjerak knjige. Također, želimo naglasiti da smo zahvaljujući prijateljima i partnerima promocije pripremili i neke prigodne poklon pakete za najsretnije posjetitelje kao zahvalnost ali i uspomenu na ovu čarobnu promociju“- naglasile su organizatorice promocije koje na kraju podsjećaju sve posjetitelje da ne zaborave ponijeti maramice na promociju s obzirom da obećavaju večer ispunjenu čistom i iskrenom emocijom.
Više policajaca i vatrogasaca ozlijeđeno je danas u eksploziji u stambenoj zgradi u gradu Ratingenu na zapadu Njemačke, priopćila je policija. Policija i vatrogasci pozvani su u pomoć nemoćnoj osobi, a kada su stigli, na vratima stana odjeknula je eksplozija, rekao je glasnogovornik policije.
Lokalni mediji javljaju da je ozlijeđeno 12 policajaca i vatrogasaca, neki od njih teže i liječnici se bore za njihove živote. Neslužbene informacije govore da se radi o namjernom napadu. Lokalni mediji javljaju da su na okolnim balkonima postavljeni snajperisti.
#Ratingen +++ Auf den Dächern der Nachbar-Gebäude haben Scharfschützen der Polizei Stellung bezogen. pic.twitter.com/bmGlVitpIz
— Andreas Wegener (@Andreas_Wegener) May 11, 2023
ZDF piše da je pozadina napada još nejasna te da sigurnosne skupine ne isključuju ciljani napad. ZDF također navodi da je sve počelo zbog prepunog poštanskog sandučića. Naime, oko deset sati ujutro policija je obaviještena da je jedan poštanski sandučić prepun nakon čega su na mjesto događaja stigli vatrogasci da bi otvorili vrata. U stanu živi majka sa sinom. U sobi je gorjela vatra. Sin je izazvao detonaciju predmetom koji još nije identificiran.
Kako prenosi Spiegel, policija je potom upala u stan i uhitila muškarca starog oko 60 godina, rekla je glasnogovornica policije za novinsku agenciju dpa.
Čovjek je ozlijeđen. Je li ozlijeđen u eksploziji ili prilikom uhićenja zasad se ne može reći, rekla je glasnogovornica policije.
Na mjestu je također pronađeno mrtvo tijelo, rekao je ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul (CDU) u unutarnjem odboru u državnom parlamentu. Bild piše da postoji mogućnost da je to majka uhićenog muškarca.
U tijeku je istraga.
U tijeku su velike pripreme za prvi festival mažoret plesa koji želi prezentirati svu raskoš mažoreta, ali i drugih scenskih umjetnosti.
Festival započinje svečanim defileom ulicama Kiseljaka 13. svibnja u 12:00h, dok je program i svečano otvorenje u 12:30h u Gradskoj dvorani.
POGLEDAJTE VIDEO TKO PRAVI SPEKTAKL U KISELJAKU
Grad domaćin prvog festivala je Kiseljak, a samu inicjativu potaknula su još dva grada mažoretkinja čija se imena i kriju u nazivu festivala, Novi Travnik i Rama. Za cjelokupnu organizaciju zadužena su ova tri tima koja su uvidjela potrebu za organiziranjem događaja koji sa sobom neće nositi pritisak natjecanja nego će naglasak staviti na ljepotu i različitost svakog tima. Cilj je da svaka odora zablista, da svaki plesni pokret bude sjajniji nego do sada i da različitost bude prednost, a ne mana što ima puno dublju poruku ovog festivala. Pod motom “Ono što nas spaja…”Kiseljačke, Novotravničke i Ramske mažoretkinje organiziraju festival ljepote, mladosti i plesa.
Festival započinje svečanim defileom ulicama Kiseljaka u 12:00h, dok je program i svečano otvorenje u 12:30h u Gradskoj dvorani.
Sponzori manifestacije su: Načelnik općine Kiseljak, Prirodna izvorska voda “Nevra”, Sarajevski kiseljak , Jucy Stanić, Pekara Matić, Pekara Kiss, Konoba Fijaker i Rasadnik Mili.
Policija u Neunkirchenu u njemačkoj Saveznoj zemlji Saarland ovog je vikenda dobila nekoliko poziva zbog četvorice muškaraca koji su ulicom nosili drveni ražanj i na njemu životinju.
Lokalni mediji pišu kako su svjedoci zvali policiju i kazali kako je na ražanj nabijena životinja kojoj noge mlohavo vise. Snimljene su i video snimke koje kruže društvenim mrežama, prenosi Fenix magazin.
Navodno postoji još jedan video koji prikazuje već pečenu životinju. Drugi video je snimljen iz vozila u pokretu.
U pozadini ovog snimka može se vidjeti i američka modna trgovina, pa je jasno gdje su se scene odvijale: u središtu Neunkircha, točnije na Hüttenbergstraße
https://www.facebook.com/sharer/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fsaarbrueckerzeitung%2Fposts%2F718002466992901&display=popup&ref=plugin&src=post
Glasnogovornik policije je potvrdio kako im je slučaj poznat.
“Policija je upoznata s video snimkama od vikenda. Pokrenuta je istraga zbog sumnje na kršenje Zakona o dobrobiti životinja. Neki od isječaka pokazuju da je nabijena životinja ovca. Međutim, to još uvijek nije jasno”, rekao je glasnogovornik.
No, glasnogovornik je kazao i kako je trenutačno upitno ima li incident uopće kaznenopravni značaj.
“Jer prema Kaznenom zakonu, samo neopravdano ubijanje životinja te sirovo i mučenje zabranjeno je zlostavljanje životinja. Na primjer, ubijanje životinje nakon što je bila omamljena kako bi se ispekla na roštilju i pojela je dopušteno“, rekao je, prenosi Fenix magazin.
Dana 12. 5. 2023. godine (PETAK) zbog redovitih revizija trafostanica, neophodno je obustaviti isporuku električne energije na sljedećim trafostanicama:
TS „KOBILJAČA-KISELJAK“ (dio naselja Kobiljača) u vremenu od 10:00 do 11:00 sati; i
TS „BRNJACI 1“ (dio naselja Brnjaci od trgovine „Morea“ do caffe „Noxx“) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati.
Diljem svijeta 90.000 vozila Opel, Peugeot, DS i Citroën moraju natrag u radionice. Konkretno, radi se o modelima Citroën C5 Aircross, DS7 Crossback, Opel Grandland te Peugeot 508 i 3008. U Njemačkoj je zahvaćeno 32.000 plug-in hibrida od 2019. do 2023. godine.
Na zahvaćenim vozilima u radionicama će se provjeriti nosač pogonske baterije i po potrebi izbušiti drenažne rupe na navedenim mjestima, navode iz Opela. Osim toga, ako je potrebno, primijeniti će se i zaštita od korozije.
Opoziv nosi identifikator “JHW” za Citroën i DS, “KC5” za Opel, “MA5” za Peugeot. Kako navode iz tvrtke, popravak u radionici trebao bi trajati 30 do 45 minuta.
Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ potvrdio je za Večernji list kako Bećirović inzistira na tome da on ne prisustvuje sastancima
Posjet člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića (SDP), koji će boraviti sutra u radnom posjetu Zagrebu i pritom se sastati s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, pretvorio se u skandal.
Naime, Denis Bećirović inzistira na tome da na sastancima u Zagrebu ne sudjeluje veleposlanik BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ, jer dolazi iz kvota Srba, što predstavlja presedan i diplomatski skandal. Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ potvrdio je za Večernji list kako Bećirović inzistira na tome da on ne prisustvuje sastancima.
– Neviđeni je presedan u diplomatskoj praksi BiH da član Predsjedništva BiH insistira na tome da opunomoćeni ambasador BiH bude isključen iz protokola njegova posjeta jer mu ne odgovara njegova nacionalnost – kazao je za Večernji list Aleksandar Vranješ ističući da je očigledno da se kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva bavi “brojenjem krvnih zrnaca” po DКP-ima, što govori samo o njihovu stupnju srbofobije i šovinizma.
Ženska osoba (1949.) iz Bakijine Luke, u srijedu je oko 15:30 upala u Neretvu, ali je uspjela isplivati ispod Ulice Alekse Šantića, doznaje Bljesak.info. Na teren je izašla hitna pomoć, ali i pripadnici MUP-a HNŽ. Osoba je prevezena na CUM gdje će se izvršiti detaljnije pretrage.
U tijeku su velike pripreme za prvi festival mažoret plesa koji želi prezentirati svu raskoš mažoreta, ali i drugih scenskih umjetnosti.
Festival započinje svečanim defileom ulicama Kiseljaka 13. svibnja u 12:00h, dok je program i svečano otvorenje u 12:30h u Gradskoj dvorani.
Grad domaćin prvog festivala je Kiseljak, a samu inicjativu potaknula su još dva grada mažoretkinja čija se imena i kriju u nazivu festivala, Novi Travnik i Rama. Za cjelokupnu organizaciju zadužena su ova tri tima koja su uvidjela potrebu za organiziranjem događaja koji sa sobom neće nositi pritisak natjecanja nego će naglasak staviti na ljepotu i različitost svakog tima. Cilj je da svaka odora zablista, da svaki plesni pokret bude sjajniji nego do sada i da različitost bude prednost, a ne mana što ima puno dublju poruku ovog festivala. Pod motom “Ono što nas spaja…”Kiseljačke, Novotravničke i Ramske mažoretkinje organiziraju festival ljepote, mladosti i plesa.
Festival započinje svečanim defileom ulicama Kiseljaka u 12:00h, dok je program i svečano otvorenje u 12:30h u Gradskoj dvorani.
U Kiseljaku je 9. svibnja počelo obilježavanje Dana vojarne “Mato Lučić Maturica” i 30. obljetnice pogibije Mate Lučića – Maturice. Obilježavanje je krenulo utrkom na 3200 metara. U utrci su sudjelovali učenici Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak, Srednje škole „Kreševo“ i pripadnici 2. pješačke bojne.
Nakon utrke je na sportskom igralištu Vojarne „Mato Lučić – Maturica“ u Kiseljaku odigrana futsal utakmica između Policijske uprave Kiseljak i 2. pješačke bojne.
Inače, vojarna u Kiseljaku nosi ime po Mati Lučiću Maturici koji je dao veliki doprinos u organiziranju obrane Središnje Bosne i ustrojstvu postrojbi HVO-a. Poginuo je u svibnju 1993. u akciji izviđanja i formiranja crta bojišta.
Svake godine, u vojarni koja nosi njegovo ime, suborci ga se prisjećaju kao i svih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koji su položili svoj život braneći svoj narod i svoja ognjišta.
Danas 10. svibnja pred spomen obilježjem položeni su vijenci i upaljene svijeće, te je izmoljeno opijelo i prikazana misa za sve poginule pripadnike Hrvatskog vijeća obrane.
U obilježavanju obljetnice sudjeluju i obitelji poginulih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, predstavnici udruga proizašlih iz domovinskog rata, predstavnici političkog i društvenog života, te predstavnici OS BiH.
Kiseljak.info
Posebno važna adresa za BiH je Zagreb jer je riječ o zemlji članici Europske unije, NATO saveza, prostora Schengena i eurozone
Nakon što je ministar Elmedin Konaković probio led susretima s najvišim dužnosnicima Hrvatske, ignorirajući propagandnu mašineriju SDFA da je time postao izdajnik kod Bošnjaka, slijedi novi posjet bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Zagrebu, piše Večernji list BiH.
Naime, ovoga tjedna na Pantovčaku će predsjednik Zoran Milanović primiti Bećirovića, što je važna poruka o pokušaju peglanja odnosa iz ne tako davne prošlosti koji su se previše zagadili međusobnim optužbama, ponajprije o prošlom ratu.
Protueuropski narativ
Bošnjačka se politika posljednjih mjeseci našla na opasnoj stranputici jer su je donedavno vodeći političari, pa i vjerski vođe, nastojeći panično očuvati pozicije u vlasti te održati narativ o jedinim žrtvama, doveli do faze kada se Zagreb nazivalo agresorom. Kada je pak međunarodna zajednica djelomično modificirala svoju politiku prema BiH, čuvajući poredak uspostavljen u Daytonu, uslijedila je mantra kako je politika Zapada antimuslimanska. Nerijetko se u javnom diskursu može čuti kako je riječ o “kršćanskoj” uroti protiv Bošnjaka muslimana. Posebno se to odnosilo na odluke visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta kojima je deblokirao Federaciju BiH. Bećirović je, iako je Schmidtova odluka ponajprije pomogla njegovoj stranci SDP-u BiH da preuzme vlast na razini Federacije BiH, imao drukčije mišljenje. On je izjavio da ne podržava jednokratna rješenja koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt o formiranju Vlade Federacije BiH, ističući da “zbog takve Schmidtove odluke ne treba kreirati antizapadni narativ”. Po tome se Bećirović umnogome razlikuje od većine u svojoj stranci, a među onima koji javno kritiziraju koaliciju s vodećim hrvatskim i srpskim strankama je i Irfan Čengić. S obzirom na to da nema izgleda za susret hrvatskoga predsjednika i Željka Komšića, očito je zbog toga zaobiđena mogućnost za posjet Pantovčaku cijelog državnog vrha. Organizatori su zaobišli i format po kojemu bi u Zagrebu bili samo trenutačna predsjedateljica Predsjedništva BiH i srpska članica državnog vrha Željka Cvijanović.
Inače, tročlano Predsjedništvo BiH je do sada zajedno posjetilo tek Bruxelles, dok je pak zbog Komšićevih problematičnih stajališta, ali i pozicije koju gradi srpska strana, ponajprije oko rata u Ukrajini, zaobilaženo u širokom krugu u svim važnijim kontaktima.
Prestati s “lopovlukom”
Posebno važna adresa za BiH je Zagreb jer je riječ o zemlji članici Europske unije, NATO saveza, prostora Schengena i eurozone. Upravo ova zemlja, koja je posljednja ušla u članstvo svih tih asocijacija, ima ogroman utjecaj na sadržaj, brzinu i tempo približavanja BiH prema Europskoj uniji. Jednako je važno kako će se u budućnosti graditi odnosi između Bošnjaka i Hrvata. Ponajprije oko uloge sunarodnjaka u BiH, kao i njihova preglasavanja od državnog Predsjedništva do domova naroda u kojima se štiti nacionalna uloga. Posve pouzdano Milanović neće ostati dužan istaknuti kako se odnosi hrvatske i bošnjačke zajednice mogu početi popravljati kada se prestane s tim izbornim “lopovlukom”.
Odluka o finalistu Lige prvaka pada sljedećeg tjedna na Etihadu.
Luka Modrić, kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, proveo je 87 minuta na terenu u prvom susretu polufinala Lige prvaka između Real Madrida i Manchester Cityja (1:1).
Mariđani su poveli u 36. minuti, a sve je krenulo od Modrića, koji je sjajno proigrao Camavingu, a ovaj proslijedio strijelcu krasnog pogotka Viniciusu. Ipak gosti su uspjeli do izjednačenja preko Kevina De Bruynea, ali njegov pogodak je podigao dosta prašine u Španjolskoj.
“Rezultat je otvoren, odigrali smo dobru utakmicu. Znali smo da će imati posjed, ali nisu puno toga kreirali. Mi smo imali više šansi, šteta gola koji su nam zabili. Mislim da je lopta ranije izašla iz igre, ali ništa se nije dogodilo”, kazao je Modrića pa dodao da su morali ispraviti neke stvari na poluvremenu:
“Trener nam je rekao da moramo imati veći posjed lopte, da moramo više kreirati. Zaslužili smo više, ali ovo je pozitivan rezultat. Idemo tamo s nadom, samopouzdanjem i vjerom da možemo pobijediti. Zaslužili smo više, znali smo da se ništa neće riješiti ovdje”, zaključio je Modrić.
Uzvratna utakmica polufinala Lige prvaka na Etihadu se igra u srijedu, 17. svibnja.
The ball appeared to go out of play in the buildup before Kevin De Bruyne's equalizer against Real Madrid.
VAR did not review the goal. pic.twitter.com/gjPBmNYnr8
— ESPN FC (@ESPNFC) May 9, 2023
Prva polufinalna večer Eurosonga 2023. održana je u Liverpoolu, a u njoj su nastupili predstavnici 15 zemalja, među njima i naš Let 3 koji je izborio prolazak u veliko finale.
Završila je prva polufinalna večer Eurosonga 2023. u Liverpoolu, u kojoj smo saznali imena prvih deset finalista i imena zemalja koje su izborile svoje mjesto u velikom finalu natjecanja.
Program je započeo emotivnim filmom o domaćinstvu Velike Britanije koja ga je preuzela od Ukrajine u kojoj se natjecanje trebalo održati, no zbog rata to nije nažalost bilo moguće.
Spektakularnim nastupom otvorila ga je ukrajinska pjevačica Julia Sanina koja je ujedno i jedna od voditeljica ovogodišnjeg izbora, a izvela je pjesmu “Mayak”. Gledatelje i natjecatelje osim nje kroz polufinalne večeri vode glumica Hannah Waddingham i pjevačica Alesha Dixon, a u finalu će im se pridružiti i popularni televizijski voditelj Graham Norton.
Norvešku je na Eurosongu ove godine predstavila Alessandra Mele s pjesmom “Queen of Kings”. Mlada 20-godišnjakinja jedna je od najvećih zvijezda ovogodišnjeg Eurosonga. Javno je izjavila da je biseksualka, te da njezina pjesma “Queen of Kings” predstavlja njezina iskustva kao biseksualne žene, a ujedno je i jedna od najslušanija je na službenoj YouTube stranici natjecanja.
A royal opening to this year's show! Her name is SHE and don't you forget it! 🇳🇴 #Eurovision pic.twitter.com/sZqhkO2KOQ
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Glazbena skupina The Busker predstavila je Maltu s pjesmom “Dance”. Ovaj indie pop bend osnovan je 2012. godine, a njihova pjesma istražuje socijalnu anksioznost i, točnije, napuštanje zabave kako bi proveli vrijeme s prijateljima u ugodnijem okruženju.
Do you wanna dance? The Busker are having their own party and you're all invited 🕺🕺🕺🇲🇹 #Eurovision pic.twitter.com/S2WLjDvQnv
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
“Samo mi se spava”, otpjevao je predstavnik Srbije Luke Black, a kako je objasnio, inspiraciju za pjesmu dobio je još u vrijeme korone, dok tekst pjesme i govori o situaciji koja se događala zadnjih godina, kolektivnom buđenju i kako ne smijemo žmiriti na zlo. Pravo ime Luke Blacka je Luka Ivanović, a rođen je u Čačku i živi u Londonu. Inače se o njemu malo toga zna, pa ga u srpskim medijima opisuju kao misterioznog, a zanimljivo je da je Luka jako popularan u Kini.
The sweet dulcet tones of Latvia's Sudden Lights and the mesmerising Aijā 🇱🇻 #Eurovision pic.twitter.com/IDLkBhv4T7
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Marisa Isabel Lopes Mena, poznatija pod umjetničkim imenom Mimicat, portugalska je pop i soul pjevačica i tekstopisac, koja je s pjesmom “Ai coração” predstavila svoju zemlju bez imalo treme. Pjeva i snima od svoje devete godine, ali je na scenu izbila 2014. izdavanjem debitantskog albuma “For You” koji su hvalili kritičari.
Ay-ay-ay, it's getting hot in here! 🌞 The sassy and classy Mimicat from Portugal 🇵🇹 #Eurovision pic.twitter.com/FmBgs7A5ne
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Irsku je predstavio bend Wild Youth, koji se sastoji od četiri prijatelja, a koji kombinira rock s privlačnim pop harmonijama. Njihovi energični nastupi doveli su do niza hitova, a na Eurosongu su izvesli pjesmu “We Are One”.
Wild Youth from Ireland proving that there's always a pot of gold at the end of the rainbow 🌈🇮🇪 #Eurovision pic.twitter.com/ueVkZ8b8Og
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Let 3 i njihova “Mama ŠČ!” brane boje naše zastave, a od samog dolaska u Liverpool prava su atrakcija. Kultni riječki bend snimio je i promotivni video na ulicama svoga grada i njihov se nastup s nestrpljenjem iščekivao, a publika je u dvorani uzvikivala “šč!” uz glasne ovacije.
All kinds of madness from Croatia's Let 3 🚜🇭🇷 #Eurovision pic.twitter.com/Gu8RFhhc60
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Švicarska je ove godine na Eurosong poslala pjevača Remu Forrera s pjesmom “Watergun”. Glazbom se bavi od ranog djetinjstva, a njegov impresivni glas nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a uz to svira klavir i harmoniku.
Switzerland's Remo Forrer was not playing around tonight 🇨🇭 #Eurovision pic.twitter.com/P2kLZ2DNzt
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Noa Kirel izraelska je kantautorica, glumica, plesačica i televizijska voditeljica, a može se pohvaliti i da je MTV Europe Music Awards za najbolju izvođačicu. Na Eurosongu se predstavila pjesmom “Unicorn”. Poseban eurovizijski odbor odabrao ju je kao izvođača koji će predstavljati njihovu zemlju, a bili su toliko uvjereni u svoju odluku da je objavljeno čak osam mjeseci prije roka.
I mean…that was just phenomen-phenomen-phenomenal! 🦄🇮🇱 #Eurovision pic.twitter.com/HwVydCzEDN
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
I mean…that was just phenomen-phenomen-phenomenal! 🦄🇮🇱 #Eurovision pic.twitter.com/HwVydCzEDN
— Eurovision Song Contest (@Eurovision) May 9, 2023
Pavel Parfeni, poznat i kao Pasha Parfeni predstavlja Moldaviju s pjesmom “Hey Mamma”, a sreću je na ovom natjecanju okušao još 2012. godine na Eurosongu u Bakuu s pjesmom “Lăutar” gdje je zauzeo 11. mjesto.
I Švedsku ove godine predstavlja dobro nam poznato ime. Pjevačica Loreen pobijedila je na Eurosongu 2012. godine s pjesmom “Euphoria”, a ove godine pokušava isto s pjesmom “Tattoo” i slovi kao jedna od glavnih favoritkinja.
TuralTuranX je azerbajdžanski glazbeni duo koji čine braća blizanci Tural i Turan Bağmanov i oni su predstavili Azerbajdžan na natjecanju za pjesmu Eurovizije 2023. sa svojom pjesmom “Tell Me More”. Inspirirani glazbom i stilovima 60-ih i 70-ih godina, dečki su se prijavili na ovo natjecanje jer su jednostavno htjeli pokušati i jer sreća je naklonjena hrabrima.
Dana 5. 5. 2023. godine je svečano otvoren MI-BOSPO ured u Kiseljaku, 41. po redu.
“Drago nam je što smo od danas i u Kiseljaku. MI-BOSPO je poznat po odličnoj usluzi klijentima. Stubovi naše misije su žene, poduzetništvo, zaštita okoliša. Naša kreditna ponuda sadrži povoljne proizvode za žene, poljoprivredu, poduzetnike generalno, energijsku efikasnost, mlade. Od danas smo dostupni i stanovništvu Kiseljaka, vjerujemo da će im odgovarati i značiti naša ponuda .” – izjavio je Safet Husić, direktor MKF MI-BOSPO.
“Općini Kiseljak su veoma važni svi projekti i ponuda koja ima za cilj jačanje naše lokalne zajednice, poljoprivrede i poduzetništva. Otvoreni smo za suradnju, općinska administracija će vam biti dostupna, i nama je drago da ste došli u Kiseljak, želimo vam puno uspjeha” – istakao je Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik Općine Kiseljak.
U Kiseljaku je 9. svibnja počelo obilježavanje Dana vojarne “Mato Lučić Maturica” i 30. obljetnice pogibije Mate Lučića – Maturice. Obilježavanje je krenulo utrkom na 3200 metara. U utrci su sudjelovali učenici Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak, Srednje škole „Kreševo“ i pripadnici 2. pješačke bojne.
Nakon utrke je na sportskom igralištu Vojarne „Mato Lučić – Maturica“ u Kiseljaku odigrana futsal utakmica između Policijske uprave Kiseljak i 2. pješačke bojne.
Inače, vojarna u Kiseljaku nosi ime po Mati Lučiću Maturici koji je dao veliki doprinos u organiziranju obrane Središnje Bosne i ustrojstvu postrojbi HVO-a. Poginuo je u svibnju 1993. u akciji izviđanja i formiranja crta bojišta.
Svake godine, u vojarni koja nosi njegovo ime, suborci ga se prisjećaju kao i svih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koji su položili svoj život braneći svoj narod i svoja ognjišta.
Dana 10. svibnja u 10:30 sati se nastavlja obilježavanje polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, te opijelom u 10:45 sati, a misa za sve poginule pripadnike Hrvatskog vijeća obrane će biti služena u 11:00 sati.
U obilježavanju obljetnice sudjeluju i obitelji poginulih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, predstavnici udruga proizašlih iz domovinskog rata, predstavnici političkog i društvenog života, te predstavnici OS BiH.
Kiseljak.info
Bh. meteorolog Nedim Sladić na društvenim mrežama je podijelio vremensku prognozu za Bosnu i Hercegovinu.
– Madden-Julian oscilacija ne želi izaći iz faze 6, 7 i 8 (prilično aktivni Kelvinovi valovi još od zimus, što može imati implikacije na jači El Nino kasnije na jesen) + U-oblik zahvaljujući lomljenju Rossbyevog vala nad sjevernim Atlantikom + pojačana ciklonalna aktivnost nad Sredozemljem = dosta padalina u narednih 10 do 15 dana nad Balkanskim poluotokom, počevši od srijede.
U spomenutu srijedu, najviše padalina u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima, a manje na sjeveroistoku gdje padaline pristižu prema kraju dana. Folks, does not look good at all, especially later! (Ljudi, ovo uopće ne izgleda dobro, posebno kasnije!) – napisao je Sladić, prenosi Avaz.
https://www.facebook.com/sharer/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fsladic.n%2Fposts%2F6454313761279520&display=popup&ref=plugin&src=post
Inače, prema srednjoročnoj prognozi koju je objavio Federalni hidrometeorološki zavod, na prostoru naše zemlje nastavlja se razdoblje s promjenjivim vremenskim prilikama, pa se tako danas očekuje pretežito oblačno prijepodne.
Prvi grad na popisu je Firenca u Italiji, a prvih deset čine i Rim, Lima, Napulj, Hong Kong, Mexico City, New York, Paris, Tokio, Milano.
TasteAtlas objavio je popis 100 gradova svijeta u kojima treba isprobati lokalnu hranu, a jedan grad u BiH se našao na 61. mjestu.
Pojašnjavajući kako su kreirali popis, vodič za tradicionalnu hranu TasteAtlas navodi kako su pokušali pronaći odgovor na pitanje od “milijun dolara”, a koje glasi: “Gdje na svijetu možete probati najbolju domaću hranu?”.
Pretraživajući vlastitu bazu podataka uz rezultate s ocjenama restorana na Googleu nastao je sljedeći popis za koji navode: “Ovo nisu gradovi s najviše Michelinovih zvjezdica, niti gradovi s najpoznatijim kuharima. Ovo nisu jela ili restorani koji će vam donijeti najviše lajkova na Instagramu. Ovo nisu ni daleka mjesta za one koji imaju novca da pobjegnu od svih običnih ljudi”.
Prvi grad na popisu je Firenca u Italiji, a prvih deset čine i Rim, Lima, Napulj, Hong Kong, Mexico City, New York, Paris, Tokio, Milano.
Na 61. mjestu na popisu se nalazi Sarajevo, koje je najbolje rangirano u odnosu na gradove regije – Zagreb je zauzeo 70. mjesto, a Beograd 79., piše Klix.ba.
Uzevši u obzir da je TasteAtlas vodič za tradicionalnu hranu koji spaja autentične recepte, recenzije kritičara hrane i istraživačke članke o popularnim sastojcima i jelima – na websiteu se mogu pronaći brojne preporuke za to što posjetiti i probati u glavnom bh. gradu.
Tako su izdvojili 10 tradicionalnih jela koje morate probati prilikom posjeta, a to su: jabukovača, sarma, kadaif, banjolučki ćevapi, bosanski lonac, tufahija, begova čorba, burek te sarajevski ćevapi.
Od početka prosinca osmero Hrvata u Zambiji čeka da se raspetlja njihov slučaj. Danas je suđenje počelo na Visokom sudu u Ndoli.
Završeno je prvo ročište na Višem sudu u zambijskom gradu Ndoli protiv osmorice Hrvata koji su željeli posvojiti djecu iz DR Konga. Državno odvjetništvo zatražilo je proširenje optužnice na 10. osobu, što je Sud prihvatio. Na traženje odvjetnika, Sud je također dopustio da se našim optuženicima tijek postupka prevodi na hrvatski jezik.
Pročitala se optužnica, koja se podiže na temelju Zakona protiv trgovine ljudima Republike Zambije, za kazneno djelo trgovine ljudima (djecom) u pokušaju. Svi optuženici izjavili su da razumiju optužbu te da se ne smatraju krivima.
Današnje je ročiste zaključeno te su sljedeća zakazana za 17., 18. i 19. svibnja, kada se očekuje početak dokaznog postupka.
Na suđenju će se najvjerojatnije pojaviti i Ivan Pernar koji već dva mjeseca boravi u Zambiji jer želi svjedočiti protiv Hrvata. Na suđenju će biti svjedok tužiteljstva. No u Ministarstvo vanjskih poslova ne potvrđuju tu informaciju, kažu kako nemaju podatke ni o kojem svjedoku koji će svjedočiti protiv Hrvata. Obitelji uhićenih Hrvata su zgrožene, nije im jasno kakve veze Pernar ima sa slučajem.
Prebacivanje suđenja na viši sud, stručnjaci upućeni u temu, ali s ogradom, za Večernji list su protumačili kao dobar, odnosno kao dodatni osigurač da se slučaju želi pristupiti maksimalno profesionalno, pogotovo na medijsku pozornost koju ima i u Zambiji, ali i u svijetu, jer odjeci slučaja nisu ostali samo ograničeni na Hrvatsku.
Poslodavci i dalje gluhi za potrebe radnika, pa će se i trend otkaza nastaviti.
Hrvati više nego ikada mijenjaju posao, a praksu davanja otkaza namjeravaju nastaviti. Potvrdilo je to istraživanje koje je lani provela Katedra za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Hendalom, a potvrđuje i ono portala MojPosao.
Prema istraživanju Katedre za psihologiju rada, petina Hrvata je u trenutku provođenja istraživanja tražila novi posao, a četvrtina (27%) namjeravala ga je napraviti u sljedećih godinu dana.
Istraživanje portala MojPosao mnogo je drastičnije te pokazuje da je u posljednje tri godine gotovo polovica (45%) radnika dala otkaz, a gotovo svaki drugi to planira napraviti kroz godinu dana.
Plaća glavni motiv otkaza
Zvonimir Galić, profesor s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, objašnjava da su zbog metodologije istraživanja brojke portala MojPosao vjerojatno procijenjene, ali potvrđuju trend dinamike kakve na domaćem tržištu rada nikada nije bilo. Odgovor zašto ljudi mijenjaju posao zapravo je vrlo jednostavan. “Zato što mogu”, kaže Galić.
“Prvi put imamo ogromno stanje nedostatka radnika u svim segmentima te se poslodavci za njih moraju boriti. Istovremeno, naše su plaće općenito niske te su se dodatno smanjile zbog inflacije pa ljudi traže posao tamo gdje mogu dobiti bolju plaću”, objašnjava profesor.
Upravo je to – plaća – razlog broj jedan zbog kojeg će ljudi odlučiti promijeniti posao. Ne, nije jedini. Istraživanje portala MojPosao tako pokazuje da su loši uvjeti rada visoko na listi razloga zašto će ljudi krenuti u potragu za novim.
Nakon plaće (49%) radnici navode i loše međuljudske odnose (45%), nemogućnost profesionalnog napretka (42%), podcijenjenost od strane poslodavca (42%) te loše uvjete rada koji utječu na zdravlje (41%). Ispada da unatoč kroničnom nedostatku radnika domaći poslodavci još ne shvaćaju vrijednost radnika.
Ulagati u ljude
“Upravljanje ljudskim potencijalima jako je napredovalo posljednjih godina, ali je još slabo. Mnogi naši poslodavci još ne shvaćaju da se kvalitetnije moraju baviti ljudima. Kao da ostaju slijepi na ono što se događa na tržištu rada. Prvo, dakle, moraju dići plaće. No to neće biti dovoljno. Ljudi žele radno okruženje u kojem mogu rasti i razvijati se”, ističe profesor s Katedre za psihologiju rada. Također, Galić vjeruje da će se trend davanja otkaza, odnosno promjene posla, nastaviti, i to zbog dva razloga.
“Demografski su trendovi takvi da je više ljudi koji idu u mirovinu od onih koji ulaze na tržište rada. Tržište rada se, dakle, strukturno mijenja. Drugi je razlog iseljavanje koje se nastavlja”, navodi Galić dodajući da takvi trendovi nisu loši.
“Mislim da je to dobro. Godinama smo imali tromo tržišta rada, a promjena posla najčešće je bila vezana uz dobivanje, a ne davanje otkaza. Sada kad imamo obrnutu situaciju posljedice će biti bolje za radnike, a to je rast plaća te veća ulaganja u zaposlenike i njihove vještine”, ističe profesor.
Što se zanimanja tiče, njegovo istraživanje pokazuje da je najdinamičnije u ICT-u u tom sektoru trgovine, prijevoza i turizma. IT sektor, naime, karakterizira nedostatak stručnjaka te najbolji uvjeti rada jer će zaposleni u IT-u u prosjeku mjesečno zaraditi 1587 eura neto, pokazuju podaci DZS-a.
Ne treba se stoga čuditi da se zaposlenici u ovom sektoru lako odlučuju za bolje prilike, a koje nije teško dobiti. S druge strane, sektor trgovine, prijevoza i turizma karakteriziraju niske plaće i lošiji uvjeti rada, pa se opet ne treba čuditi što ljudi daju otkaze i traže bolji posao. Oni će pak, u prosjeku zaraditi između 878 do 1025 eura mjesečno.
U 53. minuti utakmice kiša praćena grmljavinom slila se nad Vitez. Udar groma i munje pogodio je okolinu stadiona na Žumama, a najgore je prošao golman domaćih B.M., koji je doživio šok, te je vozilom hitne pomoći prevezen u bolnicu Nova Bila gdje mu je pružena adekvatna pomoć.
Na svu sreću golman kao i svi igrači prošli su bez većih ozljeda, doznaje Centralna.ba portal.
Prema informacijama, više od 50.000 javnih prostora na području FBiH podliježe novom zakonu. Pušenje će biti zabranjeno i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima su maloljetnici
Za manje od tri tjedna u Federaciji BiH na snagu će stupiti jedan od revolucionarnih zakona, onaj koji definira zabranu konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u zatvorenom prostoru, piše Večernji list BiH.
Naime, od 20. svibnja trebala bi početi primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.
Obveze vlasnika
Stupanjem na snagu ovog zakona pušenje će biti zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, vozilima javnog gradskog prometa, na radnom mjestu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prema nekim informacijama, više od 50.000 javnih prostora na području ovog bh. entiteta podliježe ovom zakonu. Spomenuti zakon definira da su provođenje zabrane pušenja obvezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno. U tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja i tekst koji glasi “zabranjeno pušenje”.
U prostorima i na mjestima gdje je pušenje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. U slučaju da osoba ne poštuje zabranu pušenja, vlasnik odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno dužan je opomenuti je, uskratiti joj uslugu ili zatražiti da napusti prostor.
Stupanjem na snagu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH pušenje će biti dopušteno korisnicima usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama s duševnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za služenje kazne ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pušenje odvojene od nepušačke zone. Prema zakonu, pušenje je dopušteno u zračnim lukama, i to u posebnom prostoru za pušenje.
Kazne i prilagodbe
– Pušenje je dopušteno u posebnim, za pušače određenim prostorima za smještaj gostiju u skladu s propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, o čemu u takvim prostorima mora biti istaknuta oznaka o dopuštenju za pušenje. U objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti kao pušački prostor, a u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dopuštenju za pušenje – navodi se u zakonu čija primjena počinje za nekoliko dana.
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH 24. ožujka 2022. usvojio je Parlament, da bi 27. travnja 2022. Zastupnički dom Parlamenta FBiH usuglasio tekst zakona. Početak primjene zakona je godinu dana od stupanja na snagu objave zakona (Službene novine FBiH, broj 38/22 od 20. svibnja 2022.). Obveze za fizičke osobe nastupaju danom početka primjene zakona, dok je ustanovama, poduzećima i drugim pravnim osobama ostavljen rok od šest mjeseci za usklađivanje s odredbama zakona. Za kršenje zakona predviđene su kazne i do 15.000 KM.
Prema zakonskim odredbama, pravna osoba koja ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5000 KM, dok će fizička osoba koja konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjena sa 100 KM. Službeni podaci pokazuju da u BiH čak 44,1 posto odraslog stanovništva čine pušači, od čega 56,3 posto muškarci, a 31,6 posto žene. U BiH duhanske proizvode koristi gotovo milijun osoba.
Kod krivotvorenih lijekova sadržaj aktivne supstancije najčešće nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopće ne sadrže aktivnu supstanciju ili sadrže posve drugu supstanciju u odnosu na onu koja je navedena na pakiranju.
Čudotvorni lijekovi protiv bolova, preparati kojima se liječi karcinom, tablete koje za mjesec dana korištenja bez odricanja dovode do savršene tjelesne težine, razni anabolici…, samo su neki od proizvoda koji se na internetu nude stanovništvu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Pojavom društvenih mreža i masovnijim korištenjem interneta povećana je mogućnost manipulacije s građanima s obzirom na to da razni prodavači pod lažnim imenima nude lijekove sumnjiva podrijetla i sastava po cijenama nižim od onih u ljekarni.
Kupnja na internetu
Vrlo je često riječ o proizvodima koji nisu prošli nikakvu kontrolu ispravnosti, a nije isključeno ni da njihov sastav ne odgovara onomu pod što se prodaju.
Kako je na svojoj službenoj stranici navela Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), internet je slobodno tržište koje ni jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost jer na internetu građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerene kvalitete. Napominju kako se prometom lijekova mogu baviti samo licencirane ustanove, prometom lijekova na veliko mogu se baviti veleprometnici kojima je ova Agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo mogu se baviti ljekarne kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravstva izdala dozvolu.
– Prema entitetskim zakonima o ljekarničkoj djelatnosti, prodaja lijekova na internetu nije dopuštena. Fizičke osobe i nelicencirane ustanove ne mogu se baviti prometom lijekova. Takav promet lijekova je nelegalan. Ilegalni uvoz lijekova u nadležnosti je odgovarajućih tijela unutarnjih poslova i tužiteljstava. ALM BiH ima uspostavljene određene oblike suradnje s Carinom, Tužiteljstvom BiH i SIPA-om u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvalitete zaplijenjenih lijekova – navode na svojoj stranici iz Agencije za medicinska sredstva i lijekove. Ističu kako treba imati u vidu da je internet jedan od glavnih puteva za distribuciju krivotvorenih lijekova.
– Prema dosadašnjim spoznajama, najčešće se krivotvore tzv. lifestyle lijekovi (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje, anabolici) iako se, prema iskustvima drugih država, može konstatirati da se krivotvore i tzv. life-saving lijekovi (antibiotici, cjepiva, citostatici). Kod krivotvorenih lijekova sadržaj aktivne supstancije najčešće nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopće ne sadrže aktivnu supstanciju ili sadrže posve drugu supstanciju u odnosu na onu koja je navedena na pakiranju.
Svakako, ako pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklariranu količinu aktivne supstancije ili uopće ne sadrži aktivnu supstanciju, neće se izliječiti i samim time će njegovo zdravlje biti ugroženo. Stoga, kako bi bili sigurni u sadržaj i kvalitetu lijeka, građani trebaju nabavljati lijekove samo u ovlaštenim ljekarnama – zaključili su iz ove Agencije. Iz ljekarni pak navode kako je za pacijenta možda i najznačajnija uputa koja dolazi uz lijek.
Ona mora biti napisana na službenom jeziku dane države, a istodobno mora biti jasna i razumljiva pacijentu. Font slova mora biti prilagođen pacijentima koji imaju probleme s vidom. Prim. mr. sc. Hana Helppikangas, dr. med. i specijalistica dermatovenerologije, nedavno je na društvenim mrežama upozorila na jedan od oglasa u kojem se reklamirao preparat za gljivice na noktima, a reklamirala ga je nepostojeća dermatološka klinika.
Lažne informacije
– Sasvim sam slučajno na Facebooku naišla na specijalisticu Rabiju Begić koja radi u Regionalnoj dermatološkoj klinici u Sarajevu i koja u ekskluzivnom intervjuu kaže da je BiH vodeća po smrtnosti u svijetu zbog gljivičnih oboljenja nokatnih ploča te da preporučuje mast koja to liječi. To što sam pročitala je prestrašno i zaista nisam mogla ne reagirati. Zamislite, žena govori kako se umire od gljivica na noktima. To nije točno. Osim toga, ne postoji Regionalna dermatološka klinika u Sarajevu niti postoji dermatologinja Rabija Begić. Jedina dermatološka klinika nalazi se u sklopu KCUS-a i zove se Klinika za kožne i venerične bolesti – istaknula je tom prilikom Helppikangas, dodavši kako često naiđe na savjete kako liječiti dijabetes ili visoki krvni tlak. Zaključila je kako su to opasne stvari koje mogu ubiti osobu.
Od ukupno 1150 stipendija, 300 stipendija je za studij u Republici Hrvatskoj (200 stipendija za pripadnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, 60 stipendija za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i 40 stipendija za pripadnike hrvatskog iseljeništva) i 850 stipendija za studiju Bosni i Hercegovini.
Na Javni natječaj, koji je bio raspisan od 21. prosinca 2022. godine do 20. siječnja 2023. godine u propisanom roku je zaprimljeno 2320 prijava. Ukupno 2064 prijave koje su zadovoljile formalne uvjete su bodovane te je Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2022./2023. utvrdilo Prijedlog rang-liste 1150 studenata dobitnika stipendije za akademsku godinu 2022./2023. za svaku od kategorija studenata (Prijedlog rang-liste u privitku).
U kategorijama studenata – pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva koji studiraju u Republici Hrvatskoj prijavilo se manje kandidata od broja stipendija utvrđenih za te kategorije te je Povjerenstvo, sukladno Pravilniku o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (NN 126/17, 124/19 i 138/21), predložilo preraspodjelu slobodnih mjesta prema studentima u drugu kvotu i kategoriju Hrvata izvan Republike Hrvatske. Sukladno tome, članovi Povjerenstva su predložili da se dodijele 262 stipendije studentima – pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji studiraju u Republici Hrvatskoj.
Dobitnici stipendije iz Prijedloga rang-liste kao i drugi kandidati, dužni su pratiti mrežnu stranicu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske budući da uvažavanje prigovora, odustajanje pojedinih dobitnika stipendije u korist druge stipendije i sl., može dovesti do pomicanja rang-mjesta studenata na Konačnoj rang-listi, slijedom čega se pojedini dobitnici stipendije mogu naknadno naći ispod crte dobitnika stipendije na Konačnoj rang-listi.
Konačna rang-lista i konačna Odluka o dodjeli stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske bit će objavljena po okončanju postupka prigovora, a studenti koji ostvaruju pravo na stipendiju, bit će obaviješteni o datumu i načinu zaključivanja ugovora o stipendiranju.
Molimo studente koji su u međuvremenu ostvarili pravo na neku drugu stipendiju iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili se odriču od prava na stipendiju u korist druge stipendije da o tome odmah obavijeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem elektroničke pošte na adresu: stipendije@hrvatiizvanrh.hr.
Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnijeti pisani prigovor putem pošte u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja Prijedloga rang-liste na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaključno s danom 13. svibnja 2023. godine.
Prigovor mora biti vlastoručno potpisan te treba biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Prigovor je potrebno poslati poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pantovčak 258, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska.
U Dalmaciji je nestala Paula Orlandini, djevojka rođena 2006. godine.
17-godišnjakinja je visoka 155 centimetara, smeđe je kose. U trenutku nestanka imala je crnu trenirku i bijele tenisice.
Nestala je 6.5., a kao mjesto nestanka navodi se Solin. Udaljila se iz svog doma.
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr”, piše policija.
Prema pisanju španjolskog AS-a, Villarreal je napravio nove pomake u pokušaju dovođenja Dominika Livakovića, prvog golmana Dinama i hrvatske reprezentacije.
AS piše kako, usprkos glasinama o tome da ga žele drugi klubovi, Livaković misli kako je Villarreal pravi izbor za nastavak karijere. Odnosi između kluba i menadžerske agencije CAA Stellar koja zastupa golmana sjajni su jer ista polaže prava i na Yeremija Pina, igrača Žute podmornice.
Španjolci pišu i kako izlazna klauzula u Livakovićevom ugovoru iznosi deset milijuna eura. Isti izvor navodi kako se Villarreal nada još boljoj cijeni.
Naime, napominju kako hrvatski reprezentativac silno želi iskorak u karijeri pa bi njegova želja za odlaskom mogla prisiliti Dinamo da snizi cijenu. Dogovor bi mogao pasti u narednih par tjedana, dodaje novinar AS-a.
Na osnovu dugoročne vremenske prognoze meteorološke službe AccuWeather, oblačno vrijeme praćeno pljuskovima zadržat će se sve do druge polovice mjeseca, točnije 19. svibnja.
Iako smo naviknuli da svibanj bude pravi proljetni mjesec, uz dosta sunčanih dana i visokih temperatura, ove godine ćemo ipak sačekati s lijepim vremenom. Kako najavljuju meteorolozi, slijedi nam razdoblje kišnih dana.
Na osnovu vremenskih izgleda koje je najavio Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ), danas će u BiH, u prijepodnevnim satima, vladati umjereno do pretežito oblačno vrijeme, a poslije podne pretežito oblačno.
U jutarnjim satima pljuskovi ponegdje praćeni grmljavinom se očekuju u sjevernim područjima Bosne. U ostatku dana i dio noći kiša, pljuskovi i grmljavina u većem dijelu naše zemlje dok će jedino na jugu Hercegovine bez padalina. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 14 do 21, na jugu do 26 stupnjeva Celzijusa.
U utorak, 9. svibnja nas ponovno očekuje pretežito oblačno vrijeme. Tijekom poslijepodneva smanjenje naoblake u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Povremeno slaba kiša ili lokalni pljusak se očekuju u Hercegovini, zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 12, na jugu do 16, a dnevna od 12 do 18, na jugu do 22 supnja, piše Klix.ba.
U srijedu, 10. svibnja, iz FHMZ-a najavljuju pretežito oblačno vrijeme. Poslije podne i tijekom noći kiša i pljuskovi se očekuju u većem dijelu naše zemlje. Jutarnja temperatura zraka od pet stupnjeva do 11, na jugu do 15, a dnevna od 15 do 21, na jugu do 23 supnja.
U četvrtak, 11. svibnja vladat će oblačno vrijeme s kišom. Jutarnja temperatura zraka od osam do 13, na jugu do 16, a dnevna od 12 do 18, na sjeveroistoku Bosne do 21 stupanj.
Na temelju dugoročne vremenske prognoze meteorološke službe AccuWeather, oblačno vrijeme praćeno pljuskovima zadržat će se sve do druge polovice mjeseca, točnije 19. svibnja.
Kako prognozira AccuWeather, temperature će će biti slične najavljenim temperaturnim vrijednostima FHMZ-a. Međutim, za “kratke rukave” i lijepo vrijeme morat ćemo pričekati još malo.
U Bosni i Hercegovini danas se prijepodne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a poslijepodne pretežno oblačno. U jutarnjim satima pljuskovi ponegdje praćeni grmljavinom su mogući u sjevernim područjima Bosne.
U ostatku dana i dio noći kiša, pljuskovi i grmljavina u većem dijelu naše zemlje. Na jugu Hercegovine bez padalina. Vjetar slab na jugozapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 14 do 21, na jugu do 26 °C.
Sukob između dvojice muškaraca, koji je izbio ispred jednog restorana u austrijskom Tirolu, u blizini Štancaha, eskalirao je u fizički obračun, nakon kojeg su obojica morali biti primljena kod liječnika.
Međutim, kako prenose austrijski mediji, oba vinovnika ove tučnjave su bili u alkoholiziranom stanju i to u toj mjeri da ih policija nije mogla saslušati.
Sve se desilo kada je državljanin BiH (20) ušao u sukob sa državljaninom Hrvatske (50). Kako je policija priopćila, još uvijek nije poznato oko čega su se posvađali, ali očigledno im to nije bilo ni važno, jer su se ubrzo potukli, da su ih jedva uspjeli razdvojiti.
Obojica nasilnika su zadobili ozbiljne povrede zbog čega su liječnici hitne pomoći odlučili da moraju biti hospitalizovani. Trenutno se nalaze u bolnici, u mjestu Rojte. Iz policije su priopćili da ih nisu uspjeli saslušati jer su bili u stanju teške alkoholiziranosti.
Umirovljeni profesor Odsjeka za matematičke i računarske znanosti, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Šefket Arslanagić, preminuo je jutros u 81. godini.
“U tijeku svog dugogodišnjeg plodonosnog rada dao je ogroman doprinos u radu sa mladim talentiranim bh. matematičarima, zbog čega mu dugujemo veliku zahvalnost. Detalji o terminu ukopa prof. Arslanagića bit će poznati narednih dana. Neka mu je laka zemlja”, navodi se u Facebook objavi Udruge matematičara Kantona Sarajevo.
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=615612407270011&set=a.551549440342975&type=3
Šefket Arslanagić je rođen 7. 10. 1942. godine u Trebinju. Tu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu u lipnju 1967. Znanstveni stupanj magistra stekao je u prosincu 1982. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je odbranio u veljači 1999. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a u lipanj 1999. godine izabran je u zvanje docenta.
Dana, 7. 5. 2023. godine u velikoj dvorani Kulturno-sportskog centra Bugojno pod organizacijom taekwondo kluba “Bugojno” održano je Taekwondo prvenstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Braveman kup na kojemu je sudjelovalo 400 natjecatelja iz 36 klubova.
Taekwondo klub “Fojnica” je predstavljalo 11 natjecatelja a rezultati su sljedeći:
Zlatne medalje:
Anto Džepić i najbolji senior
Amanda Hukić
Noa Hukić i najbolji vrtićanac
Ahmed Mazić
Luka Miličević
Ivano Cvjetković
Lamija Hasković
Brončane medalje:
Ajla Omanović
Azra Klisura
Deni Hodžić
Nažalost Nahid Hasković je ostao bez medallje
Klub je osvojio 4 timska pehara
1. mjesto Sveukupni plasman BRAVEMAN KUP
2. mjesto seniori
Anto Džepić najbolji senior
Noa Hukić najbolji vrtićanac
Trener: Muhamed Hukić
Sudci : Mirjana Golub, Dario Stojanović i Željko Buzuk
Iz kluba se zahvaljuju roditeljima koji su uvijek tu kako bi podržali djecu.
Danas je u Novom Travniku održano 21. Kantonalno natjecanje CK SBK/KSB iz pružanja prve pomoći s realističkim prikazom povreda, stanja i oboljenja.
Na natjecanju je sudjelovalo 7 timova osnovnih i 5 timova srednjih škola.
Prvo mjesto u obje kategorije zauzeli su timovi iz Kiseljaka, tim Osnovne škole “Kiseljak 1” srednje škole “Tim mladih Kiseljak”. Iz CK Kiseljak se zahvaljuju mentorima timova, učiteljici Nejli Bašić i Amili Omić te volonterima koji su sudjelovali u pripremama.
“Timovi, ponosni smo na vas, još jednom ste pokazali da se višednevni rad i trud itekako isplati. Mnogo sreće na predstojećem Federalnom natjecanju”, napisali su na facebook stranici CK Kiseljak.
Kiseljak.info
Pioniri Širokog Brijega “deklasirali” su Zrinjski u okviru Elitne lige – U15 BiH s 5:0.
Momčad Dalibora Kožula odigrala je sjajno utakmicu predvođena kapetanom Krešom Bošnjakom.
Utakmicu je obilježio Ivan Bošnjak postigavši hat-trick za svoj 15. rođendan.
Talentirani mladi igrač iz Kiseljaka pogodcima u 5. i 9. minuti načeo je mrežu Mostaraca, dok je u drugom poluvremenu potvrdio pobjedu pogotkom u 66. minuti.
S današnja tri pogotka najbolji strijelac pionira Širokog Brijega Ivan Bošnjak ima već 17 pogodaka u ligi.
Za domaću momčad još strijelci s bili Nikola Vegar i Josip Jeličić.
Nakon pobjede pioniri Širokog Brijega su ostali na petom mjestu ljestvice Elitne lige BiH, dok je momčad Zrinjskog na šestom.
Borak.info
Braća Martin i Valent Sinković osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće na regati Svjetskog kupa koja se održava na zagrebačkom Jarunu.
Vodili su od početka utrke, a u stopu su ih slijedili Španjolci Aleix Garcia Pujolar i Rodrigo Conde Romero koji su na kraju završili utrku na drugom mjestu.
Sinkovići su ostvarili vrijeme od 06:16.74, a Španjolci su na kraju zaostali nešto manje od četiri sekunde. Na trećem mjestu bila je srpska posada koju čine Aleksandar Beđik i Aleksandar Filipović.
Sestre Ivana i Josipa Jurković u dvojcu bez kormilara završile su utrku na trećem mjesto.
U finalu su se natjecale tri posade, a prvo mjesto zauzele su Španjolke Aina Cid i Esther Briz Zamorano (7:16.49).
Srebro su osvojile češke predstavnice Radka Novotnikova i Pavlina Flamikova (7:17:22), a treće mjesto sestre Jurković (7:36.73).
Braća Patrik i Anton Lončarić zauzeli su četvrto mjesto u dvojcu bez kormilara (06:38.81).
Pobijedili su Švicarci Roman Roeoesli i Andrin Gulich (06:30.98).
Sinoć, petnaest minuta iza ponoći, policiji je prijavljeno kako je muškarac inicijala M.S. ubio svoju suprugu. Slučaj je prijavila njihova kćerka, potvrđeno je za Klix.ba u MUP-u Tuzlanskog kantona.
Policijskoj stanici u Tuzli je slučaj prijavila ženska osoba koja je kazala da ju je pozvao otac i rekao kako je ubio njenu majku, a svoju suprugu K.S. iz Tuzle.
Oko 00:20 sati u prostorije Policijske postaje Zapad pristupio je dobrovoljno M.S. iz Tuzle i potvrdio navode prijave.
Na mjesto zločina upućena je patrola PS Zapad kao i tim Hitne pomoći te je zatečeno tijelo K.S. rođena 1961. godine. U 00:30 sati liječnik je konstatirao smrt.
O događaju je upoznat dežurni tužitelj koji je nazočio očevidu.
Nakon obavljenog očevida, gdje je utvrđeno da je M.S. u alkoholiziranom stanju, istom je također ukazana medicinska pomoć, a na UKC Tuzla su mu konstatirane lakše tjelesne povrede.
Po nalogu dežurnog tužitelja, muškarcac M.S. (1963) je u ranim jutarnjim satima i uhapšen zbog sumnje kako je počinio kazneno djelo ubojtvo.
U subotu, 27. svibnja, u 11 sati, kao i prethodnih godina, tradicionalno se slavi važna obljetnicu za franjevačku, katoličku i narodnu povijest. Na Kaštelima, mjestu u vrletima planine Zahor, smještenoj na tromeđi općina Kiseljak, Fojnica i Busovača, bit će proslavljena sveta misa i prisjećanje dana iz davne 1463. godine, kada je tadašnje Bosansko kraljevstvo palo u ruke turskoga osvajača.
Toga dana je jedan neustrašivi franjevac fra Anđeo Zvizdović, sa željom da sačuva naš narod i njegovu vjeru na ovim prostorima, s ovoga mjesta sišao pred silnika Mehmeda Fatiha traživši mogućnost opstanka svoga naroda na ovim prostorima.
Oni koji planiraju pješačiti, organizirano pješačenje kreće iz Milodraža u 8 sati.
Oni koji ne mogu pješačiti put će biti otvoren za terenska vozila i malo povišene automobile.
Organizator cijele manifestacije je Župni ured Brestovsko i župnik fra Mirko Majdandžić u suradnji s Fojničkim samostanom.
Nakon svete mise, uslijedit će zajedničko druženje uz igru i pjesmu.
Kiseljak.info
U Kolumbiji je uhićen jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca, 37-godišnji Manuel Vulić. Kako piše portal Semana, on je uhićen u akciji kolumbijske policije i Interpola. Uz sebe je imao lažne slovenske dokumente. Predstavljao se pod imenom Borut Mozgan, a kolumbijski mediji navode da je u Kolumbiji živio oko tri godine te se predstavljao kao međunarodni policajac kojeg su angažirale diplomatske misije.
Agencija iz SAD-a obavijestila je Kolumbiju da se Vulić nalazi u njihovoj zemlji. Uhićen je u gradu Pereiri na zapadu Kolumbije. Kolumbijski mediji navode da je Vulić član međunarodne organizacije koju čini nekoliko hrvatskih državljana, a koja se navodno bavi krijumčarenjem kokaina iz Kolumbije u Europu.
Uvidom u dosje, istraga pokazuje da se, osim trgovine drogom, mreža čiji je Vulić član bavi i ubojstvima te kupnjom, prodajom i proizvodnjom oružja i eksploziva iz BiH.
Navode da je Vulić poznat pod nadimkom “Veneno” (“Otrov”), ima 37 godina i rodom je iz Zagreba. “Traži ga Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) zbog kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama uz sudjelovanje u zločinačkom udruženju, teška ubojstva i nezakonitu nabavu oružju i eksplozivnih tvari”, rekao je istražitelj za Semanu.
Funcionarios de @PoliciaColombia e @INTERPOL_HQ dejaron a esta persona a disposición de @MigracionCol, para el respectivo procedimiento administrativo de expulsión del país.#DiosYPatria#ImplacablesContraElDelito pic.twitter.com/YOOhVdT06c
— Dirección de Investigación Criminal e INTERPOL (@DIJINPolicia) May 5, 2023
Podsjetimo, sredinom travnja podignuta je optužnica protiv osmorice hrvatskih državljana zbog krijumčarenja najmanje 609 kilograma kokaina iz Južne Amerike u vrijednosti većoj od 16.4 milijuna eura, koji su potom i preprodavali. Kokain su preuzimali preko luke u Pločama. USKOK je predložio da se okrivljenima oduzme 3.415.422,32 eura nepripadne imovinske koristi. Za osmorku je također zatraženo produljenje istražnog zatvora.
Radi se navodno o hrvatskom kraku priče o “srpskom Escobaru” Darku Šariću koji je uhićen prije godinu dana u Beogradu, dok je bio u kućnom pritvoru. Kako javlja Večernji list, među osmero okrivljenih koji su radili sa Šarićem i krijumčarili, pa u zemlje EU prodavali kokain vrijedan preko 16.4 milijuna eura, su Petar Ćosić, Manuel Vulić, Ante Vrcan i Oliver Ćokara.
Prvookrivljeni je upravo Petar Ćosić za kojeg se smatra da je bio čovjek od povjerenja balkanskog narko bossa Darka Šarića.
No droga nije jedino čime su se bavili. USKOK ih tereti i za planiranje ubojstva čovjeka u Ekvadoru.
Kako se navodi, prvookrivljeni je djelujući s osobom iz Srbije, tijekom 2020. i na samom početku 2021. odlučio da će ubiti osobu u Ekvadoru za koju su smatrali da postupa mimo njihovih dozvola. Kako su utvrdili istražitelji, u cilju da tu osobu na podmukao način liše života, povezali su u zajedničko djelovanje drugookrivljenog i više zasad nepoznatih osoba. Drugookrivljeni je bio zadužen za provjeru kretanja po Ekvadoru osobe čiju su smrt planirali, kao i za angažman ubojica. Tu osobu, koja je u međuvremenu preminula, pratili su u Ekvadoru preko nepoznate osobe koja je trebala i platiti izvršitelje ubojstva.
Pokušaj ubojstva dogodio se 13. studenoga 2020. u Guayaqilu, no unatoč tome što su napadači ispalili veći broj hitaca, žrtva nije preminula, već je zadobila za život opasne ozljede zbog kojih je odmah prevezena na bolničko liječenje. Po obavijesti da je žrtva samo ranjena, prvookrivljeni i osoba iz Srbije su, u daljnjoj nakani da sprovedu do kraja svoj plan, dali nalog drugookrivljenom da se ubojstvo organizira dok se žrtva nalazi na liječenju. Za novi pokušaj ubojstva angažirane su i dvije osobe iz Kolumbije, no do realizacije dogovorenog nije došlo jer je jedna od njih uhićena. Po otpuštanju iz bolnice, žrtvi se stanje gotovo odmah pogoršalo te je umrla uslijed posljedica ranijeg ranjavanja.
Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti.
USKOK je, nakon provedene istrage u kojoj su dokazi pribavljeni i u suradnji s nadležnim tijelima Francuske, Srbije, Austrije, Španjolske, Ekvadora, Italije, Grčke i Njemačke te uz izniman angažman Eurojusta, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu i Interpola, podigao optužnicu protiv osmorice hrvatskih državljana (1971., 1986., 1976., 1980., 1969., 1974., 1986., 1984.) zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja, neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, teškog ubojstva, nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, sve u sastavu zločinačkog udruženja, te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.
U KOLUMBIJI je uhićen jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca, 37-godišnji Manuel Vulić. Kako piše portal Semana, on je uhićen u akciji kolumbijske policije i Interpola. Uz sebe je imao lažne slovenske dokumente. Predstavljao se pod imenom Borut Mozgan, a kolumbijski mediji navode da je u Kolumbiji živio oko tri godine te se predstavljao kao međunarodni policajac kojeg su angažirale diplomatske misije.
Agencija iz SAD-a obavijestila je Kolumbiju da se Vulić nalazi u njihovoj zemlji. Uhićen je u gradu Pereiri na zapadu Kolumbije. Kolumbijski mediji navode da je Vulić član međunarodne organizacije koju čini nekoliko hrvatskih državljana, a koja se navodno bavi krijumčarenjem kokaina iz Kolumbije u Europu.
Uvidom u dosje, istraga pokazuje da se, osim trgovine drogom, mreža čiji je Vulić član bavi i ubojstvima te kupnjom, prodajom i proizvodnjom oružja i eksploziva iz BiH.
Navode da je Vulić poznat pod nadimkom “Veneno” (“Otrov”), ima 37 godina i rodom je iz Zagreba. “Traži ga Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) zbog kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama uz sudjelovanje u zločinačkom udruženju, teška ubojstva i nezakonitu nabavu oružju i eksplozivnih tvari”, rekao je istražitelj za Semanu.
Podsjetimo, sredinom travnja podignuta je optužnica protiv osmorice hrvatskih državljana zbog krijumčarenja najmanje 609 kilograma kokaina iz Južne Amerike u vrijednosti većoj od 16.4 milijuna eura, koji su potom i preprodavali. Kokain su preuzimali preko luke u Pločama. USKOK je predložio da se okrivljenima oduzme 3.415.422,32 eura nepripadne imovinske koristi. Za osmorku je također zatraženo produljenje istražnog zatvora.
Radi se navodno o hrvatskom kraku priče o “srpskom Escobaru” Darku Šariću koji je uhićen prije godinu dana u Beogradu, dok je bio u kućnom pritvoru. Kako javlja Večernji list, među osmero okrivljenih koji su radili sa Šarićem i krijumčarili, pa u zemlje EU prodavali kokain vrijedan preko 16.4 milijuna eura, su Petar Ćosić, Manuel Vulić, Ante Vrcan i Oliver Ćokara.
Prvookrivljeni je upravo Petar Ćosić za kojeg se smatra da je bio čovjek od povjerenja balkanskog narko bossa Darka Šarića.
No droga nije jedino čime su se bavili. USKOK ih tereti i za planiranje ubojstva čovjeka u Ekvadoru.
Kako se navodi, prvookrivljeni je djelujući s osobom iz Srbije, tijekom 2020. i na samom početku 2021. odlučio da će ubiti osobu u Ekvadoru za koju su smatrali da postupa mimo njihovih dozvola. Kako su utvrdili istražitelji, u cilju da tu osobu na podmukao način liše života, povezali su u zajedničko djelovanje drugookrivljenog i više zasad nepoznatih osoba. Drugookrivljeni je bio zadužen za provjeru kretanja po Ekvadoru osobe čiju su smrt planirali, kao i za angažman ubojica. Tu osobu, koja je u međuvremenu preminula, pratili su u Ekvadoru preko nepoznate osobe koja je trebala i platiti izvršitelje ubojstva.
Pokušaj ubojstva dogodio se 13. studenoga 2020. u Guayaqilu, no unatoč tome što su napadači ispalili veći broj hitaca, žrtva nije preminula, već je zadobila za život opasne ozljede zbog kojih je odmah prevezena na bolničko liječenje. Po obavijesti da je žrtva samo ranjena, prvookrivljeni i osoba iz Srbije su, u daljnjoj nakani da sprovedu do kraja svoj plan, dali nalog drugookrivljenom da se ubojstvo organizira dok se žrtva nalazi na liječenju. Za novi pokušaj ubojstva angažirane su i dvije osobe iz Kolumbije, no do realizacije dogovorenog nije došlo jer je jedna od njih uhićena. Po otpuštanju iz bolnice, žrtvi se stanje gotovo odmah pogoršalo te je umrla uslijed posljedica ranijeg ranjavanja.
Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti.
USKOK je, nakon provedene istrage u kojoj su dokazi pribavljeni i u suradnji s nadležnim tijelima Francuske, Srbije, Austrije, Španjolske, Ekvadora, Italije, Grčke i Njemačke te uz izniman angažman Eurojusta, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu i Interpola, podigao optužnicu protiv osmorice hrvatskih državljana (1971., 1986., 1976., 1980., 1969., 1974., 1986., 1984.) zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja, neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, teškog ubojstva, nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, sve u sastavu zločinačkog udruženja, te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.
Optužnicom se I. okr. tereti da je, najkasnije od studenoga 2019. godine do 13. travnja 2022. u Hrvatskoj, Belgiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Italiji, Kolumbiji i Ekvadoru, u cilju stjecanja nepripadne materijalne koristi kontinuiranom nabavom, prijevozom i daljnjom preprodajom kokaina na ilegalnom narkotržištu, povezao u zajedničko djelovanje II., IV., V., VI. i VII. okr. te više drugih osoba, od kojih je jedna osoba u međuvremenu preminula. Za osmišljavanje cjelokupnog plana krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike prema Europi bio je zadužen I. okr. koji je osobama koje je povezao u zajedničko djelovanje davao upute i instrukcije, nabavljao kokain, nadzirao njegov transport i iskrcaj, odobravao njegovu prodaju i cijenu prodaje, kao i način isplate te je organizirao izvlačenje kokaina iz kontejnera dopremljenih na hrvatski teritorij.
Pritom je osoba koja je naknadno preminula, budući da se nalazila u Ekvadoru, bila zadužena za izravne kontakte s dobavljačima droge, kao i za određivanje mjesta i vremena ubacivanja droge u izabrani kontejner koji je bila obvezna i pratiti na putu. U okviru plana, II. okr. je bio zadužen za organizaciju i financiranje ukrcaja kokaina u prijevozno sredstvo, kao i za nadzor nad transportom kontejnera, IV. okr. za koordiniranje radnji i osoba na terenu po uputama I. okr., kao i za isplatu sudionika, preuzimanje droge izvučene iz kontejnera u Pločama te njen prijevoz do Zagreba i daljnje raspačavanje u Hrvatskoj, V. okr. za preuzimanje droge izvučene iz kontejnera u Pločama i njen prijevoz do Zagreba, VI. okr. za prihvat kontejnera po dolasku u iskrcajnu luku Ploče, njegovu opservaciju te organiziranje izvlačenja droge, a VII. okr. za pozicioniranje kontejnera po njegovu iskrcaju u luci Ploče na mjesto gdje izostaje video nadzor i na razinu na kojoj je moguće pristupiti mu te u slučaju potrebe i za njegovo skladištenje do prijevoza u Zagreb. U okviru plana i radi ostvarenja konačnog cilja kriminalne grupacije, još je niz drugih osoba poduzimalo i ostale potrebne aktivnosti i dodijeljene im zadaće poput nabave droge, njenog transporta, krijumčarenja, izvlačenja, praćenja tijekom transporta te isplaćivanja dobavljača.
Na opisani način okrivljenici su prokrijumčarili u Hrvatsku i druge zemlje članice Europske unije najmanje 609 kilograma kokaina u vrijednosti većoj od 16,4 milijuna eura, koji su potom i preprodali.
AD
Nadalje, I. okr. djelujući iz Hrvatske i još jedna osoba koja je djelovala iz Srbije, najkasnije od veljače 2020. godine pa do 12. siječnja 2021. u Hrvatskoj, Srbiji i Ekvadoru, nezadovoljni time što je osoba koja je u međuvremenu preminula postupala mimo njihovih dozvola te što je na njima neprihvatljiv način osujetila ostvarenje kontakta s dobavljačima kokaina iz Ekvadora i Kolumbije, kao i njenim odnosom prema njima i njihovoj kriminalnoj grupaciji, u cilju da tu osobu na podmukao način liše života, povezali su u zajedničko djelovanje II. okr. i više drugih zasad nepoznatih osoba. Nakon odluke da se realizira likvidacija koju su I. okr. i osoba iz Srbije donijeli najkasnije 15. veljače 2020., I. okr. je s odlukom upoznao II. okr. koji je bio zadužen za provjeru kretanja po Ekvadoru osobe čiju su smrt planirali, kao i za angažman ubojica. Potom je II. okr. u Ekvadoru angažirao jednu nepoznatu osobu da prati navedenu osobu, da plaća troškove te da isplati osobe koje će poduzimati potrebne radnje. Zatim je II. okr. angažirao još jednu nepoznatu osobu radi pratnje, ali i za pronalazak osoba koje će izravno izvršiti likvidaciju, a što je ta osoba pristala učiniti. Po uputi II. okr., ta osoba je izdala i nalog da se ciljana osoba liši života, što se pokušalo učiniti 13. studenoga 2020. u Guayaqilu, no unatoč tome što su napadači ispalili veći broj hitaca, žrtva nije preminula već je zadobila za život opasne ozljede zbog kojih je odmah prevezena na bolničko liječenje.
Po obavijesti da je žrtva samo ranjena, I. okr. i osoba iz Srbije su u daljnjoj nakani da sprovedu do kraja svoj plan, dali nalog II. okr. da se ubojstvo organizira dok se žrtva nalazi na liječenju, pri čemu je I. okr. ponudio i dodatnih 50.000,00 za sada nepoznate valute namijenjenih neposrednim izvršiteljima, dok je za usmrćenje policajaca koji su ranjenu osobu čuvali u bolnici ponudio po 20.000,00, čemu se pridružila i osoba iz Srbije. U tu svrhu angažirane su dvije osobe iz Kolumbije, no do realizacije dogovorenog nije došlo jer je jedna od njih uhićena. Po otpuštanju iz bolnice, žrtvi se stanje gotovo odmah pogoršalo te je umrla uslijed posljedica ranijeg ranjavanja.
Osim toga, II. okr. je od točno neutvrđenog dana tijekom 2019. godine pa do 12. travnja 2022. u Hrvatskoj, BiH te Francuskoj, u cilju stjecanja nepripadne materijalne koristi kontinuiranom nabavom, prijevozom, prijenosom preko državne granice i kroz teritorij država članica EU, te daljnjom prodajom većih količina oružja, eksploziva i eksplozivnih naprava, povezao u zajedničko djelovanje VIII. okr. i više drugih osoba. Pritom je VIII. okr. bio zadužen za preuzimanje oružja, eksploziva i eksplozivnih naprava u BiH, od osobe zadužene za pribavljanje potrebnog oružja, eksploziva i eksplozivnih naprava, sve po narudžbi II. okr. i povremeno još jedne osobe, a koji su obojica bili zaduženi i za financiranje same nabave. Kupce oružja, eksploziva i eksplozivnih naprava pronalazio je II. okr., a među njima i osobu iz Francuske zaduženu da preproda preuzeto oružje, eksploziv i eksplozivne naprave. Tako su u više navrata okrivljenici iz BiH do Francuske prevezli 38 automatskih pušaka, 119 granata, 2,4 kilograma plastičnog eksploziva, pet pištolja, jednu pušku, streljivo i detonatore koje su prodali za najmanje 164.500,00 eura, dok je II. okr. preuzeo na isti način pribavljeno neidentificirano oružje s prigušivačem, jednu automatsku pušku, tri pištolja, streljivo te kilogram plastičnog eksploziva s upaljačima. Novac dobiven prodajom oružja podijelili su s II. okr. i osobom koja je sufinancirala preprodaju.
Također su II. i III. okr., najkasnije od 14. veljače 2020. do 26. veljače 2021. u Hrvatskoj, Kolumbiji, Panami, Ekvadoru i Španjolskoj, u cilju stjecaja nepripadne materijalne koristi kontinuiranom nabavom, prijevozom i daljnjom preprodajom kokaina na ilegalnom narkotržištu, povezali u zajedničko djelovanje više drugih osoba. Pritom je II. okr. bio zadužen za cjelokupnu organizaciju ukrcaja kokaina u prijevozno sredstvo, dok je III. okr. bio zadužen za financiranje nabave i samu nabavu droge te organizaciju izvlačenja droge iz kontejnera dopremljenih u Hrvatsku. Na opisani način su nabavili i pripremili za utovar na brod na području Kolumbije najmanje 500 kilograma kokaina, no do konačne realizacije transfera nije došlo jer su bila uvedena ograničenja zbog pandemije, zbog čega je III. okr. i dalje nudio na prodaju nabavljenu drogu, od čega je u konačnici odustao unatoč uloženom novcu.
Nadalje se III. okr. tereti da je u veljači 2021. godine organizirao izvlačenje 65 kilograma kokaina iz kontejnera dopremljenog u luku Ploče. No, III. okr. i osobe koje je za to angažirao nisu našle kokain jer ga je ranije zaplijenila policija u Turskoj. S ciljem izvlačenja 430 kilograma kokaina iz kontejnera pristiglog u luku Rijeka, III. okr. je angažirao iste osobe, no budući da je u međuvremenu shvatio kako je obavijest o zalutaloj pošiljci dana većem broju osoba, odustao je od angažmana svoje grupacije zbog rizika da ne budu otkriveni.
Također se III. okr. tereti da je, na adresi svog neprijavljenog prebivališta u Srimi, držao poluautomatski prepravljeni signalno-startno-plinski pištolj, dva prigušivača i streljivo.
USKOK je u optužnici predložio da se od I., II., IV., V., VI., VII. i VIII. okr. oduzme imovinska korist ostvarena kaznenim djelima u iznosu od 3.415.422,32 eura. Županijskom sudu u Zagrebu predloženo je i produljenje istražnog zatvora protiv petorice okrivljenika.
Index.hr
Naoružani napadač je u prometnom trgovačkom centru sjeverno od Dallasa pucao i ubio devet ljudi i ranio najmanje sedam, priopćila je policija, koja je napadača ubila. Počinitelja, za kojeg vlasti vjeruju da je djelovao sam, ubio je policajac nakon što je počeo pucati ispred trgovačkog centra Allen Premium Outlets u Allenu u Teksasu, rekao je šef gradske policije Brian Harvey na konferenciji za novinare.
Šef vatrogasne službe Allena Jon Boyd rekao je na istoj konferenciji za novinare da je njegova služba odvezla najmanje devet žrtava s ranama od vatrenog oružja u lokalne bolnice, od kojih su dvije umrle. Medical City Healthcare, koji vodi 16 bolnica u tom području, priopćio je da njegovi centri za traumu liječe osam ranjenih žrtava, koje su bile u dobi od pet do 61 godine. Bolnica nije rekla u kakvom su stanju.
Neidentificirani očevidac rekao je lokalnoj ABC-jevoj podružnici WFAA TV da je napadač “hodao pločnikom i samo pucao posvuda”. Krv se mogla vidjeti na pločnicima ispred trgovačkog centra i bijele plahte koje su prekrivale nešto što je izgledalo kao tijela. Na nekim se snimkama na društvenim mrežama može vidjeti i napadač koji leži na cesti nakon što ga je ubila policija, prenosi Index.hr.
Jedna 17-godišnja djevojka je ubijena, a pet osoba je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila na zabavi u blizini univerzitetskog kampusa u sjevernoj Kaliforniji.
Policajci koji su reagovali na izvješće o pucnjavi pronašli su šestoro ljudi pogođenih iz vatrenog oružja u stambenoj zgradi u Čiku, rekao je šef policije Bili Oldridž.
Kako je naveo, svi su prebačeni u bolnice, a tinejdžerka je kasnije preminula, prenosi CNN.
– Dvojica mladića, stari 21 i 19 godina i jedna 17-godišnja djevojka ostali su u bolnici u stabilnom stanju sa povredama koje nisu opasne po život, dok su mladići stari 18 i 20 godina pušteni kući – rekao je Oldridž.
Policija za sada nije dala informacije o napadaču, niti su objavljena imena žrtava.
U našoj zemlji danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme, a poslije podne umjeren razvoj oblačnosti može uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu.
Vjetar slab na jugozapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni.
Temperatura zraka ujutro iznositi će od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 21 do 28 stupnjeva.
Nogometaši Real Madrida došli su do naslova u Copi del Rey. Oni su u finalu s 2:1 bili bolji od Osasune. Oba gola za Real Madrid zabio je Rodrygo. Brazilac je već u drugoj minuti na stadionu La Cartuja u Sevilli načeo mrežu momčadi iz Pamplone. Osasuna je izjednačila u drugom poluvremenu preko Torra u 58. minuti, a drugi gol za Real Rodrygo je zabio u 70. minuti.
U finalu su zaigrali i Luka Modrić i Ante Budimir. Iako se do prije nekoliko dana očekivalo da Modrić neće nastupiti, hrvatski senator je ušao u utakmicu u 82. minuti, dok je Budimir igrao do 70. minute.
Ovo je Modrićev 23. trofej u karijeri .Brazilski branič Marcelo je skupio 25 trofeja nastupavši za kraljevski klub, hrvatski kapetan je vrlo blizu rekorda.
Hrvatski kapetan i veznjak Real Madrida još jednom je pokazao i dokazao da je u odličnoj formi. Iako je prije samo 11 dana ozljeđen na utakmici protiv Girone, Modrić se već oporavio i konkurirao za sastav te zaigrao od 82. minute.
Otac 21-godišnjaka koji je u četvrtak ubio osam ljudi u Mladenovcu je preminuo.
Srbijanski mediji javljaju da je Radiša Blažić, otac Uroša Blažića, koji je u četvrtak izvršio masakr, preminuo usred srčanog udara. Bio je u šoku zbog stravičnog zločina svog sina i to ga je i koštalo života.
O tome je izvijestilo više lokalnih medija ističući da srce oca, mladića koji je pobio ljude, nije izdržalo.
Podsjećamo, Uroš Blažić je u četvrtak oko 23 sata u selu Dubona otvorio vatru u školskom dvorištu. On je tu bio sa prijateljima, a nakon što su se posvađali otišao je kući po oružje i otvorio vatru. Ubio je osam osoba i ranio dvanaest.
Proljetna sjetva na prostoru BiH protječe u ozračju niza problema koji se iskazuju kroz još uvijek visoke cijene proizvodnje, ali i nepredvidive vremenske prilike koje uvjetuju svaki korak poljoprivrednika i zbog kojih je došlo do nužnih odgađanja. Ipak, za razliku od protekle godine, ovoga proljeća situacija je djelomično bolja zbog nešto nižih cijena goriva i repromaterijala. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako je u ovom trenutku vidljivo da sjetva kasni zbog vremenskih neprilika, a kakvi će biti rezultati, to je još uvijek rano za procijeniti. No, dodaje kako je, unatoč padu cijena goriva i repromaterijala, došlo do kašnjenja u donošenju federalnih poticaja, a zbog svega su poljoprivrednici morali nabavljati repromaterijal onim čime su u tom trenutku raspolagali.
Sredstva
Uvidom u ovogodišnji program utroška sredstava s kriterijima raspodjele “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu”, utvrđenih ovogodišnjim federalnim proračunom, u iznosu od 164,000.000 KM, vidljivo je kako je bogatiji za 58 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun.
U kontekstu sjetve posebno su važna sredstva koja su predviđena za žitarice i uljarice. A ove godine, za razliku od 2022., kada je bilo dostupno oko 9,6 milijuna maraka poticaja za žita i uljarice te ljekovito bilje, sada je osigurano 15,6 milijuna maraka za istu skupinu proizvoda (krušna žita, stočna žita, krmno bilje, uljarice, heljda i ljekovito i aromatično bilje). Za krušna žita osigurano je 6 milijuna maraka, a pritom je predviđena isplata po 900 maraka po hektaru zasijane površine te 100 maraka po hektaru kao dodatak za sjeme, mineralno gnojivo i gorivo. Za stočna žita predviđena su 2 milijuna maraka, a pritom će se 500 maraka po hektaru izdvojiti za obrte i pravne osobe, 400 maraka po hektaru za fizičke osobe te 100 maraka po hektaru kao dodatak za sjeme, mineralno gnojivo i gorivo. Kada je riječ o krmnom bilju, u programu je osiguran iznos od 4 milijuna maraka (384 KM po hektaru za pravne osobe, 300 za fizičke osobe te 100 za gorivo i ostale stavke). Uljarice su podržane s 3,4 milijuna maraka (po 700 KM za pravne i fizičke osobe te 100 maraka po hektaru za gorivo, gnojivo i sjemena), a slijedi heljda sa 70 tisuća maraka te ljekovito i aromatično bilje s 200 tisuća maraka.
A kako bi se ostvarilo pravo na poticaj, potrebno je zadovoljiti i kriterije. U kontekstu krušnih žita (pšenica i raž) klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za proizvodnju na minimalno 1 hektar, a maksimalno po kulturi 200 hektara krušnih žita u tijeku godine, a kada govorimo o stočnim žitima (stočni ječam, kukuruz, zob i tritikale) pravo se ostvaruje na minimalno 1 ha, za kukuruz na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha stočnih žita.
Krmno bilje
U kontekstu krmnih bilja na oranicama (silažni kukuruz, stočni grašak i grahorice, djetelinsko-travne smjese i djetelina) klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za proizvodnju na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 400 ha krmnog bilja tijekom godine. Kod uljarica (uljana repica, suncokret i soja) klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 250 ha uljarica tijekom godine, dok je za heljdu predviđeno ostvarivanje prava na poticaj za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno 50 ha heljde tijekom godine. Situacija kod ljekovitog i aromatičnog bilja (kamilica, menta, lavanda, ružmarin, smilje, lovor i dr.) je sljedeća – klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 50 ha ljekovitog i aromatičnog bilja tijekom godine.
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović nastavit će voditi HDZ BiH u narednom četverogodišnjem mandatu, jednoglasno su potvrdili izaslanici HDZ-a BiH na XIV. Saboru koji je održan u Mostaru.
Izaslanici su danas izabrali i zamjenika predsjednika, pet dopredsjednika i deset članova Predsjedništva.
Nakon postupka glasanja, za zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH izabrana je Borjana Krišto.
Članovi Predsjedništva izabrani na XIV. Saboru HDZ-a BiH su: Darko Čondrić, Ivo Vincetić, Josip Jerković, Božo Antunović, Tea Ružić, Marinko Čavara, Zdenko Ćosić, Vedran Škobić, Ana Rašo i Mato Zovko.
Video poruku izaslanicima XIV. Sabora HDZ-a BiH poslao je Manfred Weber predsjednik Europske pučke stranke.
Na Saboru su se izaslanicima obratili gosti: Josip Merdžo ispred stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, Nada Tešanović, ispred SNSD-a, Lazar Martinović ispred Udruga HVO proisteklih iz Domovinskog rata, Željana Zovko, zastupnica u EU Parlamentu, Mladen Bevanda, predsjednik HAZU-a BiH te Tomo Medved zamjenik predsjednika HDZ-a RH, kao izaslanik predsjednika Plenkovića, priopćili su iz HDZ-a BiH.
Danas je u službenom posjetu Zavodu Bakovići boravio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić koji je ovom prilikom upoznat sa radom i aktivnostima Zavoda.
Ovom prilikom ministar Delić razgovorao je sa rukovodstvom Zavoda o trenutnoj problematici, sa akcentom na projekte koji su u tijeku, kao što je izgradnja nove zgrade kuhinje i vanjsko uređenje, čija realizacija predstoji u dogledno vrijeme.
U sklopu posjeta održan je i radni ručak u restoranu Stari Grad u Fojnici.
Manifestacija u Turbetu u Travniku svake godine privuče veliku pažnju ljubitelja stočarstva i poljoprivrede. Ovog 6. svibnja, lijepog sunčanog, neradnog dana, mnogi sugovornici ističu ksko se ovakva posjeta nije zabilježila nikad. Sve se poklopilo da dođe puno posjetitelja i uživaju u manifestaciji ili vašaru i u svemu što on nosi. Konji, ovce, krave, magarci, janjad, pečena janjad, kućni sajam, doslovno od igle do lokomotive za svakoga po nešto.
Dragan Čović je danas u Mostaru ponovno izabran za predsjednika HDZ-a BiH te će stranku voditi još četiri godine.
Čović je bio jedini kandidat za ovu poziciju i izabran je jednoglasno.
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) održava danas XIV. izborni Sabor u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
Oko 570 izaslanika osim izbora novog vodstva HDZ-a BiH na mandat od četiri godine, razmatrat će, te izglasati Statut, zatim Poslovnik i Program HDZ-a BiH.
Također, na Saboru će se izabrati i novi članovi Središnjeg odbora HDZ BiH kao i članovi Nadzornog odbora HDZ BiH.
Na saborskom zasjedanju su i brojni gosti, predstavnici međunarodne zajednice, diplomati, stranačka izaslanstva, među kojima je i izaslanstvo sestrinskog HDZ-a te predstavnici akademske zajednice, crkve, gospodarstvenici i drugi uglednici.
Kompanija Lidl je u Lepenici počela sa izgradnjom velikog distributivnog centra.
Budući distributivni centar nedaleko od autoputa, iz smjera Sarajeva prema Mostaru, se gradi na blizu 60.000 metara kvadratnih. Kako saznaje klix, ukupna investicija Lidla u BiH će iznositi oko jedne milijarde maraka, a trenutno na platnoj listi u BiH imaju 115 radnika.
Prije dvije godine Lidl je krenuo sa zapošljavanjem radnika i potragom za lokacijama širom Bosne i Hercegovine.
Plan u narednih nekoliko godina je da njihovi prodajni objekti budu prisutni u gradovima i općinama u BiH koji imaju više od 30.000 stanovnika. Sa aspekta razvojnih planova, naglašeno je da bi kompanija Lidl u budućnosti mogla otvoriti 2.000 novih radnih mjesta u našoj državi.
Lidl je povećao svoj kapital u BiH u prosincu 2022. godine na skoro 100 miliona KM što je predstavljalo gotovo dvostruko povećanje kapitala ovog investitora.
Iako svi s nestrpljenjem očekuju da kupuju u Lidlu u našoj zemlji, na to će još sačekati neko vrijeme jer Lidl sprovodi veliki broj operacija na terenu kako bi spremno otvorili vrata i dočekali sve kupce.
Poznato je da kupuju zemljišta i nekretnine na više lokacija u BiH, grade distributivne centre, kreiraju mrežu i logistiku te zapošljavaju radnike koji prolaze obuke njemačke kompanije.
Klix.ba
Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća.
Prema tradiciji, Romi svoje domove ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuju proljeće uz muziku i veselje.
Đurđevdan je praznik svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru i jedna je od najčešćih slava kod pravoslavaca.
Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma.
Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na rijeci. Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hedrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijeloj regiji i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
Radiosarajevo.ba
Sve će se odvijati u Westminsterskoj opatiji, a iz palače su kazali kako će samu krunidbu predvoditi nadbiskup Canterburyja
Danas je veliki i povijesni dan za Veliku Britaniju i svih 15 država Krunskih zemlja Commonwealtha. Po prvi put u posljednjih 70 godina oni će dobiti novog monarha – Kralja Charlesa III. koji je tu ulogu preuzeo nakon smrti majke, voljene kraljice Elizabete II. koja je preminula 8. rujna 2022. godine. Današnja svečanost bit će nešto skromnija nego prijašnje. Krunidba kraljice Elizabete II. trajala je tri sata, a Charlesova će trajati nešto više od sat vremena te će imati oko dvije tisuće gostiju. Kao što je ranije palača najavila, služba će odražavati moderniju ulogu monarha s pogledom prema budućnosti, ali će također biti ukorijenjena u njezinoj dugogodišnjoj tradiciji i raskoši.
Danas je veliki i povijesni dan za Veliku Britaniju i svih 15 država Krunskih zemlja Commonwealtha. Po prvi put u posljednjih 70 godina oni će dobiti novog monarha – Kralja Charlesa III. koji je tu ulogu preuzeo nakon smrti majke, voljene kraljice Elizabete II. koja je preminula 8. rujna 2022. godine. Današnja svečanost bit će nešto skromnija nego prijašnje. Krunidba kraljice Elizabete II. trajala je tri sata, a Charlesova će trajati nešto više od sat vremena te će imati oko dvije tisuće gostiju. Kao što je ranije palača najavila, služba će odražavati moderniju ulogu monarha s pogledom prema budućnosti, ali će također biti ukorijenjena u njezinoj dugogodišnjoj tradiciji i raskoši.
Sve će se odvijati u Westminsterskoj opatiji, a iz palače su kazali kako će samu krunidbu predvoditi nadbiskup Canterburyja Justin Welby.
Prije glavne svečanosti bit će i procesija od Buckinghamske palače do opatije, a nakon samog pomazanja krenut će još jedna procesija, u kojoj će se Charlesu i Camilli pridružiti i ostali članovi kraljevske obitelji. To je takozvani “krunidbeni mimohod”, uz pratnju britanske vojske te pripadnika vojske svih zemalja Commonwealtha i britanskih prekomorskih teritorija.
Zanimljivo je da su deseci tisuća ljudi kampirali danima kako bi mogli svjedočiti povijesnom događaju, a više od sto milijuna gledat će prijenos na televizijama posvuda po svijetu.
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) održat će danas XIV. izborni Sabor u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 11 sati.
Oko 570 izaslanika birat će novo vodstvo HDZ-a BiH na mandat od četiri godine.
Saborski izaslanici svojim sudjelovanjem razmatrat će, te izglasati Statut, zatim Poslovnik i Program HDZ-a BiH.
Također, na Saboru će se izabrati i novi članovi Središnjeg odbora HDZ BiH kao i članovi Nadzornog odbora HDZ BiH.
Na saborskom zasjedanju očekuju se brojni gosti, predstavnici međunarodne zajednice, diplomati, stranačka izaslanstva, među kojima je i izaslanstvo sestrinskog HDZ-a te predstavnici akademske zajednice, crkve, gospodarstvenici i drugi uglednici.
Danas je ispred spomen obilježja žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni u Kiseljaku obilježena 78 godišnjica zločina.
Među brojnim stratištima na kojima su se komunustičke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile “obračunati” s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji priča da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine, piše Kiseljak.info
Ispred spomenika žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni su i ove godine položeni vijenci i upaljene svijeće. Molitvu je za duše stradalih predvodio fra Silvio Zlatarević, koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio molitvu u zavjetnom mjestu “Pod stijenom” koje se nalazi u nesposrenoj blizini.
Kiseljak.info
U Zenici se u četvrtak dogodilo vršnjačko nasilje kada je učenik osmog razreda pretukao devetogodišnjaka. Majka dječaka slučaj je prijavila policiji, a u objavi na društvenoj mreži Facebook navela je detalje napada na njenog sina, uz upozorenje roditeljima da čuvaju svoju djecu.
Napad se desio na sportskom poligonu Osnovne škole „Edhem Mulabdić“ u Zenici, gdje su djeca, kao i svakog dana, poslije škole otišla da se igraju.
– Moje dijete (3. razred) doživjelo je nasilje od djeteta koje je 8. razred. Davio ga je uz ogradu i šutao nogama – navela je majka.
Sina je odvela u Hitnu pomoć, gdje je utvrđeno da je zadobio lakše povrede, a na licu su mu bile vidljive modrice s obje strane glave.
U potresnom video obraćanju majka napadnutog dječaka ispričala je da ju je sve potreslo jer se nikada nije susrela s tim da njeno dijete neko udari. Ispričala je da se poslije i sama prepala kada je otišla na poligon sa sinom i kćerkom (11).
Napadač je viši od nje, te ju je, kada je pokušala da ga pita što mu je to njen sin uradio, počeo da vrijeđa i urla na nju, a u jednom momentu je imala osjećaj da će i nju napasti.
– Kako je vidio mene, odmah je dotrčao na ogradu govoreći: „Što je, što hoćeš?“ To je momak, to nije dijete, viši je od mene. Urlao je na mene, psovao i ja sam se sklonila ukraj da nazovem policiju. Kako sam rekla da zovem policiju, popeo se na ogradu i govorio: „Sad ćeš ti vidjeti, sad ću te prebiti, j***m ti mater.“ Djevojčici od 11 godina govorio je da je „k****“ – ispričala je majka, dodavši da je napadač preskočio ogradu, želeći da je napadne, ali se umiješao jedan mladić.
Kazala je da su djeca došla na teren i da im je napadač rekao da se sklone, da ne mogu tu stajati. Djeca su se sklonila i nakon toga je napao njenog sina, pritisnuo ga uz ogradu, davio i šutirao. To su, kako je rekla, vidjela i druga djeca.
– Kad je došla policija, on je odmah povikao da lažem. Ja se nisam smjela njemu obratiti dok policija nije došla. Potresli su me ovi događaji posljednjih dana, strah me presjekao. Kad je došla policija, on je histerisao, niko se od djece tako ne ponaša. Policija ga je opominjala – navela je majka.
Dodala je da će od škole zatražiti snimak, jer se napadač branio da njenog sina nije dotakao.
U tijeku saslušanje svjedoka
Elvedin Fišek, glasnogovornik MUP-a Zeničko-dobojske županije, potvrdio je za „Avaz“ da je događaj prijavljen u četvrtak u 19 sati.
– Imali smo prijavu od majke dječaka, to se desilo na poligonu Osnovne škole „Edhem Mulabdić“ u ulici Lonđa, gdje je došlo do fizičkog napada jednog dječaka na drugog. On je zadobio lakše tjelesne povrede.
Nakon kompletiranja predmeta bit će dostavljen izvješće o počinjenom prekršaju kad se utvrde sve okolnosti, s obzirom na to da se vode razgovori sa svjedocima. Bit će postupljeno u skladu s zakonskim propisima koji tretiraju ovu oblast – kazao je Fišek.
Moja glavna misija na čelu HDZ-a bit će osigurati jednakopravnost Hrvata već u ovoj godini
Prvi put biran je za predsjednika najveće hrvatske stranke – HDZ-a BiH na saboru 2005. godine. Otada do danas Dragan Čović suvereno vodi tu stranku te je na čelu Hrvatskog narodnog sabora BiH. Unatoč uspješnom ostanku na vlasti, Čović nije do kraja uspio ostvariti ono za što se godinama zauzima – ustavnu i izbornu reformu te ostvarenje jednakopravnosti Hrvata. O svemu učinjenome, te planovima i očekivanjima Dragan Čović je govorio u intervjuu za Večernji list BiH.
Večernji list: Očekujete li da biste možda ipak mogli imati protukandidata na saboru i priželjkujete li ga?
– Bilo bi dobro da mi nakon 13 sabora i četiri godine poprilično napornog rada u definiranju hrvatskoga pitanja u BiH i svega što se uz to veže dobijemo jedan takav iskorak. Napravili smo dio posla potreban oko uspostave Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, promjena u javnom sektoru gdje imamo svoj utjecaj. Zato bi bilo dobro da i na samom saboru kao kontinuitet nastavimo jedan takav proces. To je moja osnovna želja i plan. On se, koliko vidim, neće do kraja tako realizirati, ali moje će nastojanje ostati isto. Predsjedništvo stranke je na pretposljednjem zasjedanju jednoglasno odlučilo da ja budem kandidat stranke. Slično je stiglo i s terena. Uz to, volio bih da postoji inicijativa iz baze da imamo i protukandidata, ali, nažalost, vjerujem da ću biti jedini kandidat. Želio bih istodobno da u Predsjedništvu i svim stranačkim tijelima dobijemo novu energiju. To ćemo nastojati napraviti u Predsjedništvu i drugim stranačkim tijelima, barem gdje ću ja predlagati tako da ostanem dosljedan svojim
Večernji list: Pitam vas uoči još jednoga izbora, ali vidite li svoga nasljednika?
– Ja sve radim da kroz normalan proces dobijemo više ljudi koji mogu biti predsjednici stranke nama na ponos. Siguran sam da ih je danas značajan broj. Umišljati da nije tako je pogrešno. U najužem krugu suradnika zadržat ćemo jedno iskustvo kao što je to u Vijeću ministara i Federaciji BiH, čime smo očuvali temelje. Bilo bi naivno na ta mjesta gurnuti nekoga s manje iskustva. Ali, ovo vrijeme želimo iskoristiti kako bismo stvorili nove lidere. Ako bih ja sutra trebao otići, vjerujem da imamo pet, šest osoba koje mogu kompetentno nositi dužnost predsjednika stranke na posve novi način. Moj posebni zadatak nakon okončanja sabora stranke bit će upravo prepoznavati osobe sa svih područja BiH, od Posavine, preko središnje Bosne do Hercegovine, koje imaju afinitet prema vođenju. Koje imaju nacionalnu svijest jer je ona još uvijek jako važna za HDZ i hrvatski narod. S druge pak strane, one će trebati imati sve što je potrebno za jednoga modernog lidera. Ono što smo učinili u Vijeću ministara i Vladi Federacije putokaz je kako voditi proces kada je u pitanju sama stranka. Želimo vidjeti ljude koji mogu osigurati kontinuitet od 33 godine HDZ-a i vidjeti budućnost u sljedećih deset godina.
Večernji list: Intervju smo počeli kao da se s vama opraštamo, ali sljedeće pitanje je futur. Pa, ipak niste uspjeli ono što godinama stavljate u prvi plan, a to je ustavna i izborna reforma te ravnopravnost Hrvata. Je li to vaša ključna motivacija za novi mandat?
– Ja bih rekao prvo i osnovno. I to u ovoj godini. Znači, u godini koja je neizborna potrebno je izgraditi ozračje kod predstavnika međunarodne zajednice koji su nam niz godina partneri te kod novih partnera s kojima gradimo vlast. To su partneri kod kojih smo prepoznali dodirne točke oko ključnih pitanja – kako zaštititi ona mjesta na kojima se odlučuje o kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, kako legitimno izabrati te predstavnike. To je temelj izbornog zakonodavstva i podrazumijeva izbor hrvatskog člana Predsjedništva, izaslanika u domove naroda. To bi pak dalo zamaha višestranačju, pluralizmu kod Hrvata. Mi želimo i ograničene izmjene Ustava. Za Izborni zakon siguran sam da ćemo imati dovoljnu većinu, a pitanje je može li se doći do dvije trećine kako bismo mijenjali Ustav. Siguran sam da ćemo završiti jedan dio posla kako nam više nikada ne bi trebalo nametanje rješenja bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice. Upravo zbog tog pitanja pristao sam ostati kada su kolege inzistirali da nastavim voditi stranku. Prije 18 godina izabran sam za predsjednika stranke i mislim da je to predugo vrijeme. Zato treba početi razmišljati na način kako smo započeli ovaj intervju.
Večernji list: Prilično je radikaliziran jedan dio bošnjačke političke, ali i javne scene. Kako te odnose vratiti u normalne, sniziti tenzije, da se Hrvate prestane nazivati UZP-om, sumnjičiti za izdaju…?
– Siguran sam da jest i to je jedna od osnovnih političkih zadaća – da se vratimo u jedan korektan, partnerski odnos dvaju naroda kroz političke stranke koje ih danas predstavljaju. Sa SDA to nismo uspjeli. Neko vrijeme je to išlo, a onda smo doživjeli nešto što je u politici neprihvatljivo. Neiskrenost. Potpisivanje sporazuma koji ne želite provesti te se onda hvalite kako je to taktički uspjeh. To je kolega Izetbegović prakticirao. Zabrinjavalo je što su, nažalost, uspijevali spinovi o kačenju etikete izdajnika probosanske politike svima koji su surađivati s HDZ-om, HNS-om, Draganom Čovićem. Razgovori koje smo vodili i sa sadašnjim partnerima, ali i međunarodnim dužnosnicima, daju optimizam da možemo naći zajednička rješenja. Mi trebamo pri tome Domovinski rat i povijest ostaviti iza sebe, naravno, uvažavajući svu zaštitu naše braniteljske populacije, ali ovdje govorimo o budućnosti.
Večernji list: Očekivanja od novih partnera?
– Posve sam siguran da s njima možemo do kraja izgraditi partnerstvo te napraviti potreban iskorak. I na ovaj sabor doći će predstavnici svih stranaka HNS-a, ali i onih koje su s nama u vlasti iz Sarajeva i Banje Luke. I to će biti poruka zajedništva u traženju rješenja uz sve razlike koje realno postoje. Naš imperativ, kada je u pitanju Federacija BiH, je vratiti u prihvatljivi okvir najprije komunikaciju oko svih tema. Vezano uz budućnost integracijskih procesa nemamo razlika. Već sljedećih nekoliko mjeseci možemo pokazati taj zaokret, tako da, kada ja nešto govorim, slično govori i kolega iz Sarajeva ili Banje Luke. Imamo prigodu redovitim komunikacijama predsjednika stranaka stvari tako postaviti. Uz to, želimo da nam stranci ostanu partneri, ali da im na praktičan način pokažemo kako smo u stanju samostalno donositi odluke.
Večernji list: Govorite o harmoniziranju odnosa s bošnjačkom stranom, znači li to promjenu odnosa prema srpskoj strani?
– Što se mene tiče, mi do kraja uvažavamo svaki segment Daytonskog sporazuma i kada je u pitanju organiziranost BiH. Svatko bi od nas to drukčije uradio kada bi mogao vratiti vrijeme u 1995. Ja također, a vjerojatno i druga i treća strana. Naš je, međutim, stav uvažavati ono što imamo kako bismo bili vjerodostojni u onome što tražimo kada su u pitanju ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Na jednak način ćemo graditi odnose prema objema stranama. Nikako nije dobro da imamo dvojicu protiv trećeg. Sve tri politike moraju biti zajedno i onda ćemo uspjeti. Uz sve razlike koje postoje oko integracija, NATO-a, rata u Ukrajini i agresije… Političari istodobno trebaju praviti što manje medijske štete kako bi se taj proces pozitivno odvijao. Kako želim da se stvari razvijaju pozitivno s bošnjačkim narodom, tako smatram da ćemo graditi jednako dobre odnose sa srpskom stranom.
Večernji list: Imam dojam da, za razliku od vas, još uvijek značajan broj političara ipak sudjeluje u tom “ping-pongu”, potičući tenzije?!
– To su spinovi o kojima govorimo ili pak taktike kako neke teme staviti u drugi plan. Zato sam zamolio kolege iz srpskog naroda te one iz Sarajeva da mi damo doprinos i ublažimo retoriku unatoč tome što bi neki željeli u epicentar staviti upravo navodne prijepore. Kako želim da stvari sada funkcioniraju, najbolje pokazuje ilustracija da sam prije dva dana, uoči prve sjednice Vlade, razgovarao s premijerom Nerminom Nikšićem kako bismo uskladili dnevni red i ne bismo imali bilo kakve prijepore. Osnovna zamisao je da na Vladu ne idu stvari koje nisu usuglašene, ali da se ne odugovlače, nego traže dogovori.
Večernji list: Jeste li zamjerili gospodinu Dodiku što se nije pojavio na Sajmu i objašnjenje da tamo nije htio biti zbog visokog predstavnika?
– Znam zašto gospodin Dodik nije došao na Sajam i zato mu ništa nisam zamjerio. A što je na ovaj način to iskoristio u javnom nastupu, to je opet gospodin Dodik. Prije svega, ja ga jako uvažavam. I uvijek sam osjetljiv prema takvim izjavama te nikada nisam na njih reagirao. Kao što nisam reagirao ni vezano uz druge kolege jer ne vidim u tome svrhe, osim dokazivanja da sam neka “Hrvatina”… Gospodin Dodik pozvan je večer prije otvaranja Sajma te su pozvani bili i brojni drugi uglednici. Među njima je bio i gospodin Miroslav Lajčák, unatoč tome što je sutradan bio nastavak pregovora Beograda i Prištine. Gospodin Aleksandar Vučić, koji je također bio pozvan, ispričao se, a na Sajam je došla premijerka Srbije Ana Brnabić zajedno s kolegom iz Hrvatske Andrejem Plenkovićem te našim domaćinom iz BiH gospođom Borjanom Krišto. Tu je Dodiku bilo mjesto. Da se osjećao dobro, sigurno bi došao tu večer. Kada se pak sutradan doznalo da stiže visoki predstavnik gospodin Christian Schmidt, sve je iskorišteno za drukčiju interpretaciju. On je pozvan kao drag gost, kao i gospodin Sattler i brojni drugi. To, po mom mišljenju, nije trebalo uraditi. Međutim, gospodin Dodik ima svoj temperament i svoj stil.
Osam osoba je ubijeno, a najmanje 14 ih je ranjeno u pokolju sinoć kod Mladenovca, četrdesetak kilometara od Beograda. Masakr se dogodio oko 23 sata.
Cijelu noć je trajala potraga za ubojicom, 21-godišnjim Urošem B. On je jutros uhićen kod Kragujevca. Pucao je na tri lokacije u selu Dubona, nakon čega se dao u bijeg. Na terenu je bilo više od 600 pripadnika specijalnih jedinica.
U akciji uhićenja Uroša B. (2002.) zbog sumnje da je ubio osam osoba i 14 ranio sudjelovalo je više od 600 policajaca, objavio je danas poslijepodne MUP Srbije.
U akciji su sudjelovali pripadnici Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, Policijske brigade, Jedinice za osiguranje, prometne policije, Službe za specijalne istražne metode, Interventne jedinice 92, Helikopterske jedinice, Sektora za analitiku, telekomunikacijske i informacijske tehnologije, kao i područnih policijskih uprava u Beogradu, Smederevu i Kragujevcu.
Uhićenog se sumnjiči da je sinoć u selu Malo Orašje kod Smedereva vatrenim oružjem usmrtio pet osoba i šest ranio, a potom u selu Dubona kod Mladenovca usmrtio još tri osobe i osam ranio, stoji u priopćenju.
Potom je, kako se sumnja, zaustavio taksista i prisilio ga da ga odveze do sela Vinjište kod Kragujevca, gdje ga je policija uhitila. Policija je pretresom vikendice koju osumnjičeni koristi u mjestu Šepšin pronašla karabin s optikom, pištolj, signalni pištolj, dva prigušivača, lovački nož i druge dijelove oružja, 164 metka različitog kalibra, 13 lovačkih patrona, 12 čahura, četiri signalna metka i 25 komada karabinskog streljiva.
Uz to, prilikom pretresa kuće i pomoćnog objekta u naselju Vinjište policija je pronašla četiri ručne bombe, više kutija s pištoljskim streljivom, više komada puščanog streljiva, šaržer za pištolj, dva šaržera, najvjerojatnije za automatsku pušku, nosač optike, kao i automatsku pušku bez tvorničkog broja, stoji u priopćenju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je kraj pandemije koronavirusa.
WHO je proglasio kraj izvanrednog stanja zbog covida-19, ustvrdivši da bolest koja je uzrokovala pandemiju postaje rutinska bolest.
Covid-19 će ostati prisutan, ali više ne uzrokuje valove hospitalizacija i bolesti kao nekad jer su ljudi diljem svijeta izgradili imunitet na virus, rekao je WHO.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je stopa smrtnosti od virusa pala s vrhunca od više od 100.000 ljudi tjedno u siječnju 2021. na nešto više od 3500 24. travnja ove godine. Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da je u pandemiji umrlo najmanje sedam milijuna ljudi, no dodao je da je prava brojka “vjerojatno bliža 20 milijuna” te da “i dalje predstavlja značajnu prijetnju”.
“Jučer se Odbor za hitna stanja sastao 15. put i preporučio mi da proglasim kraj izvanrednog stanja u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja. Prihvatio sam taj savjet”, rekao je Ghebreyesus i dodao da je covid-19 završio kao globalna zdravstvena kriza.
Postupajući sudac za prethodni postupak Okružnog suda u Banja Luci donio je rješenje kojim se prema M. M., osumnjičenom za krivično djelo obljuba s djetetom mlađim od 15 godina u stjecaju s krivičnim djelom spolno uznemiravanje, određuju zabrana posjećivanja određenih mjesta i područja i zabrana sastajanja s određenim osobama.
Osumnjičeni je prijavljen da je djelo počinio u svibnju 2021. godine na području općine Skender-Vakuf. Okružno javno tužilaštvo u Banja Luci nije tražilo produženje pritvora, već je predložilo mjere zabrane.
Prema rješenju Suda, osumnjičenom M. M. je zabranjeno posjećivanje mjesta u kojem boravi oštećena na udaljenosti manjoj od 300 metara, uključujući mjesto stanovanja i srednju školu koju pohađa.
Također mu je zabranjeno komuniciranje s oštećenom, kojoj se ne smije približiti na udaljenosti manjoj od 300 metara.
– Mjere zabrane primjenjivat će se sve dok za to postoji potreba, a najduže može trajati do pravomoćnosti presude i upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, ukoliko bude optužen i takva kazna bude izrečena, Sud će svaka dva mjeseca ispitivati da li je mjera još potrebna – priopćeno je iz Okružnog suda Banja Luka.
Osumnjičeni je upozoren da mu se u slučaju kršenja mjera zabrane mogu izreći i dodatne mjere ili odrediti pritvor.
Policajac M.P. (21) ubijen je noćas u krvavom piru kod Mladenovca.
On je stradao s mlađom sestrom. Radio je u PU Mladenovac.
Uroš B. ubio je sinoć 8 osoba, a pucao je u, kako neslužbeno saznaje Telegraf.rs, 25 osoba u selu kod Mladenovca. On je nakon svađe u školskom dvorištu, otišao kući po automatsku pušku, a onda počeo svoj krvavi pir. Pucao je u ljude jureći mercedesom.
U krvavom pohodu prema nekim informacijama upucao je čak 18 ljudi, bježeći kroz dva sela
Prema najnovijim neslužbenim informacijama Uroš Blažić, masovni ubojica koji je sinoć ubio osmero ljudi, među kojima je i 14-godišnje dijete, opkoljen je u selu Šepšin i puca na policiju.
U krvavom pohodu prema nekim informacijama upucao je čak 18 ljudi, bježeći kroz dva sela. O Urošu u selu govore da je bio pomalo čudan, ali nitko nije obraćao previše pozornosti na to.
Napadač je navodno ušao u sukob s djecom i zato je pucao, kaže svjedok iz Dubone za portal Nova.rs.
“Krenuo je od Dubone pucati, pa je obišao još dva sela. Policajac koji ga je pokušao zaustaviti i urazumiti, tek je završio za policajca u Kamenici, je stradao”, ispričao je mještanin.
Mještani Dubone kažu da je napadačev otac bio pukovnik i da je “bio dobar dečko”.
“Nije bio problematičan, uvijek je djelovao kao mirno i dobro dijete. Njegov otac je sad za Vaskrs došao ovdje i kupio prase”, kaže jedan mještanin za Kurir. Otac mu navodno radi u Beogradu, na visokoj poziciji u vojsci, prenosi Klix.
“Ovo je neviđeno”, kažu mještani. Dodaju da je pucao na tri lokacije.
Napadač je nakon kravovog pira pobjegao s lica mjesta i policija i dalje traga za njim
Uroš Blažić (21) ubio je osam osoba, a ranio 13 u masakru u selu Dubona kod Mladenovca.
On je nakon kravovog pira pobjegao s lica mjesta i policija i dalje traga za njim. U tijeku je opsežna pretraga terena i za napadačem se traga helikopterima MUP-a i termovizijskim kamerama, a na terenu su izvedeni i policijski psi. Na terenu su jake policijske snage, više od 600 pripadnika MUP-a sudjeluje u potrazi za Blažićem.
Prema informacijama iz bolnice u Smederevu, tamo je prevezeno 10 osoba, od kojih su četiri osobe podlegle zadobivenim ozljedama.
Tri osobe su operisane, dve su u stabilnom stanju, dok je jedna još na operaciji, prenosi RTS.
Na terenu su i pripadnici Specijalne antiterostičke jedinice (SAJ), pod punom opremom, kao i Žandarmerija.
Podsjećamo, pucnjava se dogodila kasno sinoć nakon 23 sata u selu Dubona kod Mladenovca kada ja napadač otvorio vatru u školskom dvorištu. On je tu bio s prijateljima, a nakon što su se posvađali otišao je kući po oružje i otvorio pucnjavu.
Odmah je objavljena informacija da je ubio 21-godišnjeg policajaca i njegovu mlađu sestru, a naknadno da ima još šest mrtvih. Broj mrtvih stalno raste te se informacije o ubijenima razlikuju na srbijanskim medijima, prenosi Klix.ba.
Ministar unutarnjih poslova Srbije Bratislav Gašić ocijenio je pucnjavu u Mladenovcu kao teroristički akt.
Po zahtjevu predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Kristo, a uz prethodne konzultacije sa dvojicom zamjenika predsjedateljice održana je 5. izvanredna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH s jednom točkom dnevnog reda:
1. Prijedlog odluke o proglašenju 5.5.2023. godine (petak) Danom žalosti u Bosni i Hercegovini zbog tragične pogibije osmero djece i jednog zaštitara u Beogradu, Republika Srbija.
Zaključak je usvojen, petak je u BiH proglašen Danom žalosti.
Zastave na institucijama BiH bit će spuštene na pola stijega, televizijski i radijski sadržaji kao i sve športske i zabavne manifestacije planirane za taj dan potrebno je prilagoditi Danu žalosti.
Stotinu maturanata te djece iz ranjivih kategorija društva zaplesalo je danas na gradskom trgu u Vitezu.
Od polovine veljače maturanti obje srednje škole u Vitezu su učili razne plesne korake, u okviru projekta koji realizira Sportski plesni centar LDF Vitez, u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2(ReLOaD2), koji financira EU, provodi UNDP i koji je podržala Općina Vitez.
Projekat se sastoji od dva segmenta. Prvi je kurs društvenog plesa, koji uključuje učenje osnova najpoznatijih medjunarodnih plesova.
Drugi segment je maturalni ples koji su maturanti izveli na gradskom trgu u Vitezu. Nije riječ o konvencionalnom plesu, već mladalački, sa temom i pričom iz filma Briljantin.
Na dan prezentacije na trgu je snimljen i spot projekta.
Osim učenja plesnih koraka, ovo je i svojevrsni poziv na zajedništvo, s obzirom da su zajedno uključeni učenici iz ‘dvije škole pod jednim krovom’. Dobro raspoloženje, osmijesi i glazba dominirali su u Vitezu.
N1
Proglašena najljepša marka HP Mostar na Sajmu gospodarstva
Izdanje poštanske marke „EUROPA 2022. – Priče i mitovi “ autora Vilima Parića najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2022. godini. Pristiglo je 275 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Manlio Napoli autor je izdanja „Svjetski dan radioamatera – Zajednica radioamatera Herceg Bosne“ koje je osvojilo drugo mjesto. Izdanje „Flora 2022.“ autora Zorana Vlašića osvojilo je treće mjesto.
U 2022. godini tiskano je 26 poštanskih maraka. O najljepšoj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku poštu Mostar do 1. svibnja 2023.
Povjerenstvo je i ove godine provelo izvlačenje dobitnika nagradne igre „S najljepšom markom putuju nagrade!“ te donosimo imena deset najsretnijih glasača nagrađenih vrijednim nagradama:
1. nagrada – trodnevni boravak s doručkom (dva noćenja) za dvije osobe u hotelu Mepas Mostar – Zdravko Vučić, Mostar
2. nagrada – dvodnevni boravak s doručkom (jedno noćenje) za dvije osobe u hotelu Buna – Slaven Galić, Široki Brijeg
3. nagrada – Godišnja zbirka maraka 2022. – Nermin Zlatkić, Orašje
4. nagrada – Godišnja zbirka maraka 2022. – Slaven Damjanović, Tolisa
5. nagrada – Godišnja zbirka maraka 2022. – Ana Rajič, Mostar
6. nagrada – Katalog poštanskih maraka 1993. – 2001. i Katalog poštanskih maraka HP Mostar 2002. – 2012. – Zoran Landeka, Zagreb (Hrvatska)
7. nagrada – Katalog poštanskih maraka 1993. – 2001. i Katalog poštanskih maraka HP Mostar 2002. – 2012. – Kristina Pehar, Mostar
8. nagrada – Zbirka maraka „Ptice Hutovog blata 2008./2009.“ – Goran Matić, Grude
9nagrada – Zbirka maraka „Ptice Hutovog blata 2008./2009.“ – Semira Saltović, Orašje
10. nagrada – Poklon paket HP Mostar – Lucija Vrdoljak, Ludwigshafen (Njemačka)
Mladić Z.A. koji je putem društvenih mreža objavio šokantan status u kojem prijeti da počiniti sličan scenarij u Mješovitoj srednjoj školi, kao što je to učinjeno u Beogradu, uhapšen je, potvrđeno je za N1 u FUP-u.
“Dana, 4.5.2023. godine, policijski službenici Federalne uprave policije su po zahtjevu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, slobode lišili jednu osobu, inicijala A.Z. (2005.) iz Bihaća zbog sumnje u izvršenje krivičnih djela „Ugrožavanje sigurnosti“ iz članka 183. stavak 1. i „Terorizam“ iz članka 201. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Osoba će nakon kriminalističke obrade biti predato u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona”, navode iz FUP-a.
Direktor škole, ali i brojni građani, obavijestili su policiju da je Z.A. objavio ovu prijetnju na Instagramu. V.d. komesara MUP-a USK Jusuf Mešić, kazao je kako su službenici Uprave policije odmah poduzeli mjere i radnje te obavijestili postupajućeg tužitelja.
Istragu je preuzela Federalna uprava policije po odluci postupajućeg tužioca jer je, kako je Mešić rekao, jedan od roditelja uposlenik MUP-a USK.
“Podsjetio bih da smo 7.10.2022. godine također poduzimali mjere i radnje iz svoje nadležnosti jer je isto lice objavilo da je silovalo jednu djevojčicu i da će to ponoviti. O svemu je također obaviješteno Kantonalno tužiteljstvi USK. Tada se radilo o maloljetnoj osobi i dežurni tužitelj ga ja sasluša i donio odluku da obustavi istragu”, rekao je Mešić u izjavi za medije ranije.
Klinički bolnički centar Split prva je bolnica u Hrvatskoj koja ima vlastitog terapijskog psa – Doru, kojoj je danas drugi radni dan.
Kraljevska pudla stara godinu i šest mjeseci postala je tako dio Odjela za psihologiju i edukacijsku rehabilitaciju Klinike za dječje bolesti KBC-a Split. Uz klasične pristupe, djeca će imati mogućnost i inovativne metode terapije koja u terapijske postupke ili aktivnosti s djecom uključuje posebno educiranog psa. Metoda je to koja je dostupna u brojnim zemljama Europe i svijeta, a Klinički bolnički centar Split je prvi u Hrvatskoj koji pruža takvu vrstu intervencije.
Novu djelatnicu došli su pozdraviti brojni djelatnici splitske bolnice, a tim povodom upriličeno je predavanje ‘Reci da terapijskom psu’ za vrijeme kojeg su se svi zainteresirani mogli upoznati s prednostima uvođenja terapijskog psa kao dijela intervencije radnog terapeuta na Klinici za dječje bolesti.
O povijesti razvoja i aktivnostima Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, uz čiju je suradnju i podršku ovaj projekt i ostvaren, govorila je predsjednica Mira Katalenić. Okupljenima je približila važnost terapije potpomognute životinjama zahvaljujući kojoj dolazi do poboljšanja fizičkog, društvenog, emocionalnog i/ili kognitivnog funkcioniranja uključenih korisnika. Instruktorica pasa pomagača Lana Glavan pojasnila je kako izgleda proces njihova treninga naglašavajući da psi postaju motivatori i suradnici u kreiranju radno terapijskih intervencija. Kako će Dora biti od pomoći djeci pacijentima KBC-a Split otkrila je radna terapeutkinja i voditeljica terapijskog psa za KBC Split Matea Videk. Istaknula je da su planirane aktivnosti s terapijskim psom individualni radnoterapijski postupci usmjereni na terapijsko hranjenje, senzorna integracija, primjena floortime pristupa usmjereno na razvoj socijalnih vještina i igre, grupne kognitivno – bihevioralnim psihoterapije s djecom školske dobi širokog raspona poteškoća u sklopu Dnevne bolnice Klinike za dječje bolesti, kao priprema kroz igru za medicinske postupke te povremeni posjeti psa dugo hospitaliziranim pacijentima.
Ravnatelj KBC-a Split prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović izrazio je radost što je ovaj projekt, na kojem se radi već više od godinu dana, uspješno realiziran. ‘Medicinska skrb o djeci sve češće zahtjeva multidisciplinarni pristup, posebno u kontekstu pojave novih dječjih bolesti i poremećaja, na što KBC Split odgovara zapošljavajući dječje psihologe, edukacijske rehabilitatore, logopede, radne terapeute, pa i terapijskog psa’, kazao je i zahvalio svima koji su pomogli da se učini ovaj veliki i lijepi iskorak za malene pacijente.
Podsjetio je i da su u tijeku pripremne radnje za izgradnju zgrade Centra za neurorazvojne poremećaje djece i mladih. Zahvalnost je iskazala i doc. prim. dr. sc. Branka Polić, predstojnica Klinike za dječje bolesti KBC-a Split koja je potvrdila da je Dora s oduševljenjem prihvaćena od radnog kolektiva i djece koja će s njom provoditi svaki dan. Voditeljica Odjela za psihologiju i edukacijsku rehabilitaciju dr. sc. Irena Mišetić je naglasila da rezultati istraživanja pokazuju da uključivanje terapijskih pasa u terapijski proces nosi sa sobom brojne dobrobiti za djecu, kao što su smanjenje stresa i anksioznosti, smanjeni osjećaj usamljenosti, osjećaj povećane tjelesne i psihičke dobrobiti, poboljšana kvaliteta života i fiziološko funkcioniranje, smanjenje simptoma traume, smanjeno odustajanje od terapije i povećana razina sudjelovanja u grupnim terapijama, pri čemu se ne ometaju procesi relevantni za učinkovitu psihoterapiju. Također, postoje indikacije da psi mogu detektirati i reagirati na emocionalno stanje ljudi, što ih čini korisnima u detekciji emocionalnog distresa.
Sve dobrobiti potvrdila je i 23-ogodišnja Valentina Banić koja je već 22 godine pacijentica KBC-a Split, a ima vlastitog terapijskog psa već 11 godina. Pomogao joj je poboljšati ukupnu kvalitetu života, poraslo joj je samopouzdanje, lakše je uspostavila socijalnu interakciju i stvorila novi krug prijatelja, a od zajedničkih aktivnosti s psom posebno ističe planinarenje.
Vjerujemo da će maleni pacijenti KBC-a Split s Dorom razviti veliko prijateljstvo, unaprijediti svoju kvalitetu života i izgraditi puno lijepih uspomena.
Djevojčica L.I. (15) nožem je povrijedila dječaka A.R. (15) i nastavnicu koja je pokušala da je spriječi.
Prema informacija koje posjeduje Blic, sve se dogodilo u Gimnaziji „Ruđer Bošković“ u Beogradu.
Napadnuti nisu teško povrijeđeni.
Djevojčica je donijela kuhinjski nož, a kako se saznaje, ona je bivša učenica koja se samoinicijativno ispisala iz škole.
Na mjestu incidenta je policijska ekipa.
Ovaj napad dogodio se dan nakon tragedije u školi “Vladislav Ribnikar” kada je Kosta Kecmanović ubio osmoro vršnjaka i čuvara škole.
Nestvarna situacija nakon jučerašnjeg događaja odmah je prijavljena policiji, koja je ekspresno reagirala
Samo dan nakon tragičnog događaja u OŠ “Vladislav Ribnikar”, učenik jedne škole u Obrenovcu, napravio je incident odmah nakon minute šutnje.
Prema izvještaju novinara televizije Pink, jedan od učenika donio je plastični pištolj u školu, koji je izvadio i okrenuo prema učenicima. Policija je odmah reagirala.
– Incident se dogodio u OŠ “Jefimija” u centru Obrenovca. Na licu mjestu reagirao je školski policajac. U prvom razgovoru s razrednom, dežurni nastavnik ostavio je djecu nakon minuta šutnje u učionici na trenutak, kako bi vidio jesu li sva djeca ušla na sat. Dječak s inicijalima M. D. izvadio je iz ruksaka plastični pištolj i pokazao ga prijatelju. Taj prijatelj ga je uzeo, najvjerojatnije u namjeri da ga baci u kantu – kaže Mijatović.
Nestvarna situacija nakon jučerašnjeg događaja odmah je prijavljena policiji, koja je ekspresno reagirala.
– Od njega je pištolj uzeo treći dječak i krenuo mahati njime u učionici. Djeca su se uplašila. Obaviješten je razredni i služba Centra za socijalni rad, a jedan od ovih dječaka je predan pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova s roditeljem u Odjel za maloljetničku delinkvenciju radi daljeg postupanja. Ovo je po meni jedan nestvaran incident. Izuzev straha, povrijeđenih nema – rekao je novinar Pinka.
Dana 5. 5. 2023. godine (PETAK) zbog neophodnih radova na mreži dalekovoda DV 10 kV „Gromiljak 3“ neophodno je obustaviti isporuku električne energije u vremenu od 09:30 do 10:00 sati te ponovno vraćanje dalekovoda u prvobitno stanje od 12:00 do 12:30 sati.
DV 10 kV GROMILJAK 3 (od dijela naselja Jehovac do Brestovskog).
TS „RAUŠEVAC“, u vremenu od 09:30 do 12:30 sati (naselje Rauševac).
Kiseljak.info
Jasmin Stavros preminuo je u dobi od 68 godina. Borio se s teškom bolesti, rakom kostiju, a liječio u KBC-u Rebro.
Podsjetimo, krajem ožujka ove godine potvrđeno je da Stavros boluje od raka kostiju. Pjevač je odmah hospitaliziran, a liječnici su posumnjali da se rak proširio i na želudac.
“Bolest je nastala tamo negdje u prvom mjesecu. Imao sam bolove u stomaku i onda sam dobio čir na dvanaestercu, to su mi operirali hitno u Karlovcu, onda sam dobio sepsu i onda su me prebacili na odjel u Karlovac. Tamo sam bio nekih 12 – 13 dana i došao sam doma i odmah sutradan u Vinogradsku jer se nije moglo izdržati od bolova, a nije se znalo što mi je”, ispričao je tada Stavros.
Prije dva tjedna prebačen je na Kliniku za plućne bolesti Jordanovac nakon što je došlo do komplikacija s plućima. “Istina je da je pacijent prebačen na Jordanovac zbog nastalih komplikacija. O kakvim je komplikacijama riječ, ne mogu govoriti”, rekao je Fedor Šantek, specijalist radioterapije i onkologije sa zagrebačkog KBC-a Rebro.
Rođen u Splitu, 1. studenog 1954., Milo je od malih nogu bio izložen glazbi. Doslovno svi članovi njegove obitelji bavili su se glazbom, i djed, i majka i otac i brat. Stoga, ne iznenađuje posebno da je još kao dijete odlazio na sate pjevanja, da od 12. godine svira bubnjeve i da je već s 15 svoj hobi i strast pretvorio u posao, profesionalno svirajući s tada popularnim splitskim bendovima kao što su Delfini, More i Mladi batali koji su se kasnije preimenovali u Magazin.
Iako mu je u jednoj fazi života nogomet bio ogromna strast pa je čak i igrao u Hajduku i s obzirom na odlične reakcije trenera vjerovao da će postati jedan od najboljih nogometaša svijeta, njegov otac nije se s tim mogao pomiriti. Tvrdio je da su svi nogometaši probisvijeti i natjerao Stavrosa da nauči svirati klavir koji je, tvrdi on, mrzio. U jednoj fazi morali su odlučiti nogomet ili glazba i otac je tu odluku donio umjesto njega.
Iako je najveći dio karijere bio poznat kao zabavnjak, ranih sedamdesetih počeo je otkrivati jazz i ubrzo postaje studijski svirač u Jugotonu i jedan od najtraženijih bubnjara na prostoru bivše Jugoslavije, a lista njegovih suradnika duga je i impresivna. Od Arsena Dedića i Josipe Lisac, preko Miše Kovača i Ivice Šerfezija, pa sve do Nede Ukraden i Ljupke Dimitrovske.
Osim toga, četiri godine svirao je udaraljke u HNK gdje su mu dirigirale veličine kao što su Vjekoslav Šutej, Nikša Bareza, Bardeli i Papandopulo, a u tom je periodu svirao i s Oliverom Dragojevićem i Meri Cetinić.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao nositelj aktivnosti bh. komorskog sustava, organizirala je na Sajmu gospodarstva u Mostaru međunarodne B2B susrete gospodarstvenika.
Komora tradicionalno podržava ovaj sajam, a tijekom njegovog trajanja planirano je održavanje 40 susreta s predstavnicima kompanija i regionalnih komora. Drugoga dana sajma B2B sastanci bit će održani i online putem match platforme.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Vjekoslav Vuković izjavio je za Fenu kako je ova komora predložila zanimljivu inicijativu, a to je da se cjelokupni bh. komorski sustav predstavi zajedno na jednom štandu.
– Poznajući i cijeneći sve nadležnosti u BiH, vanjske trgovine, vanjskotrgovinske razmjene i međunarodne sporazume te gospodarstvo koje je u nadležnosti entitetskih komora, željeli smo tu sinergiju pretvoriti u zajedničku snagu koja je prikazana na Sajmu – istaknuo je dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Na taj način, dodao je, može se utjecati na izmjenu zakonskih regulativa, može se djelovati ne samo normativno nego i na međunarodnom planu, a ujedno mogu se postići mnogo bolji rezultati i mogu se kvalitetnije artikulirati zahtjevi gospodarstvenika.
– To je, dakle, cilj našeg zajedništva čime se ponosimo, a posjet visokih domaćih, regionalnih i međunarodnih dužnosnika i zvaničnika zajedničkom štandu, ukazuje da je s ushićenjem prihvaćen ovakav tip sinergije koji može polučiti rezultate – ocijenio je Vuković.
Govoreći o aktivnostima Vanjskotrgovinske komore BiH do kraja godine, Vuković je najavio veliki biznis forum pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije.
– Ne smijemo zaboraviti da su naše ranije aktivnosti bile usmjerene na Schengen, na protok naših roba. Danas nam je u fokusu povećanja graničnih prijelaza s Europskom unijom kako bi se olakšalo prometovanje roba, odnosno izvoz i uvoz roba u BiH – dodao je.
Vuković je naglasio kako su fokusirani na Republiku Hrvatsku, koja je jedan od najvažniji vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.
Vanjskotrgovinske komore BiH je i partner 3. sveučilišnog gospodarskog foruma koji će na Sajmu biti održan u srijedu, 3. svibnja.
Na Forumu će se govoriti o inovativnosti i prilagodbi visokog obrazovanja potrebama suvremenog tržišta rada, izazovima energetske tranzicije te o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine i EU fondovima.
Zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar se dan nakon nove runde pregovora između Beograda i Prištine na medijskom brifingu govorio o tome, ali i o drugim regionalnim temama.
Escobar je na pitanje N1 komentirao konstantna povezivanja Republike Srpske i Kosova, odnosno njihovog statusa, ali i kako SAD gleda na opću situaciju u Bosni i Hercegovini.
“Počet ću tako što ću reći da je dijalog između Srbije i Kosova jedinstven za Srbiju i Kosovo. Ne uključuje druge strane. Sada su druge strane zainteresirane jer to stvara mogućnosti za unapređenje regionalne stabilnosti. Ali mi ne želimo ponovo kreirati model koji imamo u Bosni i koji je stvoren za Bosnu”, kazao je Escobar.
Prema njegovim riječima SAD su ohrabrene posljednjim zbivanjima u Bosni i Hercegovini, posebno je istaknuo nove glasove i lidere u strukturi vlasti.
“Situacija u Bosni je, rekao bih, ohrabrujuća po tome što smo imali uspješne izbore. Ti izbori su proizveli vlade na državnoj razini, a sada i na razini Federacije koje su se formirale brže nego što su ikad formirane, koje unose nove glasove i još jednu generaciju lidera u strukturu vlasti, što je nešto što je bilo jako potrebno u Bosni. Stoga se radujemo radu s novom vladom na državnoj razini i novom vladom Federacije na unapređenju ciljeva stabilnosti, ekonomskog prosperiteta i euroatlantskih integracija“, zaključio je Escobar.
Kada su u pitanju pregovori Beograda i Prištine, Escobar je izrazio optimizam istovremeno govoreći i o pravno obvezujućoj formi sporazuma koji je ranije postignut.
“Imamo pravno obvezujući sporazum između Srbije i Kosova o normalizaciji, a jučer se razgovaralo o primjeni tog sporazuma. Sada implementacija počinje formiranjem asocijacije općina sa srpskom većinom. To je zaista bio intenzivan fokus diskusije u kontekstu dijaloga uz posredovanje EU, a razgovaralo se o važnim elementima. A sada je na glavnim pregovaračima da krenu naprijed i počnu s izradom statuta. Očekujemo da će se u sljedeća dva tjedna glavni pregovarači sastati i ponovo razgovarati o ovom procesu. Ovaj proces je veoma važan i veoma je važno da dvijee strane, posebno Kosovo, shvate ovaj proces ozbiljno i krenu na ubrzan način da se to uradi, da se dvijee strane dogovore da to stave na parlamentarnu reviziju i zakonski pregledati kako bi se uvjerili da je nepovratan i da je središnji dio normalizacije. Također, željeli smo razgovarati o nekim od uvjeta odnosa između manjinskih zajednica na Kosovu i središnje vlasti“, kazao je Escobar.
Escobar je dodatno pojačao ovaj stav ističući da Europska unija i Sjedinjene Države su veoma fokusirane na to da ovaj sporazum, “na kojem smo veoma naporno radili, postane stvarnost, a ta stvarnost počinje udruživanjem, normalizacija je usredsređena na prava manjina, posebno srpskih, na Kosovu”.
U Bosni će danas preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima u središnjim, sjevernim i istočnim područjima. U Hercegovini većinom umjerena naoblaka.
Sredinom dana slabiji lokalni pljuskovi su mogući na sjeveru, istoku i jugoistoku Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C.
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, mirovine za travanj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice FBiH u petak, 5. svibnja, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Na temelju Odluke Upravnog odbora FZ MIO/PIO o konačnom iznosu redovitog usklađivanja, sve mirovine su uvećane za 16,25 posto u odnosu na mirovinu iz prosinca 2022. godine.
“Podsjećamo, u siječnju ove godine mirovine su, akontacijskim modelom, usklađenje za 11,1 posto, te se navedeni postotak uvećava za dodatnih 5,15 posto, što daje iznos konačnog usklađivanja mirovina od 16,25 posto”, ističu iz Federalnog zavoda.
Pritom napominju da u skladu s tim, najniža mirovina za travanj iznosi 518,07 KM, zajamčena 618,29, dok je najviša mirovina 2.527,83 KM.
Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati za travanj 357.423, iznosi 649,39 KM.
Pored uvećane mirovine za travanj, korisnici će primiti i razliku za prva tri mjeseca između isplaćenog akontacijskog iznosa i iznosa mirovine po odluci o konačnom usklađivanju.
Mirovinu za travanj primit će ukupno 434. 403 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu mirovina te razlika za prva tri mjeseca, iznose oko 295 milijuna KM, naglašavaju iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
U Istarskom akvatoriju su u utorak nestala dvojica ribara. Pokrenuta je potraga, ali još uvijek nema novih informacija o njima. Potraga će se nastaviti sutra ujutro.
Dolores Brenko Škerjanc iz pulske Lučke kapetanije je za središnji Dnevnik HTV-a govorila o tijeku potrage i sljedećim koracima. “Plan je napravljen za sutra za nastavak potrage, kada će u 7 sati krenuti dvije brodice Lučke kapetanije Pula, brod Lučke kapetanije Rijeka, brod Obalne straže te policijski brod”, istaknula je.
Potraga će se obustaviti s padom mraka. Nove informacije trebala bi biti priopćene javnosti u četvrtak u podne, ne bude li nekih novih informacija tijekom jutra.
Foto: Tijana Jelena Lovrić
Večeras je u organizaciji, HKD „Napredak“ Kiseljak održana Uskrsna izložba likovnih djela ULU HKD “Napredak” Sarajevo. Posjetitelji su imali priliku pogledati djela koja su bila prije izložena u Franjevačkom samostanu Sv. Ante na Bistriku u Sarajevu.
Autori uradaka su članovi Udruge likovnih umjetnika HKD “Napredak” Sarajevo
U glazbenom dijelu je nastupio Tamburaški sastav Župe Brestovsko pod ravnanjem fra Mirka Majdandžića.
Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom načelnika općine Kiseljak, Mladena Mišurića – Ramljaka.
Kiseljak.info
Umro je Nikica Valentić, nekadašnji predsjednik vlade Republike Hrvatske u prvoj polovici 90-ih godina te saborski zastupnik u dva mandata. Preminuo je u 73. godini života.
Nikica Valentić rođen je 1950. u Bilaju kod Gospića. Godine 1974. je diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1983. bio je direktor stambenih zadruga Stanograd i Stanoinvest koje su godišnje gradile po tisuću stanova.
Bio je dio afere Zelenjak početkom osamdesetih kada se tvrdilo da je njegovo poduzeće društvenim novcem gradilo kuće na Zelenjaku za Franju Gregurića i druge njegove suradnike.
Godine 1983. prešao je u odvjetnike i bavio se investicijskim ugovorima, trgovačkim pravom, porezima i ugovorima s nekretninama. Godine 1990. pristupa Hrvatskoj demokratskoj zajednici i postaje generalni direktor hrvatske naftne kompanije Ine.
Premijer je bio od 3. rujna 1993. do 7. studenoga 1995. godine. Početkom travnja 1993. popustio je nagovaranju predsjednika Franje Tuđmana i preuzeo premijersku funkciju. Prihvaćajući tu dužnost, Tuđmanu je obećao da će biti do kraja rata, računao je da će to biti najviše godinu dana. Ostao je dvije i pol godine, od 3. travnja 1993. do 7. studenog 1995.
U njegovom mandatu kao službena valuta uvedena je kuna i zaustavljena je inflacija. Također tijekom mandata Nikice Valentića, u kolovozu 1995., hrvatska vojska i policija izvele su operaciju Oluja koja je u konačnici dovela do kraja rata u Hrvatskoj.
Kao član HDZ-a bio je saborski zastupnik u dva mandata (1992.-93. i 1995.-2000.). Bio je i potpredsjednik HDZ-a.
Od 2000. više se aktivno ne bavi politikom. U medijima se oglašavao rijetko. Godine 2007. je bio svjedok obrane hrvatskih generala u Haagu. Izjavio je kako su “optužnice poput šapirografiranih špranci u koje se samo umetne ime” te ustvrdio da nije postojao zločinački pothvat.
Godine 2002. je krenuo s građevinskim pothvatima teškima oko 200 milijuna eura.
24. Međunarodni sajam gospodarstva svečano je otvoren jučer u Slobodnoj carinskoj zoni u Mostaru.
Ovaj sajam okuplja više od 700 izlagača iz 30 država, među kojima i neke od najjačih kompanija iz Izraela, ovogodišnje zemlje-partnera.
Tijekom sajamskih dana, svoje aktivnosti, projekte i najznačajnija ostvarenja u oblasti zaštite, održavanja i izgradnje magistralnih cesta u FBiH predstavilo je JP Ceste Federacije BiH d.o.o.
Štand JP “Ceste FBiH” na sajmu u Mostaru su posjetili predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak. Razgovarali su s direktorom JP “Ceste FBiH”, Ljubom Pravdićem o suradnji i planovima vezanim za buduće razdoblje.
Kiseljak.info
Dječak koji je s nepunih 14 godina, danas, počinio masakr u OŠ “Vladislav Ribnikar” na Vračaru mjesec dana je podrobno pravio plan, uključujući i popis za likvidaciju, javlja Kurir.
Očigledno je da je bio odlučan u namjeri da počini krvavi pir i da nije dozvolio da mu se itko na tom putu nađe. Do te mjere je bio odlučan da pobije učenike da je na početku smrtonosnog pohoda u radnika osiguranja Dragana Vlahovića ispalio 15 metaka, iako su bili dobri prijatelji, saznaje Kurir.
Naime, Vlahović je bio omijen i među djecom i među zaposlenima u školi. U sjajnom odnosu je bio i sa svojim ubojicom. Kako saznajemo, njih dvojica su imali običaj razmjenjivati poruke i izvan škole, do te mjere su bili dobri.
Međutim, sve to nije poljuljalo dječaka u namjeri da načini krvoproliće. Vlahović mu nije bio na popisu za ubijanje, ali mu se na tom putu našao kao prva prepreka i zato ga je ubio.
I ove godine na Sajmu gospodarstva u Mostaru Hrvatska pošta Mostar ponudila je nove i korisne informacije vezane za usluge Brza pošta 1323 i PostCash!
Sajam gospodarstva idealna je prilika da se provede vrijeme s poslovnim partnerima i korisnicima usluga, te prezentaciju noviteta.
– Brza pošta 1323 Hrvatske pošte Mostar usluga je koja može odgovoriti svim zahtjevima tržišta kada je u pitanju brza dostava pošiljaka u Bosni i Hercegovini. Sustavno radimo na prilagođavanju naših usluga novim tržišnim okolnostima razvijajući usluge prema potrebi korisnika. Učinkovitim korištenjem poštanske mreže sva tri javna poštanska operatera pružamo najkvalitetniju uslugu brze pošte na tržištu BiH. Danas su na našem štandu posjetitelji imali priliku čuti i više informacija o mogućnostima brzog i sigurnog slanja novca iz Europe u BiH putem naše aplikacije PostCash! Kao poduzeće, uvijek se trudimo pružiti vrhunsku i kvalitetnu uslugu klijentima te smo uvijek otvoreni za zajedničku suradnju – navodi se u priopćenju.
Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a te županijska ministarstva su odlučila privremeno povećati broj policajaca u osnovnim i srednjim školama nakon masakra koji se jutros dogodio u beogradskoj školi.
Kako je za Klix.ba potvrdila glasnogovornica MUP-a Sarajevo Mersiha Novalić oni su odmah poduzeli aktivnosti koje se odnose na povećano prisustvo lokalnih policajaca, koji policijski rad obavljaju u zajednici te su dobro upoznati s društvenom strukturom.
Nakon njih, u školu su poslani i uniformirani policajci, ali na način i u mjeri da ne uznemiravaju učenike niti druge građane.
Riječ je o preventivnoj praksi, koja je uslijedila nakon masakra koji je počinio 13-godišnjak u školi u Beogradu prilikom čega je ubijeno najmanje osmero djece i čuvar, a još dvoje je u kritičnom stanju.
Francuski PSG suspendirao je Lionela Messija na dva tjedna jer je bez klupskog dopuštenja otputovao u Saudijsku Arabiju nakon poraza od Lorienta u 33. kolu francuskog prvenstva, objavio je L’Equipe.
Messiju aktualni ugovor ističe na kraju ove sezone i sve je izvjesnije kako neće doći do produljenja suradnje s pariškim klubom.
Kako pišu francuski mediji Messi je otputovao u Saudijsku Arabiju, u zemlju čiji je promotor, ali bez dozvole kluba.
Očekivalo se kako će igrači dobiti dva dana slobodno nakon Lorienta, ali nakon poraza to se promijenilo i u ponedjeljak je održan trening na kojem nije bilo Messija. Argentinac dva tjedna neće sudjelovati na grupnim treninzima i utakmicama.
Lionel Messi suspendu deux semaines par le PSG après son voyage en Arabie saoudite : https://t.co/ZG4BYLBThQ pic.twitter.com/DZpi37W01f
— L'ÉQUIPE (@lequipe) May 2, 2023
Učenici Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu rekli su kako su vidjeli da je jedan dječak pogođen u nogu, drugi u međunožje…
Četrnaestogodišnji učenik pucao je jutros oko 8 sati u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Riječ je o učeniku sedmog razreda koji je na nastavu navodno ponio očev pištolj. U pucnjavi je ubijeno osmero djece i zaštitar, dok su šestero djece i nastavnik ranjeni, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srbije. “Učenik ove škole K. K. (2009.), koji se sumnjiči da je počinio ovo kazneno djelo, pronađen je i uhićen u školskom dvorištu. Sve policijske snage i dalje su na terenu i intenzivno rade na rasvjetljavanju svih činjenica i okolnosti koje su dovele do ove tragedije”, navodi se.
Među učenicima zavladala je panika, a neki od njih opisali su što se dogodilo. “Dvije naše prijateljice leže, pogođene su. Leže, ne znamo jesu li žive. Jedan dječak pogođen je u nogu, drugi u međunožje”, rekli su učenici za Telegraf.rs te istaknuli kako nisu znali je li pucao jedan dječak ili dvojica.
“Bili smo na petom katu i čuli buku. Učitelj je rekao da iziđemo. Mislili smo da se šali, ali vidjeli smo djecu kako plaču. Samo su nas izveli. Vidjeli smo prijatelja kako je upucan u nogu. Svi su plakali, samo su nam rekli da izađemo”, dodali su.
Napadač, 14-godišnji učenik, došao je u školu naoružan i počeo pucati, a sve je trajalo oko pet minuta. Na mjesto događaja upućene su ekipe hitne pomoći te velik broj policijskih službenika.
Naoružani dječak prvo je, kako su istaknuli učenici, otvorio vatru na satu povijesti.
“Počeo je nasumično pucati. Prvo u profesoricu povijesti, a onda je nastavio dalje. Ubio je naša dva prijatelja, ja sam legla preko njih kako bi pomislio da sam mrtva. Izašao je iz učionice, još su se čuli pucnji”, rekla je učenica za portal Nova.rs.
Motiv napada još uvijek nije utvrđen, no učenici tvrde kako je 14-godišnjak dobio jedinicu iz povijesti. “Dobio je jedinicu iz povijesti i onda je poludio. Pucao je po kabinetu, a onda i u prijatelje. Ima sve petice, a svi ga zovemo štreber”, naveli su učenici za Blic.
“Čuo sam pucnjavu, neki su učenici odmah izašli u hodnik vidjeti što se događa. Prvo sam pomislio da se vani nešto čuje. Svi su počeli vrištati, nastala je panika, svi su trčali. Vidio sam ga kada sam izašao, došao je i uperio pištolj u nas”, opisao je jedan učenik.
U Beogradu je rano jutros došlo do pucnjave u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u centru grada kada je maloljetnik ušao u školu i počeo pucati.
Kako piše Telegraf.rs, osmero djece je preminulo od zadobivenih ozljeda, kao i domar osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u centru Beograda. Portal TV Nova javlja da je ubijeno šestero učenika.
Prema nezvaničnim informacijama, učenik je upao na sat povijesti i počeo pucati na učenike.
Jedno ozlijeđeno dijete je na operacijskom stolu, dvoje su na intenzivnoj skrbi, osalim ozlijeđenima među kojima je i nastavnica pruža se liječnička pomoć.
Nakon pucnjave naoružani maloljetnik je pobjegao iz škole, ali nedugo nakon toga je uhićen. Ispred škole je veliki broj pripadnika policije, i tri vozila hitne pomoći. Stigli su i roditelji djece koja je danas bila na nastavi.
Izgradnja obilaznica od velikog je značaja za poboljšanje sigurnosti prometa u gradovima, kako lokalnog tako i tranzitnog, a u ovom trenutku, uz obilaznice, provode se i druge aktivnosti u kontekstu izgradnje i poboljšanja prometne infrastrukture, pri čemu će sve zajedno ići u smjeru poboljšanja kvalitete života u nizu segmenata. Rezime je to trenutačnih aktivnosti JP Ceste Federacije BiH o kojima je u intervjuu za Večernji list govorio Ljubo Pravdić, direktor navedenoga poduzeća.
Večernji list: Javno poduzeće Ceste Federacije BiH nositelj je aktivnosti u programu modernizacije magistralnih cesta u FBiH, u kojoj je fazi realizacija navedenog programa?
– Provedba programa modernizacije počela je 2018. godine, kad su kreditna sredstva EIB-a i SB-a postala stvarno efektivna. Razdoblje provedbe programa zaključeno je na četiri godine, ali je produljeno zbog kašnjenja stvarne efektivnosti EBRD-ovih kreditnih sredstava. Trenutačno su u tijeku radovi na sljedećim projektima: izgradnja tunela Novi na južnoj obilaznici Mostara, dionica Miljkovići – Rodoč, rekonstrukcija tunela Skela u Jajcu, na cesti M-5, dionica Jajce jug – Donji Vakuf, izgradnja mini obilaznice Stoca (Vidovo Polje – veza na M-6) – u okviru projekta izgradnje ceste Neum – Stolac. Tu su i izgradnja trakova za spora vozila na cesti M-5, dionica Ripač – Dubovsko, izgradnja trakova za spora vozila na cesti M-18, dionica Čevljanovići – Nišići, izgradnja obilaznice Livna, (veza M-15 – M-6), izgradnja obilaznice Bugojna, izgradnja obilaznice Donjeg Vakufa – I. faza, izgradnja obilaznice Kiseljaka – I. faza, kao i izgradnja sjeverne obilaznice Gruda – I. faza. Također, u planu je i projekt izgradnje ceste M-14 Bihać – Bosanska Krupa – I. faza, dionice Jablanska – čvor Mali Lug, na kojem je trenutačno u tijeku eksproprijacija.
Večernji list: Na koje biste obilaznice posebno stavili naglasak?
– Izgradnja obilaznica od velikog je značaja za poboljšanje sigurnosti prometa u gradovima, kako lokalnog tako i tranzitnog. Također se značajno smanjuju gužve i zastoji u gradovima, što pozitivno utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva, a smanjuje se vrijeme putovanja za tranzitni promet, čime se povećava razina usluga na magistralnim cestama.
Večernji list: Jasno je kako je tehnički najzahtjevnija izgradnja južne mostarske obilaznice, a posebice tunela Novi. Vidljivo je kako je nedavno izvršeno i probijanje ulaza u tunel. Koliki je značaj te dionice?
– Poseban naglasak treba staviti na projekt izgradnje južne obilaznice Mostara, koji je najkompleksniji u tehničkom smislu te zahtijeva značajna financijska ulaganja. Izgradnjom južne obilaznice Mostara premjestit će se tranzit prometnih tokova iz urbanog gradskog područja Mostara. Glavnu prednost projekta predstavlja skraćenje vremena putovanja iz gravitacijskog područja zapadne Hercegovine, koje je značajno produljeno prolaskom kroz Mostar. S druge strane, projektom se smanjuju negativni utjecaji tranzitnog prometa na Mostar u smislu zagušenja, zagađenja, buke, sigurnosti i ostalih utjecaja na okoliš.
Večernji list: U kojoj je mjeri značajno održati dinamiku radova na svim pravcima te koliko je važno imati na raspolaganju potporu iz proračuna, ali i međunarodnih financijskih institucija?
– Iznimno je značajno održavati dinamiku radova na svim pravcima kako bi se ravnomjerno održavala i unaprjeđivala postojeća mreža magistralnih cesta te održala i poboljšala postojeća razina usluge i sigurnosti. Uz navedeno, izgradnjom novih cesta (obilaznica i sl.) razvija se mreža magistralnih cesta i ostvaruje bolja prometna povezanost između gradova i regija, što pozitivno utječe na konkurentnost gospodarstva. Potpore iz međunarodnih kreditnih institucija i proračuna FBiH su nužne, pogotovo u slučaju velikih razvojnih projekata, a također i u slučaju sanacija te rekonstrukcija veće investicijske vrijednosti za koje se ne mogu osigurati sredstva iz vlastitih prihoda JP Ceste FBiH. Iz navedenih prihoda moraju se osigurati sredstva za redovito i zimsko održavanje, a iz preostalih sredstava koriste se za financiranje manjih projekata izvanrednog održavanja (projekti poboljšanja sigurnosti prometa i sanacije “crnih točaka”, sanacije manjih cestovnih objekata, kolnika, klizišta i sl.), nužnih za osiguranje uvjeta za normalno odvijanje prometa.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na novi investicijski program za iduće četverogodišnje razdoblje?
– Javno poduzeće Ceste FBiH pripremilo je novi investicijski program za izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih cesta, a sadrži nužne projekte podijeljene u tri skupine: Projekte izgradnje i rekonstrukcije – nastavak i završetak projekata započetih programom modernizacije magistralnih cesta FBiH; Projekte rekonstrukcije i sanacije cestovnih objekata – prioritetne projekte veće vrijednosti klasificirane prema bazi podataka u skupinu za žurna ulaganja te Projekte rehabilitacije magistralnih cesta – dionica s većim prometom i prometnim opterećenjem, prema analizi iz dTIMS-a). Investicijski program usvojen je na Nadzornom odboru i proslijeđen putem Federalnog ministarstva prometa i veza Vladi FBiH na daljnje postupanje.
Veleposlanica Peleg je naglasila da je mostarski sajam mjesto brojnih prilika, partnerstava i novih projekata.
„Zadovoljstvo mi je što je Država Izrael ovogodišnji partner sajma čime imamo dodatnu priliku ojačati, prije svega, ekonomsko partnerstvo, ali i druge oblike suradnje“, istaknula je veleposlanica Peleg proglasivši sajam otvorenim.
Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak kazala je prilikom prigodnog obraćanja kako će se tijekom sajma koji traje do subote, 6. svibnja, organizirati mnoštvo poslovnih i tematskih konferencija, stručnih skupova i okruglih stolova.
„Počašćeni smo time što je Država Izrael zemlja partner ove godine. Veliki je to korak u razvijanju odnosa između zemalja te očekujemo da će ova suradnja rezultirati izraelskim ulaganjem u Bosnu i Hercegovinu“, rekla je Bošnjak. Također je dodala da će Republika Hrvatska biti zemlja-partner Sajma gospodarstva u Mostaru iduće godine.
Pored veleposlanice Države Izrael za BiH Peleg i direktorice Sajma gospodarstva Bošnjak, nazočnima su se obratili gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić istaknuo je kako je Sajam i ove godine organiziran na vrhunskoj razini.
„Kao gradonačelnik Mostara zajedno sa svojim suradnicima, Gradskim vijećem i prijateljima Mostara i Bosne i Hercegovine ustrajat ću na dijalogu, dogovoru i suradnji. Jer samo tako možemo u punini afirmirati sve naše vrijednosti, našu bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, prirodne ljepote i zemljopisni položaj te vrijedne i kreativne ljudi, a našu nacionalnu različitost iznova doživljavati i promovirati kao našu prednost. Želimo Mostar koji će biti poželjno mjesto za investicije, mjesto ugodno za život, grad u kojem će se mladi obrazovati, početi vlastiti posao i zasnovati obitelji. Tek tada možemo kazati da smo polučili rezultat“, kazao je gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić.
Novoizabrani premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je kako u trenutku mnoštva izazova s kojima se suočava društvo i šira europska zajednica, danas više nego ikada, u vrijeme rastuće polarizacije u svijetu trebaju nam inicijative koje integriraju, promoviraju suradnju i povezuju.
„Ekonomija je jedan od ključnih integrativnih činitelja društva. Zato je Mostarski sajam važan događaj koji zavrijeđuje pažnju i podršku“, kazao je Nikšić.
Federalni premijer je naglasio kako prisustvo premijera Srbije i Hrvatske te predsjedateljice Vijeća ministara BiH šalje važnu poruku.
„To je pozitivna poruka o razumijevanju potrebe naše uzajamne suradnje za dobro ljudi s obje strane bh. granice te unutar BiH. Pristustvo međunarodnih predstavnika smatram potvrdom snažnog povrataka i angažmana EU koja je otvorena i spremna surađivati s novim vlastim u BiH na svim razinama kako bi i naša zemlja krenula jače u integracije u EU“, naglasio je Nikšić.
Ana Brnabić, premijerka Srbije kazala je da joj čast i zadovoljstvo ove godine ponovno biti u Mostaru.
„Ove godine ponovno Srbija dolazi tu, šestu godinu zaredom, sa zavidnim gospodarskim izaslanstvom. Dolazim i sa pojačanjem iz NS RS, tu je sa mnom i zastupnik Milimir Vujadinović, predsjednik grupe prijateljstva sa BiH. Time pokazujemo značaj koji dajemo ovom Sajmu, ali i našim odnosima sa BiH i generalno sa čitavom regijom, s obzirom da sam u nedjelju bila u Zagrebu, imala konkretne razgovore sa gospodinom Plenkovićem“, kazala je Brnabić.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je na otvaranju Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru se osvrnuo na političku, ali i ekonomsku suradnju Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Naglasio je kako je pred BiH razdoblje intenzivnog i bržeg razvoja.
„Sajam se održava u momentu vrlog važnog konteksta za BiH. Naime, BiH je od prosinca prošle godine postala država kandidatkinja za članstvo u EU. To je velika vrijednost za cijelu zemlju. Prema mom mišljenju nakon hrabrih odluka Christian Schmidta stvara se okvir za napredak i dublju integraciju BiH u EU. Naime, za svaki napredak potrebno je da političke institucije osiguravaju političku stabilnost. Ona je preduvjet svakog razvoja”, kazao je Plenković.
Između ostalog, istaknuo je da smatra da je vrlo važno da demokratske institucije budu funkcionalne i reflektiraju volju birača u zemlji.
“Upravo ovi krupni koraci koji su se dogodili po meni daju jasan signal i gospodarstvu i svim građanima BiH da je pred BiH razdoblje intenzivnijeg i bržeg razvoja. To govorim s punim uvjerenjem kao predsjednik Vlade već sedmu godinu u Hrvatskoj. Hrvatska je upravo zahvaljujući snažnoj stabilnosti realizira većinu svojih strateških ciljeva. Ciljeva snažnog gospodarskog rasta, ciljeva podrške građanima u vrijeme krize. U tom svjetlu vidim i mogućnost intenziviranja naše suradnje. Hrvatska je važan strateški partner BiH i u političkom i ekonomskom smislu. Želimo da se odnos razvija u partnerstvu i da hrvatske kompanije nastave kvalitetno poslovati na tržištu BiH. Isto tako i kompanije BiH da posluju u Hrvatskoj”, kazao je Plenković.
Plenković je na kraju svog obraćanja kazao kako je Vlada Hrvatske dodjelila 10 milijuna eura za Sveučilištnu kliničku bolnicu u Mostaru te kazao kako je podrška ove susjedne zemlje iskrena i prijatelja.
„Bit ćemo najangažiraniji odvjetnik na putu EU i želimo imati unaprjeđenje i ekonomskih odnosa“, zaključio je Plenković.
Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, rekla je kako joj je čast i zadovoljstvo biti danas ovdje, na najznačajnijoj manifestaciji u regiji. Mostar i Hercegovina – mjesta za investicije
‘“Sajam u Mostaru simbol je naše zajedničke predanosti razvoju gospodarstva BiH i regije. Dugogodišnjom tradicijom izrastao je u mjesto okupljanja svih ključnih sudionika u gospodarstvu BiH i regije, o čemu svjedoče sve češća partnerstava s međunarodnim korporacijama. Sajam i ove godine nije samo događaj lokalnog karaktera, već etablirano mjesto koje se može osvrnuti na dugu povijest i događaj koji ne poznaje granice i raste. Ogledalo je razvoja našeg poduzetništva, posebno obiteljskog, mladih i žena, koji su krucijalnih za razvoj svakog gospodarstva. Naša zemlja se ističe i postaje središte prepoznatljivih i korisnih skupova i konferencija. Ovih dana će se u Mostaru osobno susresti političari, vlasnici tvrtki, vizionari, i stvoriti nove mostove i poslovne prilike. Sajam je i ove godine , 24. put, otvorio vrata domaćim i stranim tvrtkama regije i svijeta i pružio mogućnost da se promoviraju, steknu nove vještine i znanja i uspostave nove poslovne i prijateljske kontakte“, kazala je Krišto.
Nakon pozdravnih govora, visoka izaslanstva krenula su u obilazak sajamskog izložbenog prostora gdje nazoče svečanom otvaranju Nacionalnog štanda Zemlje partnera Države Izrael.
Na sajamskom izložbenom prostoru danas se predstavlja više od 700 izlagača iz 30 država, a među njima su neke od najjačih tvrtki iz Izraela, ovogodišnje zemlje-partnera.
Organizatori su istaknuli kako je napravljen dodatni iskorak u odnosu na prethodne godine te da je Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2023. velika prilika za upoznavanje gospodarstvenika, a sve s ciljem što većeg ulaganja u budućnosti u BiH.
Šest braće Durakovića iz Bugojna su primjer svima kako bi jedna mnogobrojna obitej trebala funkcionirati. Naime, između njih šest nema ni ograde, svi su u odličnim odnosima, ali i jetrve tj. njihove supruge. Svake godine se okupljaju više puta kako bi evocirali uspomene i prisjetili se starih vremena ali i ispričali po neku anegdotu koja se dogodila od zadnjeg susreta do novog.
Jutros oko 10 sati policiji je javljeno da su lokalni mještani pronašli beživotno tijelo sinoć nestalog Edina Habibovića.
Tijelo je pronađeno u blizini tvornicee BNT-TMiH-a.
U tijeku su očevidne radnje pripadnika MUP-a KSB.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu iako ne boravi na današnjem Mostarskom sajmu uputio je videoporuku u kojoj se osvrnuo na značaj suradnje Izraela sa zemljama Zapadnog Balkana.
Kada je riječ o Mostaru, Netanyahu je poručio kako je ovaj grad mjesto povijesti, ali i budućnosti.
“Dok boravite u Mostaru, mjestu povijesti i budućnosti imam priliku da vam se obratim. Svi smo predani unapređenju mira, prosperiteta i budućnosti. Izrael je razvio slobodnu ekonomiju i postali smo poznati po inovacijama. Vi također imate poduzetnički duh, viziju budućnosti. Smatramo da ako se Izrael sa svojim tehnološkim mogućnostima i vaše zemlje sa mnogim talentima zajednički udruže, možemo imati suradnju od uzajamne koristi”, rekao je Netanyahu.
Također, naglasio je kako će u budućnosti planirati i posjetu ovom događaju.
“Radujem se susretu s vama kako bismo mogli unaprijediti suradnju u praksi”, ističe premijer Izraela.
Na kraju, Netanyahu se osvrnuo i na ulogu Bosne i Hercegovine u borbi protiv antisemitizma.
“Znam da ste svi predani borbi protiv antisemitizma. Hvala posebnu mom prijatelju Čoviću. Obećao si da ćeš u Mostaru ukloniti nazive ulica nazvanih po ratnim zločincima. Obećanje si ispunio. Cijenim tvoj čini koji može poslužiti kao primjer svima u svijetu”, zaključio je Netanyahu.
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović na službenom Twitter profilu je komentirao susret s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem koji je stigao u dvodnevni posjet Mostaru.
“Susret s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem i izaslanstvom u Hrvatskom narodnom saboru”, napisao je Čović uz fotografiju s Plenkovićem.
Uoči Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar govorimo o bilateralnim odnosima, suradnji, razvoju i našem EU i NATO putu”, naveo je Čović.
Always a pleasure to meet with the #EU Special Representative @MiroslavLajcak, this time in Mostar. We're speaking on the current situation in #BiH, including positive developments we've seen in recent months. EU candidate status of pivotal importance for the progress of BiH. pic.twitter.com/dZdtnEfIMi
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) May 1, 2023
Predsjednik HNS-a BiH je također izarzio zadovoljstvo zbog današnjeg susreta s posebnim predstavnikom Europske unije Miroslavom Lajčakom.
Naveo je kako su na sastanku u Mostaru razmotrili trenutnu situaciju u BiH ”uključujući pozitivne pomake koje smo vidjeli posljednjih mjeseci”.
Čović je naglasio kako je status kandidata za članstvo u EU od ključnog značenja za napredak BiH.
Always a pleasure to meet with the #EU Special Representative @MiroslavLajcak, this time in Mostar. We're speaking on the current situation in #BiH, including positive developments we've seen in recent months. EU candidate status of pivotal importance for the progress of BiH. pic.twitter.com/dZdtnEfIMi
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) May 1, 2023
Stravična vijest stiže iz Brazila, bivši UFC-ov borac i aktivni član rostera Ares FC-a Felipe Colares (29) poginuo je u prometnoj nesreći.
Udario ga je autobus na povratku s treninga u Rio de Janeiru. Hitna pomoć je ubrzo stigla na mjesto nesreće, međutim Colares je podlijegao ozljedama zadobivenima od udarca. Iza sebe je ostavio suprugu i šestomjesečnog sina, prenosi Gol.hr.
Tragic news coming out of Brazil today.
Former UFC & current Ares FC fighter Felipe Colares has died at 29.
Colares was hit by a bus on his way home from training.
[per @geglobo]
R.I.P. Felipe Colares ❤️🙏 pic.twitter.com/cPFaF8XX0C
— MMA Orbit (@mma_orbit) May 1, 2023
Tri godine bio je ugovorno vezan s UFC-om i borio se šest puta u perolakoj kategoriji. U karijeri ima ukupno 16 profesionalnih MMA borbi, a iz UFC-a je otpušten 2022. godine poslije drugog uzastopnog poraza sa omjerom dvije pobjede i četiri poraza u promociji.
Ranije ove godine vratio se na pobjednički kolosijek pobjedom u debitantskom nastupu u francuskom Ares FC-u, ali ispostavilo se kako mu je to bio posljednji meč.
Zastoji se mogu očekivati na mjestu radova u Donjoj Jablanici (Jablanica – Mostar), kao i na ulazu na autocestu kod naplatnog mjesta Bradina.
Kraj je produženog vikenda zbog prvosvibanjskog praznika, tako da se i danas očekuje pojačan promet vozila na većini cesta u Bosni i Hercegovini, kao i na graničnim prelazima. Najveće gužve i danas se očekuju se na dionici Mostar – Jablanica – Konjic – Sarajevo. Slična situacija na ovoj dionici puta bila je u subotu, kao i jučer (ponedjeljak), piše Klix.ba.
Iz AMSBiH ističu kako se zastoji mogu očekivati na mjestu radova u Donjoj Jablanici (Jablanica – Mostar), kao i na ulazu na autocestu kod naplatnog mjesta Bradina.
Sanacijski radovi na putu Jablanica – Mostar se izvode kod restorana “Zdrava voda” zbog čega se stvaraju kolone vozila, a promet se naizmjenično, jednom trakom (u dužini od 150 metara).
Zbog kiše koja je padala ili još uvijek pada, prometuje se po pretežito mokrj cesti, a vozači se upozoravaju i na povećanu opasnost od odrona. Savjetuje se opreznija vožnja i izbjegavanje rizičnih preticanja.
Danas će u Bosni i Hercegovini biti oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Intenzivnije padaline se očekuju u južnim i jugozapadnim područjima.
Poslije podne i krajem dana, padaline će oslabiti, a ponegdje i prestati. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 5 do 10, na jugu do 13, a najviša dnevna od 13 do 19, na jugu do 22 stupnja.
Iako ga optužuju da je “hrvatski čovjek” u OHR-u, Schmidt je u zasebnim odlukama vješto izbalansirao između interesa i želja svih strana u FBiH. Odlukama je ojačao građanski, a oslabio nacionalni segment
Politički triler oko formiranja vlasti u Federaciji BiH završen je nakon još jedne intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojom je, zapravo, omogućio da se sedam mjeseci nakon izbora konačno izabere entitetska Vlada.
Iako je pod stalnom medijskom paljbom iz Sarajeva i optužbama da je “hrvatski čovjek” u OHR-u, Schmidt je, zapravo, u zasebnim odlukama vješto izbalansirao između interesa i želja svih strana u FBiH. Očekivano, najviše se komentira njegova privremena odluka kojom je, zapravo, na samo jedan dan omogućio onima koji su tvrdili da imaju parlamentarnu većinu (stranke “trojke” okupljene oko SDP-a i HDZ-a BiH) da zaobiđu blokadu dopredsjednika FBiH iz SDA Refika Lende. Dobili su priliku u Parlamentu dokazati imaju li većinu od 50 ruku za izbor Vlade Federacije na čelu s Nerminom Nikšićem (SDP).
Ispostavilo se da, unatoč velikom pritisku Izetbegovićeva SDA i Komšićeva DF-a da na različite načine obore parlamentarnu većinu, ona postoji. Koliko je to razljutilo SDA i DF koji odlaze u oporbu, najbolje svjedoče fizički napadi njihovih pristaša na zastupnike ispred zgrade Parlamenta uz psovke i povike “izdajnici” i “ustaše”. Čak su sadašnje “izdajnike”, poput Kenana Uzunovića, htjeli potkupiti nudeći im za “ruku” tri milijuna maraka u kešu. Vjerojatno je to znao i Schmidt, koji je nametnuo i odluku po kojoj se za kupnju zastupnika može kazniti i do 10 godina zatvora. Uveo je i mogućnost izvanrednih izbora kao “lijek” za blokadu uspostave vlasti.
Suočen s gubitkom vlasti, SDA je proteklih mjeseci maksimalno zaoštrio političku i nacionalnu retoriku pa njegovi simpatizeri u hrvatskome dijelu nove parlamentarne većine vide isključivo “ustaše”, a u bošnjačkom “izdajnike”. Zbog otvorene potpore formiranju nove vlasti, američka, britanska i europska diplomacija etiketirane su kao islamofobi, nacisti, okupatori… SDA pritom zaboravlja kako je, uz pomoć tih istih stranaca, na sličan način uspostavio prethodnu Vladu koalirajući sa SDP-om i izbacivši većinsku hrvatsku biračku volju. Na čelu te “platformaške” vlasti bez hrvatskih stranaka također je bio premijer Nermin Nikšić.
Ne slučajno, prešućuje se druga odluka visokog predstavnika kojom je, zapravo, trajno ukinuo mogućnost veta jednog od triju nacionalnih predstavnika u Predsjedništvu Federacije ako on nema potporu najmanje 3/5 izaslanika iz svog nacionalnog kluba u Domu naroda. Tom ustavnom promjenom, koja će stupiti na snagu za godinu dana ako u međuvremenu sam Parlament FBiH ne usvoji drukčija rješenja, ukida se jedan od ključnih mehanizama zaštite nacionalnog legitimiteta pri formiranju vlasti, koji u Federaciji postoji još od Washingtonskog sporazuma. Kao znatno malobrojniji i izloženiji majorizaciji, Hrvati nisu sretni zbog ovakve odluke visokog predstavnika, što su javno i obznanili kroz reakciju Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Od galame SDA i DF-a hrvatsko se nezadovoljstvo ne čuje iako je objektivnim promatračima i na bošnjačkoj strani jasno da je Schmidt, ukupno gledano, odlukama ojačao građanski, a oslabio nacionalni segment sustava vlasti u FBiH. Građanski je druga riječ za većinski koncept u kojem oni kojih je više, a u Federaciji su to Bošnjaci, dobivaju i veću političku moć. Hrvati očekuju da se ustavnom i izbornom reformom u ovom mandatu ipak riješi pitanje zaštite nacionalnog legitimiteta pri izboru federalne vlasti, ali i izbora članova Predsjedništva BiH, što Schmidt u svojoj odluci nije ni spomenuo.
Hrvati jesu osigurali reprezentativnost u novoj vlasti, ali, što je možda i važnije, položili su ispit političke zrelosti. Osim HDZ-a BiH, u novoj parlamentarnoj većini i druge su dvije članice HNS-a (HDZ 1990. i HNP). Nacionalni interes stavljen je u prvi plan, a političke taštine gurnute su ustranu. Time se potpuno opravdalo formiranje i djelovanje HNS-a kao krovne organizacije bh. Hrvata.
Za Hrvate u BiH prevažno je i što su nakon dugo godina u SAD-u, Velikoj Britaniji i EU uspjeli valorizirati političku kooperativnost i proeuropsku politiku i što ih se danas u ključnim zapadnim centrima moći tretira kao faktor stabilnosti u BiH i na Balkanu. Velike zasluge za to, zašto ne reći i ovaj put, pripadaju lobističkim i diplomatskim aktivnostima institucija i dužnosnika RH, a prvenstveno premijera Andreja Plenkovića.
Sad je pred novom vlašću u BiH velika zadaća da opravda povjerenje i vlastitih birača i međunarodnih saveznika. Uz brojne reforme, od njih se očekuje da stabiliziraju zemlju i relaksiraju međunacionalne odnose. Dvije vodeće nacionalne stranke Bošnjaka i Hrvata to svih ovih desetljeća nisu znale i htjele. Sada će, prije svih, HDZ sa SDP-om i pokušati uspostaviti povjerenje dvaju naroda. Može li se preko građanskih bošnjačkih partija riješiti i hrvatsko nacionalno pitanje, sada će ponajmanje ovisiti o Schmidtu.
Vecernji.ba
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto susreli su se danas uoči održavanja 24. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru s Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.
Dužnosnici su na sastanku razgovarali o stabilizaciji političkih prilika u Bosni i Hercegovini, aktualnim političkim pitanjima vezanim za uspostavu vlasti na svim razinama vlasti, s posebnim osvrtom na uspostavu vlasti na razini Federacije BiH, predstojećim izmjenama Izbornog zakona s naglaskom na Predsjedništvo BiH, kao i stjecanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Iskazano je zadovoljstvo okončanjem procesa uspostave vlasti u Vladi Federacije BiH čime su otklonjene barijere za nastavak ispunjavanja uvjeta za pridruživanje BiH europskoj obitelji.
Dr. Čović i Krišto su izrazili zahvalnost premijeru Plenkoviću na svim uloženim naporima za rješavanje brojnih izazova kojima je hrvatski narod u BiH sustavno izložen desetljećima, uz snažno zalaganje na europskoj i međunarodnoj razini.
Predsjednik Čović je istaknuo važnost postizanja statusa kandidata za članstvo na posljednjem sastanku Europskog vijeća, koji dolazi kao prvi veliki iskorak od 2016. Istaknuo je kako je doprinos hrvatske Vlade, a osobito premijera Plenkovića, u tom području izniman, dodavši kako je uvjeren da će Hrvatska i dalje snažno pomagati BiH na njezinom europskom putu. Naglasio je potrebu hitne provedbe odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, jer samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH kao izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava, a to su upravo Predsjedništvo i domovi naroda – jamče opstojnost, sigurnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine.
Predsjedateljica Krišto ocijenila je da postoje otvorena pitanja između dvije države, ali da ona nisu sporna, a naglasila je da ograničene promjene Ustava BiH i Izbornog zakona nisu samo u interesu Hrvata u BiH, već u interesu cijelog procesa i cijele Bosne i Hercegovine. Istaknula je kako je prioritetno, najkasnije u idućih 6 mjeseci, napraviti ograničene promjene Ustava BiH i cjelokupnu izmjenu izbornog zakonodavstva na način da se osigura stvarna ustavna jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Radi toga je nužno izvršiti implementaciju presude Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju na svim administrativno-političkim razinama kao i implementaciju svih presuda Europskog suda za ljudska prava.
Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo stabilizacijom političkog dijaloga u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako Hrvatska ostaje najsnažniji partner BiH. Istaknuo je kako će Republika Hrvatska nastaviti snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu na njenom europskom putu i što skorijem otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom. Plenković je ponovio hrvatski interes da se izmijeni Izborni zakon u BiH tako da svi konstitutivni narodi i građani budu jednaki u pravima, i naglasio je da je temeljna pozicija Hrvatske po tom pitanju – da je pitanje reforme izbornog sustava unutarnje pitanje BiH.
Također, pozdravio je formiranje Vlade na razini Federacije BiH te izrazio punu podršku aktivnostima Hrvatskog narodnog sabora BiH. Kazao je da je potrebno žurno nastaviti razgovore političkih aktera u BiH o izbornoj reformi, kako bi se postigla ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Dodao je da je to u interesu stabilnosti i funkcionalnosti čitave BiH. Naglasio je kako Hrvatska ostaje najsnažniji partner BiH najavivši da će na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara u lipnju biti raspravljen niz bilateralnih tema. Istaknuo je kako će Republika Hrvatska nastaviti snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu na njenom europskom putu.
Manchester United mogao bi dovesti Dominika Livakovića kao zamjenu za Davida de Geu, objavio je Daily Mail. Engleski medij navodi kako velikan u ljetnom prijelaznom roku želi igrače poput Harryja Kanea, Judea Bellinghama i Declana Ricea, no dodaje da “klupski skauti prate potencijalne nove golmane”.
Tvrde kako Dean Henderson, trenutni zamjenski golman Uniteda, neće htjeti ostati u klubu ako Španjolac De Gea potpiše novi ugovor. Henderson je doživio ozljedu na posudbi u Nottingham Forestu i jako je motiviran ponovno pronaći klub u kojem će redovito braniti.
Daily Mail piše kako je United, stoga, pratio Livakovića na nedjeljnoj utakmici Dinama i Hajduka (0:0) na Poljudu, kojom je zagrebački klub osigurao naslov osvajača SuperSport HNL-a. “Livaković, vrijedan oko 11 milijuna eura, zanimljiv je nekolicini engleskih klubova, no nije najbolji u igri nogom”, piše Daily Mail.
Engleski medij ističe kako je Livaković od 2015. godine do danas upisao 186 nastupa za Dinamo u svim natjecanjima te ističu kako je startni golman hrvatske reprezentacije. Smatraju kako bi se u Manchester Unitedu, čiji je trener Nizozemac Erik Ten Hag, borio za drugo golmansko mjesto s Tomom Heatonom i Jackom Butlandom.
De Gein ugovor s Unitedom vrijedi do kraja sezone, a klub ga želi zadržati. Ako ne produlje suradnju, engleski velikan krenut će u potragu za novim prvotimcem na golu, dok Henderson vjerojatno ne bi dobio priliku, već bi ostao zamjena. Daily Mail tvrdi kako su Unitedovi skauti gledali i švedskog golmana Leopolda Wahlstedta, golmana Odds BK-a, na utakmici s Rosenborgom.
Podsjetimo, 28-godišnji Livaković ima ugovor s Dinamom do ljeta 2024. godine. O njegovu transferu piše se već nekoliko mjeseci, pa i godina. Transfermarkt ga procjenjuje na 14 milijuna eura. Za reprezentaciju Hrvatske ima 43 nastupa.
Tek je nekoliko desetaka članova sindikata trgovine na 1. svibnja prosvjedovalo u Sarajevu tražeći veće plaće i neradnu nedjelju, a u ostatku zemlje ovaj je praznik uglavnom bio revijalan uz budnice, izlete i podjelu graha.
Noseći transparent “Kada smo mi na redu?”, predstavnici sindikata trgovine u Sarajevu istaknuli su svoje zahtjeve ispred zgrada Parlamenta Federacije BiH i države BiH. Zatražili su izmjene nekoliko zakonskih propisa kojim bi nedjelja postala neradni dan te reguliranje slobodnih dana za vrijeme praznika.
Prvomajski protesti u Sarajevu…
📸Video: Saturnino Pekmez Medina / https://t.co/tYir7xHaQk pic.twitter.com/IdHUpg4hFJ— Radio Sarajevo (@radiosarajevo) May 1, 2023
Uz to su zatražili povećanje minimalne plaće te izmjene zakona o porezu na dohodak i doprinosima.
“Želimo simbolično reći da ostavljamo naše zahtjeve ispred vrata parlamenata i očekujemo da nas pozovu kako bi ih rješavali”, izjavila je predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović. Izrazila je očekivanje da će nova vlada Federacije, koja je upravo utemeljena, ispuniti očekivanja radnika.
Predsjednik Samostalnog saveza sindikata Bosne i Hercegovine Selvedin Šatorović izjavio je u ponedjeljak medijima kako od vlasti očekuje da se donese odluka po kojoj bi 1000 maraka (oko 500 eura) postala minimalna plaća u zemlji. Trenutačno u BiH minimalna plaća iznosi oko 340 eura po čemu je ova zemlja pri dnu u Europi. Lošiji prosjek od nje imaju samo Kosovo i Sjeverna Makedonija.
Unatoč lošim uvjetima življenja, Praznik rada obilježen je u većem dijelu BiH izletima, tradicionalnom podjelom graha u središtu Mostara, te glazbenim budnicama na ulicama više središta.
Mostarski Dom za stare i nemoćne jedan je od najjeftinijh u Bosni i Hercegovni, ali s obzirom na to da su troškovi života enormno povećani, iz uprave Doma kažu kako su zatražili od resornih institucija povećanje cijena usluga.
Svakodnevnim povećanjem cijena hrane, rastu i sve druge usluge, pa tako i cijene usluga u pojedinim staračkim domovima. Osobama treće životne dobi, uz male mirovine, ionako je ugrožena egzistencija, a malo njih sebi može priuštiti boravak u staračkim domovima bez financijske pomoći obitelji ili socijalne pomoći.
Ruža Ćuk (82) iz Širokog Brijega, više od sedam godina je korisnica mostarskog Doma za stare i nemoćne osobe. Kaže kako je zadovoljna smještajem i uslugama Doma, javlja BHRT.
“Fino je, ima sve, ima za pojesti, izađemo malo i vani, ja pletem… Volim plesti, tako mi je ostalo. Od malih nogu sam plela.”, priča Ruža.
Međutim, kao i većina korisnika Doma, ni Ruža sa svojom mirovinom ne može plaćati boravak u Domu. Dio troškova snosi joj širokobriješki centar za socijalni rad.
Inače, mostarski Dom za stare i nemoćne jedan je od najjeftinijh u Bosni i Hercegovni, ali s obzirom na to da su troškovi života enormno povećani, iz uprave Doma kažu kako su zatražili od resornih institucija povećanje cijena usluga.
“Cijene koje su stajale 630 KM za pokretnu osobu očuvanog fizičkog i mentalnog zdravlja su zbilja niske, a 780 je za nepokretnu osobu i osobu kojoj je potreban nadzor 24 sata. Niske su cijene na sve ostale troškove života kao što vidite, jer to su veliki izdaci, od grijanja, hrane i higijene”, navodi Anka Mikulić, suradnica Doma za stare i nemoćne osobe Mostar.
Grad Mostar za Dom izdvaja pola milijuna maraka godišnje, što nije dovoljno ni za plaće djelatnika, kažu u Domu. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu kako su razlozi za povećanja cijena dijelom opravdani zbog visoke inflacije, ali upozoravaju na problem naglog i enormnog povećanja cijena.
“Znam da je došlo do povećanja cijena u nekim staračkim domovima čak i do 200 KM, što je stvarno veliki udar na novčanike tih ljudi, ako uzmete u obzir da su njihove mirovine do 500 KM, a cijene tih smještaja od 700, 800 pa na više KM. Onda se zaista postavlja pitanje kako ti ljudi sebi uopće mogu priuštiti taj smještaj”, mišljenja je Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
A realnost je da malo tko sebi može priuštiti boravak u Staračkom domu bez pomoći obitelji i socijalnih ustanova. Realnost je nažalost, kažu u Sindikatu, i to da državne vlasti do danas nisu adekvatno odgovorile kako bi pomogle bh. građanima da lakše prebrode financijsku krizu zbog inflacije.
PROLJETNO čišćenje je stoljećima star koncept, a čini se da može značiti više od pukog rasterećenog i organiziranijeg doma. Ispostavilo se da čišćenje potencijalno može dovesti do sreće i povećane produktivnosti.
“Neuredna okolina može zatrpati um. To može biti pokazatelj stanja osobe”, kaže psiholog Michael Messina.
Život u neurednom prostoru može smanjiti samopouzdanje i uzrokovati tjeskobu, tvrdi psiholog, dok čista kuća može imati pozitivne učinke na naše mentalno zdravlje. Tri načina na koja proljetno čišćenje može povećati sreću i produktivnost navodimo u nastavku.
“Sam čin čišćenja može biti nagrađujući i ohrabrujući već time što možete vidjeti da je zadatak uspješno obavljen. To vas može učiniti motiviranima i sretnima”, ističe Messina.
Proljetno čišćenje je i tjelovježba. Iako po intenzitetu nije poput vrsta vježbi koje bismo trebali izvoditi na dnevnoj bazi, uključuje fizičko kretanje.
“Kada vučete usisivač, podižete kutije i premještate ih, u to je uključeno kretanje. O tome ne razmišljate kao o tjelovježbi, ali čišćenje to zapravo jest”, dodaje.
Istraživanja pokazuju da je veća tjelesna aktivnost povezana s većim zadovoljstvom životom i više sreće. Osim toga, kada svoj dom smatrate toplim i gostoljubivim, veća je vjerojatnost da ćete pozvati goste, što vašem životu dodaje društvenu komponentu koja također može povećati sreću, tvrdi Messina.
“Ne želite imati ljude u svojoj kući ako živite u neredu, a to vas može izolirati od onih s kojima volite provoditi vrijeme”, pojasnio je.
Ne možete se usredotočiti dok radite od kuće? Prema Messini, stanje vašeg okruženja privlači svu vašu pozornost. Ako ste u pretrpanom prostoru, nećete se moći usredotočiti na stvari koje su važne.
“Bit će vam teško usredotočiti se na posao i bit ćete manje produktivni”, govori.
S druge strane, čist prostor omogućit će vam da razmišljate jasnije, napredujete, bolje organizirate svoj dan i imate bolji osjećaj kontrole nad svojim okruženjem.
“Kada ljudi pate od teške depresije, teško im je uključiti se u kognitivni dio terapije. Moramo početi s bihevioralnim dijelom. To u osnovni pokreće ljude i naziva se aktivacija ponašanja. Mali zadaci poput organiziranja ormarića ili pospremanja sobe sjajni su primjeri bihevioralne aktivacije”, ističe Messina.
S obzirom na sve ove dobrobiti za vaše mentalno zdravlje, Messina podržava proljetno čišćenje, posebno zato što će fizička aktivnost koja je uključena u to “biti vrlo korisna za tjeskobu, depresiju i san osobe”.
U operaciji Bljesak oslobođena je zapadna Slavonija, a bila je pokazatelj da je hrvatska vojska spremna, nakon četiri godine, zaustaviti krvavi rat.
Nešto prije 5:30, 1. svibnja 1995. počela je akcija u kojoj će hrvatska vojska, munjevito, za manje od 32 sata, osloboditi 500 četvornih kilometara državnog teritorija RH. Nakon četiri godine okupacije, zapadna Slavonija bila je oslobođena.
U akciju Bljesak krenule su četiri profesionalne brigade te niz specijalnih, pričuvnih, domobranskih i policijskih postrojbi. Ukupno, oko 7200 vojnika i policajaca. Kako piše časopis Vojna povijest, sve je krenulo snažnom topničkom vatrom uz pomoć aviona i helikoptera. Glavni smjer napada krenuo je iz smjera Novske i Nove Gradiške. Zapovjednik smjera Novska bio je general – bojnik Ivan Basarac, dok je zapovjednik smjera Nova Gradiška bio general – pukovnik Petar Stipetić. Krajnji cilj akcije bio je ulazak u Okučane, središte pobune na zapadnoslavonskom području. Uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i prugom prema istočnoj Slavoniji.
U akciji su poginula 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Srpska odmazda nakon uspješne hrvatske akcije bila je krvava: 2. i 3. svibnja raketirali su Zagreb. U glavnom gradu tom prilikom poginulo je petero civila, a preko 200 ih je ranjeno. Hrvatima je Bljesak donio nadu da bi kraj rata mogao biti blizu. Pokazalo da je Hrvatska vojska spremna za oslobađanje ostalih okupiranih područja.
Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. Ali i uvod u još jednu pobjedu – Oluju kojom će za nešto više od tri mjeseca poslije konačno završiti krvavi Domovinski rat.
Hrvatski premijer Andrej Plenković posjetit će Bosnu i Hercegovinu gdje će u Mostaru boraviti danas i sutra, a razlog njegove posjete našoj zemlji je 24. Međunarodni sajam ekonomije.
Planirano je da se tokom boravka u Mostaru sastane sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Draganom Čovićem te mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem.
Hrvatski premijer će boravak u Mostaru početi danas u 17:30 sati susretom s mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem u sjedištu Mostarsko-duvanjske biskupije.
Plenković će se potom sastati s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto u 18:15 sati u hotelu ”Mepas”.
Nakon toga, planiran je sastanak Plenkovića i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića. Taj sastanak trebao bi se održati u 19 sati u sjedištu Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Plenković će se sutra obratiti na svečanosti otvaranja 24. Međunarodnog sajma ekonomije u Mostaru, koja počinje u 11 sati, objavila je Vlada Republike Hrvatske.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tijekom dana, povećanjem oblačnosti, lokalni pljuskovi su mogući na zapadu i sjeverozapadu Bosne.
U večernjim satima kiša se očekuje u većem dijelu naše zemlje. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Jutarnja temperatura zraka od 5 do 10, na jugu do 14, a najviša dnevna od 14 do 20, na jugu do 23 stupnjeva.
Foto: Kiseljak.info
Dinamo je 24. put prvak Hrvatske. Momčad Igora Bišćana odigrala je 0:0 s Hajdukom na Poljudu u derbiju 32. kola SuperSport HNL-a i tako četiri kola prije kraja obranila naslov prvaka te došla do šeste titule zaredom. Dinamo sad ima 12 bodova prednosti i Hajduk ga više ni matematički ne može stići.
Dinamo je tako nastavio dominaciju u hrvatskom nogometu koja traje još od titule Rijeke 2017. godine, a Zagrepčani su je pokvarili tek u zadnja dva izdanja SuperSport Kupa koji nisu osvojili. Pod Antom Čačićem Dinamo je u samom startu sezone napravio veliku prednost pred Hajdukom, a pobjedom u derbiju u 5. kolu s uvjerljivih 4:1 pobjegao je Hajduku na sedam bodova.
Kako je sezona odmicala, Dinamo je povećavao prednost, a u ožujku je protiv Osijeka imao priliku pobjeći na 14 bodova razlike, ali nije uspio. No, nakon te utakmice Dinamo je upao u krizu. Izgubio je od Šibenika 2:1, onda i u Puli 1:0 i u pet utakmica upisao je samo jednu pobjedu protiv Rijeke.
Nakon toga je odigrao 1:1 u gostima kod Gorice i onda izgubio u Kupu od Šibenika 2:1 što je bio konačni kraj Ante Čačića. Hajduk je došao na samo sedam bodova i uzdrmani Dinamo izgledao je kao da bi u spektakularnom krahu mogao i predati titulu Splićanima.
Nova Dinamova uprava smijenila je Antu Čačića i vrlo brzo dovela Igora Bišćana koji je uspio stabilizirati momčad. Dobio je tri od četiri utakmice da bi danas u derbiju protiv Hajduka uspio potvrditi naslov prvaka.
U zadnja četiri kola Bišćan više neće moći cijediti momčad desetkovanu brojnim odlascima i priliku će konačno dobiti mladi igrači o kojima se priča još od zimske pauze nakon što ih je Čačić nekoliko poveo na zimske pripreme.
Osim kiksa u Kupu, Dinamo je tako odigrao još jednu rezultatski sjajnu sezonu. Pod vodstvom Ante Čačića uspio je ući u Ligu prvaka gdje je protiv Chelseaja upisao jednu od najvećih pobjeda u svojoj povijesti. No, ostao je bez Arijana Ademija i Mislava Oršića, a Čačić je prije odlaska neshvatljivo smanjio broj igrača u svlačionici.
Iz toga kuta bit će zanimljivo što će nova uprava i Igor Bišćan napraviti na ljeto i kako će Dinamo izgledati uoči još jednih europskih kvalifikacija. U tom kontekstu zadnje četiri utakmice su također važne jer bi u njima Bišćan mogao dobiti jasniju sliku na koga od klinaca može ozbiljno računati u novoj sezoni.
Dok traje višegodišnja borba među radnicima, poslodavcima i sindikatima o povećanju plaća, sve više mladih radnika i onih s iskustvom napušta Bosnu i Hercegovinu u potrazi za većom plaćom od koje mogu normalno živjeti. Poslodavci obećavaju veće plaće, ali samo pod uvjetom da se smanje doprinosi, u čemu su djelomično u pravu, te da na kraju sami odlučuju o povećanju plaće radnicima od 100 do 400 maraka te da im se na te isplate računaju drastično smanjeni doprinosi. Plaćama kakve su trenutačno u BiH, posebice u realnom sektoru, teško se može zaustaviti ili barem smanjiti iseljavanje.
Prosjek u RH 1094 eura
Od plaće koju dobiju za svoj rad radnici jednostavno ne mogu preživjeti mjesec, o luksuzu odavno nitko i ne razmišlja. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini najniža je u regiji. Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu objavila je podatak da je iznos prosječne plaće u Crnoj Gori blizu 800 eura. Kako su precizirali, prosječna zarada u Crnoj Gori u siječnju je iznosila 757 eura. Mjesec poslije, u veljači, iznosila je 771 euro i uvjerljivo je najveća u regiji. Objavili su i grafiku na kojoj se vidi poredak četiriju zemalja regije po prosječnoj plaći izračunatoj u eurima za siječanj. Na prvom mjestu je Crna Gora, slijedi Srbija sa 706 eura, potom Bosna i Hercegovina sa 617 eura te Sjeverna Makedonija, gdje je plaća 550 eura. Prosječna mjesečna neto plaća za siječanj 2023. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 1094 eura i uvjerljivo je najveća u našem susjedstvu. Dakle, Crnogorci primaju 154 eura ili 300 KM više od bh. građana. U BiH ni s prosječnom plaćom nije moguće zadovoljiti mjesečne potrebe, a o minimalnoj, koja u Federaciji BiH iznosi 596 KM, suvišno je i govoriti. Istina, svake godine sve manji broj ljudi radi za minimalnu plaću. Ipak, oko 20 tisuća radnika u Federaciji BiH prima minimalnu plaću i oni najviše napuštaju BiH te odlaze u Njemačku, Austriju i neke druge zemlje u Europi. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice, koja iznosi 2892 KM, prosječnom plaćom je 41,77%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,61%. Dakle, radnici na minimalcu sa svojom plaćom ne mogu preživjeti ni tjedan dana.
Masovno iseljavanje
Bosna i Hercegovina ostaje bez radne snage. Radnika već dulje nedostaje u građevinarstvu, svim granama industrije, fizički zahtjevnim i stručnim poslovima. Svoje granice za radnike s Balkana otvorila je Njemačka, a početak turističke sezone na Jadranu ubrzat će odlazak i iz već uzdrmane ugostiteljske djelatnosti. Osim neusporedivo boljeg standarda, radnicima se nude i dodatne pogodnosti, bonusi, edukacije, sustav koji ih štiti. BiH je država koja iz godine u godinu bilježi dramatičan pad broja stanovnika. Kako su pokazali podaci iz izvješća UN-a za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”, BiH je u samom vrhu liste zemalja u kojima se bilježi najveće smanjenje broja stanovnika u svijetu. Službena istraživanja Unije za održivi povratak i integracije u BiH potvrđuju da je iz zemlje od 2013. do 2021. godine otišlo gotovo pola milijuna njezinih građana. Samo u pretprošloj godini to je učinilo njih više od 170.000, što je ravno broju stanovnika jednog od većih gradova u BiH. Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje. Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva. Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi obitelji, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH.
Zadnji derbi ove sezone između Hajduka i Dinama igra se na Poljudu od 18 sati u sklopu 32. kola SuperSport HNL-a.
Dinamu je i remi dovoljan da četiri kola prije kraja prvenstva osigura svoj šesti uzastopni naslov prvaka Hrvatske i 24. ukupno. U tri dosad odigrana derbija ove sezone Dinamo je pobijedio u oba na Maksimiru, dok je u Splitu bilo neriješeno.
Sve skupa – jedno veliko ništa. Hajduk jest zabio gol, ali je on opravdano poništen zbog zaleđa. Dinamo je imao nešto više od igre, ali ni gosti nisu napravili praktički ništa pred golom Lučića.
Barcelona je jučer pred svojim navijačima ostvarila uvjerljivu 4:0 pobjedu nad Real Betisom te se tako dodatno približila tituli prvaka. Ipak, utakmicu je obilježio potez trenera Xavija, s kojim je ispisana povijest katalonskog diva.
Lamine Yamal (15) postao je najmlađi igrač u povijesti koji je zaigrao za Barcelonu u domaćem prvenstvu. Ušao je u igru u 83. minuti utakmice 32. kola La Lige u dobi od 15 godina, devet mjeseci i 16 dana.
Tako je srušio rekord koji je čak 101 godinu držao Armand Martinez Sagi, koji je 1922. debitirao za Barcelonu kada je bio dva mjeseca stariji nego što je to Yamal danas. Yamal je također postao peti najmlađi igrač u povijesti španjolskog prvenstva.
Nakon utakmice Xavi je komentirao igru mladog Yamala, koji je ostavio jako dobar dojam te imao jednu jako dobru priliku za postizanje pogotka.
– Lamine je bio vrlo dobar. Rekao sam mu da pokuša biti opasan i on je to uspio. Zamislite, ima tek 15 godina, a malo je nedostajalo da zabije gol. Poseban je, pun je samopouzdanja i može nam postati važan igrač, poručio je Xavi.
Yamal dolazi iz La Masije i jedan je od najvećih talenata španjolskog nogometa, nastupa za U-19 reprezentaciju, a odlične nastupe pruža u U-19 momčadi Barcelone, gdje je u 28 nastupa postigao osam golova i podijelio isto toliko asistencija.
Hina
Zahuktava se atmosfera pred veliki derbi na Poljudu. Navijači sa svih strana već su od ranih jutarnjih sati po splitskim ulicama, na Rivi, oko stadiona. Traže se pozicije za najbolji “selfie” dok uzbuđenje raste, a preostale minute do utakmice se smanjuju. Veliki broj navijača DPH “Kiseljak” je danas u Solitu.
A da sve prođe u najboljem redu brine se policija. Ogroman broj čuvara reda i mira vidjeli smo jutros i u rano poslijepodne u centru Splita. Veliki je broj i turista, domaćih građana, a i onih koji su došli iz okolice na utakmicu. Sve se to stopilo u centru Splita koji je bio poput košnice, a policajci su bili baš na svakom koraku. Sve je bilo mirno, nadamo se kako će tako i ostati…
Foto: Kiseljak.info
U Neumu je od 28. 4. do 30. 4. 2023 održano 21. kadetsko i 23. juniorsko prvenstvo Šahovskog saveza Herceg-Bosne, te 27. KUP natjecanje za seniore Bosne i Hercegovine.
Organizator natjecanja je Šahovski savez Herceg-Bosne, a domaćin hotel „Zenit“ Neum.
Na natjecanju su sudjelovali članovi Hrvatskog šahovskog kluba “Kiseljak”. Natjecatelj kiseljačkog tima Franko Tomičić je osvojio 1. mjesto u konkurenciji kadeta do 18. godina.
Pobjednicima po kategorijama je uručen pehar, a najuspješniji u svim kategorijama dobili su medalju i diplomu.
Pojedinačni rezultati će biti obračunati i prijavljeni za rejting listu FIDE i za lokalnu listu Šahovskog saveza Herceg-Bosne.
Kiseljak.info
Iako joj je tek 26 godina, ova djevojka iz Laslova nadomak Osijeka ima već osam godina poljoprivrednog iskustva. Da, dobro ste izračunali – čim je postala punoljetna, otvorila je vlastiti OPG
Da ju sretnu na ulici, za mladu Vedranu Poletar, simpatičnu djevojku sitne građe, rijetko tko bi “na prvu” pogodio što radi u životu. Dok trepnemo, Vedrana uskoči u svoj traktor, upali ga i potjera prema polju. Iako joj je tek 26 godina, ova djevojka iz Laslova nadomak Osijeka ima već osam godina poljoprivrednog iskustva. Da, dobro ste izračunali – čim je postala punoljetna, otvorila je vlastiti OPG.
– Više se ni ne smatram mladom poljoprivrednicom – našalit će se 26-godišnja Vedrana, koja obrađuje 24 hektara plodne slavonske zemlje. Završila je prvo trgovačku školu, smjer komercijalist, a potom se prekvalificirala za općeg poljoprivrednog tehničara. Ljubav prema poljoprivredi u njoj je tinjala od malih nogu, a imala je, reći će, i savršene uzore.
– Tata je bio inicijator ideje da se bavim poljoprivredom, meni to, naravno, nije bio plan, ali uz tatu sam zavoljela ovaj posao. Kada sam mu se ja pridružila, on je već deset godina uzgajao žitarice. Otvorila sam OPG u listopadu 2015., kao mladi poljoprivrednik dobila sam državne poticaje. Kada sam rekla da otvaram vlastito poljoprivredno gospodarstvo, poznanici su me gledali u nevjerici, mislili su da to činim samo zbog poticaja, a da će tata sve raditi. To su te naše predrasude. No, mislim da ljudi polako shvaćaju kako nema više podjele na muške i ženske poslove. U drugim državama u okruženju, primjerice u Italiji, nevjerojatan je broj mladih djevojaka koje vode vlastite farme krava ili svinja, obrađuju zemlju, tamo je to sasvim normalno. I meni je to potpuno normalno. Iako kod nas još uvijek ima onih koji se čude mladim ženama poljoprivrednicama, vjerujem kako sve više postaju svjesni kako je to zaista lako – kaže naša sugovornica.
Muškoj populaciji, svjesna je, čudno je što sređena žena, s nalakiranim noktima i dugom plavom kosom, vozi traktor i radi na zemlji. A Vedrana ne samo da vozi traktor, i to još od srednje škole, nego si ga je sama i kupila, uz pomoć europskih fondova. – Koliko mi je dugo trebalo da naučim voziti traktor? Dvije minute. To je joystick, sve je moderniziramo. Pokušavam kupiti još bolji i moderniji traktor u kojem ću samo stisnuti gumb i sam će se okretati upravljač – kaže nam Vedrana. Znala je u traktoru provozati i prijateljice i tako ih uvjeriti kako dobro barata tim vozilom.
– Bile su zaista ponosne i sretne zbog mene – otkriva nam. Spretno upravlja i svim popratnim radnim strojevima, od tanjurače, preko pluga, do prikolice. Vedrana je inspiracija i drugim ženama koje maštaju o vlastitom poslu u poljoprivredi, a možda nemaju dovoljno hrabrosti upustiti se u tu avanturu. Ona im, pak, rado dijeli savjete i iskustva.
Upita li ju se kako joj izgleda uobičajeni radni dan, odgovorit će da to ovisi o dobu godine. – Moj posao nije takav da radim 365 dana u godini. Zapravo, radim jako malo. Uvijek ističem kako je sektor ratarstva najlakši u poljoprivredi. Mi ne radimo ni kad pada kiša, ni kad pada snijeg, ni zimi, već radimo samo po sezoni. Kada je vrijeme sjetve, radimo dva, tri tjedna od jutra do navečer, pa imamo tjedna dana stanke, i onda nastavljamo – prikazuje. Počela je s obradom 15 hektara zemlje, pa je dostigla današnja 24, od kojih može živjeti, no želja joj je proširiti se na 70 ili 80 hektara. Dio je zemlje njena vlastita, a dio je uzela u zakup.
Prema vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, za prvosvibanjske praznike očekuje se nestabilno vrijeme.
U ponedjeljak, 1. svibnja, predviđa se umjereno do pretežito oblačno vrijeme. Poslije podne lokalni pljuskovi su mogući na zapadu i sjeverozapadu Bosne. U večernjim satima kiša se očekuje u većem dijelu naše zemlje. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Jutarnja temperatura zraka od 7 do 12, na jugu do 16, a dnevna od 14 do 20, na jugu do 23 stupnja.
U utorak, 2. svibnja, očekuje se oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19 stupnjeva.
U srijedu, 3. svibnja, očekuje se oblačno vrijeme s kišom. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 22 stupnja, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu da bi odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kojom je deblokirao formiranje vlasti u Federaciji BiH, dugoročno mogla biti “opasna” za Hrvate.
U petak je tijesnom većinom glasova izabrana nova vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH i probošnjačke grupacije koju predvodi SDP BiH. U oporbu je otišla glavna bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) koja je više mjeseci opstruirala formiranje vlade.
Deblokadu je dan ranije omogućio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donijevši odluku za koju je rekao da je jednokratna.
Odgovarajući na novinarska pitanja u Čakovcu, Milanović je rekao da je Schmidtova odluka možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije.
“Dugoročno, ako postane presedan, opasna je. Ne pomaže ako kažete ‘ali ovo se primjenjuje samo jednom‘”, izjavio je Milanović.
Dodao je kako će Schmit jednoga dana otići iz BiH-a, ali će problemi u toj zemlji ostati.
Izbor nove vlade obilježile su optužbe iz SDA i bliskih organizacija da je Schmidt pogodovao Hrvatima.
To je prvi put da vlast u Federaciji BiH čine probošnjačke i građanske stranke sa sjedištem u Sarajevu sa strankama Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a.
Primjera odlazaka Posavljaka prema Zapadu je napretek, no onih obrnutog smjera, pa još i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede koji se školuju u inozemstvu i žele se time baviti u rodnom kraju, doista je malo. Takav smo primjer pronašli u oraškome selu Jenjiću.
Dan simentalaca
Mato Janjić inženjer je poljoprivrede kojemu je istraživanje u oblasti genetike već otvorilo put napredovanja u Austriji, piše portal Večernjeg lista BiH. Ipak, njegovi su planovi bili drukčiji. Otvorio je farmu s više od 50 grla krava u trenutku kada u BiH i nije blistavo stanje u oblasti stočarstva, pa ih mnogi zbog turbulentnih cijena i tržišta radije zatvore. Matina je farma moderna tipa, tu su najinovativnija rješenja po sustavu hranjenja, a sastavio ju je na osnovi poznavanja genetike, jer se time bavi pa mu, tvrdi Mato, krave dnevno daju i do 1000 litara mlijeka. Njegovi planovi za budućnost vezani su uz proširenje kapaciteta i dva muzna robota. Provjerili smo što se u međuvremenu dogodilo i jesu li europski Matini snovi u bh. realnosti ipak ugašeni. Mato je i dalje vedar i optimističan. A kako i ne bi jer se u međuvremenu i oženio te na krilima ljubavi sada pravi još ambicioznije planove. I dalje smatra da su u BiH bolji uvjeti za razvoj mljekarske proizvodnje nego u EU. Uvijek ima nit vodilju u kojoj poljoprivredu odnosno stočarstvo mora pratiti i znanost, stoga je nedavno u Jenjiću organizirao veliki dvodnevni skup naziva “Dan simentalaca”. Brojni su gosti i iz Austrije, predstavnici genetičkog centra s kojim surađuje. Među brojnim gostima, osim šireg posavskog područja i BiH, Srbije i Hrvatske, stigli su i kupci, veterinari. Gosti su najprije obišli uzgojno gospodarstvo Janjić Simmental Bredd d. o. o., kao i gospodarstvo Agro Mašić. Nisu izostale ni edukativne riječi stručnjaka koje su tijekom predavanja uputili ing. Reinhard Pfeger iz Austrije i mag. Peter Kreuzhuber, a mnogo praktičnog i stručnog znanja iz ove oblasti uputio je i sam domaćin Mato Janjić. Bilo je riječi i o uzgoju simentalaca sa sustavom i strategijom koja je Matu dovela do uspjeha. Analizirana su pasminska svojstva primjeraka grla na Matinoj farmi. Mato ne skriva zadovoljstvo uspjehom. Osobnim je primjerom pokazao i dokazao da i u malim sredinama mogu nastati vrhunski rezultati, pa i u poljoprivredi. – Drago mi je da je moje selo Jenjić pokraj Orašja na Savi u svjetlu uzgoja simentalaca. Da nije bilo vas, poštovani suradnici, ne bi bilo ni ovoga druženja u znaku jedne predivne pasmine. Posebno zahvaljujem predstavnicima tima iz genetičkih centara u Austriji. Ovi su dani pokazali što znači zajedničko djelovanje, zajednički interes i povezanost, ali, prije svega, ljubav i strast prema našim simentalcima – kazao je za portal Večernjeg lista BiH Janjić.
Mještani mu pomažu
Mještani Jenjića poštuju Matin rad, često mu u njegovim planovima pomažu. – Mogao je naš Mato odabrati za mjesto življenja bilo koju europsku metropolu, ali on se vratio Jenjiću i mi to poštujemo – kazali su nam.
Zlatni Tolstolobik je vrsta ribe koja je upecana, koji je vrsta šarana porijeklom iz rusije, težak je 64 kile”, kazao je Maglica
Ribolovci Ivan Maglica, Marko Filipović i Ivo Bernatović su ulovili šarana teškog 64 kilograma na jezeru Ciglana Orašje.
Kako je Maglica otkrio, radi se o Zlatnom Tolstolobiku, vrsti šarana porijeklom iz Rusije.
“Ovo je prava zvijer iz Orašja. Zlatni Tolstolobik je vrsta ribe koja je upecana, koji je vrsta šarana porijeklom iz rusije, težak je 64 kile”, kazao je Maglica za portal Radiosarajevo.ba.
“Na jezeru se trenutno održava natjecanje Kup Udruge Šaran Orašje”, dodao je Maglica.
Nekad se proizvodilo sve što je građanima potrebno. Uvozilo se samo ono što nije uspijevalo, kao što su ananas, banane… Danas uvozimo 80% proizvoda
U Bosni i Hercegovini trenutačno je blizu milijun hektara neobrađene zemlje, a prije rata devedesetih 80% obradivih površina bilo je zasijano, a s tih se polja hranila cijela BiH, piše Večernji list BiH.
Danas je 80% takvih površina nezasijano, što nas dovodi u situaciju da ovisimo o uvozu. Nekad se proizvodilo se sve što je potrebno građanima. Uvozilo se samo ono što nije uspijevalo, kao što su ananas, banane… Imali smo pšenice za izvoz, povrća, voća, žita… Sve se moglo proizvesti. Sada je situacija potpuno obrnuta. Sada uvozimo 80, a proizvodimo 20% u dobrim godinama. Kada je suša kao u prošlim godinama, nevolje s ratom u Ukrajini, kada poljoprivrednici ne mogu doći do repromaterijala koji im služi za sjetvu, to pada ispod 20%. Dobra vijest ipak je odluka Vlade FBiH o izdvajanju sredstava za poljoprivredu.
Raspodjela novca
Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojila je program utroška sredstava s kriterijima raspodjele “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaj za poljoprivredu”, utvrđenih ovogodišnjim federalnim proračunom, u iznosu od 164,000.000 KM. U proračunu FBiH za 2023. odobrena sredstva za poticaj poljoprivredi veća su za 58 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun. Programom novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. planirano je povećanje izdvajanja sredstava za sve vrste proizvodnja u odnosu na prošlogodišnji program.
U okviru ovogodišnjeg programa za poticaje animalnoj i biljnoj proizvodnji namijenjeno je 112,43 milijuna KM, od čega za animalnu 87,895.000 KM, a biljnu 24,535.000 KM, navedeno je iz Vlade. U cilju povećanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i gospodarstava u poljoprivredi i ruralnom razvoju nastavljena je podrška i kroz model ruralnog razvoja i ostalih vrsta potpora. Iznos od 51,070.000 KM namijenjen je strukturnim mjerama i raspoređen za mjere ruralnog razvoja (37,620.000 KM), model ostalih vrsta potpora (13,450.000 KM) i 500.000 KM za sudske presude, izvansudske nagodbe, nerealizirane zahtjeve iz ranijeg razdoblja za koje su vršene dodatne provjere.
Kako je navedeno u obrazloženju programa, novčane podrške za ruralni razvoj usmjerene su u povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša. U okviru mjera za povećanje konkurentnosti, koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, predviđeno je izdvajanje 20,000.000 KM. Taj iznos namijenjen je za podrške investicijama u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, nabavu rasplodne stoke, izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Domaća proizvodnja
Za podršku prehrambenoj industriji izdvojena su sredstva u iznosu od 14,000.000 KM, a visina podrške je do 50% prihvatljivih troškova ulaganja. Korisnicima će i ove godine biti na raspolaganju financiranje projekata putem kreditne linije Razvojne banke FBiH, u čemu Federalno ministarstvo sudjeluje sa svojim grantom od 3,500.000 KM. Iz tog iznosa bit će financirano do 35% prihvatljivih troškova investicije u biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, odnosno 35% iznosa prihvatljivih troškova u slučaju investicije u njihovu preradu. Navedenim mjerama podrške očekuju se nove investicije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u vrijednosti većoj od 80 milijuna KM.
U okviru modela ostalih vrsta potpora izdvojen je iznos od 13,450.000 KM, koji je planiran za sufinanciranje osiguranja od šteta u poljoprivredi, organiziranje stručnih skupova i sajmova te izlaganja na sajmovima. – Vlada je, poučena krizama koje je rat u Ukrajini izazvao kad je u pitanju hrana, jako zainteresirana povećati izdvajanja za poljoprivredu, da postoje tvornice koje će nas hraniti u budućnosti kako bar tijekom kriza ne bismo ovisili o uvozu – poručio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Cijene ljetovanja na Jadranu u predstojećoj sezoni odletjele su u nebo. Za većinu građana odmor na Jadranu – od BiH, Hrvatske, do Crne Gore – moglo bi biti najskuplje putovanje do sada.
Međutim, kada se usporede cijene na bosanskohercegovačkoj obali s onima u susjednim Hrvatskoj i Crnoj Gori, Neum je, definitivno, najjeftinija opcija.
Tako su u Neumu cijene smještaja uglavnom uvećane između 10 i 15 posto u odnosu na Hrvatsku, u kojoj je dvostruko skuplje u odnosu na lani.
Davor Krešić, član Udruge hotelijera Neuma, potvrdio nam je da su u hotelima cijene noćenja u odnosu na lani više za 10 posto, ponegdje i do 15 posto. No, očigledno to ne sprečava brojne građane da rezerviraju svoje ljetovanje.
– Vrlo smo zadovoljni bukingom ove godine. U odnosu na prošlu godinu, puno je bolji i odličan je, praktično od svibnja sve do listopada – kazao nam je Krešić.
Cijene noćenja u hotelima uz plažu u jeku sezone u Neumu će se kretati između 300 i 400 KM za dvije osobe na bazi polupansiona, dok je u Hrvatskoj ta usluga značajno skuplja, odnosno od 1. srpnja do 20. kolovoza ta cijena iznosi između 400 i 600 KM, i to samo s doručkom.
Smještaj u predsezoni značajno je jeftiniji i u Neumu se kreće od 90 do 120 KM na bazi polupansiona po osobi. Kada je riječ o privatnim iznajmljivačima u jedinom bh. gradu na moru, trenutno vlada šarenilo. Dok su neki najavili više cijene, ima i onih koji su zadržali lanjske. Apartman u Neumu se lani mogao naći po cijeni od 100 KM u srcu sezone, a u Hrvatskoj će koštati više od 150 KM.
I u Crnoj Gori su cijene smještaja više za 15 posto, ali su niže nego u Hrvatskoj.
U hotelima u Budvi tokom sezone, prema dostupnim podacima, u sezoni će se cijene kretati od 130 do 220 KM po osobi na bazi polupansiona. U pojedinim hotelima smještaj all inclusive iznosit će od 200 do 400 KM po osobi, ponegdje i do 700 KM.
Iako su privatni iznajmljivači u Crnoj Gori povećali cijene do 30 posto, iz tamošnjeg udruženja su ustvrdili da su i dalje najpovoljnije u regiji.
Naprimjer, jedna od najpopularnijih destinacija za bh. građane – Ulcinj označena je kao najjeftinija. Tu se cijene noćenja kreću od 18 do 30 KM, a u Dobrim Vodama od 40 do 80 KM.
Zbog grmljavine koja se prognozira na području Hercegovine na snazi je žuti meteoalarm. Tako je na području mostarske regije lokalno moguća grmljavina zbog čega je na snazi meteoalarm.
– Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće – upozoravaju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Podsjetimo, danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, a dnevna od 17 do 24 stupnja Celzijusa.
Na autocesti A1 u petak kasno navečer i u blizini naplatnih kućica u Karlovcu uhićen je 28-godišnji državljanin BiH nakon što su policajci kod njega pronašli više od dva kilograma heroina.
Tijekom kontrole vozača i vozila, policajci su posumnjali da u vozilu prevozi drogu zbog čega su daljnje postupanje preuzeli policijski službenici Policijske uprave karlovačke, Službe kriminalističke policije. Temeljem Naloga Županijskog suda u Karlovcu izvršili su pretragu vozila kojom prilikom su na prednjoj strani vozila ispod poklopca motora pronašli ukupno 2054.2 grama smeđe praškaste materije za koju je preliminarnim ispitivanjem utvrđeno da se radi o heroinu.
Pronađena droga biti će dostavljena na vještačenje u Centar za forenzična istraživanja, ispitivanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ u Zagrebu. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, 28-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave karlovačke dok je kaznena prijava proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.
Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Kenan Uzunović rekao je za sarajevsku televiziju da su mu dužnosnici vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) nudili 1.5 milijuna eura kao mito da ne glasa za izbor nove vlade i izbacivanje te stranke iz vlasti.
Uzunović, član male stranke Bosanskohercegovačke inicijative, bio je jedan od dvojice zastupnika koji su jučer osigurali većinu bloku stranaka okupljenih oko SDP-a BiH te stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH za izbor nove vlade, što je omogućeno odlukom o deblokadi Federacije BiH, koju je dan ranije donio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt.
Nakon što je napustio zgradu Parlamenta, Uzunović je napadnut, a od linča su ga spasili pripadnici policijskog osiguranja. U intervju za sarajevsku Face TV istaknuo je da mu je stranka Bakira Izetbegovića nudila mito od 1.5 milijuna eura da ne podrži novu vladu.
Visokopozicionirani ljudi unutar SDA, dužnosnici i ljudi koji imaju novaca, nudili su mi jednom dva, a jednom tri milijuna (maraka)”, rekao je Uzunović. Mito je odbio uzeti i odgovorio je da mu je dovoljna plaća od tri tisuće maraka (oko 1500 eura), rekao je.
“Zadovoljan sam plaćom, dobro nas plaćaju za naš nerad”, istaknuo je. Uzunović tvrdi da nije dobio nikakvu ponudu probošnjačke Trojke za potporu izbora nove vlade. Nova Vlada Federacije BiH izabrana je jučer tijesnom većinom 51 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta ovoga entiteta.
Takav rasplet omogućio je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt namećući odluku kojom je otklonjena blokada dužnosnika SDA i potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende. U međuvremenu je pooštrio odredbe Kaznenog zakona BiH kojim se podmićivanje u izbornom procesu kažnjava zatvorskom kaznom do 10 godina zatvora.
Na sjeveroistoku Bosne danas se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a u ostatku zemlje pretežno oblačno. Poslijepodne u većem dijelu Bosne i na sjeveru Hercegovini se očekuju lokalni pljuskovi.
Vjetar slab zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, a dnevna od 14 do 20, na sjeveru i sjeveroistoku Bosne do 22 °C.
Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu također bi mogli otići u zatvor na 20 godina, u odnosu na sadašnjih 15, dok bi ljudi osuđeni za “međunarodni terorizam” mogli dobiti doživotnu kaznu
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u petak uredbu kojom se formalno povećava maksimalna kazna za izdaju na doživotni zatvor.
Uredba je objavljena na web stranici Kremlja. Parlamentarci su već izglasali povećanje najdužih kazni za izdaju na doživotnu s ranijih 20 godina.
Parlament je također odobrio podizanje maksimalne kazne za izvođenje “terorističkog čina” – definiranog kao djelo koje ugrožava živote i usmjereno je na destabilizaciju Rusije – na 20 godina, sa sadašnjih 15 godina.
Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu također bi mogli otići u zatvor na 20 godina, u odnosu na sadašnjih 15, dok bi ljudi osuđeni za “međunarodni terorizam” mogli dobiti doživotnu kaznu, koja trenutno iznosi maksimalnih 12 godina.
U dekretu nije objašnjeno što je to “međunarodni terorizam”.
Putin je potpisao novu uredbu u trenutku kada skupine za ljudska prava kažu da vlasti pojačavaju napore da utišaju ono malo preostalih glasova protivljenja ratu u Ukrajini.
Rusija kaže da su takvi zakoni potrebni kako bi se zemlja zaštitila od infiltracije Ukrajine i zapadnih obavještajnih agencija.
Rano jutros, na magistralnoj prometnici M-5, kod Viteza, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovali automobil i kamion. Prema izjavama očevidaca, koji su nam poslali slike, automobil je pretrpio značajna oštećenja, a doznajemo kako je jedna osoba teško stradala, a kako su dvije osobe lakše ozlijeđene.
Prometna nesreća je uvjetovala značajan zastoj, a policija je na mjesto nesreće kako bi obavila očevid i utvrdila uzroke nesreće.
Centralna.ba
Za visoku inflaciju zaslužne su cijene hrane i bezalkoholnih napitaka, namještaja i redovitog održavanja koje su imale najveći rast unatrag godinu dana.
Iako je nastavila usporavati, inflacija u Bosni i Hercegovini još uvijek je dvocifrena. Godišnji rast indeksa potrošačkih cijena pao je sa 12,9 posto u veljači na 10,3 posto na godišnjoj razini, najviše kao rezultat utjecaja baznog efekta i pojeftinjenja usluga prijevoza usljed nižih cijena nafte.
Za visoku inflaciju zaslužne su cijene hrane i bezalkoholnih napitaka, namještaja i redovitog održavanja koje su imale najveći rast unatrag godinu dana.
Tako su, prema podacima Agencije za statiku BiH, proizvodi u odjeljku Hrana i bezalkoholni napici na godišnjoj razini poskupjeli za 19 posto, dok je u odjeljcima Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće poskupljenje je iznosilo 12,1 posto, piše Indikator.
Veći skok cijena bio je i za usluge stanovanja i režijske izdatke (11,9 posto), kao i za ostala dobra i usluge (10,2 posto).
Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima Odjeća i obuća za 6,1 posto i Prevoz za 0,9 posto.
Na mjesečnoj razini rast cijena u ožujku bio je 0,4 posto u odnosu na veljaču.
Nastavile su rasti cijene hrane, koje su povećane za 0,9 posto u odnosu na mjesec prije. Alkoholna pića i duhan bili su skuplji za 2,4 posto, Odjeća i obuća za 2,1 posto a Ostala dobra i usluge za 1,8 posto.
Pad cijena na mjesečnom razini zabilježen je u odjeljcima Stanovanje i režijski izdaci za 0,3 posto te Prevoz za 1,5 posto.
Čović je rekao kako vjeruje da će novi partneri uspjeti izgraditi nove odnose dvaju naroda i pojasnio kako su ga teško poremetile stranke koje su danas otišle u oporbu
Predsjednik HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će odnose Bošnjaka i Hrvata uspjeti popraviti partneri u vlasti koji su u petak izabrali novu Vladu Federacije BiH, a što su redom pozdravile i međunarodne administracije koje djeluju u BiH.
“Primarno moramo vratiti povjerenje između hrvatskog i bošnjačkog naroda“, rekao je Čović gostujući u petak navečer u programu Radio televizije HercegBosne.
Dodao je kako vjeruje da će novi partneri uspjeti izgraditi nove odnose dvaju naroda i pojasnio kako su ga teško poremetile stranke koje su danas otišle u oporbu, očito aludirajući na vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije (SDA) i blisku im Demokratsku frontu (DF) Željka Komšića.
Čović navodi kako će test odnosa biti prestanak prakse preglasavanja Hrvata u državnome Predsjedništvu BiH te entitetu Federaciji BiH.
„Usvajanje izbornog zakona bi relaksiralo odnose i osiguralo legitimno političko predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda“, rekao je on.
Tijekom dana tijesnom većinom glasova izabrana je nova Vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, te probošnjačke grupacije koju predvodi SDP BiH.
Ispred zgrade gdje se održavala sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, aktivisti SDA su prozivali zastupnike, pa i novoimenovane ministre za izdaju Bošnjaka i države BiH.
U nekoliko navrata su vulgarno nasrnuli na nekoliko zastupnika, pa i novoizabranih bošnjačkih ministara upućujući psovke i prijetnje.
Deblokadu izbora izvršne vlasti u ovome entitetu omogućio je dan ranije visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt.
Izbor nove vlade poduprli su vodeći međunarodni dužnosnici.
„Sada je vrijeme da vladajuća koalicija počne vladati i provoditi vitalne reforme potrebne za rast ekonomije Federacije BiH, jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i poboljšanje socijalnih usluga”, naveli su iz američkog veleposlanstva u BiH.
Iz Izaslanstva EU u Sarajevu i Ureda visokog međunarodnog predstavnika su naveli kako nova vlada ima povijesnu odgovornost kako bi s drugim institucijama vlasti u zemlji ubrzala put u Europsku uniju.
Hrvatski narodni sabor BiH pozdravlja izglasavanje nove Vlade Federacije BiH nakon više godina njenog rada u tehničkom mandatu i prvostupanjske presude bivšem predsjedniku Vlade. Od nove izvršne vlasti očekujemo ubrzanje usvajanja socio-ekonomskih reformi koje su ključne za nastavak europskoga puta naše zemlje, uključujući početak pregovora za članstvo u EU.
Hrvatski narodni sabor BiH žali zbog nametanja odluke Visokoga predstavnika od 27. travnja 2023. godine i što je do formiranja Vlade Federacije BiH došlo tek nakon donošenja odluke. Djelovanje Visokoga predstavnika i međunarodne zajednice je rezultat radikalnoga bošnjačkog višegodišnjeg političkog opstruiranja razgovora, pregovaranja u lošoj namjeri i sustavnoga kršenja potpisanih političkih dogovora s legitimnim hrvatskim političkim predstavnicima.
Hrvatski narodni sabor BiH očekuje od svih stranaka u vlasti na razini BiH i Federacije BiH žuran početak razgovora o usvajanju ograničenih izmjena Ustava BiH i izmjenama izbornoga zakonodavstva. Izbor legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda u skladu s odlukom Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“ te uklanjanje svih oblika diskriminacije sukladno presudama Europskoga suda za ljudska prava su žuran prioritet bez kojega neće biti napretka ni Federacije ni BiH.
Hrvatski narodni sabor BiH još jednom izražava najstrožu osudu zbog višegodišnjega promoviranja radikalnih bošnjačkih destruktivnih politika u medijima i javnosti. Takve aktivnosti su dovele do netrpeljivosti i netolerancije prema hrvatskome konstitutivnom narodu u cjelini, što se moglo čuti i prilikom današnjega prosvjeda ispred Parlamenta Federacije BiH, gdje su se uzvikivale neprimjerene poruke i pokliči upereni protiv Hrvata i drugih nacionalnih i vjerskih skupina u BiH.
Hrvatski narodni sabor BiH očekuje izgradnju atmosfere međusobnoga uvažavanja različitosti, tolerancije, slobodnoga izražavanja i uzajamnoga poštovanja, u skladu s najvišim europskim i demokratskim standardima, bez obzira na nacionalne, etničke i vjerske različitosti, te će u svome radu nastaviti biti nositelj euroatlantskih vrijednosti.
Na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izabrana je Vlada Federacije BiH.
Za je glasovao 51 zastupnik.
Nermin Nikšić novi je premijer Federacije BiH, a njegovi zamjenici ministar financija Toni Kraljević (HDZ) i ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović (SDP). Ministar pravosuđa je Vedran Škobić (HDZ).
Ministar unutarnjih poslova je Ramo Isak, a ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP). Sanja Vlaisavljević (HDZ BiH) je ministrica kulture i sporta, a ministrica prometa i veza Andrijana Katić.
SDP-ov Nerin Dizdar novi je ministar raseljenih osoba i izbjeglica, a Nedžad Lokmić ministar za pitanja branitelja i invalida. Za ministra zdravstva iz HDZ-a 1990 izabran je Nediljko Rimac, a ministricu obrazovanja i znanosti je Jasna Duraković iz SDP-a.
Uime Naše stranke u Vladi FBiH je Amir Hasičević kao ministar trgovine, a uime NiP-a Adnan Delić kao ministar rada i socijalne politike. Nasiha Pozder (NS) je ministrica okoliša i turizma, Željko Nedić (HDZ BiH) ministar prostornog uređenja, a Kemal Hrnjić (NiP) ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Čak i ako smo općenito zdravi, uvijek postoji mogućnost da se razbolimo. Međutim, koliko često ćemo kao zdrava osoba biti bolesni ovisi o tome kako naše tijelo funkcionira, donosi portal Health. Kako objašnjavaju liječnici, postoji nekoliko čimbenika koji utječu na naš imunološki sustav, odnosno mogu oslabiti naš imunološki sustav i dovesti do čestih infekcija.
To podrazumijeva:
Osim spomenutih stvari, genetika također ima značajnu ulogu. Naprimjer, kako objašnjavaju liječnici, genetika može odrediti naš urođeni imunitet, a upravo je slab urođeni imunitet taj koji oslabljuje aktivni imunitet i samim time povećava rizik od infekcija.
Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, obilježava se dva dana (1. i 2. svibnja), priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
To je određeno Zakonom o praznicima, koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona, odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom, primjenjuje kao federalni zakon.
U skladu sa navedenim, iz Ministarstva obavještavaju javnost da su neradni dani u Federaciji BiH ponedjeljak (1. svibanj) i utorak (2. svibanj 2023. godine).
Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Na današnjoj sjednici Upravnog vijeća Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu danas se trebalo raspravljati o nekoliko zanimljivih tema, između ostalog i o ostanku Sebije Izetbegović na mjestu ravnateljice KCUS-a. No, prema svemu sudeći do toga danas neće doći.
Naime, kako je za N1 potvrdila Lejla Brčić Upravnoz vijeće KCUS-a je sa dnevnog reda skinuo tačku koja se ticala Sebije Izetbegović. U kratkoj izjavi za naš portal Brčić je kazala da je napustila sjednicu.
“Kao predstavnica KS koja sam i tražila tu posljednju točku dnevnog reda. Međutim, glasala sam protiv takvog dnevnog reda (bez posljednje točke) i napustila sjednicu. Jasmin Kapetanović, predsjednik Upravnog vijeća, je kazao kako se ne ispunjavaju uvjeti za ovu točku dnevnog reda”, kazala nam je Brčić.
Podsjetimo, Vlada KS ranije je zadužila Brčić da inicira raspravu na UO KCUS o legalnosti ostanka Izetbegović na mjestu ravnateljice s obzirom na to da ona više ne ispunjava uvjete.
Kada je riječ o Sebiji Izetbegović važno je napomenuti da je ona ostala bez zvanja magistra i doktora znanosti, kao i bez zvanja redovite profesorice. Podsjetimo, na sjednici Senata UNSA 29. marta, Sebiji Izetbegović oduzeto je zvanje redovite profesorice na Medicinskom fakultetu, točnije, van snage je stavljena odluka iz 2014. godine kada je Izetbegović izabrana za redovitu profesoricu.
POŽEŠKA policija objavila je da je nestala 15-godišnja Patricia Ida Trošelj.
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr“, poručuju.
Patricia je iz Požege, gdje je i viđena posljednji put jučer. U studenom će navršiti 16 godina.
Visoka je 178 cm, ima kestenjastu ravnu kosu i smeđe oči. Mršava je te ima okruglo lice, stoji u opisu na stranici nestali.hr.
Navodi se kako se udaljila s mjesta prebivališta u Požegi u nepoznatom smjeru.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara dostavila je Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH popis s imenima pojedinih novih kandidata za ministre u Vladi Federacije BiH, čime je definirana nova koalicija koja bi trebala uspostaviti izvršnu vlast na čijem bi čelu trebao biti Nermin Nikšić, šef SDP-a. U Vladu, uz HDZ BiH, ulazi i HDZ 1990. odnosno Hrvatski narodni sabor BiH. Iz Vlade ispadaju Stranka za BiH i NES koje su do sada očito radile u interesu SDA kako se ne bi izabrala nova Vlada.
Među novim imenima je dr. Nediljko Rimac za federalnog ministra zdravstva, koji dolazi iz redova HDZ-a 1990. Novo ime je i Jasna Duraković iz SDP-a, koja je imenovana za ministricu obrazovanja i znanosti. Amir Hasičević iz Naše stranke trebao bi postati ministar trgovine. Kemal Hrnjić iz stranke Narod i pravda je novi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Nedžad Lokmić iz SDP-a BiH je prijedlog za ministra branitelja i invalida Domovinskog rata. Ministar unutarnjih poslova trebao bi postati Ramo Isak iz A-SDA stranke. Odranije je za ministra financija imenovan Toni Kraljević, a Ministarstvo pravosuđa trebao bi voditi Vedran Škobić. Za ministricu kulture i sporta Federacije BiH predložena je Sanja Vlaisavljević. Za ministra prostornog uređenja HDZ je predložio Željka Nedića. Andrijana Katić ostaje prijedlog za ministricu prometa i veza.
Ministar raseljenih osoba i izbjeglica je Nerin Dizdar, a razvoj, poduzetništvo i gospodarstvo vodi Vojin Mijatović. Vedran Lakić dobiva veliki resor energetike, industrije i rudarstva, a Adnan Delić rada i socijalne politikeu.
Nasiha Pozder je ministrica turizma i zaštite okoliša, a Željko Nedić ministar prostornog uređenja.
Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donio je odluku koja bi se mogla već sutra operacionalizirati u izbor nove Vlade Federacije BiH čime bi se okončala jedna od kriza nastala nakon posljednjih izbora i pokušaja SDA da blokira izbor izvršne vlasti. Na izvanrednome obraćanju ispred zgrade Ureda visokog međunarodnog predstavnika Schmidt je donio odluke kojim se instant rješava izbor nove vlade, ostavio rok od godinu dana da se eventualno napravi dogovor o ustavnim i izbornim reformama oko načina biranja predsjednika i Vlade Federacije BiH, te nametnuo izmjene Kaznenoga zakona kojim se kao kazneno djelo navodi podmićivanje što je očito reakcija na posljednje poteze koji su doveli do većine u bošnjačkome klubu Doma naroda. Ova odluka prije svega trasira SDA izvan vlasti u mandatu do 2026., ali i smanjuje broj ruku koje su potrebne za veto da se u budućnosti Hrvate eventualno izbaci iz vlasti u slučaju da unutar vodstva Federacije BiH nema dogovora o izboru izvršne vlasti.
Prva odluka se odnosi na proces formiranja Vlade BiH, odnosno način na koji će se zaobići potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo.
„Prije tri tjedna istekao je rok za izbor vlade i tada sm uputio posljednji poziv da se riješi zastoj u formiranju i pozvao na brzu uspostavu što se trebalo već dogoditi, a prošlo je skoro sedam mjeseci od održavanja izbora. U ova tri tjedna se puno toga dogodilo ali se ništa nije promijenilo“, rekao je Schmidt. Pojasnio je kako je dobio tek jednu odluku o imenovanju Vlade koju je potpisala predsjednica Federacije Lidija Bradara, no koju nisu supotpisala oba potpredsjednika.
„Moram naglasiti da nacionalna raspodjela ovakvoga prijedloga jeste u skladu s ustavom. Osam Bošnjaka ministara, među kojima može biti i jedan ostali, pet Hrvata i tri Srba. Nisam vidio drugih formalnih ili neformalnih alterantivnih prijedloga. Pored toga bilo je dosta rasprava, ali nije bilo stvarnog napretka k rješenju ovoga pitanja“, dodao je Schmidt. Dodao je kako se radi o ‘političkom zastoju, a ne sukoba između konstitutvnmih naroda’.
„Izborna volja birača na u listopadu ne smije se ignorirati. Zato sam donio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade FBiH. Ova odluka ima za cilj okončati zastaoj i da Zastupnički dom može glasovati o imenovanju nove Vlade. Ovo radim jer Ustav ne daje konkretan i kompletan odgovor na takvu situaciju“, rekao je Schmidt. Ova će odluka u suštini omogućiti imenovanje novoga saziva Vlade koju bi vodio Nermin Nikšić, te smjenu aktualne kojoj je na čelu Fadil Novalić. Radi se o privremenoj odluci. No, druga koju je nametnuo Schmidt je ‘trajnijeg’ karaktera i potencijalno je lošija za Hrvate jer ih ponovno izlaže brojnosti Bošnjaka kojih je tri i pol puta više u Federaciji BiH.
Doduše ova odluka ima rok kušnje od godinu dana, ali ako u tome razdoblju ne bude dogovora predstavnika Bošnjaka i Hrvata mogla bi postati trajna odrednica. Dok se za izbor predsjednika Federacije BiH u svakom klubu naroda Doma naroda mora osigurati najmanje 11 ruka da bi jedan narod bio siguran kako neće biti preglasan, istodobno za izbor premijera Federacije BiH odnosno vlade taj se broj smanjuje za jedan i iznosi deset.
„Uveo sam zaštitni mehanizam. Taj zaštitni mehanizam će biti jedino korišten ako Zastupnički dom u roku godinu dana ne usvoji izmjene. Tu se radi o transperentan imenovanju premijera. Radi se u punom poštivanju konstitutivnosti naroda i građanskim načelima te ukidanju diskirminacije ostalih“, pojasnio je Schmidt. Njegove izmjene bi bile prihvatljive i suštinski točne samo kada bi se osiguirao puni legitimitet izbora izaslansika za Dom naroda, no to pitanje nije riješeno. Dapače. Ovakvo rješenje je doslovno i poziv bošnjačkim strankama da na sljedećim izborima upravo dođu do broja 10 i tako obesmisle do kraja ovu odluku. Pokazalo se kako je malo bošnjačkih stranaka spremno pristati na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona kojim bi se zajamčio lkegitimitet predstavljanja Hrvata.
Ova odluka odnosi se na proceduru izbora premijera. Amandmanima na Ustav precizira se kako će predsjednik Federacije BiH, nakon konzultacija s predsjedavajućim i potpredsjednicima oba doma, šefovima klubova klubova i potpredsjednicima Federacije, odrediti kandidata za premijera koji ima kredibilne šanse da dobije podršku u Parlamentu Federacije BiH. Dalje stoji kako je kandidat za premijera dužan u roku od 15 dana izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koja bi, ako je imenuje predsjednik Federacije u suglasnosti sa oba potpredsjednika Federacije, mogla biti podržana od većine u Zastupničkom domu. U sljedećoj stavki stoji kako vladu Federacije imenuje predsjednik entiteta, u dogovoru s oba potpredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada se bira nakon što je njeno imenovanje potvrđeno većinom glasova Zastupničkog doma Federacije. No, postoji iznimka u slučaju da se ne bude mogla izabrati vlada na ovaj način. Ako predsjednik Federacije ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom ovog člana, predsjednik Federacije ima dodatnih 30 dana da ponovi postupak propisan zakonom. Dalje se precizira ako predsjednik Federacije ponovo ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (3) ovog člana, Vlada koju predlaže predsjednik Federacije u suglasnosti s jednim potpredsjednikom Federacije odluka se prosljeđuje Parlamentu Federacije. Ova predložena Vlada smatra se izabranom ako je potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim većinom glasova u Domu naroda pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine (14) ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda. Ako pak Vlada ne bude izabrana u skladu sa stavom ovog člana, predsjednik Federacije, u dogovoru sa potpredsjednicima Federacije, ponovit će postupak izbora. Ako ni tada Vlada nije imenovana ili ako Vladu imenovanu prema tom stavu ne potvrdi Zastupnički dom, Parlament Federacije i županijske skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori raspisuju se u skladu sa Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine županija. Uz ove izmjene Schmidt je također i uveo izmjene Kaznanoga zakona kojim se sankcionira podmićvanje izabranih zastupnika radi promjene stranačkoga dresa što je također vjerojatno motivirano potezima SDA.
– Razvojem društva i savremene tehnologije, raste i spoznaja o energetskoj učinkovitosti odnosno potrebi za uštedom sve skuplje energije. Stiropor se pokazao kao najbolji izolator gledajući odnos cijene i rezultata uštede – naveo je Laštro.
Najveći proizvođač ekspandiranog polistirena (EPS) u BiH i lider tehnološkog razvoja i inovacija u fasadnom sustavu u Bosni i Hercegovini, tvrtka EPS Laštro, u Kreševu je svečano otvorila novi pogon za proizvodnju na površini od 5.000 m2.
Direktor i vlasnik kompanije Marinko Laštro izjavio je kako je u izgradnju novih prostorija i instaliranje najsuvremenije opreme investirano 10 milijuna KM, čime je EPS Laštro dodatno učvrstio vodeću poziciju u Bosni i Hercegovini.
– Razvojem društva i savremene tehnologije, raste i spoznaja o energetskoj učinkovitosti odnosno potrebi za uštedom sve skuplje energije. Stiropor se pokazao kao najbolji izolator gledajući odnos cijene i rezultata uštede – naveo je Laštro.
Dodao je kako je do sada EPS Laštro proizveo više od 55 milijuna m2 EPS-a (ekspandirani samougasivi polistiren), a svojom ukupnom dosadašnjom proizvodnjom EPS Laštro je doprinio uštedi oko 3,3 milijuna tona lož ulja ili 13,2 milijuna m3 ogrijevnog drveta.
U praksi se ekspandirani samougasivi polistiren primjenjuje za toplinsku izolaciju svih vrsta objekata i konstrukcija.
Na otvaranju je istaknuto kako potreba stanovništva za smanjenjem troškova energije i očuvanja okoliša doprinosi sve masovnijoj upotrebi EPS izolacije, a krajnji kupci su prepoznali kvalitet proizvoda kompanije EPS Laštro i tradiciju dugu preko 25 godina.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici više od 400 tvrtki iz Bosne i Hercegovine i regije, kojima EPS Laštro isporučuje svoje proizvode već dugi niz godina.
Fena
Zenicu je sinoć pogodio potres jačine 2,5 po Rihteru, potvrdio je EMSC. Potres je zabilježen na dubini od 12 kilometara.
Kako navode korisnici EMSC-a, potres je trajao kratko, ali se značajno osjetio u okolini Zenice i u Travniku.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 16 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/B5453uZRr6— EMSC (@LastQuake) April 27, 2023
Na dnevnom redu će biti imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i aktualni prijedlog sastava nove Vlade FBiH predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare
Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održat će se danas s početkom u 14.00 sati, potvrđeno je Feni iz tog doma Parlamenta FBiH.
Na dnevnom redu će biti imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i aktualni prijedlog sastava nove Vlade FBiH predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, rečeno je.
Zastupnici su već sinoć dobili dopis predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare o imenima ministara nove Vlade FBiH.
Evo koja su imena novih ministara:
Iz federalnog Parlamenta napominju kako je održavanje ove sjednice uvjetovano najnovijom odlukom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta koji je objavio da tom odlukom želi deblokirati imenovanje postizbornog saziva Federalne vlade.
Inače, visoki predstavnik jučer je donio odluku kojom je deblokirao formiranje federalne vlasti.
Hrvatski narodni sabor BiH izražava nezadovoljstvo zbog činjenice da je došlo do još jednog nametanja Visokoga predstavnika koje u jednom dijelu degradira odluku od 2. listopada 2022.
Iako nametnuta odluka u dijelu koja predmnijeva izmjene Ustava Federacije BiH nije trajnoga karaktera, potrebno je bez odlaganja pokrenuti proces razgovora o izmjenama i dopunama ustava i Izbornoga zakona kako bi došlo do domaćih i najoptimalnijih rješenja i implementacije Odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, kao i svih presuda Europskoga suda za ljudska prava, što je također dio i potpisanih međustranačkih sporazuma.
Hrvatski narodni sabor BiH ovim putem, ponovno, najoštrije osuđuje ponašanje radikalnih bošnjačkih aktera koji su neodgovornim i skandaloznim izigravanjem preuzetih obaveza sustavno onemogućili unutarnji dogovor. Svjesno i namjerno kršenje potpisanih političkih sporazuma od strane radikalnih bošnjačkih aktera je dovelo do još jedne nedemokratske intervencije međunarodne zajednice.
Hrvatski narodni sabor BiH zahtijeva žurnu izmjenu izbornog zakonodavstva i usvajanje ograničenih izmjena Ustava BiH kako bi se u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije BiH birali legitimni politički predstavnici konstitutivnih naroda sukladno temeljnim načelima Daytonskoga sporazuma.
HNS BiH
U Bosni i Hercegovini danas pretežno sunčano prije podne. Povećanje oblačnosti u drugom dijelu dana. Kratkotrajna slaba kiša u Bosni se očekuje tijekom noći na subotu. Vjetar slab jugoistočnog i jugozapadnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5 stupnjeva, na jugu zemlje do 10 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22 stupnja.
U subotu, u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i nestabilno vrijeme. Od sredine dana lokalni pljuskovi i grmljavina se očekuju u središnjim, istočnim i sjevernim podučjima Bosne i sjeveru Hercegovine.
Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23 stupnjeva.
U nedjelju, u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Povremeno sa slabim lokalnim pljuskovima širom zemlje. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 22 stupnja.
Biometeorološke prilike postepeno će se pogoršavati, izraženije u poslijepodnevnim satima i tijekom noći. Prvi dio dana ugodniji, uz više svježine i sunčane intervale, potom uz povećanu naoblaku i promjenu vremena.
Moguće su reakcije poput malaksalosti, glavobolje, nervoze, reumatskih i bolova na mjestima ozljeda. Opća slika će biti ljepša u Hercegovini.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Četiri puta Bošnjaci su izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz patriotskih pobuda- kako bi napakostili Hrvatima.
Godinama se Hrvate vuklo za nos, pregovaralo s figom u džepu, a zapravo kupovalo vrijeme kako se ne bi postigao dogovor oko izmjena Izbornog zakona, prema presudi Ustavnog suda BiH, kako bi se omogućilo da konačno mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH i sve izaslanike u hrvatski klub Federalnog doma naroda. Ta nepravda i dalje je na čekanju.
Vrtio u krug
Lider SDA Bakir Izetbegović time se čak hvalio u predizbornoj kampanji, govorio kako je “vrtio u krug” Čovića, ali i zapadne diplomate kako bi dobio na vremenu. A onda prijetio Hrvatima “razbijanjem okova” i spuštanjem fenomena Komšić i na nižu, federalnu razinu.
Ispostavit će se kako su riđobradi i njegova marioneta Komšić- mitraljezac kopajući jamu Hrvatima- sami je sebi iskopali. SDA-ova i infrastruktura IZ imala je plan ponovo u paketu s Izetbegovićem u državni vrh izabrati i Komšića. Preračunali su se. Podršku Komšiću Izetbegović je skupo platio. Ostao je bez fotelje u Predsjedništvu, koju mu je čuvao Džaferović.
Kola krenula nizbrdo
Bakirova kola nezaustavljivo su krenula niz brdo. Njegova SDA ostala je bez vlasti na državnoj razini. A ona koju je svako jutro selamio bez titula magistrice, doktorice, profesorice, a uskoro će i bez fotelje generalne direktorice KCUS-a, pa se više neće imati razloga ljutiti kada je novinari budu oslovljavali s “gospođo Izetbegović”.
Bakirov privatni špijun Osman Mehmedagić više nije na čelu Obaviještajno sigurnosne agencije BiH, pa više neće moći prisluškivati političke protivnike lidera SDA. Završio je na američkoj crnoj listi, a po svemu sudeći ponovo će mu se suditi jer je lagao da ima visoku stručnu spremu, potrebnu za mjesto direktora OSA-e, čime je, protuzakonito, inkasirao desetine tisuća maraka, oštetivši proračun i ugled zemlje.
Bakirov premijer Fadil Novalić osuđen je nepravosnažno na 4 godine zatvora u aferi respiratori. I on se našao na američkoj crnoj listi. I na koncu, Bakirova SDA trebala bi sutra (petak) biti izbačena iz Vlade FBiH, a njegovi kadrovi osim s ministarskih u federalnoj vladi i s pozicija direktora javnih poduzeća, federalnih agencija, upravnih i nadzornih odbora.
Kada SDA-ovci osvijeste što im je napravio njihov stranački šef svojom korupcionaškom i radikalnom politikom mogli bi se okrenuti protiv njega i svrgnuti ga s čela stranke. Što bi za SDA bilo spasonosno.
Bljuju vatru
Zato ne čudi što Izetbegović i vođa radikalne frakcije SDfA mitraljezac Komšić bljuju vatru na Christiana Schmidta, nazivajući ga fašistom i lažno tvrdeći kako je visoki predstavnik svojom odlukom udario na Bošnjake i državu BiH, jer je omogućio formiranje Federalne vlade bez potpisa Refika Lende za kojeg je glasovala većina, 13, od 23 izaslanika u bošnjačkom klubu federalnog Doma naroda. Prešućuje, pri tom, Izetbegovićeva SDA da je do te većine došla “kupovinom” četiri zastupnika, što je nagnalo Christinama Schmidta da nametne izmjene Krivičnog zakona, po kojima će se za podmićivanje ići na 10-godišnju robiju.
Dok su visoki predstavnici u proteklih više od 20 godina slabili konstitutivnost Hrvata, a išli na ruku hegemonističkoj bošnjačkoj politici OHR i “najdraža ambasada” korištene su kao batina za Hrvate čiji su politički predstavnici prikazivani u sarajevskim, naravno ne svim, medijima kao kriminalci i fašisti. Unitaristi su bili posebno osokoljeni izborom Josepha Bidena za predsjednika SAD, “dokazanog prijatelja Bosne” i “velikog osobnog prijatelja Harisa Silajdžića”, koji je nakon Bidenove pobjede na jednoj sarajevskoj televiziji izjavio kako sada novom američkom predsjedniku samo treba reći što točno “probosanske snage žele”. Je li to građanska BiH? -Ide građanska BiH, uvjeravao je Silajdžić sebe i javnost. Kao i SDA-ova hurma-ministrica Bisera Turković.
Hladan tuš
A onda je uslijedio hladan tuš- pismo Bidenovog šefa diplomacije Antoniya Blinkena Predsjedništvu BiH, iz kojeg se jasno mogao iščitati novi smjer američke vanjske politike- umjesto eliminacije Hrvata, obnova hrvatsko-bošnjačkog savezništva kako bi se zaustavio Dodikov secesionizam. Takvim novim pristupom američka administracija, u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, želi stabilizirati BiH i zajedno s ostatkom zapadnog Balkana uključit je u EU i NATO. U tom novom američkom pristupu radikalima poput Izetbegovića i Komšića nema mjesta. Schmidt samo provodi tu novu politiku Zapada, predvođenog SAD, prema BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je uz ostalo komentirao i izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića, da je ono što rade vlasti u RS pozivajući Srbe da napuste Ustavni sud BiH isto ono što je 1992. godine radio ratni zločinac Radovan Karadžić.
“Karadžić je daleko bolji čovjek nego Bećirović. Što misli da drži predavanje svakome o životu? NSRS je zakonodavni organ RS i ima pravo donositi odluke. Ona bira sudce. Što je problem, Bećirović? Ne zanima me. Pogledajte što je pisao u navodno znanstvenim radovima o Srbima. Tvrdi da su počinili desetine genocida nad muslimanima ovdje. Ne zaslužuje pažnju i nije sigurno taj koji može biti sugovornik u svemu ovdje. On je u Predsjedništvu, tamo je Željka Cvijanović”, rekao je Dodik.
Na pitanje hoće li sudac Knežević ispoštovati odluku NSRS, Dodik je, kako prenosi N1 kazao pitajte njega, ali i napomenuo da ga je NSRS izabrala za sudca Ustavnog suda BiH.
“Ustavni sud koji je pokazao da nije Ustavni već inkvizicijski sud za Srbe ne zaslužuje da budu predstavnici RS. Kada se Ustavni sud vrati u okvir Ustavnog suda, onda će biti predstavnik Srba”, rekao je Dodik.
Kazao je kako je “Ustavni sud BiH taj koji ruši imovinu RS”. “Oni ne žele vidjeti bazične stvari”, rekao je Dodik.
Kritizirao je i Sud BiH jer nije odredio pritvor Atifu Dudakoviću.
“BiH je pokazala nekorektan odnos. BiH nije priznala Kosovo, a onda u svojim aktivnostima su bili suzdržani kada je u pitanju teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Dodik.
Podržao je izjavu Aleksandra Vučića nakon glasanja u Komitetu o održavanju sjednice na kojoj će se glasati o prijemu Kosova u Vijeće Europe.
“Ne mislim da BiH treba imati teritorijalni integritet, a da teritorijalni integritet Srbije ruši tako što će neki iz Sarajeva smatrati da treba rušiti. Smeta im jaka Srbija pod vodstvom Vučića. Alija Izetbegović je govorio: ‘Ljudi, mi moramo uraditi sve još dok je Srbija slaba, kada Srbija bude jaka nemamo što tražiti’”, kazao je Dodik.
Govoreći o današnjoj sjednici Vijeća ministara na kojoj će biti Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija i Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”, kazao je kako nema razloga da ovo ne bude usvojeno.
“Sinoć sam razgovarao s Konakovićem, danas sa Krišto. Nema ni jednog razloga da se ta odluka donese. Ja nemam potrebe razmišljati što ću učiniti. ako ne bude, obavijestit ću vas šta namjeravam uraditi”, rekao je Dodik.
Na kraju je komentirao i sinoćnju izjave ministar obrane BiH Zukana Heleza N1 televiziji.
“Ministar obrane ne može djelovati mimo kolegija, nijedna njegova odluka nema snagu. Pozvat ćemo EUFOR da vidimo po čijem nalogu rade. Ako rade po nalogu Heleza, pozvat ćemo Rusiju da zabrani Altheu”, poručio je Dodik.
Ako ne izbrišete povijest pretraživanja sa svog Google računa, tehnološki div negdje će i dalje držati vaše podatke
Google od 2005. godine čuva podatke o tome kako koristite internet, a mnogi ni danas ne znaju kako pravilno izbrisati povijest pretraživanja iz preglednika.
Ako ste korisnik Chromea, to lako možete napraviti u pregledniku (klikom kraj tri točkice u gornjem desnom kutu ili pritiskom na Control + H na tipkovnici).
Ali ako ne izbrišete povijest pretraživanja sa svog Google računa, tehnološki div negdje će i dalje držati vaše podatke.
Dakle, što vam je onda činiti? The Sun piše kako trebate otvoriti Chromeov preglednik, kliknuti na svoju profilnu fotografiju u gornjem desnom kutu pa unutar vašeg Google računa, u traci za pretraživanje na vrhu zaslona, jednostavno potražiti rubriku “moja aktivnost”. Zatim za brisanje pretraživanja iz određenog razdoblja kliknite “izbriši > izbriši prilagođeni raspon”.
Osim toga, možete podesiti postavke i tako da vam se povijest pretraživanja automatski briše. U izborniku “Povijest pretraživanja” odaberite “Kontrole”, pronađite “Aktivnost na webu i u aplikaciji” pa dodirnite “Automatsko brisanje (uključeno)”.
– Ako izbrišete povijest pretraživanja koja je spremljena na vašem Google računu, više ju ne možete vratiti”, objašnjavaju na Googleovu forumu za pomoć.
I nemojte zaboraviti da se ovo razlikuje od povijesti preglednika, koju biste trebali češće brisati.
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano uz umjerenu naoblaku. Prolazno sredinom dana može biti i pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5 stupnjeva, na jugu zemlje do 8 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 19 stupnjeva, na jugu zemlje do 22 stupnja.
U petak, u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano prije podne. Povećanje oblačnosti u drugom dijelu dana. Prolazna slaba kiša u Bosni se očekuje tijekom noći na subotu. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 6 stupnjeva, na jugu zemlje do 10 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23 stupnja.
U subotu, u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. Od sredine dana širom zemlje se očekuju lokalni pljuskovi i slaba grmljavina. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 10 stupnjeva, na jugu zemlje do 12 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 22 stupnja.
Uz povoljniju biometeorološku prognozu većina populacije će biti boljeg raspoloženja. Kronični bolesnici također neće imati jačih tegoba, ali bi tijekom jutarnjih sati trebali biti oprezniji, zbog osjetno nižih temperatura u odnosu na ostatak dana.
Povremeni porast naoblake, mogao bi uzrokovati manje probleme meteoropatama. Savjetujemo Vam da se slojevito odjenete, kako bi se po potrebi raskomotili.
U Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu kršteno je peto dijete u obitelji Naletilić.
U toj prigodi svetog krštenja svoga petog djeteta kumili su se s obitelji Goluža, te je kuma bila majka desetero djece, piše Jabuka.tv
Ova nedjelja svetog Dana Gospodnjega svim okupljenim vjernicima ostala je urezana u sjećanje i osjetila se radost zbog mladih obitelji.
Poseban je dojam bio vidjeti djecu kako mole i prate svetu misu i obred krštenja.
Razina cijena u Bosni i Hercegovini u ožujak 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 10,3 posto, objavila je državna Agencija za statistiku. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 19 posto, alkoholna pića i duhan za šest posto, stanovanje i režijski izdaci za 11,9 posto. Cijene namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće povećane su za 12,1 posto. Cijene u zdravstvu više su za 2,9 posto, a u odjeljku komunikacije za 0,9 posto. Cijene u odjeljcima rekreacija i kultura porasle su za 9,4 posto, obrazovanje za 2,3 posto, restorani i hoteli za 8,6 posto, te ostala dobra i usluge za 10,2 posto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima Odjeća i obuća za 6,1 posto i prevoz za 0,9 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2023.godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast razina za 0,4 posto.
Na posljednjem natječaju za promaknuća u Federalnoj upravi policije (FUP) za inspektora istražitelja za imovinske delikte u Detašmanu Sarajevo za područje Sarajevske i Bosansko-podrinjske županije imenovan je Kerim Hujdurović, piše Večernji list BiH.
Ovaj mlađi policijski dužnosnik tu je postavljen na posljednjem natječaju nakon kojega je počela prava pobuna u toj policijskoj agenciji u kojoj je ponovno teško narušena nacionalna struktura u korist Bošnjaka, čiji je politički dužnosnici doslovno pretvaraju u jednonacionalnu, spremajući se očito i za drukčije scenarije.
Popis pučanstva 1991.
Možda bi sve bilo i “zakonito”, a nije jer postoje jasne odredbe u Zakonu o policijskim službenicima o potrebi očuvanja strukture zaposlenih prema popisu pučanstva iz 1991. godine, da Kerim Hujdurović nije sin policijskog inspektora koji je bio na čelu Povjerenstva koje je provodilo posljednji natječaj. Doduše, Mustafa Hujdurović se isključio prilikom glasovanja o promaknuću Hujdurovića mlađeg, no na kraju je ipak stavio potpis na imenovanje svih inspektora. Uključujući i sinovljevo. Riječ je o klasičnom – školskom primjeru sukoba interesa. – Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih dužnosti i savjetnici imaju privatni interes koji utječe ili može utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristranost u obnašanju dužnosti – stoji u Zakonu o sukobu interesa. A Hujdurović ima najizravniju – obiteljsku vezu koja ge automatski eliminira. No, iako je to znao aktualni vršitelj dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije Ensad Korman, odobrio je takvo povjerenstvo. Koje je, naravno, po želji bošnjačke politike i javnosti, bilo isključivo jednonacionalno kako slučajno što ne bi pošlo po zlu. Uz Hujdurovića, tamo su bili i Ibro Bešlija te Vahidin Munjić. Da slučajno stvari u drugome stupnju ne bi iskliznule izvan nadzora, ponovno se istaknuo Korman koji je imenovao Policijski odbor Federacije BiH etnički očišćen od nebošnjaka. Tom se tijelu svi nezadovoljni mogu žaliti osam dana nakon objavljivanja popisa. A u njemu se nalaze također trojica Bošnjaka – Nurudin Hafizović, Enes Zeljković i Jasmin Bolić. Ne očekuje se da će biti bitno drukčija situacija nakon što se okonča i drugostupanjski postupak jer očito Korman ima blagoslov cijele bošnjačke politike. A za to se pobrinuo tako što je pozicionirao kadrove koji su istodobno bliski vodećoj bošnjačkoj Stranci demokratske akcije, ali i drugim političkim opcijama.
Prijavili ga za izbore
Jedan od tako nagrađenih je i “umalo” kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Nermin Šehović koji je promaknut za glavnog inspektora. O njemu kolege nisu imali riječi hvale, ali je zato u uredu ravnatelja FUP-a popunio sve bošnjačke kvote. Nakon što ga je Stranka za BiH kandidirala za člana Predsjedništva, on se ipak povukao, a status te kandidature, kao i sukoba interesa nikada do kraja nije rasvijetljen. Još jedan policajac blizak tim strankama – Mirsad Bajraktarević, inače rođak supruge potpredsjednika FBiH Refika Lende, postavljen je za šefa Terenskoga ureda FUP-a u Tuzli.
Danas, 26. travnja 2023. godine u paviljonu SŠ “Ivan Goran Kovačić”, u Kiseljaku, održano je predavanje na temu “HPV screening – Liječenje i cijepljenje”.
Predavanje je održano u organizaciji Udruge “Zraka sunca” i JU Dom zdravlja Kiseljak. Na temu humanog papiloma virusa (HPV), uzrocima nastanka, liječenju i cijepljenju govorile su dr. Ana Pecirep Šeremet, specijalizantica ginekologije i akušerstva te dr. Matea Kalem, liječnica opće prakse.
Foto: Tijana Jelena Lovrić
Kiseljak.info
U uredu načelnika Mladena Mišurića Ramljaka 26. travnja dogovorena je suradnja, odnosno upriličeno je utemeljenje Udruge ”Kiseljačka pogača” koja za cilj ima zaštitu autohtone čuvene kiseljačke pogače.
Sastanku su nazočili vlasnici pekarskih radnji s područja općine, koji su podržali utemeljenje Udruge.
Primarni cilj Udruge jest predstavljanje gospodarskih subjekata s područja općine koji su registrirani za pekarske djelatnosti, zaštita kiseljačke pogače kao posebnog brenda i promocija pogače.
Utemeljenje Udruge predstavlja važnost očuvanja, promocije i zaštitu kulturne baštine, tradicije, običaja i vrijednosti Kiseljaka, naglasio je načelnik, čija višegodišnja tradicija kiseljačkih pogača veže se za male tradicionalne obrtničke pekare u kojima se i danas prodaju.
Pored mineralne vode Kiseljak je prepoznatljiv po kiseljačkoj pogači, koja se mjesi sa mineralnom vodom, a kao namaz se koristi kajmak.
A da sve ne završava na pjesmi Joze Penave, čuvene kiseljačke pogače spominju se u pisanom zapisu Sarajevskog lista iz 1908. godine, Franjevačkog vijesnika i Narodnog jedinstva iz 1934. godine, u kojima se spominje pogačica kao nezaobilazan kiseljački proizvod, opjevan u raznim pjesmama, autora različitih profila, pogačama se kroz povijest dočekivale i visoke uzvanice poput kraljeva bivših država, koji su na svojim proputovanjima nezaobilazno posjećivali i Kiseljak.
Temeljem problematike oko odlaganja otpada na deponiji ”Berberuša” u Općini Kiseljak održan je radni sastanak s vlasnicima auto otpada i vulkanizerima kako bi se pronašlo rješenje oko pravilnog odlaganja otpada.
Sastanak je ocjenjen konstruktivnim gdje dogovoreno, kako će se u što skorije vrijeme pronaći rješenje za odlaganje auto otpada i odlaganje istrošenih guma, iako je odlaganje guma dobrim dijelom uređeno, gume se zbrinjavaju na ekološki prihvatljiv način sukladno Zakonu.
U idućem tjednu održat će se sastanak sa auto limarima i automehaničarima na temu navedene problematike a sve u cilju zaštite očuvanja prirode i životne sredine.
Još jedanput želimo informirati građane kako smo lokalno odlagalište otpada stavili pod nadzor od 0 do 24 sata, stalnim video nadzorom i čuvarskom službom, kako ne bi dolazilo do paljenja, dima i neugodnih mirisa, kojim smo bili svjedoci u proteklom razdoblju.
U buduće svako neovlašteno odlaganje otpada bilo koje vrste bit će sukladno Zakonu sankcionirano i kažnjeno.
Općina Kiseljak je započela aktivnosti na izgradnji postrojenja za razvrstavanje otpada. Vlada Federacije BiH je odobrila korištenje jedne neperspektivne vojne lokacije za ovu namjenu. Izgradnjom ovog postrojenja značajno će se smanjiti količina otpada koji se odvozi na deponiju „Berberuša“. Realizacija ovog projekta je već započeta, a završetak se očekuje do kraja ove godine.
Nakon okončanja postupka javne nabave pristupit će se daljnjem rješavanju sanacije deponije i pripremi reciklažnog dvorišta.
Mavka
REDATELJ: Oleg Malamuz
ŽANR: animirani
TRAJANJE FILMA: 99 min
SADRŽAJ FILMA:
Ovo je priča o magičnoj moći ljubavi. Ljubavi koja ljudima omogućuje otkriti i pronaći sposobnosti i kvalitete koje ih osnažuju, kako bi dosegli sve što je moguće i suprotstavili se zlu i ljudskom poroku.
Od pamtivijeka su nepregledne ukrajinske šume skrivale bezbrojne tajne i nedokučive misterije. Te su šume dom čudesnih mitskih bića koja žive među drevnim drvećem, vjerno čuvajući svoje sveto kraljevstvo. Mavka je duša šume i njezina novoizabrana čuvarica. Njezina primarna misija je zaštititi šumu i njezino sveto srce — sam Izvor života — od bilo kakve agresije ili napada, uključujući i one od strane ljudi. Lukas je skromni seoski dječak koji jako voli glazbu i svoj talent pretače u sviranje svoje drvene frule te sanja o tome da cijeli život posveti toj svojoj strasti. Mavka i Lukas se upoznaju i zaljubljuju. Hoće li se njihova dva svijeta moći ujediniti protiv zla?
| The Three Musketeers: d’Artagnan |
| REDATELJ: Martin Bourboulon
ŽANR: akcija, avantura |
| ULOGE: Eva Green, François Civil, Vincent Cassel, Romain Duris, Pio Marmai |
| SADRŽAJ FILMA: |
| Roman Alexandra Dumasa književni je klasik koji je već nekoliko puta ekraniziran za velika platna, no ova raskošna adaptacija predstavlja nove likove i brojne lokacije, od slavnog Louvrea do Buckinghamske palače, preko oluka Pariza do opsade La Rochellea…
Nevjerojatna, herojska priča, govori o mladiću po imenu d’Artagnan koji od kuće odlazi u Pariz, nadajući se da će postati mušketir garde. Unatoč neuspješnoj regrutaciji, on ipak postaje dio trojice najdojmljivijih mušketira – Athosa, Aramisa i Portosa – i ubrzo se uklopi u njihov način života. U kraljevstvu podijeljenom vjerskim ratovima i pod prijetnjom britanske invazije, šačica muškaraca i žena ukrstit će mačeve i vezati svoju sudbinu za sudbinu Francuske. https://www.youtube.com/watch?v=cvWLpi5J-NI&t=49s&ab_channel=KinoCheck.com |
| Zločini budućnosti
REDATELJ: David Cronenberg ULOGE: Viggom Mortensenom, Leom Seydoux i Kristen Stewart ŽANR: horor TRAJANJE FILMA: 107 min |
SADRŽAJ FILMA:
Kako se ljudska bića prilagođavaju sintetičkom okolišu, njihova tijela prolaze nove transformacije i mutacije. Sa svojom partnericom Caprice (Seydoux), Saul Tenser (Mortensen), inače poznati umjetnik, javnosti pokazuje metamorfoze svojih organa kroz vlastite avangardne izvedbe. Timlin (Stewart), istražiteljica iz Nacionalnog registra za organe, kao opsjednuta prati svaki njegov korak sve dok ne otkrije misterioznu skupinu ljudi… Njihova je misija iskoristiti Saulovu popularnost kako bi razoktrili novu fazu ljudske evolucije.
Kiseljak.info
Oznaka porijekla „mješavina EU/ne-EU meda“, koja je bunila potrošače i otvarala prostor za muljažu, odlazi u povijest. Naime, Europska komisija je objavila prijedlog izmjene direktive o medu, glavnog propisa koji uređuje prodaju te namirnice u Europi. Objavila je to hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja se već neko vrijeme zalaže za izmjene EU pravila o označavanju meda.
„Konačno! Na korak smo do velike pobjede za potrošače i domaće pčelare, ovime ćemo ih zaštititi od prevaranata i nepoštene konkurencije. No posao nije gotov, Komisija je predložila da na etiketi bude popis svih zemalja iz kojih potječe med, no to nije dovoljno. Borit ću se da zemlje porijekla budu navedene prema razmjeru udjela, od najvećeg do najmanjeg. Ako najveći dio meda u pakiranju bude iz npr. Hrvatske ili Kine, onda ta zemlja mora biti navedena prva i tako dalje. U suprotnom će opet biti prostora za muljažu,“ najavila je Borzan.
Najnovije istraživanje tržišnih inspekcija u EU je pokazalo kako golemih 43 posto uzoraka meda uzetih u europskim supermarketima u 2021. i 2022. sadržava šećerni sirup. Radi se o velikom povećanju količine patvorina, jer je 2017. udio proizvoda koji sadržavaju taj ilegalni dodatak bio 14 posto.
Nadalje, od 123 stranih tvrtki koje izvoze med na tržište EU, proizvodi njih 70 su sadržavali šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, njih 20, je iz Kine, dok su ostali iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske.
„Došlo je do toga da je šansa kako ćete biti prevareni pri kupnji meda u trgovini skoro 50:50, što je nedopustivo! Osim novih pravila za označavanje porijekla, mora se postrožiti i inspekcijski nadzor, jer prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda. Inspekcije trebaju biti opremljene da detektiraju ultrafiltrirani „med“, u kojem praktički nema peludi, te proizvode tretirane na visokim temperaturama iznad 40 stupnjeva, odnosno med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem,“ upozorila je hrvatska europarlamentarka.
U praksi to znači da proizvod koji ima 1 posto europskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao „mješavina EU i ne-EU meda“, jednako kao da su omjeri obrnuti.Prijedlog izmjena direktive o medu sada ide na doradu i usvajanje u Europski parlament, gdje će eurozastupnici imati priliku mijenjati i jačati tekst putem amandmana. Imajući na umu sve korake potrebne da novi propisi stupe na snagu, očekuje se kako će proces usvajanja biti gotovo do kraja ove godine.
Tomislav Sabljo, optuženik ubijen u zagrebačkom Ritzu, dobio je dva metka dok je ležao na podu, piše u utorak Jutarnji list, rekonstruirajući na temelju snimki nadzornih kamera nedavnu likvidaciju u Zagrebu.
Prvo jedan, pa dva, pa kad je pao, još dva. Tako je izgledala serija smrtonosnih hitaca koje je u subotu oko 4.45 sati Kristijan Knego (37), zaštitar Bilić-Erića, ispalio iz pištolja u Tomislava Sablju (41), USKOK-ova optuženika iz akcije Tebra, “dečka s Knežije” koji je iza sebe imao nekoliko kaznenih postupaka, koji su činom njegove smrti stavljeni ad acta.
Pištolj kojim je usmrćen iz svog Passata donio mu je Dorian Mraković (26), suspendirani policajac koji je “na crno” redario u tom klubu i koji se nakon nekoliko sati “tumaranja” po gradu sabrao i u 11.04 sati došao u policiju u Heinzelovoj ulici, predao se i svojim kolegama dao pištolj. Donio je i pištolj kojim je Sabljo usmrćen.
Čitav događaj zabilježen je na kamerama videonadzora, koje su snimile i Sabljin dolazak u Ritz i ključne trenutke u kojima je skončan njegov život. Prema izjavi jednog redara, Sabljo je već pri dolasku pravio probleme, a to se poklapa s izjavama još nekih svjedoka. Bila su dva sukoba i kad se činilo da se sve smirilo, u 4.35 se opet zakuhalo. Sljedećih 10 minuta bilo je kobno za Sablju.
Kad je došao u klub, Sablji i njegovu društvu priključio se i vlasnik Mario Gavrić. Nakon toga prišla su mu još dvojica; Jadranko J. zvani Juma koji je, kako smo doznali, također jedan od ljudi iz zaštitarske tvrtke Bilić-Erić i Alen B. Netko iz Sabljina društva potom zavlači ruku ispod sakoa odloženog na polici separea i uzima revolver.
Slijedi drama. Sabljo uzima revolver i usmjerava ga prema Jumi, a Goran Vidović pokušava mu uzeti revolver, u tome i uspijeva i sprema ga u stražnji džep. U tom trenutku dolazi i Kristijan Knego s pištoljem, a Goran Vidović i dalje ima u ruci Sabljin revolver Rossi kalibra 38 mm.
Vidović je uspio uzeti Sablji revolver i staviti ga za pojas svojih hlača. Slijede snimke na kojima se u Sabljinoj desnoj ruci vidi revolver. Na sljedećoj snimci Kristijan Knego ispaljuje hitac u Sablju, potom i dalje drži pištolj uperen u Sablju i puca, piše novinar Jutarnjeg list Dušan Miljuš.
Zajedničkim snagama, uz pomoć međunarodne zajednice, trebamo završiti sve ovo – rekao je Čović nakon sastanka
U rezidenciji Izaslanstva Europske unije održan je sastanak šefa Izaslanstva EU u BiH Johanna Sattlera i veleposlanik SAD-a Michaela Murphya s predstavnicima HDZ-a i osmorke.
Nakon sastanka medijima se obratio lider HDZ-a Dragan Čović.
– Prijateljski smo razgovarali sa Sattlerom o tome kako je krajnje vrijeme da završimo priču o federalnoj vladi. Uvjeren sam da ćemo do kraja tjedna imati sjednicu Zastupničkog doma. Očekujem da ćemo se svi držati dogovora. Imat ćemo još jako puno razgovora ovdje. Što se tiče HDZ-a mi smo potpisali sporazum i očekujemo da završimo ovu priču. Zajedničkim snagama, uz pomoć međunarodne zajednice, trebamo završiti sve ovo – rekao je Čović, piše Avaz.
Lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković je napustio sastanak ranije, s obzirom da je imao drugi sastanak.
Svjetski poznati brend Burger King uskoro kreće sa radom u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je najnovija destinacija na mapi zemalja gdje gosti mogu da dožive iskustvo Burger Kinga i probaju savršeno ukusnu hranu u našim restoranima.
Osnovan 1954. Burger King je globalni lanac restorana brze hrane, poznat po kvalitetu hrane i po tome što jedino tamo možete dobiti kultni Whooper na žaru.
“Home of the Whopper” (eng. Kuća Whoppera) će uskoro otvoriti svoja vrata u Bosni i Hercegovini, gdje će gosti moći da probaju čuvene ukuse brenda i proizvode visokog kvaliteta, koji se služe s ljubavlju i pažnjom u moderno i minimalistički koncipiranim restoranima, čija udobodnost otvorenog prostora čini da se svi osjećaju dobrodošli.
Burger King je drugi najveći lanac brze hrane s hamburgerima na svijetu. Originalni Home of the Whopper, Burger King sistem posluje u više od 18.600 lokacija u više od 100 zemalja u svijetu.
Skoro 100 posto Burger King restorana su u vlasništvu i pod upravom nezavisnih franšiza, od kojih su mnoge obiteljski biznisi koji su u poslu desetljećima.
Za više informacija o brendu Burger King, posjetite web stranicu brenda Burger King ili ih pratite na Facebooku, Twitteru i Instagramu.
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U jutarnjim satima padaline se očekuju u južnim i jugozapadnim područjima, a tijekom dana i u ostalim dijelovima.
Ponegdje uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom, a na vrhovima planina može pasti i malo snijega. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 14, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva.
U srijedu jutro oblačno sa kišom u većem dijelu zemlje. Na vrhovima planina je moguć snijeg. U ostatku dana postupni prestanak padalina i smanjenje oblačnosti. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeverzapadni, a u Hercegovini umjerena do pojačana bura.
Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 13, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 19 stupnjeva.
U četvrtak pretežno sunčano. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 12, a najviša dnevna od 13 do 19, na jugu do 20 stupnjeva.
Tmurno vrijeme praćeno padalinama, mada bez izrazitih temperaturnih oscilacija, kod meteoropata će uzrokovati nešto jače tegobe, pretežno u vidu glavobolje, nervoze i dekoncentracije.
Uz povećan sadržaj vlage u zraku, osjet hladnoće će također biti izraženiji, stoga je preporučljivo adekvatno se odjenuti i posvetiti pažnju zaštiti od nešto nižih temperatura, posebno tijekom jutra. Kronični bolesnici ne bi trebali pretjerivati sa aktivnostima.
Sjednica Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu zakazana je za danas u 16 sati.
Ovu informaciju je za portal “Avaza” prošlog tjedna potvrdila Lejla Brčić, članica UO KCUS-a.
Na sjednici bi se između ostalog trebalo raspravljati i o inicijativi Brčić koja se odnosi o legalnosti ostanka Sebije Izetbegović na mjestu direktorice nakon što su njena akademska zvanja ranije poništena.
Naime, zakonski su upravo ta akademska zvanja nužna da bi Izetbegović bila na ovoj poziciji.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Staša Košarac povukao je predstavnika ovog ministarstva iz Povjerenstva za suradnju s NATO-om.
Košarac je na svom Twitter nalogu objavio kako je o ovome informirao Ministarstvo obrane BiH.
Informisao sam zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandra Goganovića da predstavnik MSTEO BiH neće učestvovati u radu Komisije za saradnju sa NATO-om, u skladu sa stavom institucija Srpske. Politika Srpske u vezi sa ovim pitanjem nedvosmislena je i jasna – NE članstvu u NATO. pic.twitter.com/SWvJfED52i
— Staša Košarac (@StasaKosarac) April 24, 2023
“Informirao sam zamjenika ministra obrane BiH Aleksandra Goganovića da predstavnik MVTEO BiH neće sudjelovati u radu Povjerenstva za suradnju s NATO-om, u skladu sa stavom institucija RS-a. Politika RS-a u vezi s ovim pitanjem nedvosmislena je i jasna – Ne članstvu u NATO-u”, poručio je Košarac, prenosi Klix.ba.
Podsjetimo, Dodik je prošli tjedan najavio da će tražiti da se prekinu sve vježbe između Oružanih snaga BiH i NATO-a.
“Tražit ću od Željke Cvijanović da se prekinu ovdje sve vježbe s bilo kim dok traje sukob u Ukrajini. Povjerenstvo za suradnju s NATO-om ću tražiti da prestane raditi”, zaključio je Dodik.
U ožujku prošle godine gledali smo kolone automobila na benzinskim crpkama u BiH nakon što je objavljena vijest da će gorivo ići iznad 3 KM. Iako se to očekivalo jer je tjedan prije Rusija pokrenula rat u Ukrajini, ipak se nitko nije nadao da će preko noći cijene s 2,10 do 2,40 KM “odletjeti” na 3 KM. Međutim, dogodilo se i onda nam je postalo normalno da iz tjedna u tjedan cijena raste. Ubrzo smo za litru dizela plaćali i do 3,70 KM, a ništa nije značilo ni to što se svijet naviknuo na rat i počeo živjeti ponovno u “novom normalnom”, što je izraz na koji smo se naviknuli tijekom pandemije.
Ovih dana, moglo bi se reći, ipak se kreće jer bi cijene goriva konačno mogle pasti ispod 2,50 KM. Najava ima, međutim, u BiH to ide sporije nego, primjerice, u Hrvatskoj, gdje i država kontrolira situaciju pa se s građanima nije lako igrati kao što se ovdje radi. Tako su u Hrvatskoj naveli da se cijena goriva vratila na razinu sredine 2021. godine. Međutim, jedna stvar je simptomatična.
U BiH sada gledamo kako padaju cijene goriva i naravno da je to spor proces, pogotovo kada vidimo cijenu nafte na svjetskom tržištu, međutim, to se događa. Ali trgovci koji su poskupljenja hrane i drugih namirnica pravdali cijenom goriva, sada ne spuštaju cijenu prehrambenih proizvoda. Najpoznatiji sindikalist u regiji Krešimir Sever ranije je na zanimljiv način objasnio zašto se to događa. – Ti isti koji su tvrdili da je zapravo moralo doći do povećanja njihovih cijena usluga, cijena roba koje prodaju, proizvoda, upravo zbog povećanja cijena prijevoza, onda će vam reći da im cijena transporta i nije toliko visoka, pa da su bili i prije prenapregnuti jer nisu dizali cijene koliko su trebali pa ih sad u pravilu neće spuštati – slikovito je objasnio. O tome je s bh. strane krajem prošle godine govorila i Nedeljka Ilijić iz Udruge građana Oaza. – Kada gorivu cijena ode gore i za 0,05 KM, odmah se podižu cijene ostale robe. Isto tako bi ih trebalo sada spustiti, ali im to ne odgovara, nego šute – navela je. I Klub potrošača Središnje Bosne pozivao je da se spuste cijene. Štoviše, istaknuli su da za veliki broj prehrambenih proizvoda nije bilo uvjeta ni za podizanje cijena. Pozivalo se i inspekcije da jače i kvalitetnije rade i kontroliraju cijene. U idućim danima vidjet ćemo u kakvom će smjeru situacija ići nakon što se cijena goriva praktički vrati na vrijeme prije rata. Uteg može biti to da velik broj proizvođača u BiH odustaje od proizvodnje, a povećala se cijena rada onih koji su ostali u tome. Međutim, BiH ionako uvozi velik broj proizvoda, pa ni to se ne čini kao neka dramatična prepreka. Trenutačna situacija je takva da sve više žitelja zemlje odlazi u šoping u susjednu Hrvatsku jer se u ovoj zemlji ne isplati kupovati prehrambene artikle.
Vecernji.ba
Konobar – više izvršilaca, Trgovac na marketu – više izvršilaca.
Pet osoba je ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M-17, točnije u tunelu Vranduk kod Zenice.
Prema riječima dežurnog službenika u Operativnom centru MUP-a ZDŽ, do nesreće je došlo u 19.15 sati, piše Avaz.
– U tunelu je došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovala dva putnička motorna vozila. Tom prilikom, iz jednog automobila, pet osoba je prevezeno u Službu hitne medicinske pomoći radi ukazivanja liječničke pomoći – kažu iz policije.
Ističu kako je policija na licu mjesta i vrši uviđaj, kojim će biti rasvijetljene sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće.
– Promet nije obustavljen, odvija se naizmjenično – jednom trakom – zaključuju iz policije.
Kao neovisna i suverena zemlja koja teži postizanju europskih vrijednosti, Bosna i Hercegovina se jednom zauvijek mora suočiti s destruktivnim djelovanjem radikalnih bošnjačkih paraobavještajnih struktura u Obavještajnoj-sigurnosnoj agenciji (OSA BiH), među medijskim urednicima i aktivistima koji nelegalno djeluju, snimaju i javno šire protupravno prikupljene audio i video snimke domaćih i međunarodnih visokih dužnosnika.
HNS BiH poziva sve institucije Bosne i Hercegovine na zaštitu naših međunarodnih gostiju, stranih diplomata i službenika u Bosni i Hercegovini sukladno međunarodnim konvencijama i obvezama koje iz njih proizlaze.
HNS BiH podsjeća predstavnike međunarodne zajednice kako je Sarajevo u zabrinjavajućem omjeru premreženo ostavštinom Izetbegovićeva paraobavještajnoga begovata, u službi najradikalnijih bošnjačkih krugova, čime ono postaje neprijateljska sredina za međunarodno djelovanje.
Zagovornici protiv europskih vrijednosti su sustavnim uništavanjem povjerenja unutar zemlje i prema međunarodnim institucijama učinili i čine nenadoknadivu štetu integritetu, opstojnosti i euroatlanskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Ibrahim Mahalbašić iz Margetića kod Novog Travnika dobio je, neočekivano, traktor. Popularni Tomo Vinković je od danas u vlasništvu Ibrahima. Napokon može zarađivati za život lijep novac kako bi uzdržavao svoju obitelj jer je jako mal ostao bez oca. Uz traktor je dobio i prikolicu i plug a uskoro će doći i freza. Ibrahim je iznenađen ovim poklonom kojim smo ga iznenadili na treći dan Bajrama
Na središnjem terenu je viđen odličan meč koji je pripao Dušanu Lajoviću
Završeno je finale turnira ATP Banja Luka. Na centralnom terenu teniskog kompleksa su se sastali Dušan Lajović i Andrej Rubljov (Andrey Rublev), a slavio je srpski teniser rezultatom 6:4, 4:6, 6:4.
Lajović je uspio slaviti u prvom setu, iako nije sve bilo tako lagano. Rubljov je u prvom gemu meča imao tri vezane brejk prilike, ali Lajović se uspio obraniti. Za razliku od ruskog tenisera, on je uspio iskoristiti svoju priliku u četvrtom gemu i napraviti krucijalni brejk. Do kraja seta je čuvao svoj servis i tako poveo 1:0 u setovima.
U drugom setu Rus je pod pritiskom krenuo agresivnije. To je dovole do pravljenja brejka u drugom gemu. Ipak, Lajović je uspio uzvratiti u petom gemu. Kada je situacija izgledala kao da se smirila, u desetom gemu je na prvu set loptu Rubljov, pravo niotkuda, osvojio poen i samim tim izjednačio u setovima.
Lajovića izgubljeni set nije previše utjecao i on je na početku trećeg seta ušao sabrano. Već u drugom gemu trećeg seta je napravio brejk na servis Rubljova i preuzeo krucijalnu prednost. Tu prednost je potvrdio i u petom gemu, osvojivši ponovo brejk. Rubljov je u osmom gemu uspio vratiti jedan brejk, ali za više od toga nije imao snage.
Lajović će pobjedom i osvajanjem 250 bodova na ovom turniru skočiti za 30 pozicija na ATP listi koja izlazi u ponedjeljak. Rubljov, uprkos porazu, je i dalje šestoplasirani na istoj listi.
Europska unija kontrolira kvalitetu i mnogo strožim zakonima od, primjerice, SAD-a ili Australije
U proteklih nekoliko dana snimku koja se pojavila na internetu, a na kojoj se vidi kako se injekcijama u meso dodaju voda, sol i aditivi da bi dobilo na volumenu i sočnosti, pogledali su deseci milijuna ljudi diljem svijeta.
Pitanje koje se nakon toga nametnulo jest – rade li se i kod nas takvi postupci “uljepšavanja” i kakvo meso zapravo jedemo. HRT donosi podatke kakvo je stanje po ovom pitanju u Hrvatskoj.
Stručnjaci, ako se izuzmu pojedinačni ekscesi, tvrde kako je meso u Hrvatskoj dobre kvalitete. Usto, Europska unija kontrolira kvalitetu i mnogo strožim zakonima od, primjerice, SAD-a ili Australije.
– Metoda u kojoj se pickl injektor koristi kako bi se postiglo vlažno salamurenje većih komada mesa u dubini toga mesa. Na taj način je sam proces salamurenja koji inače traje nekoliko tjedana skraćen na dva do tri dana, rekla je Brigita Hengl, stručna savjetnica Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.
Kontrola svih faza proizvodnog procesa. I to od polja do stola.
– U našoj mesnoj industriji ne koristimo postupke injektiranja. Radi se isključivo o svježem mesu vrhunske kvalitete. Usmjereni smo našim kupcima da nudimo konstantno kvalitetan i siguran proizvod. Tome u prilog govori činjenica da se svake godine certificiramo prema međunarodnoj priznatoj normi IFS., rekao je Silvio Halt, voditelj kontrole kvalitete, MI Ravlić d.o.o.
U mesnicama na osječkoj tržnici ponuda bogata. Komu će dati prednost, odlučuju kupci.
Na godinu troše oko 415 000 tona mesa. 60 posto iz domaćeg je uzgoja. I sve se zbog potrošača – nadzire.
– Mogu biti sigurni zato što se kontrole provode svakodnevno godinama i prate rezultati tih analiza te se reagira kada je potrebno, rekla je Hengl.
I junetina proizvođača iz najveće udruge, u kojoj ih je čak 90%, pod “budnim je okom”. To više što je brendirana. Pa se prati njezina sljedivost.
– U Hrvatskoj se još uvijek vodi poluintenzivan uzgoj i to je naša sreća. Da je intenzivan, onda bi to bila industrija, a ovako je rad farmera ugrađen u kvalitetu mesa i prepoznatljivost, istaknuo je Mladen Salajster. kontrolor kvalitete Udruge Baby Beef.
Prema rezultatima analiza, trgovci ne varaju kad je riječ o izgledu mesu, a oni koji posluju s hranom prilično su odgovorni. Možda i zato što su kazne prema zakonu o aditivima za pravne osobe od 4 do gotovo 7 tisuća eura.
U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne, podružnica Kiseljak, danas je polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Višnjica Gaju i molitvom za duše poginulih hrvatskih branitelja obilježena 30. godišnjica stradavanja hrvatskih branitelja.
Uz obitelji poginulih branitelja, političke dužnosnke, događaju su nazočili i brojni časnici te članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Na današnji dan 18. travnja 1993. godine pripadnici tzv. Armije BiH krenuli su s opsežnom akcijom zauzimanja općine Kiseljak. Braneći svoje domove, već prvog dana poginula su petorica hrvatskih branitelja, a samo dan poslije ubijen je i 14-godišnji dječak Goran Drmač. Za ovaj zločin nikad nitko nije odgovarao.
Kiseljak.info
Tragičnu sudbinu doživio je državljanin BiH koji je živio i radio u Gornjoj Austriji, općina Gallspach nedaleko od grada Welsa.
Kako saznajemo, u podzemnim garažama iz još uvijek nepoznati razloga zivot je sebi oduzeo Sabahudin Mujakić, rođen 1992. godine u Velikoj Kladuši.
Kako saznajemo, Sabahudina je pronašla supruga koja je u potresnim trenucima pozvala komšije koji su priskočili u pomoć ali, nažalost, bezuspješno.
Prema našim saznanjima, policijska uprava Grieskirchen obavila je očevid i izuzela mobilne telefone koji su bili u vlasništvu preminulog. Istraga će ustanoviti vjerovatni razlog samoubistva.
Sabahudin je bio porodični čovjek i iza sebe je ostavio suprugu i četvero malodobne djece.
Potpuno pijana žena uhićena je nakon što je izvrijeđala policajca u prisutnosti djelatnika hitne pomoći koji je stigao na intervenciju kako bi ocijenio je li sposobna za zadržavanje.
Prema presudi, sve se dogodilo u veljači ove godine oko 18.30 sati u mjestu Matijevići kod Dvora, a Violeta je na koncu prijavljena za remećenje javnog reda i mira, piše Danica.hr.
“Narušavala je javni red i mir na način da je, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,83 g/kg, naročito visokim tonom vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika riječima: ‘Dobro veče majmune! Ti si simpatičan, zato si majmunče!’.
Sve je to izgovorila u prisustvu djelatnika hitne medicinske pomoći Dvor”, zaključila je prekršajna sutkinja u presudi koju je donijela ovih dana.
Violeta je najprije prebačena u dom zdravlja gdje je pregledana s obzirom da je bila pod znatnim utjecajem alkohola. Nakon toga je oko 1.50 sati iza ponoći uhićena te zadržana u policijskom pritvoru. Puštena je oko 11 sati, nakon što se potpuno otrijeznila.
Sutkinja ju je proglasila krivom i kaznila sa 70 eura. No, kako je dan provela u policijskom pritvoru, ne mora ništa platiti. Jedino mora podmiriti 15 eura troškova prekršajnog postupka. Presuda je nepravomoćna i Violeta se na nju može žaliti.
Foto: Ilustracija
U noći s petka na subotu u naselju Bokavići (Grad Lukavac) došlo je do upotrebe hladnog oružja prilikom čega je jedna osoba smrtno stradala, javlja rtvlukavac.ba.
Kako saznaje ovaj mediji ubojstvu je prethodila svađa rođaka. Nakon prepirke i svađe mušarac starosti 25 godina inicijala M. A. nožem je tri puta nanio ozlijede svom 36-godišnjem rođaku nicijala V. A.
Od posljedica uboda A.V. je preminuo na licu mjesta, piše RTV Lukavac.
Dvadesetpetogodišnji mladić inicijala M. A. predan je u nadležnost Županijskog tužiteljstva Tuzlanske županije pod sumnjom da je u noći petak na subotu ubio 36-godišnjeg V.A.
Nakon saslušanja M.A. dežurni župan ijski tužitelj će donijeti odluku o prijedlogu za određivanje mjere jednomjesečnog istražnog pritvora. Istraga se nastavlja.
Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno vedro.
Temperature zraka u 8 sati (°C): Bjelašnica 1; Sokolac 4; Banja Luka, Široki Brijeg 6; Ivan Sedlo, Livno 7; Bihać, Prijedor, Sanski Most, Sarajevo, Tuzla, Zenica 8; Trebinje 10; Mostar, Neum 13; Gradačac 14.
Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa zapada. Poslije podne slabi lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u Bosni. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, zapadni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 18 do 24 °C.
U Sarajevu sunčano. Poslije podne stupnjevito naoblačenje, što može usloviti slabe lokalne pljuskove. Dnevna temperatura oko 20 °C.
U ponedjeljak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini. Poslije podne i tijekom noći kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u većem dijelu naše zemlje. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 14 do 20 °C.
U utorak pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a slično i u srijedu – jutro oblačno sa kišom u većem dijelu zemlje. Na vrhovima planina je, kako je priopćeno iz FHMZ-a, moguć snijeg.
O vremenskim prilikama koje su pred nama oglasio je i poznati bh. meteorolog Nedim Sladić.
– Dok će veći dio Europe i u narednom tjednu biti hladniji od prosjeka, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, jug Španjolske će se izgledno približiti brojci od 40 °C, napisao je Sladić jučer.
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=6402580029786227&set=a.345324225511868&type=3
– Trebaju se pogledati u ogledalo i pitati zašto nitko ne želi biti partner s njima i neka se fokusiraju na izgradnju vlastite vjerodostojnosti – rekao je Murphy
Ako se pokažu točnim politička nagađanja, sljedećeg tjedna Federacija BiH mogla bi dobiti prigodu izabrati novu Vladu na koju se čeka pune četiri i pol godine, a tome raspletu trebala bi, prije svega, kumovati odluka međunarodne uprave u zemlji, piše Večernji list BiH.
Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy pozvao je političke stranke da prestanu s blokadama, a njegovo obraćanje očito je bilo upućeno političkome dvojcu, SDA i Demokratskoj fronti, koji je posljednjih godina ključno pridonosio destabiliziranju odnosa u Federaciji BiH te poticanju međunacionalnih napetosti.
Nepoželjan partner
– Probosansko djelovanje nije kontroliranje javnih ustanova i poduzeća u uskom stranačkom interesu – poručio je američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini. Pri tome je upozorio da se one političke stranke koje su postale “nepoželjan partner” trebaju pogledati u ogledalo.
– Trebaju se pogledati u ogledalo i pitati zašto nitko ne želi biti partner s njima i neka se fokusiraju na izgradnju vlastite vjerodostojnosti – rekao je Murphy. On je posebno važnim ocijenio rehabilitiranje odnosa u Federaciji BiH, a što je moguće napraviti jedino uz političko partnerstvo ključnih hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
– Federacija BiH ima važnu ulogu kao motor pokretač za BiH na putu k euroatlantskim integracijama. Federacija ima resurse koji nisu u potpunosti iskorišteni. Nismo imali izabranu Vladu 2018., a građani su ispaštali – istaknuo je američki diplomat koji ima dugogodišnje iskustvo rada u ovoj zemlji. Po njemu, najvažnije je sada napraviti iskorak i uspostaviti novu Vladu.
– Trebamo se vratiti odgovornoj vlasti u Federaciji i to će stvoriti nužne uvjete za rješavanje teških pitanja i reformi. Bez toga nema napredovanja. To sada nemamo zato što jedna stranka blokira formiranje vlasti. Kako rješavate problem? Prestanite s blokadama – rekao je Murphy, očito upirući prstom u SDA kojemu je DF jedini partner u tome “pothvatu”. Različita su nagađanja čime bi trebala rezultirati odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Od toga da se donesu nove izmjene Ustava i Izbornog zakona, koje bi bile trajnoga karaktera, ili pak da se donese kompromisno, tehničko rješenje koje bi zadovoljilo volju većine te zaobišlo blokade najveće bošnjačke stranke SDA s kojom nitko javno ne želi dijeliti vlast. Prema informacijama čelnika stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića, odluka OHR-a također bi trebala uskoro biti donesena. NiP je, sa SDP-om i Našom strankom (NS), okosnica bošnjačko-građanskog bloka koji je nakon izbora dogovorio koaliciju s HDZ-om BiH u formiranju vlasti. Ta je koalicija profunkcionirala na razini države, no izvršna vlast u Federaciji BiH još nije formirana jer SDA, preko svog potpredsjednika entiteta Refika Lende, blokira potvrdu imenovanja nove Vlade koju je ranije imenovala predsjednica Federacije Lidija Bradara. Po Konakoviću, postoji nekoliko mogućih scenarija, no više vjeruje u OHR-ov potez.
– Više vjerujem da će Schmidt popraviti ili raspetljati taj čvor – kazao je Konaković. Vjeruje i kako će dvije manje stranke, članice bošnjačko-građanskog bloka, koje sada prijete napuštanjem koalicije ako Schmidt nametne jednokratno rješenje za deblokadu uspostave Vlade, ipak ostati partneri. Traže da Schmidtovo rješenje bude trajno ili da se ono ustanovi međustranačkim dogovorom kroz izmjene entitetskog Ustava koje bi izglasao Parlament. Stranka za BiH (SBiH) i Narodni europski savez (NES) najavili su kako će u slučaju jednokratnog rješenja napustiti blok koji u Zastupničkom domu ima 54 od 98 zastupnika.
Protiv trajne odluke
Bez njihovih devet zastupnika u tom slučaju HDZ sa svojim bošnjačkim i građanskim partnerima ne bi mogao izglasati novu vlast. Te dvije male stranke dobile su ponudu za četiri ministarske pozicije u novoj Vladi FBiH, a Konaković smatra kako je to dovoljan razlog da one ostanu u koaliciji. Visoki predstavnik Schmidt, kako se očekuje, idućeg bi tjedna trebao iskoristiti svoje ovlasti i nametnuti odluku čiji je cilj otkloniti blokadu za kojom je sada posegnuo Lendo. Novim intervencijama u Ustav i Izborni zakon, međutim, oštro se protive sve hrvatske stranke smatrajući kako bi se tako ovaj narod doveo u situaciju da ga se posve može izbaciti iz vlasti već nakon sljedećih izbora.
Borci za klimatske promjene okupili su se ispred zgrade britanskog parlamenta uoči Dana planeta Zemlje kako bi potaknuli akciju protiv globalnog zatopljenja i izbjegavanje distopijske budućnosti, dok su se volonteri širom svijeta pripremali za sadnju drveća i čišćenje smeća.
Dan planeta Zemlje ove godine uslijedio je nakon tjedana ekstremnih vremenskih uvjeta s rekordno visokim temperaturama u Tajlandu i strašnog toplinskog vala u Indiji, gdje je najmanje 13 ljudi umrlo od toplinskog udara na ceremoniji prošlog vikenda, piše Reuters.
Klimatolozi upozoravaju da bi prosječne globalne temperature mogle doseći najvišu razinu svih vremena 2023. ili 2024. godine.
“Klimatski utjecaji su tu”, rekla je u petak Areeba Hamid, suizvršna direktorica Greenpeacea UK, dok su aktivisti za klimatske promjene hodali ulicom ispred parlamenta, neki odjeveni u zelene kostime i zeleno obojeni.
Hamid je rekla da kada sada posjeti svoj rodni grad Delhi, ima osjećaj kao da “stavite glavu u pećnicu” i da je toplinski val u Londonu 2022. bio poput “distopijskog filma”, poručujući da si “to više ne možemo priuštiti”.
Aktivisti predvođeni skupinom Extinction Rebellion okupili su se u Londonu kako bi započeli četverodnevnu akciju nazvanu “The Big One”, koja se poklopila s Danom planeta Zemlje.
Vlade nisu ispunile obećanja u Pariškom sporazumu iz 2015. da će ograničiti zagrijavanje klime preusmjeravanjem fosilnih goriva, usred kriza uključujući covid-19, rusku invaziju na Ukrajinu, nestašicu hrane i zategnute veze između Kine i SAD-a.
U izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) kaže se da je planet na putu da se zagrije za više od 1.5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijska vremena – što je ključni prag za još štetnije utjecaje između 2030. i 2035. godine.
“Brzo se zatvara prozor mogućnosti da se osigura životna i održiva budućnost za sve”, rekao je IPCC. “Izbori i radnje provedene u ovom desetljeću imat će utjecaj sada i tisućama godina”.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović danas je poručio predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku da se ne igra vatrom.
Bećirović je rekao da Dodikovi separatistički potezi mogu ugroziti mirovni proces.
– On duže vremena postaje, prije svega sigurnosni, a ne politički problem i to moraju shvatiti ljudi na Zapadu. Moram reći da Dodik nema ni 10 posto onih resursa koji su imali ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić, a i oni su poraženi. BiH je opstala, BiH će opstati. Ogromna većina ljudi je spremna braniti. Mi imamo mnogo više prijatelja i izvan BiH. Poručujem mu da se ne igra s državom BiH. BiH je veća od svakog zlotvora – poručio je Bećirović.
Prokomentirao je Dodikove izjave nakon jučerašnjeg sastanka u Palači predsjednika RS o državnoj imovini. Bećirović mu je poručio da se “drži slova Daytona”.
– Tu se kaže da će eventualno sporna pitanja odlučivati i konačne odluke donositi Ustavni sud BiH. To piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a ne da će Milorad Dodik biti iznad Dejtonskog sporazuma i Ustava ove zemlje. Bilo je dosta njegovog pravnog nasilja – zaključio je Bećirović.
Glavnu urednicu njemačkog tabloida koji je objavio lažni intervju nastao uz pomoć umjetne inteligencije s bivšim svjetskim prvakom Formule 1 Michaelom Schumacherom smijenila je u petak medijska grupa Funke.
Funke, koji objavljuje časopis, također se ispričao obitelji Schumacher.
“Taj neukusan i obmanjujući članak nikada se nije trebao pojaviti. On ni na koji način ne odgovara standardima novinarstva koje mi – i naši čitatelji – očekujemo od izdavača kao što je Funke”, rekla je Bianca Pohlmann, direktorica časopisa Funke. Anne Hoffmann, glavna urednica časopisa Die Aktuelle “od danas je razriješena dužnosti”, navodi se u priopćenju Funkea. Nadgledala je rad časopisa od 2009. godine.
Velika istraga ubojstva Uskokovog optuženika Tomislava Sablje traje od ranog jutra, a zagrebačka policija je blokirala i Ulicu Florijana Andrašeca u kojoj se nalazi klub Ritz, piše 24sata.hr.
Dok je policija obavljala očevid u Ritzu i iz kluba iznosila dokaze, u jednom je trenu do ulaza došla i uplakana gospođa koja je zapalila lampaš ispred prilaza klubu.
Podsjetimo, Sabljo je ubijen u klubu nešto prije 5 sati, a svemu prethodila tučnjava u klubu.
Drugi dan Bajrama u restoranu “Orijent” upriličen je Bajramski prijem za predstavnike vjerskog, kulturnog i političkog života u Kiseljaku.
Bajramski prijem su upriličili predsjedatelj Općinskog Vijeća Kiseljak, Asmera Japaur i Medžlis IZ-e Kiseljak, a pod pokroviteljstvom Općine Kiseljak.
Nazočnim su se obratili glavni imam, Kenan ef. Bajrić, predsjednik Medžlisa, Nermin Merhemić, predsjedatelj OV Kiseljak, Asmer Japaur, načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak i načelnik općine Kreševo, Renato Pejak.
Glavni imam je istakao kako je svaki susret iznimno važan te da radost svojih blagdana dijelimo sa svojim susjedima drugih vjeroispovjesti. Da svi u Bosni i Hercegovini osjete napredak.
Predsjedatelj Općinskog vijeća i načelnik Općine su uputili čestitke i zahvalili se svima koji afirmiraju suživot i toleranciju u Kiseljaku.
Kiseljak.info
Danas će u Bosni i Hercegovini biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.
Prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u jutarnjim satima po kotlinama će biti magle. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Tijekom noći na nedjelju vjetar mijenja smjer na jugo.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7 stupnjeva, na jugu zemlje do 11 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 23 stupnja.
U nedjelju, 23. travnja 2023., postupno povećanje oblačnosti sa zapada. U poslijepodnevnim satima su mogući rijetki slabi lokalni pljuskovi u Bosni. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7 stupnjeva, na jugu zemlje do 11 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23 stupnja.
U ponedjeljak, 24. travnja, u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9 stupnjeva, na jugu zemlje do 12 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20 stupnjeva.
U utorak, 25. travnja 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 11 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18 stupnjeva.
Na sastanku povodom zauzimanja jedinstvenog stava o imovini potvrdili smo jedan nacrt izjave koji ćemo tijekom vikenda na svojim različitim stranačkim sastancima razmatrati, izjavio je predsjednik RS Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banja Luci.
– Zakazali smo za ponedjeljak u 15.00 sati da u Narodnoj skupštini RS potpišemo ovu izjavu i da se obratimo javnosti povodom odredbi koje se ovdje navode – rekao je Dodik poslije sastanka povodom zauzimanja jedinstvenog stava o imovini na kojem su prisustvovali predstavnici koalicije okupljene oko SNSD-a i predstavnici SDS-a.
Predsjednik RS je istaknuo da će nacrt izjave biti dostavljen predstavnicima političkih stranaka koji jučer nisu bili nazočni na sastanku “kako bi i oni ocijenili da li to valja, i da priđu zajedno cijeloj koaliciji”.
– RS je odlučna da pitanje imovine neće biti razmatrano u Zastupničkom domu parlamenta BiH jer bi to značilo da je titular imovine BiH, što nije točno – napomenuo je Dodik.
Predsjednik RS je dodao da će krajem idućeg tjedna zakazati sjednicu NSRS kako bi donijeli odluku o povlačenju sudaca Ustavnog suda iz Ustavnog suda BiH.
Govorio je i o nekim zaključcima te je najavio “entitetsku granicu”.
– Po Ustavu, BiH je sastavljena od entiteta i državnost je u entitetima. Ono što nije dato BiH to pripada entitetima. Mi ćemo dogovarati naše akcije. Jedna jeste povlačenje sudaca. Druga će biti, pošto FBiH ne želi provođenje Aneksa 2 Dejtonskog koji predviđa međuentitetsku granicu sa mapama koje su date, precizne veoma. Mi nikad tu obvezu nismo završili. Danas smo se dogovorili da u okviru MUP-a formira posebna služba po pitanju entitetske granice i nadzora granice. Dogovorili smo se da ćemo donijeti odluku da se u budžetu nađe novac za plaće ljudima koji rade u nekim agencijama nelegalnim kao što je Agencija za lijekove BiH. To će ići sukcesivno – rekao je Dodik.
On je rekao kako će biti ponuđena i izjava o samostalnosti RS.
– Da legitimiramo Ustavni sud koji ionako nema nikakvog rezona da više postoji i radi. U ponedjeljak ćemo se dogovoriti oko toga kada će biti zakazana sjednica NSRS. Želimo da iskažemo opredijeljenost Dejtonskom sporazumu, jer to je jedini način da ostane kakva takva BiH – naglasio je Dodik.
Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Miličević rekao je da su interes RS i državna imovina nešto najvažnije i da će dati najsnažniji odgovor iz RS.
– Jesmo opozicija, ali nikada nećemo biti opozicija Republici Srpskoj – poručio je Miličević.
Sastanku se nisu odazvali predstavnici PDP-a i Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
Momčad Marijana Budimira će u ponedjeljak za povijesni trofej igrati protiv nizozemskog AZ Alkmaara
HAJDUK – MILAN 3:1 (Vrcić 51., Pukštas 69., Hrgović 76./Zeroli 83.)
Ženeva, Stade de Geneve. Gledatelja 8000. Sudac: Rohit Saggi 7. Pomoćnici: Jense i Olav Dale (svi Norveška).
HAJDUK (4-3-3): Buljan 7,5 – Đolonga 6,5, Jurić-Petrašilo 7, Vušković 7 🟨, Hrgović 8 ⚽ (od 90. Begonja-) – Pukštas 8,5 ⚽🟨, Kavelj 7, Skoko 6,5 (od 66. Arković-) – Vrcić 8 ⚽, Antunović 6,5 (od 66. Nazor -) , Brajković 9 🟨 (od 90. Reić -).
TRENER: Marijan Budimir 9.
AC MILAN (4-3-3): Nava 5 – Casali 5 🟨 (od 90. Simić-), Coubis 5 🟨, Nsiala-Makengo 5, Bozzolan 5 (od 79. Longhi-) – Zeroli 7 ⚽, Eletu 6,5, Stalmach 6 (od 70. Alesi-) – Cuenca 6,5 (od 79. Bartesaghi-), El Hilali 5,5, Sia 5 (od 70. Traore-).
TRENER: Ignazio Abate 6.
IGRAČ UTAKMICE: Roko Brajković.
Nitko kao Hajduk iz Splita, Bijeli su u finalu Lige prvaka mladih! Hajdukovci su deklasirali Milan, „Večeras je naša fešta” odjekivalo je Ženevom.
U ponedjeljak u 18 sati u Ženevi igra Hajduk protiv AZ Alkmaara za europsku krunu u konkurenciji juniora. Povijesni rezultat dobio je novu dimenziju, mlade igrače Hajduka jedna utakmica dijeli od naslova prvaka Europe, od prvog europskog trofeja za Bijele. Pa iako i u juniorskoj konkurenciji. Bijeli su nakon Manchester Cityja, Borussije Dortmund eliminirali i Milan, ali u kakvoj utakmici! Nakon „nule” u prvom dijelu Rossonere su napunili u drugom dijelu. „Ovo je Hajduk” orilo se stadionom u Ženevi gdje je feštalo više od 5000 pristaša Hajduka.
Prvo poluvrijeme bez pogodaka, očekivano tvrdo. Malo smo vidjeli s obje strane, kao da su oba protivnika više razmišljali kako se obraniti nego zabiti pogodak. Bijeli su dobro krenuli, uz glasnu podršku navijača, držali su kontrolu utakmice prvih 20-ak minuta, a onda je Milan preuzeo inicijativu.
Imali su Rossoneri gredu u 30. minuti, neposredno prije toga i opasan udarac Casalea, ali uspio je Hajduk ostati čiste mreže. Tih 30-ak sekundi predstavljalo je najuzbudljivije razdoblje u prvom dijelu u kojem je Hajduk stvorio tek dvije obećavajuće situacije pred vratima Nave. U 20. minuti najraspoloženiji među Bijelima, Rokas Pukštas prošao je po desnoj strani, pustio paralelnu loptu kroz peterac, ali nije bilo nikoga da loptu pospremi u mrežu.
Drugu je prigodu sam kreirao u solo prodoru Roko Brajković, ali njegov udarac s 18 metara u 42. minuti otišao je pored lijeve vratnice tako da čuvar mreže Milana nije ni imao intervenciju u prvom dijelu.
S druge strane, Milan je Hajduka „držao u konopcima” kroz spomenutih pola minute. Casale je prošao po desnoj strani, snažnim udarcem tražio lijevi donji kut Buljanove mreže, ali vratar Bijelih odbio je u korner na isteku 29. minute. Iz kornera najviše je skočio Cuenca, gađao visoko pod gredu, ali Buljan je vršcima prstiju dodirnuo loptu koja se odbila u gredu.
Rossoneri su u završnici pritisnuli, osjetilo se da Hajduk teško parirao Talijanima u tjelesnom segmentu. Momčad Milana djelovala je i taktički moćnija iako je Hajduk imao prilagođene formacije. Bijeli su se branili u 5-4-1 gdje se Kavelj vraća na mjesto desnog stopera, a pokušavali su napadati s 4-3-3. Međutim, preduboko su se povukli nakon 20-ak minuta, pa je Antunović ostao odsječen, a vezna linija nije uspijevala pomaknuti težište igre na polovicu Rossonera.
„Hoćemo pobjedu, hoćemo pobjedu”, poruka je s kojom su navijači ispratili hajdukovce na odmor, a samo minuta kasnije proključala je južna tribina. Bijeg Brajkovića materijalizirao je Vrcić za vodstvo Hajduka, za sasvim novu utakmicu od 51. minute. Jer, nakon pogotka Bijelih bilo je jasno da padaju sve taktičke varijante, Milan je morao preuzeti više rizika. Imali su Rossoneri u 56. minuti i prvu prigodu, El Hilali je nogom spretno šutirao iz blizine, ali Buljan je izvadio njegovu loptu ispod grede.
Pet minuta kasnije ponovno su Talijani ušli u kazneni prostor Hajduka, ali spetljali su se Sia i Stalmach, pa je Buljan lako pokupio slabašni udarac. Ali u 63. minuti nije bio dovoljan samo vratar, jer udarac Cuence s gol-linije izbacio je Hrgović. Milan je napadao, a Hajduk zabijao. Pukštas je povećao na 2:0 nakon kornera kojeg je izveo Brajković, a zatim je Hrgović „pečatirao” nakon „krađe” lopte kapetanu Milana, Coubisu.
Smanjio je Milan u finišu, tek onako za utjehu, ali ništa više od toga. Hajduk ide dalje, spektakl se nastavlja. U ponedjeljak ponovno Ženevom odjekuje „ajmo Bijeli alle…., a možemo zamisliti kakva invazija navijača slijedi za finale.
Ugašen požar i djelomično sanirana deponija „Berberuša“, problem privremeno riješen
Na potrebu hitnog rješavanja problema s deponijom „Berberuša“, ukazao je načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak
Danas je uspješno ugašen požar i djelomično sanirana deponija „Berberuša“, na području općine Kiseljak. Na navedenoj deponiji se skladišti miješani komunalni otpad čijim zapaljenjem se u zraku ispuštaju razni toksični plinovi i materije.
Već nekoliko dana predstavnici općinskih službi, JP „Vodovod i kanalizacija“ i PVP Općine Kiseljak gase i saniranju deponiju „Berberuša“.
– Smatramo kako veliki dio problemi dolazi od nepropisnog odlaganja otpada guma i plastike koji dovoze vlasnici Auto otpada. Načelnik općine Kiseljak najavio je kako će početkom idućeg tjedna održati sastanke s predstavnicima navedene djelatnosti kako bi se postigao dogovor oko buduće suradnje i propisnog zbrinjavanja otpada. Također je naglasio kako je deponija pod stalnim video nadzorom i čuvarskom službom JP „Vodovod i Kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak.
– Općina Kiseljak je započela aktivnosti na izgradnji postrojenja za razvrstavanje otpada. Vlada Federacije BiH je odobrila korištenje jedne neperspektivne vojne lokacije za ovu namjenu. Izgradnjom ovog postrojenja značajno će se smanjiti količina otpada koji se odvozi na deponiju „Berberuša“. Realizacija ovog projekta je već započeta, a završetak se očekuje do kraja ove godine.
– Želim napomenuti da ovim trenutnim gašenjem deponije nismo u potpunosti riješili tu situaciju. Nakon okončanja postupka javne nabave pristupit ćemo daljnjem rješavanju sanacije deponije koja je civilizacijska i ljudska sramota koja je tu nažalost već dugi niz godina, izjavio je Mišurić-Ramljak.
Kiseljak.info
Prehrana također utječe na krvni tlak. Nekonzumiranje voća i povrća može dovesti do niskog unosa kalija i visokog unosa natrija, što može pridonijeti razvoju visokog krvnog tlaka. Ako imate visoki tlak, izbjegavajte sljedeće namirnice.
Krastavci su niskokalorični, bez masnoća i bogati su vitaminom K koji pomaže u zgrušavanju krvi prilikom ozljede. No, jedan srednji kiseli krastavac sadrži više od 570mg natrija, što je više od trećine preporučene dnevne doze. Ako imate problema s visokim tlakom, ograničite unos krastavaca, prenosi Centar zdravlja.
Kiseli kupus obiluje vitaminima C i K, željezom, vlaknima, te jača vaš imunološki sustav. Sadrži velike količine natrija, čak i kada odaberete kupus koji ima oznaku za nisku količinu natrija. Pola šalice takvog kiselog kupusa sadrži 460 mg natrija.
Osim što je ukusna, slanina sadrži skupinu B vitamina (vitamin B1, B2, B3, B6, B12), vitamin D, cink, željezo i magnezij. Isto tako sadrži visoku razinu natrija. Samo tri kriške sadrže oko 270 mg natrija i 4,5 grama masti.
Kada pokušavate izgraditi mišiće, punomasno mlijeko je idealan izbor. Jedna šalica punomasnog mlijeka sadrži 8 grama masnoće. Imate li visoki krvni tlak, konzumirajte mlijeko s manje masnoće.
Svi volimo krafne zbog njihovog slatkog okusa i teksture, no isto tako znamo da ne pogoduju zdravlju. Jedna krafna može imati više od 300 kalorija i 12 grama masti. Krafne i općenito pržena hrana predstavljaju zasićene i trans masti što uzrokuje kardiovaskularne bolesti.
Ramen rezanci su sve popularniji među studentima u cijelom svijetu, zbog cijene i lakoće pripreme. Međutim, jedan paket ramenrezanaca ima 14 grama masti, 6 grama zasićenih masti i 1731 grama natrija što je više od 70% preporuče dnevne doze!
Pretjerana konzumacija alkohola može povisiti krvni tlak, te oštetiti stijenke krvnih žila. Osobe koje imaju visoki krvni tak moraju u potpunosti izbjagavati alkohol ili ga piti u umjerenim količinama. Umjerenim konzumiranjem alkohola se smatra:
– jedno piće dnevno za muškarce u dobi iznad 65 godina,
– dva pića dnevno za muškarce mlađe od 65 godina,
– jedno piće dnevno za žene bilo koje dobi.
Jedno piće podrazumijeva 3,5 dcl piva, 1,5 dcl vina ili 0,5 dcl pića koje sadrži do 80% alkohola.
Ako imate visok krvni tlak, ograničite unos navedenih namirnica i fokusirajte se na namirnice s niskim udjelom natrija.
Namirnice koje pogoduju osobama s ovim zdravstvenim problemom su: banane bogate kalijem, svi začini osim soli, krumpir, svježa riba, špinat, namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama i lanene sjemenke.
Neka Vam ovaj veliki blagdan bude nadahnuće za unaprjeđenje međusobnog razumijevanja, dijaloga i poštivanja prijeko potrebnih u izazovnim vremenima u kojima se nalazimo, a na dobrobit naše domovine.
Sa željom da ga provedite u ozračju mira i zajedništva sa svojom obitelji, upućujem Vam najiskrenije čestitke povodom Ramazanskog Bajrama!
Davor Pranjić,
dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda
U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali su 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje, piše u petak Jutarnji list.
Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga.
Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu svojih zaposlenika, zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanja bez medicinskih razloga.
Kad se ovi podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019. onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenta više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više, ili za čak 155 posto kontroliranih.
Prema podacima HZZO-a, u prva tri mjeseca ove godine temeljem kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca te redovitih i izvanrednih kontrola HZZO-a izrečeno je 50 mjera u kontroliranim ordinacijama, od toga 41 opomena, pet opomena s novčanom kaznom, tri uz naplatu štete te jedna uz naplatu štete i novčanu kaznu.
Zanimljivo je da se povećava i broj poslodavaca koji traže kontrolu bolovanja. U prva tri mjeseca ove godine podnesena su 1793 takva zahtjeva, lani 1047, a u pretpandemijskoj godini (2019.) bilo je 1480 zahtjeva.
Godišnje se u Hrvatskoj iz zdravstvenog proračuna za naknade tijekom bolovanja izdvoji 220 milijuna eura, a još toliko moraju izdvojiti poslodavci za istu namjenu.
Ukupno se na bolovanja potroši oko 18 milijuna dana, što na teret poslodavaca, što na račun HZZO-a. Dnevno na bolovanju bude oko 55.000 radnika, a u pandemijskim godinama i više od 65.000, dok je prosječno trajanje bolovanja oko dva tjedna.
S obzirom na to da su kontrole pokazale da je trećina bolovanja lažna, to bi značilo da svakog dana više od 15.000 radnika nije na poslu, a da nije bolesno.
Na godišnjoj razini riječ je o enormnom iznosu isplaćenom za nerad, a to je oko 70 milijuna eura, samo iz blagajne HZZO-a, a još toliko i iz proračuna tvrtki, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
Vjernicima islamske vjeroispovijesti upućujem najiskrenije čestitke povodom Ramazanskog Bajrama, sa željom da im ovo blagoslovljeno vrijeme protekne u miru i veselju, obiteljskom i prijateljskom zajedništvu.
Načelnik općine Kiseljak
MLADEN MIŠURIĆ-RAMLJAK
Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća blagdana, a koji traje tri dana
Neka je sretan i blagoslovljen Bajram – Bajram Šerif Mubarek Olsun svima koji slave.
Svim vjernicima islamske vjere želimo zdravlje, ljubav, sreću i mir u povodu Ramazanskog – bajrama, da ga proslave u miru, ljubavi i svakom obilju sa svojom obitelji.
Redakcija portala Kiseljak.info
Asim Kokić, jedan od četvorice radnika građevinske firme “Struktura” koji su sudjelovali u teškoj prometnoj nesreći kod Mrkonjić Grada, izgubio je bitku za život sinoć u UKC Sarajevo. Kokić je nakon nesreće bio u kritičnom stanju, ali nažalost njegovo stanje se nije poboljšalo i preminuo je oko 22 sata, piše Jajce Online.
Kokić je bio na liječenju u UKC Sarajevo od 8. travnja, ali uprkos naporima medicinskog osoblja, nije uspio da se oporavi od povreda koje je zadobio u nesreći. Još uvijek nije poznat termin pokopa jer se čeka zakonska procedura i obdukcija koja će biti urađena u Banja Luci.
Ovo je već četvrta žrtva teške prometne nesreće koja se dogodila kod Mrkonjić Grada 7. travnja. U nesreći su sudjelovala teretna vozila Ford i Mitsubishi, a trojica radnika “Strukture”, Senad Poško (44), Elvir Čagalj (46)i Selvedin Crnac (42) su nažalost izgubili živote.
Još tri osobe su bile povrijeđene, a Asim Kokić je bio najteže te je hitno prebačen iz Jajca u UKC Sarajevo.
Preko 5.000 ljudi je došlo na posljednji ispraćaj trojice preminulih radnika građevinskog poduzeća “Struktura” iz Jajca.
Općina Jajce je proglasila 10. travanj kao Dan žalosti zbog pogibije trojice radnika, a još uvijek nije poznato hoće li biti proglašen Dan žalosti na dan ukopa Asima Kokića. Tužilaštvo je naložilo obdukciju tijela poginulih radnika, kao i preduzimanje svih potrebnih mjera i radnji radi utvrđivanja okolnosti prometne nesreće.
Ovo je tragična vijest koja je potresla mnoge ljude, a obitelji preminulih radnika su ostale bez svojih najmilijih. Naša misao i molitve su sa njima u ovim teškim vremenima. Također, ova tragedija nas podsjeća na važnost sigurnosti u prometu i na potrebu da svi budemo oprezniji i pažljiviji u vožnji.
Odličan je izvor vlakana, antioksidanata i nezasićenih masnih kiselina
Sve vrste orašastih plodova su dobre za vaše zdravlje, ali se orasi bez sumnje svrstavaju u grupu najzdravijih. Stručnjaci preporučuju da svaki dan pojedete oko 30 grama oraha jer su odličan izvor vitamina i minerala koji su ključni za održavanje rada svake tjelesne stanice.
Brojna istraživanja su pokazala da orasi imaju odlično djelovanje na cjelokupni organizam, a ovo su najznačajnije prednosti.
30 grama oraha sadrži oko 2 grama vlakana. To znači da će vas orasi dugo držati sitima. Iako imaju visoku kalorijsku vrijednost, oni rijetko uzrokuju debljanje. Najvažnije je da ih jedete u umjerenoj količini.
Ono što jedete uveliko utječe na kvalitet vašeg sna. Orasi su dobar izvor triptofana, spoja koji potiče opuštanje i poboljšava kvalitet sna. Orasi, također, potiču oslobađanje serotonina, neurotransmitera koji popravlja raspoloženje i prirodan su izvor melatonina, hormona koji signalizira mozgu da je vrijeme za spavanje.
Orasi smanjuju rizik od prijevremenog nastanka znakova starenja jer su odličan izvor antioksidanata koji štite kožu od slobodnih radikala. Jedan su od najboljih biljnih izvora omega-3 masnih kiselina koji koži vraćaju mladolikost.
Odličan su izvor vlakana, antioksidansa i nezasićenih masnih kiselina, što ih čini odličnima u borbi protiv stresa. Orasi reguliraju nivo krvnog tlaka i popravljaju štetu uzrokovanu dugoročno visoke razine hormona stresa.
Pržena, kuhana, kajgana… Jaja se mogu spremiti na stotinu načina i uvijek su ukusna. Najčešće se jedu za doručak, ali mogu biti i dodatak glavnim jelima ili salatama. Upravo zbog učestalog konzumiranja, vjerojatno ste se barem jednom zapitali koliko jaja zapravo smijemo pojesti dnevno a da ne naškodimo zdravlju.
Američka zaklada za srce preporučuje do jednog jaja dnevno osobama koje pate od visokog kolesterola u krvi, oboljelima od dijabetesa ili onima koji su u opasnosti od zatajenje srca. S druge strane, do dva jaja dnevno mogu pojesti odrasle osobe s normalnim razinama kolesterola u krvi i one koje se zdravo hrane.
“U 60-ima i 70-ima jaja su bila neprijatelj broj jedan za srce zato što su znanstvenici otkrili da visoke razine kolesterola u krvi povećavaju rizik od srčanih bolesti, a jaja su bogata kolesterolom. Međutim, zasićene masti u hrani poput crvenog mesa, maslaca, sira i drugih punomasnih mliječnih proizvoda podižu kolesterol u krvi više nego jaja”, pojasnila je stručnjakinja za prehranu Bonnie Liebman za The Washington Post.
Inače, jaja sadrže vitamine A, B12 i D, kao i kalij i natrij, a to su samo neki od razloga zbog kojih se sve češće spominju kao idealna namirnica. Budući da su jaja bogata proteinima, a siromašna kalorijama, mogu vam pomoći da se dulje osjećate sitima i održite nisku razinu šećera u krvi. Jaja sadrže antioksidanse zvane lutein i zeaksantin, koji pomažu u prevenciji očnih poremećaja, poput katarakte i makularne degeneracije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu u Stonu kako očekuje da se proces uspostave vlasti u Federaciji BiH “privede kraju”, istaknuvši kako bi to bilo dobro za reputaciju i funkcionalnost zemlje.
“Očekujem da se ipak taj proces privede kraju. To je dobro za reputaciju zemlje, za njenu funkcionalnost i za život građana. Ja ne vidim da je dobro da se ode na izbore pa se onda oteže s formiranjem vlasti mjesecima, a nekad i godinama”, kazao je Plenković novinarima nakon otvaranja Stonske obilaznice, prenosi Hina.
“Što je zemlja funkcionalnija i stabilnija, to su njeni uspjesi vidljiviji i veći, a to kontinuirano ističem na primjeru Hrvatske”, dodao je hrvatski premijer.
Predstavnici stranaka “osmorke” i HDZ-a predstavili su pravnim stručnjacima OHR-a svoje poglede oko izbora izvršne vlasti, a organizacije bliske SDA pripremaju nove prosvjede u Sarajevu
Nakon niza susreta koje su imali stranački stručnjaci s predstavnicima međunarodne administracije angažirane u Bosni i Hercegovini oko načina nadilaženja problema s imenovanjem nove Vlade Federacije BiH, u utorak su započeli susreti dužnosnika vodećih stranaka s predstavnicima Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i s američkim Veleposlanstvom, piše Večernji list BiH.
Posebno su se susreli predstavnici stranaka koje planiraju uspostaviti vlast u federalnom Parlamentu, dok su u OHR-u bili dužnosnici NES-a s obzirom na to da na izvjestan način ucjenjuju izbor Vlade s drugim posve nerealnim očekivanjima kao što je inicijativa Stranke za BiH i NES-a oko promjene federalnog Ustava.
“Trojka” sigurna
U međuvremenu udruge bliske SDFA koaliciji nastavile su s prijetnjama pokušavajući prodavati maglovite teze s obranom Bosne, Bošnjaka… Stvari su se zakomplicirale nakon što je za potpredsjednika Federacije BiH izabran Refik Lendo iz SDA.
Trenutačno je poznato kako je službeno “trojka”, koju čine SDP BiH, NiP odnosno Naša stranka, spremna podržati imenovanje Vlade, dok pak SBiH i NES imaju svoje uvjete koje su istaknuli i na sastanku koji je jučer održan u federalnom Parlamentu. Damir Mašić iz SDP-a BiH izrazio je očekivanje kako će visoki predstavnik praktički povući rješenja koja je nametnuo u izbornoj noći.
– Mi smo danas u ovoj konstelaciji političkih odnosa samo kao posljedica loših odluka i lošeg djelovanja visokog predstavnika. Što se nas osobno tiče i kolektivno u SDP-u, najpoštenije bi bilo da gospodin Schmidt samo onaj politički segment izmjena Ustava, kada su u pitanju rokovi, s tim se slažemo, ali povećanje broja izaslanika, povećanje kvalificirane većine za predlaganje za predsjednika i potpredsjednika Federacije, što se nas osobno tiče, najpoštenije bi bilo da ukine taj segment koji je donio u izbornoj noći – rekao je Mašić.
On se usprotivio privremenim te inzistira na trajnim rješenjima. Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH iz Stranke za BiH, kazao je da je dobra stvar što je predsjedatelj Ustavnog povjerenstva uputio poziv svim članovima da dostave ustavna rješenja.
– Stranka za BiH i NES u ovom su tjednu zakazali niz sastanaka s predstavnicima “osmorke”, u okviru koje djelujemo kao dio parlamentarne većine, s predstavnicima oporbe u federalnom Parlamentu SDA i DF-om, s predstavnicima HDZ-a koji su partner u uspostavi vlasti i s predstavnicima HDZ-a 1990. i drugih stranaka”, rekao je Čavalić.
Po njegovim riječima, unutar ovoga probošnjačkog bloka imaju jedinstveno stajalište. Adnan Delić iz NiP-a istaknuo je da podržavaju sve inicijative i sve zaključke u kontekstu građanskog opredjeljenja i Federacije i države BiH, a da visoki predstavnik treba nametati odluke u korist građanskog opredjeljenja. Identično traži i radikalna organizacija ReStart Bosne i Hercegovine koja je pozvala građane BiH u ponedjeljak, 24. travnja s početkom u 14.30 ispred zgrade OHR-a da “izravno odlučuju o sudbini domovine”. No, jasno je kako taj projekt predstavlja mimikriju za stvaranje bošnjačke nacionalne državice u kojoj bi Hrvati bili pretvoreni u stvarnu manjinu te bi im bio namijenjen nestanak. Zato je sada ponovno na udaru Schmidt, a onda i Hrvati koji su zapravo meta ovakvih velikonacionalističkih projekata.
Inicijativa SAD-a
O tome svjedoče brojni potezi, kakav je, uz ostalo, i rasplet oko izbora čelnih ljudi u Federalnoj upravi policije. Istodobno, hrvatska strana inzistira da se više ne mijenja ustavna struktura Federacije BiH te narušava balans uspostavljen mirovnim sporazumom koji je teško narušen intervencijama ranijih visokih međunarodnih predstavnika.
Da nije bilo nasilnih izmjena izbornih propisa te ustavnih preinaka 2002. godine, danas Hrvati uopće ne bi inzistirali na bilo kakvom obliku zaštite. Tada je ukinut paritet u Vladi, konsenzus u odlučivanju te dopušteno biranje podobnih Hrvata u jedino tijelo na razini FBiH koje služi za zaštitu nacionalnih interesa. A to je Dom naroda.
Uz Ured OHR-a, i američko Veleposlanstvo će, kako doznajemo, održati niz sastanaka s političkim dužnosnicima kako bi ih pokušali motivirati na postizanje rješenja. Sve ovo očito je uvertira u novu odluku njemačkog političara na čelu međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini.
Na njemačkom tržištu ostalo je još samo 30 modela koji koštaju manje od 20.000 eura
Povoljni automobili postali su ugrožena vrsta. I pritom ne mislimo samo na električne modele, već i na obične benzince i dizelaše. Prema pisanju njemačkih medija, na tamošnjem je tržištu preostalo samo 30 modela koji koštaju manje od 20.000 eura.
U odnosu na proljeće 2022., broj modela s cijenom manjom od 20.000 eura pao je s 45 na 30.
Zanimljivo, otkako je Polo poskupio za 1000 eura, među 30 modela – nema niti jednog Volkswagena. Najjeftinija verzija Pola sada košta 20.830 eura.
No, VW nije usamljen u svojoj cjenovnoj politici. Osnovne verzije konkurenta poput Ford Fieste, Peugeota 208 i Toyote Yaris sada koštaju više od 20.000 eura.
Počivao u miru Božjem!
U ime redakcije portala, obitelji i prijateljima pokojnog Pere izražavamo iskrenu sućut.
Kiseljak.info
Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar u ovom se trenutku ne može podičiti velikim prometom, ali izgleda da se priprema za veliki posao pred predstojeću turističku sezonu. Imaju ambicioznu namjeru da konkuriraju zračnim lukama u Splitu, Dubrovniku i Tivtu.
To potvrđuje i današnji događaj u Gradskoj vijećnici u Mostaru, gdje je upriličena svečanost potpisivanje ugovora Mostar Open City između Javnog preduzeće Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar, Croatia Airlinesa i HIFA-OIL-a. Uvodne riječi na svečanosti uputili su gradonačelnik Mostara Mario Kordić i predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić.
Tešanjska kompanija HIFA-OIL će, dakle, snabdijevati aviokompanije koje operiraju na mostarskom aerodromu, uključujući i (kao što vidimo iz potpisanih ugovora) Croatiu Airlines. Sa drugim kompanijama ugovori su potpisani ranije. HIFA-OIL je ključni snabdjevač bh. tržišta naftom i naftnim derivatima, a među najvećim kupcima ove kompanije upravo su oni koji svoje sjedište imaju u Hercegovini.
“To znači da biznis ne poznaje granice, ekonomija nas spaja”, kaže generalni direktor HIFA-OIL-a, dr. Venan Hadžiselimović.
Menadžment tešanjske naftne kompanije imao je viziju; prije pet godina postavili su sebi cilj: postati glavni snabdjevač aviokompanija u BiH. Danas je to stvarnost.
“Nije bilo lako. Organizacijske, logističke, skladišne, ljudske i druge kapacitete je trebalo brzo i efikasno stvarati. Napravili smo nemoguću stvar: za dvije godine, a nakon više od 40 godina snabdjevanja od drugog dobavljača, HIFA OIL je preuzela u potpunosti snabdjevanje na Aerodromu Sarajevo. Nakon toga, cilj i vizija je bila Tuzla. I tu smo sada glavni snabdjevač”, kaže dr. Hadžiselimović.
HIFA-OIL danas raspolaže sa novim i najvećim terminalom za kerozin u BiH, sa ukupnim kapacitetima od četiri miliona litara i voznim parkom kojem mogu pozavidjeti i najveći aerodromi u svijetu.
Kako bi zadovoljio rigorozne zahtjeve međunarodnog zračnog prometa, vlasnik i predsjednik Uprave HIFA-OIL-a, Izudin Ahmetlić, morao je za kerozinski terminal svoje kompanije prethodno pribaviti policu osiguranja na nevjerojatan iznos od 1,5 milijardi američkih dolara.
Piše: Hajrudin Redžović
Biznisinfo.ba
Danas, oko 11.35 sati, u ulici patriotske lige u Tešnju, u prizemlju obiteljske kuće, došlo je do uporabe vatrenog oružja, prilikom čega je jedna osoba smrtno stradala, a druga zadobila ozljede, potvrdio je za Zenicablog Elvedin Fišek, glasnogovornik Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.
Kako se pretpostavlja, oružje je koristio Adem P. (56) prema Saneli M. (49), sa kojom je živio u vanbračnoj zajednici.
Ona je zadobila povrede u predjelu stomaka, te je prebačena na kirurški odjel Opće bolnice Tešanj.
Prema prvim podacima, njene povrede nisu životno ugrožavajuće i nalazi se van životne opasnosti.
Dolaskom na mjesto zločina, nakon prijave o pucnjevima, policijska patrola je na katu kuće pronašla beživotno tijelo Adema P., pored kojeg je pronađen i pištolj.
Očevid će obaviti službenici sektora Kriminalističke policije uz nadzor dežurnog kantonalnog tužitelja.
Nakon toga bit će poznato više činjenica i okolnosti vezano za ovaj događaj.
Za sada se samo može pretpostavljati ili nagađati slijed događaja, te što je bio povod za ovaj čin, osim što je gotovo sigurno kako je Adem P. počinio samoubistvo nakon što je Sanela zadobila ozljede, prenosi, www.zenicablog.com.
Danas je izaslanstvo Općine Kiseljak predvođeno načelnikom Mladenom Mišurićem-Ramljakom, zamjenikom predsjedatelja Općinskog vijeća Ninom Babanom i tajnikom Općine Dragomirom Lučićem posjetilo grad Lipik u Republici Hrvatskoj. Gradonačelnik Grada Lipika gospodin Vinko Kasana izrazio je dobrodošlicu nazočnim s željom da se ugodno osjećaju u Gradu Lipiku.
Tijekom susreta razgovaralo se na temu lokalnoga razvoja te su predstavljeni svi važni projekti koji se provode u ove dvije lokalne zajednice. Također, izražena je obostrana želja za jačanjem buduće suradnje i razvojem ovih lokalnih zajednica.
Također, posjetili su Poduzetnički inkubator Lipik, Centar umjetne inteligencije, Dom veterana, Toplice Lipik – Specijalnu bolnica za medicinsku rehabilitaciju i Državnu ergelu Lipik koja je poznata po stoljetnom uzgoju konja kao i turističkoj destinaciji.
Izaslanstvo Grada Lipika je posjetilo Kiseljak u srpnju 2022. godine. Kiseljak i Lipik također povezuju prirodni resursi izvorišta mineralne vode.
U narednom vremenu nakon potvrde općinskih vijeća očekuje se potpisivanje povelje prijateljstva između Općine Kiseljak i Grada Lipika.
Kiseljak.info
Najmanje jedna osoba je poginula, a više ljudi je povrijeđeno na zatvorenom parkingu koji se srušio na Manhattanu u New Yoruku.
U južnom dijelu Manhattana, parking se djelimično urušio, navedeno je u saopštenju vatrogasne službe New Yorka.
Prema preliminarnim podacima, jedna osoba je poginula, a više ljudi je povrijeđeno.
Vatrogasni zvaničnici rekli su da je u zgradi bilo šest radnika, od kojih su četvorica hospitalizovana, a jedan je odbio medicinsku pomoć.
Univerzitet Pace, koji se nalazi u obližnjoj regiji, saopštio je da je otkazao nastavu zbog ovog događaja i da bi studenti trebalo da se klone tog područja zbog sigurnosti.
Kraće stabilnije razdoblje izgledno je od 20. do 23. travnja, kada se očekuje više sunčanih intervala uz malu vjerojatnost za pljuskovite kratkotrajne padaline.
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu, za razdoblje do 2. svibnja 2023. godine. Kako navode, nestabilna atmosfra uvjetovana promjenljive vremenske prilike u Bosni i Hercegovini.
U narednih 15 dana prognoziraju se povremene padaline.
Kraće stabilnije razdoblje izgledno je od 20. do 23. travnja, kada se očekuje više sunčanih intervala uz malu vjerojatnost za pljuskovite kratkotrajne padaline.
Od 24. do kraja prodnoznog razdoblja očekuje se nestabilno vrijeme uz padaline, nešto većeg intenzivnije na zapadu i jugu naše zemlje, prenosi Radiosarajevo.
Od 17. do 28. travnja, vrijednosti temperatura zraka očekuju se u granicama uobičajenih za ovo razdoblje. Na planinama i visoravnima, zapadne, jugozapadne, središnje i istočne Bosne, prognozirane temperature zraka očekuju se od 2 do 6 °C, u nižim, kotlinskim predjelima Bosne, od 3 do 7 °C, dok se u Hercegovini prognozira od 4 do 9 °C.
Maksimalne dnevne temperature zraka u Bosni se očekuju od 12 do 16, na jugu zemlje do 22 °C.
Natprosječne temperature zraka prognoziraju se od 29. travnja. Jutarnje se očekuju od 8 do 13 u Bosni, na jugu zemlje do 14, danju u Bosni između 18 i 22 °C, na jugu zemlje od 20 do 25 °C.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežito oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima.
Poslije podne se očekuje djelimično smanjenje naoblake. Vjetar slab sjeverni i sjeverozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 5 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 20 stupnjeva.
Pred Regionalnim sudom u Klagenfurtu jučer se pojavio državljanin BiH (26), koji je navodno bio dio grupe koja je studenog, 2017. opljačkala Raiffeisen banku u mjestu Šifling i tom prilikom odnijeli plijen od skoro 200.000 eura.
Sama pljačka je bila više nego brutalna jer su napali menadžera filijale i pritom ga udarili pištoljem. Danas, 26-godišnji državljanin BiH se pojavio pred sudom jer ga terete kao suučesnik pljačke, ali je suđenje na kraju odloženo jer se mora locirati još jedan svjedok, koji se navodno nalazi u BiH.
Ono što se od ranije zna jeste da su u samoj pljački sudjelovala četvorica ljudi, dvojica su bila direktni izvršitelji, a dvojica su bili suučesnici.
Inače, austrijska policija već skoro šest godina pokušava ući u trag ovoj kriminalnoj grupi. Naime, jedan od počinitelja, 33-godišnji državljanin BiH već je osuđen u jesen, 2022. godine na pet godina zatvora. Upravo on je odao osumnjičenog koji se jučer pojavio pred sudom. Naime, osumnjičeni je navodno vozio auto kojim su pobjegli pljačkaši, ali on tvrdi da je on vozač legalne rent-a-car agencije, te da je vozilo bilo naručeno.
Međutim, austrijski mediji prenose da svi uključeni u ovaj proces imaju toliko različite priče da više nitko ne zna šta je, zapravo, istina.
Naime, navodno je glavni osumnjičeni naručio vozilo koje ga je trebalo odvesti kući preko Slovenije. Ipak, sin glavnog osumnjičenog, koji je i sam navodno sudjelovao u pljački krivi vozača za umiješanost.
Na kraju, sve je ostalo na tome da se suđenje odlaže do daljnjeg, dok se ne locira novi svjedok Tužiteljstva. To vrijeme će optuženi provesti u pritvoru.
Crnogorska policija traga za ženskom osobom koja je 12. travnja, koristeći krivotvorene dokumente klijentice Lovćen banke, s njenog računa podigla 1,3 milijuna eura.
Prema saznanjima crnogorskih Vijesti, iz te bankarske institucije dan kasnije obavijestili su policiju, kada je Budvanka M.O. rekla da ona nije zahtijevala da joj se isplati novac sa svog bankovnog računa.
Iz policije se neslužbeno saznaje da je tada i utvrđeno da su novac dali osobi koja je priložila krivotvorenu osobnu iskaznicu kartu na ime M.O.
Prevarantkinja je, navodno, 11. travnja najavila da će podići ušteđevinu u podružnici banke u Herceg Novom, odakle su je, s obzirom na to da se radi o velikom iznosu, obavijestili kada da dođe. Dan kasnije s ruksakom je ušetala u banku, uzela novac i otišla.
Prevara je otkrivena kada su dokumenti poslani centralnoj banci u Podgorici, odakle su kontaktirali klijenticu koja im je priopćila da duže od godinu nije dolazila u Crnu Goru.
“Po nalogu tužioca poduzimaju se mjere i radnje na identificiranju NN osobe koja je počinila prevaru. Izuzete su snimke s nadzornih kamera koje su jasno zabilježile počinioca”, kazali su neslužbeno iz policije.
Interna istraga se sprovodi i u banci, u kojoj je počinjena prevara.
Istraživanje pokazuje kako su u proteklom razdoblju na tržištu Bosne i Hercegovine zabilježene određene promjene u uporabi različitih vrsta duhanskih proizvoda, a radi se o povećanju uporabe ilegalnog rezanog duhana.
Mnogi pušači u Bosni i Hercegovini biraju “jeftiniju” verziju opskrbe duhanskim proizvodima – kupovinu na crnom tržištu. Čak i unatoč zapljenama i pomacima u akcijama suzbijanja ovakve trgovine, jedno od posljednjih istraživanja pokazuje kako bh. tržištem i dalje uspješno dominiraju krijumčari.
Iako bi se pojedine statistike mogle protumačiti kao da se broj pušača u našoj zemlji smanjio, to je daleko drugačije. Prava istina je da se, iz ekonomskih razloga, oni često odlučuju za crno tržište, a ulogu u tome je, kako je već poznato – znatno imao raniji rast trošarina na duhan i duhanske proizvode, zbog čega njihova cijena odavno premašuje kupovnu moć stanovništva.
Državne agencije i drugi nadležni organi se zajedničkim snagama bore kako bi se ovaj problem suzbio, a na kraju i u potpunosti riješio, no, na tržištu Bosne i Hercegovine i dalje vlada “rapsodija” krijumčara, osobito kada se radi o rezanom duhanu, piše Klix.ba.
Više o tome otkrilo je istraživanje globalne istraživačke kompanije IPSOS, provedeno u razdoblju od 4. studenoga do 27. prosinca 2022. godine. Istraživanje je obavljeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, a obuhvaća skupinu ljudi starijih od 19 godina.
Rapidan porast uporabe ilegalnog rezanog duhana
Istraživanje pokazuje kako su u proteklom razdoblju na tržištu Bosne i Hercegovine zabilježene određene promjene u uporabi različitih vrsta duhanskih proizvoda, a radi se o povećanju uporabe ilegalnog rezanog duhana.
Na tržištu BiH, naime, i dalje je prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim, udio je stabilan. Ono što je zabrinjavajuće jeste rapidan postotak uporabe ilegalnog rezanog duhana.
Procjenjuje se kako je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i gotovo 40 posto više u odnosu na uporabu u 2020. godini.
Većina pušača rezanog duhana, prema istraživanju, koristi ilegalni rezani duhan nepoznatih proizvođača sumnjivog porijekla, koji najčešće kupuju od “provjerenih” dobavljača, na tržnicama ili kupujući od uličnih prodavača.
Činjenicu ne mijenja ni to što je i cijena ilegalnih, u odnosu na legalne duhanske proizvode, porasla, a u cijeloj priči su na gubitku tri strane – država koja gubi prihode, legalni proizvođači koji gube tržište, ali i konzumenti cigareta.
Što se nameće kao realno rješenje?
Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan proračun zbog neplaćenih treošarina na duhan i duhanske proizvode, što je zaista poražavajući podatak. Krijumčari ne plaćaju treošarine i PDV, što su sredstva od kojih se financiraju jako važne stvari u državi – autoputevi, zdravstvo, školstvo, socijalna pomoć i slično.
Kako bi se spomenuta vrsta nabavke duhanskih proizvoda spriječila, ova tema bi trebala biti u stalnom fokusu i zanimanju donositelja odluka u BiH.
Rad državnih agencija (prvenstveno SIPA-e, Uprave za neizravno oporezivanje i Granične policije) vidno daju rezultate. Primjerice, u nedavnoj akciji SIPA-e širom gradova u BiH uhićeno je 11 osoba zbog više kaznenih djela. Rezultati se vide i kada je riječ o suzbijanju kriminala, krijumčarenja i crnog tržišta cigareta, međutim, kada se radi konkretno o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnim i entitetskim razinama, pristupiti rješavanju ovog problema.
To podrazumijeva, između ostaloga:
– reguliranje primjene državnog i entitetskih Zakona o duhanu kojim se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda u BiH,
– stavljanje naglaska na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata danih poticaja,
– da politika, ne samo deklerativno, nego i kroz konkretne planove, prepozna ovaj problem.
Borba državnih agencija s crnim tržištem
Treću godinu zaredom UNO organizira kampanju “Stop švercu”, koja je početkom mjeseca, točnije 9. travnja, obnovljena.
Radi se o javnoj kampanji koja je do danas zabilježila dobre rezultate. Funkcionira tako da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji neizravnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duhanskih prerađevina, to mogu dojaviti na otvorenu liniju 080 02 06 07.
Brojne aktivnosti, koje je provela UNO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina, koje su se trebale prodavati na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 milijuna KM. To je u posljednje tri godine, rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih trošarinskih markica.
U 2022. godini, UNO je izdao za 33 posto više trošainskih markica za obilježavanje cigareta, u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizira. Naravno, ova borba mora se i nastaviti, čak i jačim tempom – poručuje ekonomist Faruk Hadžić.
“Kao dio rješenja, nužno je angažiranje i sinergijsko djelovanje inspekcijskih organa, kako bi se u javnosti još više ukazalo koliko je važno suzbiti crno tržište. Posljednjih nekoliko godina nije dolazilo do novog rasta poreznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode što je za posljedicu imalo da se problem jednim dijelom počeo rješavati. Sada, tako treba i nastaviti”, poručio je Hadžić.
Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a, povodom ponovnog pokretanja kampanje “Stop švercu” pozvao je građane da pruže podršku ovom projektu.
“Ovu priliku koristim da pozovem građane da nam pomognu, jednostavno iz razloga što su građani ti koji u svom najbližem okruženju vide, i oni su ti kojima bude ponuđeno da kupe proizvode na crno. Tu, prije svega, mislimo na to kada netko ispod tezge izvadi kutiju cigareta koja nije obilježena markicama UNO, tako da želimo da nam dojave što kvalitetniju informaciju, jer ćemo samo tako i mi moći provesti aktivnosti na terenu”, rekao je Kovačević.
Borba protiv crnog tržišta cigareta još uvijek je prisutna, no da bi bila uspješna, ona mora biti zajednička. Osim na nadležnima, koji trebaju raditi na maksimalnom smanjivanju ilegalne trgovine, odgovornost je i na građanima, koji ne trebaju zaboraviti da i oni, na svoj način, znatno mogu doprinijeti rješavanju ovog problema.
Najviše prosječne neto plaće u veljači ove godine imali su zaposleni u financijskoj i djelatnosti osiguranja (1.772 KM), zatim u djelatnosti Informacije i komunikacije (1.731 KM), te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (1.705 KM).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u veljači 2023. godine iznosila je 1.211 KM, što pokazuje nominalan rast za 0,2 posto, a realno je manji za 0,2 posto u odnosu na siječanj 2023. godine.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u veljači 2023. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 14,4 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,3 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše prosječne neto plaće u veljači ove godine imali su zaposleni u financijskoj i djelatnosti osiguranja (1.772 KM), zatim u djelatnosti Informacije i komunikacije (1.731 KM), te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (1.705 KM).
Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane od samo 811 KM i u građevinarstvu – 884 KM.
Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u veljači 2023. iznosila je 1.863 KM, što je nominalan rast za 0,1 posto, a realno je manji za 0,3 posto u odnosu na siječanj 2023. godine. Na godišnjoj razini, prosječna mjesečna bruto plaća u veljači 2023. u odnosu na isti mjesec lani bila je nominalno viša za 14,8 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,7 posto.
Smrt 31-godišnjeg Smitha potvrdio je i njegov agent Drew Rosenhaus, međutim nije objavljen uzrok smrti.
Bivši obrambeni igrač NFL-a Chris Smith preminuo je u 31. godini, objavila je NFL liga.
Smrt 31-godišnjeg Smitha potvrdio je i njegov agent Drew Rosenhaus, međutim nije objavljen uzrok smrti.
Smith je proveo osam sezona u NFL-u upisavši 72 nastupa za Jacksonville Jaguarse (2014-16), Cincinnati Bengalse (2017), Cleveland Brownse (2018-19), Las Vegas Raiderse (2020) i Houston Texanse (2021).
Ove sezone je bio član Seattle Sea Dragonsa koji nastupaju u XFL-u.
“Duboko smo ožalošćeni zbog smrti bivšeg Brownsa. Chris je bio jedan od najljubaznijih ljudi, suigrača i prijatelja koje smo imali u našoj organizaciji. Naše misli i molitve su s njegovom obitelji u ovom teškom trenutku,” poručili su Brownsi.
Prije četiri godine Smithova djevojka Petara Cordero poginula je u prometnoj nesreći nakon što je na nju naletilo vozilo dok je par stajao uz cestu nakon što im je na automobilu pukla guma. Nekoliko tjedana ranije Smith i Cordero su dobili kćer Haven Harris Smith.
Kantonalna uprava za pitanje branitelja objavljuje Listu prioriteta za dodjelu stipendija djeci branitelja za akademsku 2022./2023. godinu i Popis neblagovremenih, nepotpunih i odbijenih prijava za dodjelu stipendija djeci branitelja za akademsku 2022./2023.
Lista prioriteta za dodjelu stipendija djeci branilaca/branitelja za akademsku 2022./2023. godinu
Nenad Bjelica je novi trener Trabzonspora.
Hrvatski nogometni trener Nenad Bjelica novi je strateg turskog Trabzonspora, službeno je tijekom utorka priopćio aktualni turski prvak na svojim internetskim stranicama.
Uz to je navedeno kako je 51-godišnji Bjelica potpisao ugovor do kraja sezone 2024./25.
Nakon što je prošle sezone na suveren način osvojio naslov turskog prvaka, ove sezone Trabzonspor nije ni izbliza toliko moćna momčad te se trenutačno nalazi na šestom mjestu ljestvice tamošnje Superlig. Ima čak 21 bod manje od vodećeg Galatasarayja.
Trenersku karijeru Bjelica je počeo u austrijskom Kärntenu, a potom je radio u još tri kluba iz Austrije, Lustenauu, WAC St. Andriji i bečkoj Austriji. Potom je otišao u talijansku Speziju i poljski Lech iz Poznana, dok je 2018. godine preuzeo Dinamo.
Odličan je posao radio u zagrebačkom klubu kojeg je napustio 2020. i preselio u Osijek, što mu je bio posljednji posao prije sadašnjeg odlaska u Trabzonspor.
Hoş geldin Nenad Bjelica 💪🏻 pic.twitter.com/v6FMC0mkNe
— Trabzonspor (@Trabzonspor) April 18, 2023
Menadžment kompanije Bojo – Metal d.o.o. iz Kiseljaka, pored tog što su se odlučili na ofanzivno uvođenje lean transformacije, odlučili su svoje zaposlenike počastiti odlaskom na Celjski sajam.
Pored tog, nisu zaboravili ni svoje poslovne partnere, tako da se jedan dio Targer zaposlenika pridružio ovom putovanju. Pored dobre suradnje, gradime i prijateljske odnose.
Riječ je o najvećem i najznačajnijem sajmu u jugoistočnoj Europi iz područja strojarstva, alata, zavarivanja i rezanja, industrijske automatizacije, industrije plastike i naprednih tehnologija, koji sve više postaje važna prilika za nove poslove, nove kupce i prezentacija postignuća pojedinih poduzeća. Sajam tako potiče brži razvoj i unapređenje industrije.
Unatoč ograničenjima posjeta sajmu i korona krizi koja je zahvatila i 2022. godinu, u samo 4 dana na Celjskom sajmu, Međunarodnom sajmu industrije, nanizalo se 13.700 stručnih posjetitelja. Moglo se vidjeti 300 izlagača iz 10 zemalja i 800 brendova iz 30 zemalja.
SDP, čiji je šef Nermin Nikšić potpisao sporazum s čelnikom HDZ-a Draganom Čovićem, snosi veliku odgovornost za otvaranje novih hrvatsko-bošnjačkih odnosa
Najveća bošnjačka stranka u BiH, Stranka demokratske akcije (SDA), uspjela je u jednome. Svojom je agresivnom kampanjom, proglasivši izdajnicima političke protivnike među Bošnjacima koji su izrazili spremnost s vodećim hrvatskim strankama uspostaviti vlast, uspjeli ih je pokolebati i vratiti u isti rov iz kojega se ponovno dvije strane promatraju s udaljenosti nacionalnog puškometa, piše Večernji list BiH.
Šestog travnja istekao je rok za uspostavu vlade hrvatsko-bošnjačkoga entiteta Federacije BiH oko čega su načelni dogovor s HDZ-om BiH postigle stranke probošnjačke osmorke što ih predvodi vrlo heterogena grupacija koju čine Socijaldemokratska partija, konzervativni Narod i pravda, te prograđanska Naša stranka, kao i niz drugih manjih stranaka koje su ionako nastale iz krila SDA. Ova je grupacija dopustila da im SDA koristeći metode duboke države ukrade nekoliko mandata u Domu naroda, gornjem domu parlamenta u Federaciji BiH u kojega se izaslanici biraju po nacionalnom ključu.
To je bilo dovoljno da SDA stekne stratešku prednost i izabere svog potpredsjednika entiteta bez čije suglasnosti nije moguće prijedlog federalne Vlade uputiti u proceduru Zastupničkom domu na potvrđivanje. Sada je cijeli proces zastao i čeka se reakcija visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta kojega također SDA gotovo svakodnevno proziva da je narušio “građansko načelo” intervencijom od 2. listopada prošle godine kada je tek povećao broj izaslanika u svakome klubu Doma naroda, hrvatskom, srpskom i bošnjačkom, sa 17 koliko je nekada bilo na 23 koji odlučuju o izboru predsjednika Federacije BiH i dvoje dopredsjednika.
A u pravilu je dosad predsjednik bio Hrvat, Bošnjak je entitetski premijer, a Srbin pak na čelu Zastupničkog doma kako bi se zadovoljile temeljne odredbe koje zemlja baštini još od ZAVNOBIH-a, prve Jugoslavije, pa čak i od vremena austrougarske uprave. SDA je sada ujedinio osmorku u zahtjevima te se radi pritisak da odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta mora voditi daljem slabljenju uloge naroda, ponajprije unutar Doma naroda Federacije BiH. Što je apsurdno jer se pokušava umanjiti utjecaj Doma koji reprezentira volju triju konstitutivnih naroda, te potrebnih većina za izbor predsjednika Federacije BiH, odnosno imenovanje Vlade Federacije BiH.
Naime, inzistira se da je zajedno s aktualnom predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradarom dovoljan potpis samo jednoga potpredsjednika za potvrdu vlade i njezino predlaganje Zastupničkom domu na potvrdu. Praktično sada potpredsjednik Refik Lendo iz SDA, inače ratni general Armije BiH poznat po tome što ga se smatra odgovornim za početak hrvatsko-bošnjačkog rata na području Novog Travnika, drži cijelu Federaciju BiH u blokadi. Njega bi se zaobišlo, tako traže bošnjačke stranke, da bude dovoljan samo još jedan potpis uz onaj Lidije Bradare, a to je Igora Stojanovića iz SDP-a, za potvrdu vlade. No, to otvara dugoročnu opasnost da već nakon sljedećih izbora 2026., neovisno o tome koliko primjerice Hrvat kao predsjednik Federacije BiH bude imao potporu u klubu Doma naroda, bude zaobiđen, te bošnjačke stranke u Zastupničkom domu izaberu vladu potpuno ignorirajući volju Hrvata. Istodobno, hrvatska strana inzistira da Schmidtova odluka bude takva da – ili sveobuhvatno razriješi fenomen preglasavanja Hrvata s marionetom Željkom Komšićem te spriječi ponavljanje izbora lažnih Hrvata u Domu naroda ili pak bude jednokratna tako da se SDA izbjegne kao “partner”. To ponajprije jer je od 2016., kada su objavljeni rezultati popisa pučanstva, a zatim i donesena presuda o hercegbosanskoj “šestorki” 2017., ova najveća bošnjačka stranka započela kampanju mržnje i sijanja straha prema Hrvatima proglašavajući ih izdajnicima, UZP-ovcima… te tako teško zagadila i odnose sa Zagrebom.
Na takav način promatraju se svi potezi Hrvata u BiH jer je stvoren narativ da su oni neprijateljska strana. Upravo kada se vjerovalo da bi se nakon posljednjih izbora s osmorkom mogli početi graditi novi hrvatsko-bošnjački odnosi kako bi se stvorila jedinstvena fronta prema srpskoj politici koja svakodnevno zagovara podjelu zemlje i zaustavljanje euroatlantskih integracija, iz političkog Sarajeva ponovno uskrsavaju politike unitarizma i dominacije.
Jednako opasne kao i one srpskog separatizma. Ključno je hoće li međunarodna zajednica, od koje se očekuje razrješenje ovoga čvora, prepoznati opasnosti nove unitarizacije entiteta FBiH, odnosno pojednostavljivanja rješenja na štetu Hrvata.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu pripremio je novi, samofinancirajući diplomski sveučilišni studijski program na engleskom jeziku, a pokreću ga u suradnji sa Sapir Accademic College iz Izraela.
Studijski program se zove Democracy and Resilience in Modern Society (Demokracija i društvena otpornost suvremene države), a na Filozofskom fakultetu očekuju da će, uz domaće, privući i strane studente, piše Slobodna Dalmacija.
Studij će trajati dvije godine, a školarina će ukupno koštati 12 tisuća eura. Predavači će biti brojni hrvatski i strani stručnjaci, a najpoznatije ime među njima je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Time će dodatno obogatiti svoju već bogatu karijeru jer je dosad, osim posla predsjednice RH, radila kao veleposlanica RH u SAD-u, pomoćnica glavnog tajnika u NATO-u te ministrica vanjskih poslova i europskih integracija.
“Ovaj studij predstavlja novinu u visokoobrazovnom prostoru i to ne samo u Hrvatskoj nego i mnogo šire. Riječ je o posve inovativnom interdisciplinarnom dvogodišnjem diplomskom studiju, a izradili smo ga u suradnji s kolegama iz Izraela. To je prva konkretna suradnja naše zemlje s Izraelom u području visokog obrazovanja, konkretno u kreiranju studijskog programa. Sa znanstveno-nastavnog aspekta ovaj studij nudi ono najbolje iz Hrvatske i Izraela i to s ciljem daljnjeg osnaživanja prijateljskih odnosa između dviju država. S druge strane, on nudi kvalitetnije pozicioniranje budućih mladih stručnjaka na globalnom tržištu”, rekla je za Slobodnu Dalmaciju dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Gloria Vickov.
Novotravničanka Glorija Lujanović, koja već nekoliko godina živi i radi u Zagrebu izdala je svoj snažni prvijenac ‘Otac – poema”.
U podnaslovu ove knjige bi, možda, trebalo stajati Srednjobosanska poema, ili, još preciznije, Završno pjevanje Srednjobosanske poeme.
Prije mnogo godina u Zagrebu je, uz poneki podsmijeh, objavljen roman jednoga važnog i dobrog pjesnika naše generacije. Podsmijeh se tad ticao upravo podnaslova: Manjinski roman. Gloria je, ne htijući, napisala nastavak, koji govori o prelasku jednoga drugog naroda u manjinu, i u ništa.
Otac je tu glavni, a po mnogo čemu i jedini lik. Posljedni preostali iz svijeta koji se seli u sjećanja i progovara iz prošlosti, bogate i veoma naseljene likovima.
Otac poučava, savjetuje i zanovijeta. Pomiren da ga se ne sluša. Njegova pomirenost je dvostruka: s kćeri koja je spašena, jer je izmještena iz njegove izgubljene Bosne; s vlastitim životom u kojem se pretvorio u tuđina i gosta, premda nikamo nije odlazio.
Ovo je knjiga o ratu i onome što je nastalo poslije rata. Ovo je knjiga o konstitutivnom narodu i jednoj njegovoj obitelji. Ljubavna knjiga između oca, domovine i tuđine. Knjiga o tome kako u čovjekovom životu najprisutnijim biva ono što je upravo iščezlo. Knjiga o poraženim očevima koji bi još nešto da kažu kćerima spašenim u tuđini. (Miljenko Jergović)
Gloria Lujanović rođena je 1993. godine u Novom Travniku (BiH). Studirala je na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Radi kao novinarka za nekoliko bh. medija. Živi u Zagrebu od 2019. godine.
Izvor: drukciji.ba
Predsjedateljica Krišto imala je niz uspješnih međunarodnih posjeta, od Zagreba, preko Bruxellesa do Vatikana, a u planu je i nazočnost na krunidbi novog britanskog kralja, što je, po mnogim ocjenama, diplomatsko-ceremonijalni događaj godine u svijetu
Unatoč političkim trzavicama unutar parlamentarne većine na državnoj razini, čini se kako je novo Vijeće ministara odlučno napraviti značajan iskorak u funkcioniranju izvršne vlasti, piše Večernji list BiH. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i većina ministara svakodnevnim aktivnostima na unutarnjem i međunarodnom planu pokazuju da su ubacili u “petu brzinu” i da bi već u prvoj godini mandata mogli uraditi više nego prethodno Vijeće u cijelom mandatu.
Prioriteti i ciljevi
Predsjedateljica Krišto imala je niz uspješnih međunarodnih posjeta, od Zagreba, preko Bruxellesa do Vatikana, a u planu je i nazočnost na krunidbi novog britanskog kralja, što je, po mnogim ocjenama, diplomatsko-ceremonijalni događaj godine u svijetu. Krišto, kao i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, snažno radi i na jačanju regionalne suradnje, što je prepoznato kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Vijeća ministara u ovoj godini. Naravno, uz europski put koji je ključni prioritet Bosne i Hercegovine. Program rada Vijeća ministara BiH obznanjen je javnosti i sama činjenica da je napisan na gotovo 230 stranica dovoljno govori koliko se ozbiljno pristupilo pripremi djelovanja izvršne vlasti na državnoj razini u ovoj godini. Kako je navedeno u ovom dokumentu, strateški ciljevi državnih ministara u idućih 12 mjeseci bit će ostvareni kroz devet osnovnih tematskih i sadržajnih cjelina. To su, prije svega, europske integracije, suradnja BiH i NATO saveza, vladavina prava, sigurnost, reforma javne uprave, makroekonomska pozicija i ekonomija s ograničenjima na teme iz nadležnosti Vijeća ministara BiH, vanjska trgovina i ekonomski odnosi, promet i veze te područje ljudskih prava, izbjeglica, mladih i manjina. Kao prioritetni put BiH, na čemu se i zasniva ovogodišnji plan Vijeća ministara, navodi se put prema Europskoj uniji i u tom kontekstu navedeno je da se taj put mora pojačati dodatnim aktivnostima svih resora. To prvenstveno podrazumijeva učinkovitije korištenje postojećih institucionalnih kapaciteta.
– Posebna pozornost u radu Vijeća ministara BiH u ovoj godini bit će usmjerena na oblast vladavine prava i reformu pravosuđa na osnovi preporuka koje je za sve zemlje kandidatkinje definirala Europska unija.
U tom smjeru cilj nam je usvojiti strategiju za razvoj sektora pravosuđa, koja će biti temelj i vodilja daljnjih aktivnosti za izradu i donošenje novih zakona, primarno Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, Zakona o sudovima BiH i Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, navodi se u programu rada. Također, među prioritetima bit će daljnja reforma kaznenog zakonodavstva i aktivnosti za provedbu antikorupcijske politike. Fokus rada bit će usmjeren i na nužno uređenje područja kada je u pitanju borba protiv “pranja novca” i financiranja terorističkih aktivnosti, jačanje kibernetičke sigurnosti i donošenje adekvatnih zakonskih propisa za borbu protiv te vrste kriminala, u skladu s obvezujućim međunarodnim standardima.
Učinkovitiji i dinamičniji rad
Najavljuje se, potom, intenziviranje pregovora s reprezentativnim sindikatima jer BiH nema potpisan kolektivni ugovor sa zaposlenima u državnim institucijama. Također, zbog globalnog rasta cijena i svjetske inflacije predviđen je i rad na stabilnoj i konkurentnoj ekonomiji, što podrazumijeva niz radnji, počevši od povećanja udjela kapitalne potrošnje u BDP-u. Zbog važnosti oblasti prometa Vijeće ministara BiH izdvaja izgradnju koridora Vc, kao i proširenje željezničke mreže, njezine modernizacije i rekonstrukcije. Među prioritetima su i digitalizacija te donošenje novog Zakona o javnom RTV sustavu, čime će se omogućiti uvođenje novih RTV kanala u sustav javnih emitera i osigurati njegova trajna financijska održivost. Sve nabrojeno nagovještava izradu brojnih zakona te znatno učinkovitiji i dinamičniji rad aktualnog u odnosu na prethodno Vijeće ministara BiH.
Policija u Crnoj Gori traga za ženom koja je 12. travnja, koristeći krivotvorene dokumente klijentice Lovćen banke, s njezinog računa podigla 1.3 milijuna eura.
Crnogorske Vijesti pišu da su iz te bankarske institucije dan kasnije obavijestili policiju, kada je M.O. iz Budve rekla da ona nije došla u banku i tražila da joj se isplati novac koji je ondje čuvala.
Neslužbeno se doznaje da je tada i utvrđeno da su u banci dali novac osobi koja je falsificirala osobnu kartu Budvanke M.O.
Kako pišu Vijesti, prevarantica je 11. travnja najavila da će podići ušteđevinu u podružnici Lovćen banke u Herceg Novom. S obzirom na to da je bila riječ o velikom iznosu, iz banke su prevarantici javili kada da dođe.
Ona je dan kasnije s ruksakom ušetala u banku, uzela novac i otišla. Prevara je otkrivena kada su spisi poslani centrali banke u Podgorici. Oni su kontaktirali klijenticu koja im je rekla da više od godinu dana nije dolazila u Crnu Goru.
“Po nalogu tužitelja poduzimaju se mjere i radnje na identificiranju NN osobe koja je počinila prevaru. Izuzete su snimke nadzornih kamera koje su jasno zabilježile počiniteljicu”, neslužbeno su doznale Vijesti iz policijskih izvora. Prema istom neslužbenom izvoru, u banci se provodi interna istraga.
Iz Lovćen banke su priopćili da je nepoznata osoba uz upotrebu krivotvorenih dokumenata počinila prevaru na štetu njihovog klijenta. Rekli su i da su upoznali nadležne s događajem te da će dati maksimalan doprinos utvrđivanju krivaca.
“Poduzete su sve mjere da se oštećeni klijent u cijelosti zaštiti, uz napomenu da se radi o izoliranom slučaju koji je pokriven policom osiguranja i koji ne može utjecati na redovno funkcioniranje banke”, priopćeno je iz Lovćen banke.
20-GODIŠNJEM M.K. određen je istražni zatvor zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, zbog čega ga je policija ranije privela. Osumnjičen je za napad na vojnika Jakova Bočkaja (21), koji je jutros oko 9:20 preminuo u požeškoj bolnici od posljedica premlaćivanja. Napadač i žrtva bili su prijatelji i navodno su te noći bili zajedno u izlasku.
Prije određivanja istražnog zatvora iznio je obranu. Nakon višesatnog ispitivanja i sastavljanja zapisnika zamjenik županijske državne odvjetnice dao je izjavu za medije. Kaže da je osumnjičeni iznio obranu i da se nije branio šutnjom. “Ja sam ga osobno ispitao u svojstvu okrivljenika. Dao je obranu i nije se branio šutnjom. Sucu istrage je predložen istražni zatvor zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke”, rekao je Egon Ljubičić.
“O okolnostima događaja ne mogu ništa reći. Daljnji tijek postupka ovisi o odluci državnog odvjetnika”, rekla je odvjetnica Anita Pezer za Danas.hr. Dodala je kako je njezin klijent “u stanju šoka”.
“Okrivljeni je detaljno objasnio sve okolnosti slučaja i smatram da nema razloga za određivanje istražnog zatvora”, rekla je odvjetnica nakon ispitivanja.
Hrvatski gimnastičar Tin Srbić osvojio je zlatnu medalju na preči u svojem trećem finalu na europskim prvenstvima. Naš Tin bio je najbolji u posljednjem finalu s kojim je zatvoreno ovogodišnje Europsko prvenstvo u turskoj Antaliji.
Tin je u lov na još jednu veliku medalju krenuo kao peti prečaš. Srbić je osvojio zlato s rezultatom 14.233, drugi je Talijan Carlo Macchini s 14.200, a broncu je osvojio Ukrajinac Illia Kovtun s 13.966.
Iza Srbića je sada sedam najvećih gimnastičkih finala – olimpijsko u Tokiju 2021., dva europska – u Szczecinu 2019. i Mersinu 2020. te tri svjetska – Montreal 2017., Doha 2018. i Stuttgart 2019. I samo u jednom nije bio na postolju, u Dohi kada je bio četvrti na svijetu.
Sjajni hrvatski gimnastičar u svojoj riznici medalja ima srebro s olimpijskih igara u Tokiju 2020., te zlato sa SP-a u Montrealu 2017. i srebro sa SP-a dvije godine poslije u Stuttgartu.
Bilo je ovo čak 34. europsko finale naše gimnastike od osnutka Hrvatske, a do danas smo osvojili deset seniorskih medalja – sedam srebrnih medalja (dvije Ude, dvije Srbić, Seligman, Možnik, Benović), jednu broncu (Seligman) i dva zlata, koje nam je donio današnji predsjednik HGS-a Marijo Možnik i danas fantastični Srbić.
Tužna vijest odjeknula je rano jutros Vitezom i cijelom Lašvanskom dolinom. Tragično je preminuo Bruno Alilović (2008.) u svojoj 15. godini života, prenosi Viteski.ba.
Tijelo milog Brune bit će izloženo u kapeli groblja Sv. Marko” u Jardolu dana 16.04.2023. godine od 17,00 sati i dana 17.04.2023. godine od 15,00 sati.
Ukop i posljednji ispraćaj pokojnika obavit će groblju u Jardolu dana 17.04.2023. godine u 17,00 sati.
Osnovna škola „Bila” zbog iznenadne smrti svog učenika Brune za sutra je najavila Dan žalosti. Redovne nastave nema, a sve aktivnosti (17.4.) podredit će se Danu žalosti.
Cijeloj ožalošćenoj obitelji i prijateljima redakcija portala viteski.ba izražava iskrenu sućut.
Bruno, počivaj u miru.
Brown je bio Markov prvi izbor još od 14. godine, a njegov uspjeh čini se još značajnijim ako se ima u vidu kolika je konkurencija za studije na ovoj visokoškolskoj ustanovi.
“Ove godine na Brownu je konkurisalo 51.302 studenta. Primljeno je pet posto od prijavljenih kandidata. Od tog broja samo 10 posto su internacionalni studenti, kojih je najviše iz Azije, Velike Britanije, Kanade i Singapura”, kaže on za Danas.
Osim na Brownu, on je konkurirao na još osam američkih sveučilišta: Northeastern University, Michigan University, Boston Arhitecture college, UMass Amhrest, Pratt, Wentworth Institute of technology, University of Rhode Island i Worcester Polytechnic Institute.
Primljen je na svih devet sveučilišta.
“Upis na američke fakultete veoma je složen. Za uspjeh je neophodan razultat iz škole, rezultat SAT testa, a važno je i bavljenje vanškolskim aktivnostima. Uz to se za sve fakultete piše esej, čiji se kvalitet također procjenjuje. Za uspjeh je važno sve, a možda najviše sama ličnost kandidata, da u ogromnom broju djece koja konkuriraju prepoznaju baš vas i da u vama vide nešto drugačije i posebno”, odgovara Marko na pitanje šta je bilo presudno da baš on bude među malobrojnim odabranim studentima.
To što je od šest fakulteta na kojima je konkurirao dobio najveće akademske stipendije za njega je bilo iznenađenje.
“One se različito zovu, ali spadaju u stipendije koje se dodijeljuju studentima na temelju njihovih akademskih postignuća. Izabrao sam da studiram na Brownu koji je bio moj prvi izbor. To je, što bi Amerikanci rekli, ‘my dream school’. Studirat ću arhitekturu koja me interesira od najmlađeg uzrasta”, ističe ovaj mladi Beograđanin..
Trenutno se na Brownu nalazi samo tri studenata iz Srbije.
Na prvoj godini je mladić koji se upisao poslije završene Matematičke gimnazije, na drugoj godini je Markov brat Aleksa koji studira inženjerstvo, a na trećoj godini je mladić iz Beograda koji je dio vaterpolo tima fakulteta.
O Aleksinom uspjehu Danas je pisao prije dvije godine, kada je primljen na svih 14 sveučilišta u SAD-a i Velikoj Britaniji na koje je prijavio.
“Broj kandidata koji konkuriraju na najbolje fakultete se povećava iz godine u godinu. Kada je moj brat primljen prije dvije godine to je bila najmanja upisna stopa u povijesti postojanja američkih fakulteta. Međutim, procenat kandidata koji se prima je u posljednje dvije godine nastavio padati. Moj brat Aleksa mi je najveći uzor. Od kada je primljen na Brown, bez obzira što je to bio moj prvi izbor fakulteta, motivacija i želja da i ja tamo studiram su postali još veći. Sretan sam što ćemo ponovi biti zajedno i ići ka ostvarenju želja i ciljeva. Sretan sam i zbog naših roditelja, mame Milene i tate Aleksandra, koji su najbolji roditelji na svijetu. Samo zahvaljujući njihovoj ogromnoj ljubavi i bezrezervnoj potpori u svim sferama života moglo se stići do ovakvog rezultata”, kaže na kraju razgovora Marko.
Marko je od početka školovanja pohađao internacionalnu školu, a najveći dio vremena je proveo u okruženju gdje su 90 posto djece i nastavnika stranci. Smatra kako je to imalo veliki značaj u njegovom osobnom i akademskom formiranju, da mu je dalo širinu i omogućilo da posmatra stvari iz različitih perspektiva.
Pored škole bavio se i sportom. Njegov stariji brat je kao srednjoškolac bio uspješan košarkaš, a Marko se opredijelio za atletiku.
“Bavio sam se sportom u atletskom klubu „Crvena zvezda“ od najranijeg uzrasta. Moja mama je bila atletičarka, pa je to nekako bio prirodan put. Sport mi je kao i svima koji su u njemu dao mnogo, od discipline, organiziranosti, odnosa prema pobjedi i porazu, do prijateljstva, za koja se nadam da će biti trajna”, ističe Marko Obradović.
Potres magnitude 4,3 stupnja Richterove ljestvice zatresao je u noći sa subote na nedjelju Bosnu i Hercegovinu.
Prema podacima Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa bio je 56 kilometara od Tuzle, odnosno 14 kilometara od Gradačca.
Potres se dogodio na dubini od dva kilometra. Prema pisanjima objavljenim na stranici EMSC-a, potres je brojne trgnuo iz sna i uznemirio.
Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu i predan pritvorskom nadzorniku.
Mladi vojnik Jakov Bočkaj (21) kojeg je u subotu pretukao 20-godišnjak na parkiralištu u Požegi preminuo je jutros u požeškoj bolnici. Policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim hrvatskim državljaninom kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo ‘Teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti’.
Kako su priopćili osumnjičeni je u subotu oko 2.15 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva na parkiralištu, nakon kraće verbalne prepirke fizički napao 21-godišnjaka zadavši mu više udaraca u predjelu glave. “Uslijed udaraca 21-godišnjak je pao na pod, a osumnjičeni ga je nastavio udarati još par puta i napustio mjesto događaja. Ozlijeđeni 21-godišnjak je prevezen u Opću županijsku bolnicu u Požegi gdje je u nedjelju 16. travnja u jutarnjim satima od posljedica ozljeda preminuo”, stoji u priopćenju. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu i predan pritvorskom nadzorniku.
Ministar obrane RH Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj izrazili su sućut obitelji, prijateljima i kolegama preminulog pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja.
“Poštovana obitelji Bočkaj, prijatelji, poznanici i kolege našeg Jakova, u svoje osobno te ime cijelog Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, upućujem najdublje izraze sućuti povodom smrti vašeg i našeg Jakova. Tragično prekinut život ovog mladog hrvatskog vojnika nenadoknadiv je gubitak za cijelu Hrvatsku vojsku i u ovim trenucima dijelimo s vama svu tugu i bol zbog ovog teškog gubitka. Josip je bio jedan od onih hrabrih mladića koji su svoj put odlučili graditi upravo u Hrvatskoj vojsci i zbog svega što je za nju činio, neizmjerno mu hvala. Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio. Počivao u miru”, stoji u tekstu brzojava sućuti ministra Banožića.
Načelnik Glavnog stožer OS RH admiral Robart Hranj također je izrazio sućut obitelji i prijateljima pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja povodom njegove tragične smrti.
Kako se doznaje preminuli vojnik i napadač bili su prijatelji iz Eminovaca. Mještani ovog prigradskog naselja ne mogu sakriti tugu i šok zbog događaja koji se dogodio u centru Požege, javlja Požega.eu. “Zajedno su odrastali od malih nogu, samo godinu dana su razlike. Družili su se, dijelili dobro i zlo. Nerazdvojni su bili”, u nevjerici prepričavaju mještani.
Napad na su snimile i nadzorne kamere, kako je javio Dnevnik.hr navodeći da je došlo do brutalnog cipelarenja. Nakon toga se napadač udaljio s tog mjesta, a hrvatski vojnik ostao je ležati. Doznaje se i da je policija, nakon dolaska do mjesta napada, nedaleko zatekla i 20-godišnjeg osumnjičenika koji se pravio da ne zna što se dogodilo i da im želi pomoći.
On je u intervju za Večernji list kazao i kako je krajnje optimističan da ćemo u travnju sigurno imati novu vladu, no da je očito i da će se morati naći neko prijelazno rješenje za slučaj da se to ne dogodi, jer rokovi su istekli.
– Ovoga puta postoji dodatna doza optimizma zbog informacija koje ne mogu dijeliti s drugima. Siguran sam, naime, da ćemo u sljedeća dva tjedna imati rješenje. Neki pokušavaju ući u novi proces pregovora, a ja sam jasno poručio da smo ih završili s partnerima. Sada samo treba vidjeti kako ih realizirati. Napravit ćemo sve pripreme da odmah nakon toga uđemo u proces razgovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava zbog roka od šest mjeseci koji smo potpisali kao dio parlamentarnih većina, ne samo na sastancima u Bruxellesu nego i u sklopu sporazuma s političkim strankama Osmorke iz Sarajeva te SNSD-a – istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH.
Dogovor o izbornim reformama
Dogovorom o izbornim i ustavnim reformama, dodao je, trebali bismo zauvijek izbjeći ovakve situacije, a u korist brzog formiranja vlasti i efikasnog upravljanja zemljom u budućnosti.
Smatra i da nitko dobronamjeran nije mogao računati na igru pojedinih političkih lidera koji su koristili institucije, poduzeća, ali i obavještajno-sigurnosni sustav kako bi ostvarili svoje usko stranačke ciljeve.
Po njegovom mišljenju, “to znači da smo taoci jedne radikalne političke opcije, koja je u ime svog naroda promovirala svoje maksimalističke interese nauštrb druga dva konstitutivna naroda”.
Govorio je i o tome kako pronaći rješenje kojim bi se ostvarila funkcionalnost u FBiH, a s druge strane zajamčila Hrvatima pozicija da nakon sljedećih izbora neće postati žrtva da ih brojniji Bošnjaci posve izguraju iz vlasti, kazavši kako je potrebno izbjeći bilo kakav eksperiment i nametnuta rješenja koja bi mogla ugroziti poziciju ravnopravnosti konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog predstavljanja kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda, odnosno Predsjedništvu BiH, koje je prevažno.
“Apsolutna neistina”
Pritom se osvrnuo i na hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji četvrti put predstavlja Hrvate koji ga nisu birali.
– To želimo trajno riješiti i to neće učiniti visoki predstavnik svojim odlukama. Vjerujem da visoki predstavnik nikada ne bi ni intervenirao da nije bilo izraženih jasnih blokada od istih koji to danas rade. Zajedno s time u izbornoj kampanji poručivali su kako su potpisali sporazume s Hrvatima o Izbornom zakonu i Statutu grada Mostara te poslije svjesno opstruirali cijeli proces – naglasio je Čović.
Upitan je li visoki predstavnik izmjenama na dan izbora 2. listopada ispunjavao želje Hrvata i političkog Zagreba, kako to tumače bošnjačke stranke i dio javnosti, odgovorio je kako je to apsolutna neistina.
– Evidentno je visoki predstavnik morao reagirati jer nismo napravili izmjene Izbornog zakona, a ušli smo u predizborno vrijeme. A poglavito stoga jer je prethodno reagirao već dva puta. Jednom oko financiranja, što je za mene bilo posve nepotrebno. U međuvremenu se spinovima iz političkog Sarajeva podvaljivalo da će Hrvati bojkotirati izbore. A to je sve bilo sastavni dio manipulacija da Hrvati žele podijeliti BiH. Podsjetit ću i da je gospodin Izetbegović jasno uoči izbora javno rekao kako je kupovao vrijeme i učinio sve kako ne bi došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Nama su pokušali pomoći partneri iz SAD, EU i Venecijanske komisije. Pregovaranje u lošoj namjeri očito je bila crvena crta i izazvala je reakciju međunarodne zajednice – kazao je.
Hrvatsko-bošnjački odnosi
Čović je za Večernji list odgovarao i na pitanje mogu li novi partneri popraviti hrvatsko-bošnjačke odnose, istaknuvši kako će to doći samo po sebi.
– Ljudi koji su jučer bili u oporbi te nisu imali takve vrste odgovornosti, danas žele graditi nove odnose. Meni je drago da je dobar dio tih ljudi, barem pola od njih iz Osmorke, razumio da naša priča ima smisla jer je za BiH. A ne protiv nje. Ono što smo radili sa SDA posljednjih 20 godina jest i nije davalo rezultate. Rekao bih da ovo sada predstavlja izgradnju novih odnosa tako da legitimni predstavnici Hrvata prave dogovor i vlast s Osmorkom – napomenuo je.
O Dodikovim najavama
Prvi čovjek HDZ-a i HNS-a BiH osvrnuo se i nedavne izjave predsjednika RS Milorada Dodika o prekidu suradnje s NATO savezom i napuštanju institucija BiH.
– Gospodina Dodika odlično znam i dugo surađujemo. Postoji uvažavanje u tome političkom djelovanju, ljudsko i političko. On često izađe s takvim idejama. Moram priznati da o tome nikada nismo razgovarali. Niti ikada razgovaramo o trećem. Izjave su apsolutno povezane sa situacijom u našem okruženju, daleko više od stanja u BiH. To nikada ne bih rekao na takav način. Posebice zbog čvrstog partnerstva s međunarodnim predstavnicima u BiH. Nastojim uvijek pronaći pristojnu riječ čak i za one koji prema meni nisu blagonakloni. Samo tako možemo graditi ambijent u kojem ćemo moći zajedno ići naprijed – kazao je Čović.
Dodao je i kako ima osjećaj da rješenje problema u našem okruženju pomalo utječe na lokalne politike.
– Svi govorimo kako ćemo napraviti iskorak prema EU. Ja osobno, ali i gospodin Dodik, gospodin Nikšić, gospodin Konaković. Nastavljamo tim putem. Imamo osjećaj da rješenje problema u našem okruženju pomalo utječe na lokalne politike. Mislim da ćemo iz toga brzo izaći – rekao je u intervju za Večernji list predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.
Osumnjičeni U.H, prema navodima policije, ubio je svoju majku, nakon čega je odbio dati izjavu nadležnima, piše portal Lajmi.
Tužiteljica u Peći Sahide Gaši potvrdila je ovu informaciju.
Rekla je da očekuje da se osumnjičeni na saslušanju – u prisustvu iodvjetnika i psihologa.
– Izašli smo na lice mjesta s forenzičkom ekipom, gdje su prikupljeni svi dokazi, a naložili smo i obdukciju preminule. Osigurali smo očevidce, a osumnjičeni nije bio u mogućnosti biti saslušan, pa smo saslušanje naložili za sutra u prisustvu psihologa i branitelja. Nastavit ćemo i sa istragom. Na osnovu svih okolnosti, naložit ćemo i ispitivanje osumnjičenog na Institutu za psihijatriju – rekla je tužiteljica.
U medijima se prvo pojavila informacija o tome da je žena bila obezglavljena. Glava joj je navodno bila na plafonu, dok je tijelo bilo jednom od katova u kući.
Zločinu je navodno prethodio sukob, a misli se da je riječ o pokušaju razdvajanja sina i nevjeste.
U međuvremenu, glasnogovornik kosovske policije za regiju Peći Driton Rugova je potvrdio ubojstvo. Rugova je naveo da su po dobijanju obavjesti izašli na mjesto zločina, dok je liječnik konstatirao smrt žrtve. S druge strane, poznato je da je u kritičnom trenutku bilo i očevidaca.
Ubijena žena imala je oko 60 godina.
Večeras se očekuje više padalina na području Hercegovini, zapadne i sjeverozapadne Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 12 do 18 °C.
U nedjelju 16. 4. 2023., oblačno vrijeme s kišom ili lokalnim pljuskovima. Na vrhovima planinama je moguć slab snijeg. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini i na sjeveroistoku Bosne do 17 °C.
U ponedjeljak 17.4.2023., oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 17 °C.
U utorak 18.4.2023., oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 10 do 16 °C.
U srijeda 19.4.2023., pretežno oblačno vrijeme s lokalnim pljuskovima. Prema kraju dana prestanak padalina. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 5 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 9 do 14, na jugu do 18 °C.
Vozačke dozvole Bosne i Hercegovine nisu priznate u Albaniji, Grčkoj, na KCipru, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Italiji, Irskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Švicarskoj, informacija je Ministarstva prometa i veza BiH, prenosi Klix.ba.
Iz Ministarstva navode da je Predsjedništvo BiH 17. svibnja prošle godine donijelo odluku o prihvatanju sporazuma između BiH i Španjolske o obostranom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, te da je na osnovu toga ovo ministarstvo uputilo drugoj strani poziv za organizaciju potpisivanja sporazuma, na koji se čeka odgovor.
Još 2013. godine pokrenuta je inicijativa za zaključivanje sporazuma s Albanijom o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola i bili su zakazani pregovori za usuglašavanje teksta, ali ih je albanska strana otkazala neposredno prije dogovorenog termina sastanka.
Ovo pitanje ponovo je aktualizirano 2022. godine kada je BiH proslijedila nacrt sporazuma, na koji se očekuje odgovor albanske strane.
Usuglašavanje sporazuma s Italijom o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola traje od 2012. godine, ali do sada nije došlo do njega, kažu iz Ministarstva, prenosi Klix.ba
Ministarstvo prometa i veza BiH navelo je da je iniciralo zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola s Grčkom, Ciprom, Maltom, Nizozemskom, Norveškom, Irskom, Slovenijom, Švedskom i Švicarskom, a usuglašavanje teksta sporazuma nije ni započeto jer ne postoji spremnost druge strane.
BiH je inicirala i dopunu sporazuma s Njemačkom kako bi se uz kategorije A i B omogućilo međusobno priznavanje vozačkih dozvola i za ostale kategorije bez polaganja teorijskog ili praktičnog ispita, na koju još nije dobijen pozitivan odgovor njemačkog nadležnog organa.
Kada je riječ o Sloveniji, iz ove zemlje ističu da slijede preporuke Europske komisije koja je osnovala ekspertsku radnu grupu koja je sačinila popis zemalja koje nisu članice EU za koje se preporučuje zamjena vozačkih dozvola za određene kategorije, ali BiH i još neke zemlje nisu na tom popisu, jer, kako je navedeno, nije bilo moguće pouzdano provjeriti ispunjenje zajedničkih dogovorenih kriterijuma.
Ministarstvo infrastrukture Slovenije obavijestilo je Ministarstvo prometa i veza BiH da je vozačku dozvolu potrebno zamijeniti samo u slučaju da osoba iz BiH u Sloveniji ima uobičajeno prebivalište i na osnovu dozvole za boravak duže od godine, a da se u drugim uvjetima može koristiti vozačka dozvola iz BiH.
Albanija je na posljednjem mjestu u Europi s prihodom po glavi stanovnika od 19 tisuća međunarodnih dolara. Kosovo je rangirano nakon Albanije, koja ima ovaj pokazatelj još niže, sa 15,6 tisuća međunarodnih dolara, a nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima BiH s 19,6 tisuća međunarodnih dolara
Međunarodni monetarni fond (MMF) ponovno je rangirao Albaniju i Kosovo kao najsiromašnije zemlje u Europi 2023. godine, na temelju dohotka po glavi stanovnika, koji se mjeri izračunom kupovne moći, stvarnog pokazatelja koliko novac ljudima vrijedi u jednoj zemlji.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na temelju pariteta kupovne moći je bruto domaći proizvod preračunat u međunarodne dolare korištenjem stopa pariteta kupovne moći.
Međunarodni dolar ima istu kupovnu moć u odnosu na BDP kao američki dolar u Sjedinjenim Državama. Prema ažuriranim podacima MMF-a u Globalnom ekonomskom izgledu 2023., koji obrađuje “Monitor”, Albanija je na posljednjem mjestu u Europi s prihodom po glavi stanovnika od 19 tisuća međunarodnih dolara. Kosovo je rangirano nakon Albanije, koja ima ovaj pokazatelj još niže, sa 15,6 tisuća međunarodnih dolara.
Nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima Bosna i Hercegovina s 19,6 tisuća međunarodnih dolara, Sjeverna Makedonija ima 21,1 tisuću, Srbija 25,4, dok je Crna Gora i dalje prva u regiji s 27,6 tisuća međunarodnih dolara, prenosi Indikator.
Europski prosjek je gotovo 50.000 međunarodnih dolara.
Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda protežu se do 2028. godine, gdje se ponovno procjenjuje da će i Albanija i Kosovo ostati najsiromašniji u Europi.
Prema drugom direktnom pokazatelju, onom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, koji je za Albaniju dosegao 7 tisuća dolara a za Kosovo 5.600 dolara, opet se ove dvije zemlje prema procjenama MMF-a za 2023. nalaze na dnu.
Jeste li znali da u nekim zemljama vozača zbog toga možete prijaviti policiji? BiH je jedna od njih
Mnogima se dogodilo da za vrijeme šetnje po kiši i pljusku naiđe automobil i zalije vas vodom. Često je riječ o slučajnosti, ali ponekad i o čistoj zlobi. Nakon što ostanete mokri, to će vam biti manje važno, no jeste li znali da u nekim zemljama vozača zbog toga možete prijaviti policiji? BiH je jedna od njih. Naime, prema članku 112. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama BiH, vozač koji se kreće mokrom cestom u naselju dužan je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću rubom nogostupa. Kazna za ovaj prekršaj je 30 KM. Policija ne vodi posebne evidencije o pješacima koji su poprskani na ulici. – Ako se dogodi da pješaka vozač namjerno ili slučajno poprska u vožnji, pješak se treba obratiti najbližoj policijskoj postaji i navedeno prijaviti s napomenom da zapiše registracijski broj pločica – otkrili su iz MUP-a SŽ-a za BIHAMK. Većina građana BiH nije ni svjesna da ovakva kazna postoji, a dio njih smatra kako ona nije fer, i to zbog lošeg stanja cesta na kojima se nalazi velik broj neravnina i rupa te se stoga i stvaraju lokve na cestama koje je ponekad nemoguće izbjeći.
BiH je izuzetak kada govorimo o susjednim zemljama. Ni Srbija ni Slovenija nemaju predviđeno kažnjavanje vozača ako poprskaju pješake, kao ni RH, prenosi N1.
Ni njemački propisi o prometu nemaju članak koji se bavi tom temom. Štoviše, Okružni sud u Itzehoeu pokraj Hamburga presudio je u korist vozača koji je prošao kroz prljavu lokvu vode te poprskao pješake, toliko da su morali platiti troškove čišćenja od 39,60 eura. Pješaci su tražili da im vozač isplati taj iznos, s obrazloženjem da se šteta mogla izbjeći da je vozio pješačkim tempom, ali sud je odbacio njihov zahtjev obrazlažući da vozači nisu dužni voziti brzinom hoda kada pada kiša.
Dvadeset mladih ljudi iz Visokog danas je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji sudjelovalo na radionici „Nacrtaj svoje emocije“. Na svjetski dan umjetnosti, Psihološko savjetovalište Domino je ovu aktivnost pripremilo mladima sa željom da nauče nešto novo o sebi, svojim emocijama i tome kako se s njima nositi kroz život.
I sve to na mladima zanimljiv način, interaktivno, kroz radionicu ulične grafiti umjetnosti koju je vodio Frenkie, legendarno hip hop ime ovih prostora.
“Nadam se da ću učešćem u radionici klincima uspjeti prenijeti korisno znanje i vjerujem da će naučiti nešto novo o tome kako umjetnost u život može unijeti boje i biti od pomoći kada se nađemo u tužnim trenucima. Meni su grafiti jedan vid terapije i drago mi je što ih imam u životu. Cilj nam je da i klincima pomognemo da pronađu svoj ispušni ventil i to sve na ovako lijep i značajan datum, na Svjetski dan umjetnosti” – svoje iskustvo prepričava Frenkie.
Radionica koju Udruženje Domino sprovodi u saradnji sa USAID-ovim projektom ProBudućnost ima za cilj da pruži priliku mladim ljudima da dodatno grade svoju rezilijentnost, kroz niz aktivnosti uče kako prepoznati svoje emocije i upravljati istim kako bi ih osnažili da budu agenti promjene u lokalnim zajednicama s ciljem promocije mira i socijalne pravde.
Uz umjetnički dio radionice, mladi su od stručnjaka iz Psihološkog savjetovališta Domino učili o mentalnom zdravlju, značaju i dobrobiti psihoterapije kao važnog alata u rukama čovjeka 21. vijeka.
“Još jednom svjedočimo tome da je umjetnost jedan od najboljih medija za izražavanje emocija i jačanje mentalnog blagostanja. Mladi ljudi koji nauče da se nose sa svojim emocijama imaju veću vjerovatnoću da istraju i oporave se od neuspjeha. Razumijevanje vlastitih i tuđih emocija može pomoći mladim ljudima da razviju empatiju i da se bolje odnose prema drugima – što je preduvjet za izgradnju mira i zdrave lokalne zajednice.”, kazala je Diana Riđić, psihologinja u UG Domino.
Voditeljica radionice i psihoterapeutkinja u UG Domino, Mirjana Gavrić, kaže kako veliko interesiranje sudionika najbolje pokazuje samu potrebu mladih za saznanjima o mentalnom zdravlju.
“Mladi ljudi sve češće posežu za potpotom kako bi se nosili sa svojim emocijama. Adolescencija je vrijeme kada se suočavaju s nizom emocionalnih izazova, od upravljanja stresom i anksioznošću do upravljanja pritiskom vršnjaka i društvenih odnosa. Manjak znanja i vještina za rješavanje ovih izazova, može dovesti do niza negativnih ishoda, uključujući depresiju, anksioznost i društvenu izolaciju. Stoga je od suštinskog značaja da se mladima pruži prilika da uče o emocijama i na taj način izgrade emocionalnu inteligenciju koja im je potrebna da napreduju u današnjem složenom svijetu.” – zaključuje Gavrić.
Traumatska događanja iz prošlosti ostavljaju trajan utjecaj na pojedince, porodice, zajednice a posebno na buduće generacije. Razumijevanje traume može pomoći mladim ljudima da prepoznaju važnost mira i posljedice sukoba. To ih može inspirisati da postanu zagovornici mira i rade na izgradnji mirnijeg i pravednijeg svijeta. Razumijevanje traume je važno za nove generacije mladih ljudi u procesu izgradnje mira jer promovira iscjeljenje, pomirenje, empatiju i mir.
PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) je USAID-ov projekat izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini. Projekat već devetu godinu provodi CRS (Catholic Relief Services) sa partnerima u više od 70 lokalnih zajednica.
Za vozače kamiona koji prevoze robu izvan granica naše zemlje, čekanje na graničnim prelazima sastavni je dio posla. Kažu, duže čekaju na balkanskim, nego na granicama Europske unije.
Pojednostavljeni carinski postupci olakšali su procedure na carinskim terminalima, ali i dalje ima gužvi na granicama. Prijevoznici ističu kako je dodatni problem nastao ulaskom Hrvatske u Schengen, što je dovelo do detaljnijih pregleda na granicama, ali i kraćeg radnog vremena sanitarnih inspektora.
Za vozače kamiona koji prevoze robu izvan granica naše zemlje, čekanje na graničnim prelazima sastavni je dio posla. Kažu, duže čekaju na balkanskim, nego na granicama Europske unije.
Iz Terensog ureda Sjeveroistok Granične policije Bosne i Hercegovine ističu kako u ovom dijelu zemlje nema većih gužvi, javlja BHRT.
“Što se tiče teretnog prometa, nema većih zadržavanja, barem što pokriva jedinica GP Bijeljina. Nema, tu samo evidencija, upis i to je to”, kaže Vid Ilić, vođa tima na Graničnom prijelazu Rača.
Iz Udruženja za međunarodni i unutarnji transport Republike Srpske ističu kako je takozvana carina bez papira donekle rasteretila terminale, ali problemi nisu time riješeni.
“Osobiti sada, ulaskom Hrvatske u Schengen, gdje su se dodatno stvorile ogromne kolone i čekanja, gdje prijevoznici treba po 10 – 15 sati da bi samo prešli granični prijelaz i ušli u terminal, također ulaskom Hrvatske u Schengen skraćeno je radno vrijeme fitosanitarnim inspektorima”, ističe Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutarnji transport RS.
U Upravi za neizravno oporezivanje procjenjuju kako će u ovoj godini biti obrađeno oko 900 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak.
“Od početka primjene novog Zakona o carinskoj politici u BiH, stiglo je 667 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak, a do sada ih je odobreno 384”, navode iz UNO BiH.
Podsjetimo, Zakon o carinskoj politici BiH je usvojen još 2015. godine, ali za njegovu primjenu je bilo potrebno da u BiH postoji certificirano tijelo za izdavanje kvalificiranog digitalnog potpisa, što je učinjeno šest godina kasnije, a primjena zakona počela je prošle godine.
Vjera u uskrsloga Krista budi u nama osjećaje nade i utjehe te nam daje snagu da ustrajemo u činjenju dobra iz ljubavi prema bližnjemu.
Neka ovaj blagdan koji je simbol mira, pobjede dobra nad zlom, života nad smrću, svjetla nad tamom, bude nadahnuće u izgradnji pravednog, demokratskog društva čiji će čvrsti temelji počivati na solidarnosti i međusobnom uvažavanju te neumornom radu na korist općeg dobra svih žitelja naše domovine.
S ovim riječima svim arhijerejima, sveštenstvu i monaštvu Srpske pravoslavne crkve, kao i svom vjernom narodu upućujem najsrdačnije čestitke povodom najvećeg kršćanskog blagdana.
Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse!
Neka je svima blagoslovljena svetkovina Vaskrsenja Gospodnjeg!
Davor Pranjić, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine – BHRT i Udruženje Pomozi.ba prikupili su oko 950 tisuća KM novčanih sredstava za pomoć Turskoj i Siriji nakon potresa.
Humanitarnu kampanju prikupljanja novca za stradale u potresima trajala je od 1. do 31. ožujka 2023. godine.
Nakon ažuriranja podataka o prikupljenim sredstvima u okviru humanitarne kampanje prikupljeno je oko 192 tisuće KM putem telefonskih poziva i oko 750 tisuća putem računa i web portala, što iznosi nešto više od 940 tisuća KM.
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine je 16.03. organizirali otvoreni program u kome su se na pozive gledatelja u emisiji Teleton javljale poznate ličnosti iz javnog života Bosne i Hercegovine.
Živi program trajao je više od tri sata, a realiziran je uz pomoć mnogobrojne ekipe BHRT-a iz svih dijelova naše zemlje.
Podsjetimo, prošlo je više od mjesec dana od razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju, u kojima je poginulo najmanje 50 tisuća ljudi.
Milijuni ljudi su izgubili svoje domove 6. veljače, kada su potresi jačine 7,7 i 7,6 stupnjeva s epicentrom u Kahramanmarašu, pogodili oko 13,5 milijuna ljudi u provincijama Hataj, Gaziantep, Adijaman, Malatja, Adana, Dijarbakir, Kiliš, Osmanije, Sanliurfa i Elazig.
Usljed potresa 214.000 zgrada se srušilo. Postoji opasnost da će većina njih dodatno da se uruši budući da su oštećene, a tlo još ne miruje.
Nakon što je istekao petogodišnji mandat Župnog ekonomskog vijeća i Župnog pastoralnog vijeća, na prijedlog župnika, mons. Tomo Vukšić imenovao nove vijećnike.
Za ŽEV imenovani su: Ivica Bošnjak, Ivo Stojanović, Vinko Šimunić, Vito Stanić i Srećko Ababović. Za ŽPV imenovani su: Snježana Dandić, Vanja Kožul, Mirjana Golub, Kata Remić, s. Marina Jurišić, Nikola Babić i fra Božidar Štrkalj.
Svečano uvođenje u službu bilo je na Uskrs, 9 travnja 2023., pod pučkom misom. Svečanost je predvodio dekan i gvardijan kreševski fra Josip Tomas.
ŽEV i ŽPV je savjetodavno tijelo sastavljeno od vjernika-laika. Njihova uloga je da pomažu u župi u ostvarivanju pastoralnih ciljeva. Nezaobilazno su tijelo u životu župne zajednice.
Novoizabranim vijećnicima želimo ustrajnost i mudrost u radu na izgradnji župe Duha Svetoga u Fojnici.
“Od osnovnih životnih namjernica, odnosno prehrambenih proizvoda gdje su najviše cijene rasle su mlijeko koje je poskupilo za 67 posto, zatim šećer koji je poskupio 42 posto, pšenično brašno i
“Od osnovnih životnih namjernica, odnosno prehrambenih proizvoda gdje su najviše cijene rasle su mlijeko koje je poskupilo za 67 posto, zatim šećer koji je poskupio 42 posto, pšenično brašno i kruh poskupjeli su oko 25 posto”, rekla je Adembegović.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini u prošloj godini u odnosu na 2021. porasle su u prosjeku za 14 posto. Od prehrambenih proizvoda najviše su poskupjeli mlijeko, šećer i kruh.
Sindikalisti poručuju, plaće su nedovoljne za dostojanstven život, a sociolozi i ekonomisti kako se mora prilagođavati globalnim tijekovima, javlja BHRT.
Divlji rast cijena koji već duže vrijeme ne prate novčanici građana potvrđuju i alarmantni podaci Agecije za statistiku Bosne i Hercegovine. Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u 2022. godini u odnosu na 2021. porasle su za 14 posto. U veljači ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene proizvoda i usluga porasle su za 12,9 posto.
Glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adembegović objasnila je što je najviše poskupjelo.
“Od osnovnih životnih namjernica, odnosno prehrambenih proizvoda gdje su najviše cijene rasle su mlijeko koje je poskupilo za 67 posto, zatim šećer koji je poskupio 42 posto, pšenično brašno i kruh poskupjeli su oko 25 posto”, rekla je Adembegović.
Primanja radnika nedovoljna su za dostojanstven život, poručuju sindikalci. Radnici metalnog sektora imaju najnižu plaću – 775 KM, a najniža primanja iznose oko 1.200 KM.
Potredsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović kaže kako je Savez samostalnih sindikata u suradnji s Udrugom poslodavaca pokrenuo incijativu vezano za hitno razmatranje jednog seta zakona o doprinosima koje bi trebale proći parlamentarnu proceduru.
“Ova incijativa je odgovor na ekonomsku krizu, enormno povećanje cijena, uzročno-posljedično vezano i za odlazak radnika sa ovih prostora, trebalo bi rasteretiti radnika u iznosu do 400 KM”, kaže Salihović.
“Povećenje cijena se pravda povećanjem cijena energenata, ali cijene energenata, posebno nafte, su na normali”, kaže sociolog Srđan Vukadinović.
Dodaje, kako je 70 do 80 dolara barel nafte kakav je bio i prije rata u Ukrajini. Iako cijene nafte idu i ispod te razine, potrošačke cijene idu naviše.
“Najveću odgovornost za to snose elite u Bosni i Hercegovini. Mogu globalni tokovi da budu takvi kakvi jesu, ali se njima treba prilagođavati. Ništa dalje ne treba da idemo nego da tri puta pada Zakon o smanjenju trošarina i njihovom ograničenju na jednom od parlamentarnih domova Državnog parlamenta, a to bi i te kako snizilo troškove namjernica i goriva za 40 do 50 feninga”, kaže Vukadinović.
Nakon iznesenih alarmantnih podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, predstavnika sindikata radnika iz realnog sektora, ekonomisti su pojasnili postoji li rješenje.
Ekonomist Željko Rička smatra kako se može utjecati na krizu tako da bh. vlast, sustav, poduzima mjere na subvencijama u oblasti plaća.
“Jednokratne pomoći. Pa onda sustavni pristup formiranja robnih rezervi kojima bi se kontrolirale te cijene. Stvar koja bi bila dugoročno jako dobra, to je da mi podižemo GDP”, kaže Rička.
Građani teškoj ekonomskoj situaciji ne vide kraj.
Dok umirovljenici idu raditi, radnici čekaju povećanje primanja, stručnjaci naglašavaju, problem leži u izostanku sustavnih mjera vlasti čiji je domet, zasad, dijeljenje jednokratnih pomoći kao da one mogu trajati mjesecima.
U BiH stiže velika promjena vremena – kiša, zahlađenje, snijeg.
Danas će biti pretežito oblačno. U jutarnjim satima kiša će biti u većem dijelu naše zemlje, a u ostatku dana lokalni pljuskovi. Vjetar će biti slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne, sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 7 do 12, na jugu do 15 °C.
U subotu će biti umjereno do pretežito oblačno. Tijekom dana mogući su slabi lokalni pljuskovi. U večernjim satima slaba kiša u Hercegovini, zapadnim, sjeverozapadnim i djelomično središnjim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini i sjevernim područjima Bosne do 17 °C.
U nedjelju će biti oblačno s kišom ili lokalnim pljuskovima. Na vrhovima planina bit će slab snijeg. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 17 °C.
U ponedjeljak će biti oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 6 do 12, na jugu od 13 do 19 °C, priopćeno je iz FHMZ-a.
Prema srednjoročnoj prognozi, promjena praćena pogoršanjem vremena očekuje se od 14. do 19. travnja, a ogleda se u čestim oborinama praćenim jakim vjetrom.
Stabilizacija vremena od 20. travnja. Od 10. do 21. travnja vrijednosti temperatura zraka očekuju se u granicama uobičajenih za ovo vrijeme. Tijekom jutra na planinama temperature zraka kretat će se od 1 do 6 °C, na nižim nadmorskim visinama Bosne od 3 do 7, dok će u Hercegovini biti od 4 do 9 °C. Maksimalne dnevne temperature u Bosni bit će od 12 do 16 stupnjeva. Natprosječne temperature prognoziraju se od 22. travnja, na jugu bit će do 25 stupnjeva.
Diplome sa Sveučilišta u Mostaru (SUM) su međunarodno vrednovane budući da će početkom sljedeće godine biti reakreditirane kod hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), te posjeduju akreditaciju slične agencije u Austriji, priopćili su iz ove visokoškolske ustanove.
Rektori javnih sveučilišta u Bosni i Hercegovini jučer su pozvali nadležne vlasti da što prije otvore pitanje priznavanja visokoškolskih diploma stečenih u BiH u Hrvatskoj i Sloveniji koje ih zasad ne priznaju kao ravnopravne na domicilnim fakultetima. No, to nije slučaj sa Sveučilištem u Mostaru, na kojem se nastava kao jedinoj javnoj visokoškolskoj ustanovi u BiH odvija na hrvatskome jeziku.
poster
Prema priopćenju SUM-a ova visokoškolska ustanova je uspješno prošla institucionalnu akreditaciju Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH koja se odvija kroz nadležnu obrazovnu vlast.
U procesu akreditacije Sveučilišta u Mostaru u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske je sudjelovalo 17 europskih stručnjaka iz područja obrazovanja uz predstavnike AZVO-a. Naveli su kako su zatražili reakreditaciju u AZVO-u koja se očekuje početkom sljedeće godine o čemu je prigodom nedavnoga posjeta Mostaru govorio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Sveučilište u Mostaru je, prema priopćenju iz ove ustanove, uložilo dodatne napore u vanjsko akreditiranje kako bi ojačali svoju ulogu u europskom prostoru visokog obrazovanja. SUM je akreditirala i Austrijska agencija za osiguravanje kvalitete i akreditaciju (AQA) budući da kao član konzorcija izvodi združeni doktorski studij na Sveučilištu primijenjenih znanosti Burgenland u Eisenstadtu. Na ta je način Sveučilište u Mostaru vidljivo u bazi Europskog registra za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja (EQAR) koji uključuje nacionalne agencije za osiguranje kvalitete koje su članice Europske asocijacije za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA).
U Bosni i Hercegovini u nekoliko regija, danas je upaljen žuti meteoalarm. Na području Mostara, u sjevernom djelu, očekuje se između 20 i 40 l/m2.
– Budite u tijeku sa aktualnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.
Budite svjesni mogućnosti za lokalno plavljenje manjeg broja imovine, sa lokalnim ometanjem u aktivnostima na otvorenom. Teški uvjeti za vožnju uslijed smanjenje vidljivosti i nekontroliranog kretanja vozila uslijed vode – poručuju iz FHMZ.
Na području Banja Luke od 10 do 17:59 sati izdato je upozorenje. Očekuju se pljuskovi sa grmljavinom. Na području Prijedora u vremenu od 12 do 18:59 sati na snazi je meteoalarm, gdje se također očekuju pljuskovi s grmljavinom.
Upozorenje je izdato i za Trebinje u vremenu od ponoći do 23:59 sati.
Očekuje se preko 20 mm kiše.
Prema informacijama EMSC-a, epicentar potresa bio je na dubini od dva kilometra
Na području Banovine zabilježen je u 17.43 sati potres. Prema prvim informacijama Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), magnituda potresa iznosila je 3,3 prema Richteru, no podatak je potom ispravljen na 3,0. Epicentar potresa bio je na dubini od dva kilometra.
“Grmljavina, eksplozija, lagano zatreslo”, “Jako je zatreslo”, “Jako se čulo, užasan zvuk“, “Evo ga nakon dugo vremena”, “Lagani trzaj”, neki su od komentara građana koji su osjetili potres.
#Earthquake 15 km S of #Sisak (#Croatia) 3 min ago (local time 17:43:46). Colored dots represent local shaking & damage level reported by eyewitnesses. Share your experience:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/Q8lrS0SBLh pic.twitter.com/2oRLbYbaLb— EMSC (@LastQuake) April 13, 2023
Jedan od najvećih MMA boraca svih vremena, Dagestanac Khabib Nurmagomedov složio je svoju ljestvicu najboljih boraca svih vremena i objavio je na Twitteru. Prvo mjesto dijele dvojica sjajnih boraca – Fedor Emelianenko i Jon Jones, koji se nikad nisu međusobno borili.
Na drugom je mjesto Georges St-Pierre, dok je na trećem Anderson Silva. Četrnaesto mjesto dijele hrvatski borac Mirko Cro Cop Filipović i Amerikanac hrvatskih korijena Stipe Miočić, koji bi se sljedećeg ljeta trebao boriti protiv Jona Jonesa. Bit će mu to vjerojatno zadnja borba u karijeri. Pogledajte Khabibovu ljestvicu.
My mma GOAT top 15
1) Fedor/Jones
2) GSP
3) AndersonSilva
4) DemetriousJohnson
5) DanielCormier
6) HenryCehudo
7) JoseAldo
8) KamaruUsman
9) Adesanya
10) BJPENN
11) RoyceGraice
12) Couture/Velasquez
13) Hendo/Shogun
14) CroCop/Miocic
15) Dominic Cruz/Frankie Edgar— khabib nurmagomedov (@TeamKhabib) April 12, 2023
Na jučerašnjoj utakmici 2 NL centar za kadete između Samobora i Dugog Sela iznenada je preminuo mladi nogometaš NK Samobor, rođen 2007. godine. “Filipčić je u 60. minuti utakmice rekao sucu da se ne osjeća dobro, a sudac ga je uputio prema liječnicima. Onesvijestio se i prestao disati. Liječnici su ga uspjeli održati na životu dok nije stigla hitna pomoć. Utakmica je prekinunta jer su igrači bili potreseni”, stoji u službenom zapisniku utakmice.
“U ovim teškim trenucima koji je zadesio cijeli Samoborski i Hrvatski sport našim prijateljima iz Samobora šaljemo iskrenu sućut. S njima i s obitelji preminulog anđela smo u mislima. Neka mu je laka Hrvatska gruda”, objavljeno je na Facebook stranici NK Bistre.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je tijekom sjednice u Sarajevu, donijelo odluku o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini. Na razini Bosne i Hercegovine, imenovani su:
– Sanjin Kulenović, na poziciju tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine;
– Nedim Ćosić, na poziciju tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine;
– Sanita Imamović; na poziciju tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Na razini Federacije Bosne i Hercegovine, imenovani su:
– Edvin Kokić, na poziciju sudca Županijskog suda u Novom Travniku;
– Aida Pezer-Alić, na poziciju sutkinje Županijskog suda u Novom Travniku;
– Aldina Bašanović, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Cazinu;
– Emir Muratspahić, na poziciju sudca Općinskog suda u Konjicu;
– Jelena Veletić Vican, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Mostaru;
– Amela Konjohodžić, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Mostaru;
– Đenita Kurbegović-Huseinspahić, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Zavidovićima;
– Irma Blambić, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Tešnju;
– Faruk Arnaut, na poziciju sudca Općinskog suda u Tuzli;
– Šejla Ćatić, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Tuzli;
– Ilvana Muranović, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Lukavcu;
– Daniela Kos, na poziciju sutkinje Općinskog suda u Travniku;
– Zoran Jurišić, na poziciju stručnog suradnika Općinskog suda u Tuzli;
– Šejla Muratović, na poziciju stručnog suradnika Općinskog suda u Bihaću;
– Adnan Herceg, na poziciju stručnog suradnika Općinskog suda u Tešnju.
Na razini Republike Srpske, imenovana je:
– Žana Bojić, na poziciju tužitelja Tužiteljstva Republike Srpske.
Na razini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, imenovane su:
– Danijela Vilotić, na poziciju sudca Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
– Marina Blažević, na poziciju sutkinje Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Pri donošenju Odluke o imenovanju, VSTV BiH je uzeo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata; stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa sa radnim kolegama, ponašanja izvan posla, profesionalne nepristranosti i ugleda.
Pri imenovanju, VSTV BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjernu zastupljenost spolova.
Novoimenovani nositelji pravosudne funkcije će stupiti na dužnost 8. svibnja 2023. godine.
Bogatim programom bit će obilježen ovogodišnji Dan općine Vitez koji se službeno proslavlja 28. travnja. Uz tradicionalnu svečanu sjednicu Općinskog vijeća ove godine će biti održana manifestacija Dani općine Vitez tijekom koje će biti održano sedamnaest kulturnih, sportskih i drugih zbivanja. Prvi događaj je večeras kada će u zgradi HKD Napredak u Vitezu biti predstavljena knjiga Showman, autorice Dragice Križanac.
Uz svečanu sjednicu Općinskog vijeća na sam Dan općine u petak, 28. travnja općinske službe spremile su bogat zabavni program na otvorenoj pozornici. Tako će toga dana u 17:30 biti održan defile kulturno- sportskih kolektiva, nakon čega slijedi nastup DJ Gogsa i grupe Innuendo praćen vatrometom, sadržajnom ugostiteljskom ponudom te štandovima lokalnih kreativaca koji će nuditi svoje proizvode. Koncert će biti održan ispred Hrvatskog doma u Vitezu, a štandovi će biti postavljeni u ulicama Hrvatskih branitelja i Silvija Strahimira Kranjčevića, koje će biti zatvorene za promet motornih vozila.
„Vjerujem kako smo i ove godine uspjeli ponuditi sadržajan program u kojemu će svatko pronaći dio za sebe. Dani općine Vitez su prigoda da javnosti, zajedno s kulturno- sportskih i ostalim udrugama, prikažemo ono što smo pripremali i radili u vremenu za nama te sigurno svi s nestrpljenjem očekujemo koncerte, predstave, izložbe i sportska natjecanja koja su pred nama“, kazao je, između ostaloga na konferenciji za medije načelnik Općine Vitez Boris Marjanović.
Od ostalih događaja valja istaknuti kako se planira održavanje sportskih natjecanja i turnira, izvođenje predstava, pjesničkih večeri, koncerata i izložbi, sve u organizaciji udruga građana kojima je Općina pokrovitelj.
„Svečana sjednica Općinskog vijeća bit će 28. travnja, a na njoj ćemo predstaviti što je do sada urađeno kada je u pitanju Općina Vitez, ugostit ćemo naše goste i prijatelje te dodijeliti javna priznanja zaslužnim građanima, udruženjima i poslovnim subjektima“, rekao je predsjednik Općinskog vijeća Hidajet Sivro.
Riječ je o Craigu Breenu (33), irskom reli vozaču koji vozi za WRC Hyundai tim
Vozač rally vozila poginuo je u četvrtak u Loboru, tijekom trening vožnje WRC Croatia Rally 2023., a njegov je suvozač neozlijeđen, priopćila je policija. Kako se neslužbeno doznaje, riječ je o irskom vozaču Craigu Breenu (33).
Nesreća se dogodila oko 12.40 na lokalnoj cesti 2201 u Loboru, kada je rally osobno vozilo tijekom trening vožnje za WRC Croatia Rally 2023 sletjelo s ceste i prednjim dijelom udarilo u drveni stup. Vozač je smrtno stradao, dok suvozač nije ozlijeđen. U PU krapinsko-zagorskoj su kazali da je u tijeku očevid te da zasad nemaju druge informacije o nesreći.
Povodom tragedija u Zagorju, priopćenje je poslao i Hyundai Motorsport.
– Hyundai Motorsport s velikom tugom potvrđuje vijest da je u nesreći u Hrvatskoj preminuo naš vozač Craig Breen. Njegov suvozač James Fulton je prošao neozlijeđen. Želimo izraziti sućut Craigovoj obitelji, prijateljima i svim navijačima. Hyundai Motorsport ovaj slučaj više neće komentirati – stoji u priopćenju.
Statement from Hyundai Motorsport pic.twitter.com/GLNXbphVQW
— hmsgofficial (@HMSGOfficial) April 13, 2023
Craig Breen je irski reli vozač koji vozi za WRC Hyundai tim. On je sin Raya Breena, državnog prvaka Irske u reliju. Karijeru je započeo u kartingu, a od 2009. godine se posvetio reliju.
Na WRC reli akademiju stigao je 2011. godine osvojivši naslov u Fiesti R2 nakon pobjeda u Njemačkoj i Britaniji, a iduće sezone je osvojio SWRC naslov u Fiesti S2000 nakon četiri pobjede u kategoriji, a 2016. godine je dobio priliku natjecati se na najvišoj razini WRC-a, vozeći Citroen DS 3 WRC na odabranim stazama za Abu Dhabi Total World Rally Team. Tu je priliku sjajno iskoristio, posebno u Finskoj gdje je osvojio izvanredno treće mjesto.
Nagrađen je tvorničkim ugovorom za Citroen i osigurao je najbolji plasman u karijeri – drugo mjesto u Švedskoj 2018. godine, ali je izgubio mjesto u momčadi na kraju sezone. Prizor na mjestu nesreće bio je stravičan, a ozljeda takva da Breen nije mogao preživjeti jer je u kabinu vozila kroz vjetrobransko staklo uletio stup. WRC na službenoj stranici još nije objavio vijest o nesreći uoči početka WRC Rallyja Croatia.
AKO VAM je tijekom dana potrebno osvježenje koje će vas usput i napuniti energijom, obavezno probajte svježi sok od đumbira. Jednostavna kombinacija đumbira, limuna i meda sigurno će vam dati energiju, a ovaj brz i jednostavan recept ne zahtijeva sokovnik. Sve jednostavno pomiješajte u blenderu i procijedite. Priprema je isplativija od kupovine sličnih pripravaka u trgovini, a okus lako možete prilagoditi prema vlastitom ukusu.
Prvo operite, ogulite i nasjeckajte svježi đumbir na manje komadiće. Zatim iscijedite sok od limuna te uklonite sjemenke i pulpu. Nakon toga stavite svježi đumbir, limunov sok, hladnu vodu i med (po želji) u blender i miješajte na visokoj razini dok ne dobijete glatku i gustu smjesu.
Kada dobijete željenu smjesu, procijedite je kroz cjedilo s finom mrežicom obloženo gazom ili čistom kuhinjskom krpom, a pulpu odbacite. Preostalu tekućinu prebacite u čistu bocu pomoću lijevka i poslužite ohlađeno u dozama od 60 ml. Detaljan recept možete pronaći na ovoj poveznici.
AKO VAM je tijekom dana potrebno osvježenje koje će vas usput i napuniti energijom, obavezno probajte svježi sok od đumbira. Jednostavna kombinacija đumbira, limuna i meda sigurno će vam dati energiju, a ovaj brz i jednostavan recept ne zahtijeva sokovnik. Sve jednostavno pomiješajte u blenderu i procijedite. Priprema je isplativija od kupovine sličnih pripravaka u trgovini, a okus lako možete prilagoditi prema vlastitom ukusu.
Prvo operite, ogulite i nasjeckajte svježi đumbir na manje komadiće. Zatim iscijedite sok od limuna te uklonite sjemenke i pulpu. Nakon toga stavite svježi đumbir, limunov sok, hladnu vodu i med (po želji) u blender i miješajte na visokoj razini dok ne dobijete glatku i gustu smjesu.
Kada dobijete željenu smjesu, procijedite je kroz cjedilo s finom mrežicom obloženo gazom ili čistom kuhinjskom krpom, a pulpu odbacite. Preostalu tekućinu prebacite u čistu bocu pomoću lijevka i poslužite ohlađeno u dozama od 60 ml. Detaljan recept možete pronaći na ovoj poveznici.
Ovaj napitak lako možete prilagoditi vlastitom ukusu. Na primjer, polovicu svježeg đumbira možete zamijeniti svježom kurkumom ili samo dodati jednu žličicu kurkume u prahu prije miješanja.
Začinite s malo kajenskog papra, a za dodatnu svježinu u napitak dodajte i malo svježe metvice. Umjesto obične, možete koristiti kokosovu vodu, a limunov sok zamijeniti svježim sokom od naranče ili ostaviti limunov sok i vodu zamijeniti sokom od naranče.
Ovaj napitak možete koristiti i kao dodatak smoothiejima i koktelima ili njime obogatiti čaj.
Luka Modrić je s madridskim Realom napravio velik korak prema polufinalu Lige prvaka nakon što je s 2:0 u prvoj utakmici četvrtfinala pao Chelsea.
Modrić je bio najprecizniji nogometaš na utakmici kad su u pitanju dodavanja. Od 74 pokušana dodavanja, preciznih je bilo 70, odnosno 95 posto. Od toga je 10 puta dostavio loptu u zadnju trećinu terena, imao je 75 posto uspješnih driblinga i čak 11 puta je vratio posjed lopte.
Goal.com ga je za takvu partiju nagradio osmicom. “Imao je dobar udarac nakon prekrasnog poteza. Odlično je dodavao, suparničke igrače činio je smiješnima. Vječan je”, napisao je Goal o 37-godišnjem kapetanu hrvatske reprezentacije. Osmicu su još dobili Federico Valverde i Vinicius Junior, a svi ostali igrači dobili su manje ocjene.
Modrić još uvijek ne zna gdje će igrati sljedeće sezone. Nekoliko puta je poručio da mu je želja ostati u Realu i odbio je 30 milijuna eura po sezoni iz Saudijske Arabije, ali mu Real još uvijek nije ponudio produljenje suradnje.
Čovjek koji stoji iza velikog curenja povjerljivih dokumenata američke vlade je mladi, karizmatični ljubitelj oružja koji je navedene dokumente podijelio sa svojim virtualnim prijateljima. Skupina koju je ujedinila ljubav prema oružju, vojnoj opremi i Bogu je 2020. tijekom pandemije kreirala zajednički kanal na Discordu, online platformi popularnoj među gejmerima, objavio je Washington Post.
Većina članova kanala nije obratila pretjeranu pozornost kad je čovjek kojeg neki zovu “OG” objavio poruku krcatu čudnim akronimima i žargonom. Jedan od članova je objasnio kako su riječi bile nepoznate, tako da je malo ljudi pročitalo dugu poruku. Ipak, naglašava da je poštovao OG-a koji je tvrdio da zna tajne koje vlada skriva od običnih ljudi.
Stoga je pažljivo pročitao OG-ovu poruku, ali i stotine drugih koje su redovito objavljivane sljedećih mjeseci. OG je rekao članovima skupine da se radi o prijepisima povjerljivih obavještajnih dokumenata koje je donio kući sa svog posla u “vojnoj bazi”.
Naveo je kako dio svog dana provodi unutar sigurnog objekta u kojem su zabranjeni mobiteli i drugi elektronički uređaji pogodni za dokumentiranje tajnih vladinih informacija.
Discord je tijekom pandemije koronavirusa postao utočište za tinejdžere koji su bili zatvoreni u svojim kućama i odsječeni od svojih prijatelja iz stvarnog svijeta. Članovi OG-ovog kanala su izmjenjivali šale, čavrljali i gledali filmove, ali im je OG također držao predavanja o međunarodnim odnosima i tajnim vladinim operacijama.
“On je pametna osoba. Znao je što radi kada je objavio ove dokumente, naravno. Dokumenti nisu slučajno procurili”, kazao je član kanala. Navodi da su se objavljeni dokumenti bavili nizom osjetljivih tema poput boravišta i kretanja visokih političkih čelnika, taktičkih informacija o vojnim snagama, geopolitičkih analiza i nastojanja stranih vlada da se upliću u izbore.
Nakon što se prepisivanje stotina povjerljivih datoteka pokazalo prezamornim, OG je počeo objavljivati fotografije samih dokumenata. Washington Post je do ovih informacija došao na temelju razgovora s članom Discord kanala. Radi se osobi koja ima manje od 18 godina i Washington Post je morao dobiti pristanak njegove majke kako bi ga intervjuirao pod uvjetom anonimnosti.
Njegov iskaz potvrdio je drugi član koji je također pročitao mnoge povjerljive dokumente. Oba su člana rekla da znaju OG-ovo pravo ime, kao i državu u kojoj živi i radi, ali su odbili podijeliti te informacije dok FBI traži izvor curenja informacija.
Istraga je u ranoj fazi, a Pentagon je uspostavio vlastitu internu provjeru koju vodi visoki dužnosnik. Discord je u priopćenju istaknuo da surađuje s policijom.
Mladi član Discord kanala bio je impresioniran OG-ovom naizgled proročanskom sposobnošću predviđanja velikih događaja prije nego što postanu glavne vijesti. “U formi je. On je jak. Naoružan je. On je obučen. Otprilike sve što možete očekivati od nekakvog ludog filma”, ispričao je.
Washington Post je imao pristup videu na kojem se vidi muškarac, a član kanala je potvrdio da se radi o OG-u. Muškarac na navedenoj snimci stoji na streljani, nosi zaštitne naočale i drži pušku. Viče niz rasnih i antisemitskih uvreda u kameru, a zatim ispaljuje nekoliko metaka u metu.
“Bio sam jedan od rijetkih ljudi na poslužitelju koji je mogao shvatiti da su ti (dokumenti) legitimni. Osjećao sam se kao da sam na vrhu Mount Everesta. Osjećao sam se kao da sam donekle iznad svih ostalih i da… znao sam stvari koje oni nisu”, poručio je član grupe.
OG je bio neprikosnoveni lider. Član ga je opisao kao “strogog”. Tvrdi da je očekivao od ostalih da pažljivo pročitaju povjerljive informacije koje je podijelio te bi se naljutio kad bi njihova pozornost oslabila. Ostale članove kanala su više zanimale snimke s YouTubea o borbenoj opremi. Naglašava kako je OG zaprijetio da im više neće slati dokumente.
OG je potom promijenio taktiku. Umjesto da provodi vrijeme kopirajući dokumente tipkovnicom, fotografirao je originalne dokumente i objavljivao fotografije. Dokumenti su sadržavali detaljne karte stanja na bojnom polju u Ukrajini i visoko povjerljive satelitske snimke posljedica ruskih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Dio dokumenata je skicirao potencijalnu putanju sjevernokorejskih balističkih nuklearnih projektila koji bi mogli dosegnuti Sjedinjene Države. OG je dijelio nekoliko dokumenata tjedno, počevši od kraja prošle godine. Iako je slanje fotografija na kanal ubrzalo proces, izložilo je OG-a većem riziku.
U pozadini nekih fotografija mogli su vidjeti predmete i namještaj, tragove koji bi se mogli pokazati korisnima za federalne istražitelje. “Da imate povjerljive dokumente, htjeli biste se barem malo hvalisati. Postoji malo razmetanja prijateljima, ali i želje da nas informirate”, rekao je član grupe.
OG je unutar Discord kanala, u kojem je on bio ultimativni arbitar tajnovitosti, dopustio svojim sljedbenicima da pročitaju istine koje “normalni građani” nisu mogli. Fotografije tiskanih tajnih dokumenata mogu ponuditi tragove federalnim agentima koji traže OG-a.
OG-ovi dokumenti izgledaju kao da su ispisani na običnom papiru i zgužvani su nakon što su presavijeni na četiri dijela. Za dio fotografija se čini da su snimljene iznad kreveta. Na marginama pojedinih fotografija se vide ljepilo i škarice za nokte.
Raspon objavljenih vojnih i obavještajnih izvješća je opsežan. Mjesecima je OG redovito učitavao stranicu za stranicom povjerljivih američkih procjena, nudeći uvid u to koliko su američke obavještajne službe prodrle u rusku vojsku, pokazujući da je Egipat planirao Rusiji prodati desetke tisuća raketa i sugerirajući da su se ruski plaćenici približili Turskoj kako bi kupili oružje.
Član je rekao da OG nije bio neprijateljski nastrojen prema vladi SAD-a i inzistirao je da ne radi u ime interesa bilo koje zemlje. “On nije ruski operativac, ali on nije ni ukrajinski operativac”, rekao je član.
Ipak, mladi član je ispričao kako je OG govorio o Sjedinjenim Državama kao o zlokobnoj sili koja nastoji potisnuti svoje građane i držati ih u neznanju, a spominjao je i “prekoračenje ovlasti”.
Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a Sarajevske županije, jučer su izvršili pretrese na čak 18 lokacija i tom prilikom zaplijenili šest automobila, što je rezultiralo i uhićenjem osam osoba.
Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a Sarajevske županije, pod nadzorom tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, realizirali su operativno-taktičku akciju “Overdose” s ciljem dokumentiranja kaznenih djela “organizirani kriminal” u vezi s “neovlaštenim prometom opojnim drogama” i “neovlaštenim prometom oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe”.
Postupajući po naredbama Suda Bosne i Hercegovine, policijski službenici izvršili su 18 pretresa na više lokacija na području Sarajevske županije: osam stambenih objekata, dva ugostiteljska objekta, šest putničkih motornih vozila i dva motocikla.
Izvršenim pretresima je pronađena određena količina novca, određena količina praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu heroin, vatreno oružje – pištolj s pripadajućim streljivom te drugi predmeti koji će biti korišteni u kaznenom postupku.
Policijski službenici su privremeno oduzeli i šest putničkih motornih vozila (Mercedes, Škoda, Fiat, BMW i dva VW), te dva motocikla (Honda, Yamaha) koji su deponirani u prostor Depoa oduzetih vozila MUP-a ŽS.
Uhićeno je ukupno osam osoba, šest muškaraca i dvije žene: A.K. (1989), D.K. (1992), A.Z. (1993), A.S. (1983), A.K. (1994), A.J. (1989), Z.M. (1983) i E.B. (1976).
Nad njima se trenutno u službenim prostorijama Uprave policije MUP-a ŽS provodi kriminalistička obrada.
Operativno-taktička akcija “Overdose” rezultat je operativnog rada policijskih službenika koji su vršili analizu podataka dobivenih dešifriranjem komunikacija putem Sky aplikacije među osumnjičenim osobama.
Jutros u 03:34 minute na lokaciji PC 96 u Vitezu došlo je do velikog požara.
Vatrogasci DVD-A Stari Vitez zatiču požar u razbuktaloj fazi gorenja.
U intervenciji su sudjelovala 4 vatrogasna vozila, a požar je obuhvatio poslovnicu Žeks doner kebaba piše viteški.ba.
Prema informacijama s terena pričinjena je na objektu velika materijalna šteta.
U Višem javnom tužiteljstvu u Beogradu danas je saslušan Stojan I. (37) zbog sumnje da je na svirep i podmukao način ubio 16-godišnju djevojku 10. travnja 2023. godine u Ripnju, a potom pokušao da ubije i tri člana njene obitelji.
Naredbom o provođenju istrage osumnjičenom se na teret stavljaju kazneno djela Teško ubojstvo i Teško ubojstvo u pokušaju. Osumnjičeni je priznao izvršenje kaznenih djela za koja se tereti i detaljno iznio svoju obranu.
Nakon saslušanja Tužiteljstvo je predložilo sudac za prethodni postupak da osumnjičenom odredi pritvor, da ne bi u kratkom periodu ponovio kazneno djelo i zbog uznemirenja javnosti.
Sumnja se kako je Stojan I. 10. travnja oko 14:30 sati iz obiteljske kuće maloljetne oštećene u Ripnju kolima povezao nju i njenog maloljetnog brata do centra naselja, kako bi otišli u trgovinu.
Kada je brat oštećene otišao u prodavaonicu, Stojan I. je, kako se sumnja, odvezao djevojku u nenaseljeni dio Ripnja, izveo je na kosinu ispod željezničke pruge, i u prostoru između rastinja oborio je na zemlju.
Zatim joj je svukao hlače, pokidao donje rublje i obnažio, pa je počeo da je ubada nožem, i to u predjelu stomaka, lijevog ramena i u predjelu vrata sa zadnje strane, zbog čega je djevojka zadobila teške tjelesne povrede opasne po život i trpjela bolove, a kasnije preminula.
Nakon izvršenja ovog kaznenog djela osumnjičeni se vratio do njene obiteljske kuće i tamo nožem nanio više teških i lakih tjelesnih povreda njenoj majci, baki i ujaku, nakon čega je napustio lice mjesta, uz prijetnju da će se vratiti.
U centrima za privremeni smještaj ilegalnih migranata u BiH trenutačno boravi nešto više od tisuću osoba a nema nikakvih naznaka da migrantska kriza eskalira, izjavio je Žarko Laketa, ravnatelj Službe za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH.
Nakon što su vlasti Unsko-sanske županije izrazile zabrinutost zbog vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH i zbog toga što se te osobe smještaju uglavnom u centar “Lipa” kod Bihaća, Laketa je u intervjuu lokalnim medijima opovrgnuo tvrdnje da je riječ o novoj migrantskoj krizi.
Kazao je kako BiH provodi obveze koje proistječu iz ugovora s Hrvatskom o readmisiji ali i da je njegova zemlja odbila preuzeti nešto manje od tisuću ilegalnih migranata jer nema dokaza da su oni prije ulaska u Hrvatsku boravili u BiH.
Pojasnio je kako u “Lipi”, koja je projektirana za prihvat do tisuću i pol osoba, trenutačno boravi samo 210 migranata, uglavnom samaca a još nešto više od 100 ih je u kampu “Borići” koji je bliže Bihaću.
“Tu se radi po zakonu i propisima”, kazao je Laketa komentirajući primjedbe županijskih vlasti koje su se žalile na to što je uz kamp “Lipa” dograđen dio zatvorenog tipa namijenjen migrantima koji bi mogli biti sigurnosni rizik.
Istodobno u dva prihvatna centra u okolici Sarajeva boravi nešto manje od 800 migranata.
Među migrantima prednjače državljani Afganistana i Maroka a potom Kube, Burundija, Konga, Pakistana, Bangladeša, Iraka, Kameruna i Nepala.
Migranti iz država poput Kube i Burundija stižu u BiH iz Srbije s kojom države iz kojih oni dolaze imaju bezvizni režim.
Laketa je potvrdio kako se readmisija migranata sa Srbijom realizira uz poteškoće pa je najavio razgovore s vlastima u Beogradu kojima bi se osiguralo da svi oni koje Hrvatska vrati u BiH i koji ne ispunjavaju uvjete za azil budu brzo poslani natrag u zemlje podrijetla.
Financijsko – informatička agencija FBiH (FIA) objavila je rezultate poslovanja kompanija u FBiH za 2022. godinu.
Ovo je 10 kompanija koje su ostvarile najveću dobit u prošloj godini, prema podatcima FIA-e:
Top 10 kompanija sa najvećom dobiti u FBiH u 2022:
1. BINGO d.o.o. Tuzla – 117.125.912 KM
2. Sisecam soda Lukavac d.o.o. – 97.730.637 KM
3. Lager d.o.o. Posušje – 64.877.943 KM
4. Natron-Hayat d.o.o. Maglaj – 61.687.659 KM
5. Aluminij Industrija d.o.o. Mostar – 55.888.383 KM
6. BH Telecom D.D. Sarajevo – 54.993.361 KM
7. Premier World Sport d.o.o. Čitluk – 46.023.604 KM
8. Feal d.o.o. Široki Brijeg – 43.109.655 KM
9. Arcelormittal Zenica d.o.o. – 41.169.906 KM
10. Violeta d.o.o. Grude – 34.397.307 KM
Nogometaši Hajduka plasirali su se u 13. finale hrvatskog Kupa minimalnom pobjedom nad Slaven Belupom
Nogometaši Hajduka izborili su plasman u finale SuperSport Hrvatskog kupa nakon što su u Koprivnici na stadionu Ivan Kušek Apaš pobijedili Slaven Belupo sa 1-0. Pogodak odluke zabio je Marko Livaja u 59. minuti iz jedanaesterca. Hajduk će u finalu 24. svibnja na riječkoj Rujevici braniti naslov protiv Šibenika, koji je u prvom polufinalu petog travnja na Šubićevcu slavio sa 2-1 protiv Dinama. Podsjetimo, “Modri” su poveli golom Josipa Drmića u 40. sekundi, no Šibenik je u drugom dijelu okrenuo rezultat golovima Ikera Poza (72) i Duje Čopa (90+3).
Za Šibenik je to drugo finale u povijesti, u svom prvom 2010. godine je izgubio od Hajduka, dok su Splićani izborili svoje 13. finale u kojem će loviti osmi naslov. Osim što je izborio finale Kupa, Hajduk je ovom pobjedom prekinuo i niz od četiri uzastopna gostovanja u Koprivnici bez slavlja. Prvo uzbuđenje stiglo je već u šestoj minuti nakon pogreške gostujućeg vratara Ivana Lučića koji je čekao s ispucavanjem jedne lopte što je umalo iskoristio Robert Mudražija. Domaćin je zaprijetio i u 11. minuti, pucao je Arber Hoxha, ali neprecizno.
U 22. minuti ponovo prijeti Slaven. Benedik Mioč je ubacio s desne strane, Lučić nije uspio uhvatiti loptu, koja je došla do Maria Marine, no Slavenov veznjak je loše pucao preko gola. Zanimljivo, utakmica je u 30. minuti nakratko prekinuta nakon što su se uključile prskalice za vodu, no srećom prekid je kratko trajao. Samo minutu kasnije Hajduk je imao prvu priliku na utakmici, međutim Marko Livaja se nije najbolje snašao.
Splićani su zaprijetili i u 38. minuti, s ruba kaznenog prostora je pucao Yassine Benrahou, ali je lopta od bloka završila u korneru. Minutu kasnije došlo je do neugodnog sudara glavama Novaka Tepšića i Daria Melnjaka. Nažalost, Tepšić je na nosilu iznesen s terena, dok je Melnjak nastavio susret s povezom oko glave. Do kraja prvog poluvremena nije bilo više uzbuđenja, pa je prvih 45 minuta završilo bez golova i s vrlo malo prilika na obje strane.
U nastavku smo vidjeli daleko življu i zanimljiviju utakmicu. Prvu priliku u drugom dijelu imao je Hajduk u 52. minuti. Rokas Pukštas je s desne strane ubacio pred vrata, Marko Livaja je pucao glavom, ali pored gola. Samo tri minute kasnije sjajnu priliku je imao i domaćin. Ante Crnac je pokušao s desne strane, ali je lopta prošla tik uz vratnicu.
U 59. minuti napokon smo vidjeli i pogodak i to s bijele točke. Pukštas je pucao u kaznenom prostoru, a Nikola Jambor blokirao udarac rukom. Sudac Patrik Kolarić je nakon video analize pokazao na bijelu točku, a Livaja bio siguran za vodstvo gostiju.
U 67. minuti Slaven je imao još jednu solidnu priliku, Crnac je pucao glavom ali preko gola. U završnici susreta domaćin je jurnuo po izjednačenje, ali bez pravih konkretnih prilika, pa je Hajduk obranio prednost za plasman u finale.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u video poruci upućenoj građanima, podijelio je informacije o financijskoj stabilnosti, likvidnosti i ekonomskom rastu Federacije BiH. Govorio je o povećanju zaposlenosti, mirovina, socijalnih i braniteljskih naknada, izvoza, kao i o najvažnijim infrastrukturnim i energetskim ciljevima.
– Zadovoljstvo mi je da mogu kazati kako je Federacija, zahvaljujući našem predanom radu i provedenim reformama, u potpunosti likvidna, financijski stabilna i bilježi rast. Zahvaljujući tome, redovito servisiramo sve obveze prema građanima.
Ostvareni rast nam je omogućio da imamo rekordan i stabilan proračun, a to znači redovite isplate svih naknada, ali i ulaganja u razvoj.
Stvorili smo uvjete da godišnje povećavamo mirovine dva puta. Dodatno, u posljednjih godinu dana uspjeli smo ih povećati čak pet puta.
Uskoro ide i usklađivanje bramniteljskih naknada, u skladu sa izmjenom seta braniteljskih zakona i tzv. švicarskom formulom. Ta prava smo zajamčili zakonom, a ne da mole za svoja prava.
Javni prihodi rastu. Raste izvoz, zaposlenost, mirovine, socijalne i braniteljske naknade.
Unatoč svjetskim krizama, mi smo radeći predano na provođenju reformi, otvorili više od 64.000 novih radnih mjesta. To je osam puta više nego u mandatu prethodne Vlade.
Naš izvoz je udvostručen. 2015. je iznosio 5,7 milijardi, a protekle godine 12,1 milijardu maraka.
Mi se nismo zaduživali radi servisiranja tekućih obaveza i potrošnje. Zaduženja Federacije su za kapitalna ulaganja, investicije u putnu infrastrukturu, energiju, gospodarstvo… Za razvoj i budućnost.
Službeni podaci govore da je po glavi stanovnika, zaduženost Federacije gotovo dva puta manja, od zaduženosti u drugom entitetu. Zahvaljujući rezultatima Federacije, kreditni rejting BiH je bolji.
Nastavljamo ulaganja u kapitalne projekte. Najvažniji su nam izgradnja puteva, razvoj željezničkog i avio prometa, ali i energetska neovisnost i razvoj poljoprivrede.
Federacija je danas veliko gradilište. U izgradnji je trenutno 60 kilometara autoputa, ukupne vrijednosti više od 2 milijarde maraka. Naš fokus je izgradnja brzih cesta, da povežemo sve dijelove Federacije. Posebno ona područja kojima ne prolazi autoput.
Intenzivno gradimo solarne elektrane i vjetroparkove, te iz obnovljivih izvora energije proizvodimo sve više struje.
Zašto nam je sve ovo važno?
Zato što razvoj infrastrukture i izgradnja novih energetskih kapaciteta, jača naše gospodarstvo, zaposlenost i investicije. Stvara preduvjete i mogućnosti za razvoj i ostanak mladih u svojoj domovini – poručio je premijer Novalić, priopćeno je iz Vlade FBiH.
Na najprestižnijem natjecanju Monde Selection – Međunarodnog instituta za kvalitetu – prirodna izvorska voda Leda osvojila je najviše svjetsko priznanje za kvalitetu proizvoda Grand Gold Quality Award.
Monde Selection je vodeći Međunarodni institut koji još od 1961. godine ocjenjuje kvalitetu proizvoda široke potrošnje iz cijeloga svijeta.
Njegov zadatak je ocijeniti proizvode prema najvišim kriterijima koje procjenjuje neovisni stručni žiri koji okuplja više od 80 međunarodno priznatih stručnjaka koji prema svojoj specijalizaciji određuju točnu kategoriju proizvoda. U kategoriji “vode i negazirana pića” žiri se sastoji isključivo od sommeliera za vodu i tehnologa za okuse specijaliziranih u tom području. Ocjenjivanje se organizira u razdoblju od četiri mjeseca tijekom kojih stručni članovi žirija kušaju ograničen broj proizvoda dnevno kako bi sačuvali svoje nepce.
Na temelju različitih kriterija ocjenjivanja gdje je sudjelovalo oko 3000 proizvoda iz 90 zemalja izvrsni proizvodi nagrađuju se brončanom, srebrenom, zlatnom i najprestižnijom nagradom Grand Gold Quality koju je upravo dobila voda Leda u kategoriji “vode i negazirana pića”.
Iz Lede ističu kako su ponosni na ovo priznanje. Ovo je dodatni poticaj da i dalje ostanemo najbolji. Cilj je da svaki potrošač pri odabiru proizvoda koje nosi oznaku kvalitete Monde Selection, može biti siguran da bira proizvod visoke kvalitete, a s obzirom na to da je Leda osvojila Grand Gold Quality bira najbolje na svijetu.
Sukladno najavama, ruski proizvođač je podigao tužbu protiv Volkswagena.
GAZ, koji je proizvodio automobile za Volkswagen, podnio je tužbu kojom traži od Volkswagena obeštećenje u iznosu od 28.4 milijarde rubalja, odnosno oko 348 milijuna dolara. Detalji tužbe nisu poznati, ali se zna da je podnesena 7. travnja na sudu u Nižnjem Novgorodu, javlja Reuters.
Zanimljivo je da GAZ u ranijoj tužbi potražuje 15.6 milijardi rubalja (191 milijun USD) od svog bivšeg partnera. Ruski sud je nakratko zamrznuo Volkswagenovu imovinu, a nakon poništenja odluke Volkswagen je objavio kako pregovara s ruskim investitorom o mogućnosti prodaje svojih pogona.
Podsjetimo, Volkswagen je u ožujku prošle godine zaustavio proizvodnju i cjelokupno poslovanje. Posljednje vijesti govore kako Volkswagen planira prodati tvornicu u Kalugi, čiji je godišnji kapacitet proizvodnje oko 225.000 automobila. Pogoni u Nižnjem Novgorodu su zatvoreni prošlog ljeta.
Krčki, istarski, drniški ili dalmatinski – koji je od četiri certificirana i na razini EU zaštićena pršuta ove godine najbolji, doznat će se u petak, 21. travnja u hotelu Bonavia Plava Laguna u Rijeci gdje počinju Dani hrvatskog pršuta, piše Novi list.
Deveto izdanje ove manifestacije okupit će najbolje proizvođače zaštićenih pršuta koji su svoje uzorke već poslali na ocjenjivanje, kažu organizatori manifestacije. U kvalitetu njihovih proizvoda imat će se prilike uvjeriti svi oni koji u subotu, 22. travnja, dođu na riječki Korzo jer će ondje tada nagrađivani proizvođači od 8 do 15 sati po promotivnim cijenama prodavati i prezentirati svoje pršute.
Prvi su Dani hrvatskog pršuta održani još 2015. godine u Splitu i od onda se svake godine sele u drugi grad. Prvi put dolaze u Rijeku, ali ne i na Kvarner jer se drugo izdanje manifestacije održalo na Krku odakle dolazi i prošlogodišnji šampion Vjekoslav Žužić.
Zanimljivo, u Hrvatskoj se i dalje proizvodi dvostruko manje pršuta nego što je potražnja za njim. Proizvodi se oko pola milijuna, a pojede dvostruko više, odnosno potroši se jednako domaćeg koliko i pršuta iz uvoza.
Nedostatak vitamina D dovodi do brojnih problema s našim zdravljem, a neki od njih jesu česte prehlade i upale, umor, iscrpljenost, bolovi u kostima i leđima, depresija, sporo zacjeljivanje rana, gubitak gustoće kostiju, ali i kose. Kako donosi The Healthy, postoji jedna namirnica koja je bogata vitaminom D, a radi se o jajetu.
Dijetetičari otkrivaju da su jaja jedan od najboljih izvora ovog vitamina. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, jedno veliko jaje sadrži oko 11 posto naše dnevne vrijednosti. To bi značilo da kajgana za doručak od tek dva jaja sadrži čak 22 posto naših dnevnih potreba za vitaminom D iz jednog obroka.
Iako je sunce glavni izvor vitamina D, za one koji ne mogu dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti tijekom dana, stručnjaci sugeriraju da su izvori ovog vitamina u prehrani ključni za očuvanje dobrog zdravlja.
Isto tako, stručnjaci preporučuju da ni slučajno ne bismo smjeli bacati žumanjak. Iako bi se moglo činiti zdravijom opcijom jesti samo bjelanjke, upravo je žumanjak taj koji je bogat hranjivih tvarima koje naše tijelo treba, poput proteina i spomenutog vitamina D.
Real Madrid odlučio je na ljeto prodati Ferlanda Mendyja, lijevog beka kojeg je 2019. u transferu iz Lyona platio 50-ak milijuna eura. Unatoč dobrim igrama na startu sezone, francuski reprezentativac u nastavku je pao pod nizom ozljeda, a njegovi suigrači to su iskoristili da se nametnu Carlu Ancelottiju.
Također, sljedeće sezone za Real će igrati Fran Garcia i za Mendyja je sve manje mjesta u Ancelottijevom kadru. Sve ovo dovodi do zaključka da je za Mendyja završena karijera u Madridu. Tvrde to španjolski mediji uz dodatak da će ga klub pokušati prodati za iznos sličan onom koji je za njega izdvojen prije četiri godine.
Mendy je za Real odigrao ukupno 130 utakmica i s njim bio dvostruki prvak Španjolske i osvajač Lige prvaka.
“Molimo građane ukoliko imaju saznanja o osobama s fotografije ili gdje se nalaze da o tome obavijeste najbližu policijsku postaju ili da se jave na broj telefona 192”, ističe policija
U Splitu je danas usred dana došlo do pucnjave, a dojava je zaprimljena malo prije 16 sati. Do pucnjave je došlo u ulici Put Skalica u Splitu. Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila je fotografije muškaraca koji se dovode u svezi s događajem.
“Na fotografiji su muškarci koji se dovode u svezi s događajem danas, 11. travnja u Splitu u kojem je iz vatrenog oružja ozlijeđen 36-godišnjak. Molimo građane ukoliko imaju saznanja o osobama s fotografije ili gdje se nalaze da o tome obavijeste najbližu policijsku postaju ili da se jave na broj telefona 192. Također, korisne informacije građani mogu dostaviti i putem e-maila splitsko-dalmatinska@policija.hr”, navodi policija.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kaže kako je razgovor nešto što nema alternativu, te izrazila očekivanje da će doći do rješenja
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara danas će ponovno održati sastanak s potpredsjednicima Federacije BiH Refikom Lendom i Igorom Stojanovićem, doznaje BHRT.
Hoće li ponovno na sceni biti repriza “dogovora kako nema dogovora” ili će se zrelije pristupiti nakon isteka svih zakonskih rokova i poruke visokog predstavnika Christijana Schmita? Pitanje na koje trenutno nema jedinstvenog odgovora u Federaciji BiH je tko treba formirati vlast – stranke koje su dobile većinu glasova na izborima ili one koje imaju većinu u parlamentu.
Lendo nije dao svoj potpis na Odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH, zbog čega do predviđenog roka, 6. travnja, vlada nije formirana.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara ranije je izjavila kako je razgovor nešto što nema alternativu, te izrazila očekivanje da će doći do rješenja. Kazala je kako očekuje da će Lendo “razumjeti okolnosti u kojima se Federacija BiH nalazi i prihvatiti da postoji parlamentarna većina u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH”.
Podsjećamo, bez Lendinog potpisa Odluka o imenovanju Vlade Federacije BiH, koju je 30. ožujka donijela predsjednica Federacije BiH, nije se mogla dostaviti Zastupničkom domu na potvrđivanje, te je Bradara ovom domu uputila Informaciju o Odluci kako bi zastupnike informirala o svim događajima oko formiranja vlade.
Tako je 6. travnja na izvanrednom zasjedanju Zastupnički dom primio k znanju navedenu Informaciju i donio nekoliko zaključaka, među kojima je taj da se što prije pronađe rješenje za imenovanje vlade.
Bradara je ranije kazala kako je u ovom trenutku najvažnije formirati vladu kako bi političari vodili brigu o svim građanima Federacije BiH koji čekaju reformske zakone, socio-ekonomske reforme ili konkretnije povećanje plaća, smanjenje cijena životnih namirnica i energenata.
Inače, Odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH Bradara je donijela na osnovu sporazuma o formiranju vlasti između Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i ostalih stranaka nove parlamentarne većine okupljenih oko SDP-a, Naroda i Pravda (NiP) i Naše stranke.
Prema toj odluci, kandidat za premijera Federacije BiH je predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermin Nikšić.
Za ministra financija predložen je Toni Kraljević (HDZ), za ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović (SDP), za ministra unutarnjih poslova Almin Hopovac (SDP), za ministra pravde Vedran Škobić (HDZ), a za ministra energije, rudarstva i industrije Adis Bubalo (Stranka za BiH).
Za ministricu kulture i sporta predložena je Sanja Vlaisavljević (HDZ), za ministricu prometa i komunikacija Andrijana Katić (HDZ), za ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar (SDP), za ministra za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Hasan Handžić (Stranka za BiH), a za ministra zdravstva Milenko Bevanda (HDZ).
Dužnost ministra obrazovanja i znanosti trebao bi obavljati Vedran Lakić (SDP), ministra trgovine Anel Kljako (Narodnog evropskog saveza – NES), ministra rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder (Naša stranka), ministra prostornog uređenja Željko Nedić (HDZ) i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Zuhad Porčić (NES).
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. U ranim jutarnjim satima lokalno može pasti malo kiše u sjevernim, središnjim i istočnim područjima Bosne.
Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Krajem dana vjetar mijenja smjer na jugo.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na jugu zemlje do 21°C.
Na sjednici Neovisnog odbora Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj jučer, prihvaćeno je svih 12 pristiglih prijava na Javni natječaj za provođenje procedure odabira kandidata za izbor direktora i zamjenika direktora policijskih tijela Bosne i Hercegovine.
Neovisni odbor PSBiH konstatirao je da se za obje oglašene pozicije, poziciju direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i poziciju zamjenika direktora Granične policije BiH, prijavilo deset kandidata, dok su se još dva kandidata prijavila samo za poziciju direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Neovisni odbor utvrdio je odgovore na dopise Ministarstva sigurnosti BiH i Institucije ombusmena za ljudska prava BiH. Utvrđeni odgovori bit će upućeni spomenutim institucijama BiH, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
Danas je u Mostaru u vojarni ,,Stanislav Baja Kraljević“, održana vojna svečanost povodom obilježavanja 31. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane i 18. godišnjice Prve pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.
Obilježavanje je započelo polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća za poginule pripadnike HVO-a. Nakon toga je održana molitva koju je predvodio apostolski upravitelj vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić.
Svečanost obilježavanja okupila je brojne predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i dužnosnike državnih, entitetskih, županijskih i općinskih predstavnika vlasti, predsjednike krovnih Udruga Hrvatskog vijeća obrane proizašlih iz Domovinskog rata, i njihove članove na svim razinama, izaslanstvo NATO stožera u Bosni i Hercegovini, kao i vojno-diplomatske predstavnike akreditirane u BiH te goste iz Republike Hrvatske. Svečanosti je nazočio i izaslanik potpredsjenika Vlade RH, Špiro Janović, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.
Visoko izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović.
Nazočnima su se na obilježavanju obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane obratili Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, te u ime zapovjedništva 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine zapovijednik brigadir Martin Pažin.
U prigodi 31. obljetnice Hrvatskog vijeća obrane i 18. obljetnice 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Borjani Krišto, predsjedateljici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, dodijeljeno je priznanje za izniman doprinos u ostvarenju programskih zadaća i promicanju uloge i značaja 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Priznanje je uručio brigadir Martin Pažin.
Središnja svečanost proslave 31. obljetnice utemeljenja HVO-a nastavlja se večeras u 18 sati svečanom svetom misom u mostarskoj Katedrali nakon čega će uslijediti vojni mimohod ulicama Mostara do središnjeg spomenika ispred hrvatskog Doma hercega Stjepana Kosače gdje će izaslanstva HNS-a i braniteljskih udruga HVO-a položiti vijence i zapaliti svijeće.
Općina Kiseljak
Općinski načelnik
Broj : 03-20-1457/23
Kiseljak, 11. 4. 2023.godine
Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH, broj: 49/06 i 51/09); i članka 39. Statuta općine Kiseljak („Službeni glasnik Općine Kiseljak broj: 3/09 i 3/12), Općinski načelnik objavljuje:
J A V N I P O Z I V
I.
Temeljem Programa poticaja za održivost primarne poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini, općina Kiseljak Raspisuje Javni poziv za raspodjelu sredstava – Subvencija za poljoprivredu u 2023. godini, i ista će biti usmjerena u sufinanciranje troškova za gorivo i pčelarsku proizvodnju – uzgoj pčelinjih zajednica.
II.
Pravo na ostvarivanje poticaja (sufinanciranje troškova za gorivo po sjetvenoj površini i pčelarsku proizvodnju – uzgoj pčelinjih zajednica) imaju:
općine Kiseljak, a upisani su i uredno ažurirani u Registar-u poljoprivrednih gazdinstava i klijenata (RPG i RK) za tekuću 2023 godinu;
minimalnoj površini od 1 ha. da imaju i stočni fond;
III.
Novčanu podršku za sufinanciranje troškova za gorivo i pčelarsku proizvodnju – uzgoj pčelinjih zajednica, ostvaruju poljoprivredni proizvođači koji su izvršili sjetvu, odnosno koji su svojim planom proizvodnje istu prijavili kao proizvodnju u 2023. godini.
Na ime prijavljene sjetvene površine po 1 ha/planirano je 60 l goriva, a za klijente koji imaju potreban broj pčelinjih zajednica planirano je 15 KM po 1 košnici/pčelinjoj zajednici.
Za sve korisnike koji imaju potrebne uvjete, sjetvene površine ili određen broj društava pčela, izvršit će izračun, a potom uplata – protuvrijednosti u novcu u visini od 2,70 KM/litru goriva, odnosno 15 KM po 1 košnici/pčelinjoj zajednici.
IV.
Ispunjenost uvjeta i izbor korisnika u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje se kontrolom unešenih podataka za tekuću godinu kroz bazu podataka lokalnog ureda u Službi za gospodarstvo, na temelju prijavljenih posjeda, planiranih kultura i stočnog fonda.
V.
Odluku o isplati sredstava na prijedlog nadležne Službe za poljoprivredu donosi Općinski načelnik.
VI.
Javni poziv je otvoren do 24.04.2023. godine.
Zahtjevi za Poticaj – sufinanciranje troškova za gorivo i pčelarsku proizvodnju – uzgoj pčelinjih zajednica se podnose Službi za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove općine Kiseljak na priloženom obrascu koji se može dobiti u nadležnoj Službi ured 29/II.
VII.
Dodatne informacije za učešće u Javnom pozivu se mogu dobiti putem kontakt telefona:
030 / 877 – 816 ili u Općini Kiseljak, ured 29/II.
Načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev boravit će u četvrtak u službenoj posjeti BiH.
Azerbejdžanskom predsjedniku bit će priređen svečani doček uz vojne počasti, a predviđen je susret s članovima Predsjedništva BiH.
Kako saznaje Fena u Predsjedništvu BiH, razgovarat će se najviše o ekonomskoj suradnji, sa posebnim naglaskom na suradnju u oblasti energetike.
Predsjednik Alijev dolazi na čelu brojne delegacije, koja će brojati čak stotinjak članova.
Tvrtka čini sve što je u njezinoj moći kako bi ublažila posljedice nedavnih događaja
Nakon što su mu dionice u ponedjeljak pale za gotovo 50 posto, kultni brend Tupperware suočava se s izumiranjem jer ne uspijeva privući mlađe kupce. Loše poslovanje firme potvrdio je i sam Tupperware koji je u priopćenju upozorio da sumnjaju da mogu dugoročno nastaviti poslovanje, prenosi Daily Mail.
77 godina stara tvrtka posljednjih godina borila se s održavanjem imidža i reputacije pred novom konkurencijom, dok je istovremeno potražnja za njihovim proizvodima za kućanstvo pala. Iz Tupperwarea su poručili da rade na pronalaženju financijskih sredstava kako bi ostali u poslu. Kao neke od metoda za smanjenje rashoda razmatraju manji broj zaposlenih i manji broj nekretnina u svom vlasništvu.
– Tupperware je na putu da preokrene situaciju, današnji dan označava kritičan korak u rješavanju financijske stabilnosti i likvidnosti. Tvrtka čini sve što je u njezinoj moći kako bi ublažila posljedice nedavnih događaja te poduzimamo hitne mjere da bismo pronašli dodatne izvore financiranja i riješili financijsku situaciju, rekao je izvršni direktor Miguel Fernandez.
Druga borba koju Tupperware vodi je ona s Njujorškom burzom. Zbog nepodnošenja godišnjeg izvješća, burza mu je izdala upozorenje te mu prijeti brisanje s burze. Tijekom prošle godine dionice firme pale su 90 posto, a kao glavni razlog navodi se nemogućnost privlačenja mlađih kupaca i uvjeravanje da su proizvodi održivi.
U svoj asortiman proizvoda uključili su održivije materijale poput stakla i nehrđajućeg čelika, dok su neki od plastičnih proizvoda izrađeni od iskorištenog miješanog otpada koji bi inače završio na odlagalištima. Fernandez tvrdi da Tupperware pomaže u smanjenju bacanja hrane zato što u svom asortimanu imaju proizvode za pohranu ostataka.
2021. godine sklopili su ugovor s Targetom – trgovcem na malo koji je popularan među mlađim generacijama. Prije toga, tvrtka je svoje proizvode prodavala isključivo na Tupperware zabavama ili preko vlastite web stranice.
– Problemi s kojima se suočavaju su pad broja prodavača, manja prodaja kućnih potrepština i brend koji nije dobro povezan s mlađim potrošačima. Tvrtka je u nesigurnoj poziciji jer pokušava povećati prodaju i nema sredstava za ulaganje u nove proizvode. Tupperware je nekad bio rasadnik inovacija s praktičnim kuhinjskim priborom, ali su izgubili prednost na tržištu, rekao je Neil Saunders, maloprodajni analitičar i generalni direktor u GlobalData Retailu.
Tijelo djevojčice je ostavio kod pruge oko kilometar od kuće, a zatim se uputio u njezino dvorište gdje je nanio teške tjelesne ozlljede majci, baki i ujaku nesretne djevojčice
Stravičan zločin dogodio se jučer u Ripnju u Srbiji kada je susjed ubio 16-godišnju djevojčicu, a zatim otišao u njenu kuću gdje je ozlijedio i tri člana njezine obitelji.
Pomahnitali ubojica je Stojan Ilić (38) godina koji je nožem napao 16-godišnju susjedu. Zadobila je ubodne rane u predijelu vrata i stomaka od kojih je i preminula, a policija sumnja i da ju je prvo silovao.
Njezino tijelo je ostavio kod pruge oko kilometar od kuće, a zatim se uputio u njezino dvorište gdje je nanio teške tjelesne ozlljede majci, baki i ujaku nesretne djevojčice, piše Telegraf.rs.
Nakon krvavog pira, Stojan je pokušao pobjeći, ali ga je policija uspjela locirati i uhititi.
Motiv za napad još uvijek nije poznat, ali rođaci i susjedi ubijene navode kako se Stojan uvijek ponašao čudno. Tetka majke ubijene djevojčice je kazala kako joj se Stojan povjerio da ima velikih problema i zbog toga ide i vračarama i u manastire, ali ga je ona savjetovala da prestane.
Stojan je do tada s obitelji ubijene živio u miru, a on i njegova braća su često dolazili kod njih na kavu. Brat ubijene je za Stojana rekao kako “nije bio sav svoj”.
Braća ubojice su kazala kako se on u posljednje vrijeme ponašao čudno, a da je prethodna tri dana stalno bio kod obitelji ubijene djevojčice.
Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Dignute su rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim prelaska, a kontrola vanjskih granica je pojačana
Znate li koliko cigareta smijete unijeti u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Schengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijete imati u gepeku kada dolazite iz, primjerice, Srbije ili BiH?
Neka su pravila ostala ista kao i prije ulaska u Schengen jer je Hrvatska od ranije članica EU-a, no ulaskom u Schengen najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada je postala i najduža vanjska granica Schengena, a šengenski režim vrijedi i na granici s Crnom Gorom, piše Dnevnik.hr.
U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti ‘druge proizvode životinjskog podrijetla’, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg ‘svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva’ ili jednu ribu po osobi.
Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.
Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre ‘pojačanog’ vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino, piše Dnevnik.hr.
Kod unosa duhana moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duhana. Možete kombinirati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu.
Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku ili 430 eura po putniku koji putuje zrakom ili morem. Uz gorivo koje se nalazi u vašem spremniku, možete nositi najviše 10 litara goriva u prijenosnom spremniku. Ovo se pravilo primjenjuje na sve vrste motornih vozila.
Ako preko granice planirate nositi više od 10.000 eura u gotovini (ili u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, uključujući valute koje više nisu u optjecaju, ali ih banke prihvaćaju za konverziju), morate ih prijaviti carinskim tijelima podnošenjem obrasca EU-a za prijavu gotovine. Ako to ne učinite ili je prijava neispravna ili nepotpuna, možete dobiti kaznu, piše Dnevnik.hr.
Preko granice bez ograničenja i prijave idu sve vrste kruha, kolača, keksa i termički obrađenih i trajnih pekarskih proizvoda. Mogu se prenijeti i čokolade i slatkiši, tjestenina i rezanci, također termički obrađeni i bez mesnih proizvoda, kao i koncentrati juhe i poboljšivači okusa.
Imajte na umu da carinska tijela na vanjskim granicama Schengena mogu provoditi pojedinačne provjere, kao i provjere prtljage i vozila. Carinska tijela intervenirat će i ako postoje sumnjivi proizvodi ili naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnosti, čak i ako je iznos ispod praga od 10.000 eura.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da nakon teškog i dugog zimskog sna proljećem probuđeni Branislav Borenović vraća staru laž i podvalu u javni prostor samo da bi o nečemu pričao.
Na pitanje Srne da prokomentira izjavu Branislava Borenovića lidera PDP-a da mu je visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Jozeph Borrell odgovorio da se BiH pridružila EU sankcijama protiv Rusije, Dodik je upitao zašto Borenović pitanje o navodnim sankcijama Ruskoj Federaciji nije postavio ruskom Ministarstvu vanjskih poslova nego je pitao Borrella.
– Zar Borenović nije čuo izjavu ruskog veleposlanika od prije nekoliko dana da je BiH na popisu prijateljskih zemalja Ruske Federacije. Kako je to moguće ako su na snazi “sankcije” koje Borenović očito priziva. Da je zaista krenuo istraživati samozadanu temu, nije morao pisati nikome izvan BiH. Mogao je sam otkriti da ni Predsjedništvo BiH ni Vijeće ministara nikada nisu donijeli odluku o sankcijama Ruskoj federaciji – naglasio je Dodik.
On je kazao da Borenovića uopće ne zanima ni Ruska Federacija ni tko joj je i kada uveo sankcije.
– Borenović koristi jedan neradni dan u kojem i on može dobiti malo medijskog prostora, a da se ne govori o raspadu PDP. Preporučio bih mu manje šuplje priče, više terenskog rada, više konkretnih prijedloga za stvarne a ne izmišljene probleme – rekao je Dodik.
Ako se tako bude ponašao, dodao je Dodik, PDP-u će nakon svih turbulencija ostati bar ime.
– I to ne što su ga Borenović i /Igor/ Crnadak uspjeli sačuvati, nego što oni koji su im dali ime nikad ne predaju autorska prava. Bit će da su im dali i teme za nedeljno razbijanje monotonije – naglasio je Dodik.
Policijskoj upravi Gradiška, 9.4.2023. godine oko 17:50 sati prijavljeno je da se na lokalnom putu Brestovčina – Laminci, u mjestu Laminci Sređani, grad Gradiška, dogodila prometna nesreća slijetanjem s kolovoza putničkog automobila Opel Astra.
– Tom prilikom su smrtno stradali vozač putničkog automobila D. L. i suvozač N. B. iz Bosanske Gradiške, priopćeno je iz PU Gradiška.
O svemu je obaviješten tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka, koji je naložio da policijski službenici Policijske uprave Gradiška izvrše očevid.
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne se očekuje slaba kiša, a na planinama slab snijeg. Postupni prestanak padalina do kraja dana.
Vjetar u Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjeren, na momente pojačan, a u ostatku zemlje slab, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 17 °C.
Prema ekonomskim prognozama MMF-a za 2023. godinu, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti, iznad 17%. Slijede Sjeverna Makedonija (15%) i Španjolska (12,7%). Ove stope nezaposlenosti više su nego dvostruko veće od projekcija za razvijene ekonomije u Europi. Na globalnoj razini Južna Afrika imat će najveću stopu nezaposlenosti u svijetu 2023. godine, koja se procjenjuje na 35,6%.
Ne žele raditi
Podatak za BiH ne bi bio čudan da gotovo na svakom poslovnom objektu ne stoji natpis “tražimo radnika” i da se na entitetskim zavodima za zapošljavanje ne nalazi 350.000 nezaposlenih osoba te da BiH nije počela uvoziti radnu snagu. U FBiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, a u RS-u 64.000. Apsurd bh. današnjice je da BiH prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva. Sa službenim pokazateljima u BiH očito nešto ne štima. – Ti podaci na zavodu su fiktivni. Ne mogu jamčiti da 50 posto radnika nije prijavljeno zbog beneficija, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj, Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika, nema ih dovoljan broj – kazao je za BHRT Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH. Sličnog mišljenja je i njegov kolega iz drugog entiteta. – Mislim da nije stvar da ne žele raditi, već rade na drugom mjestu, u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na zavod dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od države. Sigurno se nekoliko tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, uhodate… – kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a. Nažalost, ključni čimbenik pada broja nezaposlenih koji često možemo čuti od predstavnika institucija i političara, nažalost, nije njihovo zapošljavanje, nego njihovo iseljavanje. Odlaze oni koji mogu, žele i spremni su raditi, na zavodima ostaju oni koji nisu konkurenti na tržištu rada ili su nekvalificirani, prekvalificirani za potrebe tržišta ili iz nekih razloga ne žele zasnovati radni odnos.
Zdravstveno osiguranje
Ekonomist Faruk Hadžić smatra da je situacija jako zabrinjavajuća te da je nužna hitna reakcija vlasti glede reforme tržišta rada. – Imamo paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz više od 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima više od 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registriranih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približno isti broj, jest korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba. Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jest da se svim građanima omogući da imaju obvezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji tko su aktivni tražitelji posla i da znamo stvarnu razinu nezaposlenosti – ističe.
vozačke dozvole iz BiH nisu priznate u Albaniji, Grčkoj, Cipru, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Italiji, Irskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Švicarskoj.
Iz ovog ministarstva su, odgovarajući na poslaničko pitanje Saše Magazinovića, naveli da je Predsjedništvo BiH još na sjednici od 17. svibnja 2022. donijelo odluku o prihvatanju Sporazuma između BiH i Španjolske o obostranom priznavanju vozačkih dozvola, no još se čeka na odgovor iz navedene države, prenosi Dnevnik.ba.
Nadalje, još 2013. podnesena je inicijativa da se obostrano priznaju vozačke dozvole iz BiH i Albanije, a to pitanje ponovo je aktualizirano 2022., a Albaniji je odaslan i nacrt sporazuma.
Kada je riječ o Italiji, procedura traje još od 2012. godine. Predsjedništvo BiH je 2016. donijelo odluku o potpisivanju sporazuma, ali nije postojala spremnost Italije za tako nešto.
U prosincu 2020. Italija je predložila izmjene tabele ekvivalencije, a tim izmjenama došlo bi do značajnog ograničenja sporazuma jer bi onda vozači uz vozačku kategoriju B kategorije posjedovali potkategoriju A1, prenosi Fokus.ba. BiH je predložila prelazno rješenje, ali odgovora od Italije nije bilo.
Nije potpisan sporazum
Kada je riječ o Sloveniji, ova država se poziva na preporuke ekspertske grupe Europske komisije i tvrdi da oni još nisu izdali pozitivno mišljenje za BiH po ovom pitanju. Slovenija, tvrde nadležne institucije, nije potpisala sporazum o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola niti sa jednom državom.
Kada je riječ o drugim državama, Ministarstvo prometa i komunikacija iniciralo je zaključivanje bilateralnih sporazuma, ali još ne postoji spremnost drugih strana.
Jedanaestogodišnji dječak je pao s balkona u Metkoviću. Helikopterom je prebačen u Klinički bolnički centar Split.
Nesreća je obilježila uskrsno jutro jednoj obitelji u Metkoviću. Djeca su se igrala u obiteljskoj kući u ulici Petra Krešimira IV kada je jedanaestogodišnji dječak pao s balkona.
“Zaprimi smo informaciju da je dijete palo s balkona s visine od dva i pol metra. Helikopterom je prevezeno u Klinički bolnički centar Firule u Splitu. Radi se o djetetu 2011. godišta. Stupanj ozlijeda, kao i okolnosti uslijed kojih je došlo do pada još uvijek se utvrđuju”, rekla je glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske za DNEVNIK.he.
Dječak je zadržan na bolničkom liječenju, a očevid na mjestu nesreće obavljaju policajci PP Metković.
Prilikom granične kontrole u Metkoviću u nedjelju oko 9,30 sati, hrvatska granična policija uočila je u vlaku tijelo muškarca srednje dobi, a očevidom nisu pronađeni tragovi koji upućuju da je riječ o kaznenom djelu, priopćila je Dubrovačko-neretvanska policijska uprava.
Riječ je o vlaku s kompozicijom otvorenih teretnih vagona, koji je prometovao iz smjera Bosne i Hercegovine, na relaciji Mostar – Ploče.
Očevidom na mjestu događaja nisu pronađeni tragovi koji upućuju na kazneno djelo, a tijelo mrtvog muškarca je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija i utvrditi uzrok smrti kao i identitet preminule osobe, naveli su iz PU dubrovačko-neretvanske.
Okolnosti ovog događaja se utvrđuju, a o navedenom je obaviještena i policija BiH.
U akciji spašavanja sudjeluje 50 spasioca iz gorskih službi spašavanja Kranjske Gore, Mojstrane, Rateča i Bovca, helikopter Slovenske vojske s predstavnicima ekipe helikopterske hitne medicinske pomoći GRZS-a i helikopter Zrakoplovne policijske jedinice.
U nesreći u nedjelju na slovenskoj planini Maloj Mojstrovki, u kojoj je lavina odnijela sedam slovenskih planinara, dvoje je ljudi teže ozlijeđeno, objavila je Slovenska gorska služba spašavanja (GRZS). Unatoč lošim vremenskim uvjetima, helikopter je dvije osobe uspio prevesti u bolnicu, a akcija spašavanja ostalih planinara i dalje traje.
Kako je potvrđeno iz GRZS-a, planinari su se penjali prema vrhu Male Mojstrovke, gdje ih je odnijela snježna lavina duga stotinjak metara. Prema dosad prikupljenim informacijama, nema smrtno stradalih osoba, navode iz GRZS-a. Oni kažu da su prema njihovim informacijama dvije osobe teže ozlijeđene, tri lakše, a još dvije su se uspjele izvući neozlijeđene. U akciji spašavanja sudjeluje 50 spasioca iz gorskih službi spašavanja Kranjske Gore, Mojstrane, Rateča i Bovca, helikopter Slovenske vojske s predstavnicima ekipe helikopterske hitne medicinske pomoći GRZS-a i helikopter Zrakoplovne policijske jedinice.
Oba helikoptera zbog magle i otežanih vremenskih uvjeta imaju “izrazito ograničene mogućnosti spašavanja”, upozorio je GRZS. Vremenski uvjeti na mjestu događaja su vrlo loši, vidljivost slaba, a spašavanje unesrećenih “vrlo je zahtjevno i dugotrajno”, potvrdio je glasnogovornik PU Nova Gorica Dean Božnik.
U prigodi najvećeg katoličkog blagdana Uskrsa, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara uputila je čestitku svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti.
Dragi prijatelji i poznanici, blagdan Uskrsa, blagdan je nade, radosti, ljubavi i vjere… Neka Vam ljubavlju bude ispunjena svaka misao, a vjera i dobrota vodilja u svim djelima. Sretan i blagoslovljen Uskrs, stoji u čestitki.
Požar u spomenutom poduzeću lociran je u 6:30 sati. Kako javlja reporter BN-a u požaru su izgorjela četiri prostora za proizvodnju.
Na terenu su vatrogasne postrojbe i policija. U ispomoć kolegama iz Bijeljine stigli su i vatrogasci iz Lopara.
Požar još nije ugašen. Kako se saznaje nema povrijeđenih. Uzrok požara nije poznat.
U ruševinama četverokatne stambene zgrade u Marseilleu u nedjelju ozlijeđeno je najmanje pet ljudi iz okolnih objekata, ali vatra sprječava spasioce u potrazi za žrtvama, rekli su službeni izvori. Procjenjuje se da je pod ruševinama zarobljeno do deset osoba.
Zgrada u lučkom gradu u južnoj Francuskoj srušila se ubrzo nakon ponoći, rekao je novinarima gradonačelnik Marseillea Benoit Payan.
Od blagoslovljene hrane ne smije ništa preostati, odnosno ništa se ne baca. Ukoliko se ne pojede do kraja, brižno se sprema za sljedeći obrok. Obilni uskrsni doručak nerijetko zna baciti sjenu na raskošni uskrsni ručak, na kojemu se najčešće nađe janjeće pečenje
Najveći i najvažniji kršćanski blagdan Uskrs, osim svojim liturgijskim dijelom, obilježen je brojnim običajima koji sežu u davnine, a mnogi od njih održali su se do danas. Tako je Uskrs tradicionalno obilježen blagoslovom uskrsnih košarica s hranom. Uskrsna pogača, kuhana jaja, šunka, sir, hren, rotkvice, vino… neizostavni su njihov dio. Na blagoslov nose se u crkvu već u subotu uvečer, na uskrsno bdijenje, koje je posebno dojmljivo kada se u zamračenoj crkvi zapali uskrsna svijeća, čiji plamen iz ruke u ruku, od svijeće do svijeće, obasja cijelu crkvu u toj uskrsnoj noći.
Blagoslov košarica je i za ranih uskrsnih misa, a posvećena hrana iz blagoslovljene košarice posebno se tretira i gleda se kako bi svaki ukućanin, uz redovitu porciju, dobio dio onoga što je blagoslovljeno u crkvi toga jutra ili večeri prije. Onima koji su ispostili cijelu korizmu svaki zalogaj s uskrsnog stola i svaki gutljaj ima posebnu draž, jer su osjetila u proteklih 40 dana otupjela i svakome se čini kako se sa svakim zalogajem vraća život u njegovoj punini i sa svim njegovim bojama, okusima i mirisima.
Od blagoslovljene hrane ne smije ništa preostati, odnosno ništa se ne baca. Ukoliko se ne pojede do kraja, brižno se sprema za sljedeći obrok. Obilni uskrsni doručak nerijetko zna baciti sjenu na raskošni uskrsni ručak, na kojemu se najčešće nađe janjeće pečenje. A košarica s bojanim tvrdo kuhanim jajima ostaje još od doručka na stolu. I sve ima svoju simboliku, od jajeta koje predstavlja rađanje novoga života do janjeta u kojemu se može prepoznati pashalna žrtva. Uskrsna trpeza nastavak je liturgijskog slavlja iz crkve u kućnoj crkvi. Euharistija se nastavila agapeom, gozbom zajedništva i ljubavi, pa Uskrs nije samo trenutak i ne može se ograničiti samo na jedan dio dana, jer on traje u svim svojim dimenzijama.
Obilni uskrsni doručak tek nakon dolaska s jutarnje uskrsne mise, na kojoj je blagoslovljena hrana. Dok stanovnici grada u velikoj mjeri zanemaruju taj običaj, u selima je nezamislivo da se na uskrsnu misu ode bez košare pune šunke, jaja, špeka, domaćega kruha, kolača… Dakako, ne nosi se sve što je pripremljeno za uskrsni zajutrak, nego pomalo od svega. I od čega će svatko dobiti dio. U nekim krajevima čak postoji i “protokol” po kojemu se to radi. Primjerice, najprije će se zagristi malo hrena, zatim jaja sa solju i potom ostalo. A sve što preostane od blagoslovljene hrane, do posljednje mrvice, bacit će se u vatru, jer se drži da bi bilo grijehom da se po tome gazi ili baci bilo gdje drugdje. Domaću kuhanu šunku danas su zamijenile instant rol-šunke, uglavnom bez pravoga okusa i mirisa, koje u nosnicama teško mogu pobuditi sjećanje na neki Uskrs iz djetinjstva. Za domaću šunku (onu s kosti) pravilo je da se kuha onoliko sati koliko je teška (npr. četiri sata = četiri kilograma). Poželjno je da se to učini dan prije i da se ostavi u vodi u kojoj se kuhala, kako se ne bi sasušila. Uz šunku je obvezan svježe nariban hren. No, kako je mnogima nedostupan onaj tek ubran iz vlastitog vrta, zamijenit će ga hren iz tube ili staklenke, kojega s onim iskonskim veže samo poprilična ljutina.
Tvrdo kuhana jaja, bojana i nebojana, koriste se za međusobno tucanje jajima, što je jedan od najstarijih uskrsnih običaja. No pojedu li se sva koja se odjednom nađu u tanjuru vrlo lako može doći do povećanja kolesterola u krvi. Mladi luk, crvene rotkvice, salata, domaći kruh, svježi sir i vrhnje dio su tradicionalne trpeze kontinentalne Hrvatske na kojoj caruje kuhana šunka. A za desert se preferiraju manje luksuzni, ali ništa lošiji kolači, poput orahnjače, makovnjače, slatkoga kruha pince i slično. Zanimljivo je da je upravo taj slatki uskrsni kruh, žut od umiješenih jaja u glatko brašno, poveznica kontinenta i obale. Dalmacija, naime, ne poznaje uskrsni doručak u onome obliku u kojemu će se naći na stolovima kontinentalne Hrvatske. Nema šunke, ali zato je pinca obvezna. Baš kao i janjetina, pečena na ražnju, pod pekom ili u pećnici, svejedno. Naravno, može i janjeća juha. U najvećem dijelu Hrvatske uskrsni ručak bez janjećeg pečenja gotovo je nezamisliv.
Zanimljivo, premda je Uskrs najveći i najvažniji kršćanski blagdan, s njim je u našim krajevima povezan niz praznovjerja. Primjerice, vjerovalo se da oblačenje nove odjeće na Uskrs, kada se obnavlja cijela priroda, sigurno donosi sreću. Onaj pak tko na uskrsno jutro proguta prve tri ljubičice poštedjet će ga “hladna groznica”, dok su se uskrsni buketi od vrbinih maca i ispuhanih jaja smatrali zaštitom od vještica. Onaj tko bi u uskrsnoj noći iskopao korijen perunike i nosio ga osušenoga na goloj koži, vjerovao je da će ga to učiniti otpornim udarce i boli. Ako na Uskrs pada kiša, vjerovalo se da će tako biti svih šest nedjelja iza Uskrsa.
Papa Franjo predvodio je sinoć misu bdjenja u bazilici svetog Petra u kojoj je osudio “ledene vjetrove rata” i druge nepravde.
86-godišnji Franjo zbog neuobičajeno niskih temperatura u Rimu nije predvodio procesiju Križnog puta na Veliki petak. Njegovi liječnici naredili su mu oprez nakon što je prošli tjedan bio hospitaliziran zbog bronhitisa.
Papa Franjo je djelovao dobro tijekom mise uskrsnog bdjenja, tijekom koje je krstio osam odraslih obraćenika na katoličanstvo.
Nakon početka bogoslužja u stražnjem dijelu crkve tradicionalnim paljenjem velike vazmene svijeće, u invalidskim je kolicima odvezen naprijed da predvodi misu. Uskrs je najvažniji dan u kršćanskom liturgijskom kalendaru jer obilježava dan kada je prema Bibliji Isus uskrsnuo od mrtvih.
U svojoj propovijedi, pročitanoj pred oko 8000 ljudi u najvećoj crkvi kršćanskog svijeta, Franjo je govorio o gorčini, užasu i razočaranju koje danas osjećaju mnogi.
“Možemo se osjećati bespomoćno i obeshrabreno pred snagom zla, sukobima koji kidaju odnose, kalkulantstvom i ravnodušnošću koji izgleda da prevladavaju u društvu, ranom korupcije, širenjem nepravde, ledenim vjetrovima rata”, rekao je.
Franjo je pozvao na prestanak svih ratova, a otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022., više je puta govorio o Ukrajini i njezinom narodu kao o “mučenicima”.
Čitajući svoju propovijed snažnim i samouvjerenim glasom, Franjo je rekao da čak i kada ljudi osjete da je izvor nade presušio, važno je ne ostati zamrznut u osjećaju poraza, nego tražiti “unutarnje uskrsnuće” uz Božju pomoć.
Papa Franjo će zaključiti slavlje Velikog tjedna u nedjelju predvodeći uskrsnu misu na Trgu svetog Petra, a zatim dati svoj blagoslov i poruku Urbi et Orbi (gradu i svijetu) sa središnjeg vanjskog balkona bazilike svetog Petra.
Hina
U Bosni se danas očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima.
U Hercegovini jutro pretežno sunčano, uz postupno naoblačenje tijekom dana. Kiša se očekuje poslije podne i tijekom noći.
Na planinama slab snijeg. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 9, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 16 stupnjeva celzija.
Tisuće hodočasnika ovih se uskrsnih blagdana slijevaju u Međugorje, najveću ispovjedaonicu svijeta. Još od početka Velikoga tjedna svakodnevno pristižu skupine vjernika iz svakoga kutka planeta. Utječu se uskrslome Kristu, Gospi Međugorskoj – Kraljici Mira, mole se za osobne nakane, ozdravljenje, svoje najbliže… Zavjetuju se i penju na Brdo ukazanja, Križevac. U crkvi sv. Jakova mise se služe na brojnim stranim jezicima. Uz domaće, najviše je hodočasnika iz RH, Slovenije, Italije i Poljske, a stigli su i oni iz Kalifornije. Na sam blagdan Uskrsa stižu i veće hodočasničke skupine sa svih kontinenata. Ovo hercegovačko mjesto mira i molitve, nakon vremena pandemije, ponovno je oživjelo u pravom smislu te riječi.
Svim građanima, prijateljima, poslovnim suradnicima, poduzećima, ustanovama, udrugama, klubovim i društvima želim uputiti iskrene čestitke povodom nastupajućih uskrsnih blagdana.
Neka uskrsli Krist donese u vaše domove obilje mira i blagoslova i neka vaša srca ispuni nadom i vjerom da dobrota uvijek pobjeđuje zlo.
Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Vaš načelnik
Mladen Mišurić-Ramljak
U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, predsjednik Općinskog odbora Mladeži HDZ BiH Kiseljak Boris Mrnjavac uputio je Uskrsnu čestitku svim vjernicima Katolicima koju prenosimo u cijelosti:
Neka nam ovaj najveći kršćanski blagdan, kao blagdan pobjede svjetla nad tamom, dobra nad zlom i istine nad laži, bude ispunjen molitvom i nadom, zvijezda vodilja i nadahnuće u svemu što radimo.
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!
Prije malo više od mjesec dana na Graničnom prijelazu Izačić, između Hrvatske i BiH, putnica je kažnjena jer je u automobilu vozila 15 kuhinjskih krpa. U vozilu je bilo nekih kućnih potrepština te pet pakiranja kuhinjskih krpa, a u svakom su bile po tri krpe. Nije poznata ukupna vrijednost, ali, prema carinskom pravilniku, količina je vjerojatno veća od dopuštene za osobne potrebe pa je platila kaznu od 300 eura, a krpe su joj oduzete.
Bio je to jedan od posljednjih u nizu slučajeva drakonskih kazni na granici s Hrvatskom. Vozač automobila Audi koji je krajem siječnja zaustavljen na GP Maljevac prilikom putovanja iz BiH u Hrvatsku dobio je kaznu od 540 eura zbog 6 kutija cigareta Marlboro Touch Blue. Iz Carinske uprave Republike Hrvatske potvrdili su navedeni prekršaj te obrazložili nalog koji je uručen bh. vozaču. ‘Nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod ograničenjem pri uvozu, i to 120 komada cigareta Marlboro Touch, a koja se nalazila u naslonu za ruku, osobnoj torbici i džepu hlača’, objasnili su.
Budući je Uskrs sve bliže i mnogi će rodbini pa i preko granice nije nadomet da se još jednom podsjetite što sve ne smijete prenositi kako vas ne bi iznenadila golema novčana kazna za praznike. Bolje da taj novac potrošite na nekakvu finu šunkicu.
Količina cigareta koja se može prenijeti iz BiH u Hrvatsku stvara nedoumice kod građana. Na snazi je novi pravilnik o oslobađanju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država, u koje se ubraja i BiH. Tako sada putnici, umjesto 10 kutija cigareta, koliko su do tada mogli prenijeti bez plaćanja davanja u osobnoj prtljazi, preko granice mogu prenijeti samo dvije kutije.
Pri unosu robe u carinsko područje EU-a u osobnoj prtljazi putnika oslobađanje od uvoznih davanja odnosi se na sljedeće količine duhanskih trošarinskih proizvoda: 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillom smatraju cigare neto težine do tri grama po komadu), 10 cigara, 50 g duhana za pušenje, 50 g grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 g novih duhanskih proizvoda.
Novim pravilnikom RH je primijenila donju graničnu vrijednost dopuštene količine duhanskih proizvoda koja se primjenjuje u zemljama EU-a. Kad su u pitanju alkoholna pića, dopušteno je unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22 posto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića. Međutim, za one koji žive u pograničnoj zoni RH i susjednih trećih država ili radnike u istim područjima vrijede još stroža pravila. Naime, njima je dopušteno prenijeti samo 25 cigareta.
Novim pravilnikom određeno je da se oslobađanje od PDV-a i trošarine odnosi na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne prelazi iznos od 2200 kuna po putniku. Za putnike mlađe od 15 godina vrijednosni limit je 1100 kuna. Brojni pušači iz pograničnoga područja, ali i iz udaljenijih mjesta, upravo su zbog nižih cijena cigareta i duhanskih proizvoda često dolazili u prekograničnu kupnju u BiH. Zbog navedenih ograničenja i strogih graničnih kontrola rizik je prevelik, a kazne preoštre da bi se preko granice nosilo više od dopuštene količine cigareta.
Meso i mlijeko zabranjeni
Spomenimo i to da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kg.
Kod Mrkonjić -Grada sinoć se dogodila stravična proetna nesreća u kojoj su poginula trojica radnika iz Jajca. Brojni građani i prijatelji se na društvenim mrežama opraštaju od nastradaih, te žele brz oporavak povrijeđenom Asimu Kokiću iz Jajca.
– Našem Senadu Poški, Elviru Čagalju i Selvedinu Crncu neka je vječni raj, a obitelji i njihovim najbližima upućujemo iskrenu sućut. Teški su ovi trenutci za mnoge Jajčane, jer ipak se radi o ljudima koji su tek zakoračili u život i nisu ni osjetili sve njegove čari.
Našem Asimu Kokiću koji je prebačen u Sarajevo držimo fige, da pobijedi do sada svoju najtežu bitku i da se vrati s nama u uobičajne životne obveze. Svatko na svoj način neka uputi molitvu- navodi se u poruci objavljenoj na Fecebooku portala Jajce.online.
Foto: Tijana Jelena Lovrić
Što je uopće blagoslov? Površno i brzopleto objašnjenje bilo bi to da je blagoslov zazivanje Božje naklonosti ne neku stvar ili na neku osobu pogotovo u vidu budućeg napretka i blagostanja. Tako blagoslivljamo automobil da bi nas vozio bez prometnih nezgoda i kvarova, blagoslivljamo djecu da budu zdrava i pametna, itd… U tome slučaju blagoslivljamo jela na uskrsno jutro zato što bi po tome blagoslovu jelo dobilo novu kvalitetu svetoga, da bi nam ono bilo zalog Božje zaštite tijekom cijele godine.
Nije slučajno da se jelo blagoslivlja na poseban način o Uskrsu. Kao prvo, kršćanin redovito blagoslivlja Boga prije svakog objeda, zahvaljujući mu za darove koji su mu udijeljeni. Kada je uskrsni obrok u pitanju, razumljivo je da on ima posebno značenje jer dolazi nakon korizmenog posta. Budući da je taj obrok i bolji i obilniji, tim je više čovjek pozvan zahvaljivati za hranu koju može svečano i u radosti blagovati. Još nam se jedan razlog čini osobito znakovitim. Isus je svojim uskrsnućem preobrazio svakoga čovjeka, ali je preobrazio i svojim spasenjem prožeo cijeli svijet, sav svemir, sve stvoreno. Snaga i blagoslov Krista uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću.
U nas vjernici u velikom broju i veoma rado donose hranu na jutarnji uskrsni blagoslov. Stvarno nije potrebno smatrati da bi to više bio znak površnog i pomalo poganskog shvaćanja Božje zaštite. Baš naprotiv. Zasigurno je to prigoda da svećenik podsjeti svoje vjernike kako je izuzetno lijepo da osjećaju potrebu da se blagoslovi prvi uskrsni obrok. Samo treba naglasiti još barem dvije stvari. Prvo, mi zahvaljujemo Bogu za hranu koju smo donijeli. Zahvaljujemo mu za sve njegove darove: za jelo i piće, za odjeću i obuću, za dom, za obitelj, za svjetlo vjere u našim dušama, za Božje izabranje i spasenje u koje smo uključeni, a ponajviše za Spasitelja i Gospodina našega Isusa Krista po kojemu postajemo dionici nebeskih darova i nebeskog izabranja. Drugo, kako zavaljujemo Bogu toga jutra za hranu koju smo donijeli i za sve što imamo i što jesmo, ne smijemo zaboraviti neprestance, svakoga dana zahvaljivati Bogu za sve darove, tako da naš cijeli život bude hvala Bogu i na hvalu njegovu. Hrana koju smo donijeli već je sveta, već je blagoslovljena, jer je od Boga. Međutim, mi Boga hvalimo radi njegove svetosti, radi toga što nam tu hranu udjeljuje zajedno sa svim darovima. To je središnje i temeljno značenje uskrsnog blagoslova i svakog blagoslova općenito.
Kiseljak.info
U četvrtak, 6. travnja 2023. godine, u prijepodnevnim satima predsjednica Federacije BiH gđa Lidija Bradara posjetila je sestre Služavke Maloga Isusa u samostanu „Egipat“ u Sarajevu i susrela se s djecom Stadlerovog dječjeg „Egipta“, izvijestili su iz Provincije Bezgrješnog začeća BDM.
Na početku razgovora i dobrodošlice, provincijska je glavarica s. M. Ana Marija Kesten izrazila zadovoljstvo prigodom posjete Predsjednice Federacije BiH. Predstavila je djelatnost sestara u samostanu „Egipat“, te ju upoznala sa životom djece Stadlerovog dječjeg „Egipta“ i s radom Predškolske ustanove “Dječjeg vrtića Egipat”. Predsjednica Bradara pokazala je veliko zanimanje za rad sestara u ovoj ustanovi. Zahvalila je sestrama na doprinosu, te iskazala veliku spremnost u podršci djelatnosti sestara.
Susret je protekao u prijateljskom ozračju i razgovoru, te uz čestitanje Uskrsnih blagdana.
Republika Srpska će postati nezavisna država, jer u BiH ne možemo biti dio regionalnih inicijativa koje bi nam mogle biti od koristi, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Dodik je istaknuo da je “Otvoreni Balkan” dobra inicijativa, ali da u BiH ne misle tako.
“Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević čim se ujutro probudi, odmah mrzi Srbe. Ali živimo u takvoj zemlji, u kojoj se neke ambasade vježbaju na nama, ali i to će proći jednog dana”, naglasio je Dodik u objavi na službenom Twitter profilu.
Živimo u takvoj zemlji koja je nemoguća, ona je vježbalište američkog veleposlanika, ali će i oni proći, naglasio je Dodik.
Јoš jednom je ponovio da “Srbi nisu počinili genocid, već da je to izmišljeno”.
Република Српска ће постати независна држава јер у БиХ не можемо бити дио регионалних иницијатива које би нам могле бити од користи.
"Отворени Балкан" је добра иницијатива, али у Сарајеву не мисле тако. Денис Бећировић чим се пробуди, одмах мрзи Србе. Али живимо у немогућој земљи… pic.twitter.com/wauI6ddbKk— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 7, 2023
Premijer Hrvatske Andrej Plenković u intervjuu za Večernji list govorio je o brojnim temama, a osvrnuo se i na vanjsku politiku, a riječi je bilo i Bosni i Hercegovini.
– Politički stav Vlade prema Ukrajini je principijelan i jasan od samog početka. Kad sam postao premijer, moja prva međunarodna posjeta je bila u BiH. Drugi je bio Kijev. Tada sam već identificirao što je vanjskopolitički bitno za Hrvatsku. Nama je kad gledamo susjedstvo, najbitnija situacija u BiH. Štitimo interese hrvatskog naroda u BiH, ali ne na način da stvaramo neprijatelje, nego da poboljšavamo njihov položaj, ali i da ujedno podržavamo cijelu BiH i približavamo je prema Europskoj uniji. Kroz dijalog nastojimo naći rješenja koja su najbolja za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Borjana Krišto postala je predsjedavajuća Vijeća ministara. U lipnju ćemo imati zajedničku sjednicu vlada – Vijeća ministara i hrvatske Vlade u Zagrebu, staviti na stol sve teme i vidjeti kako unaprijediti odnose. Očekujemo što skorije formiranje i Vlade u Federaciji BiH – rekao je.
Prije nekoliko dana su u Sarajevu protiv visokog predstavnika Schmidta održani su prosvjedi, a na to se osvrnuo i Plenković.
– Protivim se pritiscima na visokog predstavnika i tendencijama koje narušavaju položaj Hrvata suprotno od Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. On nije idealan, međutim, to je ono što postoji i što drži BiH skupa, a daje okvir Hrvatima da budu ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda. I zato su rješenja koja je donio visoki predstavnik Schmidt dobar iskorak prema zaštiti legitimnog interesa Hrvata, koji nisu u BiH manjina nego konstitutivni narod.
Mnogim međunarodnim sugovornicima treba tumačiti da Hrvati zbog manje brojnosti u odnosu na Bošnjake i Srbe nisu manjina nego da su jednakopravni u političkoj i ustavnoj arhitekturi BiH. U tom pogledu učinili smo ogromne iskorake snažnim političkim i diplomatskim lobiranjem na najvišoj razini. Siguran sam da visoki predstavnik neće ni na koji način biti impresioniran prosvjedima koji su organizirani prije par dana, kao ni onima koji su bili organizirani prošlo ljeto protiv njega. Pa imamo i predsjednika države koji ga je napadao i vrijeđao, dok je za to vrijeme Schmidt pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata – naveo je.
To je glavna razlika između naše metodologije vanjskopolitičkog djelovanja, a rezultati se vide. Slična je stvar s Ukrajinom. Znamo da je Rusija agresor, da krši međunarodno pravo i da minira sve na čemu se bazira međunarodni poredak. Mi kao država ne samo zato što imamo određene vrijednosti, nego i kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, ne trebamo ni sekunde dvojiti na kojoj strani trebamo biti. I zato je pozicija parlamentarne većine i Vlade, a rekao bih i respektabilnog dijela oporbenih stranaka, bila vrlo jasna u Hrvatskom saboru.
Hina
Tijekom većinom vjetrovitijeg Uskrsa se uz promjenjivu naoblaku vjerojatnost kiše povećava na cijelom Jadranu, a u utorak opet osobito na sjevernom, dok je pretežno suho, pa i sunčano najvjerojatnije na Uskrsni ponedjeljak
Premda je porast temperature neprijeporan, najprije jutarnje, zatim i popodnevne. No, znatno je manje pouzdana prognoza kiše, u višem gorju čak i snijega. Zna se da će povremene mjestimične oborine biti, ali ne i gdje točno i kada. Naravno, pritom će u dosta mjesta kiša i izostati, i to osobito na Jadranu, gdje će neki dani čak biti i pretežno sunčani – trenutačno najvjerojatnije ponedjeljak i srijeda. Povremena kiša na većini je Jadrana moguća u nedjelju i utorak. No nemojte se začuditi ako već u subotu čujete sasvim suprotno. Visinska je ciklona iznad nas! Sretno! – prognoza je to poznatog meteorologa Zorana Vakule s HRT-a za nadolazeći uskrsnji vikend te tjedan koji slijedi.
Subota će u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti oblačna i za travanj razmjerno hladna. Srećom “minusi” će izostati, ali u većini mjesta ne i povremena kiša u malim količinama – vrlo vjerojatno po iznosu i manjim od vrijednosti najniže temperature, koja će biti od 2 do 4 °C. Tijekom dana pak najviša oko 10 °C.
Promjenjivo oblačno, ponegdje uz malo kiše bit će i u našim najzapadnijim krajevima, najava je to Vakule. Štoviše, u višem gorju može pasti i malo snijega. Nakon u noći i ujutro slabe do umjerene bure okrenut će na podjednako jugo, a navečer će na sjevernom Jadranu jačati bura pa će u noći na Uskrs podno Velebita lokalno vjerojatno biti i olujnih udara. Najniža temperatura zraka u unutrašnjosti -2 do 3 °C, uz more 4 do 9 °C, a najviša 14, 15 °C, u nižem gorju oko 10 °C.
Niža od prosječne za 8. dan travnja bit će i na sunčanijem te većinom suhom srednjem Jadranu, kao i u promjenjivo oblačnoj te nestabilnijoj unutrašnjosti Dalmacije, gdje je velika vjerojatnost za ponegdje malo kiše, uglavnom u obliku pljuskova. Vjetar slab do umjeren, većinom jugo i južni, a more malo valovito, prema otvorenome i umjereno. Podjednako ne odviše valovito i vjetrovito i na jugu Hrvatske, u subotu našem najsunčanijem području, uz temperaturu zraka ujutro od 4 do 9 °C, poslijepodne oko 15 °C. Kratkotrajne oborine moguće su uglavnom u unutrašnjosti, uz granicu.
Tijekom većinom vjetrovitijeg Uskrsa se uz promjenjivu naoblaku vjerojatnost kiše povećava na cijelom Jadranu, a u utorak opet osobito na sjevernom, dok je pretežno suho, pa i sunčano najvjerojatnije na Uskrsni ponedjeljak. Temperatura zraka bit će u blagom porastu. I u većini unutrašnjosti sve manje hladno, uz mogućnost manjih “minusa” samo pri tlu, osobito u gorju. No, i dalje promjenjivo, uz povremenu mjestimičnu kišu, u višem gorju čak i snijeg, najavljuje Vakula.
Sarajevo je sinoć u večernjim satima pogodio potres, javio je EMSC.
Potres je bio na dubini od devet kilometara.
Jačina potresa bila je 2,1 stupanj po Rihteru, prenosi Avaz.
“Strašno je zvučalo”, “Osjetilo se brujanje i onda se zatreslo”, neki su od komentara korisnika EMSC-a.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 29 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/b0SvW2HQAA— EMSC (@LastQuake) April 7, 2023
Građani u Federaciji BiH često se pitaju kako se može ostvariti invalidska mirovina te s koliko se godina života i radnog staža može otići u ovu vrstu mirovine
Prilikom isplate mirovina za veljaču Federalni zavod MIO imao je 59.279 korisnika invalidske mirovine. Kako su nam potvrdili iz ovog Zavoda, od navedenog broja njih 49.373 živi na prostoru Federacije BiH, dok su ostali u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko te inozemstvu, piše Večernji list BiH.
Građani u Federaciji BiH često se pitaju kako se može ostvariti invalidska mirovina te s koliko se godina života i radnog staža može otići u ovu vrstu mirovine. Prema Zakonu o MIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stječe pravo na invalidsku mirovinu: ako je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na duljinu mirovinskog staža; ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine.
Pravo na mirovinu
– Osiguranik kod kojeg je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. Osiguraniku koji je bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu – stoji u Zakonu.
U Zakonu se dalje navodi da kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nositelj osiguranja donosi odluku o pravima na osnovi tih činjenica utvrđenih na osnovi nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje. Glasnogovornik Federalnog zavoda MIO Tomislav Kvesić objasnio je kako je osnovni uvjet da bi se išlo na povjerenstvo, osim u slučaju ozljede na radu, to da trećina radnog vijeka mora biti “pokrivena” mirovinskim stažom za odlazak u invalidsku mirovinu. Invalidska mirovina određuje se na isti način kao i starosna.
– Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže mirovine određene u skladu s ovim zakonom. Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 40 godina – navedeno je u Zakonu.
Invalidnost i prava
Dalje se navodi da se osiguraniku koji ispunjava uvjet za invalidsku mirovinu u pogledu mirovinskog staža i kod kojeg je invalidnost prouzročena djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomično ozljedom izvan rada ili bolešću, određuje jedna invalidska mirovina koja se sastoji od dijela određenog na osnovi ozljede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovi ozljede izvan rada ili bolesti, prema njihovu utjecaju na ukupnu invalidnost. Mirovina određena na ovaj način ne može iznositi više od mirovine koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina mirovinskog staža.
– Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini, podijeli s ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom razdoblju. Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kojem je radio na dan nastanka invalidnosti podijeli s prosječnom plaćom u Federaciji BiH za taj mjesec – navedeno je u Zakonu.
Inače, u skladu sa spomenutim Zakonom o MIO, invalidske mirovine svake se godine redovito usklađuju jednako kao i starosne.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o dopuni tarife administrativnih pristojbi kojom se smanjuje cijena pristojbi za provođenje radnji u postupku homologacije.
Ovom odlukom, donesenom na zahtjev Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, se naknada za potvrde usklađenosti za pojedinačno vozilo smanjuje za 50 posto (trenutačno je 20 KM), dok se potvrda o usklađenosti kod homologacije tipa, dijelova i opreme vozila u potpunosti ukida (30 KM).
Ministar Prometa i Komunikacija Edin Forto je kazao kako je nepoznat broj, a nerijetko i smisao tzv. parafiskalnih nameta, a zapravo različitih pristojbi i naknada koje opterećuju građane i gospodarske subjekte, dodatno poskupljujući život i poslovanje.
Postupak homologacije u BiH se provodi u skladu s Odlukom o najnižim tehničkim zahtjevima i obavlja se u okviru carinjenja vozila. Nakon što se dobije dokument o usklađenosti vozila, slijedi carinski postupak pa registracija vozila.
Homologacija pojedinačnog vozila se provodi za korištena (polovna) vozila iz uvoza, za nova vozila koja dobavljač pojedinačno uvozi zbog prodaje ili za svoje potrebe u skladu s Pravilnikom o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila, te u drugim slučajevima predviđenim ovim pravilnikom.
Prema dosadašnjem cjenovniku cijena homologacije za pojedinačna vozila je iznosila oko 254 KM i to:
Naknada za proces homologacije: 175.50 KM
Naknada za provjeru podataka (potvrda proizvođača): 58.50 KM
Naknada za izdavanje potvrde o usklađenosti: 20.00 KM
Zаhvаljuјući оgrоmnim pоskupljеnjimа, umјеstо prеdblagdanske еufоriје, nа tržnicama je gužvа i nеrvоzа
Kad se u obzir uzme i prosječna plaća u Bosni i Hercegovini, istraživanja kažu da građani naše zemlje jedu najskuplja jaja u Europi. U susret blagdanima, domaća jaja na tržnici nikad nisu bila skuplja, pa se za jednu marku mogu kupiti tek dva komada.
A što na to kažu kupci, a što trgovci, donosi BHRT.
Zаhvаljuјući оgrоmnim pоskupljеnjimа, umјеstо prеdblagdanske еufоriје, nа tržnicama je gužvа i nеrvоzа. Zа priču nisu rаspоlоžеni ni kupci ni trgovci. Јеdnimа је skupо, а drugimа prоdаја slаbо idе. Оni riјеtki trgovci kојi su bili rаspоlоžеni zа priču kаžu kako, u оdnоsu nа prоšlоgоdišnjih 15 dо 20 fеningа, јеdnо dоmаćе јаје sаdа iznosi pоlа mаrkе.
Prоšlе gоdinе u оvо vriјеmе zа mаrku su kupоvаli 4, sаdа dvа. Zbоg tоgа su kupci prinuđеni dobro razmisliti gdje će kupovati.
Мnоgi ćе sе, umјеstо tržnice, оvе gоdinе оkrеnuti vеlikim lаncimа mаrkеtа, gdје vlаdа оbrnut trеnd, јеr sе zа blagdane јаја prоdајu pо аkciјskim ciјеnаmа.
Maksimalistički zahtjevi, etnonacionalističke taktike zastrašivanja neće pomoći da Vlada FBiH krene naprijed
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) održava trenutno u zgradi OHR-a press koferenciju na kojoj se osvrnuo na to što je jučer istekao rok za formiranje Vlade FBiH.
– Nakon brojnih razgovora podsjetio bih sve političke aktere da rade svoj posao. Ovdje se radi o borbi političkih stranaka za moć, a ne o borbi političkih stranaka. Konstitutivni narodi i ostali narodi imaju svoje mjesto i to je ono što se mora poštovati, ali ova borba između političkih stranaka koja je ustvari moć za prevlast se mora riješiti.
Maksimalistički zahtjevi, etnonacionalističke taktike zastrašivanja neće pomoći da Vlada FBiH krene naprijed. Većina ljudi koje sam upoznao je spremna da ide naprijed i da međusobno sarađuju. Ovaj trenutni zastoj ne može potrajati.
Volja birača mora postati politička stvarnost, u suprotnom, demokratija ovdje nema smisla. Federacija mora funkcionirati jer nam je jaka Federacija potrebna za formiranje države, jer građani ove zemlje zaslužuju budućnost i napredak ovdje u vlastitoj zemlji. Previše toga je dovedeno u pitanje. Ova zemlja sada ima šansu koja je pružena kroz kandidatski status za buduće članstvo u EU i sada mora da iskoristi za dobrobit svojih građana tu mogućnost.
Odgovorni političari moraju konstruktivno raditi bez obzira da li su u vlasti ili opoziciji. Opozicija je neodvojivi dio demokratije. To je njihova obaveza koju imaju prema biračima. Bez obzira na koga se ovo odnosi, ovo je posljednji poziv da se uradi. Neće biti dodatnog konačnog poziva – rekao je Schmidt
Brzom intervencijom policijskih službenika, osoba je izvučena iz vode, nakon čega je vozilom Službe hitne pomoći prevezena u Opću bolnicu Bosanska Gradiška
Policijski službenici Policijske uprave Bosanska Gradiška Zoran Šmitran, Đevad Kosić, Slaviša Šinik i Đorđe Đurđević, brzim, efikasnim i humanim potezima spasili su život jednoj osobi.
Naime, Policijskoj stanici Bosanska Gradiška je jučer, 6. travnja, oko 17,50 sati, prijavljeno da dvadesetjednogodišnjak iz Gradiške, u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove, trči prema rijeci Savi, te ulazi u vodu.
Postupajući po prijavi, te brzom intervencijom navedenih policijskih službenika, osoba je izvučena iz vode, nakon čega je vozilom Službe hitne pomoći prevezena u Opću bolnicu Bosanska Gradiška na daljnje zbrinjavanje, prenosi Radiosarajevo.
“Na ovaj način još jednom je pokazano da su policijski službenici spremni žrtvovati svoje živote kako bi spasili druge”, priopćeno je iz ove policijske stanice.
Zastupnici su izrazili opredjeljenje da se što prije formira nova Vlada i pozvali su sve sudionike u ovom procesu da se hitno iznađe rješenje za ovo pitanje da bi se ispoštovala ustavnost i zakonitost rada izvršne vlasti u Federaciji BiH
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH završio je sinoć izvanrednu sjednicu na kojoj je usvojio zaključke i deklaraciju u vezi Informacije o Odluci o imenovanju premijera Vlade, zamjenika premijera i ministara u Vladi Federacije BiH, a koju je primio k znanju.
Prema prvom zaključku, Zastupnički dom je naveo da u ustavnom roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, nije u potpunosti završen proces imenovanja Vlade FBiH kako to nalažu odredbe entitetskog ustava, odnosno nije data suglasnost na Odluku o imenovanju Vlade kako to predviđaju rokovi propisani Ustavom.
Drugim usvojenim zaključkom zastupnici su izrazili opredjeljenje da se što prije formira nova Vlada i pozvali su sve sudionike u ovom procesu da se hitno iznađe rješenje za ovo pitanje da bi se ispoštovala ustavnost i zakonitost rada izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Sve to zaključili su imajući u vidu istaknuto mjesto koje imaju izbori prema Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH i uložene napore međunarodne zajednice da bi se osigurala provedba rezultata izbora održanih 2. listopada prošle godine, a uvažavajući činjenicu da sadašnja Vlada, kako je navedeno, radi godinama u tehničkom mandatu i nije u mogućnosti provoditi reformske procese.
Ova dva zaključka usvojena su na prijedlog zastupnika koji dolaze iz stranaka HDZ BiH, SDP BiH, Naša stranka, Narod i pravda, Narodni evropski savez, Pokret demokratske akcije i Bh.inicijativa-Kasumović Fuad.
Zaključke, koji su također usvojeni, predložili su zastupnici Stranke za BiH i Narodnog evropskog saveza, po kojima Zastupnički dom zadužuje Ustavno povjerenstvo da u roku od 15 dana razmotri postojeći ustavni sustav i inicira usklađivanje ili izmjenu ustavnih odredbi za izbor Vlade FBiH, nakon promjena koje su nastale donošenjem amandmana na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, a sve radi postizanja ustavnog rješenja koje će omogućiti imenovanje i potvrđivanje Vlade sadašnjem, kao i svakom narednom sazivu Parlamenta FBiH.
Zastupnički klubovi Stranke za BiH i NES-a smatraju kako se mora preuzeti odgovornost i iskoristiti mogućnost da se, u skladu sa Ustavom FBiH, usaglase i predlože i u poslovničkoj proceduri rasprave i usvoje “neophodni amandmani kojima će se postići efikasnost, funkcionalnost i harmoniziranost ustavnog sustava”.
Na prijedlog Kluba SDA na sjednici je usvojena i Deklaracija Zastupničkog doma o neprihvaćanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata sa ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces.
Usvajanjem ove Deklaracije Zastupnički dom poziva visokog predstavnika da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav FBiH.
Uz to Zastupnički dom je, po ovoj deklaraciji, osudio “kontinuirane tendencije i političke prijedloge i inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van BiH, čiji je cilj da imaju uspostavu sustava etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije Federacije BiH, a koje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države BiH”.
Izanredna sjednica Zastupničkog doma održala se da bi se ispoštovao Ustavom FBiH zagarantiran rok, koji jke istekao uponoć, za formiranje Vlade FBiH.
Nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara donijela Odluku o imenovanju Vlade FBiH 30. ožujka, na tu odluku dao je suglasnost potpredsjednik Federacije Igor Stojanović, dok svoj potpis nije dao potpredsjednik Refik Lendo.
Na osnovu toga, odnosno bez suglasnosti drugog potpredsjednika, a u skladu sa Ustavom FBiH, ta Odluka se nije mogla poslati Zastupničkom domu na potvrđivanje, te Vlada Federacije nije imenovana u predviđenom roku.
Tako je Zastupnički dom odlučio da zakaže jučer izvanrednu sjednicu kako bi razmotrio Informaciju o Odluci o imenovanju premijera Vlade, zamjenika premijera i ministara u Vladi Federacije BiH i donio je navedene zaključke i deklaraciju.
Od gubitka težine do ravnog trbuha, osobni treneri otkrili su nekoliko nevjerojatnih savjeta koji će vam pomoći da postignete svoje ciljeve.
Rad s osobnim trenerom nije jeftin pa mnogi savjete o zdravlju i fitnessu traže na društvenim mrežama, a te informacije ne moraju uvijek biti točne. The Sun je razgovarao s nekoliko osobnih trenera i stručnjaka koji su podijelili nekoliko jednostavnih savjeta koji će vas motivirati da postignete svoje zdravstvene i fitness ciljeve ove godine.
‘Izraelske obrambene snage neće dopustiti terorističkoj organizaciji Hamas da djeluje iz Libanona‘, poručila je pak vojska
Izraelska vojska priopćila je da je napala mete koje pripadaju islamističkoj skupini Hamas u južnom Libanonu i da je pojačala udare u Pojasu Gaze, nakon raketnih napada na Izrael pokrenutih iz Libanona u četvrtak.
“Izraelske obrambene snage neće dopustiti terorističkoj organizaciji Hamas da djeluje iz Libanona i smatra državu Libanon odgovornom za svaku usmjerenu vatru koja dolazi s njenog teritorija”, stoji u priopćenju izraelske vojske.
Jake eksplozije čule su se u regiji Tira u južnom Libanonu. Stanovnik palestinskog izbjegličkog kampa Rachidiye u blizini Tira, Abu Ahmad, rekao je za AFP da su “najmanje dvije granate pale u blizini kampa”.
Na Gazu su izraelski zračni napadi počeli prije ponoći.
U međuvremenu su se oglasile i Privremene snage Ujedinjenih naroda (UNIFIL) raspoređene u južnom Libanonu kao tampon između dviju zemalja koje tvrde da Libanon i Izrael “ne žele rat”.
Mirotvorci su pozvali “sve strane da prekinu sve akcije” s obje strane granice, nakon izraelskih napada u zoru u petak koji su bili odgovor na ispaljivanja raketa na Izrael s libanonskog teritorija.
Udari su bili u tijeku u oko 4,30 sati ujutro po izraelskom vremenu u južnom Libanonu i Gazi, prema vojnom priopćenju.
U četvrtak, na dan Pashe, iz Libanona je na Izrael ispaljeno oko 30 raketa, pri čemu je jedna osoba ranjena. Izraelska vojska je za napade odmah optužila Hamas.
Ovaj napad dogodio se dan nakon nasilnog upada izraelske policije u džamiju Al-Aqsa u Jeruzalemu, trećem najsvetijem mjestu u islamu, kako bi protjerali Palestince koji su se tamo zabarikadirali.
Izrael je brzo odgovorio na baraž raketa i to prvo napadom na Gazu.
Agencija France Presse javlja da su se čule najmanje tri eksplozije u Gazi oko 23:15 sati, nekoliko minuta prije nego što je izraelska vojska objavila da “izvodi udare na pojas Gaze”.
Borbeni zrakoplovi pogodili su “tunel” u području Beit Hanoun (sjeverno od pojasa Gaze), a drugi u području Khan Younis (južno od teritorija), navodi se u priopćenju izraelske vojske.
“Pogođena su i dva centra za proizvodnju oružja koja pripadaju Hamasu”, islamističkom pokretu koji je na vlasti u Pojasu Gaze od 2007. godine, dodaje se u tekstu, predstavljajući operaciju kao “odgovor na kršenje sigurnosti (Izraela) koje je Hamas ovih dana počinio”.
Udari su trajali i pola sata kasnije, a iznad grada se jasno čuo zvuk zrakoplova.
“Udarit ćemo naše neprijatelje i oni će platiti cijenu za svaki napad”, rekao je ranije izraelski premijer Benjamin Netanyahu na otvaranju sastanka ograničenog sigurnosnog kabineta.
U Busovači je nakon završetka prve stambene zgrade urađene nakon više od 30 godina s izgradnjom krenula gradnja još jedne stambene zgrade.
Izvođač je i ovaj put poduzeće MD gradnja, a ovaj put se očekuje i mnogo više stambenih jedinica nego što je to bio slučaj s njihovom prvom investicijom u stambenu izgradnju u Busovači
Na objavi na njihovoj službenoj facebook stranici naveli su sve podatke.
Imamo odličnu priliku za sve koji traže svoj novi dom!
Prodajemo kvalitetno izgrađene stambene jedinice po cijeni od samo
1370 KM + PDV, u RohBau fazi.
Nalazimo se u Busovači, savršenoj za one koji žele biti u mirnom okruženju, ali i dalje imati pristup svim gradskim sadržajima. Naša gradnja je vrhunske kvalitete, koristimo samo najbolje materijale kako bismo osigurali trajnost i sigurnost vašeg novog doma.
Bez obzira jeste li u potrazi za svojim prvim domom, mjestom za vašu obitelj ili jednostavno želite ulagati u nekretnine, ovo je prava prilika za vas!
Za sve dodatne informacije i rezervacije, molimo vas da nas kontaktirate na broj
063 046 244
Ne propustite ovu priliku za vaš novi dom!
Centralna.ba
Real je po tko zna koji put pokazao da je najopasniji kad je otpisan. Real je pobjedom na Camp Nouu 4:0 nad Barcelonom nadoknadio 0:1 s Bernabeua i plasirao se u finale Kupa Kralja gdje će igrati protiv Osasune. Strijelci za Real bili su Vinicius u 45. te Karim Benzema u 51., 59. (p) i 82. minuti.
Luka Modrić je fantastičnom asistencijom namjestio drugi gol za Real. Modrić je jako dobro odigrao za Real do 87. minute kad ga je zamijenio Aurélien Tchouaméni. Ovo je najveća pobjeda Reala na Camp Nouu od sezone 1962/63. kad je Real s Di Stefanom slavio 5:1. Karim Benzema je tek drugi igrač Reala nakon Ferenca Puškaša koji je postigao tri gola za Real u Barceloni. Legendarnom Mađaru je to uspjelo u siječnju 1963.
Real Madrid će u svom 40. finalu, a do sada je slavio 19. puta, 6. svibnja na stadionu La Cartuja u Sevilli igrati protiv Osasune koja je u polufinalu bila bolja od Athletico Bilbaa.
Bio je to već peti “El Clasico” ove sezone i posljednja prilika “Kraljevskog kluba” da ostane u borbi za neki domaći trofej. Barca u prvenstvu ima 12 bodova prednosti, a već je osvojila španjolski Superkup.
U prvom međusobnom susretu ove sezone, u listopadu prošle godine Real je u prvenstvu slavio s 3;1, no Barca je u siječanjskom finalu Superkupa uzvratila s istim rezultatom. U prvom susretu polufinala španjolskog Kupa kralja Barcelona je početkom ožujka na Santiago Bernabeu pobijedila Real Madrid s 1:0, a potom i u prvenstvu s 2:1. No, Real je uzvratio u večerašnjem polufinalnom uzvratu.
Luka Modrić je započeo u gostujućem sastavu od prve minute nakon što mu je Carlo Ancelotti dao odmor u nedjelju. Prvu veliku priliku na utakmici imala je Barcelona u 10. minuti, no udarac Sergija Roberta je blokirao Alaba. Minutu kasnije uzvratio je Real, ali je Araujo očistio ispred Viniciusa. U 25. minuti zamalo je na odlično proigravanje zakasnio Rodrygo.
Uslijedile su minute prepune nervoze i vrlo malo igre. No, u završnici prvog dijela napokon smo vidjeli i nešto nogometa. U 45. minuti Barca je mogla do vodstva, odlično je pucao Robert Lewandowski, ali je Thibaut Courtois obranio udarac poljskog napadača. “Kraljevski klub” je jurnuo u kontru i zabio. Pucao je Vinicius, blokirao je to Kounde na gol liniji, a Benzema potvrdio. Međutim, pogodak je pripisan brazilskom napadaču.
U 50. minuti i Benzema je zabio. Francuski napadač je lijepo pogodio s ruba kaznenog prostora nakon Modrićevog prodora i asistencije. Luka se sjurio od aut linije i prošao Sergija Roberta te dodao Benzemi koji je sjajno pogodio za 2:0.
Katalonci su se mogli vratiti u igru u 55. minuti, no Raphinha nije bio precizan. Minutu kasnije neprecizan je bio i Ronald Araujo. Novi problemi za Barcu stigli su u 58. minuti. Kessie je nagazio Viniciusa, a Juan Martinez pokazao na bijelu točku. Benzema je bio siguran s bijele točke za uvjerljivih 3-0.
Samo dvije minute kasnije moglo je biti i 4:0, Modrić je ubacio na drugu vratnicu, ali je Rodrygo kasnio za djelić sekunde. Realova golijada nastavila se u 81. minuti kada je Benzema zabio i treći pogodak na utakmici za konačnih 4:0.
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru, Međunarodna udruga studenata građevinarstva IACES LC Mostar i Studentski zbor su organizirali natjecanje za učenike srednjih škola. Tredicionalno Natjecanje u modeliranju mostova su ove godine odlučili zamijeniti natjecanjem „Mjeri, crtaj, gradi!“ kako bi obuhvatili sva tri studija koje fakultet nudi.
Natjecanje se održalo 31. ožujka 2023. godine, a započelo je u amfiteatru gdje su natjecateljima upućene riječi dobrodošlice, te predstavljen Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i samo natjecanje. Dekanica prof. dr. sc Maja Prskalo je pozdravila goste i predstavila Fakultet. Ivan Kutleša, predsjednik Studentskog zbora FGAG prezentirao je Studentski zbor, a predsjednica udruge IACES LC Mostar , Maris Gardavski, je predstavila udrugu i objasnila pravila natjecanja.
Natjecanje se odvijalo kroz tri zadatka. Zadatak iz geodezije se temeljio na određivanju površine katastarske čestice, zadatak iz arhitekture je zahtjevao izradu makete prema uputama, a zadatak iz građevinarstva je bio izrada maltera te zidanje zida.
Svoje znanje i vještine su pokazali učenici iz devet škola:
– Gimnazija Ljubuški (tri tima),
– Srednja Građevinska škola Jurja Dalmatinca Mostar (tri tima),
– Srednja škola dr. fra Slavka Barbarića Čitluk (dva tima),
– Srednja škola Čapljina,
– Srednja škola Stolac,
– Srednja škola “Ivan Goran Kovačić” Kiseljak (dva tima),
– Gimnazija fra Grge Martića, Mostar (dva tima),
– Srednja škola Antuna Branka Šimića, Grude
– Gimnazija Mostar
Ovogodišnje natecanje je bilo najbrojnije do sada, a učenici kažu da im je bilo jako zanimljivo i da su stekli jedno novo iskustvo.
Na samom kraju slijedilo je proglašenje pobjednika i dodjela nagrada.
Nagrade za prva tri mjesta osvojili su:
1. Gimnazija Ljubuški
2. Srednja Građevinska škola Jurja Dalmatinca Mostar
3. Srednja Građevinska škola Jurja Dalmatinca Mostar
Partneri natjecanja: Keš d.o.o., Voda Leda , Pero d.o.o. Mostar, Pekara Suncokret, Union foods d.o.o Međugorje, Berica Brač, Školska naklada, Knjižara Logovita, Barić d.o.o Kiseljak, NIF Commerce Maks d.o.o Kiseljak, Duga Tehna, A&S gradnja, Emerus, DCT d.o.o. Zagreb, Modra stijena, Urbis 86, Integra, Grad Stolac, knjižara Golding.
Piše: Maris Gardavski
Dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda dr. Davor Pranjić ugostio je župana Osječko-baranjske županije gosp. Ivana Anušića i njegove suradnike u Banjoj Luci.
Razgovor koji su vodili ponajprije je bio vezan za trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini te položaj našega naroda u Republici Srpskoj.
U sklopu posjeta, zajedno sa županom i delegacijom obišli su trapistički samostan “Marija Zvijezda”, kao i samostansku i župnu crkvu sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu.
Kroz razgovor s mons. Franjom Komaricom, biskupom banjolučkim i generalnim konzulom Republike Hrvatske gosp. Zoranom Piličićem, župan je upoznat s budućim projektima koji su u planu za ova dva samostana te ulogom katoličke crkve u našim životima, koja kao čvrsta ruka grli i čuva svoj narod.
„Hrvati izvan Domovine, a osobito oni koji žive u susjednim zemljama, jaki su onoliko koliko im pomaže matična država, stoga smatramo svojom obvezom biti im podrška koliko god je moguće u okviru naše nadležnosti.“, istaknuo je župan Anušić.
„Naša dosadašnja suradnja bila je vrlo uspješna, a uvjeren sam da će i budući projekti, koji se ponajprije odnose na jačanje prekogranične suradnje te projekti koji će doprinijeti ekonomskom, gospodarskom i infrastrukturnom razvoju ovog kraja, biti plodonosni. Činjenica je da su naša razmišljanja u ovom pogledu vrlo slična te da uspjeh neće izostati ako uložimo potreban maksimum u njihovoj realizaciji u predstojećem razdoblju.“, zaključio je dopredsjednik.
SDA uporno ponavlja kako oni predstavljaju većinsku volju Bošnjaka time što imaju 13 od 23 izaslanika u Klubu Bošnjaka Federalnog doma naroda, dok im Osmorka odgovara kako su taj “legitimitet” stekli kupovinom troje zastupnika iz Tuzlanske, Goraždanske i Posavske županije. Broj izaslanika u Klubu Bošnjaka, ne može, međutim, biti isključivi kriterij za donošenje zaključka o tom tko je legitimni predstavnik bošnjačkog naroda, odnosno tko predstavlja većinsku izbornu volju tog naroda. U obzir se mora uzeti i ukupan broj zastupnika jednog i drugog bloka u oba doma federalnog parlamenta, piše Hrvatski Medijski Servis.
Zato je zanimljivo vidjeti tko od ova dva bloka ima više zastupnika u Zastupničkom, a tko u Domu naroda Parlamenta F BiH. Blok SDA-DF u Zastupničkom domu broji 38 zastupnika ( SDA 26 i DF 12), dok osam bošnjačkih stranaka ima ukupno 40 zastupnika. U Domu naroda razlika je znatno veća- SDFA ima 21, a Osmorka 28 izaslanika.
Svi ti zastupnici u Zastupničkom i izaslanici u sva četiri kluba, Doma naroda Parlamenta F BiH i jedne i druge političke grupacije, da se ne lažemo, izraz su volje predominantno bošnjačkih birača.
Naime, Srbi iako konstitutivni narod i u FBiH, kojih je po popisu stanovništva iz 2013. samo 2,5 posto u većem bh entitetu nigdje osim u tri općine Hercegbosanske županije (Drvar, Grahovo i Glamoč), zbog svoje malobrojnosti, ne mogu izabrati svoje predstavnike. Taj postotak od posljednjeg popisa stanovništva u BiH čak je, prema neslužbenim procjenama, pao na 1,5 posto, pa se procjenjuje da se stvarni broj Srba koji žive u FBiH smanjio sa 56.000 na 36 tisuća. Ako se od tog broja oduzme broj onih mlađih od 18 godina koji nemaju pravo glasa, te uzme u obzir da je izlaznost na proteklim izborima bila oko 56 posto, jasno je da je utjecaj srpskih birača na izborima bio gotovo nepostojeći. Sičan je slučaj i s “ostalima”, koji, također zbog svoje malobrojnosti (ukupno ih je manje od 3 posto u cijeloj BiH, uključujući i pripadnike nacionalnih manjina) ne mogu izabrati svoje predstavnike, već su izaslanici u Klubu Ostalih, baš kao i u Klubu Srba, s izuzetkom onih iz tri spomenute općine HBŽ, izraz biračke volje Bošnjaka. Ne zaboravimo, da zahvaljujući protuustavnom Izbornom zakonu Bošnjaci još uvijek mogu, i izabrali su 5 od 23 izaslanika u hrvatski klub federalnog Doma naroda.
Imajući sve ovo u vidu nije teško zaključiti tko predstavlja većinsku volju bošnjačkog naroda u FBiH, odnosno tko je legitimni predstavnik Bošnjaka. Brojke jasno govore da je to “Osmorka”.
HMS
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. iznosili su 4,95 milijardi KM
Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u financijskom i ekonomskim tijekovima domovine, a dokaz su i dalje iznimno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka, piše Večernji list BiH.
Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izniman rast-gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka. Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, unatoč kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati potporu svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.
Doznake
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.
No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.
Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima. Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati. Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniju razinu, a pritom se organiziraju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.
Važnost povezivanja
U BIH primjetno je kako postoji nekoliko projektnih aktivnosti koje upravo za cilj imaju uvezivanje poslovne zajednice u iseljeništvo s onom u domovini, a rezultati su vidljivi u niz lokalnih zajednica koje se mogu pohvaliti vrijednim investicijskim projektima iza kojih stoje kapital i ideje proistekli iz suradnje iseljenika i domaćih gospodarstvenika. USAID-ov projekt “Diaspora Invest reprezentativan je primjer jačanja veza s dijasporom, a koje u praksi donose poboljšanje ekonomske situacije u velikom broju lokalnih zajednica, ali i naglašavanje potencijala kojima BiH može konkurirati.
Ovaj puni Mjesec poznat je i kao uskrsni Mjesec s obzirom na to da se po njemu uglavnom računa datum Uskrsa u kršćanskom kalendaru
‘Ružičasti’ Mjesec, odnosno travanjski puni Mjesec, bit će vidljiv sutra oko 6.35 sati po našem vremenu, javila je NASA. To je i prvi puni Mjesec proljeća. Iako nosi naziv “ružičasti”, neće tako izgledati. Naime, naziv nosi od ranog proljetnog cvata divljeg cvijeća poznatog kao ružičasta mahovina.
Ovaj puni Mjesec poznat je i kao uskrsni Mjesec s obzirom na to da se po njemu uglavnom računa datum Uskrsa u kršćanskom kalendaru. Uskrs se računa na temelju punog Mjeseca i pada u nedjelju nakon prvog uštapa poslije proljetnog solsticija. Zbog toga je Uskrs katkada u ožujku, a ove godine obilježava se 9. travnja, tri dana nakon punog Mjeseca.
Prije ružičastog Mjeseca ove je godine bio “Crvoliki Mjesec”, a sljedeći Mjesec je “Cvjetni Mjesec”. Travanj je mjesec također poznat kao “Mjesec trave koja klije”, “Mjesec jaja” i “Mjesec ribe”.
Osim ružičastog Mjeseca, ovog tjedna na nebu će vidljiva biti tri planeta.
Danas će na nebu Venera biti najsjajnija, a vidljivi će biti Merkur i Mars, objavila je NASA.
Vlada Federacije BiH održala je danas hitnu telefonsku sjednicu o konačnom usklađivanju mirovina kojim se mirovine u Federaciji BiH povećavaju za još 5,15 posto u odnosu na ranije akontativno usklađivanje, a što je ukupno povećanje od 16,25 u ovoj godini.
To usklađivanje primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja ove godine.
Na današnjoj sjednici Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje o konačnom usklađivanju mirovina u skladu sa članom 79. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, te je zadužila Federalni zavod MIO da izvrši dodatno usklađivanje mirovina za 2023. godinu u iznosu od 5,15 posto počev od 1.1.2023. godine, a što sa akontativnim usklađivanjem od 11,1 posto ukupno iznosi 16,25 posto.
Ovo je najveći pojedinačan rast mirovina u Federaciji BiH do sada.
Riječ je o petom povećanju mirovina u posljednih godinu dana u Federaciji BiH.
Najniža mirovina krajem 2021. godine iznosila je 382 KM, a nakon ovog povećanja od 5,15 posto, odnosno redovnog usklađivanja za 16,25 posto, ona bi trebala biti 517,3 KM. To je rast od 135,3 KM ili 35,42 posto.
Također, na kraju 2021. zagarantirana mirovina je iznosila 478,91 KM. Nakon svih usklađivanja, trebala bi da iznosi 618,3 KM, što je u odnosu na prosinac 2021. godine povećanje od 139,4 KM, odnosno 29,11 posto.
Razlika današnjeg povećanja od 5,15 posto u odnosu na akontativno, umirovljenicima će biti isplaćena retroaktivno, računajući od 1. siječnja ove godine, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
U tijeku su velike pripreme za prvi festival mažoret plesa koji želi prezentirati svu raskoš mažoreta, ali i drugih scenskih umjetnosti.
Grad domaćin prvog festivala je Kiseljak, a samu inicjativu potaknula su još dva grada mažoretkinja čija se imena i kriju u nazivu festivala, Novi Travnik i Rama. Za cjelokupnu organizaciju zadužena su ova tri tima koja su uvidjela potrebu za organiziranjem događaja koji sa sobom neće nositi pritisak natjecanja nego će naglasak staviti na ljepotu i različitost svakog tima. Cilj je da svaka odora zablista, da svaki plesni pokret bude sjajniji nego do sada i da različitost bude prednost, a ne mana što ima puno dublju poruku ovog festivala. Pod motom “Ono što nas spaja…”Kiseljačke, Novotravničke i Ramske mažoretkinje organiziraju festival ljepote, mladosti i plesa.
Festival započinje svečanim defileom ulicama Kiseljaka u 12:00h, dok je program i svečano otvorenje u 12:30h u Gradskoj dvorani.
Na sjednici zakazanoj za danas trebalo razmatrati Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za januar 2023. godine, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH.
Trebao bi biti razmatrano i Izvješće o provedbi Zakona o kontroli kretanja oružja i vojne opreme za 2022. godinu, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH.
Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo se naći i Prijedlog mišljenja na Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH kao i Izvještaj iz centralne baze podataka o počinjenim teškim kaznenim djelima u BiH u 2022. godini, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH.
Predviđeno je razmatranje Informacije o primjeni Odluke o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine.
Trebao bi biti razmatran i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Koordinacijskog tijela BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.
Ministri bi se, u drugom krugu glasovanja, trebali izjasniti o Prijedlogu odluke o načinu korištenja dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
U Sudu BiH danas je sudsko Vijeće kojim je predsjedavao Branko Perić izreklo presudu u aferi “Respiratori”.
Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić su proglašeni krivima.
Dopremijerka FBiH Jelka Milićević, kojoj se sudilo za nesavjestan rad u službi je oslobođena.
Kako je obrazložio Perić koji je izdvojio mišljenje tijekom izricanja presude, Fadil Novalić osuđen je na četiri, Fahrudin Solak na šest a Fikret Hodžić na pet godina zatvora. Krivim je proglašena i Hodžićeva “Srebrena malina”, kompanija preko koje je nabavljeno 100 respiratora. “Srebrena malina” mora platiti 200.000KM kazne.
Riječ je o prvostupanjskoj presudi na koju postoji pravo žalbe. Premijer FBiH Novalić se danas nije pojavio na izricanju presude.
Prvostupanjsku presudu u ovom predmetu donijelo je sudsko vijeće od tri člana koje su činili Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević.
Novaliću se optužnicom teretio zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelima zlouporaba položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
Također, Novaliću se na teret stavljalo i pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvješća i njihovo falsificiranje ili uništavanje.
Pod točkom 2. optužnice, Novalić se teretio za krivično djelo zlouporaba položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, krivotvorenje službene isprave i pranje novca.
Tužiteljstvo BiH početkom svibnja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, dok je pretres pred Sudom BiH otpočeo u veljače 2021. godine.
Osim Novalića, sudski predmet se vodio i protiv Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića i Jelke Milićević.
Novalić, Solak i Hodžić se terete za udruživanje radi činjenja kaznenih djela u vezi s djelima zlouporabe položaja ili ovlasti, primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranja novca, krivotvorenja ili uništenja poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvješća i njihovog falsificiranja ili uništavanja.
Jelku Milićević Tužiteljstvo BiH je teretilo za nesavjestan rad u službi.
Oni su optuženi da su nabavili stotinu komada respiratora ACM812A po uvećanim cijenama, pri čemu se isporučeni respiratori ne mogu koristiti u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja koronavirusa. Kako je navedeno tada iz Tužiteljstva BiH, uslijed toga je po proračun FBiH nastupila imovinska šteta i omogućeno stjecanje protupravne imovinske koristi koja bi bila podijeljena između pripadnika udružene skupine.
Njima se sudilo kao organiziranoj skupini koja je tijekom pandemije koronavirusa potrošila 10,5 milijuna KM za nabavku 100 kineskih
Selma Šabić iz Visokog se bori za svoj život. Trenutno se nalazi u Turskoj a zahvaljujući udruženju Đerđef i predsjednici Šidi Kalbić, Selma je već počela primati terapije i nada se najboljem, a to je da se vrati kući potpuno zdrava. Danas su njeni roditelji boravili u Bugojnu u udruženju Đerđef gdje sutra odlaze u Tursku kod Selme kako bi joj bili podrška.
Kada je BiH u pitanju, potrošnja će se kretati od 100 do 300 KM. Ni previsoke cijene ni razne krize neće umanjiti značaj najvećeg blagdana
Ušli smo u Veliki tjedan koji za katolike u BiH ima posebno značenje, piše Večernji list BiH. U ovom tjednu nastoji se više pohoditi svetišta, nazočiti misnim slavljima. Radost blagdana se, unatoč raznim krizama koje su se “nakalemile” na svijet, osjeti. Jučer su mnogi s maslinovim grančicama u rukama krenuli u ovaj tjedan proslave pobjede života nad smrću i Kristova uskrsnuća. I neumorni papa Franjo s maslinovom grančicom u ruci nazočio je svetoj misi na Trgu svetog Petra, i to netom nakon što je izišao iz bolnice.
Odricanje, post, molitva
Korizmeni hod tako se polako približava kraju. Odricanje, post, molitva, pomoć potrebitima i odvajanje od sebe u korist onih koji nemaju dovoljno. Sve to obilježilo je proteklo vrijeme, kao što će obilježiti i idućih nekoliko dana do svete nedjelje i Uskrsa. Također, kako se bude bližio Uskrs, tako će i diljem zemlje biti sve više stanovnika. U Međugorju, mjestu u kojem se, prema navodima šestero vidjelaca, 1981. godine ukazala Blažena Djevica Marija, u idućim danima očekuje se deset tisuća noćenja stranaca. Također, noćit će u ovim krajevima i domaći, dijaspora koju je život odveo trbuhom za kruhom. Biramo poznati broj u Münchenu kako bismo provjerili kako teku pripreme za dolazak kući. – Plan je kupiti čokolade i sve potrepštine koje će dobro doći ukućanima i prijateljima te krenuti u četvrtak u Hercegovinu i biti do ponedjeljka. Osobno volim provesti sve blagdane u rodnom kraju i zasad uspijevam, međutim, ne može svatko. Teško je uskladiti odmore, slobodne dane i slično. Primjerice, ja sam samac pa sebi odredim kako ću funkcionirati te navrijeme upišem slobodne dane tijekom godine, odnosno pogledam kalendar da provjerim kad su blagdani. Dosad mi nitko nije pravio probleme. No, ako su u pitanju muž, žena, djeca… pa ako jedno ne može biti slobodno u navedene dane ili barem jedno od njih, nezgodno je sve uskladiti te se neki odlučuju provesti blagdane vani. Iako je Uskrs naš najveći blagdan, za Božić se više dolazi doma jer se više dana poveže, a i mnogo tvrtki daje kolektivne odmore u tom razdoblju. Moram priznati da mi je mnogo naših ovdje reklo da će njihovi članovi obitelji doći njima za Uskrs. To se moglo i očekivati. Da je napraviti usporedbu, više Bosanaca i Hercegovaca raznih generacija radi ovdje u Njemačkoj nego u BiH, pa ako je sin vani, a ne može doći do posla, roditelji koji su u mirovini doći će k njemu ili će supruge i djeca doći hranitelju obitelji u Njemačku, usput i turistički nešto vidjeti, a i analizirati isplati li im se ostati trajno. Nažalost, taj egzodus, kako vidim, ne prestaje. Stalno netko zove i raspituje se o uvjetima rada ovdje – priča nam sugovornik izvrsno upućen u situaciju. Vraćamo ga na ljepše teme, a to su dolasci u rodni kraj u povodu blagdana. Najveće gužve mogu se očekivati u petak i subotu. – Nakon posla u četvrtak krećem i planiram biti doma na Veliki petak. Taj dan mi je drag, ljubljenje križa, a i druženje kod kuće uz crno vino i ugodne razgovore. U Njemačkoj će mnogi tog dana raditi pa tek onda krenuti iz Njemačke, Hrvatske i ostalih zemalja gdje nas ima najviše. Mnogo njih će u subotu doma kako bi Uskrs proveli s najbližima. Ja volim izbjeći gužve i znam da ću voziti noću, međutim, nije mi to neki problem, samo da prevalim te kilometre bez čekanja u kolonama – zaključuje sugovornik. Dok će on većinu stvari kupiti u Njemačkoj, oni koji su u BiH pripremaju trpezu, a ove godine možemo konstatirati da će biti najskuplja u povijesti. – Prošle godine govorili smo o najskupljoj košarici ikad, a već sada je sve skuplje za 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Deset domaćih jaja košta i do 5 KM, margarin 2 KM, sir i šunka u ovitku oko 20 KM, svinjski but 12, vezica luka 4 KM – priča nam kupac na tržnici u Mostaru koji će ono što ne pronađe ondje naći u velikim trgovačkim lancima. Ističe i da će rijetki potrošiti “samo” 65 KM, koliko bi trebala iznositi minimalna košarica. – Nismo mi naučili na minimalnu potrošnju. U dane blagdana svatko želi imati, pa će posegnuti i za pozajmicama samo da se kupi dovoljno hrane – ističe. Za BiH nema konkretnih analiza, već novinari uglavnom obiđu tržnice i pronalaze informacije. Također, nema ni sindikata koji će pozvati građane da kupuju na sniženju, a apelirati na trgovce da smanje cijene i ne pomišljaju.
Jaja i mladi luk obvezni
Zato se takve stvari rade u susjedstvu. U Hrvatskoj je Neovisni sindikat pozvao na praćenje akcija i planiranje kupnje ovog tjedna. Ističu da bi dobro bilo pribilježiti što je stvarno potrebno i time se rukovoditi tijekom kupnje. Istraživanje časopisa “Ja trgovac” i agencije Hendal kaže da će među proizvodima koji su obvezni na uskrsnoj trpezi jaja zauzimati 97 posto udjela. Mladi luk i kuhanu šunku na svom stolu imat će 84% kućanstava, dok će oko polovine kućanstava imati hren (56%) i rotkvicu (43%). Pogača će biti na stolu kod trećine kućanstava (33%), orahnjača kod njih 27%, pečena svinjetina kod 24%, pogača kod 21%, pečena janjetina kod 20%… Istraživanje pokazuje i da će 20 posto stanovništva koje slavi blagdan koristiti namirnice iz vlastite proizvodnje. Kada je BiH u pitanju, potrošnja će se kretati od 100 do 300 maraka. Međutim, ni previsoke cijene ni turbulencije koje se događaju u svijetu neće umanjiti značaj najvećeg blagdana.
Lijek se povlači nakon odluke Europske komisije da se s EU tržišta povuku lijekovi koji sadrže folkodin, opioidni lijek koji se koristi za liječenje neproduktivnog (suhog) kašlja u djece i odraslih.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode u Hrvatskog (HALMED) izvijestila je u ponedjeljak da će u četvrtak, 6. travnja iz ljekarni biti povučen lijek Pholcodin Alkaloid 10 miligrama koji se koristi za liječenje suhog kašlja.
Nositelj odobrenja Alkaloid d.o.o. je u suradnji s HALMED-om i Europskom agencijom za lijekove (EMA) uputio pismo zdravstvenim radnicima o ukidanju odobrenja za lijekove koji sadrže folkodin i njihovom povlačenju s tržišta Europske unije, navodi HALMED.
Lijek se povlači nakon odluke Europske komisije da se s EU tržišta povuku lijekovi koji sadrže folkodin, opioidni lijek koji se koristi za liječenje neproduktivnog (suhog) kašlja u djece i odraslih.
Odluka je donesena na temelju ocjene koju je provela EMA i odluke Europske komisije početkom ožujka.
Slijedom navedenog, u Hrvatskoj će 6. travnja iz prometa do razine ljekarni biti povučen lijek Pholcodin Alkaloid 10 mg, tvrde kapsule.
Pokazalo se da je “upotreba folkodina unutar 12 mjeseci prije anestezije s neuromuskularnim blokatorima povezana s rizikom od perianestetičke anafilaktičke reakcije na neuromuskularne blokatore”, stoji u pismu.
S obzirom da nisu identificirane učinkovite mjere za minimizaciju navedenog rizika u bolesnika koji su uzimali lijekove koji sadrže folkodin, liječnici trebaju ponovno procijeniti zdravstveno stanje svojih bolesnika, razmotriti druge zamjenske metode liječenja te savjetovati bolesnicima prestanak primjene lijekova koji sadrže folkodin, dodaje su u pismu zdravstvenim radnicima.
Američki veleposlanici u BiH i Srbiji Michael Murphy i Christopher Hill u Sarajevu su sinoć organizirali konferenciju o Transnacionalnom organiziranom kriminalu. Veleposlanik Murphy tom je prigodom kazao kako je cilj konferencije identificirati načine na koje možemo podržati jedni druge u borbi protiv organiziranog kriminala, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
-Pošto je prijetnja po Zapadni Balkan koju predstavljaju mreže transnacionalnog organiziranog kriminala porasla, još su važnije postale međusobna saradnja i jedinstveno djelovanje u borbi protiv njega. Stanovnici vaših zemalja pokušavaju živjeti bolje, a mi se nadamo da će svaka od ovih zemalja na kraju postati članica euroatlantskih institucija. Jedna od najvećih prepreka tom cilju jeste organizirani kriminal, radilo se o podlom udruživanju koje ima utjecaj na državnoj razini podrivajući vladavinu zakona, ili o običnim članovima kriminalnih mreža koji čine zločine koji idu na štetu poštenih građana, kazao je američki veleposlanik.
Naglasio je kako je svjestan izazova s kojima se suočavaju ljudi iz agencija za provedbu zakona.
-Iz dana u dan, sve je teže boriti se protiv organiziranog kriminala, jer kriminalne mreže stalno prilagođavaju sredstva, taktike i tehnike koje koriste. Ova konferencija je prilika za izgradnju mostova koji su nam potrebni da bismo se zajedno borili protiv ovih kriminalaca. Izgradnjom jedinstvenog fronta i korištenjem kolektivnog znanja u ovom prostoriji o tome kako funkcioniraju kriminalne organizacije na cijelom Zapadnom Balkanu, možemo se boriti protiv transnacionalnog organiziranog kriminala puno agresivnije i efikasnije, naglasio je Murphy.
Dodao je kako vidi tri cilja konferencije.
-Prvi je da pronađemo načine da poboljšamo i učvrstimo suradnju i razmjenu obavještajnih podataka u oblasti provedbe zakona, kako biste mogli spriječiti, otkriti i razmontirati kriminalne mreže i – kad već govorimo o tome, da pronađemo i načine za poboljšanje suradnje među agencijama za provedbu zakona, tužitelja i sudstva. Drugo, nadamo se da ćete poboljšati pojedinačne i organizacijske kapacitete, naročito u oblastima poput oduzimanja imovine, financijske analize, tehnika istraživanja i pravnih procedura. Treće, i posljednje, nadam se da ćete uspjeti razraditi jedinstvene strategije, definisati najbolje prakse i utvrditi nove načine korištenja digitalnih dokaza. Kao što znate, Sjedinjene Države i naši međunarodni partneri sakupili smo milijarde digitalnih poruka iz šifriranih aplikacija koje bi konačno mogle mnoge strpati u zatvor, kazao je Murphy.
Trojanski štit
Jedan primjer je, dodao je, operacija koju vodi FBI, pod imenom Trojanski štit (Trojan Shield) u koju je uključena DEA, Australijska savezna policija, Europol i partneri u provedbi zakona iz više od desetak drugih zemalja.
-Kroz vaše partnerstvo sa FBI, kao Sky ECC operaciju koju vodi Europol, imate pristup povjesnom broju potencijalnih dokaza koji se mogu koristiti za smanjenje utjecaja mreža transnacionalnog organiziranog kriminala. Neke zemlje čiji su predstavnici ovdje danas već su koristile dokaze iz Trojan Shield i Sky ECC da bi mapirali ove kriminalne mreže i proveli važna uhićenja koja, ako se nastave, mogu transformisati borbu protiv organiziranog kriminala, te vam se želim osobno zahvaliti što ste se udružili s nama, kazao je veleposlanik SAD u BiH.
Apelirao je na sudionike konferencije koji nisu koristili Trojan Shield ili Sky ECC da nađu načina analizirati ove ogromne digitalne baze podataka. -Naše američke kolege iz sektora provedbe zakona spremne su surađivati s vama na ovom ključnom zadatku, napomenuo je.
Neki, kazao je Murphy, postavljaju pitanje vrijedi li trošiti vrijeme i resurse na borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
-Odgovor je, da. Kriminal i šteta koju kriminalne mreže nanose institucijama pogađaju građane koji poštuju zakon i njihove obitelji. Javnost ne mora uvijek prepoznati uzrok, ali osjeća posljedice. Kada kriminalne mreže djeluju svi skuplje plaćamo litar goriva, hranu, zdravstvenu njegu i lijekove, pa čak i uvozne sirovine. Što više, mnogo je teže započeti i baviti se poslovnom aktivnošću kada ste pod pritiskom ovih organiziranih kriminalnih grupa ili korumpiranih dužnosnika koji su im se stavili u službu, kazao je američki veleposlanik.
Ipak, dodao je, ono što nas brine u mnogome prevladava samo financijske posljedice.
-Ovakve organizirane kriminalne grupe uključene su u najgnusnija zlodjela, a navest ćemo tek neka, poput trgovine ljudima, ubojstava, trgovine narkoticima i oružjem, krijumčarenja migranata i pranja novca. Ove grupe infiltriraju se u poslovne subjekte. Nekad pružaju logističku podršku neprijateljskim, stranim silama. Mogu pokušati manipulirati pojedincima na najvišim razinama vlasti. I zaista ovi, takozvani, “željezni trokutovi” koje čine organizirani kriminal, korumpirani dužnosnici i poslovni lideri predstavljaju značajnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država i vaših zemalja, kazao je veleposlanik SAD U BiH.
Kriminalne mreže
Ne iznenađuje da ovakve mreže, naglasio je, tragaju za najranjivijim točkama gdje će naići na najmanje otpora, te mjestima u kojima je vladavina zakona slaba i gdje je pravosudni sustav već pod kontrolom politike.
-Svako jutro se, ovdje u Sarajevu, budim s ovom mišlju i često razgovaram s građanima i izabranim dužnosnicima o tome zbog čega je korupcija tako značajan destabilizirajući faktor i na koji način podriva budućnost ove zemlje. Znamo da je korupcija jedna od najvećih briga za građane BiH i krajnje je vrijeme da izabrani lideri preduzmu odlučne korake protiv nje, naglasio je Murphy.
U tom smislu, Sjedinjene Američke Države intenzivno, napomenuo je, rade s domaćim partnerima na izgradnji kapaciteta za gonjenje i kažnjavanje sudionika u korupciji. To su, kako je rekao, apsolutno neophodne radnje ukoliko država želi poraziti endemsku korupciju i propast koju ista sa sobom nosi.
-S obzirom da kriminalne mreže djeluju u različitim zemljama i iskorištavaju fleksibilne političke i pravosudne sustave, potrebna je dublja i učinkovitija prekogranična suradnja na polju provedbe zakona kako bi se rasvijetlilo njihovo djelovanje i nametnule posljedice. Jedna od tih posljedica treba biti oduzimanje dobiti stečene kriminalnim i koruptivnim radnjama.
Murphy se upitao što možemo učiniti po ovom pitanju.
-Sjedinjene Države i naši međunarodni partneri koriste obavještajne podatke i dokaze kako bi došli do širih saznanja u odnosu na ona koja već posjedujemo iz izvora poput komunikacija i financijskih podataka, s ciljem identificiranja ključnih igrača i njihove imovine. Ove podatke na nebrojene načine dijelimo sa svojim partnerima iz cijelog svijeta. To je jedan od glavnih razloga što smo danas ovdje i zbog kojeg je vaše prisustvo ključno kako bismo se udružili u borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. Mi u Sjedinjenim Državama mnogo pričamo o dobrim i lošim momcima. Kada sektor za provedbu zakona ima slobodu djelovati neovisno i u korist građana vaše zemlje, onda ste dobri momci. Ne sumnjate u to. I sada vas pozivam: hvatajte loše momke!” poručio je Murphy.
HMS
Nekadašnji nogometni reprezentativac BiH Mario Božić (39) preminuo je nakon teške bolesti, potvrđeno je Klix.ba.
Božić se već nekoliko godina borio s tumorom na mozgu i imao je dvije teške operacije, ali uprkos velikoj borbi, nije izdržao.
U ožujku 2007. Božić je dobio prvi poziv za reprezentaciju Bosne i Hercegovine kod selektora Fuada Muzurovića. Na međunarodnoj sceni debitovao je 8. listopada 2007. godine, ušavši kao zamjena za Darka Maletića u porazu od Mađarske rezultatom 1:0.
Njegova druga i posljednja reprezentacija bila je prijateljska utakmica protiv Bugarske u kolovozu 2008. kada smo izgubili na Bilinom polju rezultatom 2:1, a selektor je bio Ćiro Blažević.
Rođen u Tuzli, Božić se u ranoj mladosti preselio u Srbiju i seniorsku karijeru započeo u Loznici. Igrao je i za Radnički Stobex i Beograd, da bi u ljeto 2004. prešao u mađarski klub Fehérvár. Kao redoviti član prvog tima, Božić im je pomogao da osvoje Kup 2006. godine, a u zimskom prijelaznom roku 2008. Božić je prešao u Ujpešt.
U Mađarskoj je proveo ukupno pet godina, sakupivši 126 ligaških nastupa i 15 golova.
U ljeto 2009. Božić se preselio u Slovačku i potpisao ugovor sa Slovanom iz Bratislave, gdje je proveo dvije sezone i osvojio četiri velika trofeja s klubom.
Potom je nastupao za izraelski Ashdod, čačanski Borac, kineski Shanghai Shenhua, azerbejdžanski Simurq, a karijeru je okončao u Loznici 2016. godine, gdje je kasnije imenovan za sportskog direktora kluba.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto danas boravi u službenom posjetu Svetoj Stolici u Vatikanu. Posjet je započela općom audijencijom kod Svetoga Oca, pape Franje.
Krišto je posebno izrazila veliku čast što je Sveti Otac primio njeno izaslanstvo u Velikom tjednu, kad papa Franjo vodi katoličke obrede uoči najvažnijeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
Također je izrazila neizmjernu čast na prigodi za audijencijom te je papi Franju čestitala na desetoj godišnjici pontifikata.
Krišto je istaknula da papa Franjo svojim riječima, poticajima i gestama potiče i hrabri duh zajedništva i bratske ljubavi koji je od posebne važnosti za sve vjerske i nacionalne zajednice u BiH.
Prisjetila se Papine posjete Bosni i Hercegovini 2015., kad je papa Franjo istaknuo da su važna tolerancija, dijalog i suradnja među različitim narodima i religijama u svrhu općega dobra. Upravo u tom ozračju predsjedateljica Krišto je izrazila uvjerenje da će se i u razdoblju koje slijedi nastaviti angažman Svete Stolice u korist pomirbe, dijaloga i međusobnog povjerenja u regiji, kao i podrške europskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Diljem Bosne i Hercegovine od 3. travnja do 11. travnja obilježava se 31. obljetnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i 18. obljetnica 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH. Za to vrijeme predstavnici civilnih vlasti, braniteljskih udruga i Oružanih snaga BiH položit će vijence i svijeće u 44 grada i općine u kojima je djelovao HVO. 18. obljetnica 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH će se održati u utorak, 11. travnja 2023. godine u vojarni „Stanislav Baja Kraljević“ u Mostaru, a Središnja svečanost 31. obljetnice osnutka HVO-a će se započeti u utorak, 11. travnja 2023. godine sv. misom u Katedrali u Mostaru.
U Kiseljaku je danas svečano obilježena 31. obljetnica HVO-a Kiseljak polaganjem vijenaca na Spomen obilježju u središtu Kiseljaka i paljenjem svijeća okupljeni su se prisjetili poginulih branitelja.
Uz obitelji poginulih branitelja, bivše pripadnike postrojbi, političke dužnosnike događaju su nazočili i brojni časnici te članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
U hrvatskom narodu 8. travnja ostat će trajno upisan kao dan ponosa i prkosa hrabrih mladića, ali i spomen na sve poginule, umrle i nestale branitelje koji su svoje živote ugradili u opstojnost i slobodu svog naroda u Bosni i Hercegovini. Može se slobodno reći kako tamo gdje nije bilo organizirano Hrvatsko vijeće obrane, hrvatskog naroda danas skoro i nema.
Kiseljak.info
Večeras je noć koju smo čekali više od 30 godina, kazao je novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon pobjede nad kandidatom DPS-a Milom Đukanovićem u drugom krugu predsjedničkih izbora.
“Neka nam je sa srećom ova pobjeda svih nas”, kazao je Milatović na proslavi u sveučilišnom centru u Podgorici.
“Neka nam je sa srećom pobjeda pomirene Crne Gore”, istaknuo je.
Milatović je rekao da je Crna Gora večeras napravila korak naprijed i “rekla zbogom prevladanom rezimu Đukanovića” i napravila korak ka boljoj, europskoj Crnoj Gori.
“Vidite kakva je ovo sila zajedničke Crne Gore. Zato je ova pobjeda ovako velika i ovako povijesna. Rekli smo zbogom kriminalu i korupciji. Ovo je povijesni dan za sve, pozivam sve da dostojanstveno slave”, naglasio je.
Milatović je rekao da obećava da će biti predsjednik svih građana.
“U narednih pet godina ćemo uvesti Crnu Goru u Europsku uniju. Također nikada više iz Crne Gore neće ici trzavice prema bilo kojoj zemlji Zapadnog Balkana i našim susjedima. Želimo zajedništvo slogu i napredak u europskom Zapadnom Balkanu”.
“Ovo je zaista pobjeda pomirene Crne Gore i Crnu Goru nikada više nitko neće svađati”, poručio je.
Predstavnici političkih stranaka koje su podržale Milatovica u drugom krugu izbora došle su večeras u stožer te stranke.
Obraćanju Milatovića u sveučilišnom centru prisustvovali su, osim predsjednika PES-a Milojka Spajića, i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, bivši premijer Zdravko Krivokapić.
Prema mapi Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je u Europi s najvećom stopom nezaposlenosti, većom od 17 posto. Istovremeno, na entitetskim zavodima za zapošljavanje je gotovo 350 tisuća nezaposlenih. Poslodavci i analitičari tvrde da statistički podaci nisu točni i da su na evidenciji radnici koji rade na crno ili u inozemstvu, a preko zavoda za zapošljavanje ostvaruju socijalno i zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu.
Apsurd bh. današnjice je da Bosna i Hercegovina prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva. U Federaciji BiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, u Republici Srpskoj 64.000 . U federalnoj Udruzi poslodavaca kažu da im je potrebno 30.000 radnika. Objašnjavaju da uglavnom dolaze radnici iz drugih zemalja i to građevinske struke, jer naši radnici izbjegavaju raditi pomoćne i teške poslove.
„Ti podaci na Zavodu su fiktivni. Ne mogu jamčiti da 50 posto radnika zbog benefita, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj u Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika nemate dovoljan broj“, rekao je Suad Ećo iz Udruge poslodavaca Federacije BiH.
Slična situacija je i Republici Srpskoj gdje poslodavci uvoze radnu snagu iz Turske, Bangladeša, Nepala i Indije u građevinarstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji i ugostiteljstvu.
“Mislim da nije stvar da neće raditi, već rade na drugom mjestu u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na Biro dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od strane države. Sigurno se par tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, dok ih uhodate”, rekao je za BHRT Saša Trivić , predsjednik Unije udruga poslodavaca Republike Srpske
Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe da je prioritet uvezivanje potreba gospodarstva s obrazovnim sustavom. Drugi problem je odljev radne snage u zemlje Europske unije.
“Imamo priliv radne snage, pogotovo niskokvalificirane i srednjekvalificirane u industrijske grane, poput građevine i da oni dolaze iz zemalja bliskog istoka i dalekog istoka jer imaju motiv financijski da zarade ovdje višestruko nego u domicilnim zemljama“, rekao je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
U Udruženju građana „Radnički pokret“ pitaju zašto se ne vodi zvanična evidencija koliko radnika iz Bosne i Hercegovine radi u inozemstvu.
„Ima posla u BiH, ima i nezaposlenih radnika, ali s obzirom na plate ljudi gledaju da odu odavde nego da rade za minimalac i da krpe kraj s krajem”, rekao je Dejan Pejaković iz Udruge građana “Radnički pokret”.
Zabrinjavajuće je da Bosna i Hercegovina svake godine izgubi po jedan grad, uglavnom radno sposobne i obrazovane radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, više od 600.000 građana je napustilo Bosnu i Hercegovinu u posljednjih deset godina.
U Večerašnjoj emisiji Superpotjere prvi se protiv lovaca Svena Marcelića, Morane Zibar, Krešimira Sučevića Međerala, Mladena Vukorepe i Deana Kotige natjecao Petar iz Šibenika. Student je kemije na PMF-u u Zagrebu, a prethodno je sudjelovao u Potjeri dva puta. Rekao je kako bi nagradu iz Superpotjere potrošio na putovanje.
U pitanjima s višestrukim izborom ponudio je dva točna odgovora. Lovci su mu potom ponudili 20 tisuća eura za pobjedu protiv svih 5 lovaca, ali i samo 2 sekunde prednosti. Petar je naposljetku odabrao borbu protiv svih lovaca.
To se na kraju pokazalo kao dobar izbor jer je Petar pobijedio lovce i osvojio 20.000 eura. Publika je nakon njegove pobjede gromoglasno pljeskala.
“Naklon do poda”, poručio je Kotiga Petru.
“Tako se to radi”, dodala je Morana.
Sljedeća večerašnja natjecateljica bila je Iris, studentica medicine.
S osvojenih 1000 eura na brzim pitanjima Iris je stala pred lovce. Odabrala je igrati protiv svih petero lovaca za 20.000 eura, no Iris nije imala sreće poput Petra. Izgubila je u igri, a lovci su njezin nastup opisali “jako hrabrim.”
Sljedeći natjecatelj bio je Pavao Crnko koji je već ranije sudjelovao u kvizu Potjera. Ponudili su mu 28.000 eura ako bi se natjecao protiv svih petero lovaca, no Pavao se naposljetku odlučio za igru protiv njih četvero i iznos od 15.000 eura. Čini se kako je dobro odlučio, jer je Pavao uspio pobijediti lovce.
U večerašnjoj Superpotjeri natjecao se i Ivan iz Zagreba koji je na brzim pitanjima osvojio maksimalnih 2500 eura. Lovci su mu ponudili 30.000 eura za igru protiv svih petero, no Ivan se naposljetku odlučio za igru protiv četiri lovca pa se borio za 18.000 eura. Međutim, Zagrepčanin je izgubio igru.
Ovo žestoko alkoholno piće omiljen je sastojak koktela, a aromu mu daju bobice kleke koje su pune antioksidansa
Potražnja za džinom tijekom zadnjih nekoliko godina u stalnom je porastu, a osim što je u trendu, ovo alkoholno piće ima i svojih zdravstvenih prednosti…
Sadrži bobice kleke odnosno borovice i upravo zbog njih džin je jedno od najzdravijih žestokih pića. Ima malo kalorija, a svi nutrijenti iz kleke u obliku eteričnog ulja dodanog nakon procesa destilacije potiču zdravlje organizma, piše Good To Know,.
Pun je vitamina
Naime bobice koje se nalaze u džinu pravi su voćni ”superheroji”, daju ovome piću prepoznatljiviji okus, a svojim visokim razinama vitamina C i flavonoida pomažu u borbi protiv raznih bolesti.
Pomaže kod kašlja
Bobice smreke i kleke u obliku eteričnog ulja dobro napravljenom džinu daju klasičnu glatku teksturu. Važno je znati da se džin ne treba držati u hladnjaku jer se ulja i mirisi mijenjaju, a korisni učinci smanjuju. Bobice u džinu djeluju kao prirodni lijek koji sadrži antioksidanse te antigljivična i antimikrobna svojstva. Džin se također može kombinirati s raznim začinskim biljem i đumbirom kako biste preboljeli grlobolju i svladali prehladu.
Sadrži malo kalorija
Ljudi koji nastoje izgubiti na težini često prestanu piti alkohol zbog mnogo kalorija, ali džin nije osobito kalorično alkoholno piće, ima samo 97 kalorija po čašici.
Smanjuje bore
Osnovni sastojak džina bobice su kleke, koje su pune antioksidansa. Oni pak mogu pomoći u promicanju izgleda zdrave, mladenačke kože, što znači da bi redovito pijenje džina moglo poboljšati tonus vaše kože.
Ublažava menstrualne bolove
Bobice kleke, pa tako i džin, odlični su za žensko zdravlje. Zbog sposobnosti regulacije razine hormona džin može ublažiti menstrualne bolove. Također, reproduktivni procesi koje džin može pokrenuti povećavaju libido i usporavaju starenje.
Pomaže kod nadutosti
Kao što je već spomenuto, bobice kleke prirodni su diuretik, pa džin može pomoći kod nadutosti i infekcija mokraćnog sustava. Učestalo mokrenje pomaže da se riješimo toksina iz organizma i ostanemo zdravi, a džin prirodno potiče rad urinarnog sustava.
Na Cvjetnicu, Nedjelju muke Gospodnje, spominjemo se prije svega Gospodinova slavnog ulaska u Jeruzalem kojim će započeti dovršenje otajstva spasenja ljudskoga roda.
Piše: don Ivan Bodrožić, Katolički tjednik
I kao što je Isus za svoga javnoga djelovanja učenicima najavljivao muku, smrt i uskrsnuće, tako i mi na početku Velikog tjedna, uz izvještaj o mesijanskom ulasku u Jeruzalem, čitamo i navještaj njegove svete muke. No pokazujući da je sve dio božanskog plana, Isus je htio da se i njegov ulazak u Jeruzalem dogodi na način na koje je bio nagoviješten u Starom zavjetu, te je u tom smislu Isus i dao detaljne upute svojim učenicima, što evanđelist precizno opisuje.
Kao što je uvijek slao svoje učenike po dvojicu, tako je i sada poslao dvojicu u selo ispred sebe da mu dovedu magare koje još nitko nije jahao. Time je dao do znanja da se ispunjava proročanstvo dano po proroku Zahariji: “Klikni iz svega grla, Kćeri sionska! Viči od radosti, Kćeri jeruzalemska! Tvoj kralj se evo tebi vraća: pravičan je i pobjedonosan, ponizan jaše na magaretu, mladetu magaričinu.” Isus se ne ustručava tražiti pomoć od svojih učenika, kao što se ne ustručava, u svojoj poniznosti, jahati na magaretu, čime je ostavio prepoznatljiv znak i poruku, kako svojim suvremenicima, napose stanovnicima Jeruzalema i mnogim hodočasnicima, tako i nama vjernicima u suvremenom svijetu koji hodimo svojim hodočasničkim putem prema kraljevstvu Božjemu.
Doista za mesijanski ulazak u Jeruzalem trebalo mu je jedno seosko magare, te pratnja skromnih ljudi poput galilejskih ribara. Osim toga zbor onih koji su mu izricali mesijanske počasti i hvale bio je sastavljen od običnog vjerničkog puka. Ovaj skromni ulazak je u kontrastu s osjećajem za veličinu i uzvišenost koji je pružao Jeruzalem kao grad, pun oholosti i samodostatnosti. Jeruzalem je uistinu, gajio nadu u dolazak drugačijeg mesije, ne običnog tesarova sina iz Galileje, nego nekog slavnog i moćnog Božjeg poslanika. Mesijanska očekivanja nosila su pečat političkog oslobođenja, gospodarskog gospodstva nad drugim narodima, te kulturološke nadmoći nad uljudbom svoga vremena koja je stvarala pukotine i na tkivu njihova nacionalnog i vjerskog bića.
U svemu tome sadržana je poruka nama, kako ni mi ne bismo gajili krive nade i čekali nekog krivog mesiju, ne shvaćajući da je Mesija Božji došao i da nam je negdje u blizini, samo ga trebamo prepoznati. Mi kršćani smo pozvani poput onog jednostavnog puka skrenuti pozornost našem društvu koji gradi svoju budućnost kao Jeruzalem nekada, u samodostatnosti i izvanjskom ostvarenju svih želja i očekivanja. Takav grad nije Božji grad, takav grad nije mesijanski grada. Takav ohol duh i oholo društvo ne mogu primiti Mesiju, nego ga samo razapeti i žrtvovati, navodno, za dobrobit koja nije ništa drugo nego laž i obmana. Poput ljudi koji staviše Gospodinu na raspolaganje magare i haljine, i mi smo pozvani staviti mu na raspolaganje svoju skromnost, te se mi sami staviti njemu u službu, kako bismo omogućili da se njegov mesijanski osloboditeljski zahvat dogodi i za nas danas. Zato ni danas ne smijemo graditi društvo zatvoreno za Mesiju, društvo koje ne prepoznaje njegovu mesijansku ulogu, društvo koje ne uči od njegove poniznosti.
Ni danas nemamo pravo na skučeni mesijanizam zatvoren u izvanjske tradicije i ljudske okvire razmišljanja i ostvarenja. Jer takav ljudski mesijanizam ne jamči dolazak i prisutnost Boga u našem društvu. Radije se otvorimo Kristovu dolasku na cjelovit i vjerodostojan način, kako bismo u svome društvu posvjedočili radost kojom nas je ispunio njegov dolazak. Prostrimo pred njim svoje duše u poniznosti i jednostavnosti, kako bi nas on svojim prolaskom i dolaskom u naš Jeruzalem posvetio, te kako bismo i s njime gradili ovo društvo kao sveti grad Božje prisutnosti. Zahvalni za njegov nesebični dolazak među nas ljude, prigodom kojeg se nije ustezao ni muku podnijeti, od srca mu zdušno kliknimo: Hosana! Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje!
Prema novom zakonu koji je predstavila stranka Braća Italije premijerke Giorgie Meloni, Talijani koji koriste engleske i druge strane riječi u službenoj komunikaciji mogli bi se suočiti s kaznama do 100.000 eura. Zakon je predstavio član donjeg doma talijanskog parlamenta Fabio Rampelli, a premijerka je podržala njegov prijedlog.
Iako zakon obuhvaća sve strane jezike, posebno je usmjeren na “anglomaniju” ili korištenje engleskih riječi. Nacrt zakona navodi da engleske riječi “ponižavaju i umrtvljuju” talijanski jezik, dodajući da je to još gore jer Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio EU, piše CNN.
Prijedlog zakona, koji tek treba ići na parlamentarnu raspravu, zahtijeva od svih koji obnašaju dužnost u javnoj upravi da imaju “pismeno i usmeno znanje i vladanje talijanskim jezikom”. Također zabranjuje korištenje engleskog jezika u službenoj dokumentaciji, uključujući “akronime i nazive” radnih mjesta u tvrtkama koje posluju u zemlji.
Dodatno, strani subjekti bi prema novom zakonu morali imati izdanja svih internih propisa i ugovora o radu na talijanskom jeziku. “Nije samo stvar mode, jer moda prolazi, već anglomanija ima posljedice za društvo u cjelini”, navodi se u nacrtu zakona. Prvi članak zakona jamči da čak i u uredima za strance koji ne govore talijanski, talijanski mora biti primarni jezik.
Svi oni koji ne budu poštivali zakon, mogli bi dobiti kazne između 5.000 eura i 100.000 eura. Prema predloženom zakonu, Ministarstvo kulture osnovalo bi povjerenstvo čija bi nadležnost uključivala “ispravnu upotrebu talijanskog jezika i njegov izgovor” u školama, medijima, trgovini i oglašavanju.
Anthony Joshua je pobijedio Jermainea Franklina jednoglasnom sudačkom odlukom nakon 12 rundi lude borbe (118-111, 117-111, 117-111). Meč je održan u O2 Areni u Greenwichu u Londonu. Ovo je bila prva pobjeda Joshue nakon dva uzastopna poraza od Oleksandra Usika.
Britanac je pokazao vjerojatno i najbolji boks u zadnjih nekoliko godina, suvereno je vladao borbom, a Franklin je svoje najbolje trenutke imao pred kraj borbe. Posebno je dobar bio u 11. rundi, nju je uspio i čisto dobiti, ali to nije bilo dovoljno da mu suci daju pobjedu pored probuđenog Joshue.
Joshua je u ovu borbu ušao kao veliki favorit po kladionicama, a tu ulogu je i opravdao. Franklin je prije ove borbe bio 34. boksač prema BoxRec ljestvici, a u karijeru je poražen samo od Dilliana Whytea. Tada je također izdržao 12 rundi i ozbiljno se potukao s Whyteom, ali suci su ipak prednost dali Whyteu.
Nije poznato koji bi mogao biti sljedeći Joshuin protivnik, ali svakako se očekuje da to bude veliko, potencijalno čak i borba za svjetsku titulu. Tyson Fury i Oleksandr Usik se ne uspijevaju dogovoriti oko uvjeta njihove potencijalne borbe pa nije nemoguće da se Fury na kraju odluči za Joshuu kao ipak medijski atraktivnijeg protivnika.
“Izvršen je policijski uviđaj, a što se točno dogodilo i mi ćemo znati nakon službenog izvješća”, rekao je ravnatelj Krešimir Bronić iz srednje škole “Mate Balote”
Maturant srednje škole iz Poreča poginuo je na maturalnom putovanju u Pragu. “Maturant naše srednje porečke škole nažalost smrtno je stradao na maturalnom putovanju u Pragu. Više od toga ne mogu govoriti jer još uvijek čekamo izvješće od strane tamošnje policije”, rekao je ravnatelj Krešimir Bronić iz srednje škole “Mate Balote” za 24sata.
“Izvršen je policijski uviđaj, a što se točno dogodilo i mi ćemo znati nakon službenog izvješća. Kao ravnatelj škole osjećam se užasno loše. Nisam bio prisutan odnosno nisam bio na tom putu. Izražavam najdublju sućut roditeljima i cijeloj obitelji u ime cijele škole i svoje ime. Jako sam pod stresom i razumijte me, ne mogu više od šoka govoriti”, naveo je i dodao kako se sve dogodilo oko ponoći u petak na subotu.
“Na maturalnu putovanje otišlo je 87 učenika, maturanata iz tri i pol razreda, te četiri profesora. Otišli su na maturalno putovanje u četvrtak, a trebali su ostati do nedjelje, no zbog cijele situacije koja je sve duboko potresla, već su u subotu krenuli prema kući”, zaključio je ravnatelj.
Ljetne gume nisu samo modni hir, odnosno za one vozače koji prelaze velik broj kilometara. Razlike su tako velike da ih svi trebamo poznavati, a i oni koje automobili i gume ne zanimaju toliko mogu vidjeti da su šare na ljetnim i zimskim gumama potpuno drugačije. Ipak, razlika između ljetnih i zimskih guma nije samo u dezenu, nego i u hemijskom sastavu gumene smjese. Zimske su gume osjetno mekše od ljetnih, a razlog se skriva u višem postotku dodane silike koja je manje osjetljiva na niske temperature i tako omogućava da gumena smjesa zadrži potrebnu mekoću i na niskim temperaturama. S jedne strane to znači da se zimske gume najbolje ponašaju na temperaturama do sedam stupnjeva Celzija, dok s druge strane iznad te temperaturne granice gume se počinju pregrijavati i gube svoje osobine. Potrošnja goriva puno su veći na temperaturama iznad 10 stupnjeva nego kod ljetne gume.
Svi oni koji imaju dva seta točkova s felgama mogu prilično lako i samostalno zamijeniti zimske gume ljetnim. Ključ, dizalica i malo prostora biće dovoljno da sami to uradite. Ne zaboravite da pri dizanju automobila na dizalicu osigurate da se ne pomiče, te odmah nakon montaže ljetnog seta provjerite pritisak.
Prilikom skidanja zimskih tokova obilježite koji je točak stajao na kojem mjestu na automobilu te se pobrinite da ih pravilno odložite do iduće zimske sezone. To podrazumijeva da očistite felge od kočnih naslaga, dok je preporučljivo da i gume operete i iza gaznih površina izvadite krupne kamenčiće i ostale predmete koji su se tu mogli naći.
Prilikom odlaganja zimskih guma obratite pažnju na njihov položaj. Ako ih slažete jednu na drugu, onda im povremeno zamijenite mjesta, dok se preporučuje da ih odlažete vertikalno, također uz povremenu promjenu položaja. Poželjno je i ispustiti malo zraka iz guma kako ne bi stajale pod punim pritiskom. Naravno, najbolje rješenje su stalci za točkove koji se oslanjaju na samu felgu gdje guma ne trpi nikakvo opterećenje prilikom stajanja.
Naravno, svi oni koji imaju jedan set felgi za zamjenu, ili jednostavno nemaju vremena za ovakve “kardio” vježbe oko automobila, ipak moraju do svog vulkanizera
Također, mnogo je onih kojima je došlo vrijeme da kupe nove ljetne gume, a svake sezone stižu novi i bolji modeli guma pa se uvijek postavlja pitanje koji je najbolji i najpovoljniji izbor. U tome mogu vam pomoći renomirani testovi guma koje provode njemački auto klub ADAC i njemački automobilski magazin Auto Bild, ali i specijalizovani magazini poput Tyrereviews.
Osnovno o gumama i vožnji
Očistite naslage soli i provjerite kočnice
Vlažni i snježni uslovi s dosta posipnog materijala (sol i pijesak) ostavljaju tragove na vašim kočnicama i podvozju. Ako sami radite zamjenu zimskog seta točkova, onda je to savršena prilika da očistite unutrašnjost blatobrana od ovih naslaga. Važno je izvršiti kontrolu kočnica i upravljačkog mehanizma, jer su oni vitalni dijelovi aktivne sigurnosti. Probajte očistiti pijesak i sol s tijela amortizera i samih ležišta opruga na amortizerima, jer se tu najviše skuplja sol, a ovako ćete dugoročno sačuvati opruge i amortizere od korozije.
Kada ste sve očistili, provjerite istrošenost kočnih diskova i pločica (pakni i doboša), te provjerite da kamenčići i sol nisu negdje ostali na kočnoj čeljusti ili oko disk pločice kako bi izbjegli struganje i eventualno nepravilno trošenje diskova. Koliko je moguće provjerite i funkcionalnost ostalih dijelova kočnog sustava , te provjerite da na elastičnim zaštitama zglobova pogonskih osovina nema tragova curenja. Zimi ovi gumeni dijelovi često puknu ili se poderu, a gubitak maziva uzrokovat će brzo trošenje i otkazivanje homokinetičkih zglobova.
Provjerite nivo ulja i tekućina te stanje akumulatora
Sama zamjena ulja i kontrola podvozja nije jedino što je potrebno provjeriti nakon zime koja je težak period za ekspolataciju automobila. Jedna od osnovnih kontrola je kontrola nivoa ulja u motoru. Nivo na ručnom mjeraču ulja mora biti između minimum i maksimum vrijednosti, a prije provjere uvjerite se da ja auto parkiran na ravnoj podlozi te da je motor hladan. Ako ste prije zime odlučili sipati rjeđe ulje, pogodnije za niske temperature, onda imajte na umu da ga na vrijeme zamijenite onim uljem koje je u skladu sa specifikacijama proizvođača.
Kontrolu ulja preporučljivo je vršiti nakon svakog dužeg putovanja, posebno u ljetnom periodu. Prilikom kontrole nivoa ulja, poželjno je vizuelno pregledati i gumena crijeva. U toku ljetne sezone uvijek bi trebalo imati litar odgovarajućeg motornog ulja u slučaju da bude potrebno doliti ulje u motor.
Vidljivost je važna
Nakon zime ne smijemo zaboraviti ni na metlice brisača. Ako je zima bila jaka i s puno leda, vrlo je moguće da ste svoje gumene metlice brisača oštetili, te one više nisu u stanju efikasno očistiti stakla i ukloniti vodu što će rezultirati mrljama na vjetrobranu i smanjenoj vidljivosti. U proljeće kada možemo očekivati dosta kiše to je najmanje što vam treba.
Pri provjeri stanja metlica nemojte zaboraviti i brisač zadnjeg stakla, a obratite pažnju na samu površinu gumenog dijela metlice. Možda je samo zaprljana pa bi moglo biti dovoljno tek da nježno obrišete i očistite kontaktnu površinu metlice.
Također, ne zaboravite da je zimi zbog zagađenog zraka i često upaljenog grijanja unutrašnja površina stakala jako zaprljana i čađava. Iskoristite ovo vrijeme socijalnog distanciranja i očistite unutrašnju stranu stakala papirnim ubrusima i sredstvom za čišćenje stakala.
Ne zaboravite na higijenu
U automobilu provodimo dosta vremena, pa se preporučuje redovno čišćenje i brisanje površina koje su u čestom kontaktu s rukama kao što su ručke vrata, upravljač, mjenjač, komande svjetala, ručne kočnice i uređaja za zabavu. Jasno, budite veoma oprezni čime čistite ove površine, prejaki alkoholni rastvori mogu oštetiti kožne i plastične površine i ostaviti ružne tragove koje će biti teško ili nemoguće ukloniti.
Ipak, glavni dio higijene u automobilu je sistem ventilacije. Sami ventilacijski otvori i kanali su zbog temperaturnih razlika idealna “legla” bakterija i vlage te se nakon svake zime preporučuje njihova dezinfekcija i čišćenje. Na tržištu postoje pjene i sprejevi pomoću kojih možete to sami uraditi, dok najefikasnija rješenja nude sepcijalizovani servisi.
Također, ne treba zaboraviti ni filter zraka koji je također zaprljan i mogući uzrok neugodnog mirisa.
Potpora investicijama uključuje tehničku modernizaciju, poput podrške ulaganjima u poljoprivredne strojeve, opremu za biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, kao i opremanje novih objekata
Ukupno 164 milijuna maraka trebalo bi biti na raspolaganju domaćim poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH, i to kroz poticaje s federalne razine, pri čemu treba navesti kako je nacrt programa novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju posljednjih tjedana bio u javnoj raspravi. Na osnovi dobivenih primjedbi, prijedloga ili sugestija od zainteresirane javnosti Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva propisat će vrste mjera, opće i posebne kriterije za njihovo ostvarivanje te utvrditi konačan iznos novčanih potpora za svaku mjeru. Ipak, kroz nacrt je moguće vidjeti predviđeni rast sredstava za svaku pojedinačnu namjenu, počevši od biljne, preko životinjske proizvodnje pa do modela ruralnog razvoja koji uključuje jačanje tehničko-tehnoloških kapaciteta domaćih poljoprivrednika.
Konkurentnost
Upravo se na potonji skup mjera gleda kao na nužne kako bi se domaćim proizvođačima hrane omogućila snažnija konkurentnost i nadmetanje s inozemnim proizvođačima, bolje pozicioniranje u europskim okvirima, kao i spremnost na brže usvajanje novih tehnoloških rješenja. Investicije, koje uključuju ulaganje u opremu za biljnu i životinjsku proizvodnju, izgradnju ili proširenje, odnosno opremanje novih građevinskih objekata u svrhu biljne proizvodnje, stočarstva ili ribarstva, kao i građevinske objekte u svrhu obavljanja prvog stupnja prerade, strateški su važan segment koji će, kako BiH bude napredovala prema Uniji, sve više dolaziti do izražaja kao preduvjet osvajanja novih tržišta.
I dok je u programu poticaja za 2022. godini iznos ukupnih sredstava za model ruralnog razvoja bio 18,070.000 KM, za ovu se godinu predlaže značajno povećanje, i to na iznos od 35,820.000 maraka. U nacrtu je vidljivo kako je riječ o nekoliko stavki čijom se realizaciju želi potaknuti modernizacija bosanskohercegovačkog sela. U prvoj mjeri jačanja konkurentnosti radit će se o potpori investicijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije u suradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH. Druga mjera odnosi se na potporu investicijama preko Federalnog ministarstva, a uključuje tehničku modernizaciju, poput podrške ulaganjima u poljoprivredne strojeve, opremu za biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, kao i izgradnju ili proširenje, odnosno opremanje novih objekata koji će se koristiti za proizvodnju hrane. Kao mjera ojačavanja produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje predviđena je pritom i podrška investicijama u podizanje višegodišnjih nasada. Važan segment ojačavanja konkurentnosti je i učinkovitije plasiranje proizvoda, ali i uvezivanje gospodarstava, a poglavito kada govorimo o modelu zadrugarstva. Upravo u tom kontekstu treba uputiti i na model ostalih potpora kroz koji je, među ostalim, planirano podržati sufinanciranje aktivnosti poljoprivrednih zadruga i gospodarskih društava za povezivanje ponude obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrta s područja Federacije BiH.
Tehnologije
Investicija i ulaganje u osnaživanje organizacijskih sposobnosti modeli su potpore koji sve više dobivaju na vrijednosti, ali i pokazuju kako je, osim poticaja u primarnoj proizvodnji, iznimno važno osigurati razinu tehnološke osposobljenosti domaćih proizvođača kako bi lako i brzo ispunjavali zahtjevne propise koje u pogledu tržišnog plasiranja prehrane postavlja Europska unija. Sve navedeno dio je i nedavno usvojene strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH, a koja u fokus stavlja olakšavanje planiranja proizvodnje, prodaje i investiranja, što će u konačnici rezultirati zdravim i održivim razvojem poljoprivrednog sektora u cjelini. Uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, jedan od prioriteta djelovanja u idućem razdoblju je, naglasili su kreatori strategije, podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružnih organizacija.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić za ponedjeljak je najavio sjednicu predsjedništva, a za narednu subotu sjednicu Glavnog odbora na kojima će se odlučiti o tome hoće li SDP s postojećim partnerima nastaviti proces formiranja vlasti u FBiH, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
– U ponedjeljak je sjednica Predsjedništva SDP BiH, u narednu subotu sjednica Glavnog odbora SDP BiH na kojoj svatko ima priliku iznijeti svoj stav, argumentirati ga i pokuša druge uvjeriti da je to najbolje rješenje. Na kraju, organi SDP BiH mogu promijeniti dosadašnji stav da trebamo praviti Vladu (FBiH, op hms). I tada treba prihvatiti rješenje koje je dobilo podršku većine, bez ljutnje tko jeste ili nije za takvo rješenje. Uostalom, takva je situacija i na izborima kada svaki pojedinac treba prihvatiti predstavnike koje je većina izabrala, napisao je Nikšić na Facebooku, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Ali, ističe, dok se ne promijeni stav organa stranke njegova je obveza, kao i drugih stranačkih dužnosnika poštovati i provoditi postojeće odluke.
– Naravno da će dužnosnici SDP-a i dalje otvoreno govoriti ono što misle, ali i poštovati odluku organa, čak i ako ona ne odražava njihovo razmišljanje. To je posebno važno u radobljima kada se donose vrlo značajne odluke za sve građane i kada svatko od nas treba razmisliti donosi li to nešto dobro za građane ili pomažu onima koji su građane i doveli u ovako težak položaj, naveo je Nikšić.
Nikšićeva izjava uslijedila je nakon što je dopredsjednik FBiH i dužnosnik SDP-a Igor Stojanović odbio dati suglasnost na imenovanje Vlade FBiH, ne slažući se s prijedlozima njegove ali i drugih stranaka kandidata za ministre u Vladi FBiH.
HMS
Stranka demokratske akcije nastavlja putem blokada kojim je krenula nakon što je postalo jasno da s ovom stranko nitko tko ne mora neće u koaliciju.
Refik Lendo (SDA), dopredsjednik Federacije BiH na konferenciji za novinare danas je jasno i glasno poručio da neće podržati imenovanje nove Vlade Federacije BiH te zato naveo najmanje tri razloga.
„Prvi je jer pobjedničke bošnjačke stranke SDA nema u toj priči, drugi razlog jer smatram da je donesema mimo Ustava i zakona, a treći je jer ja te ljude koji su predloženi za ministre ne poznajem. Znam samo jednog kandidata iz Tešnja, dobitnika Zlatnog ljiljana i samo bi njega podržao“, izjavio je Lendo koji tvrdi da je Odluku o imenovanju Vlade FBiH koju je donijela predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) te je proslijedila na suglasnost dvojici dopredsjednika Refiku Lendi i Igoru Stojanoviću (SDP), dobio 45 minuta prije obraćanja medijima u zgradi Parlamenta Federacije BiH.
Lendo je ustvrdio i da prilikom sastanaka s kolegama u Predsjedništvu F BIH, Lidijom Bradara i Igorom Stojanovićem nije bilo govora o imenima kandidata za ministre te da mu je visoki predstavnik Christian Schmidt poručio da sjednu i dogovore se . Po Lendi, sasvim očekivano, ispada da sjedali jesu, ali dogovorili se nisu, a da mu je stranka važnija od svega Lendo je ponovio podrcrtavajući još jednom da je ulazak SDA u vlast uvjet podrške imenovanju Vlade F BiH.
Iako ova stranka nije dio parlamentarne većine ni na razini Federacije BiH po Refiku Lendu onda svoj legitimitet crpi iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta F BiH.
„Ja trebam dati suglasnost na imenovanje ministara iz reda bošnjačkog naroda, ne može ih Lidija birat“, završio je svoje obraćanje medijima Refik Lendo.
Kompanija SpaceX godinama šalje satelite u orbitu kako bi omogućila globalno pružanje usluga interneta, a u planovima kasne slabo razvijene zemlje te one koje krše ljudska prava
Ambiciozni plan globalne pokrivenosti internetom te sljedeće faze nadogradnje ideje da svi mobiteli imaju signal bilo gdje na planetu već realiziraju kompanije najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska te bi to zaista bila vijest da Bosna i Hercegovina nije iznimka u tome procesu. A jest. Već je sada cijela zapadna Europa pokrivena satelitskim internetskim signalom preko sustava Starlink te se može jednostavno naručiti, instalirati bez ikakve dodatne pomoći servisera i pustiti u upotrebu, piše Večernji list BiH. Očekivano, za svima u Europi zaostaje regija zapadnog Balkana koja je još uvijek crna rupa, poput većeg dijela Afrike.
Različita situacija
Ali i situacija u ovome dijelu Europe također je različita. U društvu BiH još uvijek su Albanija, Srbija, Crna Gora i Kosovo. Ali s različitim očekivanjima promjene stanja. Naime, u Albaniji bi već u drugome tromjesečju ove godine Muskovi sateliti mogli pružati internetsku uslugu. Prema podacima na web-stranici Starlinka, tijekom ove godine u Srbiji i Crnoj Gori omogućit će se pristup internetskom signalu, dok ne postoje podaci jedino za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, a Bjelorusija i Rusija su izvan svih planova za omogućavanje pristupa internetu. Zbog kontroverznih Muskovih stajališta oko Ukrajine tamošnji pristup internetu nije punog kapaciteta kao što je to slučaj s ostatkom Europe ili pak Sjeverne Amerike. BiH, međutim, nije usamljena. U njezinu društvu su Niger, Mali i Alžir, za koje se ne zna kada će imati omogućenu tu uslugu. Ni Indija još nema Muskov satelitski internet, dok se pak Kina, Afganistan i Iran nalaze u istom društvu s Rusijom, očito zbog stanja ljudskih prava u tim državama. Bez izvjesne najave kada bi mogao biti omogućen. Inače, zamisao Starlinka je omogućiti globalnu pokrivenost. U skladu sa svojim planovima za širenje pokrivenosti, Starlink postupno dodaje nove zemlje i regije u svoju mrežu. Međutim, kako su objasnili, postoje brojni čimbenici koji utječu na to hoće li Starlink biti dostupan u nekoj zemlji. Trenutačno nije poznato zašto Starlink još uvijek ne omogućava pristup internetu za Bosnu i Hercegovinu, ali da bi se proširio na određenu zemlju, potrebno je ispuniti nekoliko zahtjeva. Ponajprije se to odnosi na odobrenje regulatora, zatim infrastrukturu, zemljopisne i klimatske uvjete. Ipak, vjeruje se da će Starlink nastaviti širiti svoju mrežu i pokrivenost u budućnosti, tako da postoji mogućnost da će se situacija promijeniti i da će Starlink postati dostupan i u Bosni i Hercegovini, odgovor je koji je generirala umjetna inteligencija na upit o budućnosti Starlinkova interneta. Treba reći kako BiH ne zaostaje oko korištenja interneta u Europi. No, za razliku od poslovne zajednice u Europi, u BiH se najčešće koristi za besplatno telefoniranje. To je reklo 93,6 posto korisnika, a slijedi slanje online poruka. Inače, projekt Starlink je satelitska internetska usluga koju pruža SpaceX, zrakoplovna kompanija koju je osnovao Elon Musk. Mreža Starlink sastoji se od tisuća malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, koji mogu pružiti brzi pristup internetu korisnicima na zemlji u udaljenim ili teško dostupnim područjima. Ova kompanija nudi internetske brzine do 100 Mbps, s razmjerno niskom latencijom koja se kreće u rasponu od 20 ms do 40 ms, ovisno o lokaciji i broju satelita u tom području. Za uslugu je potrebna mala satelitska antena, router i pretplata na uslugu. No, u usporedbi s drugim providerima, ova usluga interneta ima svoja ograničenja. Primjerice, cijena opreme i pretplate previsoka je za neke korisnike, a mreža može biti zagušena tijekom najvećeg opterećenja korištenja. Osim toga, postoji zabrinutost zbog utjecaja velikog broja satelita na okoliš i na astronomska promatranja.
Razmjerno skup
Ovisno o paketu koji se uzima, je li riječ o privatnoj ili biznis usluzi, u Hrvatskoj se raspon cijena opreme kreće između 400 i 600 eura, uz mjesečnu pretplatu od 45 eura. Instalacija oprema obavlja se preko mobitela pa se antena koja je usmjerena u nebo sama prilagođava i fokusira na najbolji izvor signala. Sljedeći korak Muskove kompanije SpaceX bit će ono što je u telekomunikacijama dosad bilo nezamislivo. Svi će mobiteli dobiti signal bilo gdje na planetu. Za to će biti potrebno lansiranje nove generacije satelita, takozvanih V2 modela.
Foto: Ilustracija
Oko 12:30 pao je avion u Zračnoj luci Pula, prema zračnoj luci upućene su brojne ekipe vatrogasaca i hitne pomoći.
Pao je avion u Zračnoj luci Pula, za sada nisu poznati detalji nesreće.
Iz zračne luke Pula potvrđeno je za DNEVNIK.hr da je avion pao i da su sve službe trenutačno na terenu.
Neslužbeno doznajemo da su poginule dvije osobe, supružnici, te da se nesreća dogodila prilikom polijetanja kada se avion srušio na kraju piste.
Kontaktirali smo Agenciju za istraživanje zrakoplovnih nesreća koji su nam potvrdili da su na putu prema Puli iz Zagreba. Riječ je o avionu Pipistrel.
Navodno nije bila riječ o velikom putničkom avionu, već o malom sportskom. Pretpostavlja se da su poginuli iz Njemačke, s obzirom da je avion ima njemačku registraciju, piše Glas Istre.
Prema zračnoj luci upućene su brojne ekipe vatrogasaca i hitne pomoći.
Služba za gospodarstvo objavljuje Priručnik o ishođenju urbanističkih, građevinskih i uporabnih dozvola Općine Kiseljak.
Priručnik sadrži sve potrebne informacije o dozvolama, dokumentaciji, što je potrebno za građenje, kome se zahtjev podnosi i sl.
[pdf-embedder url=”https://www.kiseljak.info/wp-content/uploads/2023/03/prirucnik.pdf” title=”priručnik”]
Dana 31.3.2023. godine je zadnji dan za uplatu markica/premija Zdravstvenog osiguranja KSB.
Poslovnica ZO KISELJAK radi do 16 sati.
Hrvatska udruga logoraša Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) priopćila je u četvrtak kako ne mogu ostati nijemi na “gromoglasnu šutnju onih koji bi argumentima trebali ukazati na potpunu institucionalnu ispravnost i poštovanje odluka nadležnih državnih tijela, a kojima bi demaskirali pokušaje politiziranja i izazivanja tenzija povodom početka obnove zgrade i izgradnje Muzeja HVO-a na prostoru vojarne ‘Stanislav Baja Kraljević‘ u Mostaru”.
U priopćenju ističu kako je Odluka o obnovi zgrade vojarne i izgradnja Muzeja HVO-a donesena “potpuno zakonski, pravno i u suglasju, poštujući sve tri bivše vojne komponente koje su 2006. godine ušle u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”.
“Muzeja Hrvatskog vijeća obrane će biti radi naše djece i radi osoba koje su nas svojim životima zadužili da se ne zaborave, a u njemu će naša djeca i naraštaji iza nas učiti o časnim trenutcima hrvatske povijesti u Bosni i Hercegovini koja je i naša Domovina”, napisano je u priopćenju.
Istaknuto je kako je logor za Hrvate “Muzej” u Jablanici 2020. godine, kao i porušeni most na Neretvi, obnovljen kroz projekt “Zanimljivi muzeji” i financiran sredstvima Europske unije, a gdje se ne spominju ratni zločini nad hrvatskim logorašima. Dalje su spomenuli logor za Hrvate Bijelog Polja kod Mostara koji danas nosi naziv OŠ “Bijelo Polje” te u kojoj se nesmetano odvija obrazovno-nastavni proces.
“Jedan od najtežih logora za Hrvate Konjica je Sportska dvorana ‘Musala’ koja je obnovljena 2019. godine kroz projekt Agencije za ekonomski razvoj i financirana sredstvima Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade HNŽ-a i Općine Konjic, gdje se nesmetano odvijaju sve nastavne aktivnosti i sportski događaji”, navodi se.
Dalje stoji kako je “najteži logor za Hrvate Grada Mostara i okolice bio logor ‘IV Osnova škola’ u Mostaru gdje se sada nalazi Općinski sud u Mostaru”.
“Logor za Hrvate i Bošnjake u kasarni u Bileći nakon rata je obnovljen i nosi naziv kasarna ‘Bilećki borci’ u kojem se obilježavaju svečane obljetnice Hercegovačkog korpusa VRS. U logoru Bileća, presudama Suda BiH, utvrđeno je činjenje ratnih zločina nad Hrvatima i Bošnjacima Mostara i Stoca 1992. godine”, istaknuli su, između ostaloga u priopćenju.
Svi navedeni objekti, kako su naveli iz udruge, obnovljeni su sredstvima stranih vlada ili država, kao i sredstvima svih korisnika županijskih, federalnih i državnih proračuna. Iz udruge su napomenuli kako se danas u tim objektima nesmetano odvijaju različiti društveni procesi.
“Kao bivši zatočenici, poštujemo poginule žrtve bošnjačkog naroda, ne negiramo da su na tom mjestu 1993. godine bili zatočeni, da svim nevinim žrtvama treba odati pijetet, ali također slijedom gore navedenih logora za Hrvate koji su obnovljeni mnogo prije i koji danas služe određenoj društvenoj svrsi, želimo istaći da mi poštujemo institucije i odluke svih državnih tijela, jer to je vid poštovanja vlastite države, iako se s tim odlukama mnogo puta i ne slažemo”, navedeno je.
U priopćenju su još naglasili kako je Hrvatsko vijeće obrane, čiji su vojnici također bili muslimanske i srpske vjeroispovijesti, početkom agresije prvo stalo u obranu Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda.
Fena
Prema podacima Autokluba, veće gužve na autocestama očekuju se na Veliki četvrtak (6. travnja) i tijekom Uskrsa
Ako ste ovaj vikend na putu, teško da ćete izbjeći prometnu gužvu. U deset njemačkih saveznih zemalja počinju školski praznici u povodu uskršnjih blagdana.
Škole se zatvaraju u Hessenu, Falačkom-Porajnju, Bavarskoj, Berlinu, Brandenburgu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Saarlandu, Saskoj-Anhaltu i Tirinškoj. U Bremenu i Donjoj Saskoj školski praznici su već tjedan dana.
Njemački ADAC je objavio listu autocesta na kojima se očekuju veliki prometni zastoji.
– Pretpostavljamo da će mnogi putnici iskoristiti praznike za kratko putovanje ili produljiti svoj odmor na Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak. Obiteljski posjeti također su popularni za Uskrs, kaže Roman Suthold, prometni stručnjak u ADAC-u u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, piše Fenix-magazin.
Prema podacima Autokluba, veće gužve na autocestama očekuju se na Veliki četvrtak (6. travnja) i tijekom Uskrsa. Prošle godine bilo je više i znatno dužih prometnih gužvi nego u pandemijskim godinama 2020. i 2021.
Većina turista odlazi u Alpe, u južne zemlje ili na obalu. ADAC vrhunce putovanja očekuje u petak poslijepodne, u subotu i nedjelju u jutarnjim i popodnevnim do večernjih sati.
Ako ovaj vikend putujete iz Njemačke u naša područja imajte na umu kako se na ovim autocestama očekuju veliki prometni zastoji:
• A 1 Hamburg – Bremen – Dortmund – Köln
• A 1/A 3/A 4 Kölner Ring
• A 2 Oberhausen – Dortmund – Hannover – Berlin
• A 3 Oberhausen – Frankfurt – Würzburg – Nürnberg – Passau
• A 4 Kirchheimer Dreieck – Erfurt – Dresden
• A 5 Hattenbacher Dreieck – Frankfurt – Karlsruhe – Basel
• A 6 Mannheim – Heilbronn – Nürnberg
• A 7 Hamburg – Hannover – Würzburg – Ulm – Füssen/Reutte
• A 7 Hamburg – Flensburg
• A 8 Karlsruhe – Stuttgart – München – Salzburg
• A 9 Berlin – Nürnberg – München
• A 10 Berliner Ring
• A 61 Mönchengladbach – Koblenz – Ludwigshafen•
• A 93 Inntaldreieck – Kufstein
• A 95/B 2 München – Garmisch-Partenkirchen
• A 99 obilaznica München
Državni hidrometeorološki zavod najavio je kako Hrvatsku u petak očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, na širem riječkom području uz mogućnost za malo kiše
Prema Europi trenutno velikom brzinom putuje Genovska ciklona, što su potvrdile i satelitske snimke na stranici SAT24.com. Na snimkama je vidljivo kako ciklon ima oblik uragana, no radi se o uobičajenoj pojavi za Europu.
Dijelovi Srbije trebali bi biti na udaru, no Hrvatsku i BiH će tek djelomično zahvatiti.
Inače, narednih dana na nsašem području se očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, uz mogućnost kiše. Poslijepodne i navečer sa zapada naoblačenje s kišom.
Centar ovog Genovskog ciklona nalazi se kod Britanskih otoka te zapadno od Francuske, a sa sobom donosi vjetrove od 120 km/h. Što ćemo se više približavati vikendu, tako će ciklona biti sve istočnije te donijeti pljuskove i grmljavinu.
Odluka o imenovanju nove Vlade će ujutro biti dostavljena potpredsjednicima Igoru Stojanoviću i Refiku Lendi
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara potpisala je odluku o imenovanju novog saziva Vlade Federacije BiH kojemu je na čelu Nermin Nikšić. Ovaj dokument Večernji list ekskluzivno objavljuje nedugo nakon što je predsjednica dobila izmjene dijela imena iz stranaka okupljenih oko Osmorke. Ranije je HDZ BiH dostavio svojih šest kandidata.
HDZ BiH predložio je Tonija Kraljevića za federalnog ministra financija, dr. sc. Milenka Bevandu za ministra zdravstva, Vedrana Škobića za resor pravosuđa. Sanja Vlaisavljević predložena je za ministricu kulture i sporta, a Andrijana Katić prometa i veza, dok bi ministar prostornoga uređenja trebao postati Željko Nedić.
Nerin Dizdar je kandidat za raseljene, a Vojin Mijatović za obrt, dok bi obrazovanje trebao voditi Vedran Lakić, a unutarnje poslove Almin Hopovac. Nasiha Pozder je kandidatkinja za turizam, dok bi resor socijalne politike trebao voditi Adnan Delić. Resor energetike trebao bi voditi Adis Bubalo, a Hasan Handžić branitelja, dok je Zuhad Porčić kandidat za resor poljoprivrede.
Odluka o imenovanju nove Vlade će ujutro biti dostavljena potpredsjednicima Igoru Stojanoviću i Refiku Lendi. Da bi prijedlog mogao biti proslijeđen u Zastupnički dom na verifikaciju, potrebna je suglasnost i dvojice dopredsjednika.
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo (SDA) sastao se danas sa šefom Delegacije i specijalnim predstavnikom Europske unije u Bosni i Hercegovini, Johannom Sattlerom.
Na sastanku je razgovarano o europskom putu Bosne i Hercegovine i ulozi Federacije Bosne i Hercegovine na tom putu.
Veleposlanik Sattler je istakao posvećenost Europske unije Bosni i Hercegovini i njenoj što bržoj integraciji u članstvo. U tom kontekstu je posebno izdvojio dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini kao jasan signal domaćim vlastima i građanima.
Na sastanku je također razgovarano o formiranju novog saziva Vlade FBiH. Potpredsjednik Lendo je naglasio potrebu što skorijeg okončanja tog procesa u skladu s procedurama propisanim Ustavom FBiH i u skladu s većinskom voljom glasača.
Lendo je izrazio očekivanje da će stranke koje su kandidirale izabrane članove vodstva FBiH i koje su “kao takve nezaobilazne” u tom procesu što prije postići dogovor koji bi rezultirao formiranjem novog saziva Vlade FBiH.
HMS
Načelnik općine Kiseljak načelnik Mladen Mišurić Ramljak održao je radni sastanak s predstavnicima dvaju kiseljačkih umirovljeničkih udruga.
Sastanku ispred Udruženja građana penzionera Bilalovac-Kiseljak nazočio je Šemso Imamović i Ružica Molinar, predsjednica Udruge umirovljenika Kiseljak.
Predstavnici Udruga izvijestili su Općinskog načelnika o radu u prethodnoj godini, te su predstavili program rada i djelovanja za 2023. godinu.
Razgovaralo se o financijskim sredstvima, problematici nabave i isporuke drva za ogrjev, s posebnim naglaskom za subvenciju odnosno pomoć najugroženijim umirovljenicima s područja općine Kiseljak.
Prilika je ovo da razgovaramo o problemima s kojima se susreće brojna umirovljenička populacija, Općina Kiseljak financijski će podržati rad i aktivnosti naših umirovljenika, kazao je načelnik.
Predstavnici umirovljenika zahvalili su na srdačnom prijemu, kao i na dosadašnjoj suradnji sa Općinskim načelnikom.
Sastanku su također nazočili Boris Grubešić, pomoćnik načelnika u Službi za socijalni rad i Vinko Jurković, upravitelj Šumarije Kiseljak.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi trebalo razmatrati Nacrt sporazuma o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama na zapadnom Balkanu, s izvješćem o pregovorima.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije 2022. – 2024. i Akcijskog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2022. – 2024., s prijedlogom navedene strategije i akcijskog plana.
Pred ministrima je i Nacrt ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicione banke (EIB), projekt Vjetroelektrana “Vlašić”, s Osnovama za zaključivanje ugovora.
Kako je najavljeno, na dnevnom redu je i Nacrt odluke o ratifikaciji Protokola o zabrani upotrebe u ratu zagušljivih, otrovnih ili sličnih plinova i bakterioloških metoda ratovanja.
Ministri će razmatrati i Prijedlog odluke o formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o formiranju međuagencijske Radne grupe za uspostavu sustava za razmjenu podataka o putnicima.
Na dnevnom redu je i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH, te Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje zračnim prostorom BiH.
Bit će razmatran Prijedlog dopune procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2022 – 2024. godine i Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2022 – 2024. godine.
Pored ostalog, na dnevnom redu je i Prijedlog akcijskog plana za razdoblje 2021. – 2025. godina Strategije u oblasti migracija i azila, Prijedlog pravilnika o unutarnjoj organizaciji Arhiva BiH, Prijedlog pravilnika o unutarnjoj organizaciji Agencije za osiguranje u BiH.
Vijeće ministara BiH bi trebao donijeti i odluku o angažiranju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažiranju inženjerskih jedinica Oružanih snaga BiH na području grada Gradiška, najavljeno je iz tog vijeća.
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili su izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku, a da bi stupile na snagu morat će ih sutra potvrditi i delegati u Domu naroda PSBiH.
Ovim izmjena će doći do povećanja plaća državnim službenicima, vojnicima, policajcima i svima onim koji imaju manje koeficijente.
Ovu izmjenu za portal “Avaza” komentirao je Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih organa u BiH, koji je istaknuo da pozdravlja odluku, s obzirom da je to prva takva nakon 2008. godine.
– Ovo je prvo povećanje u jednom minornom iznosu, ali vrlo dobro znate koliko su standardi života rasli od 2008. godine, a sada se evo desilo da je za nekih 12 posto povećana plaća – navodi Krvavac za “Avaz”.
Osvrnuo se i na to šta je razlog čekanja ovako dugo na povećanje, te je kazao da prijašnji ljudi koji su bili na čelu Sindikata su pokazali sav čemer i jad, kako bi sebi uzdigli.
– Ne znam zašto se čekalo ovako dugo da se vratimo na nivo kakav smo imali prije 14 godina, jer to treba pitati one prije mene – ističe Krvavac.
Za kraj je rekao i to da je nemoguće porediti standarde 2008. godine sa današnjim, ali da je svako povećanje dobro došlo.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za četvrtak, 30. ožujka 2023. godine s početkom u 10 sati.
Na dnevnom redu je Prijedlog zakona o Proračunu institucija i međunarodnih obveza BiH po hitnom postupku i Prijedlog zakona u dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Obje je točke je predložilo Predsjedništvo BiH i danas su dobile potrebnu podršku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U prostorijama OO HDZ BiH Kiseljak održana je Izborna skupština Općinskog odbora Mladeži HDZ BIH Kiseljak. Boris Mrnjavac je dobio jednoglasnu potporu za predsjednika od novoizabranih članova Općinskog odbora nakon održane Izborne skupštine.
Za dopredsjednike su izabrani Ivana Štekić, Arijan Dujmović i David Udovičić, a novoizabrani rizničar je Gabriel Remić.
Mrnjavac je i aktualni zastupnik u Saboru Županije Središnja Bosna i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Mrnjavac je pred izaslanicima i gostima predstavio i izvješće za protekle dvije godine djelovanja predstavivši politička djelovanja, ali i brojne druge humanitarne, sportske i kulturne akcije. Pohvalio je i suradnju sa Općinskim odborom, brojnim udrugama koje djeluju na području općine Kiseljak te brojne druge projekte koje su na Skupštini pohvalile i starije kolege poput općinskog načelnika Mladena Mišurića-Ramljaka i Josipa Kvasine.
Novoizabrani članovi OO: Boris Mrnjavac, Nataša Mrnjavac, Leo Matić, Antonela Barišić, David Udovičić, Gabriel Remić, Matej Vuković, Josipa Petra Pravdić, Ana Duno, Arijan Dujmović, Mia Mrnjavac, Laura Marković, Tijana Jelena Lovrić, Ivana Štekić i Marin Trogrlić.
Kiseljak.info
Ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove gosp. Željko Obradović i pomoćnik gosp. Sead Hadžić posjetili su općinu Kiseljak 29. 3. 2023. godine i razgovarali s načelnikom općine gosp. Mladenom Mišurićem- Ramljakom i njegovim suradnicima. Tema razgovora je bila realizacija projekata zemljišne administracije u općini Kiseljak.
Izlaganje podataka izmjere i katastarskog klasiranja je najvažnija aktivnost za područje općine Kiseljak a postupak je uspješno završen za katastarske općine Orahovo i Gromiljak te je dogovoren nastavak izlaganja za dvije katastarske općine, Kiseljak i Višnjicu.
Adresni registar je implementiran u cijelosti, a razgovaralo se i o realizaciji Digitalnog arhiva za područje općine.
Istaknuto je veliko zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Općine Kiseljak u pripremi i realizaciji projekata i aktivnosti sektora zemljišne administracije
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara danas nije donijela odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH jer je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić zatražio dodatne konzultacije.
Potvrdila je to Feni Bradara navodeći da je jučer dobila sva imena predloženih ministara koji bi trebali činiti novu Vladu Federacije BiH.
– Odluka o imenovanju Vlade FBiH bila je spremna za donošenje. Međutim, Nikšić je tražio još malo vremena za dodatne konzultacije zbog nekih svojih nedoumica, odnosno kadrovskih rješenja grupacije koju predvodi – istakla je Bradara.
Nada se da će se tijekom sutrašnjeg dana moći donijeti ovu odluku.
– Bolje je izvršiti pripreme na vrijeme i sve do kraja usuglasiti nego da poslije imamo probleme kada dođemo do Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH pri imenovanju Vlade – poručila je Bradara u izjavi za Fenu.
Nakon što predsjednica Federacije BiH donese odluku o imenovanju Vlade, dva potpredsjednika trebaju dati suglasnost, a zatim će ona biti upućena na usvajanje Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Na osnovu sporazuma o formiranju vlasti između HDZ-a BiH i ostalih stranaka nove parlamentarne većine, kandidat za premijera Federacije je Nermin Nikšić.
Krajnji rok za formiranje nove Vlade Federacije BiH je 6. travnja, te se koalicijski partneri nadaju da bi se sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj bi se imenovala Vlada mogla održati do 6. travnja.
MKF LIDER je pokrenuo besplatnu online platformu za male biznise PRAVI LIDER (www.pravilider.ba) koja omogućava obrtnicima da besplatno oglašavaju svoje proizvode i usluge i da jednostavno u nekoliko koraka, potpuno besplatno kreiraju mini-web stranicu za svoju firmu ili obrt.
Koji su to koraci koje morate uraditi da predstavite Vaš biznis?
Mali privrednici mogu postati članovi platforme “Pravi lider” na vrlo jednostavan način. Samo trebaju otići na stranicu www.pravilider.ba kliknuti na PRIJAVA i ispuniti svoje generalije
Članovi Pravog lidera imaju mogućnost nuditi svoje proizvode i usluge u rubrici PONUDE, pročitati korisne savjete u rubrici EDUKACIJE, te se besplatno educirati na webinarima vezanim za unaprjeđenje poslovanja. Za poljoprivrednike tu je AGRO-KUTAK s vrlo korisnim savjetima agronoma ali i drugim novostima iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno na platformi Pravi lider možete pronaći veliki broj ponuda iz cijele BiH, a neki od biznisa koji su predstavili svoju ponudu su svakako Edox Brvnare iz Ilijaša koja projektuje i gradi montažne objekte od drveta.
Također, svoje proizvode su predstavili i Hrebalos.ba koji se bavi prodajom prirodne kozmetike,“Juta korpice” sa ponudom proizvoda od prirodnih materijala kao što su juta i pamuk, te rasadnik “Ukrasni Vrt” koji u ponudi ima veliki izbor sadnica, cvijeća i ukrasnih grmova, kao i odmaralište Ribnjak u Dejčićima na Bjelašnici.
Raduje nas da u sklopu platforme imamo široku lepezu ponuda i firmi koje su se predstavile, tako da slobodno možemo spomenuti i firmu BEHAR d.o.o., dobavljače inovativnih rješenja za zaštitu biljaka i suzbijanja štetočina, te Milkprocessing koji nudi kompletno rješenje za mliječnu industriju
Posebnost platforme se ogleda i u POSLOVNOM IMENIKU. Ovim je osigurana dodatna, besplatna i otvorena promocija za korisnike kako bi bili vidljivi 24/7.
U sekciji PODRŠKA BIZNISU se nalaze savjeti za pokretanje biznisa, unaprjeđenje biznisa, ali i USPJEŠNE PRIČEmalih privrednika.
Pozivamo vas da nam se pridružite na našoj platformi i predstaviite svoj rad u svega nekoliko koraka.
Kontakt email: info@pravilider.ba ili BESPLATNA INFO LINIJA 080 022 336
POSTANI PRAVI LIDER!
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, na poziv organizatora predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joea Bidena, sudjelovat će danas na drugom Samitu demokracije, koji se 29. i 30. ožujka održava u Washingtonu.
Krišto će se sudionicima Samita obratiti danas putem videoveze, a o tome će javnost biti pravodobno informirana putem priopćenja za javnost.
Na Samitu za demokraciju očekuje se sudjelovanje lidera iz cijeloga svijeta u svrhu ukazivanja potrebe za jačanjem demokracije i zaštite ljudskih prava kao imperativa današnjeg vremena i društva u cijelosti, priopćeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.
Vukovarsko- srijemska policija je kasno sinoć primila dojavu da je u Vinkovcima vatrenim oružjem ubijena jedna osoba, pronašli su tijelo jednog muškarca, a potom i drugog, kako se sumnja, počinitelja ubojstva.
Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja zatekla mrtvo tijelo muškarca. Nedugo nakon toga, pronašli su još jedno tijelo muškarca, vjerojatno počinitelja.
“Poduzetim žurnim policijskim radnjama ubrzo smo pronašli i beživotno tijelo muškarca za kojeg sumnjičimo da je odbjegli počinitelj tog događaja”, priopćeno je iz PU vukovarsko- srijemske.
Kako neslužbeno doznaje portal Novosti od susjeda, sin je ubio oca, a zatim presudio i sebi.
Slijedi očevid koji bi trebao utvrditi sve okolnosti sinoćnjeg događaja.
Kompanija Lidl objavila je oglas da traži više radnika.
Kompanija “Lidl” objavila je oglas da traži više radnika za radna mjesta u Sarajevu, i to na poziciji junior konsultant u odjelu akvizicije.
Kako se navodi u oglasu, rad će biti omogućen iz kompanije, odnosno iz Sarajeva, a jedan od zadataka koju će obavljati ovaj zaposlenik, biće i pronalaženje potencijalne lokacije za buduće trgovine.
“Zadaci su i razvoj prodajne mreže, analiza lokacije na osnovu geografskih, urbanističkih i građevinskih faktora, zatim vođenje inicijalnih pregovora o kupovini ili iznajmljivanju nekretnina, te suradnja sa odvjetničkim uredima pri izradi ugovora i sl.”, navodi se u oglasu ove kompanije.
Osim ovog oglasa, Lidl u Bosni i Hercegovini traži veći broj ljudi za rad u trgovinama, ali u Hrvatskoj.
Riječ je o sezoncima koji će raditi u nekoliko hrvatskih gradova i to Poreč, Pazin, Mali Lošinj, Pula, Krk, Medulin, Labin, Rovinj, Rijeka i Umag. Kako se navodi, prilikom prijave je obvezno navesti za koji od ponuđenih gradova ste zainteresovani.
Što se tiče uslova, Lidl nudi iznadprosječna primanja, 2 slobodna dana u tjednu, definiran smjenski rad, rad na puno radno vrijeme, plaćen prijevoz u mjestu rada, te ugovor na minimalno 3 mjeseca.
Pored toga nude i organiziran i plaćen smještaj, plaćenu dnevnicu, plaćen dolazak u mjesto rada na početku sezone i povratak kući na kraju sezone, plaćen trošak jednog odlaska kući za vrijeme sezonskog rada. Onima koji žive u blizini lokacije rada nude mogućnost zarade dodatnih novčanih bonusa.
Podsjetimo, početkom veljača ove godine, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u Sarajevu je održao sastanak sa predstavnicima kompanije “Lidl”, i tom prilikom je naglašeno da bi njemačka kompanija u budućnosti mogla otvoriti 2.000 novih radnih mjesta u BiH.
Željko Komšić, koji već četvrti mandat suprotno Ustavu i presudi Ustavnog suda BiH obnaša dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabranog bošnjačkim glasovima gostujući u programu Federalne televizije, izjavio je da u prethodnih četiri-pet, možda i više godina, dolazi do promjene pristupa međunarodne zajednice odnosno Sjedinjenih Američkih Država kao glavne sile u tom krugu prema Bosni i Hercegovini i regiji.
-Prevladali su pragmatični pa i makijavelistički pristup, što u biti, prema Komšićevim riječima, znači okretanje podrške ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu, a posljedično, težnjama ka podjeli BiH.
Upitan ima li svjetskih sila koje nekad ne bi, a danas ipak bi prihvatile podjelu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH decidno odgovara: “Naravno da ima”. Obrazlažući dalje, on ponavlja da smo mi, uprkos tome, “skloni gurati glavu u pijesak” i ponašati se kao da nema ničeg.
Na pitanje čiju političku provodi aktualni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, Komšić odgovara: “Američku, uz podršku drugih partnera”.
U dijelu razgovora o formiranju vlasti u FBiH, odnosno teškoćama i političkim neslaganjima u vezi s tim pitanjem, Komšić je kazao da bi jedini način izlaska iz krize bio dogovor Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske partije i Stranke demokratske akcije jer, naprosto, veoma bitnu ulogu u formiranju vlasti, prema Ustavu, ima troje ljudi – predsjednik i dva dopredsjednika Federacije BiH, a oni su članovi navedenih stranaka. Parlamentarna većina nažalost nije dovoljna, konstatira Komšić, prenijela je Fena.
Komšićevo mišljenje je da Bosni i Hercegovini još treba institucija Ureda visokog predstavnika sve dok postoji Daytonski sporazum odnosno dejtonsko ustavno uređenje, do eventualne suštinske promjene čitavog sustava i političke paradigme u Bosni i Hercegovini.
Komšić smatra da je, ukoliko visoki predstavnik nametne nova rješenja, najbolje da ukinemo izbore u Federaciji.
“Čovjek ne zna što bi rekao na takve planove. Onda je najbolje da visoki predstavnik i američki veleposlanik bilo koji budu, mada mislim da poslije Schmidta neće biti više visokih predstavnika, najbolje da oni onda određuju. Dođe dan izbora oni odrede. Čemu izbori, sve je farsa onda”, rekao je Komšić.
Navodi da vlast u Federaciji po Ustavu, voljeli se ili ne, moraju formirati HDZ, SDP i SDA.
“DF tu nije igrač nikakav. Jedino je to način da se izađe iz ove potpuno besmislene krize u koju nas je gurnuo Schmidt svojim odlukama. U Federaciji je blokirana vlast od 2018. Blokada je standardno agregatno stanje federalnih vlasti”, naveo je.
Smatra da nam, dok imamo Dejtonski mirovni sporazum ovakav kakav jeste, treba Ured visokog predstavnika.
“Dok se ne dogodi neka suštinska promjena cijelog sustava i političke paradigme u BiH”, zaključio je Komšić.
HMS
U ovo korizmeno vrijeme H.A.V.C. “Kraljica Katarina” Mostar organizira akcija pomoći našoj misionarki u Ugandi, sestri Vedrani Ljubić – za “Women Centre” in Mbarara (Uganda).
Sestre misionarke Vedrana (iz Rame) i Paskazia (Uganda) su posjetile Mostar 2018. godine, tom prigodom je uspješno organizirano prikupljanje pomoći našoj misionarki koja više od 20 godina žrtvuje svoj život i trud za siromašnu djecu i potrebite djevojke.
Uplatu doniranih sredstava možete izvršiti na račun udruge kod Sparkasse BiH 1995320033928029 Kneza Domagoja12A ili izravno ino nalogom uz naznaku “Women Centre” in Mbarara (Kampala, Uganda, Africa) upute… (izvjestite udrugu o uplate putem mail-a kraljicakatarinako@gmail.com
Lijepo vas molim, ovu akciju proširite na prijatelje, dobročinitelje, izjavila je Ljilja Zovko u ime inicijativnog odbora.
Kiseljak.info
Umirovljenici korisnici Federalnog zavoda MIO očekuju da im za nekoliko tjedana, točnije u travnju, mirovine porastu za 4,5%. Riječ je o rastu mirovina u skladu s redovitim usklađivanjem propisanim Zakonom o MIO FBiH koji podrazumijeva da se svakog 15. travnja u godini usklađuju mirovine prema postotku porasta prosječne bruto plaće u prethodnoj godini, piše Večernji list BiH.
– Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine, tako da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) u prethodnoj godini – stoji u Zakonu o MIO Federacije BiH. U skladu s navedenim, ukupno usklađivanje mirovina u ovoj godini trebalo bi biti u visini od 15,6 posto.
Koliko će biti povećanje
Budući da je dogovorom Vlade Federacije BiH i Saveza umirovljenika, odnosno davanjem suglasnosti na odluku Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO o akontativnom usklađivanju mirovina, a zbog enormnog rasta cijena troškova života, prvi dio usklađivanja mirovina proveden već u siječnju, kada su mirovine uvećane za 11,1 posto, u ovoj će godini redovito usklađivanje biti provedeno dva puta. U skladu sa zakonom, uz travanjsku mirovinu umirovljenicima Federalnog zavoda MIO bit će retroaktivno isplaćena i razlika za siječanj, veljaču i ožujak za najmanje četiri posto, odnosno za razliku postotka usklađivanja.
Naime, točan postotak utvrđuje Federalni zavod za statistiku, a ako to bude kao ranije najavljenih 4,5 posto, što je od 495 KM, koliko trenutačno iznosi najniža mirovina, 22 KM. Te 22 KM bit će isplaćene za svaki mjesec od siječnja do travnja. Predsjednik Saveza udruga umirovljenika Zeničko-dobojske županije Mustafa Trakić kaže kako umirovljenici očekuju da se u travnju mirovine povećaju za 4,5 posto. Naglasio je kako umirovljenici ne odustaju od navedenog postotka povećanja jer im je tako obećano.
– U suprotnom, zna se kako ćemo mi raditi – navodi Trakić. Ističe kako je Vlada Federacije BiH u siječnju odobrila povećanje od 11,1 posto, uz to da se očekuje još 4,5 posto.
Težak život umirovljenika
Trakić je naveo i kako umirovljenici nikada nisu lošije živjeli unatoč činjenici da novca nikad nije bilo više. – Na Skupštini koju smo imali u Kaknju rekao sam prisutnima da su 2018. godine, kada se usvajao Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, najniže mirovine iznosile 321 KM, a sada su 495 KM. Na moju konstataciju da je tada najniža mirovina bila veća nego danas, svi su gledali s čuđenjem. Objasnio sam im da uzmu koliko su tada stajali litra ulja, kilogram mesa, režijski troškovi, lijekovi, što su mogli uzeti za 321 KM tada i što mogu sada za 495 KM – naveo je Trakić, objašnjavajući kako je proteklo razdoblje u BiH obilježila galopirajuća inflacija. Također je istaknuo kako će umirovljenici tražiti i ove godine izvanredno povećanje mirovina. Prema njegovim riječima, to bi se trebalo dogoditi tijekom lipnja ili srpnja. Ako mirovine budu rasle za predviđenih 4,5 posto, najniža će od travnja iznositi 517 KM. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za veljaču ove godine iznosi 2902,80 KM.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kao službena predstavnica Bosne i Hercegovine, nazočit će krunidbi britanskog kralja Charlesa III, u Londonu 6. svibnja. Svečanosti će nazočiti brojni lideri iz cijelog svijeta.
Prvo će za kraljicu biti imenovana Camila, a potom će Charles biti okrunjen krunom Svetog Edvarda.
Nakon svečanosti koja će se održati Westminsterska opatiji, planirano je da novi kralj Charles III se uputi u Buckinghamsku palaču, gdje će s balkona s članovima kraljevske obitelji pozdraviti građane.
Za provedbu novog zakona vezanog uz osobe s invaliditetom u FBiH dodatnih 118,000.000 KM. Iznosi invalidnine ubuduće će biti 173,80 KM i 130,30 KM, tuđe njege i skrbi 434,40 KM i 217,20 KM, dok bi ortopedski dodatak trebao iznositi 30,40 KM
Umjesto 403 marke, koliko je do sada iznosila mjesečna naknada osobe čiji je invaliditet ocijenjen 100-postotnim, stupanjem na snagu Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom taj će iznos biti 637 KM, piše Večernji list BiH.
Suradnja s Vijećem
Naime, na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine spomenuti zakon usvojen je u formi nacrta, a kako bi stupio na snagu, treba ga potvrditi i federalni Dom naroda. Kako se navodi u samom tekstu zakona, osobe s invaliditetom imaju pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, ortopedski dodatak, pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje pod jednakim uvjetima, novčanu i drugu materijalnu pomoć, smještaj u drugu obitelj, smještaj u ustanovu socijalne zaštite, usluge socijalnog i drugog stručnog rada te kućnu njegu i pomoć u kući. Prema riječima federalnog ministra rada i socijalne skrbi Veska Drljače, riječ je o zakonu kojim se na sustavan način uređuje pitanje materijalne podrške osobama s invaliditetom. Naglasio je kako je prilikom izrade zakona Ministarstvo posebnu suradnju ostvarilo s Vijećem osoba s invaliditetom FBiH. Podsjetio je na činjenicu kako je važeći zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom mijenjan sedam puta.
– Pristupilo se izradi četiri potpuno nova zakona, uključujući i ovaj kojim se uređuju pitanja zaštite osoba s invaliditetom. Ovim zakonom utvrđuju se definicije osoba s invaliditetom i samog invaliditeta, jedinstvena načela i institucionalni model za ocjenu stupnja invaliditeta, okvir i jedinstveni pristup materijalne potpore osoba s invaliditetom. Također se utvrđuju osnovna prava, obujam i uvjeti pod kojima se ostvaruje osnovica za ta prava, financiranje, nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom – kazao je resorni ministar.
Sredstva i zaključci
Novosti su i pravilnik o kriterijima i postupku medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja i jedinstvena lista invaliditeta za sve osobe s invaliditetom, bez obzira na uvjet nastanka invaliditeta u skladu s listom Svjetske zdravstvene organizacije, a koje je prvi put donio Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Drljača je objasnio kako se osnovica za obračun novčanih davanja veže uz 80 posto najniže cijene rada u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Budući da najniža plaća u FBiH trenutačno iznosi 596 KM, osnovica za obračun je 434 marke te se ona usklađuje s rastom najniže cijene rada. U skladu s navedenim, tijekom ove godine visina osobne invalidnine za prvu kategoriju (oštećenje organizma 100 posto) je 40 posto od osnovice i iznosi 173 KM, a za drugu kategoriju (90 posto) naknada je 30 posto osnovice, odnosno 130 KM. Svi zastupnici su tijekom rasprava istaknuli da je usvajanje ovog zakona put prema ispravljanju dugogodišnje nepravde prema ovoj populaciji i da tijekom javne rasprave trebaju biti maksimalno posvećeni ispravljanju određenih nedorečenosti. Iako je cijena rada u Federaciji BiH u proteklom razdoblju rasla, osnovica za obračun invalidnina godinama se nije mijenjala, zbog čega se ta kategorija stanovništva našla u nepovoljnijoj situaciji. Broj postojećih korisnika prava koja se reguliraju ovim zakonom na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine je oko 43.000, a za primjenu novog zakona potrebno je izdvojiti oko 260,000.000 KM godišnje odnosno dodatnih oko 118,000.000 KM.
U Bosni se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno sunčano. Poslijepodne i dio noći, u većem dijelu zemlje, je moguća slaba kiša ili lokalni pljuskovi.
Vjetar umjeren, povremeno sa jakim udarima, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 3 do 9, na jugu do 12 °C.
Slučaj mlade Sarajke Senade Brkić, koja je u 25. godini oduzela sebi život skočivši u nabujalu Miljacku u siječnju ove godine, šokirao je tada javnost, a Tužiteljstvo Kantona Sarajevo pokrenulo je predistražne radnje kako bi se utvrdilo ima li u ovom slučaju elemenata kaznenog djela.
Kako je potvrđeno u Tužiteljstvu KS, spis je još otvoren i poduzimaju se određene aktivnosti.
– U ovom predmetu još nije donesena konačna tužiteljska odluka – kazala je kratko za „Avaz“ Azra Bavčić, glasnogovorenica Tužiteljstva Kantona Sarajevo.
Samoubojstvo se dogodilo 19. siječnja, iza ponoći. Djevojka se taksijem dovezla do Skenderije, gdje se, najvjerojatnije, odmah bacila u Miljacku. Taksista, koji je to vodio, odmah je pozvao policiju. U svom taksi vozilu na sjedištu je pronašao 10 KM, koje mu je djevojka ostavila za vožnju.
Iz policije je tada potvrđeno da je u 1.58 sati poslije ponoći stigao poziv da je jedna osoba pala u Miljacku na Skenderiji.
Neslužbeno se doznaje da je obdukcijom potvrđeno da je neposredan uzrok smrti utapanje.
Što je nagnalo mladu djevojku da digne ruku na sebe, još nije do kraja utvrđeno, jer su se pojavile određene sumnje koje bi istražitelji trebali ispitati.
Indikativno je, a što obdukcijom, navodno, nije utvrđeno, da je djevojka imala povredu na ruci, za koju se još ne zna kako je nastala.
Osim toga, istražitelji moraju ispitati šta je značila poruka koju je djevojka poslala prijateljici, a u kojoj najavljuje svoju smrt, ali pod drugim okolnostima. O ovoj poruci obaviješten je MUP Kantona Sarajevo.
Istražuje se da li je postojao muškarac u životu mlade djevojke koji ju je eventualno zlostavljao.
U dramatičnoj potrazi za djevojkom sudjelovali su pripadnici dežurnih timova GSS-a Novi Grad Sarajevo, GSS-a Kantona Sarajevo, policija i vatrogasci.
Tog 19. siječnja u 3.58 sati u nabujaloj Miljacki, nedaleko od Centra za edukaciju, sport i rekreaciju “Safet Zajko”, uočeno je tijelo na površini rijeke, a u 4.26 sati je izvučeno na obalu, nakon čega je konstatirana smrt ženske osobe.
Na Instagram profilu @da.poliklinika imate mogućnost osvojiti već svima poznato Fläsh izbjeljivanje obje vilice.
Igramo se zajedno sa Jasna Ivetic
Sretno svima!
Nagradna igra traje do 31.03.2023. u 20:00h.
#DApoliklinika #natjecaj #nagradnaigra #giveaway #izbjeljivanjezubi #teethwhitening #darivanje
Predsjednica Federacije Lidija Bradara prihvatila je pokroviteljstvo ovogodišnjeg izdanja manifestacije “Dani Tolise”, koja će biti održana u Tolisi na području općine Orašje.
– Tim povodom održan je sastanak s predstavnicima zaklade ‘Terra Tolis’, koja stoji iza tog projekta. Predsjednik Zaklade Daniel Dominković, dopredsjednik Krunoslav Oršolić te član Upravnog odbora Mario Oršolić posjetili su predsjednicu Bradara te prezentirali plan za ovogodišnje izdanje, 17. po redu, manifestacije koje će početi 29. svibnja i trajati do 4. lipnja – navodi se.
Kako su predstavnici Zaklade kazali, svake godine se trude uvoditi nove sadržaje ili poboljšati postojeće koji obuhvataju razne kulturne, sportske, zabavne, glazbene sadržaje. Osim toga, svake godine Zaklada “Terra Tolis” promovira i knjige u vlastitoj nakladi. Ove godine poseban naglasak bit će na proslavi velike obljetnice – 200 godina od osnutka prve pučke škole u BiH, koja je 1823. godine osnovana baš u Tolisi.
Tolisa, naseljeno mjesto grada Orašje, ima veliku važnost kad se radi o tradiciji i kulturi ne samo za posavski kraj nego i za cijelu BiH, a manifestacija “Dani Tolise” na najbolji način promovira sve te vrijednosti.
Bradara je, za vikend, bila pokroviteljica i Federalnog natjecanja iz matematike za srednje škole koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu.
– Na otvaranju natjecanja, koje organizira Udruga matematičara ‘Ruđer Bošković’ a održano je u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom, Bradara je kazala da je ulaganje u obrazovanje uvijek investicija, a takvi projekti su važni kako za promociju i potvrđivanje znanja tako i za širenje socijalnih mreža učenika – saopćeno je iz Ureda predsjednice FBiH.
Ilija Cvitanović (HDZ 1990) danas je izabran za predsjednika Povjerenstva za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). Za potpredsjednike su izabrani Albin Muslić (SDP) i Sredoje Nović (SNSD).
Mjesto predsjednika pripada parlamentarcu iz oporbe, a Cvitanović je kazao da će učiniti sve da izabrano Povjerenstvo pod njegovim vodstvom radi sukladno zakonima o OSA-i, zaštiti tajnih podataka i poslovniku.
“Radit ćemo tako da budemo na pomoći OSA-i, zakonito i transparentno. Sigurno se nećemo miješati u unutarnje odnose u OSA-i već ću obavljati posao onako kako je propisao zakon i poslovnik”, izjavio je.
Za ostale članove Povjerenstva izabrani su Milorad Kojić (SNSD), Predrag Kožul (HDZ), Sabina Ćudić (NS), Šemsudin Mehmedović (SDA), Darko Babalj (SDS), Sredoje Nović (SNSD), Nikola Špirić (SNSD), Marina Pendeš (HDZ), Kemal Ademović (NiP) i Safet Softić (SDA).
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je na TV Pink gdje istaknuo da se Sandžak neće odcijepiti od Srbije jer bi to onda značilo da će se od Bosne i Hercegovine odcijepiti 68 općina sa srpskom većinom, dodavši da je vrijeme odcjepljivanja prošlo.
“Hajdemo svi lijepo živjeti”
Vučić je kazao Bošnjaci danas dolaze u petostrukom broju u Beograd živjeti, a ne u Sarajevo i da se mnogo toga promijenilo.
– Na svim stranama ima ekstremista. Kada je jedan od njihovih čelnika došao u Pazar, a mislim da je Ugljanin govorio o fašističkoj Srbiji. I pitaju me što ću uraditi. Kaže da će odcijepiti Sandžak. Što će, oni odcijepiti tri općine , a neće se odcijepiti 64 općine u RS sa srpskom većinom i još četiri u Federaciji BiH? Dajte pustite te gluposti, hajdemo svi lijepo živjeti. Gdje ćete se odcijepiti , to su prošla vremena – rekao je Vučić.
Rat u Ukrajini
U nastavku je govorio o Ukrajini, rekavši da neće lako pobijediti u vojnom smislu i da je to gotovo nemoguće, ali da će dobiti veliki zamah na europskom putu.
– Mislim da će biti donijete odluke o hitnom početku pregovora i hitnom ulasku u EU. Amerikanci prave jedan blok unutar Europe, poseban blok koji će činiti Poljska, Baltičke zemlje i Ukrajina. Imat ćete zemlje koje su veće od Francuske po broju stanovnika. Ako dodate tome i Rumunjsku, onda taj kvintet ili sekstet postaje najmoćniji u Europi, a pod izravnim je utjecajem Amerike – rekao je Vučić.
U gradskoj Areni „Husejin Smajlović“ Zenica, jučer je održano prvenstvo BiH u olimpijskom taekwondo-u za kadete i juniore. Taekwondo klub “Zenica” je bio domaćin ovog velikog natjecanja.
Članovi Taekwondo kluba “Fojnica” su ostvarili vrhunske rezultate:
Ajla Omanović 3. mjesto
Amer Pehlivan 3. mjesto
Bez medalje : Nahid Hasković, Deni Hodžić, Barbara Oroz i Lucija Stanić
Kup grada Zenice
Zlatne medalje
1. Amanda Hukić
2. Lamija Hasković
3. Ajša Pehlivan
Srebrene medalje
1. Ivano Cvjetković
2. Ismail Omanović
3. Ahmed Mazić
Brončane medalje
1. Mirza Pehlivan
2. Luka Miličević
Amanda Hukić najbolja mlađa kadetkinja
Mlađe kadetkinje 1. mjesto ekipno
Sveukupni plasman 3. mjesto ekipno
Organizatori su za najuspješnije uručili diplome, medalje i pehare, a zahvalnice za pojedince i kolektive koji su pomogli ovo prvenstvo.
Čestitke svim članovima na ostvarenim rezultatima!
kiseljak.info
Na turniru među 123 natjecatelja, sudjeluju tri člana Šahovskog kluba “Kiseljak”, Mihael Mišurić- Ramljak, Luka Kraljević i Filip Bakula.
Jučer su održane edukacije i simultanke u prostorijama Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Sveučilišta Hercegovina.
Turnir se igra po švicarskom sustavu od 9 kola uz kompjutersko parovanje. Tempo igre po igraču je 10 minuta + 5 sekundi po odigranom potezu (od početka).
Turnir će se rangirati za Rapid rejting listu FIDE.
Nagradni fond turnira:
Za Juniore /– ke :
Za Kadete / – kinje do 8 godina :
Za Kadete / – kinje do 10 godina :
Za Kadete / – kinje do 12 godina :
Za Kadete / – kinje do 14 godina :
Za Kadete / – kinje do 16 godina :
Posebne Nagrade :
Kiseljak.info
Ubrzanje europskog puta BiH i dolazak u poziciju da država konačno otvori pregovore s Unijom sa sobom nosi i nužnu izmjenu izbornog zakonodavstva kojom će se harmonizirati međunacionalni odnosi, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji
Proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, koji je dodatno naglašen nakon dobivanja statusa kandidata u prosincu te izbora novog Vijeća ministara BiH temeljenog na programskoj osnovi koja u temelju ima integracije i reforme, od strateškog je značaja za rješavanje otvorenih političkih pitanja u BiH koji već više od 20 godina opterećuju međunacionalne odnose, piše Večernji list BiH.
Kriteriji
Jedan od uvjeta iz Mišljenja Europske komisije za početak pregovora sadržan je u točki 4., stavku D, a koji precizira kako je potrebno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda BiH, što zapravo u praksi znači i odluke u predmetu “Ljubić” koja govori o osiguranju legitimnog političkog predstavljanja kroz domove naroda i Predsjedništvo BiH. Drugim riječima, ubrzanje europskog puta BiH i dolazak u poziciju da država konačno otvori pregovore s Unijom sa sobom nosi i nužnu izmjenu izbornog zakonodavstva kojom će se harmonizirati međunacionalni odnosi, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji. Osim političkih pitanja, reforme u sektoru pravosuđa iznimno su bitne, a upravo se na tomu aktivno radi u ovom trenutku u okviru Ministarstva pravosuđa BiH. Kako je nedavno potvrđeno za Večernji list iz ovoga resora, u Ministarstvu pravosuđa BiH intenzivno se radi na izradi strategije za reformu sektora pravosuđa i akcijskoga plana za njezinu provedbu. Riječ je o dokumentu od velike važnosti za to Ministarstvo jer će strategija biti okvir za donošenje ključnih zakona, brže i učinkovitije postupanje pravosudnih institucija i općenito poboljšanje i unaprjeđenje vladavine prava u BiH. Vijeće ministara BiH na posljednjoj je sjednici zadužilo to Ministarstvo da se, uz ostalo, ponovno aktivira radna skupina zadužena za njezinu izradu, a čiji je rad u zastoju još od 2021. godine.
Iz Ministarstva pravosuđa BiH navode kako se o strategiji razgovaralo i na zajedničkom sastanku Davora Bunoze, ministra pravosuđa BiH, i veleposlanika zemalja Europske unije, a ranije je upravo o toj temi održana i konferencija koju su zajednički organizirali to Ministarstvo i nevladina udruga “Vaša prava” BiH. Strategija bi trebala biti izrađena do lipnja ove godine, nakon čega će biti upućena Vijeću ministara BiH, Federalnom ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu pravosuđa Republike Srpske i Pravosudnom povjerenstvu Distrikta Brčko BiH na usvajanje.
Sve navedene aktivnosti dio su programske osnove nove državne vlasti, a na kojoj su posebice inzistirali hrvatski politički predstavnici, tražeći fokus upravo na europskim integracijama, ali i usko povezanim ekonomskim reformama.
Važnost integracija
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tako je tijekom razgovora s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josephom Borrellom naglasila da je dodjela statusa kandidata našoj zemlji značajan iskorak koji daje novu dimenziju odnosima BiH i EU-a i motiv za maksimalnu angažiranost institucija nadležnih za pitanja europskih integracija. Dodala je da je Vijeće ministara BiH već usvojilo nekoliko dokumenata značajnih za integracijske procese te utvrdilo nacrt proračuna za tekuću godinu koji će olakšati provedbu planiranih reformskih programa. Tijekom razgovora koje je imala s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Krišto je navela značaj rješavanja mnogih unutarnjih pitanja u BiH za nastavak procesa integracija, od kojih je najznačajnija izmjena izbornog zakonodavstva kako bi se konstitutivni narodi doveli u ravnopravan položaj i relaksirali politički odnosi te akteri fokusirali na europska pitanja.
Pružena ruka EU-a u obliku odobrenja statusa kandidata povijesna je prilika koju BiH jednostavno nema luksuz propustiti, dijelom zbog svega dobrog što nosi reformski proces, a dijelom i zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, uslijed čega je porasla svijest unutar EU-a o potrebi ubrzanja integrativnih procesa na jugoistoku Europe, a posebice na primjeru BiH kao zemlje o kojoj neizravno ovisi i društveno-politička situacija cijelog okružja.
Posljedice se osjećaju jer tijekom noći tijelo luči hormon melatonin, a kad se to poremeti, ostavlja negativne posljedice na zdravlje
Uoči dolaska ljetnih dana, svake godine pomičemo kazaljke na našem satu – jedan sat unaprijed. Ove godine je to palo na 26. ožujka u 2 sata u noći. Tako smo sinoć spavali sat vremena manje, a pokazalo se da to zapravo ima dosta utjecaja na nas.
Posljedice se osjećaju jer tijekom noći tijelo luči hormon melatonin, a kad se to poremeti, ostavlja negativne posljedice na zdravlje. Pomicanje sata na ljetno računanje vremena utječe na “unutarnji sat” odnosno bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara. Starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana, a poremećen san utječe i na tlak i, naravno, mentalno zdravlje.
Postoje neka istraživanja koja pokazuju da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto. Sve to zbog stresa, poremećaja bioritma i melatonina.
Mogu se pojaviti i drugi simptomi poput kroničnog umora, dekoncentriranosti i smanjene produktivnosti. Prema istraživanju koje je objavio magazin Journal of Applied Psychology 2012., prvoga radnog dana nakon pomicanja sata, Google je zabilježio znatno više pretraga zabavnog sadržaja poput videa na Youtubeu, što upućuje na manjak koncentracije onih koji su taj dan bili na poslu.
Samo jedan sat manje sna, povećava i rizik od prometnih nesreća. Istraživanja u Americi su pokazala da je u samo šest dana nakon pomicanja sata broj prometnih porastao s 5.4. na 7.5 posto. Prema izračunima to znači 302 više smrtno stradalih u razdoblju u 10 godina.
Zašto to zapravo radimo?
Glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.
Europska komisija 2018. godine predložila je ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Prošle godine su države članice trebale ukinuti pomicanje sata, no to se odgodilo za ‘neki rok u budućnosti’.
Sindikati zaposlenih u javnom sektoru Verdi i sindikat željezničara najavili su za sutra opći jednodnevni štrajk prometnog sektora u Njemačkoj koji će potpuno paralizirati željeznički, zrakoplovni i pomorski promet. Štrajk obuhvaća i vodni promet u Njemačkoj te uprave autocesta.
Prema podacima Udruge zračnih luka, štrajkom bi moglo biti pogođeno 380.000 putnika, a očekuje se da će promet biti poremećen i do sredine tjedna.
Predstavnik Njemačke željeznice (DB) pozvao je putnike da odgode putovanja ako je to moguće ili da ih premjeste na dan prije ili nakon štrajka. Prema podacima DB-a prodaja karata za nedjelju je naglo porasla pa se očekuju velika opterećenja u prometu već i dan prije štrajka.
S obzirom na to da u štrajku sudjeluju i zaposlenici njemačkih autocesta, strahuje se i od velikih zastoja u ponedjeljak zbog preopterećenosti, ali i zatvaranja tunela koji zbog štrajka neće biti pod nadzorom.
Sindikati zahtijevaju veće plaće, posebice izjednačavanje negativnog učinka inflacije na realne plaće. Sindikat Verdi za 2.5 milijuna zaposlenih traži povećanja od 10.5 posto.
Prema ispitivanju koje je provela Njemačka novinska agencija dpa, unatoč velikim problemima koje donosi štrajk prometnog sektora, u Njemačkoj većina građana ima razumijevanja za obustavu rada.
Prema anketi 55 posto ispitanika zajednički štrajk sindikata Verdi i EVG smatra „opravdanim“ ili „potpuno opravdanim“, a 38 posto akciju smatra „neopravdanom“ ili „potpuno neopravdanom“.
Ispitivanje je pokazalo da 69 posto ispitanih nije pogođen štrajkom jer ili ne ovisi o prijevoznim sredstvima ili je pronašlo neko alternativno rješenje za ponedjeljak. U pravilu zaposleni ili učenici dužni su pojaviti se na radnom mjestu ili u školi usprkos štrajku prometnog sektora s obzirom na to da je štrajk najavljen nekoliko dana prije, a što, prema zakonu, omogućava pronalazak alternative.
Savez njemačkih gradova i općina koji se u pregovorima o kolektivnim ugovorima sa sindikatom Verdi pojavljuju u ulozi poslodavca, kritizirao je štrajk u ponedjeljak posebice zbog njegova obima.
„Štrajk u ponedjeljak poprima dimenzije generalnog štrajka i zbog njegova obima teško je govoriti o štrajku upozorenja“, rekao je predsjednik Saveza njemačkih gradova i općina Gerd Landsberg u razgovoru za dnevnik Rheinische Post.
Landsberg je kritizirao i vrijeme održavanja štrajka upravo na dan kada su pregovori poslodavaca i sindikata o novom kolektivnom ugovoru trebali biti nastavljeni.
Njemački ministar prometa Volker Wissing naredio je saveznim pokrajinama da ove nedjelje ukinu zabranu prometa za teretna vozila na njemačkim autocestama kako bi bila zajamčena opskrba.
Njemačka vlada je inače odbacila komentare na predstojeći štrajk naglašavajući kako se ne želi miješati u pregovore poslodavaca i sindikata.
„Pravo na štrajk jedno je od temeljnih prava u Njemačkoj“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. On je istodobno na sudionike u pregovorima apelirao da što prije pronađu rješenje kako bi utjecaj na svakodnevicu građana bio što manji.
Njemačka je od početka godina pogođena valom štrajkova, posebice u javnom sektoru tako da su u već nekoliko navrata štrajkali djelatnici gradskih prometa, bolnica i vrtića, ali i osoblja u zračnim lukama.
Njemačka vlada je postigla sporazum s Europskom komisijom u sporu oko zabrane proizvodnje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, rekli su danas dužnosnici obiju strana.
Spor između Berlina i Bruxellesa zbog dogovorenog postupnog prestanka proizvodnje takvih automobila usredotočio se na pitanje hoće li proizvođači i dalje moći proizvoditi vozila koja će koristiti takozvana e-goriva nakon 2035. godine.
“Postigli smo sporazum s Njemačkom glede budućeg korištenja e-goriva u automobilima”, napisao je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans na Twitteru.
“Sada ćemo surađivati na što bržem usvajanju standarda o ugljičnom dioksidu za regulaciju automobila, a Komisija će potom brzo napraviti nužne pravne korake”, dodao je.
Njemački ministar prometa Volker Wissing, koji se zalagao za promjenu, napisao je da “vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i dalje mogu biti nanovo registrirana nakon 2035. budu li punjena isključivo CO2-neutralnim gorivima”. “Europa ostaje tehnološki neutralna”, dodao je.
Napredak u pregovorima dogodio se sinoć, rekao je Wissing. Dogovor je uslijedio nakon brojnih razgovora u prošlom tjednu, uključujući i one na samitu EU u četvrtak i petak. Govoreći jučer poslijepodne, Wissing je rekao da se posljednja pravna pitanja još moraju razjasniti.
Sporazum EU iz listopada prema kojem se samo nakon 2035. dopušta proizvodnja automobila bez emisija štetnih plinova stavljen je na čekanje nakon što je Njemačka u posljednjem trenutku iznijela prigovore i izvršila pritisak za dodatne zahtjeve.
Papa Franjo je ažurirao pravila o postupanju sa seksualnim zlostavljanjem u Rimokatoličkoj crkvi, proširujući njihov opseg na katoličke laičke čelnike, naglašvajući da i maloljetnici i odrasli mogu biti žrtve.
Biskupi izravno odgovorni
Papa je 2019. godine izdao značajan dekret kojim se obavezuju svi svećenici i pripadnici vjerskih redova da prijave svaku sumnju na zlostavljanje, a biskupi su izravno odgovorni za svako zlostavljanje koje sami počine ili prikrivaju.
Odredbe su prvobitno uvedene na privremenoj osnovi, ali je Vatikan u subotu priopćio da će postati definitivne od 30. travnja i uključiti dodatne elemente usmjerene na jačanje borbe protiv zlostavljanja unutar Crkve.
Skandali o zlostavljanju narušili su ugled Vatikana u brojnim zemljama i predstavljaju veliki izazov za papu Franju, koji je donio niz mjera u proteklih deset godina s ciljem da crkvenu hijerarhiju pozove na odgovornost.
Kritičari tvrde u da su rezultati neodređeni i optužuju Franju da ne želi odbaciti nasilne svećenike.
Nove norme sada obuhvaćaju vođe organizacija koje je odobrio Vatikan, a kojima upravljaju laici, a ne samo svećenici, nakon brojnih optužbi u posljednjih nekoliko godina protiv laičkih čelnika, koji su optuženi za zloupotrebu položaja radi seksualnog iskorištavanja onih koji su im podređeni.
Šira definicija žrtava
Dok su prvobitna pravila pokrivala seksualne radnje usmjerene na “maloljetne i ranjive osobe”, nova verzija daje širu definiciju žrtava, pozivajući se na zločine počinjene “s maloljetnikom ili s osobom koja obično koristi nesavršen razum ili s ranjivom odraslom osobom”.
Vatikan je priopćio da članovi Crkve imaju obvezu prijaviti slučajeve nasilja nad redovnicama od klerika, kao i slučajeve uznemiravanja odraslih sjemeništaraca ili tek zaređenih svećenika.
Ažurirane odredbe objavljene su mjesec dana nakon što je katolički vjerski red jezuita priopćio da su optužbe za seksualno, psihičko i duhovno zlostavljanje protiv jednog od njegovih najistaknutijih članova veoma vjerodostojne.
Optužbe protiv oca Rupnika
Oko 25 osoba, uglavnom bivših časnih sestara, optužilo je oca Marka Ivana Rupnika (69), poznatog vjerskog umjetnika, za razne oblike zlostavljanja, bilo da je prije 30-ak godina bio duhovnik zajednice časnih sestara u rodnoj Sloveniji, ili nakon što se preselio u Rim kako bi nastavio svoju karijeru umjetnika.
Rupnik nije javno govorio o optužbama koje su uzdrmale svjetski katolički poredak, čiji je papa član, prenosi Reuters.
Predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović najoštrije je osudila napad na supružnike Fadila i Ajšu Memišević iz sela Omeragići kod Višegrada.
“Zgrožena sam brutalnošću i smatram nedopustivim ugrožavanje bilo čije osobne sigurnosti i imovine u Republici Srpskoj”, rekla je Cvijanović.
Ona je pozdravila brzu reakciju MUP-a Republike Srpske, istaknuvši da očekuje da nadležne institucije adekvatno sankcioniraju izvršitelja ovog razbojstva.
Policija iz Višegrada uhitila je osobu inicijala B.P. iz ovog mjesta osumnjičenu da je izvršila razbojstvo na štetu Fadila i Ajše Memišević iz sela Omeragići.
Uhićeni Bojan Prodan
Policijski službenici Policijske stanice Višegrad sinoć oko 23:30 sati uhitili su Bojana Prodana i poduzimaju sve mjere i radnje, pod nadzorom dežurnog tužitelja Okružnog javnog tužiteljstva Istočno Sarajevo.
Batinović je izgubio životnu bitku nakon što je skinut s respiratora, počeo je i komunicirati, a baš kad su svi mislili da će izvući, stigle su najgore vijesti, doznali smo od izvora bliskog obitelji
Poznati splitski redatelj glazbenih spotova Žare Batinović preminuo je jutros u splitskom KBC-u, gdje se od sredine siječnja borio s koronom i upalom pluća, doznajemo od izvora bliskog obitelji. Batinović je izgubio životnu bitku nakon što je skinut s respiratora, počeo je i komunicirati, a baš kad su svi mislili da će izvući, stigle su najgore vijesti.
Kao redatelj je snimio nekoliko stotina glazbenih spotova svim najvećim imenima u regiji poput Gibonnija, Bajage, Olivera, Lukyja, Daleke obale, TBF-a, Severine, Majki, Parnog Valjka i još mnogim drugima. Dobio je nagradu za najbolji spot u XX. stoljeću “Teške boje”.
S Batinovićem smo posljednji put razgovarali devet mjeseci nakon smrti voljenog Olivera, kada je završavao spot za pjesmu “Kad sam nasamo s njom”, koji je počeo raditi dok je pjevač još bio živ.
– Znate što je najzanimljvije? Ja Olivera nisam volija prije nego sam ga upoznao. Bio sam hodajući megafon koji je protiv njega govorija gdje god bi stigao. Ja sam tada bio nitko i ništa, a mislija sam da sam veličina jer sam snimija tri spota. Uvijek sam bio eksplozivna budala i radnja mi je išla brže od mozga. A zašto sam ga mrzija? Zato jer sam se tada družija s glazbenicima koji su očigledno bili ljubomorni na Olivera i blatili su ga iza leđa, a kad su bili s njim u društvu, onda je sve bilo divno i krasno – u svom stilu ispričao nam je Žare koji se s Oliverom konačno upoznao krajem 90-ih. Bila su to vremena kada su se glazbenici često družili, a njih dvojica počela su se susretati u istom društvu.
– Doveo sam ga ispred crkvice svetog Nikole, posjeo na skale, snimija prvu i drugu strofu i refren. Sve je bilo gotovo u 15 minuta. Vidim ja, Oliver me gleda onim svojim “japanskim očima” i šapće mi: “Ajde, priznaj da je skrivena kamera. Ne virujem da smo već gotovi.” Bio je šokiran da smo već gotovi. Tu me odmah zavolija jer svako naše snimanje ne bi trajalo duže – sa smiješkom je ispričao Batinović koje se prisjetio i kako mu se na promociji tog spota Oliverova supruga Vesna posebno zahvalila rekavši mu kako “njen Oliver više nema najgore spotove u zemlji”.
Za Olivera je napravio 15 spotova, dva dokumentarna filma i dvostruki DVD i to u periodu od šest godina – od 2000. do 2006.
– Prvi i jedini put kad sam nekog molija da mu snimim spot bilo je upravo za pjesmu “Kad sam nasamo s njom”, koji smo počeli i nismo završili. Zato na ovaj način i želim odati počast velikom umjetniku i konačno završiti taj spot – ispričao je Žare i dodao kako su mu Oliver i Bajaga jedina dva pjevača s ovih prostora s kojima je uživao raditi i koji su ga punili pozitivom.
Pomicanjem za jedan sat unaprijed u nedjelju rano ujutro počinje ljetno računanje vremena, koje će trajati do 29. listopada.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku pomicanjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.
Ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u listopadu, odnosno ove godine 29. listopada, pomicanjem za jedan sat unatrag, kada će se tri sata ujutro računati kao dva sata ujutro.
Francuska vlada objavila je u petak da uvodi zabranu korištenja društvene mreže TikTok i drugih popularnih aplikacija na mobilnim telefonima javnih službenika zbog neadekvatne sigurnosti i zaštite podataka, objavile su u petak vlasti u Parizu.
Zabrana stupa na snagu odmah, objavilo je ministarstvo javnih službi na Twitteru.
Francuska je odlučila da će se ova zabrana uz TikTok odnositi i na nekoliko drugih aplikacija kao što su Instagram i američku streaming platformu Netflix.
Francuska je posljednja u nizu zemalja koje su poduzele takve korake protiv TikToka navodeći sigurnosne razloge.
SAD, Njemačka, Velika Britanija i Europska komisija su na mobitelima javnih službenika također zabranile spomenutu aplikaciju za dijeljenje videozapisa koja je u vlasništvu kineske kompanije ByteDance.
Američke vlasti trenutno razmatraju i potpunu zabranu TikToka, navodeći zabrinutost da ga kineske obavještajne službe koriste kako bi prikupljali podatke i utjeicali na korisnike iako TikTok uporno odbacuje te navode.
Više od milijardu ljudi širom svijeta ima TikTok na svom mobitelu.
Inače, TikTok se suočava s mogućom potpunom zabranom u SAD nakon što je jučer izvršni direktor Shou Zi Chew svjedočio predm američkim kongresom. On je, tokom višesatnog saslušanja, “branio” svoju kompaniju i aplikaciju od optužbi da podatke koje aplikacija prikuplja, o identitetu svojih korisnika, prodaje Kini.
Fena
U Bosni i Hercegovini građani su proteklih nekoliko mjeseci suočeni s vrtoglavim cijenama osnovnih životnih namirnica, dok su meso i mesni proizvodi za mnoge postali luksuz, piše Večernji list BiH.
Visoke cijene
Dok se u susjednim Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori najviše jede svinjetina, u Albaniji govedina, u BiH i Sjevernoj Makedoniji najviše se jedu piletina i puretina. Razlog je, među ostalim, i cijena. Piletina je, naime, najjeftinije meso, premda je i njegova cijena u posljednjoj godini dana vrtoglavo porasla. Ekonomski stručnjaci naglašavaju da se cijene nikada neće vratiti na prijašnje, tako da je teško za očekivati kako će pileći file stajati 8-9 KM po kilogramu kao prije godinu dana. Cijene piletine i proizvoda od piletine u idućem se razdoblju ne bi trebale mijenjati, što znači da neće doći ni do njihova smanjenja. Podsjetimo, val poskupljenja koji je zahvatio BiH doveo je i do većih cijena pilećeg mesa, pa je tako prošle godine kilogram filea stajao čak 14 KM. Ta se cijena malo snizila i trenutačno se kreće od 11 do 13 KM po kilogramu. Baš poput poljoprivrednika te mljekara, i uzgajivači peradi bore se za opstanak te se nadaju pomoći države kako bi proizvodnja opstala. Na sastanku peradara, koji je prošli tjedan održan u Doboju, naglašena je važnost domaće proizvodnje iz kuta jačanja bosanskohercegovačke ekonomije. – Problematika prekomjernog uvoza pilećeg mesa i dalje je prisutna, što dodatno opterećuje sektor. Podatak o uvozu 11,500.000 kg piletine u BiH u 2022. godini govori dovoljno. Problem posebno nastaje kada se pileće meso uvezeno kao “meso za preradu” zloupotrebljava te kada se to meso odmrzava i prodaje kao svježe pileće meso. Time se znatno narušava ravnoteža na tržištu putem nelojalne konkurencije. Ponovno apeliramo na inspekcijska tijela da pojačaju kontrole i adekvatno sankcioniraju prekršitelje – naglasio je Edin Jabandžić iz kompanije Madi, dodajući da to dovodi do smanjenja domaće proizvodnje te gašenja pojedinih farmi.
Nebriga države
Iz Udruge peradara su krajem prošle godine izrazili nadu da će nadležni riješiti i problem prekomjernog uvoza pilećeg mesa koji je prošle godine bio za 1000 tona veći nego ranijih godina, a posebno problem uvoza zamrznutih filea iz Turske koji se, umjesto korištenja za preradu, prodaju kao svježi proizvod kupcima. Nebriga države za domaće proizvođače dovodi do toga da se farme zatvaraju i cijene idu u nebo, a na kraju najviše ispaštaju građani. U idućem razdoblju bit će provedena analiza iz koje će biti poznato koliko je farmi pilića ugašeno u 2022. godini. Prema nekim procjenama, u BiH je do sada ugašeno oko 30% farmi.