“Mi se iscrpljujemo u dokazivanju onoga što je zaista nesporno i što svaki objektivan promatrač, ne onaj koji se bavi politikom, zna”, rekao je Bariša Čolak

“U odluci U 3/17 Ustavni sud BiH vrlo je jasno rekao da Središnje izborno povjerenstvo BiH nije tijelo koje može provesti odluku Ustavnog suda BiH, nego je opet ponovio da je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.” Rekao je to izaslanik u hrvatskome klubu Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak na čiju je apelaciju Ustavni sud BiH još jednom dao za pravo hrvatskoj strani tvrditi kako je posve prijeporno održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini najesen zbog osporenih odluka u Izbornome zakonu po ranijoj apelaciji tadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

Svakome jasno

“Mi se iscrpljujemo u dokazivanju onoga što je zaista nesporno i što svaki objektivan promatrač, ne onaj koji se bavi politikom, zna”, rekao je Hrvatskom medijskom servisu Bariša Čolak, predsjedatelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, komentirajući očitovanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluku tog suda u predmetu “Ljubić”. Čolak one koji tvrde da je presuda “Ljubić” provedena pita kako je moguće da se neki vrlo važan zakon promijeni, a da se to ne zna.

“Ustavni sud BiH u odgovoru je napisao jedino što je mogao i ništa drugo nije mogao napisati, a mi smo znali i ranije da je tome tako. Naime, više je dokaza za to. Prvo, postoji vrlo jasan zahtjev Ustavnog suda BiH, odnosno nalog da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine promijeni odredbe Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i kao takve ih stavio izvan snage”, rekao je Čolak. Niti Ljubić nije bio iznenađen objavom Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. “Glede Odluke Ustavnog suda, jedino je relevantno očitovanje Ustavnog suda. Kao što je poznato, ja uopće nisam uzimao za ozbiljno tumačenja ‘ustavnih stručnjaka’, ‘političara’ i ‘politologa’ koji su tvrdili drukčije, pa s njima nisam niti polemizirao. To ne želim niti sada. Ako je to bio njihov politički spin, to bih nekako i mogao razumjeti kao nedostatak političke etike. Međutim, ako su oni zbilja tako mislili, onda je jadno i njihovo znanje i njihova pamet”, rekao je Ljubić koji je u vrijeme podnošenja apelacije bio predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Čolak pak naglašava da nije siguran koliko je to poznato široj javnosti, ali da Ustavni sud BiH, nakon što protekne zakonski rok za izmjenu osporenih odnosno neustavnih odredbi određenog zakona, obavijesti Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine da zakonodavno tijelo nije postupilo u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda. Čolak, koji je i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, zaključuje da je cilj onih koji propagiraju laž da je presuda “Ljubić” provedena dezavuirati javnost i davati krila onima kojima nije stalo do dogovora o promjeni Izbornog zakona BiH te zadržavanje statusa quo. A da odluka nije provedena, potvrđuje još jedna apelacija. I to upravo Bariše Čolaka oko ocjene bošnjačkih izaslanika da prijedlog HNS-a BiH o izbornoj reformi, odnosno načinu biranja izaslanika u Dom naroda FBiH vrijeđa vitalni interes Bošnjaka. Ustavni sud je u toj presudi odbacio mogućnost da SIP tumači i provodi odluku Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”. Pri tome je podsjetio kako Dom naroda Parlamenta FBiH predstavlja dom konstitutivnih naroda, a ne dom županija kao federalnih jedinica od kojih se sastoji Federacija BiH. “Osnovna funkcija Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda. Stoga, pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti zasnovano na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda FBiH onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa”, navodi se u presudi po apelaciji “Čolak”.

“Hrvati” Edim i Anel

Unatoč svemu, bivši savjetnik Željka Komšića i aktualni čelnik Središnjeg izbornog povjerenstva tvrdi kako nema zapreka za održavanje izbora navodeći da SIP ima zadaću usklađivati mandate nakon popisa pučanstva. Problem je, međutim, što je ta cijela odredba o distribuciji mandata maknuta te je izbrisana rečenica o potrebi da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda ako je izabran u tamošnju županijsku skupštinu. Upravo ta odredba dovodi do manipulacije i nelegitimnog predstavljanja, a što potvrđuju slučajevi “Hrvata” Edima Fejzića iz Goražda i Anela Šahinovića iz Bihaća, ali i Boris Krešića te Damira Marjanovića koji nemaju legitimitet naroda kojega predstavljaju.