Planira se smanjivanje cijena roaminga između Zapadnog Balkana i EU
Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost, poručio je Varheji
Europska unija planira na predstojećem summitu lidera EU i Zapadnog Balkana pokrenuti tzv. “mapu puta” kojom bi se odredili uvjeti i ciljevi smanjivanja cijena roaminga uzmeđu EU i Zapadnog Balkana, rečeno je Tanjugu u Bruxellesu.
Tim povodom europski komesar za proširenje Oliver Varheji danas je razgovarao s predstavnicima telekom operatera iz regije.
– Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost, poručio je Varheji na Twitter nalogu.
Na summitu EU Zapadni Balkna, u okviru debate o Ekonomsko investicijskom planu za regiju, jedna od tema bit će i stvaranje uvjeta a postepeno smanjivanje cijene rominga između zemalja Zapadnog Balkna i EU 27.
U EU pozdravljaju uspješnu primjenu regionalnog dogovora o roamingu koji je omogućio pokretanje besplatnog roaminga među zemljma Zapadnog Balkna od 1. srpnja 2021. godine.
Dodaje se da će smanjivaje cijena roaminga između EU i Zapadnog Balkana biti nadogradnja ove regionalne inicijative.
Iz Austrije se vratio u Bugojno i s prijateljem otvorio tvrtku, zapošljava 30 radnika
Svaki mjesec dovodimo nove radnike, osiguravamo im prilike da ostanu ovdje, a posao raste – kaže Šečibović
Nedžad Šečibović nakon 26 godina provedenih u Austriji vratio se u Bugojno gdje je sa prijateljem otvorio tvrtku.
– Počeli smo s obukom zavarivača. Međutim, nekoliko mjeseci nam je stajalo sve, posebno nakon otkazivanja jednog posla. I onda nam se pojavila prilika da radimo kotlove za austrijsko tržište. S prvom dogovorenom narudžbom stvari su krenule uzlaznom putanjom. Svaki mjesec dovodimo nove radnike, osiguravamo im prilike da ostanu ovdje, a posao raste – dodao je Šečibović.
On i njegov poslovni partner podigli su kompaniju „Perfect Welding“ od nule, a danas zapošljavaju više od 30 radnika. Kompanija je podržana i kroz program USAID projekta „Diaspora Invest“ u nabavci opreme i strojeva.
– Dobili smo podršku i imamo sjajnu suradnju s timom USAID-a. Izuzetno je važno da se ohrabre naši ljudi da investiraju i vraćaju. Znam što je tamo, znam što je ovdje. Vjerojatno bih i ja žudio da odem tamo. Ljudi odu, kuće renoviraju, ali imaš osjećaš da robuješ svemu tome. Život ovdje je jednostavniji, imate priliku graditi nešto svoje. Vrijedi sve pokušati, ali je lijepo vratiti se u svoj kraj. Važno je i zbog toga da kroz ovakva ulaganja pomažemo novim generacijama da razmišljaju o ostanku ovdje – zaključio je Šečibović, priopćeno je iz projekta „Diaspora Invest“.
Rimac: Neću biti zadovoljan dok Livno ne bude grad kakav je nekad bio
“Za sad smo napravili ok stvari. Stvorili neke temelje. Investirati skoro milijun maraka. Neke korake smo napravili. Ja neću biti zadovoljan dok Livno ne bude grad kakav je nekad bio”, kazao je inovator i poduzetnik Mate Rimac.
Održana četvrta poslovna konferencija u organizaciji lokalnog Tehnološkog parka Linnovate
“Za sad smo napravili ok stvari. Stvorili neke temelje te investirali gotovo milijun KM. Neke korake smo napravili. Ja neću biti zadovoljan dok Livno ne bude grad kakav je nekad bio”, kazao je Mate Rimac na četvrtoj poslovnoj organizaciji Tehnološkog parka Linnovate. Ovogodišnja poslovna konferencija, održana u livanjskom Gradskom parku, doživjela je svojevrsnu premijeru kada se radi o inovacijama, riječ je o proizvodu naziva “x Tend”, simulacijski alat za nekretnine autora Marina Jozića, koji je inače jedan od pokretača samog Parka, prenosi BHRT. Ostvarenje maštarija “Sustav je namijenjen investitorima koji planiraju graditi objekte nekad u budućnosti. Mi njima kroz sustav,imamo online aplikaciju koja se zove ‘x Tend expo’ kroz koju njihova prodaja može svojim kupcima nuditi pristup. A ti njihovi kupci mogu kroz našu aplikaciju mogu prošetati,mogu maštati kako će njihov dom izgledati”, kazao je Jozić.
Na jednom od panela se predstavila i treća generacija startup-a stasalih u Linnovate-u posljednjih godinu dana: dvije tvrtke iz sektora turizma i jedna koja proizvodi med. Treći rođendan “To je o biciklizmu koji je orijentiran na spust s biciklima. Napravio sam posebne staze za tu namjenu sa preprekama sa skokovima. Linnovate mi je pomogao da nećemo neku formu,da to bude legalno, u edukaciji i reklami isto”, istaknuo je član Kupres MTB Trailsa Miro Galić. A da sve što je Tehnološki park napravio u posljednje tri godine nije malo, svjedoče njegovi čelni ljudi. “Imali smo tri uspješne generacije poslovnih startup-ova. Ukupno prijavljenih 28 ideja od kojih je 13 registriranih poduzeća, firmi,obrta i OPG-ova. Učinkovitost je preko 50 posto. To je iznimno uspješno. Mi smo do sada plasirali 155 000 KM. (…) jedan start up iz turizma je dobio 500 000 KM”, naglasila je direktorica Tehnološkog parka Linnovate Ivona Ćorić. U Linnovate Tehnološkom parku vjeruju da će se i drugi prepoznati njihova nastojanja i uključiti u ovaj ovaj projekt bilo kao financijeri, s poslovnom idejom ili nekim drugim načinom.
Uz 200 godina Maraske: Bosanac od Hercegovca preuzima tvornicu u RH
Od Hercegovca iz Širokog Brijega Mirka Grbešića bosanski gospodarstvenik iz Kreševa Svjetlan Stanić preuzima tvrtku u Hrvatskoj, zadarsku Marasku. Proces “primopredaje” od dioničkih društava Saponije i Koestlina, članova širokobriješke Mepas grupe, počeo je prošle i bit će završen do kraja ove godine.
U ozračju ove akvizicije danas će se u Zadru održati proslava velikog jubileja – 200 godina Maraske i 200 godina industrijske proizvodnje Maraschina te voćnih i biljnih likera. Dakle, prije točno dva stoljeća talijanski proizvođač likera Girolamo Luxardo otvorio je novu tvornicu u srcu Dalmacije. Koja je ubrzo stekla ugled i svoje proizvode počela prodavati i izvan Europe. Međutim, proizvodnja likera od autohtone dalmatinske vrste višnje počela je u Zadru još prije Luxarda. On je nastavio tradiciju dominikanskih svećenika, koji su još u 16. stoljeću proizvodili maraskino, a prvotno je služio samo kao lijek.
Stanić Beverages je pak ugledni proizvođač sokova te vlasnik dviju tvornica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kapaciteta od 150 milijuna litara. Najvažniji brend im je Juicy. Kupnjom tvornice u Zadru proširit će proizvodne kapacitete i ući će u svijet proizvodnje jakih alkoholnih pića. To im jamče Maraskini brendovi.
Ovdje bi većina izvještajnih priča u ekonomskoj rubrici vjerojatno i završila da nije u pitanju rijetka praksa ulaganja iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Nekako se uvriježilo mišljenje kako je samo obrnuto. Međutim, iznimno je puno bh. gospodarstvenika koji razvijaju svoj biznis u susjednoj državi. Poput Svjetlana Stanića, koji je, kada se te ratne 1993. vratio iz Švedske, odlučio u Dalmaciji nastaviti svoj privatni i poslovni život.
Stanić grupa u svijet poduzetništva ušla je još 1983. godine kao obiteljska tvrtka. Već 1995. potpisali su ekskluzivno zastupništvo LG Electronicsa i Heinekena za BiH te postali njihov ovlašteni distributer. Potom su 2005. godine portfelj proširili ekskluzivnim zastupništvom za Philip Morris i Diageo. Važan trenutak u njihovu uzletu je i 2013. godina, kada su od Jamnice kupili Juicy sokove te postali proizvođač vlastitog brenda. Stanić grupa trenutačno zapošljava više od 1000 osoba u Hrvatskoj i BiH, prisutna je na 15.000 prodajnih mjesta, a proizvodi Juicy mogu se kupiti u 22 zemlje svijeta – Europi, Bliskom istoku, Africi i Aziji.
Svjetlan Stanić ističe kako su u poslovanju upornost i hrabrost glavna vodilja. Upozorava da u poslu, ali i općenito u životu nije dobro biti u zoni komfora. I kako uvijek iznova treba tražiti nove izazove. Svijet se toliko brzo mijenja da ni jedan poduzetnik 21. stoljeća ne smije dopustiti statičnost. Mora se uvijek gledati unaprijed, biti inovativan, kreativan, a ponajviše razmišljati globalno. Iz takvih perspektiva uspio je u svom biznisu postići kvalitetu proizvoda, što su kupci diljem svijeta prepoznali.
Njegov otac Anto Stanić radio je kao učitelj, a onda otišao u Njemačku. Kada se vratio, sa suprugom Lucom započeo je s privatnim poduzetništvom. Međutim, njega je uvijek zanimala književnost. Prvu knjigu, zbirku pjesama “Biseri ispod Inča” objavio je 1998. godine. Nakon toga izdao je više od 30 naslova, među kojima poetske zbirke, zbirke kratkih priča, romane… Pjesme i priče objavljuje u mnogim časopisima u Bosni i Hercegovini i izvan nje, a njegova djela dostupna su i na engleskom. Član je nekoliko književnih udruga i idejni je tvorac i predsjednik Upravnog odbora Književne zaklade/fondacije “Fra Grgo Martić” koja kroz dodjelu prestižne književne nagrade i svoje književne projekte podržava rad bh. književnika. Za razliku od oca, pjesnikovi sinovi Svjetlan, Zvjezdan i Goran čvrsto su se vezali uz gospodarstvo. Zanimljivo, ni jedna tvrtka kojoj su braća na čelu nije vlasnički povezana. Možda je baš takva bratska ljubav formula uspjeha. Jednako kada je u pitanju sinergija biznisa i kulture.
Stanićeva filozofija prema životu i poslu jamstvo je i za budućnost zadarskog ponosa. On će nadograđivati tvrtku koju je sadašnji vlasnik Mirko Grbešić jako osnažio. Svjestan da je Maraska puno više od tvornice i njezinih proizvoda, razvijao je i čuvao njezinu tradiciju. Uostalom, kraljica Viktorija je 1871. godine povukla i engleske ratne brodove iz Sredozemlja kako bi ukrcali maraskino za potrebe britanskog dvora. U jednom od svojih romana Zadar i maraskino spominje i francuski pisac Honoré de Balzac, a u tom piću uživali su i Alfred Hitchcock, G. B. Shaw, Charles Baudelaire, Ernest Hemingway, Orson Welles, Charlie Chaplin…
U budućnost dalmatinske Maraske u mnogočemu je ugrađena vizija Hercegovca Mirka Grbešića koju će sigurno nadograđivati Svjetlan Stanić iz središnje Bosne. Zanimljivo je da je on i počasni konzul Južne Koreje u Bosni i Hercegovini. Svojom je poslovnom strategijom “u životu” održao kraljevski grad Kreševo. Sada Zadar od “kralja likera” očekuje da kraljevski maraskino u svijetu bude počasni ambasador dalmatinskih pića.
Kreševo: Uz direktorske obveze, nije joj teško sjesti ni u bager i odraditi što treba
Marija Miličević iz Kreševa, direktorica tvrtke Vrela-kop, po zanimanju inženjerka geologije, ruši stereotipe o podjeli poslova na muške i ženske. Ova uspješna mlada dama svakodnevno je na terenu, a za sebe s osmijehom na licu kaže: – Vjerojatno sam jedina direktorica koja hoda konstanto blatnjava. Ovu Kreševljanku do uspjeha su doveli ljubav prema prirodi, geologiji i rudarstvu, a o svemu tome govorila je za Večernji list.
Utjecaj pandemije na tržište
Kao direktoricu tvrtke za eksploataciju, preradu i proizvodnju kamena, pitamo je kako je biti žena u “muškom poslu” i rušiti stereotipe. – Zapravo, vrlo zanimljivo i izazovno. Svakodnevno obilazim površinski kop, raspoređujem dnevne zadatke radnicima na površinskom kopu, a u međuvremenu sam u uredu. Vjerojatno sam jedina direktorica koja hoda konstantno blatnjava – kaže nam kroz smijeh. Otkriva nam i što ju je ponukalo baviti se ovim poslom. – Prvenstveno ljubav prema prirodi, geologiji i rudarstvu, a zatim izazovi. Svoju struku inženjerke geologije odlično sam spojila s direktorskim mjestom. Smatram da je jako bitno ulagati u znanje i širiti ga. Tako da, uz sve obveze, učim raditi poslove na kopu, poput miniranja, bušenja, a nedavno sam položila ispit za rukovoditelja građevinskih strojeva – bagerista – kaže nam. Tvrtka u kojoj je direktorica bavi se i građevinarstvom, a Marija nam govori kakvo je stanje u toj oblasti. – S obzirom na to da smo tvrtka koja proizvodi jedan dio građevinskoga materijala, pandemija je utjecala jako loše na tržište. Cijene konstantno rastu, svaki dan borba je sve veća jer ne želimo mijenjati kvalitetu našeg materijala – ističe. O tome što je konkretno poremetilo situaciju da se događaju ovakvi “potresi” sa željezom, stiroporom, betonom…, kaže nam da su do toga doveli, jednostavno, pandemija, loša ekonomska i politička situacija u državi. Za razliku od poslodavaca koji se žale da im radnici odlaze, Marija nema s tim problemom. – Trenutačno nemamo, naši zaposlenici su tu dulji niz godina. Trudim se da sve krize skupa prevladamo. Zadovoljstvo radnika je na prvom mjestu, a oni to znaju prepoznati i cijeniti. Upravo to mi je najveća snaga za svaku borbu. Mi smo kao jedna obitelj koja udruženim snagama premosti svaki problem – naglašava uspješna i mlada poduzetnica. Na pitanje vidi li izlazi iz ove situacije, odnosno neku normalizaciju cijena koja bi itekako olakšala ljudima koji planiraju izgradnju objekata, Marija kroz smijeh odgovara: – Pa, možda bih se prvo posavjetovala s našim premijerom Fadilom Novalićem, sigurna sam da ima rješenje. Pitali smo je i kakvim vidi svoje mjesto. – Kreševo je mala općina u srcu Bosne i Hercegovine. Okruženo je prekrasnim planinama, netaknutom prirodom i velikim potencijalom za turizam. Uvijek naglasim da je to mali rudarski gradić koji je nekad imao najljepše rudnike u Bosni i Hercegovini. S geološkoga aspekta, odličan teren za istraživanje različitih ruda i minerala te prekrasnih spilja i jama, gdje moram izdvojiti Obersku pećinu i jame barita u Deževicama. Naša kreševska povijest jako je opširna pa je najbolje da vas pozovem da upoznate naš stari kraljevski grad, tradiciju potkivanja jaja, jedan od najstarijih samostana u Bosni i Hercegovini te bogat turistički i avanturistički sadržaj – priča nam simpatična poduzetnica.
Hobiji putovanja
A iako joj je raspored prenatrpan i ima pune ruke posla, uspije se povremeno posvetiti i svom hobiju – putovanjima. – Volim putovati i upoznavati nove kulture. Uspijem sve posložiti i stići zahvaljujući odličnom timu kolegica na poslu, a i radnicima koji su jako odgovorni i stručni u svojim poslovima. Ako imam više obveza na poslu, baziram se na otkrivanje naših bosanskohercegovačkih ljepota – kaže za Večernji list. Ono što je nezaobilazna tema u BiH posljednjih godina je iseljavanje. Upitali smo Mariju kako na to gleda. – Nažalost, gledam s razumijevanjem. Često sam i sama razočarana čitavim sustavom. To se najbolje može vidjeti sada kad je pandemija pokazala svoje “zube”, na što naša država očigledno nije bila pripremljena. Ogorčenost mladih ljudi u konstantnom je porastu, a s obzirom na to da sam mlada osoba koja ima veliku odgovornost, apsolutno razumijem svakog tko traga za boljim sustavom – kaže nam. Na pitanje vidi li neku ljepšu budućnost u BiH i kako je ostvariti, odgovara: – Vjerojatno najteže pitanje do sada. Iskreno, ne vidim. Nadam se nekom čudu koje će mi promijeniti mišljenje – kaže nam kroz smijeh. Na kraju je otkrila tajnu svog uspjeha. – Potrebno je mnogo ulaganja u znanje, ljubav prema poslu i najvažnije – vjera u sebe. Uz to sve, imala sam i potporu najbližih. Ono čime sam se uvijek vodila jest da ključ uspjeha nije sreća. Sreća je ključ uspjeha. Ako volite ono što radite, bit ćete uspješni.
Samsung najavljuje senzor kamere telefona od 200 megapiksela
Samsung je najavio senzor slike od 200 megapiksela namenjen kamerama pametnih telefona, što se očekuje da bude najveći senzor kamere na telefonu ikada napravljen.
ISOCELL HP1 ima 0,64μm piksela i može postaviti 16 njih odjednom za ekvivalent od 12,5 megapikselnog senzora čiji je piksel veličine 2,56μm.
Samsung naziva HP1-ovu tehnologiju za sakupljanje piksela “ChameleonCell”. Postavka četiri puta četiri od 12,5 megapiksela namijenjena je za uporabu pri slabom osvetljenju, ali također može snimati i fotografije rezolucije 200 megapiksela ili koristi “binning” tehniku za pravljenje kvalitetnijih fotografija od 50 megapiksela.
HP1 daje mogućnost i snimanje 8K video zapisa. Samsung kaže kako može snimati 8K bez opsecanja, iako je standardni 8K (7.680 x 4.320) manji od 50 megapiksela.
Samsung također predstavlja novi senzor pod nazivom ISOCELL GN5. To je senzor od 50 megapiksela sa 1.0μm piksela, a Samsung kaže da je to prvi senzor od 1.0μm piksela koji integrira svoju Dual Pixel Pro tehnologiju. To u temelju zvuči kao manja verzija GN2 od 1,4 μm piksela, koja je bila najveći senzor kamere na telefonu kada je ove godine debitirao na Xiaomi Mi 11 Ultra.
Samsung nije rekao kada će novi senzor krenuti u masovnu proizvodnju, ali su uzorci navodno dostupni proizvođačima telefona.
USKORO otvaramo Hiper KORT u Kiseljaku!!!
Europa u BiH šalje milijune eura za oporavak industrije
Ovih dana objavljena je vijest da su Europska unija i vlada Njemačke izdvojile čak tri milijuna eura bespovratnih sredstava za mjere oporavka u metalskom, drvnom i sektoru strojarstva, a sredstva će biti dostupna mikro, malim i srednjim poduzećima kako bi stabilizirala svoje poslovanje i zadržala kontinuiran i uspješan rad, piše Večernji list BiH.
Bilježi se povećanje izvoza
Analitičar s kojim smo prokomentirali ovu temu kaže da je ovo logičan slijed podrške EU-a i njegove gospodarske perjanice jer oni BiH vide kao zemlju koja ima rezultate u spomenutim sektorima, a koji njima mogu pomoći u budućnosti.
– Metalski i drvni sektor godinama ostvaruju rezultate u BiH. Metalski sektor za 45 posto je povećao izvoz iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani te je iznosio 2,7 milijardi KM. BiH je 2015. potpisala stalni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i taj sektor krenuo je uzlaznom putanjom. Kad je drvo u pitanju, ta industrija je jedini sektor koji ostvaruje suficit u robnoj razmjeni kada gledamo 6 mjeseci 2021. i ima više od 30 tisuća radnika. Drvo iz BiH traži cijela Europa. Zato će i svaka buduća podrška imati jasne smjernice. Neće EU davati novac za gubitaše, ide se konkretno sa sektorima koji ostvaruju najveći uspjeh i to je dobro za ovu zemlju te može motivirati poslodavce koji planiraju ili ulaziti u ove sektore ili ih dodatno razvijati – priča nam analitičar koji je želio ostati anoniman. Također, naglašava i sektor strojarstva kao jako važan. – Strojarstvo je danas pokretač gospodarskih aktivnosti, ono traži ljude s tehničkim znanjem i sa sposobnošću upravljanja. Sve je više tvrtki koje idu u smjeru da komponente proizvode u BiH, odnosno traže partnere koji odrađuju manje zahtjevne, a važne projekte i tako se stvara simbioza i omogućava se onima u BiH da rade za strane tvrtke, a koje u većini slučajeva bolje plaćaju – ispričao je sugovornik.
Suradnja sa strancima
Također, europske institucije ne zaboravljaju ni tekstilni, turistički, ali i poljoprivredno-prehrambeni sektor koji je pokazao puni potencijal BiH u pandemiji te ga mnogi vide kao okosnicu razvoja u budućnosti. Upravo zbog toga vrijednost ukupnog projekta koji provode EU i Njemačka iznosi 13,7 milijuna KM. – Kada razvijene europske institucije, u ovom slučaju i Njemačka kao država, financiraju neke projekte, one žele detaljno pratiti što se tu događa i jasno je da neće novac tek tako dobiti neke tvrtke čije je poslovanje sumnjivo, nego one koje su dosad pokazale rezultate, radile vjerojatno i na međunarodnom planu, ali dogodilo se to što se dogodilo i zbog pandemije su morale usporiti s radom pa sada taj rad treba stabilizirati ili ga dodatno unaprijediti. I jasno je da se ovdje gleda na to da se podrži proizvodnja koja će i ovoj zemlji, ali i europskim partnerima jamčiti bolju budućnost – zaključio je analitičar s kojim smo komentirali ovu temu.
Zbog novih nameta u idućoj godini u BiH poskupljuju i automobili
Čitajući komentar s kraja 2019. poznatog njemačkog autora Henrika Böhmea, iz ove perspektive djeluje kao da je čovjek tim djelom pod naslovom “Gdje je ta prokleta recesija?” naslutio da će sve krenuti kako ne treba. Iako je u njemu kritizirao katastrofičare, i sam je priznao da su brojna poduzeća već tada proživljavala napeta vremena, piše Večernji list BiH.
Proces najvećih promjena
– Trgovinski ratovi, ne samo između Amerikanaca i Kineza, zadaju im glavobolju. Uz to, tu je i ova priča bez kraja oko Brexita što, ukupno gledano, usporava gospodarske aktivnosti. To jako osjeća njemačka strojograđevna industrija, kao i kemijska. Autoindustrija, uključujući i dobavljače autoindustrije, nalazi se u procesu najvećih promjena otkako se proizvode automobili. Automobili, strojevi, kemija: kad tri najveće industrijske grane u Njemačkoj imaju poteškoća, to nedvojbeno ostavlja tragove – napisao je između ostalog. I onda dolazi 2020., svijet zbog zdravstvene krize tone i u gospodarsku, svi poslovi doživljavaju negativne brojke, kako u svijetu tako i u BiH. Prva na udaru upravo je automobilska industrija. Samo u ovoj zemlji prodaja novih automobila pala je za 31,7 posto, s 9865 na 6783, a na početku te godine prognoziralo se kako bi prvi put prodaja novih automobila u BiH mogla prekoračiti 10 tisuća i kako će gospodarstvo nezaustavljivo rasti. Večernji list razgovarao je s predsjednikom Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH Harisom Muratovićem koji nam je objasnio svu aktualnu situaciju u autoindustriji. – Poskupljenja novih vozila dogodila su se zbog povećanja cijena određenih sirovina i komponenti koje se koriste pri proizvodnji automobila. Usporen proces proizvodnje prouzročen ranijim zastojem zbog pandemije koronavirusa također je povećao potražnju za automobilima te je iz tog razloga također blago povećana cijena vozila, uz inflatorna poskupljenja koja su svake godine praksa u autoindustriji. Što se tiče lokalnog tržišta, identični su razlozi za poskupljenje vozila. Osim toga, treba dodati i činjenicu da ove godine turističko-ugostiteljski sektor odlično posluje, što se izravno reflektira i na autoindustriju – priča nam Muratović.
Novi nameti
Sugovornik ističe i kako su mnoge rent-a-car kuće povećale zahtjeve za nabavu vozila, što je također rezultiralo blagim poskupljenjem vozila na lokalnom tržištu.
– Ova je godina počela s neizvjesnosti i bojazni što bi se moglo događati na tržištu, ali se već u drugom tromjesečju tržište značajno oporavilo i u kontinuitetu imamo dobre rezultate kako u prodaji tako i u servisu – kaže nam Muratović. Otkrio nam je kako će biti i novih poskupljenja u ovoj zemlji.
– Očekuju se određena poskupljenja početkom iduće godine zbog toga što vlasti na razini Bosne i Hercegovine odnosno entiteta žele primijeniti nove namete na uvoz automobila kroz uredbe o produljenoj odgovornosti proizvođača. To podrazumijeva obvezu naplate određenih pristojbi koje se mjere prema težini vozila, obračunavaju se fiksni troškovi za gume na automobilima. Na ulje, gume i baterije također bi se trebale plaćati određene pristojbe, što će, naravno, u konačnici povećati cijene na tržištu. Na ovaj način, koji je jedinstven u regiji i cijeloj Europi, bosanskohercegovačke vlasti uvode nove namete ne dajući ništa zauzvrat. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi i regiji koja ne daje nikakve stimulacije za ekološki prihvatljiva vozila. U pitanju su višemilijunski iznosi za koje još uvijek nemamo jasne razloge uvođenja niti imamo uvid u transparentnost njihove buduće potrošnje – otkriva nam Muratović.
Tako se, primjerice, kupnja električnih vozila u Srbiji i Crnoj Gori stimulira s pet tisuća eura, u Sloveniji sa sedam i pol, a u Hrvatskoj čak 9150 eura, dok je u Albaniji PDV na takva vozila 0 posto, carina također, a troškovi registracije su niži za 70 eura. Kupnju hibridnih vozila Hrvatska također najviše stimulira, s pet tisuća eura. Bosna i Hercegovina bi se trebala duboko zamisliti nad ovakvom situacijom.
U Vitezu proizvedena prva bh. kamp prikolica, pogledajte fotografije
Radi se o potpuno novom konceptu eksterijera i interijera.
Kompanija Derubis ne prestaje s iznenađenjima i već neko vrijeme pripremaju prezentaciju svoje prve kamp prikolice koja se, kao i prva jahta, drastično razlikuje od svega na svjetskom tržištu. Vrijedna ekipa u Vitezu osmislila je prvu monolitnu, integralnu kamp prikolicu koja ima više od 10 inovativnih rješenja. Radi se o potpuno novom konceptu eksterijera i interijera, piše Travnički.info.
Kamp prikolica Derubis je jedina svjetska premijera na Caravan Salon Düsseldorf ove godine i ne treba sumnjati da će njena prezentacija izazvati veliki interes.
U nastavku pogledajte fotografije završene prve bh. kamp prikolice.
Foto: travnicki.info
Vrijednost bh. izvoza u sedam mjeseci dosegnula 7,6 milijardi KM
Izvoz iz Bosne i Hercegovine u sedam mjeseci (siječanj-srpanj) ove godine iznosio je sedam milijardi i 634 milijuna KM, što je za 31,1 posto više nego u istom vremenu prošle godine.
Istovremeno je uvoz iznosio 11 milijardi i 475 milijuzna KM, što je više za 20,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 841 milijun KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio milijardu i 202 milijuna KM, što je za 30,9 posto više nego u istom vremenu lani, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 milijuna KM, što je više za 22,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 82,9 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio pet milijardi i 683 milijuna KM, što je više za 33 posto nego u istom vremenu prošle godine, dok je uvoz iznosio šest milijardi i 919 milijuna KM, što je više za 19,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 82,1 posto.
Rimac preuzeo Bugatti, sjedište nove tvrtke bit će u Hrvatskoj!
Rimac Grupa će biti većinski dioničar s udjelom od 55%, dok će Porsche zadržati postojeći udjel od 24% u Rimac Grupi i steći udjel od 45% u novoj kompaniji Bugatti Rimac d.o.o.
Rimac Automobili danas se službeno udružuju s ikonom automobilskih brendova Bugatti Automobiles u novu automobilsku i tehnološku kompaniju.
U samo 10 godina Rimac Automobili napredovali su od startupa i jednog čovjeka u garaži do stvaranja nove kompanije Bugatti Rimac d.o.o. u suradnji s dvama od najpoznatijih i najsnažnijih automobilskih brendova na svijetu – Porscheom i Volkswagen Grupom.
Rimac Grupa bit će najveći dioničar nove kompanije Bugatti Rimac d.o.o. s udjelom od 55%. Mate Rimac zadržat će svoj postojeći udjel u Rimac Grupi od 37%, Porsche ostaje na 24%, Hyundai Motor Group na 12%, a ostali investitori na 27%. Razvoj, proizvodnja i isporuka baterijskih sustava, pogonskih sklopova i ostalih EV komponenti po kojima je Rimac poznat i s kojima je stekao povjerenje brojnih proizvođača automobila bit će odvojeni u novi poslovni subjekt – Rimac Technology – koji će biti u stopostotnom vlasništvu Rimac Grupe. Rimac Technology ostaje neovisna tvrtka koja surađuje s brojnim svjetskim proizvođačima automobila.
Mate Rimac će biti na čelu nove kompanije. Kao glavni izvršni direktor Rimac Grupe, vodit će Bugatti Rimac i novu tvrtku Rimac Technology. S time, Mate Rimac i dalje upravlja svim segmentima poslovanja Rimac Grupe koja sada uključuje i Bugatti. Bugatti i Rimac nastavljaju kao zasebni brendovi, zadržavaju postojeće proizvodne pogone i kanale distribucije, dok će sjedište i sav razvoj za oba brenda biti u Hrvatskoj.
Rimac Grupa nastavit će s inovacijama, stvaranjem vlastitih hiperautomobila i razvojem sustava i tehnologija za brojne svjetske proizvođače automobila. Takva inovativna tehnologija moći će se primijeniti i u budućim Bugatti modelima.
Rimac Automobili i Bugatti unutar nove kompanije nastavit će razvijati modele automobila. U budućnosti će se globalno sjedište Bugatti Rimac kompanije nalaziti u novom Rimac kampusu, koji će biti i sjedište Rimac Technology tvrtke kao i proizvodnja tehnologije i komponenti za automobile oba brenda, dok će se sklapanje Bugatti modela nastaviti u Molsheimu u Francuskoj time nastavljajući korištenje povijesne lokacije koja je neodvojiva od Bugatti brenda.
Kampus vrijedan 200 milijuna eura, izgradive površine 100.000 m2, koji bi trebao biti otvoren 2023. godine, bit će baza svih istraživanja i razvoja budućih hiperautomobila Rimca i Bugattija. Zamišljen kao jezgra visokotehnoloških inovacija, Rimac kampus okupit će 2.500 ljudi vođenih zajedničkom znatiželjom i težnjom da dostignu krajnje granice.
– Ovo je uzbudljiv trenutak u kratkoj, ali burnoj povijesti Rimac Automobila. Toliko smo toga prošli u tako malo vremena, ali ovaj novi projekt podiže stvari na potpuno novu razinu. Rimac i Bugatti savršeno se nadopunjuju. Kao mlada, agilna i brza automobilska i tehnološka tvrtka osvojili smo povjerenje partnera i snažnu poziciju u industriji električnih tehnologija visokih performansi. S Neverom smo također dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već i uzbudljivi i visoko kvalitetni. Bugatti ima više od jednog stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, ali i jednu od najimpresivnijih linija automobila – rekao je Mate Rimac.
– Nedavno smo predstavili svoj najnoviji hiperautomobil, Neveru, što je naišlo na pozitivne reakcije stručnih medija i automobilskih entuzijasta u cijelom svijetu. Stoga sam iznimno uzbuđen zbog potencijala koje donosi kombiniranje znanja, tehnologije i vrijednosti ova dva nevjerojatna branda u stvaranju nekih uistinu posebnih projekata u budućnosti. Osim stvaranja novih i uzbudljivih automobila, želimo stvoriti i iznimno uspješnu i profitabilnu tvrtku koja će biti uspješna i idućih 100 godina – dodao je.
– Kombiniramo snažnu Bugattijevu stručnost u poslovanju s hiperautomobilima s ogromnom inovativnom snagom Rimca u vrlo obećavajućem području elektromobilnosti. U ovaj zajednički pothvat Bugatti unosi svoj brand bogate tradicije, proizvode koji su ikone, bazu vjernih kupaca i globalnu mrežu zastupstva. Osim tehnologije, Rimac unosi i novi razvojni i organizacijski pristup – rekao je Oliver Blume, predsjednik Uprave tvrtke Porsche AG.
– Prvi udjel u Rimcu kupili smo još prije tri godine i od tada smo ga sukcesivno povećavali. To nam je omogućilo da u ranoj fazi izgradimo blizak odnos s Matom i njegovim visoko inovativnim timom – rekao je Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Uprave i član Uprave za financije i informatiku Porsche AG.
– Sada imamo koristi od ulaganja. Rimac nam pomaže svojim znanjem kako bismo uspješno uveli u budućnost emotivan i važan brend Grupe. Jako sam ponosan i sretan što smo ovo zajedničko ulaganje doveli do kraja unatoč brojnim izazovima. Ovo je važan dan za Bugatti, Porsche i cijelu Volkswagen grupu – dodao je Meschke.
Javna rasprava u postupku izdavanja okolišne dozvole za bravarsku radionicu u mjestu Dugo polje, investitora Tibra Pacifik d.o.o iz Kiseljaka
Služba za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove Općine Kiseljak u suradnji sa investitorom Tibra Pacifik d.o.o. iz Kiseljaka, poziva sve zainteresirane subjekte i nevladine organizacije da uzmu učešće u JAVNOJ RASPRAVI u postupku izdavanja okolišne dozvole za bravarsku radionicu u mjestu Dugo polje investitora Tibra Pacifik d.o.o iz Kiseljaka.
Javna rasprava bit će održana u Vijećnici Općine, dana 9. 6. 2021. godine sa početkom u 12,00 sati.
POZIV PREUZETI OVDJE Poziv na javnu raspravuTIBRA
Upoznajte vlasnika Doper Tech, najopremljenije trgovine IT opremom u BiH
Bez obzira na promjene i izazove kojima svjedočimo duže od godinu dana, na poslovnom portalu manager.ba svjedočimo brojnim neočekivanim i pozitivnim pričama koje su preživjele epidemiju i uspjele biti još uspješnije.
Danas vam donosimo priču iz Srednje Bosne, točnije iz Kiseljaka.
Radi se o Doper Tech, najopremljenijoj trgovini IT opreme u Bosni i Hercegovine koja je osnovana prije 10 godina.
Njoj na čelu je mladi poduzetnik Mladen Perić, s kojim smo pričali između ostalog i o poslovnoj ideji, principima rada, kao i o poslovanju kroz pandemiju.
Rođen sam u Sarajevu, a živim u Kiseljaku. Osnovnu i srednju školu sam završio u Kiseljaku, kao i bachelor i master studij ekonomije. Vlasnik sam firme Doper Tech. Imam 31 godinu, te se mogu pohvaliti sa čak 10 godina radnog iskustva. Za vrijeme studija su me roditelji djelomično uključili u posao kako bih im bio od pomoći. Danas imamo ukupno 4 trgovine koje prodaju potpuno različitu robu na području Kiseljaka i Kreševa, te upošljavamo više od 40 djelatnika.
Vlasnik ste Doper – tech trgovine za informatičku opremu. Kako ste došli na ideju i koliko je tržište BiH zainteresirano za informatičku opremu?
Računala su od malih nogu bili moja velika ljubav. Oduvijek sam se interesirao, čitao i prvi u redu na kiosku kupovao IT časopise dok je bilo aktuelno to vrijeme gdje su glavni izvor informacija bile novine i časopisi.
Naravno, Internet je bio zastupljen u mnogo manjoj mjeri nego danas.
Još u mladim danima bavio sam se osnovnom popravkom računala.
Roditelji su bili vlasnici prve prehrambene trgovine odmah poslije rata. Tako da sam od djetinjstva i sam učio šta je poduzetništvo, te gajio strast prema tome.
Posao je išao dosta dobro, roditelji su širili svoj biznis i stekli su se uvjeti da nakon završetka školovanja mogu pokrenuti i ja nešto svoje.
Što se tiče načina poslovanja, oduvijek sam pratio poslovanje i prikupljao informacije, trendove iz zemalja zapadnih tržišta.
Nakon ovoliko godina iskustva vidio sam da skoro svi zapadni trendovi dolaze i na naše tržište.
Kojim vrijednostima se vodite u radu s ljudima? Na kojim principima leži vaše poslovanje?
Ono što je najbitnije u radu s ljudima jeste povjerenje. Ovo govorim i kao kupac u suradnji sa svojim dobavljačima i kao prodavac u komunikaciji sa kupcima.
Na tržištu refurbished računala i laptopa, prvi smo počeli nuditi kupcima mogućnost povrata kupljenog laptopa ili računala bez nekog posebnog razloga, ukoliko im se ne svidi ili nešto slično. Mislim da upravo to ulijeva dosta povjerenja našim kupcima, te je važan faktor pri donošenju odluke gdje će kupovati.
Naravno, danas svaki kupac se vrlo lako može informirati i pročitati recenzije drugih kupaca na Google ili Facebook platformi. Dosta naših kupaca ostavi Doper Techu odlične recenzije, što mnogo govori o nama i našem poslovanju.
Kada govorimo o povjerenju, onda se taj dio odnosi i na odnos sa kolegama. Da bi posao super funkcionirao, bitna je marljivost, predanost, upornost, odlučnost.
Ali bez povjerenja sve ove osobine padaju u drugi plan, jer na lošim odnosima u kojima nema povjerenja ne možemo graditi ništa.
Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila Vaš način poslovanja i ako jest, na koji način?
Što se tiče pandemije, naš način poslovanja se nije mnogo promijenio, osim što sada imamo novu praksu održavanja poslovnih sastanaka na nekoj od online platformi.
I prethodnih godina, veliki dio našeg poslovanja se odvijao upravo online putem. Doper Tech ima kupce iz cijele BiH, te su artikli iz naše ponude dostupni kupcima iz svih krajeva BiH.
Opet bih istaknuo onu rečenicu koju sam ranije rekao, a to je da je praćenje trendova zapadnih zemalja jako važno pri formiranju i odlučivanju o narednim koracima u vlastitom poslovanju.
Prije par godina bio sam na velikoj prekretnici: Trebam li otvoriti još 2-3 maloprodajne jedinice u većim gradovima BiH ili uložiti više u online prodaju, marketing i web stranicu?
Naravno, odabrao sam ovo drugo, što se ispostavilo kao prava odluka!
Našim kupcima nudimo dostavu u roku od 24 sata što je jako bitno prilikom online naručivanja. Naravno, sva naša roba je osigurana i adekvatno zaštićena za transport.
Što se tiče generalno utjecaja pandemije na naš sektor, moram priznati da se pandemija u određenoj mjeri odrazila na potražnju robe i usluga.
Ali smatram da će se naše tržište uskoro oporaviti i nastaviti rasti kao i prethodnih godina.
Imate li savjet za mlade ljude koji dvoje između otići iz države ili ostati i pokrenuti nešto svoje’?
Moj savjet za mlade ljude jeste da pokrenu nešto svoje. Mislim da je to dosta teži i izazovniji izbor, ali, ukoliko su uporni, sigurno će im se isplatiti. Naravno da je svaki početak težak.
Smatram da je ideja najvažnija u svemu, jer uz dobru ideju, dosta truda i rada i, naravno, zadovoljstva sa činjenicom da radiš ono što voliš, uspjeh je zagarantiran.
Što se tiče odnosa naše države prema privatnicima i ljudima koji imaju svoj biznis, dalo bi se dosta diskutirati, ali sigurno da idemo naprijed i u tom smislu.
Nadamo se da će se i kod nas jednog dana digitalizirati javna uprava, pa će količina papira potrebna za pokretanje biznisa biti mnogo manja.
Gdje se vidite za 10 godina?
Za 10 godina se vidim u istom poslu u našoj BiH.
Naravno, predviđam si veći obim posla, više uposlenika, više poslovnica, ali jednako toplu i dobru atmosferu u našem radnom okruženju! Mi smo ti koji trebaju ostati ovdje, raditi, graditi i stvarati bolju budućnost; mi trebamo biti ta promjena koju svi žarko želimo, jer ne možemo očekivati da će nam to neko drugi uraditi.
A nadam se da će se u što skorijoj budućnosti posložiti i određene stvari na našoj političkoj sceni, pa da svi skupa možemo bržim i većim koracima krenuti naprijed.
Izvor: menager.ba
Predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH posjetio općinu Kiseljak
Predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH, Željko Babić, boravio je u radnom posjetu općini Kiseljak.
Na početku posjeta upriličen je radni sastanak u uredu načelnika Mladena Mišurića-Ramljaka, na kojem su nazočili Dragomir Lučić, Tajnik općine, Nikola Grubešić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo, VD predsjednica Obrtničke komore ŽSB Dijana Biletić i tajnica Obrtničke komore ŽSB Jelena Jaković.
Tema sastanka bilo je uzajamno informiranje o razvijenosti i stanju obrta na području općine Kiseljak, kao i problematika oko Zakona o obrtu F BiH koju je istaknuo predsjednik Babić i aktualnoj temi obrtnici u vrijeme pandemije. Načelnik je informirao nazočne o poduzetim aktivnostima od strane Općine kad je u pitanju pomoć obrtnicima.
Uslijed nastupanja pandemije COVID-19 Općinsko vijeće Kiseljak donijelo je odluku o oslobađanju plaćanja vatrogasne naknade za 2020. godinu za obrtnike i gospodarstvenike.
Predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH, sastanak je ocijenio konstruktivnim, kazavši kako je Kiseljak pozitivan primjer općine koja je djelovala i pomogla kad je u pitanju pandemija i njen utjecaj na rad obrtničkih djelatnosti.
Nakon radnoga sastanka upriličen je posjet obrtničkoj radnji ”Dimnjačarke usluge TIKI”, vlasnika Josipa Ban iz Kiseljaka.
Javni poziv “Potpora razvoju start-up (početnog biznisa) povratnika za 2021 godinu”
Predmet javnog poziva je prikupljanje prijava za odabir korisnika nepovratnih sredstava koja se dodjeljuju obrtnicima/samostalnim poduzetnicima i MSP (malim i srednjim poduzećima) za sufinanciranje njihovih Start up projekata u cilju pružanja potpore održivom povratku na prostoru BiH.
- Pravo na dodjelu sredstava imaju subjekti iz ako ispunjavaju uvjete i imaju registriranu djelatnost:
- na području općina entiteta RS-a i
- na području sljedećih općina u entitetu FBiH: Odžak, Orašje, Doboj Istok, Kalesija, Kladanj, Sapna, Teočak, Goražde , Foča FBiH, Pale FBiH, Prozor-Rama, Ravno, Stolac, Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Ključ, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanska Krupa, Bužim, Busovača, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Vitez, Dobretići, Jajce, Kiseljak, Doboj Jug, Olovo, Vareš, Zavidovići i Žepče.
Javni poziv i dokumentaciju možete preuzeti na sljedećim linkovima:
NAJAVA: Program sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja
Ujedno obavještavamo nezaposlene osobe da će Javni poziv za sudjelovanje u Programu sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2021 biti otvoren 17.3., 18.3. i 19.3.2021. godine u razdoblju od 8:00 do 16:00 sati.
Pozivamo potencijalne korisnike da se prije objave javnih poziva upoznaju sa predmetnim programima koji su dostupni u nastavku:
Program sufinanciranja zapošljavanja 2021
Program sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2021
NAPOMENA: Poslodavci koji namjeravaju aplicirati za poticajna sredstva moraju se prethodno registrirati na web portalu Zavoda za sljedećem linku: http://www.fzzz.ba/
Valentina Vidović: Društvo mora omogućiti djevojčicama da budu ravnopravne s dječacima
Valentina Vidović je nastavnica informatike u Osnovnoj školi Kiseljak. Kada je prije par godina saznala za natjecanje iz robotike za osnovce, odlučila je pokrenuti robotičku sekciju. Sekcija danas broji sve više djevojčica.
Zašto robotika?
Moje osobno mišljenje je kako općenito učenicima trebaju izazovnija iskustva, doživljaji i sve ono što je zaista stvarnost 21. stoljeća. Njima je tehnologija itekako bliska samo ih treba usmjeriti za korištenja iste. Robotika im djeluje apstraktna i teška, međutim, nakon prvog susreta predrasude nestanu. Samim tim nakon što sam saznala za robotičko natjecanje za osnovce odlučila sam pokrenuti sekciju u školi gdje radim. U početku sekciju je činilo par učenika, njih osam. Među njima tada je bila samo jedna djevojčica. Nakon prve godine, taj broj je neprestano rastao i danas imamo nekoliko grupa koje pohađaju robotičku sekciju OŠ “Kiseljak” od IV. do IX. razreda. Zanimljiva je činjenica kako raste broj djevojčica.
Šta je doprinijelo većoj zainteresovanosti djevojčica?
U početku je bilo jako malo djevojčica, prve godine samo jedna, a potom su se počele uključivati. Vjerujem da su tome doprinijela naša mala školska predstavljanja i sajmovi koje bi napravili povodom europskih tjedana robotike i kodiranja. Trenutno imamo 45-50% djevojčica koje su članice robotičke sekcije. U šali znamo reći da nemamo sekciju za dječake jer djevojčice preuzimaju glavnu ulogu u robotici škole.
Šta smatrate najvećim uspjehom i postignućem?
S obzirom da većina učenika i učenica dolazi na sekciju kako bi zaista nešto naučili, možemo se pohvaliti rezultatima od lokalne do državne razine, ali i međunarodne. Od 2017. godine do danas na natjecanjima smo uvijek osvajali jedno od prva tri mjesta. Naša Petra Miloš je osvojila prvo mjesto na prvom državnom robotičkom natjecanju za djevojčice. Na posljednjem državnom natjecanju SPARKreators lige učenik Leonardo Lučić osvojio je treće mjesto. Zahvaljujući rezultatima imali smo priliku biti predstavnici BiH na kvalifikacijama 2017. godine, WER natjecanja, za svjetsko robotičko natjecanje. Nažalost, tu nismo uspjeli dobiti medalje ali svakako smo ponosni na rezultate koje smo postigli tada u Zagrebu. Rezultat je bio 15. mjesto od 49. škola iz BiH, Hrvatske i Srbije. Ako uzmemo samo poredak škola iz BiH, bili smo peti. Svako novo iskustvo u robotici učenike je motiviralo za dalje. Također smatramo velikim uspjehom sudjelovanje na Europskom tjednu robotike u Augsburgu (Njemačka, 2018. godine). Problem nastaje kada učenici pređu u srednje škole jer nemaju priliku dalje razvijati svoje robotičke sposobnosti.
Koja je Vaša poruka djevojkama koje razmišljaju o karijeri u robotici?
Prije svega, važno je još u osnovnoškolskoj dobi djevojčicama ukazati na činjenicu da ne postoje muški i ženski poslovi. Društvo je to koje djevojčicama mora omogućiti da mogu biti ravnopravne u poslovima sa dječacima. Moja poruka je vrlo jasna a ona se odnosi na to da nikada ne odustaju od svojih ciljeva, snova i želja. Mislim kako je i statistika na strani djevojčica jer sve većim njihovim uključivanjem upravo možemo pročitati/čuti kako je neka od njih napravila fenomenalan posao. Često kažem, ona koja nije uspjela (pri tome mislim konkretno na odraslu ženu), zapravo nije ni pokušala. Isto ovo možemo primjeniti u slučaju karijere jedne djevojke u robotici. Možete i hoćete, samo nebo je granica!
Izvor: itgirls.ba
Kako pomoći mladima u BiH koji žele ući u svijet IT-a?
O početku samog projekta „Edukacijom do zaposlenja“ te načinom prijave javnost će biti blagovremeno obaviještena, rekli su iz tvrtke IT Odjel.
Kiseljak: Uskoro otvorenje Mlinar pekare
Mlinar BiH svoja vrata uskoro otvara i u Kiseljaku, u Ulici Žrtava domovinskog rata.
Mlinar BiH je u vlasništvu domaće kompanije MD Family d.o.o. Velika obitelj Mlinarovih pekara s tradicijom od 1903. nakon više od 200 poslovnica u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Australiji proširena je franšizom u BiH.
Pekare Mlinar u svojoj ponudi imaju razne vrste kruha, peciva, pita, sendviča, salata, kolača itd.
STARA BILA: Konoba Fijaker otvorila svoja vrata
Svoja vrata ovih dana otvorila je konoba Fijaker.
Ovaj ugostiteljski objekt koji se nalazi u Staroj Biloj (Vitez) pokrenuo je mladi poduzetnik Darijo Pejaković.
Povodom Maškara 16.02. (utorak) s početkom u 18:00 sati, konoba Fijaker organizira zabavu ispred objekta, a za goste su pripremili kao i uvijek samo najbolje:
– odabir najbolji maski uz vrijedne nagrade
– besplatno kuhano vino
– roštilj
– glazba i najbolja atmosfera!
Radno vrijeme konobe Fijaker je od 07:00 do 23:00 h. Uživajte u jedinstvenom ambijentu.
Kiseljak.info
VTK BiH- Potpisani Memorandumi o razumijevanju s TOBB-om i MUSIAD-om
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković je 20. i 21. novembra 2020. godine boravio u radnoj posjeti Istanbulu i tom prilikom u ime Vanjskotrgovinske komore BiH i potpisao Memorandum o razumijevanju s Unijom privrednih komora Republike Turske (TOBB) i Udruženjem nezavisnih industrijalaca i poduzetnika Turske (MUSIAD)
Prvog dana posjete, 21. novembra predsjednik Vuković je posjetio TOBB i tokom sastanka, upriličenog prije ceremonije potpisivanja Memoranduma, sa predstavnicima institucije razgovarao o zajedničkim aktivnostima koje se mogu preduzeti za dalji razvoj odnosa.
Pored toga, razmijenjena su mišljenja o zajedničkim radnim područjima TOBB-a i Komore u Eurokomori i Balkanskoj uniji komora.
Dugog dana posjete, 21. novembra, predsjednik Vuković je potpisao Memorandum o razumijevanju s Udruženjem nezavisnih industrijalaca i poduzetnika Turske (MUSIAD) a nakon toga obišao sajam MUSIAD Expo.
Tokom održanih sastanaka istaknuto je da su potpisivanjem sporazuma otvorene brojne mogućnosti za unapređenje suradnje, te da je Vanjskotrgovinska komora BiH značajan partner u povezivanju kompanija i unapređenja ekonomskih veza između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.
Poziv svim poduzetnicima općine Kiseljak: Zajedničkim glasom nastupati prema aktualnim izazovima
U Kiseljaku je početkom devetog mjeseca ove godine formiran inicijativni odbor poduzetnika čiji je cilj bio ponovno pokretanje Udruge poslodavaca općine Kiseljak koja je nastala 2001. godine ali već duži niz godina ne funkcionira.
Inicijativa
Inicijativa je potekla od ekipe mlađih poduzetnika i to Miroslava Raguza, poduzeće Fiskus d.o.o. Kiseljak, Ivice Kubata, poduzeće Kubat auto d.o.o. Kiseljak, Darija Marjanovića, poduzeće Barić d.o.o. Kiseljak, Željka Novaka, poduzeće Novoteks d.o.o. Kiseljak i Nihada Junuzovića, OR FIR Kiseljak dok su im se kasnije su se pridružili Danijel Bojo, poduzeće Bojo-metal d.o.o. Kiseljak i Hamdo Litrić poduzeće LH-TEC d.o.o. Kiseljak.
Zaštita interesa članova Udruge u primjeni propisa koji se odnose na djelatnost istih, razmjena iskustava i informacija, jedinstvena komunikacija sa Općinom Kiseljak i drugim razinama vlasti te financijskim institucijama, poslovno povezivanje sa gospodarskim subjektima, iniciranje donošenja akata značajnih za rad i privređivanje, samo su neki od zadataka Udruge.
„Cilj revitalizacije Udruge je stvaranje jednog jedinstvenog glasa za potrebe komunikacije kako sa Općinom tako i drugim institucijama u svrhu rješavanja naših problema ali i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja“ kazao je Miroslav Raguz jedan od glavnih zagovarača pokretanja Udruge.
Foto: Načelnik Mladen Mišurić-Ramljak i tajnik Općine Dragomir Lučić
Podrška Općine
Zajedno sa načelnikom Mladenom Mišurićem- Ramljakom i predstavnicima Općine Kiseljak održano je više sastanaka te je upriličen i posjet Udruženju privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj te pokrenuti aktivnosti za boljom suradnjom sa Razvojnom bankom FBIH.
“Očekivanja zasad nemamo, važno je da svi podržimo, da se ova dobra ideja održi i nastavi razvijati jer se u bilo kakvu poslovnu aktivnost isplati ulagati” mišljenja je Hamdo Litrić.
Međutim, ovoga tjedna aktivnosti su konkretizirane te je Inicijativni odbor pripremio Nacrt Statuta i Odluke o visini članarine te odlučio predstaviti svim gospodarstvenicima ove dokumente kao i plan za obnovu rada Udruge.
„Općina apsolutno podupire pokretanje Udruge, svaka pomoć poduzetnicima s naše strane nije upitna, važno nam je da imamo sugovornika s druge strane, lakše je i nama i poduzetnicima da komuniciraju kao jedan glas, da zauzimaju jedinstven stav, da se aktivnije uključe u procese donošenja odluka, odazivaju na javne rasprave kada su u pitanju odluke ali i zakonski prijedlozi koji se tiču i njih“ kazao je načelnik Mišurić-Ramljak.
Poziv svima
Spomenuti dokumenti kao i pozivno pismo bit će dostavljeni svim gospodarstvenicima općine Kiseljak koji se pak o istim mogu izjasniti na e-mail samir.halilovic@opcina-kiseljak.org
Inicijativni odbor će krajem 11. mjeseca zakazati obnoviteljsku skupštinu na koju će, zbog pandemije pozvati 30 poduzetnika a nakon i javno pozvati sve gospodarstvenike sa područja Kiseljak da se uključe u rad udruge. Izabrani predstavnici na obnoviteljskoj skupštini imat će mandat godinu dana jer procjena je da u tom vremenu mogu okupiti većinu gospodarstvenika te ponovno organizirat skupštinu i izabrati predstavnike iz različitih sektora gospodarstva koji djeluju na području općine Kiseljak.
Brojni su problemi s kojima se poduzetnici u cijeloj BiH suočavaju a jedan od većih izazova je i nedostatak adekvatnog kadra. „Udrugu vidim i kao način da se povežemo sa obrazovnim ustanovama, da učenicima ponudimo mogućnost prakse te na taj način stvaramo i dobre, osposobljene radnike kako za naše poslovne aktivnosti tako i tržište rada općenito“ dodao je Željko Novak.
Transparentan rad
Da ideja postoji odavno, potvrdila su i dva aktualna vijećnika, ujedno i poduzetnika Ivica Kubat i Nihad Junuzović. „Moramo imati polaznu točku za djelovanje i rješavanje problema. Svi smo maksimalno otvoreni za suradnju, inicijativni odbor čini mlađa ekipa željna djelovanja i zajedničkog rada za dobrobit svih nas ali i općenito poboljšanje poslovne atmosfere u našoj općini“ kazao je Junuzović nakon jučerašnjeg sastanka.
Uključivanje što više poduzetnika, smatra Kubat, ključno je u ovom trenutku jer rad Udruge mora biti transparentan i usmjeren ka svima bez obzira na djelatnost. „Udruga mora biti instrument borbe za interese gospodarstvenika koji su nerijetko meta nepravednih i nefunkcionalnih zakonskih rješenja ali i neosnovanih napada inspekcijskih organa“ zaključio je Kubat.
Statut Udruge poslodavaca općine Kiseljak
Odluka o visini članarine udruga poslodavaca općine Kiseljak
REAKTIVACIJA UDRUGE POSLODAVACA PISMO NAMJERE
Izvor: Artinfo.ba
Amerikanci tuže Amazon – špijunira im djecu
Zajednička tužba podnesena je protiv Amazonovog Alexe, a u kojoj stoji da je ovaj glasovni asistent snimao i spremao dječje glasove bez odobrenja njihovih roditelja. U tužbi se spočitava „visoku razinu detalja o dječjem životu, od privatnih pitanja koje su pitali Alexu do proizvoda koje imaju u domovima“, a kako bi Amazon izgradio „masovne baze podataka na temelju milijuna glasovnih zapisa koji sadrže privatne detalje milijuna Amerikanaca i koristi ih za vlastitu komercijalnu korist“.
Vrijednost branda Amazon trenutno iznosi 315 milijardi dolara, i trenutno je najvrijedniji brand na svijetu.
Apple je drugi s 309,5 milijardi dolara, Google treći s 309 milijardi dolara, Microsoft četvrti s 251 milijardom dolara, Visa je peta sa 178 milijardi, Facebook vrijedi 159 milijardi , Alibaba 131,2 milijarde dolara, Tencent 130,9 milijardi dolara, McDonald’s 130 milijardi i AT%T 108 milijardi.
Projekt “100 najvećih u BiH” vratio u fokus gospodarstvo i istakao pozitivne primjere poslovanja
Povodom promocije „100 najvećih u BiH“, koja je jučer po 33. put održana u Sarajevu, danas je upriličena press konferencija na kojoj je prezentirana analiza poslovanja najbolje rangiranih kompanija.
Projekt „100 najvećih u BiH i regionu“ tradicionalno organiziraju Poslovne novine u suorganizaciji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i bonitetnom agencijom LRC Sarajevo, te generalnim pokroviteljem EuroExpress brza pošta d.o.o. Banja Luka.
Kako je saopćeno na današnjoj press konferenciji dodjelu priznanja za najuspješnije kompanije u BiH, koja je održana jučer u sarajevskom hotelu Hills, svečano je otvorio Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Najveće priznanje za ukupne postignute rezultate „Pečat 100 najvećih u BiH“ ministar Košarac uručio je Edinu Deljkiću, direktoru kompanije Klika d.o.o. Sarajevo, koja je u 2019. povećala broj zaposlenih za 57%, izvoz za 70%, dobit za 54%, prihodi su im rasli za 71%, investirali su cca milijun KM, a za društveno odgovorne projekte izdvojili 120.000 KM.
Priznanja za najveće izvoznike u TOP 100 uručio je dr. sc. Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Priznanje za najvećeg izvoznika u kategoriji velikih kompanija dodijeljeno je kompaniji ArcelorMittal d.o.o. iz Zenice d.o.o., koja je u 2019. izvezla 440.499.678 KM, te kompaniji HEP-Energija d.o.o. Mostar u kategoriji srednjih kompanija, koja je zabilježila izvoz od 16.388.016 KM.
Na prvom mjestu po ostvarenom prihodu u 2019. godini na ljestvicama TOP 100 ove godine našli su se: Holdina d.o.o. Sarajevo sa ostvarenih 1.312.111.320 KM u kategoriji velikih firmi, TOPDOM-B&H d.o.o. Banja Luka sa ostvarenih 23.711.457 KM prihoda u kategoriji srednjih firmi, a BH Šped d.o.o. Srebrenik je vodeći u kategoriji malih firmi se ostvarenih 7.956.317 KM prihoda.
Najveću dobit u kategoriji velikih firmi ostvario je Lager d.o.o. Posušje u iznosu od 115.648.643 KM. U kategoriji srednjih najveću dobit inkasirao je Oki d.o.o. Sarajevo u iznosu od 9.767.971 KM, dok je u kategoriji maih preduzeća Mile-Stone consulting d.o.o. Istočna Ilidža sa ostvarenih 4.134.225 KM dobiti.
U kategorji malih TOP 100 preduzeća po izvozu na prvom mjestu je Gromi drvo d.o.o. Sarajevo, koje je u prošloj godini izvezlo 6.824.153 KM.
Na jučerašnjoj svečanosti dodjeljeno je i tridesetak priznanja za prvoplasirane po prihodu u 2019. godini u određenim gospodarskim djelatnostima, među kojima su: BH Telecom d.o.o. Sarajevo, FIS d.o.o. Vitez, Nelt d.o.o. Istočno Sarajevo; Porsche BH d.o.o. Sarajevo; dm drogerie markt d.o.o. Sarajevo; Bosnalijek d.d. Sarajevo i mnogi drugi.
Kompanijama koje nisu mogle biti nazočne na svečanosti priznanja će biti uručena osobno.
Rezimirajući ovaj poslovni događaj na današnjoj press konferenciji Emil Kučković, direktor Poslovnih novina i član Uprave LRC Group istaknuo je:
„U vrijeme kada se svjetska, regionalna i domaća ekonomija suočavaju sa izazovima u poslovanju uzrokovanim pandemijom COVID-19, sada je bitnije nego ikada vratiti u fokus bh. privredu i predstaviti u javnosti pozitivne primjere kompanija, koje su uspjele prilagoditi svoj model poslovanja, kako bi prevazišle krizu i postigle izvrsne poslovne rezultate. One svima nama mogu biti putokaz da se može i da se mora naprijed, kako glasi i slogan naše ovogodišnje konferencije. Osim toga, bitno je da sada raspolažemo podacima o poslovanju kompanija u 2019. godini, koji će nam iduće godine predstavljati temelj za praćenje efekata koje je ostavila pandemija na bh. privredu“, rekao je Kučković.
Analizu poslovanja velikih, srednjih i malih kompanija za Poslovne novine, prema riječima Alene Ahmetspahić-Fočo, direktorice projekta „100 najvećih u BiH“ i ove godine uradila je bonitetna agencija LRC d.o.o. iz Sarajeva.
„Ove godine anlizirano je 34.516 kompanija iz Federacije BiH, Republike Srpske i po prvi put iz Brčko distrikta, koje su u roku predale svoje završne račune nadležnim entitetskim agencijama, čime smo konačno objedinili ekonomsku sliku BiH. Od ovog broja, samo je njih 764 (velikih, srednjih i malih) pronašlo mjesto na rang-listama 100 najvećih u BiH i to po prihodu, dobiti, izvozu. Ove godine na ljestvicama uspjeha je čak 360 kompanija, koje se prošle godine nisu plasirale na ove liste“, istaknula je Ahmetspahić-Fočo.
Prema riječima Ahmeta Egrlića, potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, od 764 rangirane kompanije njih 453 je iz Federacije BiH, 281 iz Republike Srpske i 30 iz Brčko distrikta. Sve one zajedno ostvarile su 30,764 milijarde KM prihoda, Izvoz ovogodišnjih rangiranih je bilježio 5,659 milijardi KM, a sve zajedno zapošljavale su 137.501 ljudi. Ukupna dobit koju su ostvarile iznosila je 1,980 milijardi KM.
Potpredsjednik Egrlić je naglasio da BiH ima kompanije, resurse i kadrove koji se mogu nositi s izazovima i uspjeti, bez obzira na poteškoće s kojima se susreću.
EuroExpress brza pošta iz Banja Luke ove godine je generalni sponzor i promotor projekta 100 najvećih u BiH i regiji. Povodom toga Gordana Tujković, direktorica komercijalnog sektora na press konfeernciji je izjavila:
“Odlučili smo da u i ovoj godini teških ekonomskih okolnosti uzrokovanih pandemijom, budemo uz svoje partnere i prijatelje iz Poslovnih novina, LRC-a i Vanjskotrgovinske komore BiH. Ovogodišnjim pokroviteljstvom dali smo podršku očuvanju kontinuiteta projekta, vrijednosti koje on njeguje i podržati inicijativu “Moramo naprijed”, kojom svi zajedno želimo stimulisati oživljavanje našeg gospodarstva i poslovanja nakon udara krize.”
EuroExpress brza pošta je vodeća kompanija u svojoj djelatnosti na tržištu BiH i u prethodnom teškom periodu je potvrdila svoju stabilnost i pouzdanost kao sigurnog partnera nezavisno od situacije u poslovnom okruženju. Brzinom reagovanja prema zaposlenima, kreiranjem kvalitetne i konstruktivne poslovne politike kompanije osigurali su svim svojim korisnicima najkvalitetnije usluge i sigurnu distribuciju njihovih proizvoda. Uz veliku zahvalnost za dobijeno povjerenje u ovom teškom razdoblju, iz EuroExpressa poručuju svojim vjernim i budućim korisnicima da za njih pripremaju mnoge novitete i olakšice ove jeseni, a svim gospodarstvenicima iz BiH i regije da nastave prilagođavanje, razvitak i dalje unapređenje svog biznisa, jer “Moramo naprijed”.
Važnost projekta koji realiziraju Poslovne novine je u relevantnim podacima koje na temelju službenih rezultata poslovanja obrađuju analitičari bonitetne agencije LRC o čemu je na press konferenciji govorila Jadranka Kuljanin, direktorica LRC-a.
“Na temelju obrade podataka i analize tržišta po određenim branšama i parametrima možemo reći da su rangirane kompanije nosioci razvitka gospodarstva u BiH. LRC je kao i proteklih godina za ovaj projekt omogućio rang-liste kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Sa novom platformom LRC-a za pristup podatcima sa Poslovnim novinama i Inkassom, nastupamo kao LRC Group na području BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Albanije. Osigurali smo lakši pristup podatcima za domaće klijente, a kompanijama iz regije omogućili uvid u tržište BiH. Potpora klijentima se ne ogleda samo u podatcima, već i u profesionalnom upravljanju potraživanjima, kao i promociji uspješnosti kompanija kroz projekte Poslovnih novina. Kao što i sam slogan projekta „100 najvećih“ kaže „Moramo naprijed“ i planovi LRC Group su da do kraja godine nastupimo i na području Makedonije i Slovenije čime bismo zaokružili cijelu regiju”, izjavila je Kuljanin.
Ove godine u specijalnoj publikaciji Poslovnih novina posvećenoj 100 najvećih, pored tradicionalnih rangiranja kompanija iz BiH i regiona, te analiza oko 30 djelatnosti, nalaze se i dva specijalna priloga. Jedan je posvećen “Ženama u biznisu” i tradicionalno rangira kompanije koje su se našle na listi TOP 100, a predvode ih direktorice. A drugi prilog pod nazivom “Gradovi/općine/opštine i biznis” donosi analizu uspješnosti gospodarstva lokalnih zajednica uz rang-liste najuspješnijih na tom području.
Izvor: VTK BiH
I Google želi svojih 30% od svih plaćanja mimo trgovine aplikacija
Nedavno se velika buka digla kada je Apple, u pokušaju da osigura svojih 30% u svim transakcijama obavljenima kroz aplikacije s App Storea, iz ove trgovine aplikacija izbacio Epicov Fortnite. Parnica u tom slučaju i dalje se vodi, no relativno malo se u javnosti priča o tome da ista pravila u svojoj trgovini aplikacija implementira i Google. Oni su također primijetili kako neki developeri Android aplikacija i igara imaju običaj svoje usluge naplaćivati mimo Google Play trgovine i rekli – to tako više neće ići.
Na službenom blogu namijenjenom Android developerima osvanula je objava u kojoj se Google hvali da “sluša povratne informacije” onih koji razvijaju softver za njihovu mobilnu platformu, navodi kako će im dati još više slobode i izbora (primjerice, da koriste Samsungovu trgovinu aplikacija umjesto Googleove) i slično. No, u istoj objavi kažu i da će razjasniti svoju politiku naplate naknada, koju su neki izbjegavali platiti.
Pravila su jasna
U slučajevima kada su developeri svoje usluge naplaćivali izravno kreditnim karticama korisnika, a ne putem Googleovog sustava in-app kupovine, mogli su eskivirati proviziju od 30% koju kompanija uzima na sve transakcije. Od sada se to više neće moći činiti – pravila sada jasno kažu kako developeri koji prodaju digitalna dobra u svojim aplikacijama moraju transakcije provoditi kroz sustav naplate Google Play trgovine.
Promjena nije velika niti nova, kažu iz Googlea, već samo precizira već uspostavljena pravila. Primijećeno je da je oko 3% developera koristilo ovu “rupu” u pravilniku, pa se najnovije izmjene odnose tek na njih. Za ostalih 97% ništa se, kažu, neće promijeniti. Onima koji će morati načiniti određene tehničke promjene u sustavima naplate odobren je rok od godinu dana, do kraja rujna 2021., da to učine i usklade se s pravilima, odnosno počnu plaćati Googleu njegov dio za usluge trgovine aplikacija. Jedan od tih je i Epic, izbačen s App Storea zbog spornih naplata unutar Fortnitea.
POZIV NA JAVNU RASPRAVU ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE ZA SAMOUSLUŽNU AUTOPRAONICU
Sukladno Članku 40. Zakona o zaštiti okoliša SBK/KSB (“Sl. novine broj 4/05), Služba za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove Općine Kiseljak, u suradnji s investitorom „ZRAK – Optomehanika“ d.d. iz Kiseljaka, poziva sve zainteresirane subjekte i nevladine organizacije da sudjeluju u
JAVNOJ RASPRAVI
U postupku izdavanja okolišne dozvole za samouslužnu autopraonicu u mjestu
Polje Višnjica, investitora „ZRAK – Optomehanika“ d.d. iz Kiseljaka.
Javna rasprava će biti održana u prostorijama Vijećnice Općine Kiseljak, u ponedjeljak, 12.10.2020. godine, s početkom u 12,00 sati.
Dnevni red:
- Prezentacija zakonskog osnova u postupku izdavanja okolišne dozvole (predstavnik Općine)
- Informacija o predloženim aktivnostima i zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole,
- O organima uprave koji su odgovorni za donošenje Rješenja, odnosno okolišne dozvole.
- Rasprava.
Za sve informacije vezane za postupak izdavanja okolišne dozvole za predmetni objekt, kao i podnošenje primjedbi i pitanja, zainteresirane osobe mogu se obratiti spomenutoj Službi u uredu broj 25. Općine Kiseljak, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog poziva za Javnu raspravu.
RUKOVODITELJ SLUŽBE
Nikola Grubešić dipl. ing. arh.
Predsjednik VTK Vuković sudjelovao na Gospodarskom forumu
Predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković sa suradnicima, sudjelovao je na Gospodarskom forumu održanom u organizaciji Gospodarske komore Orašje.
Na Forumu je razgovarano o aktualnoj pandemiji virusa COVID-19 i njenom utjecaju na bosanskohercegovačko gospodarstvo. Predsjednik Vuković je upoznao prisutne s aktivnostima koje je Komora poduzela u cilju podrške i pomoći gospodarstvenicima da prevaziđu probleme uzrokovane pandemijom. Pored navedenog, predsjednik je ukazao i na aktualne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene.
Nakon Foruma, predsjednik je obišao i kompanije Braća Benković, Temex, Poskom i Maxoff, te se upoznao sa aktualnim stanjem u kompanijama kao i planovima za budućnost. Također, predsjednik je održao sastanak i sa predstavnicima Udruženja Prsten i Hrvatske gospodarske komore (HGK) na temu zajedničkih aktivnosti od interesa za intenziviranje dosadašnje uspješne suradnje bosanskohercegovačkih i hrvatskih kompanija.
Vuković: “Rasterećenje ekonomije i poboljšanje ambijenta je fokus Vanjskotrgovinske trgovine”
Ekonomija i gospodarstvo Bosne i Hercegovine već trpe zabrinjavajuće posljedice utjecaja pandemije virusa COVID-19. Oporavak firmi, kao i cjelokupne ekonomije Bosne i Hercegovine, uveliko će ovisiti o oporavku firmii u zemljama Europske unije, odnosno tržišta koje je glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i nosi 72% ukupnog izvoza naše zemlje. O tome koliki su gubici, da li su poduzete odgovarajuće mjere za spas gospodarstva i kako dalje razgovarali smo s predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem.
Koliku štetu je pandemija virusa nanijela gospodarstvu u BiH?
“Bosanskohercegovačka ekonomija je već u ožujku suočena s padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regiji ali i zemalja EU prema regiji. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu, ukupan opseg razmjene Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-srpanj 2020. godine je smanjen za 16,46% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz je manji za 15,09%, a uvoz za 17,28% u odnosu na prošlu godinu. Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene daju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana pandemijom COVID-19, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera kao što su Njemačka (-7,2%), Hrvatska (-6,6%), Srbija (-17,4%), Austrija (-11,2%), Italija (-31,8%) i drugi”.
Da li je država reagirala na pravi način i da li su usvojene mjere ublažile negativne učinke?
“Naši gospodarstvenici su ti koji trebaju ocijeniti mjere koje je država poduzela s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, kao i to da li je adekvatno reagirala na aktualnu situaciju. Komora je napravila seriju analiza, anketirala tvrtke i obišla neke od njih. Kada smo napravili presjek stanja vidjeli smo da mjere moraju biti bolje, odnosno, da su u njihovo kreiranje morali biti uključeni stručnjaci. Desilo se to da se zaobišla struka i politika je vodila borbu protiv pandemije pa imamo situaciju da iste mjere važe i za jedan frizerski salon i za tvrtku koja realizira milijunski posao. Nismo smjeli dopustiti da se strateške smjernice prave u devetom mjesecu, sa šest mjeseci zakašnjenja kada su vlasti završile s izolacijama, starim i novim.
Prve mjere su one koje se donose da se spasi ekonomija i mi smo morali u startu djelovati. Istina, iako smo s nekim mjerama kasnili, postoji određen broj mjera koje su dobro urađene. Moram reći da smo ponosni na ono što je Komora uradila, posebno u onim prvim danima kada je došlo do zatvaranja granica i usporenog kretanja robe. Analizirajući stanje na terenu i potrebe tvrtki, Komora je prema institucijama vlasti uputila preko 40 inicijativa, a njih više od 30 je usvojeno.
Koliko će biti potrebno BiH da se oporavi od tih posljedica?
“Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni na to da će sve ovo trajati, ali moramo biti spremni i da poduzimamo mjere za smanjenje posljedica, koje je već sada vrlo teško zaustaviti. Bosna i Hercegovina, kao izvozno orijentirana i uvozno zavisna zemlja, nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, zbog čega je i teško prognozirati opravak tržišta BiH bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni. Međutim, cijenimo da šansa za domaće gospodarstvo zaista postoji ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, što bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike.“
Koje mjere bi trebalo provesti u idućem razdoblju da bi se koliko-toliko ojačalo gospodarstvo?
“Prije svega, neophodna je politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koje su usvojene imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti”.
Nadležne institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima naći posao, dodaje Vuković.
“Olakšati pristup kreditima te osigurati potporu tvrtkama da obnove svoje poslovanje. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju PDV-a, trošarina i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će opseg doprinosa za MIO i zdravstvo. Proračuni će morati preuzeti veći dio isplata mirovina od planiranih u 2020. godini. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pozornost treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru. U narednom razdoblju bit će neophodno sinkronizirati proizvodnju s potrebama tržišta, prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja. Stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje na pravi način, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za tvrtke u razdoblju pred nama”.
Izvor: Poslovne novine
Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković reizabran za člana Upravnog odbora Eurokomore
Unija gospodarskih komora Republike Turske (TOBB) bila je domaćin sastanka pridruženih članica Eurokomore na kojem je izabran novi Upravni odbor za 2021. godinu. Obzirom na sadašnju situaciju, sastanak je održan putem zoom aplikacije, a sastanku je nazočio i predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković koji je reizabran za člana Upravnog odbora.
Tijekom sastanka sudionici su razgovarali o utjecaju pandemije koronavirusa na ekonomije zemalja, ali i poslovanje komorskog sustava u novonastaloj situaciji. Svi sudionici su stava da je međusobna suradnja i zajednički rad ključ uspjeha i jedini način da se prebrode problemi globalnih razmjera.
VTK BiH
Osniva se udruga kiseljačkih gospodarstvenika
U ponedjeljak, 7.9.2020. godine, u prostorijama Općine Kiseljak održan je sastanak članova Inicijativnog odbora za utemeljenje udruge gospodarstvenika općine Kiseljak.
Inicijativu za utemeljenje udruge gospodarstvenika općine Kiseljak pokrenuli su kiseljački gospodarstvenici Ivica Kubat, Dario Marjanović, Miroslav Raguz, Željko Novak i Nihad Junuzović, te predstavnici općinske vlasti na čelu s načelnikom Mladenom Mišurićem-Ramljakom i tajnikom Općine Dragomirom Lučićem.
Na sastanku su dogovorene daljnje aktivnosti oko pripreme Statuta, te registracije i prijema članova udruge.
Udruga gospodarstvenika utemeljuje se u svrhu unaprjeđivanja poslovne suradnje gospodarstvenika i tijela vlasti, naročito putem poticanja trgovine, investicija i drugih vidova gospodarske suradnje, razmjene informacija, iskustava i ideja između gospodarskih subjekata koji djeluju na području općine Kiseljak, uspostave kontakata s državnim tijelima, gospodarskim komorama i drugim gospodarskim asocijacijama, radi poboljšanja uvjeta za poslovanje i ulaganje.
Dogovoreno je kako će se utvrditi specifična područja i problemi koja su od ključne važnosti za poslodavce na području općine Kiseljak. Udruga će pratiti nove zahtjeve i potrebe članova, te pravovremeno reagirati na aktualnosti iz poslovnog okruženja, koji utječu na poslovanje članova i njihove djelatnosti.
Pristupanje i verifikacija članova vršit će se na Utemeljiteljskoj Skupštini, napomenuli su iz Inicijativnoga odbora Udruge gospodarstvenika općine Kiseljak.
KISELJAČKIM GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI RAZVOJNE BANKE
Predstavnici Razvojne banke Federacije BiH boravili su u Kiseljaku, te su u dvorani Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ kiseljačkim gospodarstvenicima predstavili aktivnosti i kreditne linije spomenute banke.
Dalibor Milinković, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj, te Borislav Trlin, direktor Odjela za istraživanje i razvoj, gospodarstvenicima su prezentirali dio obimnog programa Razvojne banke koji je namijenjen različitim gospodarskim granama.
Domaćin ovog predstavljanja bila je Općina Kiseljak, a načelnik Mladen Mišurić-Ramljak, među ostalim, je pozvao gospodarstvenike da utemelje Udrugu gospodarstvenika općine Kiseljak, te je naglasio kako će ujedinjenim djelovanjem putem udruge lakše ostvarivati svoja prava i rješavati eventualne probleme.
www.opcina-kiseljak.org
OBAVIJEST O PREZENTACIJI MOGUĆNOSTI RAZVOJNE BANKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA GOSPODARSTVENIKE OPĆINE KISELJAK
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Središnja Bosna/ Srednjobosanski kanton
Općina Kiseljak
Služba za gospodarstvo, urbanizam,
zaštitu okoliša i komunalne poslove
Obavještavamo sve zainteresirane gospodarstvenike (pravne i fizičke osobe) sa prostora Općine Kiseljak da će Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine organizirati predstavljanje svojih aktivnosti i kreditnih linija gospodarstvenicima općine Kiseljak, a uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera.
Predstavljanje će biti u Srijedu 2.9.2020. godine u dvorani Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, ul. Žrtava domovinskog rata br. 11, sa početkom u 13h, a čiji je domaćin općina Kiseljak.
Na prezentaciju su pozvani svi zainteresirani gospodarstvenici iz Kiseljaka.