VTK BiH- Potpisani Memorandumi o razumijevanju s TOBB-om i MUSIAD-om
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković je 20. i 21. novembra 2020. godine boravio u radnoj posjeti Istanbulu i tom prilikom u ime Vanjskotrgovinske komore BiH i potpisao Memorandum o razumijevanju s Unijom privrednih komora Republike Turske (TOBB) i Udruženjem nezavisnih industrijalaca i poduzetnika Turske (MUSIAD)
Prvog dana posjete, 21. novembra predsjednik Vuković je posjetio TOBB i tokom sastanka, upriličenog prije ceremonije potpisivanja Memoranduma, sa predstavnicima institucije razgovarao o zajedničkim aktivnostima koje se mogu preduzeti za dalji razvoj odnosa.
Pored toga, razmijenjena su mišljenja o zajedničkim radnim područjima TOBB-a i Komore u Eurokomori i Balkanskoj uniji komora.
Dugog dana posjete, 21. novembra, predsjednik Vuković je potpisao Memorandum o razumijevanju s Udruženjem nezavisnih industrijalaca i poduzetnika Turske (MUSIAD) a nakon toga obišao sajam MUSIAD Expo.
Tokom održanih sastanaka istaknuto je da su potpisivanjem sporazuma otvorene brojne mogućnosti za unapređenje suradnje, te da je Vanjskotrgovinska komora BiH značajan partner u povezivanju kompanija i unapređenja ekonomskih veza između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.
Poziv svim poduzetnicima općine Kiseljak: Zajedničkim glasom nastupati prema aktualnim izazovima
U Kiseljaku je početkom devetog mjeseca ove godine formiran inicijativni odbor poduzetnika čiji je cilj bio ponovno pokretanje Udruge poslodavaca općine Kiseljak koja je nastala 2001. godine ali već duži niz godina ne funkcionira.
Inicijativa
Inicijativa je potekla od ekipe mlađih poduzetnika i to Miroslava Raguza, poduzeće Fiskus d.o.o. Kiseljak, Ivice Kubata, poduzeće Kubat auto d.o.o. Kiseljak, Darija Marjanovića, poduzeće Barić d.o.o. Kiseljak, Željka Novaka, poduzeće Novoteks d.o.o. Kiseljak i Nihada Junuzovića, OR FIR Kiseljak dok su im se kasnije su se pridružili Danijel Bojo, poduzeće Bojo-metal d.o.o. Kiseljak i Hamdo Litrić poduzeće LH-TEC d.o.o. Kiseljak.
Zaštita interesa članova Udruge u primjeni propisa koji se odnose na djelatnost istih, razmjena iskustava i informacija, jedinstvena komunikacija sa Općinom Kiseljak i drugim razinama vlasti te financijskim institucijama, poslovno povezivanje sa gospodarskim subjektima, iniciranje donošenja akata značajnih za rad i privređivanje, samo su neki od zadataka Udruge.
„Cilj revitalizacije Udruge je stvaranje jednog jedinstvenog glasa za potrebe komunikacije kako sa Općinom tako i drugim institucijama u svrhu rješavanja naših problema ali i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja“ kazao je Miroslav Raguz jedan od glavnih zagovarača pokretanja Udruge.
Foto: Načelnik Mladen Mišurić-Ramljak i tajnik Općine Dragomir Lučić
Podrška Općine
Zajedno sa načelnikom Mladenom Mišurićem- Ramljakom i predstavnicima Općine Kiseljak održano je više sastanaka te je upriličen i posjet Udruženju privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj te pokrenuti aktivnosti za boljom suradnjom sa Razvojnom bankom FBIH.
“Očekivanja zasad nemamo, važno je da svi podržimo, da se ova dobra ideja održi i nastavi razvijati jer se u bilo kakvu poslovnu aktivnost isplati ulagati” mišljenja je Hamdo Litrić.
Međutim, ovoga tjedna aktivnosti su konkretizirane te je Inicijativni odbor pripremio Nacrt Statuta i Odluke o visini članarine te odlučio predstaviti svim gospodarstvenicima ove dokumente kao i plan za obnovu rada Udruge.
„Općina apsolutno podupire pokretanje Udruge, svaka pomoć poduzetnicima s naše strane nije upitna, važno nam je da imamo sugovornika s druge strane, lakše je i nama i poduzetnicima da komuniciraju kao jedan glas, da zauzimaju jedinstven stav, da se aktivnije uključe u procese donošenja odluka, odazivaju na javne rasprave kada su u pitanju odluke ali i zakonski prijedlozi koji se tiču i njih“ kazao je načelnik Mišurić-Ramljak.
Poziv svima
Spomenuti dokumenti kao i pozivno pismo bit će dostavljeni svim gospodarstvenicima općine Kiseljak koji se pak o istim mogu izjasniti na e-mail samir.halilovic@opcina-kiseljak.org
Inicijativni odbor će krajem 11. mjeseca zakazati obnoviteljsku skupštinu na koju će, zbog pandemije pozvati 30 poduzetnika a nakon i javno pozvati sve gospodarstvenike sa područja Kiseljak da se uključe u rad udruge. Izabrani predstavnici na obnoviteljskoj skupštini imat će mandat godinu dana jer procjena je da u tom vremenu mogu okupiti većinu gospodarstvenika te ponovno organizirat skupštinu i izabrati predstavnike iz različitih sektora gospodarstva koji djeluju na području općine Kiseljak.
Brojni su problemi s kojima se poduzetnici u cijeloj BiH suočavaju a jedan od većih izazova je i nedostatak adekvatnog kadra. „Udrugu vidim i kao način da se povežemo sa obrazovnim ustanovama, da učenicima ponudimo mogućnost prakse te na taj način stvaramo i dobre, osposobljene radnike kako za naše poslovne aktivnosti tako i tržište rada općenito“ dodao je Željko Novak.
Transparentan rad
Da ideja postoji odavno, potvrdila su i dva aktualna vijećnika, ujedno i poduzetnika Ivica Kubat i Nihad Junuzović. „Moramo imati polaznu točku za djelovanje i rješavanje problema. Svi smo maksimalno otvoreni za suradnju, inicijativni odbor čini mlađa ekipa željna djelovanja i zajedničkog rada za dobrobit svih nas ali i općenito poboljšanje poslovne atmosfere u našoj općini“ kazao je Junuzović nakon jučerašnjeg sastanka.
Uključivanje što više poduzetnika, smatra Kubat, ključno je u ovom trenutku jer rad Udruge mora biti transparentan i usmjeren ka svima bez obzira na djelatnost. „Udruga mora biti instrument borbe za interese gospodarstvenika koji su nerijetko meta nepravednih i nefunkcionalnih zakonskih rješenja ali i neosnovanih napada inspekcijskih organa“ zaključio je Kubat.
Statut Udruge poslodavaca općine Kiseljak
Odluka o visini članarine udruga poslodavaca općine Kiseljak
REAKTIVACIJA UDRUGE POSLODAVACA PISMO NAMJERE
Izvor: Artinfo.ba
Amerikanci tuže Amazon – špijunira im djecu
Zajednička tužba podnesena je protiv Amazonovog Alexe, a u kojoj stoji da je ovaj glasovni asistent snimao i spremao dječje glasove bez odobrenja njihovih roditelja. U tužbi se spočitava „visoku razinu detalja o dječjem životu, od privatnih pitanja koje su pitali Alexu do proizvoda koje imaju u domovima“, a kako bi Amazon izgradio „masovne baze podataka na temelju milijuna glasovnih zapisa koji sadrže privatne detalje milijuna Amerikanaca i koristi ih za vlastitu komercijalnu korist“.
Vrijednost branda Amazon trenutno iznosi 315 milijardi dolara, i trenutno je najvrijedniji brand na svijetu.
Apple je drugi s 309,5 milijardi dolara, Google treći s 309 milijardi dolara, Microsoft četvrti s 251 milijardom dolara, Visa je peta sa 178 milijardi, Facebook vrijedi 159 milijardi , Alibaba 131,2 milijarde dolara, Tencent 130,9 milijardi dolara, McDonald’s 130 milijardi i AT%T 108 milijardi.
Projekt “100 najvećih u BiH” vratio u fokus gospodarstvo i istakao pozitivne primjere poslovanja
Povodom promocije „100 najvećih u BiH“, koja je jučer po 33. put održana u Sarajevu, danas je upriličena press konferencija na kojoj je prezentirana analiza poslovanja najbolje rangiranih kompanija.
Projekt „100 najvećih u BiH i regionu“ tradicionalno organiziraju Poslovne novine u suorganizaciji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i bonitetnom agencijom LRC Sarajevo, te generalnim pokroviteljem EuroExpress brza pošta d.o.o. Banja Luka.
Kako je saopćeno na današnjoj press konferenciji dodjelu priznanja za najuspješnije kompanije u BiH, koja je održana jučer u sarajevskom hotelu Hills, svečano je otvorio Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Najveće priznanje za ukupne postignute rezultate „Pečat 100 najvećih u BiH“ ministar Košarac uručio je Edinu Deljkiću, direktoru kompanije Klika d.o.o. Sarajevo, koja je u 2019. povećala broj zaposlenih za 57%, izvoz za 70%, dobit za 54%, prihodi su im rasli za 71%, investirali su cca milijun KM, a za društveno odgovorne projekte izdvojili 120.000 KM.
Priznanja za najveće izvoznike u TOP 100 uručio je dr. sc. Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Priznanje za najvećeg izvoznika u kategoriji velikih kompanija dodijeljeno je kompaniji ArcelorMittal d.o.o. iz Zenice d.o.o., koja je u 2019. izvezla 440.499.678 KM, te kompaniji HEP-Energija d.o.o. Mostar u kategoriji srednjih kompanija, koja je zabilježila izvoz od 16.388.016 KM.
Na prvom mjestu po ostvarenom prihodu u 2019. godini na ljestvicama TOP 100 ove godine našli su se: Holdina d.o.o. Sarajevo sa ostvarenih 1.312.111.320 KM u kategoriji velikih firmi, TOPDOM-B&H d.o.o. Banja Luka sa ostvarenih 23.711.457 KM prihoda u kategoriji srednjih firmi, a BH Šped d.o.o. Srebrenik je vodeći u kategoriji malih firmi se ostvarenih 7.956.317 KM prihoda.
Najveću dobit u kategoriji velikih firmi ostvario je Lager d.o.o. Posušje u iznosu od 115.648.643 KM. U kategoriji srednjih najveću dobit inkasirao je Oki d.o.o. Sarajevo u iznosu od 9.767.971 KM, dok je u kategoriji maih preduzeća Mile-Stone consulting d.o.o. Istočna Ilidža sa ostvarenih 4.134.225 KM dobiti.
U kategorji malih TOP 100 preduzeća po izvozu na prvom mjestu je Gromi drvo d.o.o. Sarajevo, koje je u prošloj godini izvezlo 6.824.153 KM.
Na jučerašnjoj svečanosti dodjeljeno je i tridesetak priznanja za prvoplasirane po prihodu u 2019. godini u određenim gospodarskim djelatnostima, među kojima su: BH Telecom d.o.o. Sarajevo, FIS d.o.o. Vitez, Nelt d.o.o. Istočno Sarajevo; Porsche BH d.o.o. Sarajevo; dm drogerie markt d.o.o. Sarajevo; Bosnalijek d.d. Sarajevo i mnogi drugi.
Kompanijama koje nisu mogle biti nazočne na svečanosti priznanja će biti uručena osobno.
Rezimirajući ovaj poslovni događaj na današnjoj press konferenciji Emil Kučković, direktor Poslovnih novina i član Uprave LRC Group istaknuo je:
„U vrijeme kada se svjetska, regionalna i domaća ekonomija suočavaju sa izazovima u poslovanju uzrokovanim pandemijom COVID-19, sada je bitnije nego ikada vratiti u fokus bh. privredu i predstaviti u javnosti pozitivne primjere kompanija, koje su uspjele prilagoditi svoj model poslovanja, kako bi prevazišle krizu i postigle izvrsne poslovne rezultate. One svima nama mogu biti putokaz da se može i da se mora naprijed, kako glasi i slogan naše ovogodišnje konferencije. Osim toga, bitno je da sada raspolažemo podacima o poslovanju kompanija u 2019. godini, koji će nam iduće godine predstavljati temelj za praćenje efekata koje je ostavila pandemija na bh. privredu“, rekao je Kučković.
Analizu poslovanja velikih, srednjih i malih kompanija za Poslovne novine, prema riječima Alene Ahmetspahić-Fočo, direktorice projekta „100 najvećih u BiH“ i ove godine uradila je bonitetna agencija LRC d.o.o. iz Sarajeva.
„Ove godine anlizirano je 34.516 kompanija iz Federacije BiH, Republike Srpske i po prvi put iz Brčko distrikta, koje su u roku predale svoje završne račune nadležnim entitetskim agencijama, čime smo konačno objedinili ekonomsku sliku BiH. Od ovog broja, samo je njih 764 (velikih, srednjih i malih) pronašlo mjesto na rang-listama 100 najvećih u BiH i to po prihodu, dobiti, izvozu. Ove godine na ljestvicama uspjeha je čak 360 kompanija, koje se prošle godine nisu plasirale na ove liste“, istaknula je Ahmetspahić-Fočo.
Prema riječima Ahmeta Egrlića, potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, od 764 rangirane kompanije njih 453 je iz Federacije BiH, 281 iz Republike Srpske i 30 iz Brčko distrikta. Sve one zajedno ostvarile su 30,764 milijarde KM prihoda, Izvoz ovogodišnjih rangiranih je bilježio 5,659 milijardi KM, a sve zajedno zapošljavale su 137.501 ljudi. Ukupna dobit koju su ostvarile iznosila je 1,980 milijardi KM.
Potpredsjednik Egrlić je naglasio da BiH ima kompanije, resurse i kadrove koji se mogu nositi s izazovima i uspjeti, bez obzira na poteškoće s kojima se susreću.
EuroExpress brza pošta iz Banja Luke ove godine je generalni sponzor i promotor projekta 100 najvećih u BiH i regiji. Povodom toga Gordana Tujković, direktorica komercijalnog sektora na press konfeernciji je izjavila:
“Odlučili smo da u i ovoj godini teških ekonomskih okolnosti uzrokovanih pandemijom, budemo uz svoje partnere i prijatelje iz Poslovnih novina, LRC-a i Vanjskotrgovinske komore BiH. Ovogodišnjim pokroviteljstvom dali smo podršku očuvanju kontinuiteta projekta, vrijednosti koje on njeguje i podržati inicijativu “Moramo naprijed”, kojom svi zajedno želimo stimulisati oživljavanje našeg gospodarstva i poslovanja nakon udara krize.”
EuroExpress brza pošta je vodeća kompanija u svojoj djelatnosti na tržištu BiH i u prethodnom teškom periodu je potvrdila svoju stabilnost i pouzdanost kao sigurnog partnera nezavisno od situacije u poslovnom okruženju. Brzinom reagovanja prema zaposlenima, kreiranjem kvalitetne i konstruktivne poslovne politike kompanije osigurali su svim svojim korisnicima najkvalitetnije usluge i sigurnu distribuciju njihovih proizvoda. Uz veliku zahvalnost za dobijeno povjerenje u ovom teškom razdoblju, iz EuroExpressa poručuju svojim vjernim i budućim korisnicima da za njih pripremaju mnoge novitete i olakšice ove jeseni, a svim gospodarstvenicima iz BiH i regije da nastave prilagođavanje, razvitak i dalje unapređenje svog biznisa, jer “Moramo naprijed”.
Važnost projekta koji realiziraju Poslovne novine je u relevantnim podacima koje na temelju službenih rezultata poslovanja obrađuju analitičari bonitetne agencije LRC o čemu je na press konferenciji govorila Jadranka Kuljanin, direktorica LRC-a.
“Na temelju obrade podataka i analize tržišta po određenim branšama i parametrima možemo reći da su rangirane kompanije nosioci razvitka gospodarstva u BiH. LRC je kao i proteklih godina za ovaj projekt omogućio rang-liste kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Sa novom platformom LRC-a za pristup podatcima sa Poslovnim novinama i Inkassom, nastupamo kao LRC Group na području BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Albanije. Osigurali smo lakši pristup podatcima za domaće klijente, a kompanijama iz regije omogućili uvid u tržište BiH. Potpora klijentima se ne ogleda samo u podatcima, već i u profesionalnom upravljanju potraživanjima, kao i promociji uspješnosti kompanija kroz projekte Poslovnih novina. Kao što i sam slogan projekta „100 najvećih“ kaže „Moramo naprijed“ i planovi LRC Group su da do kraja godine nastupimo i na području Makedonije i Slovenije čime bismo zaokružili cijelu regiju”, izjavila je Kuljanin.
Ove godine u specijalnoj publikaciji Poslovnih novina posvećenoj 100 najvećih, pored tradicionalnih rangiranja kompanija iz BiH i regiona, te analiza oko 30 djelatnosti, nalaze se i dva specijalna priloga. Jedan je posvećen “Ženama u biznisu” i tradicionalno rangira kompanije koje su se našle na listi TOP 100, a predvode ih direktorice. A drugi prilog pod nazivom “Gradovi/općine/opštine i biznis” donosi analizu uspješnosti gospodarstva lokalnih zajednica uz rang-liste najuspješnijih na tom području.
Izvor: VTK BiH
I Google želi svojih 30% od svih plaćanja mimo trgovine aplikacija
Nedavno se velika buka digla kada je Apple, u pokušaju da osigura svojih 30% u svim transakcijama obavljenima kroz aplikacije s App Storea, iz ove trgovine aplikacija izbacio Epicov Fortnite. Parnica u tom slučaju i dalje se vodi, no relativno malo se u javnosti priča o tome da ista pravila u svojoj trgovini aplikacija implementira i Google. Oni su također primijetili kako neki developeri Android aplikacija i igara imaju običaj svoje usluge naplaćivati mimo Google Play trgovine i rekli – to tako više neće ići.
Na službenom blogu namijenjenom Android developerima osvanula je objava u kojoj se Google hvali da “sluša povratne informacije” onih koji razvijaju softver za njihovu mobilnu platformu, navodi kako će im dati još više slobode i izbora (primjerice, da koriste Samsungovu trgovinu aplikacija umjesto Googleove) i slično. No, u istoj objavi kažu i da će razjasniti svoju politiku naplate naknada, koju su neki izbjegavali platiti.
Pravila su jasna
U slučajevima kada su developeri svoje usluge naplaćivali izravno kreditnim karticama korisnika, a ne putem Googleovog sustava in-app kupovine, mogli su eskivirati proviziju od 30% koju kompanija uzima na sve transakcije. Od sada se to više neće moći činiti – pravila sada jasno kažu kako developeri koji prodaju digitalna dobra u svojim aplikacijama moraju transakcije provoditi kroz sustav naplate Google Play trgovine.
Promjena nije velika niti nova, kažu iz Googlea, već samo precizira već uspostavljena pravila. Primijećeno je da je oko 3% developera koristilo ovu “rupu” u pravilniku, pa se najnovije izmjene odnose tek na njih. Za ostalih 97% ništa se, kažu, neće promijeniti. Onima koji će morati načiniti određene tehničke promjene u sustavima naplate odobren je rok od godinu dana, do kraja rujna 2021., da to učine i usklade se s pravilima, odnosno počnu plaćati Googleu njegov dio za usluge trgovine aplikacija. Jedan od tih je i Epic, izbačen s App Storea zbog spornih naplata unutar Fortnitea.
POZIV NA JAVNU RASPRAVU ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE ZA SAMOUSLUŽNU AUTOPRAONICU
Sukladno Članku 40. Zakona o zaštiti okoliša SBK/KSB (“Sl. novine broj 4/05), Služba za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove Općine Kiseljak, u suradnji s investitorom „ZRAK – Optomehanika“ d.d. iz Kiseljaka, poziva sve zainteresirane subjekte i nevladine organizacije da sudjeluju u
JAVNOJ RASPRAVI
U postupku izdavanja okolišne dozvole za samouslužnu autopraonicu u mjestu
Polje Višnjica, investitora „ZRAK – Optomehanika“ d.d. iz Kiseljaka.
Javna rasprava će biti održana u prostorijama Vijećnice Općine Kiseljak, u ponedjeljak, 12.10.2020. godine, s početkom u 12,00 sati.
Dnevni red:
- Prezentacija zakonskog osnova u postupku izdavanja okolišne dozvole (predstavnik Općine)
- Informacija o predloženim aktivnostima i zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole,
- O organima uprave koji su odgovorni za donošenje Rješenja, odnosno okolišne dozvole.
- Rasprava.
Za sve informacije vezane za postupak izdavanja okolišne dozvole za predmetni objekt, kao i podnošenje primjedbi i pitanja, zainteresirane osobe mogu se obratiti spomenutoj Službi u uredu broj 25. Općine Kiseljak, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog poziva za Javnu raspravu.
RUKOVODITELJ SLUŽBE
Nikola Grubešić dipl. ing. arh.
Predsjednik VTK Vuković sudjelovao na Gospodarskom forumu
Predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković sa suradnicima, sudjelovao je na Gospodarskom forumu održanom u organizaciji Gospodarske komore Orašje.
Na Forumu je razgovarano o aktualnoj pandemiji virusa COVID-19 i njenom utjecaju na bosanskohercegovačko gospodarstvo. Predsjednik Vuković je upoznao prisutne s aktivnostima koje je Komora poduzela u cilju podrške i pomoći gospodarstvenicima da prevaziđu probleme uzrokovane pandemijom. Pored navedenog, predsjednik je ukazao i na aktualne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene.
Nakon Foruma, predsjednik je obišao i kompanije Braća Benković, Temex, Poskom i Maxoff, te se upoznao sa aktualnim stanjem u kompanijama kao i planovima za budućnost. Također, predsjednik je održao sastanak i sa predstavnicima Udruženja Prsten i Hrvatske gospodarske komore (HGK) na temu zajedničkih aktivnosti od interesa za intenziviranje dosadašnje uspješne suradnje bosanskohercegovačkih i hrvatskih kompanija.
Vuković: “Rasterećenje ekonomije i poboljšanje ambijenta je fokus Vanjskotrgovinske trgovine”
Ekonomija i gospodarstvo Bosne i Hercegovine već trpe zabrinjavajuće posljedice utjecaja pandemije virusa COVID-19. Oporavak firmi, kao i cjelokupne ekonomije Bosne i Hercegovine, uveliko će ovisiti o oporavku firmii u zemljama Europske unije, odnosno tržišta koje je glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i nosi 72% ukupnog izvoza naše zemlje. O tome koliki su gubici, da li su poduzete odgovarajuće mjere za spas gospodarstva i kako dalje razgovarali smo s predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem.
Koliku štetu je pandemija virusa nanijela gospodarstvu u BiH?
“Bosanskohercegovačka ekonomija je već u ožujku suočena s padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regiji ali i zemalja EU prema regiji. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu, ukupan opseg razmjene Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-srpanj 2020. godine je smanjen za 16,46% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz je manji za 15,09%, a uvoz za 17,28% u odnosu na prošlu godinu. Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene daju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana pandemijom COVID-19, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera kao što su Njemačka (-7,2%), Hrvatska (-6,6%), Srbija (-17,4%), Austrija (-11,2%), Italija (-31,8%) i drugi”.
Da li je država reagirala na pravi način i da li su usvojene mjere ublažile negativne učinke?
“Naši gospodarstvenici su ti koji trebaju ocijeniti mjere koje je država poduzela s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, kao i to da li je adekvatno reagirala na aktualnu situaciju. Komora je napravila seriju analiza, anketirala tvrtke i obišla neke od njih. Kada smo napravili presjek stanja vidjeli smo da mjere moraju biti bolje, odnosno, da su u njihovo kreiranje morali biti uključeni stručnjaci. Desilo se to da se zaobišla struka i politika je vodila borbu protiv pandemije pa imamo situaciju da iste mjere važe i za jedan frizerski salon i za tvrtku koja realizira milijunski posao. Nismo smjeli dopustiti da se strateške smjernice prave u devetom mjesecu, sa šest mjeseci zakašnjenja kada su vlasti završile s izolacijama, starim i novim.
Prve mjere su one koje se donose da se spasi ekonomija i mi smo morali u startu djelovati. Istina, iako smo s nekim mjerama kasnili, postoji određen broj mjera koje su dobro urađene. Moram reći da smo ponosni na ono što je Komora uradila, posebno u onim prvim danima kada je došlo do zatvaranja granica i usporenog kretanja robe. Analizirajući stanje na terenu i potrebe tvrtki, Komora je prema institucijama vlasti uputila preko 40 inicijativa, a njih više od 30 je usvojeno.
Koliko će biti potrebno BiH da se oporavi od tih posljedica?
“Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni na to da će sve ovo trajati, ali moramo biti spremni i da poduzimamo mjere za smanjenje posljedica, koje je već sada vrlo teško zaustaviti. Bosna i Hercegovina, kao izvozno orijentirana i uvozno zavisna zemlja, nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, zbog čega je i teško prognozirati opravak tržišta BiH bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni. Međutim, cijenimo da šansa za domaće gospodarstvo zaista postoji ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, što bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike.“
Koje mjere bi trebalo provesti u idućem razdoblju da bi se koliko-toliko ojačalo gospodarstvo?
“Prije svega, neophodna je politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koje su usvojene imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti”.
Nadležne institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima naći posao, dodaje Vuković.
“Olakšati pristup kreditima te osigurati potporu tvrtkama da obnove svoje poslovanje. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju PDV-a, trošarina i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će opseg doprinosa za MIO i zdravstvo. Proračuni će morati preuzeti veći dio isplata mirovina od planiranih u 2020. godini. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pozornost treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru. U narednom razdoblju bit će neophodno sinkronizirati proizvodnju s potrebama tržišta, prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja. Stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje na pravi način, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za tvrtke u razdoblju pred nama”.
Izvor: Poslovne novine
Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković reizabran za člana Upravnog odbora Eurokomore
Unija gospodarskih komora Republike Turske (TOBB) bila je domaćin sastanka pridruženih članica Eurokomore na kojem je izabran novi Upravni odbor za 2021. godinu. Obzirom na sadašnju situaciju, sastanak je održan putem zoom aplikacije, a sastanku je nazočio i predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković koji je reizabran za člana Upravnog odbora.
Tijekom sastanka sudionici su razgovarali o utjecaju pandemije koronavirusa na ekonomije zemalja, ali i poslovanje komorskog sustava u novonastaloj situaciji. Svi sudionici su stava da je međusobna suradnja i zajednički rad ključ uspjeha i jedini način da se prebrode problemi globalnih razmjera.
VTK BiH
Osniva se udruga kiseljačkih gospodarstvenika
U ponedjeljak, 7.9.2020. godine, u prostorijama Općine Kiseljak održan je sastanak članova Inicijativnog odbora za utemeljenje udruge gospodarstvenika općine Kiseljak.
Inicijativu za utemeljenje udruge gospodarstvenika općine Kiseljak pokrenuli su kiseljački gospodarstvenici Ivica Kubat, Dario Marjanović, Miroslav Raguz, Željko Novak i Nihad Junuzović, te predstavnici općinske vlasti na čelu s načelnikom Mladenom Mišurićem-Ramljakom i tajnikom Općine Dragomirom Lučićem.
Na sastanku su dogovorene daljnje aktivnosti oko pripreme Statuta, te registracije i prijema članova udruge.
Udruga gospodarstvenika utemeljuje se u svrhu unaprjeđivanja poslovne suradnje gospodarstvenika i tijela vlasti, naročito putem poticanja trgovine, investicija i drugih vidova gospodarske suradnje, razmjene informacija, iskustava i ideja između gospodarskih subjekata koji djeluju na području općine Kiseljak, uspostave kontakata s državnim tijelima, gospodarskim komorama i drugim gospodarskim asocijacijama, radi poboljšanja uvjeta za poslovanje i ulaganje.
Dogovoreno je kako će se utvrditi specifična područja i problemi koja su od ključne važnosti za poslodavce na području općine Kiseljak. Udruga će pratiti nove zahtjeve i potrebe članova, te pravovremeno reagirati na aktualnosti iz poslovnog okruženja, koji utječu na poslovanje članova i njihove djelatnosti.
Pristupanje i verifikacija članova vršit će se na Utemeljiteljskoj Skupštini, napomenuli su iz Inicijativnoga odbora Udruge gospodarstvenika općine Kiseljak.
KISELJAČKIM GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI RAZVOJNE BANKE
Predstavnici Razvojne banke Federacije BiH boravili su u Kiseljaku, te su u dvorani Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ kiseljačkim gospodarstvenicima predstavili aktivnosti i kreditne linije spomenute banke.
Dalibor Milinković, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj, te Borislav Trlin, direktor Odjela za istraživanje i razvoj, gospodarstvenicima su prezentirali dio obimnog programa Razvojne banke koji je namijenjen različitim gospodarskim granama.
Domaćin ovog predstavljanja bila je Općina Kiseljak, a načelnik Mladen Mišurić-Ramljak, među ostalim, je pozvao gospodarstvenike da utemelje Udrugu gospodarstvenika općine Kiseljak, te je naglasio kako će ujedinjenim djelovanjem putem udruge lakše ostvarivati svoja prava i rješavati eventualne probleme.
www.opcina-kiseljak.org
OBAVIJEST O PREZENTACIJI MOGUĆNOSTI RAZVOJNE BANKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA GOSPODARSTVENIKE OPĆINE KISELJAK
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Središnja Bosna/ Srednjobosanski kanton
Općina Kiseljak
Služba za gospodarstvo, urbanizam,
zaštitu okoliša i komunalne poslove
Obavještavamo sve zainteresirane gospodarstvenike (pravne i fizičke osobe) sa prostora Općine Kiseljak da će Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine organizirati predstavljanje svojih aktivnosti i kreditnih linija gospodarstvenicima općine Kiseljak, a uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera.
Predstavljanje će biti u Srijedu 2.9.2020. godine u dvorani Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, ul. Žrtava domovinskog rata br. 11, sa početkom u 13h, a čiji je domaćin općina Kiseljak.
Na prezentaciju su pozvani svi zainteresirani gospodarstvenici iz Kiseljaka.