Našem organizmu više odgovara ovo računanje vremena jer se vraćamo u jedan normalan, prirodni ritam.

U noći sa subote na nedjelju u 3 sata vratit ćemo kazaljke na satu sat unazad, kada počinje zimsko računanje vremena. Ovaj povratak se izjednačava s potencijalnim dodatnim satom sna, međutim, resetiranje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam. Ovo je za „Avaz“ kazala dr. med. sci. prim. Sabina Sarić.

Negativan utjecaj

– Praksa pomjeranja satova na ljetno ili zimsko računanje vremena svakako negativno utječe na zdravlje ljudi. Svi naši cirkadijalni ritmovi se pomjeraju, a to pomjeranje zahtijeva ogroman napor svih naših organskih sustava da se prilagodbe – rekla je dr. Sarić.

Kako je istaknula, najlakše se prilagoditi ovoj promjeni konzumiranjem lagane prehrane, više povrća, juhe i tečnosti, a manje unositi voća, a, kako s pomjeranjem sata dobivamo i sat više sna, to je isto pozitivno za zdravlje.

Dr. Sarić je dodala kako bi puno bolje bilo, ako bismo mogli birati, da ostane zimsko računanje vremena, jer je to pravo i prirodno vrijeme za naš organizam.

Vrijeme odmora

– Ljetno računanje vremena je kreirano ljudskom rukom i tu se ne poštuju prirodne odrednice kada se trebamo odmarati, kada ići na spavanje, ustajati, odnosno sve ono što nam priroda određuje. Zbog toga je važno da ostanemo pri zimskom računanju vremena jer to odgovara našem organizmu i jer se vraćamo u jedan normalan, prirodni ritam – kazala je dr. Sarić.

U parlamentu EU se od 2018. raspravlja o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena, ali do dogovora još nije došlo.