Više od 300 direktora i poduzetnika dolazi na konferenciju „Kako ubrzati rast?“ u Sarajevu
U okruženju u kojem se tržišta brzo mijenjaju, a pritisci na kompanije rastu iz godine u godinu, samo oni koji razumiju mehanizme rasta uspijevaju ostvariti kontinuitet i stabilnost poslovanja. Upravo takve kompanije i njihove priče nalaze se u fokusu konferencije pod nazivom „Kako ubrzati rast?“, koja će biti održana 25. ožujka u Domu mladih u Sarajevu, u organizaciji Poslovnih novina.
Konferencija se realizuje u okviru regionalnog projekta Brzorastuće kompanije – Adria 1000 Fastest Growing Companies, koji rangira kompanije u Adria regiji na temelju stvarnih financijskih pokazatelja i složene godišnje stope rasta prihoda (CAGR).
Pokrovitelj projekta je Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo gospodarstva Kantona Sarajevo, koji kroz institucionalnu potporu prepoznaju značaj razvoja domaćeg gospodarstva, jačanja konkurentnosti i promocije kompanija koje bilježe kontinuiran rast. Partner projekta i konferencije Brzorastuće kompanije je Centar Skenderija Sarajevo. Oficijelno vozilo projekta je Porsche, a telekomunikacijski partner je BH Telecom.
Događaj će okupiti i predstavnike ključnih institucija i privrednih organizacija. Očekuje se dolazak predsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmeta Egrlića, predstavnika Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kao i predstavnika Gospodarske komore Republike Srpske.
Dodatnu međunarodnu dimenziju konferenciji daju i poslovne delegacije iz regije. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Sandžak Business Foruma sa nekoliko kompanija, kao i delegacija Indijsko-hrvatske gospodarske komore sa partnerskim kompanijama.
Za konferenciju vlada izuzetno interesiranje poslovne zajednice, te organizatori očekuju više od 300 sudionika – direktora, poduzetnika i poslovnih lidera iz Bosne i Hercegovine i regije.
Konferenciju „Kako ubrzati rast?“ podržao je veliki broj kompanija i partnera iz različitih sektora gospodarstva, što dodatno potvrđuje značaj ovog događaja za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini i regiji.
Potpora ovako širokog spektra kompanija – od financijskog sektora, industrije i logistike do IT-a, marketinga i trgovine – potvrđuje da konferencija „Kako ubrzati rast?“ postaje jedno od središnjih mjesta okupljanja poslovne zajednice u regiji.
Ulaznice za konferenciju možete kupiti putem Entrio platforme: KUPI ULAZNICU!
OLX.ba se vraća korijenima: Vraća se PIK, vraća se stara vlasnička struktura
Nakon što se OLX i službeno povuče, pored ranijih vlasnika i osnivača u vlasničku strukturu će u manjinskom omjeru biti uključene i druge osobe…
odeća platforma za online trgovinu u Bosni i Hercegovini (BiH) vraća se svojim korijenima, OLX.ba ponovo postaje PIK.ba, doznaje Bloomberg Adria.
Trenutno se kao vlasnici kompanije vode Emir Pilavdžić, Adnan Budimlić i OLX Global B.V. Nakon što se OLX i službeno povuče, pored ranijih vlasnika i osnivača u vlasničku strukturu će u manjinskom omjeru biti uključene i druge osobe, piše Bloomberg Adria.
OLX je vodeća svjetska kupoprodajna platforma prisutna u više od 30 zemalja diljem svijeta.
PIK.ba nastao je 2009. godine, a veliki broj internet korisnika prepoznao je prednost i koristi online trgovine, te je nakon samo tri mjeseca postojanja platformu aktivno koristilo više od 30.000 registriranih korisnika, a do 2015. godine broj aktivnih korisnika povećan je na 1,3 milijuna.
To je prepoznala globalna mreža oglasnika OLX i početkom 2015. godine, PIK.ba je postao član OLX-a, nastavljajući djelovati kao OLX.ba.
Platformu danas koristi više od tri milijuna registriranih korisnika, koji oglašavaju više od četiri milijuna aktivnih artikala.
Kiseljak dobiva novi moderni kvart: Retail park, Lidl i luksuzni kompleks u izgradnji
U Kiseljaku se gradi novo urbano naselje s Lidl supermarketom, retail parkom Point i stambeno-poslovnim kompleksom
Kiseljak je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini koji je posljednjih godina zabilježio značajan rast u izgradnji novih stambenih, poslovnih i maloprodajnih zgrada. Trenutno je u Kiseljaku u tijeku nekoliko investicija koje bi mogle značajno promijeniti izgled jednog dijela grada, piše BiznisInfo.
Ovo je područje gdje su već izgrađene moderne zgrade i trgovački centri. Nove investicije dodatno oblikuju prostor koji bi mogao postati novo urbano naselje ovog grada.
Lidl uskoro otvoren
Jedan od najznačajnijih objekata koji se trenutno grade je Lidl supermarket.
Zgrada je već izgrađena, a trenutno su u tijeku radovi na uređenju parkirališta i okolnog prostora. S obzirom na to da su glavni građevinski radovi završeni, očekuje se da će objekt biti spreman za uporabu na vrijeme za početak Lidlovog poslovanja u Bosni i Hercegovini, što se očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Retail park Point
Odmah uz Lidl izgrađen je i Retail park Point, tržni centar od kojeg se očekuje da u Kiseljak dovede nove brendove.
U opisu projekta navodi se da bi ovaj retail park trebao postati moderno mjesto za kupovinu i svakodnevne aktivnosti stanovništva.
Objekt se prostire na površini većoj od 10.000 četvornih metara, dok je površina samog centra oko 4.250 četvornih metara.
U njegovoj izgradnji sudjelovalo je više od 25 tvrtki i oko 300 radnika, a investitor je tvrtka MT Projekt iz Širokog Brijega.
Izgradnja retail parkova posljednjih je godina sve češći trend u Bosni i Hercegovini. Riječ je o trgovačkim centrima u kojima je fokus prvenstveno na prodajnom sadržaju, dok su ugostiteljski i zabavni sadržaji svedeni na minimum.
River Garden: Novi stambeno-poslovni kompleks
U neposrednoj blizini ove trgovačke zone gradi se stambeno-poslovni kompleks River Garden, koji investitori opisuju kao jedan od najatraktivnijih projekata te vrste u Bosni i Hercegovini.
Prva zgrada kompleksa već je završena i nudi moderne stambene i poslovne prostore, kao i krovne vrtove koji predstavljaju poseban arhitektonski element projekta.
River Garden i River Boomerang u Kiseljaku
Trenutno je pri kraju izgradnja novog objekta pod nazivom River Boomerang, koji je nastavak ovog kompleksa i projektiran je s naglaskom na udobnost, privatnost i kvalitetu života.
Novo urbano središte
U ovom dijelu grada već su izgrađene moderne stambene zgrade i trgovački centri, a novi projekti dodatno mijenjaju urbanu sliku Kiseljaka.
Očekuje se kako bi razvoj ovog područja mogao privući posjetitelje iz drugih gradova, ali i potencijalne nove stanovnike koji bi u Kiseljaku mogli pronaći moderan prostor za život i poslovanje.
Biznis.info
I građani BiH uskoro bez plaćanja naknade za roaming unutar EU. Evo detalja
Iznenadni računi ili veće naknade prilikom putovanja nešto su što se više ne poznaje unutar EU. Predloženo je da se ovo proširi na zapadni Balkan. To bi značilo lakše pozive i mobilne podatke koji funkcioniraju po cijenama kod kuće
Europska komisija predložila je otvaranje pregovora s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom kako bi ih integrirala u režim EU-a „Roaming kao kod kuće“, priopćeno je iz Komisije.
Nakon što se sporazumi finaliziraju sa svakim od partnera i nakon što se u potpunosti usklade s pravilima EU-a o roamingu, ljudi koji putuju između EU-a i zapadnog Balkana moći će upućivati pozive, slati tekstualne poruke i koristiti mobilne podatke bez dodatnih naknada za roaming.
Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju, izjavila je:
„Danas činimo značajan korak na putu partnera sa zapadnog Balkana k pridruživanju roaming-obitelji EU. To su dobre vijesti i za građane i za poduzeća.“
Marta Kos, povjerenica za proširenje, izjavila je:
„Naknade za roaming problem su za ljude diljem zapadnog Balkana. One utieču na radnike koji prelaze granice ili obitelji koje jednostavno žele ostati u kontaktu. Iznenadni računi ili veće naknade prilikom putovanja nešto su što više ne poznajemo unutar EU. Danas smo predložili da se ovo proširi na zapadni Balkan. To bi značilo lakše pozive i mobilne podatke koji funkcioniraju po cijenama kod kuće.“
VIDEO Predstavljen idejni projekt brze ceste iz BiH do granice s Hrvatskom: 16 mostova, petlje, tuneli…
Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sustavno razvijaju i mrežu brzih cesta kao prometnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniju županiju
Autoceste FBiH priopćile su kako je završen idejni projekat brze ceste Bihać – Cazin – Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sustavno razvijaju i mrežu brzih cesta kao prometnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniju županiju. Velika Kladuša – granica Hrvatske, a što bi trebalo donijeti novih 46 kilometara ceste.
Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sustavno razvijaju i mrežu brzih cesta kao prometnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniju županiju.
Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, povećati sigurnost prometa te doprinijeti gospodarskom razvoju ovog dijela Federacije BiH.
- Dionica 1: Bihać – Cazin (cca 17,9 km)
Početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, deniveliranom kružnim raskrižjem, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazina.
Planirani objekti:
- tri mosta/vijadukta (dupli), ukupne dužine cca 2.446 m
- 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 2.240 m
- 2 petlje
- Dionica 2: Cazin – Šumatac (cca 14,3 km)
Trasa započinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac.
Planirani objekti:
- šest mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.591 m
- 1 tunel (dvocijevni), dužine cca 1.127 m
- 2 petlje
- Dionica 3: Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (cca 13,4 km)
Trasa ove dionice počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone.
Planirani objekti:
- sedam mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.866 m
- 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 1.150 m
- 3 petlje Čvorište Maljevac
Merz ide u prvi posjet Kini: “Tražimo pravu ravnotežu suradnje”
Njemački kancelar Friedrich Merz sljedeći će tjedan otputovati u svoj prvi posjet Kini, samo nekoliko dana nakon početka Kineske nove godine. “Neka Godina konja donese snagu i pruži novi zamah njemačko-kineskim odnosima”, napisao je Merz na društvenoj mreži X, dodavši kako se raduje skorom putovanju. Svoj posjet Kini kancelar, koji je dužnost preuzeo u svibnju, najavio je na kongresu svoje konzervativne stranke CDU u Stuttgartu, piše Euronews.
“Potrebni su nam gospodarski odnosi s cijelim svijetom, a to, naravno, uključuje i zemlju poput Kine”, rekao je, istaknuvši da s njim putuje i “veliko gospodarsko izaslanstvo”.
“Vanjska politika danas je ujedno i vanjska ekonomska politika, a vanjska ekonomska politika ključan je dio naše gospodarske politike”, dodao je.
Potraga za “pravom ravnotežom suradnje”
Friedricha Merza će u srijedu u Pekingu primiti premijer Li Qiang, nakon čega je predviđen sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Njemački kancelar posjetit će Zabranjeni grad te njemačku automobilsku tvrtku Mercedes-Benz. Potom će otputovati u Hangzhou kako bi posjetio kinesku robotičku tvrtku Unitree i njemačkog proizvođača turbina Siemens Energy. Prema riječima glasnogovornika vlade, dvodnevni posjet bit će usredotočen na “konkurenciju” i pronalaženje “prave ravnoteže u suradnji”.
Posjet se odvija u ključnom trenutku za Njemačku, čiji se proizvođači automobila suočavaju sa sve jačom konkurencijom iz Kine. Njemačka nastoji održati čvrste veze s Kinom unatoč tome što Peking odbija osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, no istovremeno pokušava izbjeći preveliku ovisnost o trgovini s Kinom.
Kina je prošle godine ponovno zauzela mjesto najvećeg pojedinačnog trgovinskog partnera Njemačke, s ukupnom robnom razmjenom od 251.8 milijardi eura, objavio je u petak njemački Savezni ured za statistiku. Kina je tu poziciju držala od 2016. do 2023., no 2024. godine prestigle su je Sjedinjene Države. Dok je trgovina s Kinom lani rasla, ona sa SAD-om pala je na 240.5 milijardi eura.
Novi svjetski poredak
“Kina se danas svjesno udaljava od Sjedinjenih Država i zahtijeva pravo na definiranje novog multilateralnog poretka po vlastitim pravilima. U takvom poretku nema mjesta za slobodu izražavanja, vjeroispovijesti i medija. Nastojanja da se promiče univerzalna posvećenost ljudskim pravima ondje se odbacuju kao miješanje u unutarnje poslove”, rekao je Merz.
U svom je govoru kancelar Merz također napomenuo da tradicionalni međunarodni poredak utemeljen na pravilima više ne postoji, a zamjenjuje ga novi svjetski poredak kojim dominiraju velike sile. Kako bi se Europa snašla u tim promjenama, mora ojačati svoje gospodarske i vojne sposobnosti te istovremeno tražiti nova trgovinska partnerstva diljem svijeta.
Uspješna žena na čelu giganta: Kiseljačanka Marijana Rajić otkriva formulu energetskog uspjeha
Energetski sektor prolazi kroz jednu od najintenzivnijih transformacija u svojoj povijesti, pod pritiskom globalnih promjena, energetske tranzicije i sve složenijih tržišnih i regulatornih okolnosti.
Upravo u ovom trenutku nova direktorica Holdine i Energopetrola, Kiseljačanka Marijana Rajić, preuzima upravljanje tvrtkama s jasnim ciljem očuvanja stabilnosti poslovanja, ali i njegovog strateškog razvoja u razdoblju snažnih promjena na energetskom tržištu.
U intervjuu za Biznis.ba govorila je o ključnim pitanjima koja danas oblikuju energetski sektor – od globalnih promjena i energetske tranzicije, preko modernizacije i digitalizacije poslovanja, do izazova upravljanja velikim sustavima i razvoja ljudskih resursa. Osvrnula se i na položaj domaćih energetskih tvrtki u regionalnom kontekstu, ulogu liderstva u vremenu transformacije, kao i na planove razvoja Holdine i Energopetrola u narednim godinama. Govorila je i o stanju tvrtki koje preuzima, njihovom razvojnom potencijalu, ali i izazovima koji prate poslovanje u jednom od najdinamičnijih gospodarskih sektora.
Nova direktorica ove dvije tvrtke naglašava da preuzimanje pozicije nije donijelo iznenađenja, već potvrdu stabilnosti sustava i njegove tržišne moći.
– Kroz godine provedene u tvrtki, obavljajući različite poslovne uloge, imao sam priliku temeljito upoznati naše poslovanje, strukturu, tržišnu dinamiku i izazove energetskog sektora iz više perspektiva. Stoga moj prvi dojam prilikom preuzimanja pozicije nije donio nikakva iznenađenja, već sam potvrdio da tvrtka ima stabilne temelje, kako u pogledu poslovanja, tako i u kvaliteti osoblja i snažnoj tržišnoj poziciji, što nam daje sigurnu osnovu za daljnje unapređenje poslovanja. Najveći izazovi dolaze iz šireg regulatornog okvira, koji se u Bosni i Hercegovini još uvijek usklađuje s europskim praksama, što ponekad usporava tvrtke koje posluju prema međunarodnim standardima. Dodatnu složenost donose različiti pristupi institucija na određenim razinama, ali to promatramo i kao dio okruženja u kojem radimo i pristupamo tome kroz otvoreni dijalog i profesionalnu suradnju – ističe direktor Rajić.
Navodi da je unatoč neizbježnim izazovima prostor za napredak puno veći od prepreka.
– Imamo snažan sustav, kvalitetne ljude i jasne standarde i upravo na tim temeljima nastavljamo se razvijati. Pripadnost velikoj međunarodnoj grupi dodatno nas jača, jer nam razmjena znanja, iskustva i regionalna suradnja omogućuje rast u skladu s najvišim industrijskim standardima – naglašava direktorica u intervjuu za naš portal.
Energetska tranzicija i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima ključne su teme suvremenog energetskog tržišta. U takvim okolnostima poslovanje tvrtki koje se tradicionalno oslanjaju na naftne derivate zahtijeva pažljivu ravnotežu između stabilnosti i transformacije.
– U energetskom sektoru ravnoteža između današnjih potreba i budućih promjena postaje svakodnevni zadatak. Fosilna goriva ostat će važan resurs još dugo, ali je jasno da njihov udio u ukupnoj potrošnji polako opada i da je tranzicija neizbježna, ali ne tako brza. Zato istovremeno čuvamo stabilnost našeg poslovanja i gradimo temelje za budućnost. Također imamo prednost što smo dio INA i MOL Grupe, pa već uvodimo procese i standarde koji su u skladu s europskim praksama – kaže.
Tvrtke već poduzimaju konkretne korake prema energetskoj tranziciji, kroz modernizaciju maloprodajne mreže, razvoj koncepta Fresh Corner i proširenje infrastrukture za električna vozila, pokušavajući uskladiti transformaciju s potrebama lokalnog tržišta i navikama potrošača.
Stabilnost poslovanja u energetskom sektoru danas je snažno povezana s globalnim tržišnim trendovima, ali i s geopolitičkim rizicima koji utječu na lance opskrbe i cijene energije. Upravo zato otpornost sustava postaje jedan od ključnih čimbenika dugoročne održivosti.
– Holdina i Energopetrol su stabilne i otporne tvrtke zahvaljujući snažnom međunarodnom sustavu čiji smo dio, a koji osigurava pouzdanu opskrbu i visoke standarde kvalitete. Dugogodišnje iskustvo na tržištu BiH, uz razvijenu logističku mrežu i pouzdane partnere, omogućuje nam brzu prilagodbu promjenama i modernizaciju procesa. Povjerenje kupaca, kvalitetno gorivo i dobra usluga ostaju u središtu našeg poslovanja, dok ulaganje u ljude i njihovu stručnost jača otpornost sustava. Sve to zajedno omogućuje nam da ostanemo stabilan i pouzdan partner čak i u zahtjevnim tržišnim uvjetima – naglašava direktorica, Marijana Rajić.
Suvremeno upravljanje velikim energetskim tvrtkama sve više podrazumijeva profesionalizaciju sustava donošenja odluka i oslanjanje na jasne procese, analitiku i dugoročne strategije. Pitali smo direktoricu što za nju znači upravljati velikim tvrtkama poput Holdine i Energopetrola?
– Profesionalizacija upravljanja, posebno u energetskom sektoru, za mene prvenstveno znači jasno definirane procese i odgovornosti. Dio smo velike korporacije u kojoj su precizno postavljene uloge, ovlasti i procedure, što omogućuje brže, sigurnije i dosljednije donošenje odluka. U svakodnevnom radu to znači da se oslanjamo na podatke, analitiku i činjenice, naše pretpostavke su informirane, a odluke argumentirane. Kontinuirano ulažemo u razvoj naših kolega i jačanje njihovih kompetencija, jer samo dobro pripremljeni timovi mogu donositi kvalitetne odluke i upravljati sustavom na stabilan način. Sve odluke usklađujemo s dugoročnim ciljevima tvrtke i načelima odgovornog poslovanja. „To je suština profesionalnog upravljanja: transparentnost, stručnost, dosljednost i jasan fokus na održivi razvoj“, objašnjava za Biznis.ba.
Modernizacija poslovanja Energopetrola predstavlja jedan od ključnih smjerova razvoja, posebno kroz unapređenje maloprodajne mreže i prilagodbu suvremenim očekivanjima potrošača.
– Energopetrol danas posluje kao zdrava i stabilna tvrtka, što nam daje prostor da se usredotočimo na daljnji razvoj i modernizaciju. Naš ključni prioritet je unapređenje maloprodajne mreže i stvaranje boljeg, modernijeg iskustva za kupce. To znači proširenje usluga, modernizaciju objekata i kontinuirano prilagođavanje potrebama tržišta. Istovremeno, svjesni smo snage brenda Energopetrol i emocionalne veze koju naši kupci imaju s njim. Čuvamo tu tradiciju, ali je stalno osvježavamo i usklađujemo s očekivanjima današnjih potrošača – kaže direktor.
Digitalizacija i inovacije postaju neizbježan segment razvoja energetskog sektora, a u Holdini i Energopetrolu već su implementirani brojni suvremeni procesi. Kakvi, otkriva nam direktor.
– Prostor za inovacije u naftnom sektoru u BIH je stvaran, i već smo ostvarili značajan napredak u tom smjeru. Većina naših internih procesa je digitalizirana, što nam omogućuje brže poslovanje, bolju kontrolu nad poslovanjem i veću učinkovitost u svakodnevnom radu. Također smo uveli INA/EP Klub, potpuno digitalizirani program vjernosti, koji je potvrdio da kupci u Bosni i Hercegovini vrlo dobro prihvaćaju moderne usluge, personalizirane ponude i jednostavniji digitalni pristup. Istovremeno, kontinuirano integriramo digitalna rješenja u sve segmente poslovanja. Posebno veliki potencijal vidimo u maloprodajnoj mreži, gdje digitalizacija može dodatno poboljšati korisničko iskustvo, ubrzati procese i povećati transparentnost – kaže.
Razvoj tvrtke snažno je povezan s razvojem osoblja, a upravljanje ljudskim resursima jedan je od ključnih prioriteta menadžmenta.
– Ljudi su naša ključna korporativna vrijednost i temelj svakog uspješnog sustava. Bez obzira na tehnologiju ili procese, dugoročni razvoj uvijek počinje s vještim i motiviranim timovima. Zato nam je jednako važno zadržati postojeće stručnjake i privući nove profile. Iskusno osoblje osigurava kontinuitet, organizacijsko znanje i stabilnost, dok novi ljudi donose svježinu, nove vještine i perspektivu potrebnu za transformaciju i prilagodbu stalno promjenjivom tržištu – objašnjava Rajić.
Naglašava da kontinuirano ulažu u profesionalni razvoj svojih zaposlenika, kroz brojne edukacije, mentorstvo i stvaranje prilika za napredovanje.
Apropo činjenice da su žene i dalje rijetko na čelu kompanija, zanimalo nas je da li drugačiji stil liderstva može donijeti promjene u upravljanju kompleksnih sistema.
– Vjerujem da različiti stilovi liderstva donose dodatnu vrijednost svakom sustavu, posebno u kompleksnim sektorima kakav je energetika. Ti stilovi se ne isključuju, već se međusobno nadopunjuju i zajedno stvaraju snažnije okruženje za donošenje odluka. Žene često unose više suradnje, otvorenosti i dijaloga, što može biti značajna prednost i doprinijeti boljem razumijevanju timova, bržem rješavanju izazova i izgradnji povjerenja kao ključnih elemenata za stabilnost i dugoročni uspjeh – te dodaje,
da empatija u vođenju također ima važnu ulogu jer omogućava prepoznavanje potreba ljudi koji nose operativni dio posla, što direktno utječe na motivaciju, kvalitet rada i ukupne rezultate. Za mene ključno pitanje nije tko vodi, nego kako vodi. Različiti stilovi liderstva, kada se koriste na pravi način, zasigurno mogu donijeti veću snagu i održivija rješenja – naglašava direktorica Holdine i Energopetrola.
Regionalno povezivanje i konkurencija, smatra, predstavljaju priliku za razvoj domaćih energetskih kompanija.
– Regionalno povezivanje i fer konkurencija ključni su za razvoj energetskog sektora, jer motiviraju kompanije da kontinuirano unapređuju kvalitet usluga i pružaju bolje iskustvo kupcima. Holdina i Energopetrol u tom kontekstu imaju jasnu prednost. Kao dio INA i MOL Grupe, oslanjamo se na međunarodne standarde, znanje, tehnologije i poslovne modele koji su već isprobani i dokazani na regionalnim tržištima. To nam omogućava da radimo efikasnije, brže uvodimo novitete i da naše poslovanje bude usklađeno s najboljim industrijskim praksama – ukazuje direktorica.
Ističe da njihova snaga ne proizlazi iz ambicije da se samostalno šire nego iz toga što funkcionišu kao dio veliko energetskog sistema prisutnog širom regije.
U narednom periodu fokus poslovanja bit će na modernizaciji usluga, jačanju brendova i unapređenju korisničkog iskustva.
Prema njenim riječima, u budućnosti Holdinu i Energopetrol vidi kao pouzdane i prepoznatljive kompanije, koje su hrabro zakoračile u savremenije, modernije poslovanje.
– Naš fokus je da kupci prepoznaju napredak kroz modernizaciju maloprodajne mreže, daljnje jačanje i veću zastupljenost brenda Fresh Corner na tržištu, unapređene usluge, brže procese i kvalitetnije korisničko iskustvo. Istovremeno, želimo očuvati tradiciju naših brendova, ali je nadograditi standardima današnjeg vremena kako bismo ostali relevantni i snažni na tržištu. Važno nam je da budemo kompanije koje ne samo da prate promjene, već ih aktivno pokreću i postavljaju više standarde, unapređujući čitav sektor i zajednice u kojima posluju – poručuje.
Na kraju, ističe da su strateške odluke često najzahtjevniji dio liderske uloge, ali i neizbježan segment upravljanja energetskim kompanijama.
– U vremenu stalnih promjena, liderska uloga često podrazumijeva donošenje odluka koje nisu jednostavne. Energetski sektor je posebno zahtjevan jer se odvija u prostoru u kojem se prepliću brze tržišne promjene, kompleksni regulatorni okviri i potrebe potrošača. U takvim situacijama teške odluke postaju neizbježan dio poslovanja. Smatram da se odluke ne trebaju donositi samo na temelju njihovog trenutnog efekta, nego razumjeti njihov dugoročni odjek, jer strateške odluke grade stabilnost, povjerenje i održivost poslovanja. To je princip kojim se vodim, bez obzira na to koliko je odluka teška. Odluke moraju biti informirane, promišljene i profesionalno utemeljene. Kada u timu imate stručnjake, čak i najteže odluke postaju dio procesa koji vodi naprijed i u najboljem interesu kompanije i cijele zajednice – zaključuje Rajić za Biznis.ba.
Aganspahić M.
VIDEO Sekunde su odlučivale, zbog ovoga Kina zabranjuje uvlačive ručke
Pomodni dizajnerski detalj može prouzročiti velike probleme u prometnim nesrećama poput one koju prikazuje ova dramatična snimka.
Snimka koja se posljednjih dana širi društvenim mrežama prikazuje dramatično spašavanje troje putnika iz zapaljene električne limuzine. Riječ je o modelu Dongfeng eπ007, a nesreća se, kako je potvrdio proizvođač, dogodila još 19. ožujka prošle godine u kineskoj pokrajini Yunnan, piše Carscoops.
Na videu se vidi kako automobil nakon sudara velikom brzinom s kamionom gubi kontrolu, okreće se i udara u zaštitnu ogradu. Sudar na prvi pogled ne djeluje posebno težak, ali prema navodima proizvođača došlo je do oštećenja baterije, nakon čega je vozilo planulo. Od prvog udara do pojave otvorenog plamena prošlo je manje od minute.
Ručice se nisu otvorile
Vozač je odmah izašao iz vozila, no nije uspio otvoriti stražnja vrata. Uvlačive ručice nisu izašle iz karoserije. Ubrzo su se i njegova vrata zatvorila te više nisu reagirala. Nakon samo pola minute od sudara gust dim počeo je izlaziti iz automobila, a sva vrata ostala su zatvorena.
Uslijedila je borba s vremenom. Vozač je pokušao razbiti staklo laktom, a u pomoć je dotrčao prolaznik. Zajedno su kamenjem razbili bočna stakla i izvukli dvoje putnika. U 52. sekundi od sudara plamen je već bio vidljiv, a kabina potpuno ispunjena crnim dimom. Unatoč vatri, spašen je i treći putnik.
Teške opekline, ali bez smrtnih slučajeva
Prema riječima muškarca koji je pomogao u spašavanju, sva tri putnika zadobila su ozbiljne opekline, ali ozljede nisu opasne po život. On je pritom teško ozlijedio ruke i mjesecima kasnije imao je zavoje na prstima. Zbog ozljeda bi, kako je naveo, mogao izgubiti posao vozača kamiona.
Pojavile su se i neprovjerene tvrdnje da je jedna osoba poginula, no to nije službeno potvrđeno.
Reakcija proizvođača
Dongfeng je početkom veljače objavio priopćenje u kojem potvrđuje da se nesreća dogodila u ožujku 2025. te navodi da je njihov tim surađivao s nadležnim službama. Tvrtka ističe da je požar izbio nakon sudara velikom brzinom s kamionom i upozorava da viralne snimke možda ne prikazuju cijeli kontekst događaja.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o dizajnu uvlačivih ručki vrata, osobito u električnim vozilima. Kina je u međuvremenu odlučila zabraniti takva rješenja na novim modelima, a nakon ove snimke postaje jasno i zašto je opet dana prednost klasičnim mehaničkim ručicama.
“Neizvjesnost internetske sigurnosti u doba umjetne inteligencije”
Piše: Prof.dr. Hadžib Salkić
Internetska sigurnost nikada nije bila složenija i neizvjesnija nego što je danas. Digitalni prostor, koji se desetljećima doživljavao kao sredstvo napretka, komunikacije i gospodarskog razvoja, sve više postaje poprište sofisticiranih prijetnji, manipulacija i zlouporaba. Razvoj umjetne inteligencije (AI) dodatno produbljuje tu neizvjesnost, jer istovremeno donosi iznimne prilike, ali i ozbiljne sigurnosne rizike koje moderna društva još uvijek ne uspijevaju u potpunosti kontrolirati.
Tradicionalni kibernetički napadi, poput phishinga, zlonamjernog softvera ili krađe identiteta, više nisu jednostavni i prepoznatljivi. Uz pomoć umjetne inteligencije, napadi postaju automatizirani, prilagodljivi i ciljani. AI sustavi mogu analizirati ponašanje korisnika, komunikacijski jezik i digitalne navike te stvarati gotovo savršene lažne poruke, videozapise ili glasovne snimke. To briše granicu između stvarnog i lažnog, što korisnike stavlja u stanje stalne sumnje i neizvjesnosti.
Posebno zabrinjava pojava tzv. “deepfake” tehnologija, gdje umjetna inteligencija omogućuje stvaranje uvjerljivog lažnog audio i video sadržaja. Takvi se materijali mogu koristiti za političke manipulacije, diskreditiranje pojedinaca, ucjenu ili širenje dezinformacija. U takvom okruženju, povjerenje u digitalne dokaze, medije i informacije ozbiljno se narušava, što ima izravne posljedice za demokraciju, pravni sustav i društvenu stabilnost.
Drugi aspekt neizvjesnosti leži u činjenici da se sustavi umjetne inteligencije sve više koriste i u obrambene i u ofenzivne svrhe. Dok sigurnosne institucije koriste umjetnu inteligenciju za otkrivanje prijetnji i analizu velikih količina podataka, kibernetički kriminalci koriste iste tehnologije za zaobilaženje zaštita, testiranje ranjivosti sustava i prikrivanje svojih tragova. Ova „utrka u naoružanju“ u digitalnom prostoru dodatno komplicira pitanje tko zapravo ima kontrolu nad sigurnošću interneta.
Poseban izazov je zaštita osobnih podataka. Umjetna inteligencija oslanja se na ogromne količine podataka, često prikupljenih bez pune svijesti korisnika o tome kako se obrađuju i koriste. Ako su takvi sustavi kompromitirani, posljedice mogu biti dugoročne i nepovratne, jer se zloupotrijebljeni podaci mogu koristiti za profiliranje, praćenje i manipuliranje ponašanjem pojedinaca.
Unatoč svemu, umjetna inteligencija sama po sebi nije prijetnja – ona je alat. Ključno pitanje nije hoće li umjetna inteligencija oblikovati budućnost online sigurnosti, već tko će je kontrolirati, pod kojim pravilima i s kakvom odgovornošću. Bez jasnih pravnih okvira, etičkih smjernica i digitalne pismenosti građana, rizik od zlouporabe postaje veći od koristi koje ova tehnologija nudi.
U konačnici, online sigurnost u eri umjetne inteligencije ulazi u fazu duboke neizvjesnosti. Granice između zaštite i prijetnje, istine i manipulacije, slobode i nadzora postaju sve tanje. Odgovor na ove izazove zahtijeva zajednički pristup – tehnološki, pravni, obrazovni i etički – jer bez njega digitalni prostor može postati mjesto gdje sigurnost više nije pravilo, već iznimka.
Kiseljak.info
Rast online prodaje otvara nove prilike: eCommerce MasterClass okupio poduzetnice iz cijele BiH
Upravo u tom kontekstu, znanje o eCommercu prestaje biti prednost i postaje nužnost za konkurentno poslovanje.
U organizaciji Fondacije 787, u okviru programa BizUp Goes Green&Digital, eCommerce asocijacija u BiH održala je eCommerce MasterClass, namijenjen poduzetnicama iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine koje žele unaprijediti svoje poslovanje kroz digitalne i održive prakse. Održani MasterClass sastojao se od četiri tematski povezana modula, od definisanja eCommerce strategije i razvoja webshopa, do digitalnog marketinga, plaćanja i sigurnosti.
Vrijednost edukacije najjasnije se ogleda u iskustvima samih učesnica. Azra Deović Osmanagić, kreatorica brenda prirodne kozmetike AVIA Njega prirodom iz Sarajeva, ističe da joj je MasterClass dao ono što joj je do tada nedostajalo. „Ovo je za mene bilo zaokruživanje cjeline koju nisam mogla sama složiti. Dobila sam jasnu sliku šta eCommerce zapravo znači u praksi, od uloge webshopa i dizajna, do reklama, landing pagea i kartičnog plaćanja. Moduli su bili toliko dobro povezani da je cijeli MasterClass imao smisla kao jedna cjelina“, navela je Deović Osmanagić, dodajući da je posebno vrijedno bilo razgovarati s ljudima koji to rade svakodnevno, a ne samo čitati teoriju dostupnu online.
Sličan dojam imala je i Nina Stanarević iz Banje Luke, grafička dizajnerica i vlasnica knjigovezačkog studija TISA. „Iskreno, količina informacija je bila ogromna. Iako sam mislila da znam dosta, shvatila sam da postoje segmenti o kojima uopšte nisam razmišljala. Posebno mi je bio koristan modul o plaćanju i sigurnosti, jer sam tu imala najviše pitanja. Već danas imam konkretna pitanja koja ću postaviti svom developeru i web dizajnerici“, istakla je Stanarević, naglašavajući da je edukacija posebno vrijedna za one koji već imaju određeno iskustvo i žele napraviti iskorak.
U okviru eCommerce MasterClassa, poseban naglasak stavljen je na praktičan pristup i znanja iz realnog poslovnog okruženja. Predsjednik eCommerce asocijacije u BiH, Orhan Gazibegović, koji je ujedno bio i jedan od predavača, istakao je da je cilj bio ponuditi znanje iz prakse.
„MasterClass je osmišljen tako da predavanja drže isključivo stručnjaci koji aktivno rade u eCommercu u Bosni i Hercegovini. Nismo željeli teorijski pristup, već konkretne, hands-on primjere iz realnog poslovanja. Upravo ta razmjena stvarnog iskustva iz prakse čini ovu edukaciju drugačijom u odnosu na brojne programe koji ostaju na nivou teorije“, poručio je Gazibegović.
eCommerce MasterClass je razvijen kao modularni edukativni program koji u svojoj punoj verziji obuhvata devet međusobno povezanih modula, osmišljenih tako da pokriju cijeli eCommerce ekosistem, od strateškog planiranja do naprednih digitalnih alata. Program uključuje module koji se bave definisanjem strategije i ciljeva webshopa, razvojem i optimizacijom online prodavnica, digitalnim marketingom i generisanjem saobraćaja, specifičnostima online prodaje, odnosom s kupcima i upravljanjem prigovorima, logistikom i isporukom, plaćanjima i sigurnošću, zakonskim okvirima i pravnim usklađivanjem, kao i primjenom vještačke inteligencije u eCommercu.
Zahvaljujući modularnoj strukturi, eCommerce MasterClass se može prilagoditi različitim programima, ciljnim grupama i nivoima znanja, bilo kao cjelodnevna edukacija, višednevni trening ili kombinacija selektovanih modula u okviru postojećih razvojnih, akceleratorskih ili edukativnih inicijativa. Upravo ta fleksibilnost, uz fokus na praktična znanja i iskustva stručnjaka iz prakse, čini eCommerce MasterClass formatom koji je primjenjiv i relevantan za organizacije, institucije i programe koji žele ponuditi savremenu, tržišno utemeljenu edukaciju iz oblasti eCommerca.
BizUp Goes Green&Digital je dio Inicijative za razvoj privatnog sektora (EU4PSD) u BiH koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.
Uz potporu Hrvatske grade se novi mostovi koji spajaju BiH i EU, ali i novi kilometri prometnica
Osim što je najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH, Hrvatska nizom modela financira i sufinancira realizaciju brojnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata u BiH
Novi mostovi, ceste, granični prijelazi, gospodarski projekti…, BiH i Hrvatska u bliskoj će budućnosti dodatno učvrstiti status dviju prijateljskih država čija suradnja na svim razinama može biti primjer i drugim europskim zemljama.
Infrastruktura
Osim što je najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosni i Hercegovini, Republika Hrvatska nizom modela financira i sufinancira realizaciju brojnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata u BiH, kako potporom kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i nekoliko ministarstava tako i na međudržavnoj razini, a dokaz su do sada otvoreni kilometri novih cesta, zajednički mostovi, poput Svilaja i Gradiške… No, na tomu se neće stati jer su u fokusu projekti daljnjeg osnaživanja kvalitete infrastrukture u Bosni i Hercegovini, a upravo je o tomu, kao i temama koje se tiču gospodarske suradnje dviju država, bilo riječi i na sastanku izaslanstva federalne vlasti s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i ministrima Olegom Butkovićem i Antom Šušnjarom. Izaslanstvo FBiH činili su predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopremijer i federalni ministar financija Toni Kraljević, federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić te ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić, a tom prilikom Katić je poseban fokus stavila na tematiku projektnih aktivnosti koje podupire Hrvatska, a koje su izravno vezane uz podizanje kvalitete i sigurnosti prometa, ali i otvaranje novih gospodarskih perspektiva.
Zahvalivši na snažnoj i kontinuiranoj potpori koju Republika Hrvatska pruža u realizaciji važnih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, posebno u sektoru prometa, ministrica Katić istaknula je suradnju na realizaciji projekta izgradnje novog mosta u Čapljini, izgradnje ceste Ravno – Hutovo, projekta izgradnje novog mosta na rijeci Savi između Orašja i Županje, kao i infrastrukturnih projekata usmjerenih na povećanje kapaciteta Zračne luke Mostar, koje snažno podupire Republika Hrvatska. U ovom slučaju treba uputiti na činjenicu da je Hrvatska, uz potporu u rekonstrukciji prometnice Zavala – Orahov Do – granica RH, podršku dala i prometnici Ravno – Hutovo, koja će omogućiti povezivanje jugoistoka Hercegovine s magistralnom cestom Stolac – Neum, kao i obnovi ceste Vir – Aržano, koja je također bitna za prometno povezivanje tog dijela Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom. Nadalje, očekuje se i suradnja BiH i Hrvatske na gradnji novog mosta kod Brčkog koji će odgovoriti potrebama teretnog prometa. Prema riječima premijera Plenkovića, prioritet Hrvatske je nastaviti graditi dobrosusjedske odnose s BiH, jačati političku i gospodarsku suradnju te rješavati otvorena pitanja. – Hrvatska podupire daljnji nastavak radova na izgradnji koridora Vc kroz teritorij BiH kako bismo zajednički ostvarili puni potencijal ovog strateškog prometnog pravca koji povezuje naše države. Nadamo se i skorom otvaranju GP-a Gradiška, koji će dodatno osnažiti prometnu povezanost – istaknuo je premijer Plenković. Osim prometne infrastrukture, suradnja dviju zemalja u nadolazećem će se razdoblju očitovati i kroz energetiku, pri čemu projekt “Južna plinska interkonekcija” zauzima središnje mjesto u svim dosadašnjim i budućim razgovorima.
Potpora projektima
Na sastanku je razgovarano i o plinskim interkonekcijama, s posebnim osvrtom na projekt “Južna plinska interkonekcija”. Ministar Lakić prezentirao je i ostale planirane plinske interkonekcije u Federaciji BiH, uz naglasak da plinofikacija predstavlja značajnu razvojnu priliku za obje strane, uz naglasak kako je potrebno uraditi sve korake da bi se ovaj projekt realizirao u skoroj budućnosti. Naravno, kada promišljamo o ulozi Hrvatske u gospodarskom razvoju BiH, ne možemo ne spomenuti sve ono što se radilo i radi kroz aktivnosti na potpori projektima od interesa za hrvatski narod u BiH, a od toga koristi imaju svi žitelji Bosne i Hercegovine. Pritom valja uputiti na podatak koji je iznio Plenković prošle godine tijekom posjeta Mostaru, a u sklopu 35. obljetnice ustroja HDZ-a BiH, istaknuvši kako je Vlada RH u posljednjih gotovo 9 godina, od kada je na njezinu čelu, značajno povećala sredstva za brojne projekte u BiH, a kada se u to uračunaju izdvajanja za mirovine, bilo civilne, bilo vojne, iznos dolazi do gotovo pola milijarde eura.
Bivši operativac CIA-e otkrio kako vas agencije prisluškuju: Nećete vjerovati što mogu s vašim TV-om ili autom
Njegove tvrdnje temelje se na iskustvu bivšeg obavještajnog analitičara i operativca CIA-e, poznatog po tome što je 2012. godine osuđen zbog odavanja tajni vezanih uz CIA-in program ‘pojačanog ispitivanja’
Bivši operativac CIA-e, John Kiriakou, iznio je niz kontroverznih tvrdnji u podcastu The Diary of a CEO. Kiriakou je rekao da obavještajne službe mogu prisluškivati naše pametne uređaje i, u ekstremnim slučajevima, čak preuzeti kontrolu nad automobilima. Tijekom razgovora s voditeljem Stevenom Bartlettom, Kiriakou je poručio da tehnologija koju svakodnevno koristimo nije ni približno sigurna koliko ljudi vjeruju.
Njegove tvrdnje temelje se na iskustvu bivšeg obavještajnog analitičara i operativca CIA-e, poznatog po tome što je 2012. godine osuđen zbog odavanja tajni vezanih uz CIA-in program “pojačanog ispitivanja”, uključujući i kontroverznu tehniku waterboardinga. Kiriakou je zbog toga odslužio zatvorsku kaznu, a nakon toga mu je određen tromjesečni kućni pritvor.
Kada je razgovarao o digitalnoj sigurnosti, Kiriakou je bio izuzetno direktan: naši uređaji, kaže, nisu sigurni. Naglašava da problem nije samo u američkim obavještajnim službama, već i u svim velikim svjetskim silama. “Ne morate se brinuti samo o NSA, CIA-i i FBI-u, već i o Britancima, Francuzima, Nijemcima, Kanađanima, Australcima, Novozelanđanima, Rusima, Kinezima, Izraelcima, Irancima… Svi imaju te mogućnosti”, rekao je Kiriakou, dodajući da treba biti “vrlo, vrlo oprezan”.
Jedan od ključnih dijelova njegova intervjua odnosio se na tzv. “Vault 7”, curenje povjerljivih dokumenata iz 2017. koje je objavio WikiLeaks. Kiriakou tvrdi da iz tih materijala proizlazi da CIA može pretvoriti pametan televizor u mikrofon, čak i kada izgleda kao da je ugašen. Prema njegovim tvrdnjama, takvi uređaji mogu slušati razgovore u prostoriji i te informacije poslati dalje.
Plaćate brzi internet, a dobijete pužev tempo? RAK uvodi pravila koja to mijenjaju
Nova pravila Regulatorne agencije za komunikacije donose strože obveze za telekom operatere i veća prava za korisnike
U Bosni i Hercegovini od 25. siječnja na snazi su nova pravila Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) kojima se uređuju uvjeti pružanja javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i odnosi s krajnjim korisnicima. Pravilnikom 97/2024 uvode se značajne promjene koje bi trebale spriječiti praksu pružanja internetskih usluga znatno slabije kvalitete od ugovorene.
Prema novim odredbama, operatori su obvezni korisnicima prije potpisivanja ugovora bez naknade dostaviti sažetak ugovora s jasno istaknutim ključnim informacijama o usluzi, čime se omogućuje lakša usporedba ponuda na tržištu. Ugovori se u pravilu sklapaju na neodređeno vrijeme, uz mogućnost ugovaranja obveznog minimalnog trajanja koje ne smije biti dulje od 24 mjeseca, pri čemu operatori moraju ponuditi i opciju ugovora na 12 mjeseci.
Posebno je naglašena obveza operatora da korisnike najmanje 30 dana unaprijed obavijeste o svim promjenama cijena ili uvjeta poslovanja. U tim slučajevima korisnici imaju pravo raskinuti ugovor bez ikakvih troškova, kao i ostvariti povrat neiskorištenih sredstava kod prepaid usluga. Jedna od ključnih novosti odnosi se na brzinu interneta. Operator je dužan definirati minimalnu, uobičajeno dostupnu i maksimalnu brzinu, pri čemu minimalna brzina mora iznositi najmanje 70 posto maksimalno ugovorene brzine. Time se korisnicima pruža konkretna zaštita od dugotrajno loše kvalitete usluge.
Za provjeru brzine interneta korisnicima je na raspolaganju aplikacija RAK NetTest, a rezultati mjerenja mogu se koristiti kao relevantan dokaz u postupcima prigovora.
Ako operator ne osigura ugovorenu minimalnu brzinu, mora korisniku ponuditi raskid ugovora bez naknade. Alternativno, korisnik može zatražiti prelazak na paket s nižom brzinom ili sniženje mjesečne cijene usluge.
Srbija uvodi zračne taksije za EXPO 2027 u suradnji s Archer Aviationom
Vlada Srbije sklopila je strateško partnerstvo s američkom tvrtkom Archer Aviation za uvođenje zračnih taksija tijekom EXPO-a 2027 u Beogradu. Sporazum predviđa nabavu do 25 električnih eVTOL letjelica Midnight, namijenjenih brzim gradskim rutama. Projektom Srbija želi demonstrirati transport budućnosti i pozicionirati se kao regionalni pionir nove tehnologije. Iako je EXPO 2027 snažno promoviran kao razvojna prilika, prate ga visoki troškovi, političke kontroverze i upitna dugoročna isplativost. Bug
FOTO Mercedes se okreće gradnji luksuznih nekretnina: Pogledajte što grade u Dubaiju
MERCEDES se uslijed brojnih izazova u plasmanu automobila okreće dodatnim izvorima prihoda.
Jedan od najambicioznijih projekata tog tipa upravo se razvija u Dubaiju, gdje Mercedes sudjeluje u izgradnji goleme stambene zajednice s više od 13.000 stanova. Riječ je o projektu Mercedes-Benz Places | Binghatti City, drugom Mercedesovu stambenom projektu u tom gradu i jednom od rijetkih takve vrste u svijetu.
Grad unutar grada s 12 tornjeva i 13.000 stanova
Mercedes-Benz Places | Binghatti City zamišljen je kao planski osmišljena zajednica koja funkcionira kao “grad unutar grada”. Projekt se prostire na gotovo 900.000 četvornih metara i obuhvaća 12 tornjeva s više od 13.000 stambenih jedinica.
Središnji objekt kompleksa bit će stepenasti toranj Vision Iconic, dok će ga okruživati 11 pravokutnih zgrada ujedinjenih zajedničkim arhitektonskim jezikom. Prema navodima Mercedesa, cijeli je projekt oblikovan prema dizajnerskoj filozofiji Sensual Purity, kojom se DNK marke prenosi u arhitekturu i urbanizam.
Svaki toranj nosit će ime jednog Mercedesova konceptnog automobila, među kojima su Vision One-Eleven, Vision Mercedes Simplex, Vision Mercedes-Maybach 6 i Vision AVTR, čime se, prema investitorima, simbolično spajaju nasljeđe i budućnost brenda.
Luksuzni sadržaji, bazeni i parkovi
Iako detalji o samim stanovima još nisu u potpunosti otkriveni, navodi se da će svaka stambena jedinica biti pažljivo osmišljena kako bi pojačala doživljaj brenda Mercedes-Benz. U interijerima će dominirati crna i srebrna boja, uz prirodne materijale poput drva i kože te prepoznatljive grafičke elemente brenda.
Stanari će imati pristup suvremenim teretanama, joga-podovima, vanjskim trening platformama i stazama za trčanje. Planirano je i 12 specijaliziranih sportskih klubova, koji uključuju golf simulatore, penjanje, mačevanje, streličarstvo, pilates, spin studije, padel i squash. Uz to, u kompleksu će se nalaziti e-sports lounge, privatni kino-prostor, velika plesna dvorana i concierge usluga na razini luksuznog hotela.
Najveći brendirani stambeni projekt
Projekt razvijaju Mercedes-Benz i Binghatti Developers, a predstavlja iskorak iz pojedinačnih zgrada prema potpuno integriranoj planskoj zajednici. Osim stanovanja i sadržaja za slobodno vrijeme, projekt uključuje i integriranu infrastrukturu za električna vozila te mobilne usluge koje bi trebale olakšati svakodnevno kretanje unutar kompleksa.
Prema navodima investitora, cilj projekta je stvoriti prepoznatljivo urbano okruženje visoke luksuzne razine, u kojem se dizajn, tehnologija, mobilnost i zajednički život povezuju u jedinstvenu cjelinu. Mercedes-Benz Places | Binghatti City time postaje jedan od najvećih brendiranih stambenih projekata u regiji, ali i jasan pokazatelj smjera u kojem Mercedes traži nove poslovne prilike izvan automobilske industrije.
Vlasnik PRO TV Ante Stipić Ćunto kupio Posavinu TV!
Medijska scena u Bosni i Hercegovini danas je doživjela jedan od najznačajnijih preokreta u posljednjih nekoliko godina. Prema informacijama, poznati duvanjski poduzetnik i vlasnik PRO TV-a, Ante Stipić Ćunto, postao je novi vlasnik Posavine TV.
Spajanje sjevera i juga
Ovu veliku vijest, o kojoj se u medijskim kuloarima već neko vrijeme nagađalo, za portal Tomislavcity potvrdio je sam vlasnik PRO TV-a, Ante Stipić Ćunto. Navedenom akvizicijom pod istim krovom našle su se dvije iznimno utjecajne televizijske kuće koje program emitiraju na hrvatskom jeziku. Dok je PRO TV u kratkom vremenu postao nezaobilazan izvor informacija i zabave u Hercegovini i šire, Posavina TV godinama drži primat u informiranju posavskih Hrvata, ali i brojne dijaspore koja je snažno vezana uz ovaj medij.
Jedan od najutjecajnijih medijskih lidera u BiH
Ovaj poslovni potez nije samo obična kupoprodaja; on označava tektonsku promjenu u utjecaju na javno mnijenje. Preuzimanjem Posavine TV, Ante Stipić Ćunto objedinjuje ogroman gledateljski prostor od Jadrana do Save.
Objedinjavanjem ova dva medija Stipić postaje jedan od najutjecajnijih medijskih aktera u Federaciji BiH. Kontrola nad dva strateški važna kanala omogućuje mu neviđen doseg, ne samo u matičnim regijama, već i kod široke publike u iseljeništvu, čime se stvara jedinstven medijski prostor koji povezuje hrvatski narod u svim dijelovima BiH.
Što slijedi nakon ove akvizicije?
Iako detalji o budućim programskim promjenama još nisu službeno potvrđeni, očekuje se da će sinergija PRO TV-a i Posavine TV donijeti još kvalitetniji sadržaj, tehnička unaprjeđenja i snažniju zajedničku platformu za promociju kulture, tradicije i politike Hrvata u BiH.
Jedno je sigurno – medijska slika Federacije BiH od danas više nije ista.
Gotovo je s dijeljenjem broja? WhatsApp uvodi revoluciju u dopisivanju
U pozadini sustava, WhatsApp će koristiti skrivene interne identifikatore umjesto telefonskih brojeva, čime se dodatno štite osobni podaci korisnika.
WhatsApp radi na novoj značajci koja bi korisnicima trebala omogućiti sigurniju i privatniju komunikaciju, osobito pri dopisivanju s nepoznatim osobama. Cilj je smanjiti potrebu za dijeljenjem telefonskog broja, a rješenje se krije u korisničkim imenima.
Prema dostupnim informacijama, WhatsApp razvija sustav dopisivanja temeljen na korisničkim imenima, što znači da će korisnici moći pronaći druge osobe i započeti razgovor bez spremanja njihovog broja u imenik. Umjesto telefonskog broja, bit će dovoljno upisati korisničko ime. U razgovorima koji se pokrenu na ovaj način, niti jedna strana neće vidjeti telefonski broj druge osobe. Korisničko ime bit će prikazano kao naziv chata, a jasno će se vidjeti i u informacijama o razgovoru, ispod profilne fotografije, kako bi korisnici uvijek znali s kim komuniciraju.
Gotovo je s dijeljenjem broja? WhatsApp uvodi revoluciju u dopisivanju
U pozadini sustava, WhatsApp će koristiti skrivene interne identifikatore umjesto telefonskih brojeva, čime se dodatno štite osobni podaci korisnika.
WhatsApp radi na novoj značajci koja bi korisnicima trebala omogućiti sigurniju i privatniju komunikaciju, osobito pri dopisivanju s nepoznatim osobama. Cilj je smanjiti potrebu za dijeljenjem telefonskog broja, a rješenje se krije u korisničkim imenima.
Prema dostupnim informacijama, WhatsApp razvija sustav dopisivanja temeljen na korisničkim imenima, što znači da će korisnici moći pronaći druge osobe i započeti razgovor bez spremanja njihovog broja u imenik. Umjesto telefonskog broja, bit će dovoljno upisati korisničko ime. U razgovorima koji se pokrenu na ovaj način, niti jedna strana neće vidjeti telefonski broj druge osobe. Korisničko ime bit će prikazano kao naziv chata, a jasno će se vidjeti i u informacijama o razgovoru, ispod profilne fotografije, kako bi korisnici uvijek znali s kim komuniciraju.
Ako korisnik naknadno odluči spremiti kontakt, telefonski broj će se prikazivati u detaljima kontakta kao i do sada. Unatoč ovoj novosti, WhatsApp naglašava da se razina sigurnosti neće mijenjati – sve poruke, pozivi, glasovne poruke i dijeljeni sadržaji i dalje će biti zaštićeni end-to-end enkripcijom. U pozadini sustava, WhatsApp će koristiti skrivene interne identifikatore umjesto telefonskih brojeva, čime se dodatno štite osobni podaci korisnika.
Značajka je još u fazi razvoja i trenutačno nije dostupna široj javnosti. Otkrivena je u beta verziji WhatsAppa za Android (verzija 2.26.1.32), koja je dostupna putem Google Play Beta programa. Korisnička imena trebala bi biti uvedena kao opcionalna mogućnost u nekoj od budućih nadogradnji aplikacije.
Aktualni izazovi i smjerovi razvoja umjetne inteligencije – prof. dr. sc. Hadžib Salkić
Govoreći o suvremenim trendovima u području umjetne inteligencije, Salkić naglašava da je umjetna inteligencija u vrlo kratkom vremenu iz tehnološkog eksperimenta prerasla u faktor koji izravno utječe na pravni poredak, sigurnost društva i svakodnevni život građana. Prema njegovim riječima, jedna od najvažnijih aktualnih tema je regulacija umjetne inteligencije, posebno u kontekstu Europske unije. Naglasio je da donošenje Zakona o umjetnoj inteligenciji predstavlja prekretnicu, jer se prvi put uvode jasne obveze transparentnosti i označavanja određenih sustava i sadržaja umjetne inteligencije, posebno onih koji mogu dovesti do obmane ili zlouporabe.
Po Salkiću, problem deepfake tehnologije zaslužuje posebnu pozornost. Upozorava da se realistični lažni video i audio snimci sve više koriste za manipuliranje javnošću, kompromitiranje političkih procesa i narušavanje osobnog integriteta pojedinaca. Salkić naglašava da ovo više nije samo tehničko pitanje, već ozbiljan sigurnosni i pravni problem koji zahtijeva institucionalni odgovor države i regulatornih tijela.
U kontekstu svakodnevne primjene, Salkić ističe da je generativna umjetna inteligencija postala standardni alat u mnogim profesijama. Naglasio je da umjetna inteligencija značajno povećava učinkovitost u područjima poput administracije, novinarstva i obrazovanja, ali istovremeno pokreće pitanja autorstva, odgovornosti i profesionalne etike, koja još uvijek nisu jasno definirana.
Govoreći o obrazovanju, Salkić naglašava da se obrazovni sustavi suočavaju s ozbiljnim izazovom. Po njegovom mišljenju, zabrane korištenja AI alata nisu dugoročno rješenje. Umjesto toga, potrebno je redefinirati metode poučavanja, ojačati kritičko mišljenje i jasno standardizirati dopuštenu upotrebu umjetne inteligencije u akademskom radu.
Na kraju, Salkić ukazuje na rastuću važnost pitanja suvereniteta umjetne inteligencije. Kako ističe, borba za kontrolu nad podacima, algoritmima i infrastrukturom postaje novo geopolitičko pitanje. Države i velike korporacije koje razvijaju vlastite AI kapacitete imat će stratešku prednost, dok će ovisnost o tuđim tehnologijama predstavljati sigurnosni i ekonomski rizik dugoročno.
Zaključno, Salkić naglašava da umjetna inteligencija više nije stvar budućnosti, već stvarnost koja zahtijeva hitno uspostavljanje jasnih pravila, odgovornu primjenu i sustavnu edukaciju društva.
BiH dobila prvog milijardera: Vlasnik Bingo grupacije premašio milijardu eura
Bosna i Hercegovina je prvi put dobila milijardera, prema najnovijoj listi 100 najbogatijih ljudi u regiji, koju tradicionalno objavljuje časopis Nedeljnik. Ukupno bogatstvo najbogatijih poslovnih ljudi u regiji poraslo je za oko dvije milijarde eura u samo godinu dana, prateći globalni trend rasta kapitala najbogatijih.
Senad Džambić, prvi milijarder iz BiH
Na 21. mjestu regionalne liste nalazi se Senad Džambić, vlasnik Bingo Grupe, koji, prema procjenama časopisa, vrijedi 1.046.220.360 eura. Time je Džambić prvi poslovni čovjek iz Bosne i Hercegovine čije je bogatstvo premašilo milijardu eura, što je povijesni presedan za domaću ekonomsku scenu.
Bingo Grupa, kao najveći trgovački lanac u BIH, posljednjih godina bilježi snažan rast, širenje poslovanja i diverzifikaciju, što se izravno odrazilo na vrijednost imovine njegovog vlasnika.
Srbija i Hrvatska dominiraju listom
Listom 100 najbogatijih ljudi i dalje dominiraju srbijanski i hrvatski poslovni ljudi. Iako se Srbija suočava s političkim i ekonomskim izazovima, čak 48 poslovnih ljudi na listi dolazi iz Srbije.
Nakon dvije godine dominacije hrvatskih poslovnih ljudi, vlasnik Delta Holdinga vratio se na vrh liste, a odmah iza njega slijedi obitelj Kostić, koja je uspješno preuzela upravljanje MK Grupom.
10 najbogatijih ljudi su:
4 poslovna čovjeka iz Srbije, čije ukupno bogatstvo iznosi oko 9,8 milijardi eura
6 poslovnih ljudi iz Hrvatske, s ukupnim bogatstvom od približno 10,9 milijardi eura
Razlike u veličini tržišta i strukturi bogatstva
Prema podacima s liste, četiri najbogatija Crnogorca zajedno vrijede koliko i jedan Filip Zepter, što jasno pokazuje koliko veličina tržišta utječe na akumulaciju kapitala i poslovni uspjeh.
Za razliku od razvijenih gospodarstava, regija također bilježi blagi pad vrijednosti visokotehnoloških tvrtki, koje su bile među glavnim pokretačima rasta bogatstva u prethodnim godinama. Tradicionalne industrije, trgovina i poljoprivreda ponovno preuzimaju primat.
Prekretnica za Bosnu i Hercegovinu
Ulazak Bosanske i Hercegovine na kartu zemalja s milijarderima simbolično pokazuje promjenu u ekonomskom krajoliku, ali i postavlja pitanja o koncentraciji kapitala, tržišnoj konkurenciji i ulozi velikih sustava u domaćem gospodarstvu.
Ipak, činjenica da Bosna i Hercegovina prvi put ima milijardera predstavlja važan trenutak za regionalnu ekonomsku statistiku i poslovnu povijest zemlje.
Poduzetnica i inovatorica iz BiH na prestižnoj Forbesovoj listi, evo tko je ona
Reno je “fintech-proptech” platforma sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koja nudi model “renoviraj sada, plati poslije”, omogućavajući klijentima da renovacije financiraju kroz fleksibilne planove otplate na tri, šest ili 12 mjeseci
Bosanskohercegovačka poduzetnica Farah Karabeg, suosnivačica i operativna direktorica (COO) startupa Reno, našla se među ženama koje oblikuju budućnost inovacija u regiji Bliskog istoka, što joj je donijelo i mjesto na prestižnoj Forbesovoj listi posvećenoj poduzetnicama.
Farah Karabeg uvrštena je na listu Forbes Middle East 30 Under 30 za 2025. godinu, koja okuplja najuspješnije mlade lidere iz regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Reno je “fintech-proptech” platforma sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koja nudi model “renoviraj sada, plati poslije”, omogućavajući klijentima da renovacije financiraju kroz fleksibilne planove otplate na tri, šest ili 12 mjeseci. Kompanija povezuje korisnike s provjerenom mrežom izvođača i dizajnera, čime pojednostavljuje cijeli proces renoviranja – od planiranja do financiranja. Od osnivanja 2024. godine Reno je realizirao više od 120 projekata ukupne vrijednosti od pet milijuna dolara, s prosječnim projektom od oko 40.000 dolara. Platforma trenutačno okuplja 131 izvođača i dizajnera, uključujući renomirana imena iz industrije interijera.
Uspjeh kompanije potvrđen je i snažnom podrškom investitora – Reno je osigurao sedmeroznamenkastu investiciju kroz kombinaciju kapitala i duga, uz podršku fondova i akceleratora kao što su Sanabil 500, Hub71 i Plus VC. Forbes je, kako prenose bh. mediji, prepoznao doprinos Farah Karabeg kao primjer nove generacije liderica koje spajaju tehnologiju, financije i realne potrebe tržišta, dok njezin rad dodatno potvrđuje rastuću ulogu žena iz regije u globalnoj startup i inovacijskoj zajednici.
Marijana Rajić nova je direktorica Holdine i Energopetrola Sarajevo
Kiseljačanka Marijana Rajić je tijekom 18 godina gradila karijeru unutar INA Grupe na različitim pozicijama, obnašajući niz menadžerskih funkcija u kompanijama INA Grupe u Bosni i Hercegovini i regiji.
Sukladno organizacijskim promjenama, efektivno od 1. siječnja 2026. godine, Marijana Rajić je preuzela poziciju direktorice Društva i predsjednice Uprave Holdina d.o.o. Sarajevo i Energopetrol d.d. Sarajevo.
Rajić je na toj poziciji zamijenila Slavka Sića, kojem je mandat završio 31. listopada 2025. godine te će daljnju karijeru nastaviti izvan INA Grupe.
Marijana Rajić je tijekom 18 godina gradila karijeru unutar INA Grupe na različitim pozicijama, obnašajući niz menadžerskih funkcija u kompanijama INA Grupe u Bosni i Hercegovini i regiji.
Još kao studentica počela raditi upravo u ovoj kompaniji 2008. godine. Tijekom svog dugogodišnjeg iskustva imala je priliku raditi na različitim pozicijama, od operativnih, menadžerskih, pa sve do trenutne pozicije.
Na novu poziciju dolazi sa pozicije izvršne direktorice za maloprodaju u Holdini i Energopetrolu, a koju će i dalje nastaviti obnašati, objavljeno je na službenim stranicama Holdine.
Prethodnik Slavko Sić imenovan je za predsjednika Uprave i direktora društva Holdina u listopadu 2020. godine, a tijekom svoje karijere, osim menadžerske pozicije Holdini i Energopetrolu, stekao je i veliko iskustvu u oblasti maloprodaje i FMCG industrije u kompanijama kao što su Kraš, Podravka i iNovine.
Portal Bljesak.info imao je prigodu ugostiti gospodina Sića u svom podcastu IMAM IDEJU, što je jedan od njegovih posljednjih i najsveobuhvatnijih intervjua prije odlaska iz INA grupacije.
Podsjećamo da je razgovor realiziran u vrijeme burnih događaja u naftnoj industriji naše regije, a gospodin Sić se osvrnuo na neke od mogućih opcija u budućem funkcioniranju tržišta naftnih derivata, kako u maloprodaju, tako i u veleprodaji te u preradi nafte.
Bljesak.info
Ovo su najveći bh. izvoznici prošle godine
Bosanskohercegovačka izvozna scena doživjela je veliki preokret. Lider izvoza u 2025. godini po prvi put je poduzeće TT Kabeli iz Širokog Brijega. Tako je prekinuta višegodišnja dominacija teških industrijskih giganata, piše BiznisInfo.ba.
Godinama su vrh liste zauzimale kompanije poput ArcelorMittala, Alumine i Aluminij Industriesa, no nova struktura tržišta, snažan rast kablovske industrije i agresivna izvozna strategija doveli su do promjene na samom vrhu.
Top 10 najvećih bh. izvoznika
- TT Kabeli – Široki Brijeg
- ArcelorMittal Zenica d.o.o. – Zenica
- Nova Alumina d.o.o. – Zvornik
- SSL d.o.o. – Lukavac
- Bimal d.d. – Brčko Distrikt
- Elektrane Stanari d.o.o. – Stanari
- Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar
- Miviko d.o.o. – Posušje
- FEAL d.o.o. – Široki Brijeg
- Igman d.d. – Konjic
Preokret na vrhu i nova grupacija u fokusu
Posebno je zanimljivo da drugo i treće mjesto zauzimaju kompanije iz iste industrijske grupacije – ArcelorMittal odnosno Nova Željezara Zenica i Nova Alumina, bivša Alumina, koju je preuzeo poduzetnik Gordan Pavlović. Time je potvrđena snažna pozicija ove grupacije u ukupnom izvozu BiH.
Na listi su i SSL Lukavac, brčanski Bimal, te Elektrane Stanari kod Doboja, što pokazuje raznolikost izvozne strukture – od teške industrije i energetike do prehrambenog sektora.
Sedmo mjesto zauzima Aluminij Industries iz Mostara, a slijede još dva hercegovačka giganta – Miviko iz Posušja i Feal iz Širokog Brijega.
Listu zatvara poduzeće namjenske industrije Igman Konjic, jedan od najznačajnijih izvoznika vojne opreme iz BiH, prema podacima koje smo dobili od Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
TT Kabeli – novo ime na vrhu bh. izvoza
Poduzeće TT Kabeli danas je najveća tvrtka u Širokom Brijegu, a prema posljednjim dostupnim podacima, u 2024. godini ostvarila je prihode od 357,4 milijuna KM i dobit od 17,5 milijuna KM. Tvrtka je u vlasništvu obitelji Kožul.
TT Kabeli su vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Europi. Od proizvodnje prvih metara kabela u ljeto 2008. godine, poduzeće je izraslo u globalnog dobavljača koji danas opskrbljuje tržišta Europe, Afrike, Bliskog istoka, a probilo se i na tržište Sjeverne Amerike.
Osnivač poduzeća Josip Kožul preminuo je prije tri godine, a poslovanje je uspješno nastavila obitelj. Danas čak 95 posto ukupne proizvodnje završava u izvozu, prvenstveno u zemlje Europske unije, ali i u Izrael i SAD.
Prošle godine BiznisInfo.ba je pisao da poduzeće planira otvaranje dviju novih tvornica izvan BiH, što dodatno potvrđuje ambiciozne planove rasta.
Kako se posao razvijao
– S ponosom tvrdimo da nakon nešto više od desetljeća poslovanja imamo impresivne reference i status preferiranog dobavljača širom Europe. Realizirali smo brojne projekte, uključujući vjetroelektrane, solarne elektrane te projekte u distribuciji i prijenosu energije – poručuju iz poduzeća.
Kako navode, orijentacija na kupce, fleksibilnost i pouzdanost bili su ključni faktori ubrzanog rasta, a vizija poduzeća je postati jedan od najcjenjenijih proizvođača niskonaponskih kabela u Europi.
Širenje po Europi i regiji
U okviru širenja, poduzeće je razvilo snažnu distributivnu mrežu:
- TT Cables Nordic (Litva) osnovan je 2016. godine za baltičko i skandinavsko tržište
- Iste godine osnovana je i TT Kabeli Srbija
- TT Kabeli Hrvatska i TT Cables GmbH Austria osnovani su 2021. godine
- U travnju 2023. godine, hrvatska firma Brodomerkur Energetika d.o.o. postala je dio TT Kabeli Grupe
- U svibnju 2024. osnovana je TT Cables S.R.L. Rumunjska, čime je nastavljen snažan regionalni rast
Ovi podaci pokazuju da bh. izvoz ulazi u novu fazu, u kojoj sve važniju ulogu preuzimaju tehnološki napredne i snažno internacionalizirane kompanije.
ŠOK-CIJENE U NJEMAČKOJ: Golf skuplji za 7850 eura, Touran 33 posto, dizel 43 posto, struja 26 posto…
Posebno je izražen porast kod novih vozila, ali i premije za osiguranje te cijene goriva i električne energije također su snažno porasle
Individualni troškovi mobilnosti u Njemačkoj znatno su porasli u posljednjih pet godina. Izvješće ADAC-a koje obuhvaća kretanja cijena između 2020. i 2025. za kupnju vozila, tekuće troškove, energiju i gorivo, pokazuje da se opterećenje za potrošače nije ograničilo samo na jedan segment, već obuhvaća gotovo sve aspekte vlasništva nad automobilom, piše Fenix magazin.
Posebno je izražen porast kod novih vozila, ali i premije za osiguranje te cijene goriva i električne energije također su snažno porasle. Usporedbe radi, opći indeks potrošačkih cijena u istom razdoblju porastao je znatno umjerenije.
U istraživanju su analizirane bruto cijene s korekcijama opreme za odabrane modele.
VW Golf 2.0 TDI (Style oprema):
2020. – 34.424,72 €
2025. – 42.275 €
Porast: oko 22 %
Toyota Corolla (hibridne varijante):
Porast: 14 do 20 %, u prosjeku 16 %
VW Touran:
Najveći rast među analiziranim modelima: do 33 %
BMW serije 4 (benzin/dizel):
Umjereniji rast: oko 10 %
Električni automobili – blaži rast cijena
VW ID.3 (varijante Pro i Pro S):
Porast od oko 4 % od 2020. do 2025.
BMW i4 (eDrive40):
Porast cijene: također oko 4 %
Razlog za manji porast može biti smanjena potražnja. Također, kapacitet baterija blago je povećan, što relativizira stvarni rast cijena.
Premije za automobilsku osiguranje znatno su porasle.
Porast od 2020. do 2024.: +43,6 %
(Za 2025. još nema konačnih podataka)
Razlozi: više cijene rezervnih dijelova; veći troškovi radionica; sve više šteta izazvanih vremenskim neprilikama. Nema naznaka da će se situacija uskoro poboljšati.
Benzin (litra, prosjek Njemačka)
2020. – 1,255 €
2025. – 1,672 €
Porast: ~33 %
Dizel
2020. – 1,111 €
2025. – 1,594 €
Porast: >43 %
Struja za kućne punionice (po kWh)
2020. – 30,43 centi
2025. – 38,25 centi
Porast: ~26 %
Brzo punjenje na javnim postajama (EnBW, bez fiksne naknade)
2020. – 49 centi
2025. – 56 centi
Porast: ~14 %
Inače, opći indeks potrošačkih cijena u Njemačkoj porastao je oko 23 % između 2020. i 2025.
Najpopularniji sportski kompakt slavi 50. rođendan. Volkswagen pripremio novi GTI
Najpopularniji kompaktni sportski automobil na svijetu, Volkswagen Golf GTI, slavi 50. godišnjicu 2026. godine. Od prvog modela iz 1976. godine proizvedeno je više od 2,5 milijuna primjeraka ovog legendarnog vozila.
Najsnažniji GTI u povijesti
Povodom jubileja Volkswagen predstavlja posebno izdanje Golf GTI EDITION 50 sa 325 KS, što ga čini najsnažnijim serijskim Golf GTI modelom ikada. Ograničena serija već je dostupna za narudžbu u pojedinim europskim zemljama, s isporukama planiranim za 2026. godinu.
Marka će također napraviti povijesni iskorak predstavljanjem prvog električnog GTI modela – ID. Polo GTI sa 226 KS, čime će GTI filozofija ući u eru električne mobilnosti.
Početak proslave
Proslava jubileja započet će na sajmovima klasičnih automobila u Parizu (Rétromobile, 28.01.-01.02.) i Bremenu (Bremen Classic Motorshow, 30.01.-02.02.), koji će također obilježiti početak europske sezone klasičnih automobila 2026.
VIDEO Kina pokazala CH-7, nevidljivi dron koji mijenja ravnotežu moći
Kina je prvi put službeno prikazala u letu svoj dron CH-7, futurističku letjelicu koja bi mogla postati jedno od najvažnijih oružja za izviđanje i nadzor u budućim sukobima.
Novi snimci državnih medija jasno pokazuju da program ulazi u poodmaklu fazu i da Peking želi svijetu demonstrirati brz napredak u razvoju nevidljivih bespilotnih sustava. Video materijal prikazuje CH-7 tijekom pripreme, polijetanja i slijetanja, kao i snimke iz zraka, što je neuobičajeno otvoren pristup za kineske vojne projekte ove vrste.
Letjelica je testirana na zračnoj luci Pučeng u provinciji Shanxi, koja se sve više profilira kao glavni kineski centar za ispitivanje naprednih dronova. Isti objekt je nedavno korišten i za prvi let džinovskog mlaznog “matičnog drona” Diutian, prenosi portal The War Zone.
Vidi se da CH-7 zadržava prepoznatljiv izgled sa žutim zaštitnim premazom karakterističnim za testne primjerke i nizom senzora i antena duž trupa, prenosi B92.
Posebna pažnja posvećena je smanjenju radarskog i infracrvenog odraza – ispušni kanal motora je gotovo potpuno zaklonjen, dok su rubovi panela i vrata nazubljeni radi smanjenja refleksije. U ranijim fazama testiranja dron je koristio i vertikalne stabilizatore, koji su kasnije uklonjeni.
Iako se ranije pretpostavljalo da CH-7 ima značajan unutarnji prostor za naoružanje, novi snimci ne daju jasne dokaze o velikom borbenom kapacitetu.
Postoje naznake o dugim, ali uskim unutarnjim prostorima, što bi eventualno omogućilo nošenje manjeg oružja. Zbog toga se čini da je primarna uloga letjelice ipak izviđanje, nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka, dok bi napadačke misije imale sporedni značaj.
Prema ranije objavljenim podacima, CH-7 ima duljinu od oko 10 metara, maksimalnu poletnu masu od 10 tona, maksimalnu brzinu blizu 930 km/h i autonomiju leta do 15 sati.
Razvijen je u okviru državne korporacije CASC i projektiran za operacije na velikim visinama, uključujući prodor u neprijateljski zračni prostor. Ovakav profil čini ga posebno relevantnim za nadzor Pacifika, Južnog kineskog mora i osjetljivih pograničnih područja.
Zanimljivo je i to što se CH-7, prema svemu sudeći, planira i za izvoz. Ako se to ostvari, Kina bi mogla ponuditi stranim kupcima dron kakav trenutno ne postoji na zapadnom tržištu, i to bez političkih ograničenja karakterističnih za američku vojnu tehnologiju.
BiH dobiva još jedan tunel duži od 3 kilometra, poznato je i kad se očekuje puštanje u promet
Iako je sam tunel završen, pristupna trasa koja ga povezuje s ostatkom autoceste još nije kompletirana, pa se njegovo puštanje u promet očekuje sredinom iduće godine
Federacija BiH dobila je ovog tjedna dionicu autoceste Poprikuše – Nemila i dio dionice Nemila – Vranduk, ukupne dužine 11 kilometara, uz trenutačno najduži tunel u BiH – tunel Bosna, a kako stvari stoje, u 2026. godini čeka nas još dobrih vijesti. Portal biznisinfo.ba piše kako je u neposrednoj blizini izgrađen još jedan vrlo sličan tunel. Riječ je o tunelu Zenica, gotovo iste dužine i tehničkih karakteristika, koji na sličan način skraćuje i ubrzava promet na koridoru Vc. Iako je sam tunel završen, pristupna trasa koja ga povezuje s ostatkom autoceste još nije kompletirana, pa se njegovo puštanje u promet očekuje sredinom iduće godine.
Mapa jasno pokazuje da oba tunela imaju isti učinak – presijecanje brdskog masiva na mjestima gdje danas cesta obilazi brdo jer postojeća magistrala prati tok rijeke Bosne, piše biznisinfo.ba.
Smješten na poddionici Ponirak – Vraca, ovaj objekt se smatra jednim od najkompleksnijih projekata u povijesti cestogradnje u BiH. Riječ je o dvocijevnom tunelu koji prolazi ispod planine Vepar, pri čemu je svaka cijev duga oko 3360 metara. Njegovo puštanje u promet skratit će udaljenost između Zenice i Žepča za oko šest kilometara, što će donijeti znatno kraće vrijeme putovanja i veću sigurnost za vozače.
U prvom tromjesečju 2026. godine planira se puštanje u promet dionica Putnikovo brdo – Medakovo, u drugom tromjesečju 2026. godine tehnički najzahtjevnije dionice Vranduk – Ponirak – Nemila, dok je za treće tromjesečje 2026. u planu puštanje dionice Medakovo – Ozimica. JP Autoceste FBiH naglašava da se svi projekti realiziraju uz kontinuiranu suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, u skladu s važećim zakonima i procedurama, te uz puno poštivanje javnog interesa.
EU ublažila pravila o automobilima: Evo što se očekuje od 2035.
Prema novom prijedlogu, od 2035. proizvođači automobila morat će smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 90 posto, umjesto 100 posto. To znači da će 90 voznog parka svakog proizvođača automobila morati biti električni
Europska komisija je u utorak ublažila pravila o zabrani automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. odustajući od ranijeg plana da od tada svi novi automobili moraju biti električni. Potez izvršnog tijela EU-a uslijedio je nakon pritiska europskih proizvođača automobila i predstavlja najveći korak unatrag u zelenim politikama Unije u posljednjih nekoliko godina.
EK je očito popustila pred zahtjevima autoindustrije, osobito njemačke i talijanske koje se teško bore da zadrže korak s konkurencijom Tesle i kineskih proizvođača električnih automobila.
Prema novom prijedlogu, od 2035. proizvođači automobila morat će smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 90 posto, umjesto 100 posto. To znači da će 90 voznog parka svakog proizvođača automobila morati biti električni, to jest s nultom stopom emisije, a ostalih deset posto morat će kompenzirati korištenjem čelika koji je proizveden u EU-u uz nisku emisiju ugljikova dioksida ili korištenjem e-goriva i biogoriva.
To će omogućiti da se plug-in hibridi, blagi hibridi, automobili s motorima na unutarnje izgaranje i dalje proizvode nakon 2035.
Uredba EU-a, donesena 2023. kao dio Zelenog plana, postavila je cilj da od 2035. svi novoregistrirani automobili budu s nultom emisijom, to jest da budu električni. To je naišlo na veliki otpor europskih proizvođača automobila, naročito u Njemačkoj.
EK želi potaknuti proizvodnju malih, cjenovno pristupačnih električnih automobila, duljine do 4,2 metra. U tu svrhu predlaže da se svaki takav automobil proizveden u EU ne računa kao jedno vozilo nego kao 1,3 vozila. Na taj će način proizvođači automobila lakše dosegnuti cilj da je 90 posto njihovih automobila s nultom emisijom.
EK predlaže da od 2030. godine države članice osiguraju da određeni dio automobila koje tvrtke daju na raspolaganje svojim zaposlenicima budu električni. Kao pozitivan primjer navedena je Belgija koja je već neko vrijeme ima zakon da svi takvi automobili budu električni i danas je 52 posto voznog parka u vlasništvu tvrtki na električni pogon.
Stigle uporabne dozvole za dvije dionice autoceste u FBiH, ovo su detalji
Vlada FBiH bi u utorak trebala dati suglasnost da Autoceste FBiH mogu odobriti da ih građani mogu koristi bez naplate
Autocestama FBiH jučer su stigle uporabne dozvole za dionice autoputa na Koridoru 5C Nemila–Poprikuše i Nemila–Vranduk, ukupne dužine 11 kilometara.
Vlada FBiH bi u utorak trebala dati suglasnost da Autoceste FBiH mogu odobriti da ih građani mogu koristi bez naplate. Očekuje se da bi one vrlo brzo mogle biti puštene u promet, saznaje “Avaz“. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je najavio da će one biti puštene u promet od kraja godine.
Dionica Nemila–Poprikuše uključuje tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji predstavlja najduži cestovni tunel na trenutno izgrađenom dijelu Koridora 5C u BiH.
Gdje se nalaze ove dionice?
Obje dionice smještene su između Zenice i Žepča, ali se još ne nadovezuju na već izgrađene dijelove autoputa, piše BiznisInfo.ba. Ukoliko iz pravca Sarajeva vozite prema sjeveru, nakon prolaska kroz Zenicu i dalje ćete se morati vratiti na magistralni put, budući da je i dalje u tijeku izgradnja dionica Vranduk – Ponirak (5,3 km) i Ponirak – Vraca (3,5 km).
Nakon vožnje magistralom, kod Nemile ćete se uključiti na autoput, voziti uz rijeku Bosnu dionicom Nemila – Vranduk, proći kroz tunel Bosna, a po izlasku ponovo se vraćate na magistralu.
Dionica Poprikuše – Nemila
Dionica Poprikuše – Nemila, duga 5,5 kilometara, smatra se jednom od tehnički najzahtjevnijih na cijelom Koridoru 5C. Najznačajniji objekat je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji će nakon otvaranja postati najduži cestovni tunel u BiH.
Tunel, ranije poznat kao Golubinja, omogućit će izbjegavanje uske i zahtjevne obilazne trase kroz kanjon rijeke Bosne, čime će se putovanje prema sjeveru zemlje značajno skratiti i učiniti sigurnijim.
Dionica Nemila – Vranduk
Druga dionica Nemila – Vranduk duga je 6,2 kilometra. No, prema ranijim najavama, sada će biti otvorena samo prva sekcija koja čini oko dvije trećine ukupne trase ove dionice. Preostali dio će biti otvoren iduće godine.
Lidl završava megacentar u Lepenici: Počinje odbrojavanje do otvaranja trgovina
Izgradnja distribucijskog centra njemačke kompanije Lidl u Poslovnoj zoni Azapovići, Lepenica, općina Kiseljak. privedena je samom kraju. Ovaj objekt predstavlja ključnu točku Lidlovog ulaska na tržište Bosne i Hercegovine i najvažniji korak ka otvaranju prvih trgovina, piše Biznis.info.
Građevni radovi su praktično završeni – objekt je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Na videu pogledajte kako objekt trenutno izgleda:
Centar će biti tehnološki veoma napredan, sa suvremenim rješenjima za efikasno rukovođenje skladištenjem i transportom velikih količina robe.
Investicija od 100 milijuna eura
Distribucijski centar u Lepenici sam je po sebi investicija vrijedna 100 milijuna eura. Riječ je o logističkom jezgru Lidlovog budućeg poslovanja u BiH, bez kojeg nije moguće otvoriti široku mrežu trgovina niti dugoročno funkcionirati na tržištu.
Izgradnja ovog objekta predstavlja ključni preduvjet za početak otvaranja Lidlovih marketa u Bosni i Hercegovini. Kako je gradnja privedena kraju, ranije najavljeni rokovi postaju sve realniji.
Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove trgovine u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.
Lidl ubrzano širi mrežu objekata širom BiH
Usporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutira kadrove u desetinama lokalnih zajednica.
Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava djelatnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je nazočan u sljedećim gradovima:
Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…
Njemački div seli proizvodnju u BiH: Počeo proces premještanja, planiraju zapošljavati radnike
Kompanija proizvodi komponente za motore, startere, alternatore, te električnu i elektronsku opremu za automobilsku industriju, a cijela proizvodnja ide u izvoz
Njemačka grupacija Mahle, jedan od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih komponenti, počela je proces premještanja dijela proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu, što će dovesti do značajnog širenja pogona i zapošljavanja u Laktašima.
Prema trenutnim planovima, kompanija MAHLE Electric Drives Bosnia namjerava do kraja ovog desetljeća narasti na oko 1.000 radnika, čime postaje jedan od najvećih industrijskih poslodavaca u Republici Srpskoj, piše Biznisinfo.ba.
Informacija je potvrđena nakon radnog sastanka ministra Voćina Mitrovića s rukovodstvom kompanije ranije ovog tjedna, kojem su nazočili i gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić te predsjednik Gospodarske komore RS-a Goran Račić.
Seli dio proizvodnje iz Slovenije
Novoimenovani direktor MAHLE Electric Drives Bosnia, Uroš Rutar, informirao je predstavnike vlasti da je u tijeku proces premještanja dijela proizvodnje iz Slovenije u Laktaše.
To znači:
- povećanje broja radnika,
- proširenje kapaciteta,
- rast prihoda,
- da će određeni finalni proizvodi ubuduće biti u potpunosti proizvedeni u BiH, a potom izvoženi širom svijeta.
Mahle u Laktašima posluje od 2003. godine, a od 2014. je u sastavu globalne Mahle grupacije koja upravlja sa oko 180 ftvornica širom svijeta. Kompanija proizvodi komponente za motore, startere, alternatore, te električnu i elektronsku opremu za automobilsku industriju, a cijela proizvodnja ide u izvoz.
Predsjednik Gospodarske komore RS-a Goran Račić podsjetio je da je kompanija u posljednje četiri godine snažno rasla.
- godine 2021. imali su 400 zaposlenih,
- danas oko 680 radnika,
- a plan je da do 2030. godine broj dostigne blizu 1.000.
Uz rast zaposlenosti, rastu i prihodi, što Mahle svrstava među najstabilnije industrijske proizvođače u zemlji.
Državni poticaji za velike investitore
Ministar Mitrović podsjetio je da kompanije koje zapošljavaju preko 100 radnika i ulažu više od 10 milijuna KM u tehnologiju i opremu imaju pravo na državne poticaje.
– Poticaj za ovakve projekte može ići do 5 milijuna KM, odnosno do 30% prihvatljivih ulaganja – izjavio je ministar. To Mahleu daje dodatni prostor za ubrzanje investicijskg ciklusa i dalje širenje u BiH.
Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić naglasio je da je u gospodarstvo ovog grada uloženo skoro 500 milijuna KM, čime se Laktaši svrstavaju među najjače industrijske centre u BiH i regionu.
– Nalazimo se u samom vrhu po ulaganjima u proizvodne djelatnosti – rekao je Bojić.
Premještanje proizvodnje iz Slovenije u BiH pokazatelj je da se domaća industrija sve više pozicionira kao pouzdana i konkurentna destinacija za velike europske proizvođače. Plan Mahlea da zaposli 1.000 radnika poput je rijetko viđene industrijske ekspanzije u auto-sektoru u BiH posljednjih godina.
Alfa Romeo predstavio ekskluzivne edicije Giulia i Stelvio Quadrifoglio Collezione
Alfa Romeo lansirao je nove limitirane edicije modela Giulia i Stelvio Quadrifoglio Collezione, proizvedene u samo 63 primjerka za globalno tržište. Ova ekskluzivna serija odaje počast legendarnom znaku Quadrifoglio koji se prvi put pojavio na proizvodnom automobilu 1963. godine.
Jedinstvene boje i luksuzni detalji
Novi modeli, proizvedeni u tvornici Cassino i certificirani kao “Instant Classics”, ističu se jedinstvenim bojama “Rosso Collezione Giulia” i “Rosso Collezione Stelvio”, inspiriranim legendarnom nijansom “Rosso Villa D’Este” s modela 33 Stradale.
QV srce i Akrapovič
Unutrašnjost krasi kožna armatura s crvenim šavovima, Sparco sjedala s karbonskim okvirom i numerirane oznake koje potvrđuju ekskluzivnost svakog primjerka. Pod poklopcem motora nalazi se snažni 2.9 V6 agregat s 520 konjskih snaga, upotpunjen Akrapovič ispušnim sustavom.
Karbonska vlakna korištena su za brojne detalje poput prednjeg znaka, poklopaca retrovizora i unutarnjih obloga, a posebno se ističe krov od izloženog karbona. Standardno dolazi i karbon-keramički sustav kočenja s prepoznatljivim crvenim Alfa Romeo potpisom na kliještima.
Ovi modeli predstavljaju više od posebne edicije – oni su posveta simbolu koji je desetljećima označavao najfascinantnije i najsnažnije automobile talijanskog proizvođača.
Vrijedan ulov
Budući da je broj ove serije ograničen na svega 63 primjerka, možemo već sad reći kako će ovu verziju ugrabiti tek rijetki sretnici i oni koji barataju s budgetom većim od 100.000 eura.
AI ozbiljno uništava internet
Umjetna je inteligencija u samo nekoliko godina postala najrašireniji alat za stvaranje sadržaja u povijesti.
Generira tekstove, slike i videozapise gotovo besplatno i u golemim količinama. No, s vremenom postaje sve jasnije da ta ista tehnologija potkopava same temelje na kojima je izgrađen internet.
Novi video vrlo kredibilnog znanstveno-edukacijskog kanala Kurzgesagt upozorava da AI ne uništava samo pojedine platforme, nego samu srž digitalnog znanja.
Umjetna je inteligencija u samo nekoliko godina postala najrašireniji alat za stvaranje sadržaja u povijesti.
Generira tekstove, slike i videozapise gotovo besplatno i u golemim količinama. No, s vremenom postaje sve jasnije da ta ista tehnologija potkopava same temelje na kojima je izgrađen internet.
Novi video vrlo kredibilnog znanstveno-edukacijskog kanala Kurzgesagt upozorava da AI ne uništava samo pojedine platforme, nego samu srž digitalnog znanja.
AI stvara brže nego što možemo pratiti
Video počinje jednostavnom dijagnozom prema kojoj generativna umjetna inteligencija (AGI) stvara sadržaj mnogo brže nego što ga ljudi mogu čitati, provjeravati ili filtrirati.
Istraživanja pokazuju da danas pola globalnog internetskog prometa generiraju botovi od kojih većina ima destruktivnu svrhu. Pritom su sadržaji koje su kreirali ljudi, poput tekstova, slika i videa, prodani AI kompanijama ili su ih one same ukrale bez pripisivanja zasluga ili novčanih kompenzacija stvarnim tvorcima.
Tim Kurzgesagta ističe da su i sami bili oduševljeni kada se pojavio AI, da bi se razočarali čim su krenuli u provjeru informacija koje je generirao. Pokazalo se da je riječ o vrlo toksičnoj kombinaciji netočnosti i samouvjerenosti.
Provjera na primjeru smeđih patuljaka
U svojoj analizi tim je od AI-ja zatražio da generira zanimljiv znanstveno popularan sadržaj o smeđim patuljcima, tijelima čija je masa premala da bi u njihovoj jezgri započela stabilna nuklearna fuzija vodika kao u zvijezdama, a prevelika da bi se smatrali planetima.
AI je vrlo brzo kreirao masu zanimljivih sadržaja. Među njima je oko 80% bilo kredibilno i temeljilo se na pouzdanim, provjerljivim izvorima. No kada je tim u suradnji sa stručnjacima pokušao provjeriti i pronaći izvore za preostalih 20%, pokazalo se da ih je AI jednostavno izmislio kako bi zadovoljio zahtjeve korisnika, poput lošeg novinara koji izmišlja ili iskrivljuje činjenice kako bi privukao publiku.
Kada su autori istražili dublje, pokazalo se da je jedan od naizgled kredibilnih izvora zapravo u velikoj mjeri bio kreiran uz pomoć AI-ja.
Tim ističe da to nije čudno jer je od 2020. do danas već niknulo više od 1200 web stranica koje objavljuju goleme količine dezinformacija kreiranih AI-jem.
Smrt interneta
Kurzgesagt tvrdi da se nedugo nakon njihove analize na jednom relativno novom kanalu, koji ima na stotine tisuća pregleda, pojavio privlačan, dobro napravljen znanstveno popularan video o smeđim patuljcima koji je sadržavao upravo one informacije koje je njegov tim ranije identificirao kao dezinformacije.
“Tu počinje smrt interneta”, upozorava video.
Autori ističu da je dezinformacija o smeđim patuljcima na taj način dobila izvor koji djeluje kredibilno te da je postala svojevrsna internetska “istina”.
Jačanje lažnih izvora
Tu je poseban problem to što AI uvijek zvuči vrlo uvjerljivo i što je istovremeno uporan u izmišljanju. Naime, kada ga suočite s greškom, on će je priznati i obećati da to više neće raditi. Međutim, već u sljedećoj prilici će sve ponoviti.
“Koliko god se jezični modeli činili elokventnima, zapravo tu nema nikoga kod kuće. Tu nema neke više inteligencije ili svijesti koja razgovara s vama. Postojeći AI je vrlo složen čekić koji ne razumije što radi ni što su njegovi čavli. No mi mu dozvoljavamo da u naše knjižnice dodaje nove police znanja”, upozoravaju autori.
Na sreću, razine povjerenja u LLM-ove ubrzano padaju. Istraživanja Pew Researcha, Gallupa i drugih organizacija pokazala su da je povjerenje u LLM-ove u samo dvije godine palo s oko 45–55% na oko 15–30%, što je najveći pad povjerenja u neku tehnologiju u tako kratkom vremenu u povijesti. No, to samo po sebi neće riješiti problem kontaminacije interneta.
Kontaminira se sama znanost
Štoviše, problem se tu ne zaustavlja. Naime, znanstvenici su 2024. istražili gotovo milijun znanstvenih članaka koji su nastali prije ere AI-ja i nakon njezina početka. Analiza je otkrila nagli porast u broju riječi koje su karakteristične za AI, što pokazuje da se dobar dio znanstvenih radova danas u najmanju ruku radi uz pomoć AI-ja, ako ne i u cijelosti i to uglavnom bez priznavanja autorstva AI-ja.
Da stvar bude gora, u srpnju 2025. otkriveno je da su brojni znanstvenici u svoje radove počeli čak ubacivati skrivene poruke pisane bijelim slovima ili previše sitnim fontom da bi bile čitljive ljudima. Te poruke poticale su AI-jeve da im daju dobre recenzije i da im ne otkrivaju pogreške. O tome su pisali brojni časopisi među kojima i Nature i Smithsonian.
Problem povratne sprege
Konačno dolazimo do problema povratne sprege, odnosno petlje. Današnji AI modeli treniraju se na golemim količinama podataka s interneta i navode podatke i izvore koje nalaze na njemu. A što je više generičkih, površnih, netočnih ili čak lažnih AI-tekstova i AI-slika, to će veći dio budućih skupova podataka biti kontaminiran.
Drugim riječima, modeli će sve više učiti na vlastitim dezinformacijama.
Plafon kreativnosti
U ovom kontekstu zanimljiva je jedna nova studija koja je matematički pokazala da suvremeni AI-jevi, koji su u biti veliki jezični modeli (LLM), ne mogu postati kreativniji od ljudi amatera.
Naime, teorijska analiza profesora Davida H. Cropleya s University of South Australia, objavljena nedavno u časopisu Journal of Creative Behaviour, pokazala je da arhitektura LLM-ova sama po sebi nameće matematičko ograničenje u kreativnosti.
LLM može biti mediokritet
Cropley u studiji definira kreativnost kao kombinaciju dviju dimenzija – učinkovitosti i inovativnosti, odnosno originalnosti. U LLM-ovima, koji rade na principu predviđanja najvjerojatnije sljedeće riječi, odnosno tokena, najpredvidljivije riječi imaju visoku učinkovitost, ali nisku razinu novosti, odnosno inovativnosti.
Nasuprot tome, riječi s malom vjerojatnošću omogućuju visoke razine novosti i originalnosti, ali nude nisku učinkovitost – vjerojatnije je da će biti besmislene, odnosno loš izbor.
Cropley je izračunao da je, zbog tog strukturalnog kompromisa, odnosno relacije između učinkovitosti i novosti, za LLM maksimalna moguća “kreativna vrijednost” 0.25 na skali od 0 do 1. To znači da je u postojećim sustavima praktično nemoguće istovremeno postići i visoke razine novosti i visoku učinkovitost.
Što to znači u praksi?
Prema studiji, razine oko 0.25 odgovaraju razini kreativnosti prosječnog autora amatera, a ne profesionalca.
Cropley ističe da su empirijska istraživanja provedena na pričama i rješenjima generiranim AI-jem pokazala da ona uglavnom postižu između 40% i 50% maksimuma ljudske kreativnosti.
Cropley tvrdi da je stvarna kreativna sposobnost AI-ja, iako ponekad uvjerljivo oponaša kreativno ponašanje, ograničena na razinu prosječnog čovjeka te da s “današnjim dizajnom nikada neće dosegnuti profesionalne ili ekspertne standarde.”
To u konačnici podrazumijeva da će internet postupno preplavljivati sve više dezinformacija i mediokritetskih sadržaja i kreacija.
Kurzgesagt stoga upozorava:
“Ako se sadašnji trendovi nastave, nije nategnuto reći da će jeftini, loši sadržaji, ‘taman dovoljno dobri’, privući većinu ljudske pozornosti. To može još više skratiti našu sposobnost pozornosti te učiniti da postanemo još gluplji i slabije informirani.”
Povezivanje tržišta BiH i Hrvatske – Sarajevo domaćin događaja o umjetnoj inteligenciji i transformaciji javne uprave i gospodarstva
Sarajevo, 20. studenoga 2025. – U organizaciji Hrvatskog poslovnog kluba u suradnji s InfoDom grupom, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu je danas održan tematski događaj „Digitalna budućnost BiH: Umjetna inteligencija i transformacija javne uprave i gospodarstva u BiH“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i stručnjake iz područja digitalne transformacije iz BiH i Hrvatske.
Događaj je otvorio veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, Nj. E. Ivan Sabolić, koji je istaknuo važnost regionalne suradnje u području digitalizacije.
“Upravo su ovakve inicijative, okupljanja stručnjaka, stvaranja prostora za dijalog, zajedničkog promišljanja i razvoja, temelj onoga što ovu suradnju čini živom. Ovaj skup otvara prostor za važan dijalog o digitalnoj budućnosti i tehnološkim promjenama. Bosna i Hercegovina se mijenja, a digitalni sektor bilježi rast koji može ubrzati javne servise i osnažiti gospodarstvo. Želimo stvoriti okruženje koje će zadržati mlade koji traže moderne, digitalne uvjete za život i rad.”- naglasio je Nj. E. Ivan Sabolić.
Digitalna tranzicija jedan je od ključnih prioriteta Europske unije, i zato je današnji edukativni susret važan korak ka tome da i Hrvatski poslovni klub, kao udruženje čija je osnovna misija povezivanje tržišta Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da svoj doprinos izgradnji digitalne budućnosti Bosne i Hercegovine koja je usklađena s europskim vrijednostima.
„Digitalna budućnost, sa posebnim osvrtom na umjetnu inteligenciju tema je koja je danas važnija nego ikad, jer umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, komuniciramo i pružamo usluge, čineći javnu upravu učinkovitijom, a gospodarstvo inovativnijim i konkurentnijim.“- istakla je Kristina Duno, Attaché u uredu Hrvatske gospodarske komore pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH i generalni tajnik Hrvatskog poslovnog kluba u BiH dodala je kako je današnji susret posvećen je upravo tome: razumijevanju kako tehnologija može biti pokretač razvoja, ali i kako odgovorno upravljati promjenama koje donosi.
Prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač i CEO InfoDom grupe istakao je kako je digitalna transformacija ključna za budući gospodarski rast BiH i Hrvatske:
„Rješavanje pitanja digitalne transformacije uz interoperabilnost predstavlja dobrobit za svakoga i sve, baš sve. Digitalna transformacija više nije trend, nego nužan proces, a umjetna inteligencija već je postala stvarnost koja mijenja način na koji djelujemo i upravljamo. Drago mi je da danas možemo podijeliti naša iskustva iz Hrvatske i predstaviti nekoliko projekata koje smo uspješno realizirali, uključujući i projekt digitalizacije javne nabave. U ovom procesu moramo dati šansu promjenama, poštivanju etičkih kodeksa i jačati prekograničnu suradnju jer samo zajedničkim iskoracima možemo ubrzati modernizaciju naših ekonomija i društava.“
U okviru prvog panela “Digitalizacija u poslovnom sektoru – Primjena umjetne inteligencije (Al) u procesima i proizvodima”, Vjekoslav Vuković, Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ines Rukljač, Direktorica centra za digitalni razvoj Hrvatska gospodarska komora, Sanja Primorac Brkić, Članica uprave JP HT Eronet i Goran Marković Član Uprave InfoDom d.o.o. te moderatorica Dijana Kaleb, Direktorica IT odjela Addiko bank BH, govorili su o digitalizaciji u poslovnom sektoru i primjeni umjetne inteligencije (AI) u procesima i proizvodima. Učesnici su otvorili raspravu o stvarnom stupnju primjene AI tehnologija u privatnom sektoru te o tome koliko su domaće kompanije spremne za digitalnu transformaciju.
Istaknuta je uloga umjetne inteligencije u jačanju konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu, uz isticanje širokog spektra izazova, od ekonomskih i pravnih do sigurnosnih i etičkih rizika, koji prate integraciju ovih tehnologija. Govorilo se i o potencijalnim opasnostima prekomjerne automatizacije te zamjene ljudske radne snage, no istaknuto je kako će, bez obzira na daljnji razvoj i evoluciju AI-a, stručnjaci iz različitih područja uvijek biti nezamjenjivi jer je AI naposljetku djelo čovjeka. Sudionici su poručili da je ključno zadržati otvorenost prema promjenama i kontinuirano prilagođavati regulatorni okvir kako bi se poticao održiv razvoj i inovacije.
Ministar komunikacija i prometa BiH, Edin Forto, tokom svog izlaganja na panelu „Digitalna transformacija i umjetna inteligencija u službi javne uprave – Europski okvir (EIRA) za modernizaciju javne uprave“, naglasio je ključnu ulogu modernizacije javne uprave i istakao: “Pojava AI alata će donijeti revoluciju u efikasnosti u državnoj službi? Kako to znamo? Pa, skoro 70% državnih službenika na nivou BiH već koristi AI. Sve što trebamo uraditi je ponuditi dodatnu stručnu obuku i licencirati alate kako bi korištenje bilo sigurno za državne podatke. Očigledno je da pri uvođenju AI neće biti tradicionalnog otpora administracije. Imajući u vidu koliko posla nas čeka kad otvorimo pregovore sa EU, nikad nećemo imati bolju priliku da u ovoj oblasti sustignemo ostatak Evrope.”
Pored Ministra Forte, na panelu su učestvovali i Dražen Vujica, Predstojnik Ureda ministra pravde BiH, Hrvoje Sagrak Predsjednik Uprave InfoDom d.o.o., Orhan Gazibegović, Monri Payments d.o.o., Predsjednik eCommerce asocijacije BiH te moderator Tomislav Ruk, Country manager InfoDom Grupa, raspravljali su o tome kako AI može unaprijediti učinkovitost, transparentnost i kvalitetu javnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na izazov balansiranja između koristi koje AI donosi javnom sektoru i nužne zaštite privatnosti građana. Učesnici su se osvrnuli i na primjere dobre prakse iz Republike Hrvatske i zemalja članica EU, koje su uspješno integrirale EIRA okvir u svoje javne sustave, ističući važnost regionalne suradnje i učenja iz razvijenih europskih modela digitalne uprave.
Događaj je završen zaključcima o važnosti dugoročne strategije digitalne transformacije, jačanju kapaciteta javne uprave i snažnijem uključivanju poslovnog sektora u razvoj digitalnih rješenja, uz zajedničku poruku da digitalna tranzicija predstavlja jednu od ključnih prilika za ubrzani razvoj Bosne i Hercegovine.
Hrvatski poslovni klub u BiH je neprofitna organizacija osnovana na inicijativu HGK, koja povezuje hrvatske i bosanskohercegovačke poduzetnike radi jačanja gospodarske suradnje i razmjene znanja. Klub broji više od 70 članica koje zapošljavaju preko 8.500 ljudi. Njegova misija je stvaranje poslovne sinergije, promicanje slobodne i konkurentne trgovine te pružanje mreže kontakata važnih za poslovanje na tržištima BiH i Hrvatske.
HT ERONET na NetWork 13 konferenciji: Tehnologija koja povezuje ljude, zdravlje i poslovanje
Dok globalni IT sektor bilježi izuzetno brz rast, domaće kompanije sve više traže rješenja koja nisu samo tehnološki napredna, nego i ekonomski održiva. Upravo tu poveznicu između inovacije, efikasnosti i dobrobiti zaposlenika HT ERONET predstavio je na ovogodišnjoj NetWork 13 konferenciji u Neumu, koja je, pod sloganom TEChTONIC CHANGES, okupila vodeće stručnjake i kompanije iz oblasti informacionih tehnologija, poslovanja, telekomunikacija i digitalnih inovacija.
Kao sponzor telekomunikacija i infrastrukturni partner konferencije, HT ERONET je još jednom potvrdio svoju ulogu pouzdanog partnera u razvoju digitalne ekonomije i poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini. Kroz učešće u programu i direktne razgovore s poslovnim korisnicima, kompanija je predstavila ICT rješenja koja omogućavaju jednostavnije, brže i sigurnije poslovanje, uz značajno niže početne troškove, bez potrebe za kupovinom hardvera i softvera.
Za razliku od tradicionalnog IT modela, gdje se oprema i softver nabavljaju od više dobavljača, uz složenu papirologiju, unaprijed plaćene fiksne specifikacije i ograničenu mogućnost prilagođavanja, model HT ERONET-a omogućava korisnicima potpunu fleksibilnost. Poslovni subjekti mogu povećavati ili smanjivati resurse prema stvarnim potrebama, dok 24/7 korisnička podrška i plaćanje prema stvarnoj upotrebi osiguravaju potpunu kontrolu troškova i jednostavno upravljanje sistemima.
U okviru konferencije održan je i panel „Telekomi u BiH i regiji – šta se iza brda valja?“, koji se, pod moderacijom Emele Burdžović, pretvorio u otvoreni dijalog o budućnosti cijele industrije. Razgovaralo se s Amelom Kovačevićem, generalnim direktorom BH Telecoma, Goranom Kraljevićem, predsjednikom Uprave HT Eroneta i Damirom Dizdarevićem, direktorom iz Mtel Grupacije. Tokom diskusije razmatrane su teme akvizicija, tržišne konkurentnosti, uloge umjetne inteligencije i novih tehnologija u telekom operacijama, uz zaključak da upravo telekom industrija ostaje stub digitalnog razvoja i povezanosti.
Konferencijski program obilježilo je i predstavljanje health aplikacije Rolla na predavanju „Scrollaj manje, rollaj više – alat za promjenu navika sada i uz HT ERONET“. Pero Vučić, rukovoditelj Odjela za marketing poslovnim korisnicima u HT ERONET-u i Jan Minarik, product manager kompanije Rolla, predstavili su inovativni digitalni alat koji spaja telekom industriju i brigu o zdravlju. Aplikacija Rolla motivira zaposlenike na kretanje, smanjuje broj bolovanja i doprinosi jačanju timske povezanosti, što je važan korak u uvođenju nove dimenzije ICT usluga usmjerenih na wellbeing zaposlenika i produktivnost timova.
Kroz partnerstvo s NetWork 13 konferencijom, HT ERONET je potvrdio da telekom industrija nije samo temelj digitalne povezanosti, nego i pokretač promjena koje oblikuju savremeno poslovanje. Inovativna ICT rješenja, podrška IT zajednici i usmjerenost na zdravlje zaposlenika pokazuju da digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini više nije plan za budućnost, nego stvarnost koju HT ERONET aktivno gradi.
Kristijan Iličić gradi kvartove za novu generaciju stanara, cijene idu od 150.000 eura: ‘Zašto baš ovdje? Savršena lokacija‘
Hrvatski putopisac i influencer Kristijan Iličić, široj javnosti poznat kao čovjek koji je posjetio sve zemlje svijeta, sada je svoju znatiželju i strast prema otkrivanju novoga pretočio u – građevinu. Nakon godina provedenih u istraživanju svijeta, Kristijan je odlučio energiju usmjeriti prema stvaranju prostora za život, šireći svoje poslovanje na područje građevinarstva.
Jedan od najpoznatijih i najnagrađivanijih travel blogera regije, Kristijan je postao prepoznatljivo lice društvenih mreža još kada je, napustivši dobro plaćen posao, odlučio živjeti od putovanja. Svjetsku je pozornost privukao videom u kojem dokumentira put u SAD kako bi iznenadio svoju djevojku, a tijekom 18 godina avantura uspio je obići svih 197 država svijeta.
Danas, nakon milijuna prijeđenih kilometara, fokus mu je bliže domu – na izgradnji dviju stambenih zgrada u zagrebačkom naselju Demerje.
No, njegov ulazak u svijet gradnje nije bio slučajan.
– Onima koji me poznaju, a i onima koji su čitali moju knjigu, nije nepoznato da sam oduvijek pokazivao interes za gradnju – otkriva Kristijan, kojem je otac bio građevinar. Još od svoje prve veće zarade, nakon prodaje CroPortala, ulagao je u građevinske terene s idejom da jednog dana gradi hale.
Priznaje da je prijelaz iz putovanja u građevinu bio izazovan, no ne i stran. Dugo iskustvo u poslovnom svijetu, posebno na poziciji direktora Digitala u jednoj od najvećih regionalnih izdavačkih kuća, pomoglo mu je da razumije organizaciju, vođenje timova i planiranje procesa.
– Ulazak u svaki projekt izazovan je ako želite da bude stvarno dobro napravljen. Ulažete velik novac i želite da to bude uspješno. Međutim, nisam uletio u to bez ikakvog znanja niti grlom u jagode. Okružio sam se ljudima koji znaju posao – nisam sam u tome. Svoj posao s putovanjima počeo sam sam, s puno entuzijazma, pokušaja i pogrešaka, a kada se razvio, uključio sam u njega i druge ljude koji su mi pomogli izgraditi ozbiljnu priču. No, to je bio jedini takav posao koji sam inicijalno počeo sam, pun snova. Svi drugi poslovi u koje ulazim, u koje ulažem, od starta su dobro osmišljeni i uvijek ih radim okružen stručnjacima. Ipak, ne prepuštam sve slijepo drugima i morao sam uložiti trud da naučim tehničke procese – kako doći do dozvola, kako procijeniti materijale i izvođače. Moram priznati da mi se sviđa taj koncept da s nečim novim uvijek naučim i nešto novo – govori.
Kristijan otvoreno priznaje da mnogima možda djeluje nespojivo – putnik i poduzetnik, avanturist i investitor – no za njega je to prirodna ravnoteža.
– Putovanja su životni poziv moje duše – nešto od čega nisam mogao pobjeći čak i da sam se jako trudio – a biznis volim na onaj način kako djeca vole igrati Monopoly. Zabavno je graditi, stjecati, a ako usput radite i nešto što će pomoći drugima (u ovom slučaju ljudima koji, kad već ulažu svoj novac u dom za sebe i svoju obitelj, mogu dobiti ono pravo), onda me to dodatno ispunjava.
Razlika između ta dva svijeta, dodaje, leži u strukturi i kontroli.
– Na putovanjima sve kontroliram, improviziram, odlučujem u hodu. U gradnji toga nema. Vrlo često stvari morate prepustiti stručnjacima i dati im povjerenje. Kormilo nije uvijek u vašim rukama. U gradnji nema improvizacije. Tu mora biti sve točno na milimetar. Radite ozbiljnu stvar za ljude i ne želite pogriješiti – govori nam.
Svoje iskustvo putnika pretočio je i u viziju stambenih projekata.
– Putovanja su mi otkrila mnogo o ljudima i o tome kako prostor oblikuje njihov duh. Vidio sam mravinjake od betona, favele, japanske mikrostanove, mediteranske i skandinavske kuće. Zaključak je uvijek isti – ljudima su potrebni prostor i dodir s prirodom. Često je ovo drugo i važnije. Ljudi bi radije živjeli u manjem stanu, ali s pogledom na zelenilo, nego u većem betonskom bloku bez zraka i svjetla.
Obišli smo skoro sve ZG kvartove i primijetili zanimljiv fenomen: ‘Jeftino, fake, tragično…‘
Inspiriran zapadnim modelima stanovanja, u kojima ljudi svakodnevno “commutaju” iz prirode u grad, želio je osmisliti koncept življenja blizu prirode, ali i blizu grada.
– U Velikoj Britaniji je uobičajeno imati kuću na selu i putovati na posao u London, vlakom ili autom. Slično je i s ljudima koji žive u okolici New Yorka ili Frankfurta. Moj cilj bio je ponuditi to isto – život u mirnom, zelenom okruženju, a da pritom centar Zagreba bude udaljen tek nekoliko minuta. Dovoljno je uključiti se na autocestu kod Demerja i u tren oka ste kod Arene – objašnjava Kristijan.
Lokacijski koncept nadahnut je zapadnoeuropskim rješenjima, ali s naglaskom na obiteljske vrijednosti.
– Obitelj je temelj zdravog i uravnoteženog života, pa su i naši projekti zamišljeni kao prostori za obitelji koje žele mir, zelenilo i zajedništvo. Mislim da smo se jako dobro približili toj viziji – dodaje.
U naselju Demerje, koje pripada gradskoj četvrti Brezovica – već godinama percipiranoj kao jednoj od najperspektivnijih zagrebačkih lokacija – Kristijan razvija dva suvremena stambena projekta: Brezovica Istok i Brezovica Zapad.
– Oba projekta spajaju mir i zelenilo s blizinom grada. Vlakom ste u središtu Zagreba za 15 minuta, automobilom za dvadesetak. Brezovica ima sve što je potrebno – školu, vrtić, trgovine, ljekarnu, sportsku dvoranu, parkove – ali bez gradske užurbanosti. Infrastruktura je moderna, stalno se razvija, i zato vjerujem da Brezovica postaje sinonim nove generacije stanovanja. Iskreno, ponosan sam što gradimo upravo tamo gdje bih i sam volio živjeti.
Arhitektura projekta, objašnjava, prati suvremene trendove, ali s izraženim dodirom prirode.
– Htio sam ravnotežu između estetike i udobnosti. Velike staklene stijene donose svjetlost i povezuju stanare sa zelenilom. Položaj zgrada pažljivo je planiran kako bi se maksimalno iskoristilo dnevno svjetlo i smanjila potrošnja energije. Arhitektu sam zadao jednostavan, ali zahtjevan zadatak – osmisliti prostore koji su funkcionalni, ali i emocionalno ugodni, koji odgovaraju stvarnim potrebama ljudi. Prostor je otvoren, protočan i smisleno iskorišten.
Što se tiče stanova, riječ je o modernom dizajnu s fokusom na kvaliteti, održivosti i funkcionalnosti.
– Htio sam da imaju lijepe, velike staklene stijene i puno dnevnog svjetla, da svojom vedrinom unesu vedrinu u život svojih stanara. Želio sam i da budu izuzetno funkcionalni, da prostor lijepo teče. Naglasak sam svakako stavio na izvrsnu izvedbu – na stanove koji će trajati. Uostalom, i sam ću tamo imati stan. Drugima gradim onako kako gradim i sebi, a sebi želim sve najbolje – ističe Kristijan.
U ponudi su stanovi idealni za mlade parove, obitelji i sve koji žele miran život uz dobru povezanost s gradom – jednosobni, dvosobni i trosobni, s balkonima i prostranim terasama.
– Konkretno, na primjeru trosobnog stana koji se proteže na 78,90 kvadrata: u njemu je open space kuhinja s dnevnim boravkom, prostor u kojem se provodi veći dio dana. Upravo tu maksimalno dolazi do izražaja prirodna svjetlost, kroz velike staklene stijene koje unose osjećaj prozračnosti i topline. Uz to, stan ima veliku spavaću sobu, dodatnu sobu, kupaonicu i još jedan WC za goste. S balkona se pruža pogled na zelenilo – prizor koji svakodnevicu čini ljepšom.
Kvadratura stanova kreće se od okvirno 48-49 kvadrata za jednosobne, preko sedamdesetak za dvosobne, do oko 87-88 kvadrata za trosobne stanove. (Precizne kvadrature i nacrti dostupni su na službenoj web-stranici.) Uz stanove dolaze i garaže, odnosno parkirališna mjesta na otvorenom. Garaže imaju pripremu za punjače električnih vozila – detalj koji potvrđuje koliko se mislilo na suvremen način života i blisku budućnost.
Održivost i energetska učinkovitost bili su važni u svakom koraku planiranja i izvedbe.
– To je od početka bio prioritet. Danas više i ne možete raditi ozbiljan posao u gradnji ako ne mislite na takve stvari. Koristimo kvalitetne izolacijske materijale, PVC stolariju s IZO staklom, podno grijanje i kondenzacijske bojlere kako bi troškovi energije bili minimalni. Već sam spomenuo velike staklene površine koje hvataju većinu dnevnog svjetla, pa za sunčanih dana tijekom prijelaznih razdoblja – u proljeće ili jesen – ne morate ni grijati prostor. Uz sve to, birali smo materijale i sustave koji dugoročno čuvaju okoliš i smanjuju potrošnju – objašnjava Kristijan.
Kako su u Nomadik Gradnji posebno fokusirani na obitelji, projekt uključuje i zelene parkove, dječja igrališta i šetnice – prostor u kojem se život prirodno nastavlja i izvan zidova doma.
– Bit će to predivan spoj urbanog i prirodnog – zaključuje Kristijan, s onim poznatim sjajem u očima koji otkriva da, iako je možda spustio ruksak, njegov avanturistički duh i dalje neumorno stvara nove horizonte.
O budućim planovima i viziji
– Da, Demerje je samo početak – ali kakav početak! Neizmjerno sam ponosan na ovaj projekt. Gradit ćemo i na drugim lokacijama, ali želim naglasiti da nećemo masovno graditi. Želim da sve radimo promišljeno, s osobnim pečatom. Da Nomadik Gradnja postane sinonim za kvalitetno, moderno stanovanje, blisko novim generacijama.
Osobna perspektiva
– Nevjerojatan je osjećaj kad nešto podižete iz nule. Uvijek. A kad podignete ozbiljne zgrade, više od četrdeset stanova, osjećaj je monumentalan. Napravili ste nešto trajno, nešto dobro za ljude koji će tu provesti velik dio svog života i stvarati uspomene. To je golema stvar. Na putovanjima sam otkrivao svijet – a ovdje ga sada stvaram. Isplati se sav trud, sva ulaganja, sve vrijeme koje sam uložio – kaže s osmijehom.
Želja mu je, dodaje, s Nomadik Gradnjom u kvartove dovesti puno sretnih i zadovoljnih ljudi.
– Vjerujem da svaka zgrada, svaka ulica i svaka nova zajednica mogu imati svoju dušu – onu koju čine ljudi koji u njima žive, djeca koja se igraju u parku, susjedi koji se međusobno poznaju i pozdravljaju. Upravo zato želim da naši projekti ne budu samo skup stanova, nego mjesta na kojima će nastajati uspomene, prijateljstva i osjećaj pripadnosti.
Kako bi tu viziju ostvarili, prodaju su povjerili specijaliziranoj agenciji Eurovilla, s kojom dijele isti pogled na budućnost modernog stanovanja – želju da u Brezovicu dovedu mlade, aktivne i sretne obitelji. Ljude koji će tu stvarati svoj život, graditi zajedništvo i uživati u ravnoteži između grada i prirode.
– Zajedno želimo stvoriti novu generaciju kvartova u kojima se živi opuštenije, kvalitetnije i – iskreno – sretnije.
Planirano useljenje je lipanj 2027., a cijene se kreću od 149.940 do 570.938 eura.
Drugi javni poziv u okviru projekta EmBRACE – mikro i malim poduzetnicima na raspolaganju 3.000.000 eura
Prekograničnom suradnjom do 200.000 eura
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) objavila je drugi poziv za za dostavu projektnih prijedloga suradnje mikro i malih poduzeća na pograničnom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore u okviru projektaEmBRACE (Enhancing MSEs sustainaBle gRowth And CompEtitiveness). Po prvi put na ovom programskom području, mikro i malim poduzetnicima na raspolaganju stoji 8.725.324,36 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA III, od čega je u okviru drugog poziva na raspolaganju 3.000.000,00 eura. Projekt se provodi kao Fond projekata malih vrijednosti (Small Project Fund – SPF) u sklopu Interreg VI-A IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. te ima za cilj potaknuti kontinuirani rast i unaprjeđenje konkurentnosti mikro i malih poduzeća u pograničnom području triju zemalja. Predviđeno trajanje 2. javnog poziva u okviru EmBRACE projekta je od 1. listopada do 15. prosinca 2025. godine.
Projekt EmBRACE i svi detalji javnog poziva bit će predstavljeni na informativnim radionicama za poduzetnike 6.11. u Sisku, 11.11. u Vitezu, 17.11. u Podgorici, 25.11. u Zadru i 26.11. u Ljubuškom. Prijave na radionice zaprimaju se putem poveznice.
Prijave za sudjelovanje u projektu zaprimaju se putem online platforme na poveznici https://cbchb.eu/application/.
ŠTO SE MOŽE FINANCIRATI KROZ PROJEKT?
Financijska potpora će se odobravati za razvoj i prilagodbu poslovnih modela, proizvoda, usluga i procesa, poticanje razvoja lokalnih mikro i malih poduzeća, sa snažnim naglaskom na uvođenje inovacija proizvoda ili procesa, razvoj pilot akcija i novih poslovnih rješenja, uz istovremeno unaprjeđenje njihove prekogranične poslovne suradnje.
Europskim sredstvima može se sufinancirati do 85 % ukupne vrijednosti projekta, pri čemu najviši iznos europskih sredstava koji je moguće ostvariti po malom projektu iznosi 200.000,00 eura. Svaki mali projektni prijedlog treba uključivati suradnju najmanje dva (2), a najviše tri (3) projektna partnera odnosno krajnja korisnika iz različitih zemalja uključenih u programsko područje. Pritom jedan od partnera mora imati sjedište na području Europske unije (Hrvatska). Suradnja partnera iz sve tri (3) zemlje članice programskog područja bodovat će se s dodatnih 5 bodova.
Više detalja o javnom pozivu možete doznati ovdje, a podrobnije informacije o projektu EmBRACE potražite na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a. Za dodatne informacije zainteresirani se poduzetnici mogu obratiti djelatnicima HAMAG-BICRO-a putem elektronske pošte embrace@hamagbicro.hr.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i IPA III sredstvima Europske unije.
Novi granični prijelaz između BiH i Hrvatske uskoro će biti otvoren, od krucijalne je važnosti
Na hrvatskoj strani izgradnja i opremanje prijelaza su završeni, a preostao je samo tehnički pregled. Dovršena je i prva faza brze ceste koja vodi prema Okučanima.
Bosanskohercegovački članovi povjerenstva sastat će se 10. studenoga kako bi usuglasili pregovaračke pozicije prije razgovora s hrvatskom stranom. Povjerenstvo odlučuje o kategorizaciji prijelaza, a očekuje se da će, uz Staru Gradišku, novi status dobiti i još nekoliko prijelaza koji bi, osim za putnički promet, bili otvoreni i za prijevoz robe.
Na hrvatskoj strani izgradnja i opremanje prijelaza su završeni, a preostao je samo tehnički pregled. Dovršena je i prva faza brze ceste koja vodi prema Okučanima.
S druge strane Save, BiH je već ranije završila svu potrebnu infrastrukturu, uključujući most preko Save koji je dovršen 2022. godine i povezan s autocestom prema Banjoj Luci i Doboju.
Puštanjem novog prijelaza u promet značajno će se rasteretiti postojeći granični prijelaz kod Gradiške, koji je godinama među najopterećenijima u regiji.
Kiseljačanin Ivan Pušić novi voditelj prodaje Coca-Cole HBC za Bosnu i Hercegovinu
Funkciju će preuzeti od Andreja Lukača, koji će se u potpunosti posvetiti ulozi voditelja ključnih kupaca za poslovnu jedinicu Adria.
“Izuzetno me raduje što ću se pridružiti timu koji je na tržištu prepoznat upravo po tome što kupca uvijek stavlja na prvo mjesto. Vodit ću se time da i ja stavim fokus na ljude, kako na partnere s kojima radimo, tako i na kolege unutar tima. Kroz karijeru sam se vodio mišlju da uvijek postoji prostor za rast, inovaciju i dodatnu vrijednost, i na taj način razmišljam i sad. U Coca-Coli HBC postoji snažna kultura izvrsnosti, predanosti i timskog duha, i znam da ćemo zajedno moći graditi na uspjesima koji su već postignuti”, rekao je tim povodom Ivan Pušić.
Ivan Pušić, voditelj prodaje Coca-Cole HBC BiH
Svoju karijeru Ivan je počeo 2006. godine u industriji bezalkoholnih pića, gdje je kroz godine napredovao od pozicija vezanih za uvoz i izvoz, preko rukovođenja središnjom prodajom i HoReCa segmentom, do upravljanja ključnim kupcima i operativnom prodajom.
Nakon toga, nastavlja karijeru kao rukovodilac prodaje u kompaniji Ledo, gdje u izuzetno dinamičnom okruženju postiže sjajne rezultate. U tom razdoblju značajno doprinosi i tranziciji firme pod novim vlasništvom te implementaciji novih principa poslovanja, unutar zadanih rokova i proračuna.
Njegov strateški pristup, orijentacija na rezultat i sposobnost izgradnje kvalitetnih odnosa s kupcima temelj su njegovog dosadašnjeg uspjeha. Uz svoje znanje, iskustvo i liderstvo, Ivan će dati snažan doprinos daljnjem razvoju Coca-Cola HBC BH tima.
Apple teaserom najavio dolazak MacBooka s M5 procesorom
Kompanija Apple je objavila teaser kojim najavljuje lansiranje novog MacBooka s M5 čipom.
U objavi na društvenoj mreži X, viši potpredsjednik Applea za globalni marketing Greg Joswiak napisao je da “nešto moćno dolazi”, a kratki video uključuje riječi “uskoro” i siluetu Appleovog laptopa. Joswiakova objava također sadrži “Mmmmm”, odnosno pet slova “m”, što se odnosi na M5 procesor, dok je silueta laptopa u obliku rimskog broja V.
On je također kazao da će ovoga tjedna biti najavljen Vision Pro s “bržim procesorom”.
Audi najavio istinski terenac. Stiže pravi konkurent Defenderu i G-klasi
Audi planira zaokružiti svoju ponudu vozila nove ere robusnim i luksuznim SUV-om, dizajniranim po uzoru na legendarne modele kao što su Land Rover Defender i Mercedes-Benz G-klasa. Ovaj “halo” model trebao bi poslužiti kao predvodnik novih dizajnerskih i tehnoloških rješenja koja će se kasnije primjenjivati i na ostalim Audijevim vozilima.
Ideja o Audijevom ulasku u segment luksuznih terenaca nije nova. Još 2023. godine tadašnji šef dizajna Marc Lichte istaknuo je kako bi takav model bio savršen nastavak nasljeđa legendarnog pogona Quattro te prilika za ulazak u iznimno profitabilan segment tržišta. “Postoji potencijal jer su samo dva premium igrača” u segmentu luksuznih 4×4 vozila, misleći na Mercedes-Benz i Land Rover, rekao je tada Lichte i dodao: “i mislim da ima mjesta za trećeg”.
Novi vjetrovi u Audiju
Iako je Lichte u međuvremenu napustio tvrtku, na njegovo mjesto došao je Massimo Frascella, dizajner koji je prethodno radio u JLR-u i imao ključnu ulogu u oblikovanju modernog Defendera. Ta promjena dodatno je potaknula glasine, a sadašnji šef Audija, Gernot Döllner, nedavno je dao naslutiti da se projekt bliži realizaciji. Na pitanje je li razvoj luksuznog terenca i dalje aktivan, kratko je odgovorio: “Pratite nas.”
Strateški značaj “halo” modela
Lansiranje modela koji bi se proizvodio u relativno malom broju naizgled je u suprotnosti s Döllnerovom strategijom pojednostavljenja Audijeve ponude. Ipak, on ističe važnost takvih automobila kao tehnoloških predvodnika koji jačaju imidž marke i omogućuju prijenos inovacija na masovnije modele.
“Savršeno funkcionira imati usmjereniju ponudu u jezgri, a uz to imati i neke nišne modele za izgradnju marke i za prijenos novih ideja iz nišnog segmenta u temeljne proizvode. To savršeno funkcionira i to je dio naše strategije”, objasnio je Döllner. Osvrnuvši se na san o Audijevom konkurentu Defenderu, poručio je: “Nemojte odustati od tog sna.”
Proizvodnja u Americi?
Nagađa se da bi Audijev luksuzni terenac mogao dijeliti platformu s debitantskim modelima novog brenda unutar Volkswagen Grupe, Scout. To bi značilo da bi se mogao proizvoditi uz Scoutov SUV Traveler i kamionet Terra u novoj tvornici u Južnoj Karolini. Döllner je potvrdio da Audi razmatra lokalnu proizvodnju u SAD-u, dijelom i zbog američkih uvoznih carina te velike popularnosti takvih vozila na tom tržištu.
“Na razini grupe, trenutno raspravljamo i istražujemo trebamo li imati tvornicu za Audi u SAD-u”, izjavio je, dodavši: “Ali to ovisi o stabilnoj tarifnoj situaciji i također o drugim regulatornim graničnim uvjetima koje bismo trebali uzeti u obzir za takvu odluku.” Iako bi bilo “logično” koristiti postojeće pogone VW Grupe, uključujući tvornicu Scout, Döllner naglašava da konačna odluka još nije donesena. “Veliko je pitanje želimo li imati specifičnu Audijevu tvornicu ili ne, a ta je odluka apsolutno otvorena”, zaključio je.
Lideri i stručnjaci na petoj AmCham BiH konferenciji “Cyber Sigurnost: Strateška odgovornost lidera za sigurnu budućnost”
U uvodnom obraćanju, direktor AmCham BiH Nedim Hamzić naglasio je da cyber sigurnost više nije isključivo tehničko pitanje, već strateška tema koja direktno utiče na poslovni kontinuitet i povjerenje klijenata. „Ovakva okupljanja omogućavaju razmjenu iskustava i zajedničke odgovore na prijetnje koje ne poznaju granice. Naš cilj je podići svijest i pomoći kompanijama da budu otpornije, jer u vremenu ubrzanih digitalnih promjena cyber sigurnost postaje jednako važna kao finansijska stabilnost i tržišna konkurentnost“, istakao je Hamzić.
Jedna od ključnih tema konferencije bila je strateška dimenzija cyber otpornosti, što je istakao Amir Sarić, Territory Business Manager kompanije Cisco Systems i predsjednik ICT komiteta AmCham BiH. „Lideri danas nisu samo tehnički stručnjaci, već stratezi koji razumiju rizike i prepoznaju sigurnost kao dio poslovne odluke. Cyber otpornost mora biti ugrađena u same temelje upravljanja kompanijom, jednako važna kao rast, profit i reputacija“, poručio je Sarić.
Konferenciju je otvorio keynote govor Srđana Babića, Chief of Information Security iz Cyber Gatea, koji je govorio o globalnim trendovima i prijetnjama koje oblikuju novu sigurnosnu agendu. Pažnju učesnika privuklo je izlaganje Marka Gulana, CEO-a Astera Advisory, o transformaciji uloge CISO-a i potrebi da članovi uprava razviju cyber-aware kulturu.
Tri održana panela donijela su raznovrsne perspektive: o odgovornosti lidera i donošenju odluka u digitalnoj odbrani, o balansu između regulative i tržišne realnosti, te o upravljanju kibernetičkim rizicima u kritičnoj infrastrukturi. Panel diskusije moderirali su Belma Ohranović (Raiffeisen Bank BiH), Senad Džananović (ZIRA) i Emir Arslanagić (Qualys), koji su istakli važnost saradnje privatnog i javnog sektora u jačanju otpornosti.
Posebno interesovanje izazvala je prezentacija rezultata ankete AmCham BiH o stanju cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Fokus je bio na postupcima i izazovima prijave cyber napada, a u diskusiji su učestvovali predstavnici MUP-a RS, Federalnog MUP-a. Moderatorica Lejla Tulić Ivojević iz Artco Group istakla je važnost jasnih procedura i povjerenja između institucija i poslovne zajednice, kao ključnih uslova za efikasno prijavljivanje i prevenciju cyber incidenata.
Uz stručna predavanja o personaliziranim napadima, Zero Trust modelima, otpornosti na cyber prijetnje i inovativnim rješenjima za kritičnu infrastrukturu, konferencija je ponudila i pogled unaprijed, prema izgradnji sigurnijeg digitalnog okruženja koje se temelji na povjerenju i saysaradnji.
Na završetku konferencije kompanija LANACO je premijerno predstavila program Local Chapter, razvijen u partnerstvu s Cyber Readiness Institutom iz Njujorka, kreiran s ciljem jačanja cyber otpornosti srednjih i velikih kompanija u Bosni i Hercegovini.
Održavanje konferencije omogućila je podrška brojnih partnera i sponzora: BH Telecom, Artco Group, Core, HT Eronet, M:tel, Mibo Komunikacije, Telemach, UniCredit Bank, Cisco, Exclusive Networks, HTEC, Kodeks, Lanaco, SYS Company, Unija Smart IT.
Peta AmCham BiH Cyber konferencija još jednom je potvrdila da Bosna i Hercegovina raspolaže znanjem i ekspertizom potrebnim za jačanje cyber otpornosti, ali i da se samo zajedničkim pristupom cijele organizacije može odgovoriti na rastuće izazove digitalnog doba.
Njemačka tvrtka otpušta radnike, seli u BiH i Mađarsku
„Program, koji je rezultirao preseljenjem alternatora u BiH i e-kompresora u Mađarsku, usvojen je, ali nije konačno usklađen s radničkim vijećem“, upozorio je predsjednik radničkog vijeća Sebastjan Klančič.
Otpuštanja koja su u njemačkoj tvrtki Mahle u Šempetru pri Gorici najavljivana gotovo godinu dana sada će se ostvariti. Nakon završetka kolektivnog odmora u kolovozu, prvih 65 radnika bit će otpušteno. Radnici, koji su u neizvjesnosti već gotovo godinu dana, ne žele komentirati situaciju. Ali činjenica je da ih je sada 65 previše.
” U rujnu 22, u ožujku opet oko 22, u lipnju 26. Najveći šok čeka nas sljedećeg rujna , kada bi se trebali preseliti alternatori. To je još 240 ljudi. To će biti dosad najveći šok“, rekao je Dejan Sirk, predsjednik sindikalne konferencije Skei u Mahleu.
„Program, koji je rezultirao preseljenjem alternatora u BiH i e-kompresora u Mađarsku, usvojen je, ali nije konačno usklađen s radničkim vijećem“, upozorio je predsjednik radničkog vijeća Sebastjan
Zavod za zapošljavanje je, međutim, već primio popis. Dobili su program otpuštanja radnika, ali ne i popis po imenu, objavila je direktorica regionalnog zavoda za zapošljavanje Nova Gorica Vesna Petric Uran.
„U prvoj fazi to su profili uglavnom od petog do sedmog stupnja obrazovanja. Ali mislim da ne bi trebalo biti straha od dugotrajne nezaposlenosti za te ljude“, dodala je, prenosi Indikator.
Brigita Habjan Štolfa, direktorica regionalne Gospodarske komore za sjevernu Primorsku, naglašava da gospodarstvo percipira veliku potrebu za osobljem, neovisno o industriji i neovisno o profilu. „Tijekom redovitih kontakata s HR stručnjacima u našoj regiji, oni zapravo prijavljuju probleme s zapošljavanjem osoblja. Dakle, u Gospodarskoj komori procjenjujemo da neće biti većih negativnih utjecaja“, zaključila je.
Međutim, u ovoj godini previranjima samo u Mahleu, više od 200 radnika već je dalo otkaz. Ukupan broj onih koji će morati otići do sljedećeg ljeta je 350.
U travnju prošle godine je otvoren proizvodni pogon kompanije Mahle Electric Drives Bosnia u Aleksandrovcu kod Laktaša, a vrijednost investicije bila je oko 20 milijuna eura.
Ulaganje u zdravstveni turizam: Obnova banje Kiseljak donosi novi regionalni centar
Kompanija Robot, jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini sa 40 aktivnih objekata, najavila je ulazak u potpuno novu razvojnu fazu.
Nakon decenija uspješnog poslovanja u maloprodaji, Robot već neko vrijeme vrši radove na obnovi i modernizaciji čuvene banje Kiseljak, s ciljem da je vrati na mapu najvažnijih destinacija zdravstvenog turizma u regiji.
Prema planu, projekt će se realizirati u naredne tri godine, paralelno s otvaranjem pet novih prodajnih objekata.
Protekla godina iskorištena je za pripremu terena, uklanjanje starih objekata i dobivanje svih potrebnih suglasnosti za korištenje ljekovitih mineralnih voda.
U suradnji s Općinom Kiseljak, osigurana je površina od 30.000 kvadratnih metara na kojoj će niknuti suvremeni zdravstveno-rekreacijski kompleks, a sve je to vidljivo i prilikom današnje posjete gradilištu.
Tradicionalna banja Kiseljak, koja ima više od 150 godina povijesti i od davnina je poznata po izvorima ljekovite mineralne vode, dobit će novi izgled i sadržaje prilagođene suvremenim potrebama turista i pacijenata.
Kako nam je rečeno, prva faza projekta već je započela i obuhvata izgradnju hotela sa 200 ležajeva, restorana kapaciteta 400 mjesta, fitness i spa centra s unutarnjim i vanjskim sadržajima, lječilišta baziranog na mineralnoj vodi te moderne poliklinike opremljene najnovijom dijagnostičkom opremom. Završetak ove faze očekuje se u naredne dvije godine.
U drugoj fazi predviđena je izgradnja dodatnih kapaciteta za postoperativni oporavak i specijalizirano liječenje, čime bi kompleks banje Kiseljak trebao postati jedna od najmodernijih i najpristupačnijih destinacija zdravstvenog turizma u regiji.
Trump zaprijetio Europi zbog poreza na Google, Apple i Amazon
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je zemljama koje imaju digitalne poreze “naknadnim dodatnim carinama” na njihovu robu ako ne ukinu te propise.
Izvori su ranije rekli da Trumpova administracija razmatra uvođenje sankcija dužnosnicima Europske unije ili država članica odgovornima za provedbu Zakona o digitalnim uslugama koji je Unija usvojila.
Europske mjere oporezivanja digitalnih usluga
Mnoge zemlje, posebno u Europi, uvele su poreze na prihod od prodaje pružateljima digitalnih usluga, uključujući Google tvrtke Alphabet, Facebook tvrtke Meta, Apple i Amazon.
To pitanje već dugo iritira američke administracije.
Trumpova upozorenja na društvenim mrežama
“Ovom ISTINOM obavještavam sve zemlje s digitalnim porezima, zakonodavstvom, pravilima ili propisima da ću, ukoliko se ti diskriminirajući postupci ne ukinu, ja, kao predsjednik Sjedinjenih Država, nametnuti značajne dodatne carine na izvoz tih zemalja u SAD i uvesti ograničenja izvoza naše visoko zaštićene tehnologije i čipova”, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama.
U objavi je Trump ustvrdio da su takvi propisi “osmišljeni da naštete ili diskriminiraju američku tehnologiju” te da idu na ruku tvrtkama američkog tehnološkog rivala Kine.
Prethodne trgovinske prijetnje
Trump je također prethodno prijetio uvođenjem carina zemljama poput Kanade i Francuske zbog razmimoilaženja vezanih uz poreze na digitalne usluge.
Trump je u veljači naredio svom glavnom trgovinskom dužnosniku da obnovi istragu vezanu uz uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje naplaćuju poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama.
Digitalni trag: Edukacijsko-ktiminalistički film
Digitalni trag je edukacijsko-kriminalistički kratki film koji razotkriva opasnosti cyber prijetnji i ucjena putem interneta. Radnja prati Daniju, srednjoškolku koja postaje žrtva anonimnih poruka. Isprva uplašena i nesigurna, ona odlučuje sa roditeljima potražiti pomoć policije. Kroz istragu se otkriva da svaka poruka, čak i obrisana, ostavlja digitalni trag.
Policija, inspektor, forenzičar i tužitelj zajednički prate te tragove, dok konačnu presudu donosi sudija.
Film kroz realistične scene prikazuje kako stručnjaci koriste digitalne dokaze – IP adrese, logove i forenzičke analize – kako bi došli do počinitelja. Najveći šok za Daniju i njenu obitelj nastaje kada se otkrije da iza prijetnji stoji nepoznata osoba iz njenog školskog okruženja, koja je željela da je ponizi i iskoristi njen strah.
Poruka filma je jasna: anonimnost na internetu je iluzija. Svaka ucjena, prijetnja ili lažna poruka može uništiti život i završiti pred sudom.
Cilj filma je podizanje svijesti mladih i roditelja o cyber sigurnosti i odgovornosti za digitalne postupke.
Kroz emotivne, napete i forenzički precizne scene, Digitalni trag donosi snažnu društvenu poruku – „Digitalni tragovi nikad ne nestaju.“
Očekuje se kako će snimanje bit završeno do kraja rujna.
Kiseljak.info
Kiseljak postaje velika shopping zona: Uz Lidl se gradi i retail park
Izgradnja retail parkova posljednjih godina je postala trend u BiH
Kompanija MT Projekt iz Širokog Brijega krenula je u izgradnju velikog shopping centra tipa retail park u Kiseljaku.
Riječ je o Retail parku “Point” koji se gradi u centru Kiseljaka. Radovi su počeli u lipnju, a trebali bi biti završeni do kraja godine, piše BiznisInfo.ba. Parcela na kojoj se gradi nalazi se odmah pored lokacije na kojoj Lidl gradi svoj maloprodajni objekt.
S obzirom da su u neposrednoj blizini nedavno već izgrađeni tržni centri drugih kompanija, čini se da će Kiseljak uskoro postati velika shopping zona.
Inače, vlasnik tvrtke MT Projekt je Marijan Ljubić.
Izgradnja retail parkova posljednjih godina je postala trend u BiH. Tu prednjači tvrtka City Mall iz Bijeljine koja ima ovakve shopping centre u Brčkom, Zvorniku i Doboju, a trenutno gradi jedan u Istočnom Sarajevu.
Penny Plus ima West Gate na Mostarskom raskrižju kod Sarajeva, a poznat je i Bišće Park u Bihaću iza kojeg stoji tvrtka Leburić Komerc iz Prnjavora. Stariji od svih je Centrum u Gradišci.
Retail parkovi su posebna vrsta shopping centara u kojima je naglasak na prodaji, dok su drugi sadržaji poput ugostiteljskih, zabavnih itd. svedeni na minimum.
U Travniku početkom listopada prvi sajam obrtništva Središnje Bosne – OBRT EXPO SBK 2025
Travnik će od 2. do 4. listopada 2025. godine biti domaćin prvog sajma obrtništva Središnje Bosne – OBRT EXPO SBK 2025, koji organizira Obrtnička komora Kantona Središnja Bosna. Sajam će se održati u PSKC Pirota, Travnik, a očekuje se sudjelovanje velikog broja izlagača, poduzetnika i posjetitelja iz cijele regije.
Ciljevi sajma
Organizatori ističu da je glavni cilj sajma promocija domaćih zanata, razmjena iskustava među obrtnicima te stvaranje novih poslovnih prilika kroz međusobno umrežavanje. OBRT EXPO SBK nije zamišljen samo kao klasični sajam, već i kao prostor za rast i povezivanje svih koji djeluju u obrtničkom sektoru.
Besplatno sudjelovanje i bogat program
Sudjelovanje na sajmu je u potpunosti besplatno, a za izlagače su osigurani ručak, promotivni materijali i tehnička potpora. Tijekom tri dana posjetitelje očekuje raznolik sadržaj – više od 50 izlagača, brojne panele, radionice, konferencije i druge prateće aktivnosti.
Organizatori naglašavaju kako je broj mjesta ograničen te pozivaju sve zainteresirane da se prijave na vrijeme putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici: oksbk.ba/expo2025.
Prostor za nove prilike
OBRT EXPO SBK 2025 pruža priliku svim obrtnicima i poduzetnicima da besplatno predstave svoj rad, steknu nove kontakte i prošire mrežu poslovnih partnera. Sajam je osmišljen kao zajednička platforma koja doprinosi jačanju lokalnog gospodarstva i promociji tradicijskih, ali i modernih obrtničkih djelatnosti.
Kiseljak.info
U tijeku gradnja Lidl trgovine u Kiseljaku
Njemački trgovački lanac Lidl započeo je ovih dana izgradnju svoje prve trgovine u Kiseljaku. Na lokaciji u središtu grada već je postavljena građevinska ploča, a radove izvodi tvrtka BOSSIL d.o.o., a nadzor vrši MDC d.o.o. Rok za izvođenje radova je 4. 6. 2026. godine.
Trgovina će donijeti novi standard kupovine te otvoriti nova radna mjesta, što se smatra značajnim iskorakom za Kiseljak i okolne općine.
Retail centar „POINT“ preko puta
U neposrednoj blizini, točnije preko puta gradilišta, već je podignuta betonska konstrukcija prvog retail centra u Kiseljaku – „POINT“. Time ovo područje postaje novo trgovačko središte općine.
Završni radovi na distribucijskom centru
Istodobno, u poslovnoj zoni Azapovići u Lepenici privode se kraju radovi na Lidlovom distribucijskom centru vrijednom više od 100 milijuna eura. Riječ je o najvećoj Lidl investiciji u BiH koja će zaposliti stotine ljudi i služiti kao logističko središte za cijelu zemlju. Na spomenutoj poslovnoj zoni se intenzivno grade poslovni objekti domaćih i stranih investitora.
Kiseljak se tako potvrđuje kao jedno od ključnih mjesta Lidlovog širenja u BiH, s kombinacijom maloprodajnih i logističkih ulaganja koja će značajno utjecati na lokalni gospodarski razvoj.
Kiseljak.info
U tijeku izgradnja pristupne ceste prema Poslovnoj zoni Azapovići
Općina Kiseljak, uz potporu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, realizira važan infrastrukturni projekt – izgradnju pristupne ceste prema Poslovnoj zoni Azapovići.
Radove izvodi renomirano poduzeće Strabag d.o.o. Sarajevo, a ukupna vrijednost projekta iznosi 531.180,00 KM s PDV-om.
Poslovna zona Azapovići već danas predstavlja jedno od najznačajnijih područja gospodarskog razvoja na prostoru općine Kiseljak i šire. U zoni su već izgrađeni i u funkciji ozbiljni objekti velikih investitora, među kojima posebno treba izdvojiti distribucijski centar Lidla za Bosnu i Hercegovinu.
Izgradnja kvalitetne prometne infrastrukture osigurava bolje povezivanje poslovne zone s magistralnim i lokalnim cestama, što će doprinijeti daljnjem privlačenju investicija, stvaranju novih radnih mjesta i općem gospodarskom napretku.
Kako navode iz Općine Kiseljak, ovaj projekt samo je jedan u nizu ulaganja u razvoj lokalne infrastrukture s ciljem jačanja poduzetništva i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja.
„Poboljšanjem prometne povezanosti želimo otvoriti vrata novim investitorima, ali i olakšati svakodnevno poslovanje poduzeća koja su već u Azapovićima“, istaknuli su iz Općinske uprave.
Radovi na asfaltiranju i završnim zahvatima odvijaju se prema planu, a završetak projekta očekuje se u u ugovornom roku id 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Kiseljak.info
Koristite iPhone? Uskoro biste Appleovim telefonom mogli upravljati na potpuno drukčiji način
Poznati analitičar Mark Gurman otkrio je što se radi u Appleu iza zatvorenih vrata.
Iako su iz Applea ranije najavili veliku nadogradnju svoje glasovne asistentice Siri za ovo proljeće, taj su update ipak odgodili za sljedeću godinu. Njihov je potez pokazao koliko Apple zaostaje za konkurencijom kada je u pitanju umjetna inteligencija, a poznati analitičar John Gruber ranije je komentirao kako je to znak da je u jabuci nešto trulo. Naglasio je tada kako strahuje da bi u Appleu kulturu izvrsnosti i odgovornosti mogla zamijeniti kultura izlika i prosječnosti.
Iako se nalaze u situaciji u kojoj nikako ne žele biti (kasne s razvojem tehnologije budućnosti), ova tvrtka ima najveće stručnjake i znanje koji su garancija da bi se stvari u budućnosti mogle promijeniti. A prema analitičaru Marku Gurmanu, koji ima odlične veze unutar tvrtke, upravo to možemo očekivati sa Siri i umjetnom inteligencijom.
Prema njegovim informacijama, kompanija trenutačno testira nadograđenu verziju Sirija s aplikacijama trećih strana poput Ubera, Facebooka, WhatsAppa, YouTubea i drugih, kao i s nekim videoigrama. Jednom kada nadograđena Siri bude dostupna, korisnici će je moći iskoristiti za brojne opcije – tako će se korištenjem samo glasovnih naredbi moći pronaći neka fotografija na iPhoneu, urediti je i poslati. Među inim, Siri će se moći koristiti i za pisanje komentara na Instagramu, pretraživanje online trgovina, a na njima će se čak moći dodavati artikli u košaricu. Također, s novom Siri moći će se prijaviti na različite servise, bez da prstom dodirnete ekran, prenosi Zimo.
Siri će upravljati aplikacijama slično kao i korisnici
Ukratko, Siri bi mogla upravljati vašim aplikacijama na isti način kao i vi – s preciznošću i unutar njihovih sučelja, objasnio je Gurman. Dakle, čini se kako budućnost nosi radikalnu promjenu u kojoj više s iPhoneom ne bi mogli upravljati samo dodirom, već bi brojnim opcijama mogli upravljati i glasom.
Prema ovom analitičaru, Apple namjerava uvesti određena ograničenja oko aplikacija unutar kojih bi se Siri mogla koristiti. Ta ograničenja namjeravaju uvesti za bankarske aplikacije, kao i aplikacije povezane sa zdravljem kako bi spriječili nekakve velike greške kakve su im se povremeno pojavile tijekom testiranja.
Pored spomenutih aplikacija trećih strana, Apple novu Siri testira i unutar svojih aplikacija, a kako je nedavno komentirao izvršni direktor tvrtke Tim Cook, do sada su ostvarili dobar napredak sa svojom glasovnom asistenticom. Tada je rekao kako njeno predstavljanje možemo očekivati tijekom sljedeće godine, no konkretnije detalje (hoće li to biti početkom, sredinom ili možda tek krajem 2026.) nije dao. Prema Gurmanu, Appleov plan je da se, na području SAD-a, nadograđena Siri pojavi tijekom proljeća 2026.
Kada jednom i postane dostupna, ne treba očekivati da će se pojaviti na svim tržištima u isto vrijeme te će postupno i s vremenom postati dostupna korisnicima izvan američkog tržišta.
Sarajevo zamijenila Orašjem i hrabro krenula u uzgoj purića, danas joj je tržište cijela BiH
Mladi bračni par Redžepović, doktori veterine Armin i Naida, primjer je uspješne poduzetničke priče. Iako im je 2014. poplava sve odnijela, ponovno su pokrenuli farmu koja je danas jedna od najmodernijih u BiH
U vremenu kada mladi ljudi sve češće napuštaju rodni kraj u potrazi za boljim životom, priča obitelji veterinarskoga para iz Posavine, Armina i Naide Redžepović, nudi drukčiji pogled na uspjeh. Naime, ova mlada, vrijedna i stručna obitelj odlučila je ostati u Arminovu Orašju.
Naida je to rado prihvatila pa je Sarajevo zamijenila posavskom ravnicom i svoju budućnost vezala upravo uz ono što najviše vole – životinje i rad na terenu. Njihova farma slovi kao jedna od najmodernijih u Bosni i Hercegovini, opremljena prema svim standardima, s naglaskom na zdrav uzgoj, brigu za životinje i održivu proizvodnju, a uza sve to, dokaz je kako tradicija može dobiti suvremeno lice kada se ulože znanje, trud i vizija.
Isplatilo se riskirati
Naida i Armin u stalnom su pokretu, puni entuzijazma i energije. Uvijek su puni novih planova,koji nisu ni apstraktni ni odvojeni od stvarnosti – uvijek su čvrsto vezani uz posao, teren. Kažu, sreća je u tome da rade ono što vole, uz ljude koje poznaju i kraj koji vole i u kojemu se najbolje osjećaju. Posebno hrabru i poduzetničku notu u njihovoj priči nosi Naida. Kao doktorica veterinarske medicine odlučila je pokrenuti uzgoj purića.
Riječ je o dosta rijetkoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini jer je osjetljiva i rizična grana stočarstva pa se rijetko upuštaju u takvu priču. Iako su svi govorili kako je to prezahtjevno, ona nije odustajala. Farma je počela rasti, ali njezine planove nakratko je zaustavila velika poplava. No, Naida se nije obeshrabrila. S istom odlučnošću ponovno je krenula ispočetka. I – uspjela.
– Prvi specijalizirani objekt za uzgoj purića napravili smo 2006. godine, ali je stradao u poplavi 2014. te smo napravili novi. Ovaj drugi objekt koštao je više od 200.000 KM, s tim da smo u tome razdoblju dobili jedan dio sredstava od UNDP-ja, gdje su nam pomogli u financiranju farme. Na našoj su farmi sada visoki standardi. S obzirom na visoke temperature, posebno se mora voditi računa o gustoći naseljenosti na samoj farmi, a vrši se i stalna prevencija bolesti. Ulazak u farmu ne dopuštamo drugim ljudima i ako se ulazi, obvezno se moraju raditi dezinfekcija obuće i oblačiti posebna odjeća. U naš objekt ne može se ulaziti iz nekog drugog objekta zbog prijenosa bolesti – objašnjava dr. Naida Redžepović.
Farma danas radi, posao se razvija, a kupaca ne nedostaje. Ipak, izazovi postoje. Kaže kako poticaja nema, što znatno otežava rad. Ali kada postoji volja, znanje i ljubav prema poslu, sve se može.
– Naš je koncept baziran na tome da radimo uzgoj do mjesec dana, odnosno od 30 do 35 dana. Nakon toga se vrši isporuka purana u veterinarske ljekarne i poljoprivredne ljekarne na cijelome području BiH – kaže Naida, dodajući kako je proizvodnja purića znatno skuplja u odnosu na piliće, ali su i koristi ovoga mesa u prehrani također veće.
Važna namirnica
Redžepovići ističu kako je meso kvalitetnije, s mnogo više proteina i manje masti i kolesterola te se nadaju kako će i građani postati svjesniji važnosti ove namirnice u prehrani. Ova mlada obitelj primjer je kako se i u Posavini može uspjeti, uz rad, znanje i ustrajnost. Naidina i Arminova svakodnevica možda nije lagana, ali je ispunjena ljudima, životinjama, terenom te planovima koje najviše vezuju uz svoju najveću radost – kćerkicu Enu.
Direktor kompanije iz Novog Travnika povećao plaće radnicima za 38%: Najveći rast od rata
Besim Belegić, direktor kompanije BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika, priopćio je kako je poduzeće u prvoj polovini 2025. godine ostvarila najbolji poslovni rezultat od rata, a radnici su nagrađeni značajnim povećanjem plaća.
Kako je naveo na svom Facebook profilu, zahvaljujući primjeni novog Zakona o doprinosima, plaće u BNT-TMiH povećane su za 38% u odnosu na prosinac 2024. godine. Ovo povećanje, ističe Belegić, znači da će prosječna plaća u poduzeću po prvi put premašiti federalni prosjek, što predstavlja veliki iskorak za radnike u središnjoj Bosni.
Također, usljed povećanja minimalne i prosječne plaće u FBiH, povećane su i naknade za topli obrok, što dodatno doprinosi poboljšanju životnog standarda zaposlenih.
Belegić naglašava kako poduzeće ne poseže za praznim retorikama, već konkretnim djelima pokazuje brigu za radnike. Ponosno je istakao kako kompanija sada ima gotovo 500 zaposlenih, te da su zajedničkim radom postigli najveći prihod u prvih šest mjeseci poslovanja od rata.
Audi priznao: Moramo se vratiti na pravi put
Audi je trenutačno u lošoj formi, a to potvrđuju i prodajni rezultati.
Prodaja se prošle godine doslovno urušila padom od 11,8 posto na ukupno 1,67 milijuna vozila. Ni prva polovica ove godine ne izgleda puno bolje. Do kraja lipnja isporuke su smanjene za 5,9 posto te su iznosile ukupno 783.000 vozila.
U Audiju se pak nadaju kako bi novi modeli lansirani u posljednje vrijeme mogli preokrenuti situaciju i privući nove kupce, posebno od glavnih konkurenata, BMW-a i Mercedesa. Modeli poput Q3, Q5, A5 i A6 spremni su uhvatiti se u koštac s konkurencijom, ali tu ipak nešto nedostaje.
Izvršni direktor Audija Gernot Döllner otvoreno priznaje da je pred njima još puno posla. U razgovoru za njemački časopis Bild, šef iz Ingolstadta je poručio: “Ne želim okolišati – moramo se odmah vratiti na pravi put.”
Nakon dugog razdoblja bez novih modela, vjeruje da je najgore prošlo: “Mislim da upravo prolazimo kroz najnižu točku.”
Najavljen novi TT
U istom intervjuu, Döllner je najavio početak nove ere za Audi. Ove jeseni svjetlo dana ugledat će konceptni automobil koji bi trebao biti novi “graditelj identiteta”, osmišljen kako bi izazvao učinak sličan legendarnom TT-u. Unutar kompanije, tajni model poznat je kao “TT Moment 2.0”, a Döllner vjeruje da bi mogao imati sličan emocionalni i tržišni utjecaj kao originalni TT krajem 1990-ih i početkom 2010-ih: “Imam osjećaj u trbuhu da smo na pragu novog TT trenutka.”
No, neće se raditi o četvrtoj generaciji TT-a, niti o povratku modela R8. Döllner ga opisuje kao nešto “između”. Sportski automobil će u početku biti prikazan kao koncept, a proizvodna verzija planirana je unutar dvije godine. Igrat će na emocije, čime će Audi prihvatiti dio kritika Audijevih poklonika.
Bit će potpuno električni, ali to ne znači da Audi odustaje od motora s unutarnjim izgaranjem. Tvrtka je već odgodila svoju tranziciju na isključivo električna vozila s 2032. godine na nekoliko godina kasnije.
Očekuje se da će koncept biti službeno predstavljen u rujnu na sajmu IAA Mobility u Münchenu. Bit će to simbol “novog Audija” – s potpuno novim dizajnerskim jezikom, tehnologijom nove generacije i naprednijim hardverom kakav se dosad nije koristio u njihovim vozilima.
Priznanje grešaka i pad kvalitete
Döllner nije prvi visoko pozicionirani dužnosnik Audija koji priznaje da su učinjene greške. Ranije ove godine, u intervjuu za Motor1 Germany, Oscar da Silva Martins, voditelj komunikacija za proizvode i tehnologiju, izjavio je:
“U prošlosti smo sigurno bili bolji kad je riječ o kvaliteti, ali vratit ćemo se tamo.”
Bild navodi i izjavu jednog člana uprave Volkswagen Grupe, koji je Audi nazvao “našim kriznim slučajem” te dodao kako su trenutačni proizvodi “samo u redu – prosječni”.
Neizvjesna budućnost modela A8
Iako mnogi očekuju nasljednika aktualnog A8, novi koncept vjerojatno neće preuzeti tu ulogu. Mnogi su se nadali da će koncept Grandsphere iz 2021. evoluirati u novu generaciju A8, no čini se da to ipak neće biti slučaj.
Novi AUDI bez četiri prstena
Podsjetimo i kako sada postoji kineska verzija marke Audi, nazvana AUDI (bez četiri prstena), koja će proizvoditi isključivo električne modele. Prvi takav automobil, E5 Sportback, bit će dostupan isključivo na kineskom tržištu, a slijedit će ga još električnih modela bez tradicionalnog Audi loga.
Dominiraju Hrvatska i Njemačka s ulaganjima u BiH iznad 200 milijuna KM
Inozemni ulagači i podaci
Prema prvim službenim podacima Centralne banke BiH, izravna strana ulaganja u BiH u 2023. godini iznosila su 1,895 milijardi KM ili 969 milijuna eura i bila su veća za 24,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos izravnih stranih ulaganja u 2023. drugu je godinu uzastopno bio najveći od 2007. ili u prethodnih 16 godina. Podaci za 2024. godinu još se prikupljaju i obrađuju, ali, prema prvim dostupnim godišnjim podacima Centralne banke BiH u okviru platne bilance, inozemna ulaganja nastavila su s rastom i u toj godini. Neto financijska pasiva (ili neto stvorene financijske obveze) u 2024. iznosila je 2,036 milijardi KM i veća je 8,8 posto u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa su reinvestirane zarade od 1,251 milijardu maraka i čine 61,5 posto od ukupnog ISU. Drugi dostupan izvor o izravnim stranim ulaganjima odnosi se na podatke CB BiH za siječanj – rujan 2024. u okviru tokova ISU. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova ISU, s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdolje siječanj – rujan 2024. izravna strana ulaganja iznosila su 1,477 milijardi KM ili 755,4 milijuna eura. Iz FIPA-e napominju i to da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2024. bila su manja za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i veća za 32,5 posto u odnosu na prosječan iznos istog razdoblja za ranijih pet godina. Promatrano po državama, dominiraju Hrvatska i Njemačka s ulaganjima iznad 200 milijuna maraka. U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252,5 milijuna KM), Njemačka (240,2) i Slovenija (193,4 milijuna KM). Značajna povećanja kapitala, odnosno iznad 100 milijuna KM, registrirale su i Austrija (178,8 milijuna KM), Velika Britanija (135,6), Srbija (110,8) i Nizozemska (105,5 milijuna KM). U prvih devet mjeseci 2024. zemlje EU-a investirale su 73,5 posto iznosa ISU za navedeno razdoblje u Bosni i Hercegovini ili 1,086 milijardi maraka. Djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše ISU u BiH za prvih devet mjeseci 2024. su: financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (388,7 milijuna KM), trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (218,9), proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (139,5) i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (132,6 milijuna KM).
Više u obnovljive izvore
Primjetan je trend sve većeg ulaganja u obnovljive izvore energije, iako u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti. Iz FIPA-e su za Fenu potvrdili kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, i to upravo u obnovljive izvore energije. Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju tijekom više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u idućoj godini. Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d. o. o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Sarajevske županije, koja je puštena u probni rad ove godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe. U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata nastavljaju se i u ovoj godini. Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je osnovala tvrtku ASTA Bosnia d. o. o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi; zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevnog materijala u okviru kompanije Temax BH d. o. o. Orašje pokrenula i proizvodnju u Distriktu Brčko i osnovala kompaniju Temax Tech d. o. o. Distrikt Brčko te slovensku kompaniju Iskra Tela L d. o. o., koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.
Fiksna telefonija u BiH i dalje u padu
Broj fiksnih telefonskih linija u BiH i dalje je u padu, dok broj korisnika mobilne mreže raste. Ukupno je u prvom tromjesečju ove godine bilo 438.055 telefonskih linija dominantnih operatora, što predstavlja pad od 6,9% u odnosu na prvo tromjesečje 2024. Novi operatori imali su ukupno 139.041 pretplatnika, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, ukupan odlazni promet fiksne telefonske mreže bilježi pad od 9,5 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH. U prvom tromjesečju 2025. bilo je 3,677.077 korisnika mobilne mreže, što je povećanje za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Penetracija mobilne telefonije iznosi 107,45 posto. Ukupan broj internetskih priključaka putem fiksne mreže u prvom tromjesečju 2025. godine iznosio je 930.140 i bilježi rast od 1,9% u odnosu na prvo tromjesečje 2024. Stopa penetracije korisnika interneta je 118,46%.
Austrijanci kupili Kovačevićev i Drmačev softver za e-etikete. Evo što kažu osnivači
Austrijska platforma Glasswise preuzela je hrvatski Craft Technology E-etikete. Osnivači domaće platforme koja je iznjedrila ovaj softver otkrivaju nam detalje akvizicije, planove za budućnost te na kakvom rješenju sada rade.
Glasswise.eu, austrijska platforma za digitalno označavanje vina, preuzela je domaće softversko rješenje Craft Technology eLabel, alat koji vinarijama značajno olakšava usklađivanje s EU propisima o označavanju vina.
Riječ je o tehnologiji razvijenoj kao odgovor na uredbu EU 2021/2117, koja propisuje da svaka boca vina mora sadržavati i niz informacija o proizvodu, uključujući alergene, energetsku vrijednost, sastojke i nutritivne podatke, ukupno oko 130 stavki. Te informacije trebaju biti dostupne na web poveznici, idealno integrirane u QR kod na etiketi, i to na svih 24 jezika Europske unije.
Craft Technology eLabel omogućuje izradu mobilno prilagođenih digitalnih stranica proizvoda koje su dostupne QR kodom, čime se uklanja potreba za prenatrpanim fizičkim etiketama. Potrošačima se pritom pružaju ažurirane informacije o vinu na jeziku koji razumiju, što je iznimno vrijedno s obzirom na to da vinari često nemaju ni tehničko znanje ni resurse da se sami nose s pravnim i digitalnim aspektima ove regulative.
Ekskluzivno o akviziciji ove nišne tehnologije i podbrenda te budućnosti Craft Technology platforme, ispričali su za Netokraciju Ivan Kovačević i Kiseljačanin Dario Drmač iz Wine&morea.
Vino s Pelješca na vratima kupca u New Yorku
U Craft Technologyju nastavljaju s ispunjavanjem svoje temeljne zamisli – građenjem holističkog B2B rješenja koje vinarima, maslinarima, craft pivarima i ostalim proizvođačima craft proizvoda omogućava da riješe problem logistike i isporuke do krajnjeg kupca putem više kanala. Krenuli su, naravno, s vinom, pojašnjava Ivan:
Globalno tržište vinskog turizma brzo raste – sa 46,5 milijardi dolara u 2023., očekuje se rast na 160,7 milijardi dolara do 2033., uz godišnji rast od 13,2%. Najtraženija usluga su kušanja vina i vođene ture, s udjelom od 57,1% tržišta (26,5 milijardi dolara u 2023.), što pokazuje veliki interes za personalizirana vinska iskustva.
Upravo tu i nastaje najveći problem, tumači naš sugovornik. Kada Amerikanac dođe u vinariju na Pelješcu, on neće kupiti vino jer mu je transport u SAD logistički problem. U tom trenutku je najspremniji za kupnju “tekućeg magnetića”. Upravo to je trenutak u kojem glavnu ulogu preuzima platforma, ističe Ivan:
Mi rješavamo problem pakiranja, slanja, carina, deklaracija, svega što je potrebno da vino dođe na kućnu adresu kupca, a to, vjerujte, nije jednostavan proces.
To rješava ogroman problem vinaru jer je on uložio svoje vrijeme i trud da gostu priušti vrhunsko iskustvo, a bez Craft Technologyja to ne može kapitalizirati kroz prodaju vina u vinariji.
Nova verzija aplikacije
Craft Technology kao rješenje povezuje POS uređaj, naš vlastiti softver i logističku uslugu te rješava kompletan lanac – od kućnog praga vinara do krajnje adrese u SAD-u, EU, UK-u ili Švicarskoj, ističe Ivan.
Nakon godina testiranja, prošle godine su krenuli s komercijalnim lansiranjem u Hrvatskoj, a sada imaju i drugih planova koje je za kraj Ivan podijelio s nama:
Softver i logističke procese smo dorađivali u hodu, a uskoro planiramo lansirati i novu verziju aplikacije koja će funkcionirati kao marketplace – povezujući vinare i distributere s jedne strane te krajnje kupce s druge.
Lucid Air s jednim punjenjem prešao 1200 km i postavio svjetski rekord
Lucid Air Grand Touring upisao se u Guinnessovu knjigu rekorda, prešavši nevjerojatnih 1205 kilometara s jednim punjenjem baterije. Za volanom je bio londonski poduzetnik Umit Sabanci, koji je na putu od St. Moritza u Švicarskoj do Münchena u Njemačkoj srušio dosadašnji rekord za čak 160 kilometara. Iz Lucida poručuju kako je ruta uključivala kombinaciju alpskih cesta, autocesta i lokalnih prometnica.
Ovaj podvig samo je dodatna potvrda statusa koji Air Grand Touring već uživa. Još 2022. godine, na testu časopisa Car and Driver, ovaj je model proglašen električnim vozilom s najvećim realnim dosegom na autocesti, kada je pri brzini od 120 km/h prešao 660 kilometara.
Nizbrdica kao ključni saveznik
Iako je rezultat bez sumnje impresivan, važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora. Prije svega, tu je značajna razlika u nadmorskoj visini. St. Moritz, smješten na južnim obroncima Alpa, nalazi se na oko 1830 metara, dok je München gotovo 1300 metara niže. Vožnja nizbrdo značajno pomaže električnim automobilima.
Koliko točno? To su još 2021. dokazali novinari časopisa Car and Driver kada su se u Porsche Taycanu spustili s vrha Pikes Peaka. Zaključak je bio jasan: gravitacija je ogroman saveznik regenerativnog kočenja, sustava koji vraća energiju u bateriju.
U tijeku su prijave za izlagače na OBRT EXPO SB 2025 – Sudjelovanje besplatno za sve obrtnike
Pripreme za OBRT EXPO SB 2025, prvi sajam obrtništva Srednje Bosne, ulaze u aktivnu fazu, a prijave za izlagače su u tijeku. Sajam će se održati od 2. do 4.10.2025. godine u prostoru PSKC Pirota u Travniku.
Sajam je zamišljen kao centralno mjesto okupljanja obrtnika, malih poduzetnika, partnera i stručne javnosti, s ciljem promocije domaćih zanata, razmjene iskustava i umrežavanja. Prijave su dostupne isključivo putem online forme dostupne na https://oksbk.co.ba/expo2025, a sudjelovanje za sve izlagače je besplatno. Osigurana su dodatne pogodnosti poput ručka, promotivnih materijala i tehničke podrške tokom pripreme i održavanja sajma.
„Naš cilj je da obrtnicima pružimo platformu na kojoj mogu predstaviti svoj rad bez dodatnih troškova, ali i da široj javnosti pokažemo koliko obrtništvo doprinosi lokalnoj zajednici,“ izjavili su iz Obrtničke komore SBK/KSB.
Očekuje se sudjelovanje preko 50 izlagača iz različitih sektora, a program sajma uključivat će i konferencijske sadržaje, panel diskusije, te mnoge druge aktivnosti, kako bi se dodatno popularizirala obrtnička zanimanja među mladima.
„Pozivamo sve obrtnike, bez obzira na djelatnost i veličinu, da se prijave i iskoriste ovu priliku za promociju, razmjenu znanja i stvaranje novih poslovnih prilika. OBRT EXPO SBK nije samo sajam, već zajednički prostor za rast i povezivanje,“ poručuju organizatori.
Zbog ograničenog broja mjesta, svi zainteresirani se pozivaju da na vrijeme podnesu prijavu.
Dodatne informacije o sajmu dostupne su na službenoj web stranici, a za sve upite i dodatne informacije kontaktirajte na +387 (0)30 871 622 / +387 (0)63 809 849 ili putem e mail adrese: obrtexposb@gmail.com
Umjetna inteligencija realnost i u BiH. Tržišta, ali i projekti već se prilagođavaju za buduće poslove
Svijet ide u smjeru razvoja. U BiH, umjesto hrabrosti, i dalje prevladava strah, i to nepotreban
Prve informacije govorile su da će zbog umjetne inteligencije ljudi masovno dobivati otkaze, da će se, primjerice, 55 posto ljudi u BiH prekvalificirati, da će AI umjesto ljudi obavljati brojne projekte… Međutim, činjenice su zasad drukčije, pa makar uskoro sve bilo onako kako se strahovito predviđalo. Naime, broj radnih mjesta zahvaljujući umjetnoj inteligenciji raste.
Nedavno istraživanje PwC-a pod nazivom “The Fearless Future: 2025. – Global AI Jobs Barometer” donosi optimistične uvide u utjecaj umjetne inteligencije (AI) na tržište rada. Analizom gotovo milijardu oglasa za posao sa šest kontinenata PwC je otkrio da AI ne samo da ne smanjuje broj radnih mjesta već ih i povećava, uz značajan rast plaća i produktivnosti. Industrije najviše izložene AI-ju zabilježile su rast broja radnih mjesta od 38 posto od 2019. do 2024. godine, dok su industrije manje izložene AI-ju zabilježile rast od 65 posto. Radnici s AI vještinama ostvaruju prosječno 56 posto veću plaću u odnosu na kolege bez tih vještina, što je dvostruko više nego prethodne godine.
Industrije s najvećim izlaganjem AI-ju zabilježile su trostruko veći rast prihoda po zaposleniku (27 posto) u odnosu na industrije s najmanjim izlaganjem (9 posto). U industrijama s većim izlaganjem AI-ju potražnja za novim vještinama raste 66 posto brže nego prošle godine. Prema tom istraživanju, koje potpisuje tvrtka PricewaterhouseCoopers, AI može učiniti radnike vrjednijima, čak i u poslovima koji se smatraju lako automatiziranim. Umjesto straha od gubitka radnih mjesta, organizacije bi trebale vidjeti AI kao alat za obogaćivanje poslova, povećanje produktivnosti i stvaranje novih prilika za zapošljavanje. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom učenju i prilagodbi radne snage novim tehnologijama, navedeno je u istraživanju.
Direktor IBM-ova razvojnog laboratorija u Njemačkoj, svjetski stručnjak za baze podataka i umjetnu inteligenciju, Namik Hrle poručio je za Fenu da umjetnu inteligenciju moramo prihvatiti i prilagoditi joj se u našim uvjetima. – To zapravo znači pronaći primjere (u poslu, u gospodarstvu) u kojima umjetna inteligencija može izvršiti transformaciju i doprinijeti učinkovitosti. To ne mogu napraviti IT stručnjaci sami, glavnu ulogu trebaju preuzeti stručnjaci iz određene oblasti na koju se to odnosi, da razmišljaju o tome kako im može pomoći alat koji eventualno može optimizirati njihov posao. Što više učiti, što više prihvatiti znanja iz te oblasti, što više eksperimentirati i ljudi će biti inspirirani za korištenje umjetne inteligencije – poručio je svjetski stručnjak bh. korijena.
Tvrtka IBM postoji više od stoljeća i jasno je da je prošla sve revolucije te bila i ostala tehnološki lider ili jedan od njih, stoga njegove riječi bude optimizam. Rutinski poslovi koji su prije oduzimali previše vremena danas su automatizirani zahvaljujući AI-ju, što je izvrsno jer će se čovjek moći posvetiti nekom drugom poslu koji je prijeko potreban jer vidimo danas da posao ne smije stati. Hrle ističe da bismo svi trebali koristiti dostupne alate. Spektar korištenja AI-ja je širok, pomaže čak i u pronalasku lijekova za neke bolesti koje su neizlječive. U budućnosti IT-a čeka nas eksplozivan razvoj umjetne inteligencije, a to će dovesti do novih rješenja. Proteklih dana išlo se do te mjere da se samo u Americi predviđao nestanak do 30 posto radnih mjesta u idućih pet godina jer se pojavila umjetna inteligencija, no stručnjaci umiruju javnost, a među njima je i glavni dužnosnik Bijele kuće za umjetnu inteligenciju David Sacks, koji je one koji tvrde da će AI sve poslove zatvoriti nazvao “kultom katastrofičara”. – Iskreno, ne mislim da će umjetna inteligencija dovesti do velikog vala nezaposlenosti. Mislim da je, zapravo, vrlo teško u potpunosti zamijeniti ljudski posao. Lakše je zamijeniti dijelove tog posla – rekao je Sacks.
Korist gospodarstvu
Istaknuo je da se podcjenjuje gospodarski potencijal AI-ja i precjenjuju mogućnosti gubitka radnih mjesta. – Vidim mogućnost da AI poveća našu stopu rasta na 4 ili 5 posto. Mislim da već vidimo početak “AI buma”. Vrlo sam optimističan i vjerujem da će to biti snažan poticaj našem gospodarstvu. Bit će potrebno određeno prekvalificiranje za učenike i radnike i ne želim to umanjivati. Dakle, izazova će biti, ali mislim da nas čeka jako svijetla budućnost – kazao je. Da se vratimo na lokalnu razinu, u BiH AI nije napravio ništa loše dosad. Naprotiv, unaprijedio je mnoge stvari. BiH je lani dobila i prvi AI institut, a Adnan Mehremić, AI inženjer u tvrtki Bloomteq, koja je pokrenula institut, kazao je da je i pojava interneta prije 30 godina bila svojevrsna era umjetne inteligencije. Koristili smo, primjerice Google, a sada ćemo u idućih 30 godina koristiti AI. – Ovo je posljednji vlak za BiH da se ukrcamo i budemo možda lideri na tržištu u nekoj oblasti. Imamo resurse, imamo dobre inženjere, kapacitete za sve to, a pojava AI-ja nije ništa novo – kazao je uz ostalo. Stoga, umjesto straha, potrebna nam je hrabrost za pravilno korištenje AI-ja i povećanje svoje produktivnosti.
Mobilni telefoni razotkrili iransku komandu: Digitalna meta u realnom vremenu
Piše: prof. dr. Hadžib Salkić
Izraelske obavještajne službe navodno su izvršile napad na vrh iranske vojske koristeći podatke prikupljene putem mobilnih telefona. Ovaj slučaj pokazuje kako digitalna nepažnja može imati fatalne posljedice – čak i za najviše vojne strukture.
Prema dostupnim informacijama, korišteno je više sofisticiranih metoda:
• IMSI catcheri – Lažne bazne stanice koje hvataju signal mobilnog uređaja i identifikuju korisnika.
• Triangulacija baznih stanica – Određivanje točne lokacije pomoću više signala s mobilnih tornjeva.
• Metapodaci iz aplikacija – Aplikacije poput WhatsAppa i vremenskih servisa u pozadini šalju lokaciju.
• Satelitska i AI analiza – Uparivanje digitalnih tragova s realnim snimcima iz orbite.
• Presretanje komunikacije (SIGINT) – Analiza glasovne i podatkovne razmjene.
Nakon potvrde lokacije, izveden je precizan napad (vjerojatno dronovima), kojim su pogođeni ključni članovi iranske komande.
Ovaj slučaj postavlja novo pravilo u vojnim i sigurnosnim protokolima: mobilni telefon u džepu može biti i meta u zraku. Digitalna higijena više nije opcija – to je temeljni uvjet preživljavanja u suvremenom ratovanju.
Adriatic Metals prodao rudnike u Varešu kanadskoj kompaniji Dundee za 1,25 milijardi dolara
“Upravno vijeće kompanije Adriatic Metals Plc (Adriatic) sa zadovoljstvom objavljuje da je postignut dogovor s kompanijom Dundee Precious Metals Inc. (DPM) o uslovima preuzimanja cjelokupnog izdanog i budućeg izdanja redovitog dioničkog kapitala Adriatica, koje će biti realizirano kroz britanski model spajanja”, priopćili su.
Laura Tyler, izvršna direktorica Adriatica, izjavila je da projekat Vareš ovom transakcijom ostaje na stabilnom putu da postane proizvođač plemenitih metala sa, kako kaže, “niskim operativnim troškovima, dugim vijekom eksploatacije, bogatim ležištem i snažnim istraživačkim potencijalom”.
David Rae, izvršni direktor Dundee Precious Metals (DPM-a), istakao je da dodavanje projekta Vareš portfoliju DPM-a stvara vrhunsku rudarsku kompaniju s vodećim potencijalom rasta, visokokvalitetnim razvojnim i istraživačkim projektima, te snažnim temeljem za ostvarivanje natprosječnih prinosa.
“Vareš se logično uklapa u naš portfelj – omogućava rast proizvodnje u kratkom roku, produžava životni vijek rudnika, nudi izuzetno perspektivnu koncesionu površinu i diversifikuje tokove gotovine. Dobro smo pozicionirani da iskoristimo naše iskustvo u podzemnoj eksploataciji i snažnu financijsku osnovu kako bismo dodatno optimizirali ovu operaciju i realizovali puni potencijal vrijednosti Vareša, na temelju naših analiza”, rekao je.
Kako je priopćeno iz kompanija, očekuje se da će transakcija rezultirati povećanjem obima poslovanja i tržišne likvidnosti, većim tržišnim značajem, boljom financijskom fleksibilnošću i nižim troškovima kapitala.
“Veća tržišna kapitalizacija mogla bi privući širu bazu investitora i veću analitičku pokrivenost, što bi potencijalno moglo rezultirati rastom vrijednosti DPM dionica nakon zaključenja transakcije”, naveli su.
Zaključenje ugovora se očekuje u drugoj polovini 2025. godine, a iz DPM-a su kazali da su posebno zainteresovani za daljnji razvoj ležišta Rupice.
Ovo je najtužnija zračna luka u Europi: Do kraja kolovoza poletjet će samo 35 zrakoplova
Zamišljate li zračnu luku s besplatnim parkingom, izvrsnom povezanošću autocestama i… gotovo potpunom prazninom? Dobrodošli u Kassel-Calden, vjerojatno najtužniju zračnu luku u Europi.
Dok Frankfurt, München i Berlin tijekom ljeta jedva “nose” turistički val, u sjevernom Hessenu vlada tišina koja boli: do kraja kolovoza s ovog aerodroma poletjet će svega 35 zrakoplova. Ne dnevno – nego ukupno, piše Fenix magazin.
“Prestižni projekt” koji tone u crvenim brojkama
Investicija od 340 milijuna eura (većinom iz javnog proračuna), 11 godina rada i rezultat: Prosječno 227 putnika dnevno u 2023., tri male aviokompanije i četiri destinacije (Palma de Mallorca, Bolzano, Sylt i Usedom).
Izgradnja ove zračne luke koštala je 280 milijuna eura. Imala je 60 milijuna eura gubitaka od otvorenja 2013 i 5 milijuna eura minusa samo ove godine.
Zašto nitko ne leti iz Kassela?
Prvotni planovi govorili su o 700.000 putnika godišnje, ali realnost je brutalno drugačija. Čak ni besplatni parking (1400 mjesta!) i blizina četiri autoceste nisu privukle zračne prijevoznike.
“Ovo je klasični primjer političkog megalomanskog projekta koji nema ekonomskog smisla,” komentira gospodarski analitičar Klaus Weber za BILD.
“Ali sada ga nitko ne smije zatvoriti, jer bi to značilo priznati ogromnu pogrešku, dodao je.
Zaposlenih: 2.387. Putnika: malo
Jedina svijetla točka? Radna mjesta. Na aerodromu i u okolnim firmama radi preko 2.300 ljudi, što lokalne političare navodi na tvrdnju da je ipak “isplativo”.
No, dok Frankfurt prima 590 letova dnevno, Kassel-Calden više liči na skup muzej prometne infrastrukture. Toliko je prazan da je prošle jeseni čak i ekološki prosvjed “Letzte Generation” prošao nezapažen – jednostavno nije bilo nikoga tko bi ga vidio.
Hoće li ikada biti isplativ?
Planovi iz 2013. obećavali su crne brojke do 2020. godine. Umjesto toga, grad Kassel, pokrajina i savez svake godine doplaćuju milijune samo da bi piste ostale otvorene.
Možda je najbolji komentar dao jedan od rijetkih putnika koji je nedavno koristio aerodrom:
“Brzo se obavlja check-in, parking je besplatan, nema gužvi… ali nekako mi je žao što sam jedini u čekaonici.”
Jedno je sigurno: dok god političari drže Kassel-Calden na životu, porezni obveznici će plaćati račun – za jedan od najvećih bijelih slonova njemačke infrastrukture.
Prodaja Golfa u drastičnom padu, VW razmišlja o skraćivanju radnog tjedna
Volkswagen Golf je nekoć bio nositelj prodaje giganta iz Wolfsburga
Prvi Golf s proizvodne trake sišao je 1974. godine, a od tada ih je proizvedeno više od 37 milijuna. To je daleko najpopularniji automobil u povijesti tvrtke, znatno nadmašivši Bubu (21,5 milijuna) i Polo (20 milijuna). No, sudeći po aktualnim rezultatima, tržišni vrhunac Golfa daleko je iza nas.
Reuters je dobio uvid u interni dokument i izvještava da je 2015. godine proizvedeno više od milijun Golfova (hatchback i karavan) na globalnoj razini, dok je prošle godine proizvedeno tek nešto više od 300.000 primjeraka. Za 2025. projicira se daljnji pad – proizvodnja od samo 250.000 vozila. U samo deset godina proizvodnja se smanjila za čak 75%. Predsjednica radničkog vijeća Daniela Cavallo izjavila je za agenciju da će situacija biti još gora: “Trend je nezaustavljiv pad. Golf mora otići u Meksiko.”
Zašto Golf sve teže prolazi na tržištu?
Postoji nekoliko čimbenika koji su presudili Golfu. Rani softverski problemi s modelom osme generacije vjerojatno su utjecali na potražnju. Brzo su stigle i informacije o padu kvalitete unutrašnjosti u usporedbi s izvrsnim prethodnikom, modelom sedme generacije. Nije pomoglo ni uklanjanje većine fizičkih kontrola.
Kupcima se nisu svidjeli ni klizni dodirni elementi ispod ekrana, a kapacitivne tipke na skupljim verzijama prije redizajna mogle su dodatno odbiti neke kupce.
No ne treba zaboraviti da živimo u eri SUV i crossover vozila. T-Roc je zapravo crossover verzija Golfa, a gotovo je jednako popularan kao i hatchback verzija u Europi. Prema podacima Dataforcea, prošle je godine u Europi prodano 216.549 Golfova – samo 13.000 više nego T-Rocova. Spomenimo i T-Roc Cabriolet, koji sasvim solidno kotira na tržištu modela bez krova.
Skraćeni radni tjedan?
Volkswagen planira premjestiti proizvodnju benzinskog Golfa iz Wolfsburga u Pueblu u Meksiku, počevši od 2027. Kad se to dogodi, Cavallo ne isključuje mogućnost uvođenja četverodnevnog radnog tjedna u njemačkom pogonu, gdje se trenutačno proizvode Tiguan i već zastarjeli Touran.
Golf bi se trebao vratiti u Wolfsburg s devetom generacijom – potpuno električnim modelom na posebnoj platformi – do kraja desetljeća. Tamo će se proizvoditi i električni T-Roc.
U međuvremenu, štednja je u punom jeku. VW planira do kraja desetljeća u Njemačkoj ukinuti 35.000 radnih mjesta. Reuters izvještava da je više od 20.000 radnika već ugovorno pristalo na odlazak u sljedećih pet godina. Do 2030. tvrtka planira smanjiti godišnju proizvodnju u Njemačkoj za 700.000 vozila, a velik dio tog smanjenja dolazit će upravo zbog premještanja proizvodnje Golfa u Meksiko.
Xiaomi predstavio električni SUV. Doseg mu je 835 km, ubrzava do 100 za tri sekunde
Povodom 15. obljetnice osnutka, Xiaomi je predstavio svoj prvi električni SUV – YU7, koji dolazi nakon uspjeha s limuzinom SU7, čijih je preko 258.000 primjeraka već isporučeno.
To je novi korak u automobilskom širenju ovog kineskog tehnološkog giganta.
Iako će cijena biti službeno objavljena u srpnju 2025., izvršni direktor Lei Jun već je odbacio nagađanja o početnoj cijeni od 199.000 juana (oko 27.600 dolara).
Dimenzije, dizajn i udobnost
YU7 je srednje-veliki do veliki električni SUV, razvijen na platformi Modena, a dimenzije su mu:
- Duljina: 4999 mm
- Širina: 1996 mm
- Visina: 1608 mm
- Međuosovinski razmak: 3000 mm
- Masa: između 2140 i 2460 kg, ovisno o verziji
Dostupan je u devet boja karoserije, uključujući smaragdno zelenu inspiriranu kolumbijskim draguljima, narančastu i metalik titan.
Vanjski detalji uključuju električne kvake koje se uvlače, UWB podršku za otključavanje putem pametnog telefona i ambijentalnu rasvjetu.
Unutrašnjost donosi potpuno kožom presvučenu kabinu, s Nappa kožnim “zero gravity” sjedalima sprijeda (nagib do 123° i 10 točaka masaže), dok straga putnici imaju 135° električni nagib i vlastiti 6.68-inčni touchscreen za upravljanje klimom, glazbom i navigacijom.
Tehnologija i multimedija
Nadzorna ploča ima “HyperVision” ekran širine 1.1 metar, koji se sastoji od tri Mini LED zaslona visoke gustoće piksela (108 PPD). Sustav prikazuje sve – od vožnje i medija do slika iz mrtvog kuta.
U središtu vozila nalazi se četverostruki kontroler (4-in-1) koji objedinjuje infotainment, asistenciju u vožnji, kontrolu vozila i komunikaciju. Pokreće ga Snapdragon 8 Gen 3 čip (4nm) koji omogućuje paljenje za 1.35 sekundi i over-the-air nadogradnje za 15 minuta.
Pogon i performanse
YU7 dolazi u tri izvedbe:
YU7 RWD (stražnji pogon):
- 235 kW motor, 528 Nm
- 0–100 km/h za 5.88 s, maksimalna brzina 240 km/h
YU7 Pro AWD (pogon na sve kotače):
- 365 kW ukupne snage, 690 Nm
- 0–100 km/h za 4.27 s, maksimalna brzina 240 km/h
YU7 Max AWD:
- 508 kW ukupne snage, 866 Nm
- 0–100 km/h za 3.23 s, maksimalna brzina 253 km/h
Svi modeli koriste Xiaomi platformu od 800V s karbidom silicija i V6s Plus elektromotore, uz 5.2C brzinu punjenja, što omogućuje do 620 km dosega u samo 15 minuta punjenja.
Baterije i doseg (CLTC)
- RWD: 96.3 kWh LFP baterija, doseg 835 km
- Pro AWD: 96.3 kWh LFP baterija, doseg 770 km
- Max AWD: 101.7 kWh NCM baterija, doseg 760 km
Sigurnost i autonomna vožnja
Karoserija je izrađena kao “oklopna kavez-struktura” sa:
- 2200 MPa čeličnim integriranim kavezom protiv prevrtanja
- 20-u-1 aluminijskim prednjim okvirom
- čelik-aluminijskom hibridnom šasijom
- ojačanim A i B stupovima
- baterijom s oklopljenom školjkom otporna na metke
Do sada je obavljeno više od 50 pasivnih sigurnosnih testova.
Svi modeli standardno dolaze s:
- Lidarom
- 4D mmWave radarom
- antireflektirajućim ALD kamerama
- Nvidia Drive AGX Thor platformom (700 TOPS)
YU7 koristi Xiaomijev vlastiti sustav za asistiranu vožnju, koji je ključni dio njegove dugoročne strategije u automobilskoj industriji.
Odgoda zbog nesreće
YU7 je prvotno trebao biti predstavljen na Shanghai Auto Showu u travnju, no premijera je odgođena nakon smrtonosne nesreće u kojoj je sudjelovalo jedno od autonomnih testnih vozila Xiaomija. Nakon toga je uslijedila interna revizija sigurnosnih protokola i javne komunikacije.
Zatvorske kazne za bivše šefove Volkswagena zbog afere s dizel motorima
Nekoliko bivših menadžera Volkswagena osuđeno je u ponedjeljak pred Pokrajinskim sudom u Braunschweigu na višegodišnje zatvorske kazne zbog umiješanosti u skandal oko manipuliranja rezultatima ispušnih vrijednosti motora na dizel.
Bivši voditelj odjela razvoja dizel motora Jens Hadler osuđen je na četiri i pol godina zatvora, što je i najviša kazna.
Hanno Jelden, bivši direktor odjela za pogone je osuđen na dvije i pol godine a Heinz-Jakob Neußer, bivši direktor cjelokupnog odjela za razvoj VW-a kao i još jedan neimenovani menadžer, osuđeni su na uvjetnu zatvorsku kaznu od godine i deset mjeseci.
Njemački div kupio uspješnu tvrtku iz BiH čiji se proizvodi prodaju širom Europe
Imaco Systemtechnik se bavi proizvodnjom strojeva i sklopova za strojarsku industriju. Firma je počela s radom 2006. godine, s dva radnika u iznajmljenom prostoru a danas se njihovi pogoni prostiru na više od 10.000 kvadratnih metara.
Poznata njemačka tvrtka Schneider Holding GmbH iz Fronhausena kupila je veliku bh. firmu IMACO Systemtechnik sa sjedištem u Usori kod Tešnja, saznaje BiznisInfo.ba.
Njemački div je tvrtku kupio od njenih osnivača, a to su uspješni poduzetnici Tade Čondić i Ivan Čondić-Begov.
Imaco Systemtechnik je u prošloj godini imao prihode od 38,8 milijkuna KM i dobit veću od 10 milijuna KM, a njoj je zaposleno skoro 200 radnika, što govori da je riječ o velikoj i značajnoj firmi, piše BiznisInfo.ba.
Imaco Systemtechnik se bavi proizvodnjom strojeva i sklopova za strojarsku industriju. Firma je počela s radom 2006. godine, s dva radnika u iznajmljenom prostoru a danas se njihovi pogoni prostiru na više od 10.000 kvadratnih metara. Počeli su kao posrednici u trgovini strojarskim dijelovima, a danas iz njihovih hala izlaze gotovi proizvodi koji se prodaju širom Europe.
Direktorica ove tvrtke Karolina Pranjić ranije je za BiznisInfo.ba kazala da proizvode strojeve i strojarske sklopove po narudžbi.
“Pored toga što proizvodimo i montiramo strojeve, radimo i pojedinačne dijelove za montažu. Radimo kabliranje, proizvodnju kablovskih setova, eleektroormara, različitih skopova koji služe kao sastavni dio strojeva… Radimo glodanje, tokarenje, obradu lima, farbanje, plastifikaciju… Dakle sve one pojedinačne elemente koji nam trebaju da bismo dobili cijeli proizvod kao stroj ili strojarski sklop”, kazala je u jednom ranijem intervjuu za BiznisInfo.ba Pranjić.
S druge strane, osnovna djelatnost društva Schneider Holding je proizvodnja specijalnih strojeva za posebne namjene. Proizvodnja obuhvaća sve, od faze projektiranja do izrade kompletnih proizvoda. Najveće prihode ostvaruju u Njemačkoj ali rade i u drugim europskim državama.
Austrija okuplja kompanije za razvoj BiH i okruženja
Više od 120 predstavnika austrijskih i regionalnih kompanija okupilo se u Sarajevu na događaju “Austria Connect Jugoistočna Europa” koji umrežava austrijske kompanije, njihove podružnice i predstavništva te lokalne partnere. Veleposlanik Austrije u Bosni i Hercegovini Georg Diwald izjavio je za Fenu da je riječ o najvećem događaju koji organizira njihova gospodarska komora u regiji zapadnog Balkana.
– Znamo da ovdje posluje više od 3000 austrijskih kompanija koje zapošljavaju više od 100.000 radnika i cilj događaja je da ih okupimo, kao i one koje tek planiraju otvoriti predstavništva u regiji – naveo je veleposlanik Diwald.
Naglasio je da će im Veleposlanstvo Austrije u BiH pružiti svu moguću podršku. Konferencija je okupila partnere austrijskih kompanija od Slovenije, preko Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova do Albanije.
Volkswagen u tvornici električnih modela slavi veliki uspjeh
Tvornica u Zwickauu upravo slavi impresivan pothvat, s proizvodne linije izašao je milijunti električni automobil. Nakon samo pet i pol godina proizvodnje električnih vozila, Volkswagen se hvali ostvarenim u elektrificiranoj ofenzivi. Jubilarni model, ID.3 GTX Performance u metalik crvenoj boji, uskoro će pronaći dom kod sretnog kupca iz Bavarske.
Sjajna prodaja VW Grupe
“Ovo je dan za ponos, ali i trenutak za gledanje naprijed”, ističe Danny Auerswald, predsjednik Uprave Volkswagen Sachsen. “Unatoč svim izazovima, naš tim uvijek je isporučivao najvišu kvalitetu. Sada istražujemo uzbudljive mogućnosti u području kružne ekonomije koje će osigurati budućnost tvornice.”
Zwickau je prva Volkswagenova tvornica koja je prošla potpunu transformaciju, od klasičnih motora do 100 % električne proizvodnje. Od povijesnog 4. studenoga 2019., kada je započela proizvodnja revolucionarnog ID.3, tvornica je pokrenula proizvodnju šest različitih električnih modela za tri brenda Grupe.
Impresivna je činjenica da gotovo svaki drugi električni Volkswagen na europskim cestama dolazi upravo iz Zwickaua. S tržišnim udjelom od 26 % u prvom tromjesečju 2025., Volkswagen Grupa čvrsto drži poziciju lidera u segmentu električnih vozila u Europi.
Bogata povijest proizvodnog pogona
Tvornica s bogatom poviješću, koja datira još od 1904. i legendarnog Augusta Horcha, sada je usmjerena prema električnoj budućnosti, a vrijedna investicija od 1,2 milijarde eura u njezinu transformaciju očito već pokazuje rezultate.
Audi predstavio dva A6 plug-in hibridna modela
Audi je predstavio dvije nove plug-in hibridne opcije u ponudi modela A6, a to su A6 Avant e-hybrid quattro i A6 Sedan e-hybrid quattro.
Ovi modeli kombinuju efikasnost i performanse te nude mogućnosti električne vožnje uz tradicionalni motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Dostupni u Sedan i Avant karoserijskoj izvedbi, ove modele odlikuje nekoliko karakteristika dizajna među kojima su dugo međuosovinsko rastojanje, produžena hauba i široki trag kotača..
Najveća promjena je zapravo baterija s 45 posto većim kapacitetom, koji iznosi 25,9 kWh. Ova baterija sada omogućava 100 kilometara električnog dosega. Za punjenje pomoću punjača snage 11 kW potrebno je 2,5 sati.
Obje verzije pokreće 2,0-litarski TFSI motor uparen s elektromotorom, jedna razvija 299 KS i 450 Nm obrtnog momenta, a druga 367 KS i 500 Nm obrtnog momenta. “Slabiji” model od 0 do 100 km/h ubrzava za 6 sekundi, dok snažniji do “stotke” stiže za 5,3 sekunde.
Hibridni sustav ima dva mode, “EV” za potpuno električni pogon te “Hybrid” za optimiziranu efikasnost, koji omogućava automatsko prilagođavanje ovisno o uvjetima vožnje.
Poboljšani sistem rekuperacije omogućava prilagođavanje povrata energije putem lopatica na upravljaču. Svi modovi uključuju sistem upravljanja na sva četiri kotača, čime se poboljšavaju agilnost i stabilnost, dok snažnije verzije s 367 KS dolaze s detaljima poput 19-inčnih felgi i crvenih kočionih kliješta.
Udobnost je unaprijeđena trozonskim sustavom klimatizacije, dok je akustika poboljšana za 30 posto. U Njemačkoj Sedan košta najmanje 65.800 eura, dok je za Avant potrebno izdvojiti bar 68.300 eura. Cijena verzija koje raspolažu sa 367 KS iznose 75.050 i 77.550 eura. Narudžbe Audi prima od 8. maja, a isporuke se očekuju od ljeta.
Ovi A6 hibridi čvrsto pozicioniraju Audi na tržištu premium hibrida kombinujući efikasnost, snagu i luksuz.
Kina pokrenula prvu nuklearku na torij. Što to znači za svijet?
Ova tehnologija, koja koristi torij umjesto uobičajenog urana, obećava sigurniju, čišću i dugoročno održiviju proizvodnju energije. Za Kinu, koja se suočava s izazovima smanjenja emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o ugljenu, ovaj korak predstavlja strateški iskorak.
No, značaj ovog postignuća nadilazi kineske granice jer otvara vrata globalnoj tranziciji prema novim, sigurnijim izvorima nuklearne energije. Naime, danas je već svima jasno da nuklearna energija treba biti važan saveznik u zaustavljanju klimatskih promjena te da nuklearke treba graditi, a ne zatvarati, osim ako to nije nužno.
Što je torijski reaktor i zašto je važan?
Torijski reaktori kao gorivo koriste torij-232, element koji je obilan u prirodi, a slabo je radioaktivan. Za razliku od urana, nije fisibilan sam po sebi, ali se u reaktoru može pretvoriti u uran-233, koji je sposoban za fisiju. Ova konverzija omogućuje stabilnu i kontroliranu proizvodnju energije.
Kineski reaktor TMSR-LF1 koristi tehnologiju rastaljenih soli, u kojoj se torij miješa s litijevim fluoridom i koristi istovremeno kao gorivo i kao rashladno sredstvo, što omogućuje rad na višim temperaturama i nižim tlakovima u usporedbi s tradicionalnim vodom hlađenim reaktorima. Ova tehnologija smanjuje rizik od taljenja jezgre i omogućuje pasivnu sigurnost jer se u slučaju pregrijavanja reaktor automatski hladi bez potrebe za vanjskim izvorima energije.
Zamjena goriva tijekom rada
Prema medijskim napisima, kineski znanstvenici uspjeli su ponovno napuniti reaktor gorivom i to dok je bio u pogonu, što je značajan tehnički uspjeh.
Hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. sc. Zdenko Šimić kaže da mogućnost izmjene goriva tijekom rada povećava raspoloživost elektrane.
“Većina reaktora mora se obustaviti za izmjenu goriva. Ipak, više reaktora u komercijalnom pogonu ima ovu mogućnost, npr. teškovodni CANDU u Kanadi i lakovodni AGR (VB) i RBMK u Rusiji”, dodaje Šimić.
Prednosti torija nad uranom
Pobornici torija ističu da on ima nekoliko ključnih prednosti u odnosu na uranij.
On je tri do četiri puta obilniji u Zemljinoj kori od urana, što ga čini pristupačnijim resursom.
Reaktori na torij proizvode manje dugotrajnoga radioaktivnog otpada, a proizvedeni otpad ima kraće vrijeme poluraspada, što olakšava njegovo zbrinjavanje.
Iako se iz torija može proizvesti uran-233, koji je fisibilan, prisutnost izotopa urana-232, koji emitira snažno gama zračenje, otežava rukovanje i korištenje u oružane svrhe.
Šimić kaže da bi korištenje torija za proizvodnju energije značilo stotinu puta veći potencijal u odnosu na uran.
“To je zato što se iz prirodnog urana iskoristi samo mali postotak energije, do 5% u naprednim reaktorima s recikliranjem. Torij bi se mogao iskoristiti otprilike desetak puta više, ovisno o reaktoru. No, potencijal urana se isto tako može značajno povećati s oplodnim reaktorima kao alternativa oplodnji torija”, tumači.
Tehnički izazovi i ograničenja
Uz navedene prednosti torijski reaktori imaju i određene nedostatke. Rastaljene soli su korozivne pa je potrebno razviti materijale koji mogu izdržati dugotrajnu izloženost visokim temperaturama i kemijskim reakcijama.
Tijekom rada reaktora nastaju nusprodukti koji mogu apsorbirati neutrone i utjecati na učinkovitost reakcije, što zahtijeva sofisticirane sustave za njihovo uklanjanje. Budući da je tehnologija relativno nova, postoji ograničeno iskustvo u dugotrajnom radu i održavanju takvih reaktora.
Šimić kaže da visoka radioaktivnost urana 233 predstavlja problem u radu reaktora kod obrade fisijskih produkata i goriva: “Ipak, najveći nedostatak je manjak iskustva jer se tehnologija još razvija i to može značajno utjecati na pouzdanost u radu te na cijenu pogona”.
Kineski strateški pristup
Kina je prepoznala potencijal torija još 2011. godine kada je započela s razvojem programa torijskih reaktora. Investicija u TMSR-LF1 dio je šire kineske strategije smanjivanja ovisnosti o ugljenu i postizanja cilja ugljične neutralnosti do 2060. godine.
Kina je također nedavno objavila otkriće velikih nalazišta torija u rudarskom kompleksu Bayan Obo, koje bi moglo zadovoljiti energetske potrebe zemlje za idućih 20.000 do 60.000 godina. Ova otkrića i tehnološki napredak pozicioniraju Kinu kao lidera u razvoju alternativnih nuklearnih tehnologija, s potencijalom da utječu na globalne energetske strategije.
Prema izvješću časopisa Popular Mechanics, kineski znanstvenici koristili su deklasificirane dokumente iz američkog Oak Ridge National Laboratoryja u kojem je tijekom 1960-ih godina razvijen eksperimentalni torijski reaktor, kako bi unaprijedili vlastitu tehnologiju.
Globalni značaj nove nuklearke
Pokretanje prvog operativnog torijskog reaktora ima globalne implikacije. Prije svega, torij pruža alternativu uranu, što može smanjiti geopolitičke tenzije oko opskrbe nuklearnim gorivom. Manje količine radioaktivnog otpada i kraće vrijeme njegova poluraspada olakšavaju zbrinjavanje i smanjuju dugoročne rizike.
Uspjeh kineskog projekta može potaknuti druge zemlje na istraživanje i razvoj torijskih tehnologija, čime bi se ubrzala globalna tranzicija prema održivim izvorima energije.
Iako tehnologija još nije spremna za masovnu primjenu, njezin razvoj pokazuje smjer kojim bi globalna energetika mogla krenuti. U svijetu koji traži rješenja za klimatske promjene i energetsku sigurnost, torij nudi obećavajuću alternativu koja zaslužuje daljnju pozornost i ulaganja.
Unatoč tim izazovima, razvoj torijskih reaktora predstavlja značajan korak prema sigurnijoj i održivijoj nuklearnoj energiji.
Trebaju nam i nuklearne na uran i na torij
Šimić smatra da torij nije ključan za veće kratkoročno korištenje nuklearne energije.
“Torij će biti važan ako se nuklearna energija bude sve više koristila prema kraju stoljeća i nadalje radi zaustavljanja klimatskih promjena. Kako god, važno je da barem netko ozbiljno radi na razvoju novih reaktora, uključujući i torijske”, poručuje Šimić.
iPhone kakav još nismo vidjeli: Procurili prvi detalji o preklopnom modelu
Godinama kruže glasine, a sada izgleda da se čekanje isplatilo – Apple navodno uskoro predstavlja prvi preklopni iPhone. Prema posljednjim informacijama, rade na čak dva preklopna uređaja: iPhoneu s unutarnjim zaslonom od oko 8 inča i gigantskom iPadu od 20 inča. No, prvi koji će ugledati svjetlo dana bit će upravo – preklopni iPhone.
Dizajn koji oduzima dah
Appleov preklopni iPhone navodno će biti izrađen u popularnom book-style dizajnu, slično kao Galaxy Z Fold 6 i Pixel 9 Pro Fold. Dok je preklopljen, uređaj će izgledati kao klasični iPhone, ali kad ga otvorite, dočekat će vas veliki zaslon kao kod tableta.
Kako prenosi 9to5Mac, prema poznatom analitičaru Ming-Chi Kuou, unutarnji zaslon trebao bi imati impresivnih 7.8 inča, a vanjski 5.5 inča. I ono najvažnije – navodno neće biti vidljivog pregiba na sredini.
Premium izrada, ali s malim kompromisima
Kako bi zadržao tanak i elegantan profil, Apple će navodno napraviti određene žrtve. Face ID neće stati u ovako tanko kućište, pa će se korisnici ponovno družiti s Touch ID-jem, ovaj put smještenim na bočnom gumbu.
Debljina uređaja? Samo 4.5 mm kada je otvoren i 9 mm kada je sklopljen – očekuje se da će biti tanji čak i od iPada Pro. Za vrhunsku izdržljivost koristi se kombinacija titanove legure i nehrđajućeg čelika na preklopnom mehanizmu, dok će kućište biti izrađeno od čistog titana.
Može li Apple spasiti tržište preklopnih telefona?
Iako je potražnja za preklopnim telefonima između 2019. i 2023. rasla gotovo 40% godišnje, tržište sada usporava. Analitičari predviđaju pad prodaje već od 2025. godine. No, mnogi vjeruju da bi Apple mogao preokrenuti stvari – zahvaljujući svojoj inovativnosti i velikoj bazi vjernih korisnika koji se teško odriču iPhonea.
Ako su vam oči zasvjetlucale na spomen preklopnog iPhonea, pripremite se na ozbiljnu investiciju. Prema glasinama, početna cijena kretat će se između 2100 i 2300 dolara. Time će biti skuplji od većine Android preklopnih modela, no Apple cilja na premium tržište – i cijena će to odražavati.
Kad stiže?
Ako sve prođe prema planu, Apple bi svoj preklopni iPhone trebao predstaviti u drugoj polovici 2026., zajedno s iPhoneom 18. S obzirom na to da je projekt već dobio kodni naziv V68, čini se da smo sve bliže trenutku kada ćemo ga i držati u rukama.
FOTO Renault najavio Boreal
Novi Renaultov model na tržište bi mogao stići za nekoliko mjeseci.
Iako zvuči moćno, ime Boreal vjerojatno ne donosi veliku novost. Bar ne za nas jer se radi o preradi modela kojeg već poznajemo. Pretpostavlja se kako je u pitanju Dacia Bigster pod Renaultovom značkom, a taj će model postati nositelj marke u Latinskoj Americi, ali i na oko 70 svjetskih tržišta.
Zbog toga ga već sada opisuju kao prekretnicu u Renaultovom “International Game Plan 2027“. Kompanija ga vidi kao simbol svog “novog globalnog identiteta“ i pomaka ka višoj klasi.
Iako dizajn i tehnički detalji još nisu službeno otkriveni, Renault otkriva ponešto o imenu: “Boreal“ dolazi od latinskog izraza za “sjeverni vjetar“, a asocira i na božanstvo vjetra iz grčke mitologije – Boreja. Uz sve to, priziva slike Aurora Borealis, a sve to treba prenijeti snagu, eleganciju i određeni osjećaj prestiža.
I dok marketinški tim gura priču o inspirativnom SUV-u koji otvara „nove horizonte“, industrijski insajderi naslućuju da je Boreal doista prepakirani Bigster – robusni SUV-a s genima Dustera koji umjesto na prestiž igra na kartu pristupačne cijene.
Sličnu stvar Renault je već napravio s modelom Kardian, koji je praktično bio Dacia Sandero s Renault znakom. Ako se i Boreal pokaže kao Bigster ispod haube, možemo pak očekivati SUV srednje veličine, s minimalističkim interijerom i solidnom tehnologijom. Digitalni kokpit i benzinci s hibridnom potporom bi trebali ostati kao jedine opcije.
A pokaže li se to točnim Renault bi mogao ponuditi prostrani i robusni SUV doista pristupačne cijene. I pritom bi budući vlasnik po pristupačnoj cijeni dobio određenu dozu stila kojima danas poklonici „lažnih terenaca“ toliko streme.
BiH prva u Europi po broju novih biznisa, zadnja po uvjetima za poduzetništvo
Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Europi po broju novih biznisa u odnosu na broj stanovnika, a na posljednjem mjestu po uvjetima u kojima se poduzetništvo odvija, istaknuto je na stručno-konzultativnoj konferenciji na temu „Kako podržati rast malih i srednjih poduzeća“ održanoj u Mostaru.
Vođa GEM (Global Economic Monitor) tima u BiH Vjekoslav Domljan tom je prilikom rekao kako se, nažalost, i nakon 30 godina mora pričati o istim stvarima jer pomaka nema.
– Svake godine u drugom mjesec Globalni monitor poduzetništva objavljuje svoje rezultate, a prema njima možemo reći da je u broju novih biznisa (18-64), u ukupnom broju ljudi, BiH prva, ne samo u zemljama slične veličine, nego prva u Europi. Imamo najpoduzetnije stanovništvo. S druge strane, kada se gleda ocjena uvjeta kada je u pitanju poduzetništvo, mi smo zadnji na svijetu od 56 zemalja – izjavio je profesor Domljan.
BiH ima indeks 3,4 i nalazi se na posljednjem mjestu, dok su najbolje mjesto na svijetu za biznis Ujedinjeni Arapski Emirati s indeksom 7,1.
– Ambijent je potpuno nepovoljan za poduzetništvo, stoga je potrebno puno toga uraditi. Rani poduzetnici se ne pretvaraju u „uhodan biznis“ jer za tri i pol godine nisu stali na svoje noge i po tome smo ispod prosjeka svoje grupe komparatora. Trebamo dosta raditi na financijskoj podršci biznisima, na konzultantskoj i mentorskoj podršci, a posebno ženama poduzetnicima – nabrojao je Domljan.
Za Bosnu i Hercegovinu velik problem predstavljaju demografske prilike.
– Ništa gore ne može zadesiti jednu zemlju nego pad stanovništva. Nije problem što je broj umrlih veći od broja rođenih, to se događa u više od stotinu zemalja svijeta. Nama je „dopunski problem“ jako velika migracija. Problem je što odlaze radnici i odvode svoje obitelji, tako da je u zadnjih 10 godina otišlo pola milijuna ljudi. Izgubili smo i kupce, stradamo i sa strane proizvodnje i sa strane potrošnje – upozorava Domljan te dodaje kako je jedino rješenje povećati produktivnost, konkurentnost i izvoz.
Izvršna direktorica LINK Poduzetničkog centra Alisa Gekić istaknula je kako, ipak, nije sve tako crno i da BiH ima neke pozitivne pokazatelje.
– Ono što je pozitivno je to što rezultati svjetskog izvještaja o stanju poduzetništva pokazuju da se vidi nekakav napredak. I dalje postoji potreba za unaprjeđenjem uvjeta poslovanja. Što se tiče zakonske regulative, neophodno je i dalje raditi na harmonizaciji zakonskih propisa u BiH, harmonizaciji između i unutar entiteta te harmonizaciji u skladu s praksom EU – zaključila je Gekić.
Događaj je implementiran u okviru projekta „Poboljšanje rasta malih i srednjih poduzeća“, koji financira Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, u okviru programa MATRA.
GEM u svojim analizama ima 13 uvjeta, a BiH ima zadovoljavajuće stanje u samo dva, dok samo tri zemlje zadovoljavaju svih 13 uvjeta.
Nišićeva Vlada uvodi fiskalne kase za sve: “Svi koji mjesečno imaju prihod od 460 KM morat će imati kasu”
Vlada Federacije BiH pripremila je prijedlog novog Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim bi se uvela online fiskalizacija kao dio šire fiskalne reforme. Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su usvojili Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH kojim je planirano nekoliko značajnih novina. Poznato je ko je zakonom obveznik fiskalizacije, a ko oslobođen, a sada smo analizirali koje temeljite promjene donosi zakon, posebno za one koji bilježe i najmanje ekonomske aktivnosti
Naime, ovim zakonom propisuje se obaveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriji FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koja nisu registrirani poduzetnici ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM. To praktično znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi prelaze zadati prag od 5.000 KM godišnje.
Iz Vlade FBiH navode da je cilj predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije i povećanje porezne discipline korištenjem modernih tehnologija za evidenciju svake transakcije u realnom vremenu. Zakon ukida niz izuzeća koja su postojala u dosadašnjem sistemu fiskalizacije – tako više ne bi bili pošteđeni ni samostalni poljoprivrednici na pijaci, ni zanatlije starih tradicijskih zanata koji prodaju ručne radove, koji su ranije bili izuzeti – piše Akta.
Posebno je značajno novo pravilo za fizička lica. Prema nacrtu, svako fizičko lice koje obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, dobara ili usluga) bez obaveze registracije firme, morat će izdavati fiskalne račune ako mu je ukupan prihod od tih transakcija u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.
Ovo obuhvata širok spektar građana, od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih trgovaca (npr. prodaja polovnih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrirali biznis. Prag od 5.000 KM relativno je nizak – stručnjaci upozoravaju da je u današnje vrijeme taj iznos lako dostižan, te predlažu razmatranje višeg praga (npr. 12.000 KM godišnje) kako sitni pružaoci usluga ne bi bili preopterećeni fiskalnim obavezama
Ipak, prema trenutnom prijedlogu, svaka osoba koja prelazi 5.000 KM prihoda od tih neformalnih djelatnosti morala bi u fiskalni sistem. U nastavku analiziramo kakve bi ekonomske i administrativne posljedice to imalo za male pružaoce usluga, te koje nove obaveze (digitalni potpis, uređaji, softver) donosi ovaj zakon.
Uvođenje obaveze fiskalizacije za prethodno neformalne ili male djelatnosti neminovno nosi i dodatne troškove i administrativne procedure za te subjekte. Neki od primjera i potencijalnih posljedica su:
· Iznajmljivači stanova ili soba: Osoba koja privatno iznajmljuje stan sada bi morala izdati fiskalni račun za svaku uplatu kirije. To znači nabavku fiskalnog sistema i evidentiranje svakog mjesečnog zakupa kroz sistem Porezne uprave. Za mnoge “male stanodavce” koji rentaju jednu nekretninu (čiji godišnji prihod lako prelazi 5.000 KM) ovo je značajna promjena – morali bi voditi poslovne evidencije poput firme i snositi troškove opreme i softvera za fiskalizaciju. Moguće posljedice su da će neki povećati cijene najma kako bi pokrili nove troškove ili će se suočiti s kaznama ako ne ispune obavezu.
· Povremeni prodavači lične imovine (auta, opreme i sl.): Građani koji povremeno prodaju vlastite stvari (npr. polovno vozilo, vrijedniju opremu) i pri tome ostvare veći prihod od definiranog praga formalno bi se također smatrali „obveznicima fiskalizacije“. U praksi, to bi značilo da čak i jednokratne prodaje koje premaše 5.000 KM zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa. Takvi prodavači morali bi prethodno pribaviti fiskalni uređaj ili pristup odgovarajućem softveru da bi uopće mogli generirati račun za tu transakciju, što može biti neisplativo ako se radi o rijetkim prodajama. Administrativno opterećenje za jednokratnu prodaju postaje značajno – potencijalno destimulirajući građane da legalno prijave takve transakcije.
· Mali obrtnici i zanatlije: Za registrovane obrtnike (samostalne poduzetnike) fiskalizacija nije nova obaveza – većina ih i sada izdaje račune ako su u sistemu PDV-a. Međutim, novim zakonom se ukidaju neka izuzeća i pooštravaju obaveze i za najmanje. Posebno su pogođeni tradicionalni zanati (stari i umjetnički obrti, npr. kujundžije, abadžije, korpari i sl.) koji su dosad bili izuzeti od fiskalizacije prilikom prodaje na pijacama ili sajmovima- Sada bi i oni morali imati fiskalnu kasu ili aplikaciju.
Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi nametanje ove obaveze mnogima bilo pogubno: stari zanati su “nisko profitabilni, jedva opstaju, i ako im uvedete fiskalnu kasu – to je ključ u bravu”, kaže Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, obrazlažući zahtjev da se takvi obrti izuzmu.
Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, ističe da su to uglavnom samozaposleni pojedinci sa skromnim prometom i paušalnim porezom, te im je fiskalna kasa “opterećenje u svakom pogledu, i tehničkom i finansijskom.
U širem smislu, ekonomske posljedice za male subjekte ogledat će se u povećanju njihovih troškova poslovanja (nabavka opreme, digitalni certifikat, eventualne naknade za održavanje) te u potrebi da se pridržavaju strogih pravila izdavanja računa. Neki bi se mogli odlučiti da formalizuju svoj rad (registruju djelatnost) kako bi lakše ispunili uslove, dok bi drugi mogli pokušati izbjeći prelazak praga od 5.000 KM kako ne bi pali pod obavezu fiskalizacije.
Administrativno, fizička lica koja do sada nisu imala doticaja s poreznim sistemom na ovaj način morala bi naučiti proceduru fiskalizacije, voditi računa o svakoj naplati i čuvati kopije ili elektronske zapise računa. Nepoštivanje novih propisa nosi rizik značajnih kazni – predviđene su novčane sankcije od minimalno 100 KM pa do čak 30.000 KM za teže prekršaje, Tačnije za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za obaveznike fiskalizacije – fizička lica od 5.000 KM.
To je dodatni razlog za brigu malim pružaocima usluga, koji do sada možda nisu ni znali šta je fiskalni račun, a sada se suočavaju s potencijalno visokim kaznama ako nešto pogrešno urade.
OBAVEZA POSJEDOVANJA DIGITALNOG POTPISA
Dodatno, centralni tehnološki zahtjev online fiskalizacije je korištenje kvalifikovanog digitalnog potpisa prilikom izdavanja računa. Svaki obveznik fiskalizacije morat će, prema nacrtu zakona, posjedovati certifikat za elektronski potpis izdat od ovlaštenog certifikacijskog tijela u skladu sa zakonom o elektronskom potpisu.
U praksi, to znači da će npr. fizičko lice koje izdaje fiskalne račune morati imati svoj digitalni certifikat (digitalni identitet) kojim će elektronski potpisivati svaki račun prije slanja Poreznoj upravi. Digitalni potpis garantuje autentičnost podataka i povezuje račun sa konkretnim obveznikom fiskalizacije
Osim digitalnog potpisa, novi sistem fiskalizacije nameće i druge tehničke i administrativne korake koje svaki obveznik mora ispuniti i nameće dodatne troškove fiskalizacije.
Zbog navedenoga, postoji bojazan da će dio najmanjih subjekata radije prestati s radom ili otići u potpunu sivu zonu, nego ulaziti u sistem koji im nameće fiksne troškove koje ne mogu pokriti malim obimom poslovanja.
REAKCIJE STRUČNJAKA I INTERESNIH GRUPA
Predložene izmjene fiskalizacije izazvale su žive reakcije stručne javnosti, privrednih komora i udruženja.
Posebno se ističe nelogičnost da prijedlog zakona u važećoj verziji obuhvata i one najsitnije zanatlije, dok istovremeno izuzima kladionice pod određenim uslovima.
Naime, nacrt zakona predviđa da djelatnost igara na sreću (kladionice) bude izuzeta od fiskalizacije ako je sistem tih priređivača direktno povezan online s Poreznom upravom.
Obrtnici smatraju da je to dvostruki standard: “Oslobodili su kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili”, kritikovao je ovaj pristup zastupnik Mirza Batalović. On je i ranije ukazivao da stari i tradicionalni zanati ne trebaju biti fiskalizirani i shodno tome predložio sam Zaključak kojim se traži njihovo izuzeće.
Zahvalio bih se ministru gospodinu Mijatoviću koji je prihvatio ovakvu sugestiju upućenu kroz Zaključak i potvrdio da će ista biti uvrštena u prijedlog Zakona.
Ministarstvo financija FBiH je na sjednici parlamenta obećalo razmotriti taj amandman, što ulijeva nadu da će barem najugroženije kategorije obrtnika biti pošteđene.
BiH dobiva neograničeni satelitski internet koji će pokriti svaki pedalj države
Nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.
Na vrhu ste neke izolirane planine te želite obaviti videopoziv sa svojim prijateljima, poznanicima, poslovnim subjektima, i to u visokoj rezoluciji i bez latencije signala – takvo što, prema svemu sudeći, moglo bi postati stvarnost s obzirom na to da bi u Bosni i Hercegovini uskoro mogla zaživjeti svemirska tehnologija satelitskog interneta.
Iako je prije nekoliko mjeseci bilo objavljeno kako bi Bosna i Hercegovina mogla biti jedina zemlja u Europi bez regulirane usluge Starlink satelitskog sustava, čini se kako se to promijenilo te bi BiH uskoro mogla ući i prestižno društvo zemalja koje su na reguliran način u potpunosti pokrivene signalom satelitske veze, što u praksi znači dostupnost brzog interneta na svakom dijelu države, neovisno o geografskim preprekama koje utječu na kvalitetu signala, piše Večernji list BiH.
Obostrani interes
Starlink je spreman za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine kao provider satelitskog interneta, potvrđeno je na sastanku ministra prometa i veza Edina Forte s Rebeccom Hunter, direktoricom Starlinka za ulazak na nova tržišta, i Prakulom Kapoorom, menadžerom ove kompanije. Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje Starlinkovih usluga, odnosno njegova satelitskog interneta u Bosni i Hercegovini. Također, nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.
Sastanak je održan u Washingtonu u okviru Proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem ministar Forto sudjeluje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci.
Koje bi bile mogućnosti za građane i poslovnu zajednicu uvođenjem ovakve tehnologije, vidljivo je na primjerima nekih drugih država. Satelitski internet u osnovi je pouzdano rješenje koje dobiva na značaju u izoliranim područjima, a posebno u kontekstu rada digitalnih nomada, turističkih kampova ili pak OPG-ova koji su isuviše udaljeni za dolazak optičke ili kabelske mreže. U susjednoj Hrvatskoj mjesečna pretplata i korisnička podrška dostupni su izravno preko Starlinka, cijena uređaja je 349 eura, a moguće ga je kupiti u jednom domaćem telekom operatoru bez čekanja i troškova dostave. Mjesečna pretplata za privatne korisnike iznosi 50 eura, dok oni poslovni na izbor imaju više tarifa.
Starlink je prva i najveća svjetska satelitska konstelacija koja koristi nisku Zemljinu orbitu za isporuku širokopojasnog interneta koji podržava streaming, online igranje, videopozive i više, ističu iz ove tvrtke te dodaju kako korištenjem naprednih satelita i korisničkog hardvera u kombinaciji s dubokim iskustvom s operacijama svemirskih letjelica i operacija u orbiti Starlink korisnicima diljem svijeta pruža brzi internet s malom latencijom. U smislu tehnoloških rješenja objašnjavaju i koliko je važnost satelita u niskoj orbiti. Naime, većina satelitskih internetskih usluga dolazi od pojedinačnih geostacionarnih satelita koji kruže oko planeta na 35.786 km. Kao rezultat toga vrijeme prijenosa podataka između korisnika i satelita, poznato i kao latencija, je visoko, što čini gotovo nemogućim podržavanje streamanja, igranja na mreži, videopoziva ili drugih aktivnosti visoke brzine prijenosa podataka, objasnili su iz Starlinka.
Udaljenost od Zemlje
Starlink je konstelacija od tisuća satelita koji kruže oko planeta mnogo bliže Zemlji, na oko 550 km, i pokrivaju cijeli planet. Budući da su Starlink sateliti u niskoj orbiti, latencija je znatno manja – oko 25 ms naspram 600+ ms, navodi se u opisu tehnologije na službenim stranicama.
(VIDEO) Vratio se iz Njemačke i pokrenuo uspješan biznis, proizvodi vatrogasna vozila za zemlje diljem Europe
Dok velik broj građana Bosne i Hercegovine posljednjih godina odlazi živjeti u inozemstvo, postoje i drukčiji primjeri. Suad Bešlić odlučio se vratiti iz Njemačke u domovinu te je u Živinicama osnovao tvrtku za proizvodnju vatrogasnih vozila s kojom danas bilježi poslovne uspjehe.
Kada je odbio posao u Njemačkoj, nije mogao ni zamisliti da će vlastitim rukama izgraditi jednu od najperspektivnijih domaćih proizvodnji specijaliziranih vozila. Danas, zajedno sa svojim zaposlenicima, proizvodi vatrogasna vozila za zemlje diljem Europe, prenosi BHRT.
Zbog sve većeg broja narudžbi, Bešlić planira proširiti kapacitete proizvodnje, a među njegovim radnicima nalaze se i oni koji su se vratili iz inozemstva i odlučili ostati u BiH. Od razdoblja pandemije tvrtka proizvodi potpuno domaći brend, a njihova vozila koriste vatrogasne postrojbe u 19 općina, gradova i poduzeća.
”Ove godine imamo još deset vozila u narudžbi. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovore s gradom Bijeljinom, zatim tri vozila za Brčko te jedno za Travnik” ističe Bešlić.
Prošle godine proizvedeno je i vozilo za Crnu Goru, a dogovorena je i isporuka za Ujedinjene Arapske Emirate. Dva moderna vozila koriste i tuzlanski vatrogasci.
”Vozila su odmah stavljena u funkciju. Imali smo niz intervencija i pokazala su se izvrsnima”, rekao je Jasmin Habul, zamjenik zapovjednika Profesionalne vatrogasne postrojbe Tuzla.
Proizvodnja je prvotno započela u suradnji s njemačkim kooperantima, ali Bešlić je odbio pozive da se vrati u Njemačku i nastavio djelovati u BiH. Danas zapošljava 27 radnika, a taj broj će, kako navodi, uskoro biti znatno veći.
Posebno je zanimljiv trend povratka radnika iz inozemstva.
”Imam dvojicu radnika koji su se nakon 17 godina vratili iz Hannovera. Prošlog mjeseca nam se priključio i radnik iz Tuzle, koji je radio u Austriji u konkurentskoj firmi. Ovdje mu je obitelj i ne želi više živjeti u inozemstvu. Najljepše je kod kuće, u Bosni i Hercegovini”, govori Bešlić.
Dodaje kako u travnju očekuje dolazak strojarskog inženjera iz Memmingena, koji se vraća nakon 24 godine.
Pored povratnika, šansu su dobili i mladi ljudi koji ne planiraju odlazak iz zemlje.
”Imao sam puno ponuda, ali zasad nisam zainteresiran. Lijepo mi je ovdje i planiram ostati”, kaže Fehim Mehić, zaposlen kao komercijalist i vozač.
”Posao je dobar, nije težak. Radimo u normalnim uvjetima”, dodaje zaposlenik Elvis Ajšić.
Bešlićev povratak donio je nadu mnogima, a vatrogasna vozila koja nosi oznaku „Made in BiH“ danas voze ulicama brojnih europskih gradova. Unatoč nedostatku institucionalne podrške, ovaj poduzetnički uspjeh temelji se isključivo na njegovoj upornosti i radu predanih zaposlenika.
“IZNENAĐENJE SA SAJMA U VITEZU – Alati koji su nas oduševili!”
Ferro-Pack Vitez organizira 5. Proljetni kućni sajam 11. i 12. travnja 2025. godine, s radnim vremenom od 8:00 do 19:00 sati. Sajam se održava na adresi Poslovni centar 96-2, Vitez. Tim Dolina Lašve posjetio je i snimio video reportažu.
Što vas očekuje na ovom sajmu:
- Popusti do 20% na razne proizvode, uključujući električne i motorne kosilice, trimere, električne i akumulatorske alate, odjeću za rad i slobodno vrijeme, panelne ograde i drugo.
- Prezentacije renomiranih brendova poput Makite, Boscha, Karchera, Milwaukeea, AL-KO-a, SATA-a, UNIOR-a i drugih.
- Besplatan roštilj i pivo za sve posjetitelje, uz mogućnost edukacije sa stručnim osobljem.
- Posebna pogodnost za kupce motornih kosilica: besplatno sipanje goriva i puštanje u rad.
- I još mnogo toga…
Za više informacija posjetite sajam i FerroPack Vitez.
Očekuje se totalni potop burzi. Drastičan pad u Aziji, pao i bitcoin.
Danas se očekuje dramatičan pad na svim svjetskim burzama zbog Trumpovih carina.
- Terminski indeksi najavljuju veliku rasprodaju i pad dionica diljem svijeta
- Azijske burze otvorile u velikom minusu. Analitičar za BBC: Ovo je pokolj
- Javio se Trump, kaže da nije namjerno izazvao pad i da “ponekad morate uzeti lijek”, referirajući se na carine koje je uveo gotovo cijelom svijetu
- Ovaj tjedan očekuje se odgovor EU-a na Trumpove carine
- I bitcoin je u padu
- Hedge fond menadžer s Wall Streeta i Trumpov pristaša: Krećemo se prema ekonomskoj nuklearnoj zimi, nismo glasali za ovo
Burzovni indeksi diljem Azije bilježe oštar pad zbog posljedica Trumpovih carina. Najteže su pogođena tržišta Hong Konga i Tajvana, a ni ostale burze nisu pošteđene:
- Hang Seng (Hong Kong): -10.6%
- Taiwan Taiex: -9.7%
- STI (Singapur): -7.5%
- Nikkei 225 (Japan): -6.5%
- Shanghai Composite (Kina): -6.4%
- Kospi (Južna Koreja): -5.2%
- Nifty 50 (Indija): -4.0%
- Sensex (Indija): -3.7%
- ASX 200 (Australija): -3.8%
Terminski ugovori na Dow Jones u minusu su 2.4%, što upućuje na još jedan težak dan na Wall Streetu kad se tržište otvori u 15:30 po hrvatskom vremenu. Neka su tržišta, poput Hong Konga, Kine i Tajvana, bila zatvorena u petak zbog praznika i danas su se tek naknadno uskladila s padovima na globalnim burzama.
Australski ministar financija Jim Chalmers poručio je da se očekuju “podnošljivi učinci” američkih carina na australsko gospodarstvo, iako neće proći bez posljedica.
“Još uvijek očekujemo da će BDP pretrpjeti udarac i da će doći do utjecaja na cijene”, rekao je na današnjoj konferenciji za medije, pa dodao: “Ipak, naše ministarstvo financija ne očekuje da će gospodarstvo krenuti unatrag. Naprotiv, prognoziramo daljnje ubrzanje rasta.”
Na australskom tržištu dionica izbrisane su milijarde dolara vrijednosti u samo nekoliko minuta od otvaranja jutros, a australski dolar pao je na najnižu razinu u odnosu na američki dolar od pandemije. Prema Trumpovim planovima, australska roba koja ulazi u SAD sada se carini po stopi od 10%, dok brojne druge zemlje – uključujući EU, Kinu i azijske izvoznike – podliježu još višim stopama.
Hercegovka postala potpredsjednicom SpaceX
Majla Čusto, podrijetlom iz Hercegovine, imenovana je potpredsjednicom kompanije SpaceX, jedne od najinovativnijih svemirskih kompanija na svijetu koju predvodi Elon Musk. SpaceX je globalni pionir u privatnoj svemirskoj industriji, poznat po razvoju višekratnih raketa i viziji kolonizacije Marsa u suradnji s NASA-om.
Majlina priča potvrđuje da snovi doista ne poznaju granice. Odrasla s hercegovačkim korijenima, školovala se na prestižnom Harvard Universityju, gdje je već tada pokazivala duboku strast prema svemiru i inovacijama. Njena predanost, znanje i upornost dovele su je do pozicije jedne od liderica najuzbudljivijeg svemirskog programa današnjice.
“Majla je inspiracija za sve mlade ljude iz Bosne i Hercegovine, posebno djevojka da hrabro sanjaju, studiraju na vrhunskim svjetskim sveučilištima i mijenjaju svijet svojim idejama”, poručio je dr. Edhem Čustović koji je na društvenim mrežama podijelio vijest o njenom uspjehu.
Padaju rekordi: Lani uvezeno gotovo 90.000 auta, plaćeni 1,1 mlrd. KM
Unatoč snažnim inflacijskim kretanjima koja urušavaju životni standard velikoga broja žitelja BiH, podaci o uvozu automobila u Bosnu i Hercegovinu otkrivaju neku drugu sliku.
Večernji list je iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH dobio detaljne podatke o kretanju broja uvezenih automobila od 2010. do kraja 2024. godine, uz dodatak za prva dva mjeseca ove godine, a zaključak koji se neminovno nameće je da iz godine u godinu građani BiH kupuju sve veći broj vozila.
Kretanja tijekom godina
Tako smo proteklu godinu završili s uvezenih 89.207 vozila, a za što je plaćeno milijardu i 121,8 milijuna maraka. Od ovoga broja vozila veliku većinu čine rabljena, odnosno 80.311, dok su ostatak nova vozila. Usporedbom s 2010. godinom vidljivo je koliko je u razdoblju od 14 godina porastao broj uvezenih automobila, što upućuje na niz zaključaka. Jedan od njih je svakako i mogućnost da brojne negativnosti na globalnoj, ali i lokalnoj razini u smislu gospodarskih kretanja nisu u znatnijoj mjeri utjecale na tržište automobila u Bosni i Hercegovini, koje očito ima snažnu potrošačku bazu. Naime, 2010. godine u BiH je uvezeno 33.297 automobila, za što je plaćeno nešto više od 397 milijuna maraka. Zanimljivost je pak što je navedene godine udio novih vozila u ukupnom broju uvezenih bio znatno veći (10.173 naprema 23.124 rabljena vozila).
Od 2010. godine može se jasno pratiti rast broja uvezenih automobila, no on završava s krajem 2014. godine te u iduće dvije imamo smanjenje broja. Od 2017. ponovno je uočljiv porast broja uvezenih automobila, i to sve do 2020. godine koju je obilježio početak pandemije, uz zatvaranje granica i slične mjere koje su svakako utjecale i na pitanje uvoza. Međutim, od 2021. godine počinje oporavak uvoznog tržišta, a rekord je, kao što smo vidjeli, oboren na kraju protekle, 2024. godine. U ovoj su pak očekivanja kako će doći do daljnjeg rasta, a na to upućuje podatak kako je u siječnju ove uvezeno više automobila u odnosu na siječanj protekle godine.
Kada govorimo o najskupljim uvezenim primjercima u prošloj godini, iz podataka je vidljivo kako je na prvom mjestu Porsche 911 GT3 RS, čija je vrijednost 597.414 maraka. Slijede još dva modela istoga proizvođača (911 S/T te ponovno 911 GT3 RS), dok je na četvrtom mjestu Ferrari F169 Roma, a u stopu ga prati Mercedes AMG G63. Na šestom mjestu je ponovno Porsche, i to model 911 Turbo S, slijedi Lamborghini 636 URUS te Mercedes AMG G63. Deveto mjesto drži Porsche 911 Turbo S, dok je na desetom Mercedes S580 4MATIC Sedan Long.
U smislu električnih vozila koja su sve zastupljenija na domaćim prometnicama, čini se kako su protekle dvije godine donijele veliku promjenu u broju uvezenih (lani 230, a preklani 240 primjeraka), a što je ogroman skok u odnosu na 2022. godinu, kada je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 69 električnih vozila. Kod hibridnih je automobila ova promjena još izraženija pa je tako tijekom 2024. godine uvezeno 2408 ovakvih automobila, a godinu prije 1512. Usporedbe radi, u 2018. godini broj uvezenih automobila s hibridnim pogonom bio je svega 55.
Ako bi se ovakav trend nastavio, za očekivati je kako će u godini koja je pred nama biti oboreni i rekordi koji se tiču uvoza hibridnih vozila, a moguće i onih s potpuno električnim pogonom.
Podrška države
Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijelo je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih, hibridnih i CNG automobila do 31. prosinca 2025. godine u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. Donošenjem odluke do konca 2025. godine produljuje se ukidanje carine na uvoz električnih automobila u BiH, a novina je da su bescarinskim uvozom obuhvaćeni CNG automobili koji koriste prirodni plin, dok će se dalje primjenjivati smanjene carinske stope za uvoz hibridnih vozila od 5%.
Cijena zlata najviša ikada
Na azijskim su burzama cijene dionica danas oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata dosegnula je rekordne razine. Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 2.2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.5 i 2.1 posto. U Australiji su, pak, blago porasle.
Kao i jučer, pod najvećim je pritiskom automobilski sektor, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD-u. Zbog toga su jučer, drugi dan zaredom, pali i burzovni indeksi na Wall Streetu.
Strah od eskalacije carinskog rata
Ulagači su nervozni i zbog toga što će ovih dana Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trumpova promjenjiva trgovinska politika izazvala je nesigurnost na svjetskim burzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima i jačanja inflacije, što bi negativno utjecalo na rast gospodarstava.
Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina.
Dolar stagnira, cijene nafte blago pale
A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.32 boda, kao i jučer u ovo doba.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 150,15 na 150,85 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.24 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.27 posto, na 69,75 dolara.
Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, porasla je jutros daljnjih 0.6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine.
Potpisan Ugovor o izgradnji sekundarne plinske mreže – realizacija plinofikacije na području općine Kiseljak
Svi pripremni radovi, odnosno pripremne radnje za plinofikaciju općine Kiseljak su završene, potpisivanjem ugovora s izvođačem radova i početkom realizacije prve faze Kiseljak je među prvim općinama u ŽSB koja je pristupila realizaciji, te se očekuje kako će do konac godine na plinovod biti priključeni prvi korisnici. Potpisnici Ugovora su skupina ponuditelja koju zastupa poduzeće FAGAS d.o.o. Sarajevo i Općina Kiseljak. Predmet Ugovora je izvođenje radova na izgradnji sekundarne plinske mreže MRS Brnjaci-RRS Azapovići-RRS Kiseljak, ugovorna vrijednost radova iznosi 2.450.000,00 KM.
Prva faza je distribucijski cjevovod koja ide do Lepenice prema središtu grada, vrijednost navedenih radova financirat će se dijelom kreditnim zaduženjem Vlade ŽSB, sredstvima Proračuna Općine i ići ćemo određenim dijelom kreditnim zaduženjem Općine Kiseljak, kako bi do konca godine završili projekat plinofikacije, i krenuli sa sekundarnom mrežom, što znači svi oni koji žele plin imat će mogućnost iskazati interes kako bi mogli planirati sredstva za tu namjenu, kazao je načelnik Mladen Mišurić Ramljak.
Općina Kiseljak prije 15 godina stekla je uvjete za plinofikaciju, no obzirom da posao nije završen, potpisan je Ugovor s novim izvođačem.
Budući da plinska stanica na Branjcima egzistira dugi niz godina, imali smo priliku priključiti se na plinovod, no međutim tadašnji koncesionar nije ispunio potrebne uvjete iz ugovora o koncesiji, stoga smo svih ovih proteklih godina intenzivno radili na raskidanju ugovora kako bi omogućili novog koncesionara koji će moći obavljati posao, a to je naše JP ”Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Kiseljak, istaknuo je načelnik u svom obraćanju.
Potpisnici Ugovora naredni tjedan uvode se u posao a završetak radova očekuje se za 6 mjeseci.
Plin je siguran, učinkovit i prihvatljiv energent, a na zadovoljstvo svih nas ovaj projekat će donijeti dobro za našu lokalnu zajednicu, prvi korisnici bit će Javna ustanova Dom zdravlja Kiseljak, Općina, škole, i naravno svi oni koji iskažu interes, naglasio je načelnik.
Osnovna djelatnost poduzeće FAGAS d.o.o. Sarajevo je projektiranje, proizvodnja opreme za mjerenje i regulaciju plina, kao i njena ugradnja prema zahtjevu kupca. FAGAS izvozi na tržišta Sjeverne Amerike, Skandinavije, Njemačke, kao i na tržišta Bliskog i Srednjeg istoka, imamo ozbiljna iskustva u plinofikaciji, te nam je zadovoljstvo biti dio projekta za općinu Kiseljak, i nadamo se uspješnoj suradnji, kazao je zamjenik direktora Semir Hodžić.
Kiseljak.info
Kiseljačanka Kristina Buzuk–Dobitnica prestižne nagrade BUSINESS OSCAR AWARDS 2025
Poduzetnica iz Kiseljaka Kristina Buzuk dobitnica je prestižne nagrade BUSINESS OSCAR AWARDS 2025, koja se dodjeljuje u cilju promocije uspješnih pojedinaca koji svojim radom doprinose razvoju poduzetništva, ekonomije i društva.
Kristina Buzuk i Karolina Baban, osnivačice tvrtke Kris & Karo Dome d.o.o. Kiseljak
Kristina je krenula sa samostalnim radom u šminkanju i kozmetičkim tretmanima za dame, a nakon dvije godine postala je edukator za nokte. Također, 2019. godine otvorila je salon vjenčanica “Kristina”. Kristina i njena rodica Karolina su 2024. godine došle na ideju ozbiljnog projekta luksuznog smještaja u kupolama uz iznajmljivanje quadova, buggy-a i motora zbog kojeg su i osnivale tvrtku Kris & Karo Dome d.o.o. Kiseljak. Najveća potpora su joj tri sina i obitelj. Kristina svojim poslovnim primjerima želi biti potpora svim ženama kako mogu uspjeti u životu da ostvare sve što zamisle.
Kristina je u svom obračanju u Beogradu naglasila kako su joj sinovi i rodica Karolina iz Amerike najveća potpora. Također je najavila kako će početkom ljeta krenuti s radom luksuzni smještaj u kupolama i pozvala je sve zainteresirane da ih posjete.
Dodjela nagrade održala se 25. ožujka 2025. godine u Hotelu Hyatt Regency, gdje su se okupili vodeći poduzetnici i javni djelatnici iz regije. Ova nagrada ne samo da potvrđuje njezin dosadašnji uspjeh, već i naglašava njezinu ulogu u unapređenju poslovnog turističkog sektora.
Ideja manifestacije je promocija poduzetništva, uspješnog poslovanja i djelovanja u nekomercijalnim sektorima u cilju pospješivanja sveukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja u društvu.
Projekt luksuznog odmora u prirodi
Kris & Karo Dome nije samo destinacija, već doživljaj – savršena kombinacija prirodne ljepote, vrhunskog komfora i nezaboravnih avantura. Smješteni uz predivnu vinariju Pejčinović u srcu Kiseljaka, njihovi elegantni smještajni kapaciteti omogućuju da se prepustite odmoru, povežete s prirodom i uživate u ekskluzivnim vinskim iskustvima. Bilo da tražite relaksaciju ili uzbuđenje, ovdje ćete pronaći sve što vam treba.
Na nebu iznad BiH uočena neobična pojava, evo o čemu je riječ
Na nebu iznad BiH sinoć su brojni građani uočili neobičnu pojavu
Svijetleća spirala pojavila se na nebu, a mnogi su je građani BiH fotografirali i na društvenim mrežama pitali o čemu se radi.
Riječ je o tzv. Space X spirali, što je naziv za neobičan fenomen na nebu koji izgleda kao svijetleći spiralni oblik, a nastaje kao posljedica lansiranja raketa tvrtke SpaceX, najčešće Falcona 9.
Falcon 9 je lansiran prije nekoliko sati s Floride. Ova pojava nije povezana s vanzemaljcima ili nadnaravnim događajima, već ima znanstveno objašnjenje vezano uz fiziku raketnog pogona i atmosferu.
Kada raketa Falcon 9 ispusti višak goriva u gornjim slojevima atmosfere nakon završetka misije (obično tijekom deorbitacije drugog stupnja), to gorivo se zamrzne u sitne kristale leda zbog niskih temperatura na toj visini.
Ako je u tom trenutku osvijetljeno Suncem, a promatrači na Zemlji su u tami, ti kristali reflektiraju svjetlost i stvaraju vidljivi oblak koji često poprima spiralni oblik zbog rotacije rakete tijekom ispusta goriva. Ovaj efekt može biti posebno upečatljiv ako se dogodi tijekom prikaza polarne svjetlosti jer se spirala ističe na pozadini šarenih svjetlosnih traka.
Fenomen je rijedak, ali postaje sve češći kako SpaceX povećava broj lansiranja. Primijećen je na različitim mjestima, poput Aljaske, Havaja, Novog Zelanda i Europe, ovisno o putanji rakete.
Na primjer, poznati slučajevi uključuju spiralu iznad Aljaske u travnju 2023. nakon lansiranja iz Kalifornije ili onu iznad Norveške u ožujku 2024. nakon misije Transporter-10.
FMRPO: JAVNI NATJEČAJ ZA GRANT SREDSTVA U 2025. GODINI
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje Javni natječaj za odabir korisnika grant sredstava kapitalnih i tekućih transfera za 2025. godinu. Predmet javnog natječaja je prikupljanje prijava za odabir korisnika grant sredstava kapitalnih i tekućih transfera.
Svu neophodnu dokumentaciju navedenu u Smjernicama za podnosioce projektnih prijava potrebno je dostaviti putem online platforme https://javnipozivi.fmrpo.gov.ba
PROJEKAT BR. 1: Izgradnja poduzetničkih zona
PROJEKAT BR. 2: Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture
PROJEKAT BR. 3: Poticaj za organizovanje sajmova privrede
PROJEKAT BR. 4: Jačanje konkurentnosti MSP
PROJEKAT BR. 5: Razvoj start-up ekosistema
PROJEKAT BR. 6: Podrška MSP u IT sektoru
PROJEKAT BR. 7: Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti
PROJEKAT BR. 8: Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede
Prijavu na Javni natječaj podnositelj projektne prijave obavlja elektroničkim putem uz obavezno „učitavanje“ (upload) obavezne dokumentacije navedene u Smjernicama. Po pristupanju „e-prijavi“, podnositelj prijave najprije mora izvršiti registraciju. Registracija predstavlja identifikaciju podnositelja projektne prijave, sa osnovnim kontakt podacima. Sva dalja komunikacija sa podnositeljem prijave bit će vršena isključivo putem e-mail adrese koja se navede tokom registracije, te je podnosilac prijave dužan osigurati redovit uvid i provjeru pristigle e-pošte, a sve sa ciljem uspješnog provođenja obrade njegove projektne prijave i realizacije eventualno dodijeljenog Ugovora.
Odobrena isplata financijske pomoći: Isplate za 4301 radnika u FBiH
Ovom odlukom počinje provođenje uredbe o mjerama financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu, a koju je Vlada Federacije BiH donijela proteklog mjeseca.
Vlada FBiH donijela je odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za siječanj 2025. godine.
Ovom odlukom obuhvatit će se 4301 radnik u Federaciji BiH, a sredstva za realizaciju odluke iznose 744.200 KM i osigurana su u financijskom planu Federalnog zavoda za zapošljavanje za ovu godinu. Lista korisnika ove financijske pomoći bit će dostupna na web-stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje i Vlade FBiH. Transfer sredstava financijske pomoći na transakcijske račune korisnika izvršit će Federalni zavod za zapošljavanje putem Union banke d. d. Sarajevo.
Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava Federacije BiH i Union banka d. d. Sarajevo, svatko u okviru svoje nadležnosti i obveza u skladu s uredbom. Ovom odlukom počinje provođenje uredbe o mjerama financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu, a koju je Vlada Federacije BiH donijela proteklog mjeseca.
Podsjetimo, uredba je donesena kako bi se, nakon povećanja najniže neto plaće za 2025. godinu u Federaciji BiH, nadišli potencijalni problemi za poslodavce i obrtnike. Vlada je osigurala i program refundiranja putem Federalnog zavoda za zapošljavanje, a sredstva se po ovoj uredbi dodjeljuju u svrhu refundacije već isplaćenog dijela plaće u cilju održavanja postojećih radnih mjesta.
Švicarska ulaže u BiH oko 120 milijuna KM
Program suradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvaliteta javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor
Vlada Švicarske planira da u BiH do 2028. godine uloži oko 120 milijuna KM za razvojni program suradnje.
Od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 milijuna KM za razvojni program suradnje, priopćeno je iz Veleposlanstva Švicarske u BiH.
Kako se navodi, financiranje će, također, utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora.
Program suradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvaliteta javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor.
Ovaj program u četvrtak će predstaviti veleposlanik Švicarske u BiH Gabrijel Derigeti, zamjenik glavnog direktora Švicarske agencije za razvoj i suradnju Didje Šaso i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.
Sve više zemalja proizvodi oružje, trend slijedi i BiH, grade se četiri nove tvornice
Izmijenjene geopolitičke okolnosti koje su posljedica i nestabilnosti na istoku Europe i ruske agresije uvjetuju donošenje odluka u kojima se Europska unija, ali i Stari Kontinent u cjelini, namjerava ozbiljnije naoružavati, svjesna kako neizvjesnost koju donose i nove prilike preko Atlantika generira potrebu da Europa u svoje ruke preuzme izgradnju sigurnosne arhitekture. Pixsell je u svojoj infografici donio podatke o deset europskih kompanija koje su ostvarile najveće prihode od prodaje oružja, a uvidom u nju vidljivo je kako se na popisu nalaze tri europska konzorcija, četiri francuske tvrtke te po jedna talijanska, njemačka i švedska.
Planovi
A gdje je u toj priči Bosna i Hercegovina, država skromnih obrambenih mogućnosti, no isto tako zemlja s tradicionalno snažnom vojnom industrijom koja, vidljivo je, iz godine u godinu obara rekordne kada je riječ o poslovanju, a napose izvozu oružja, vojne opreme i streljiva? Posebno to vrijedi za Federaciju BiH, u kojoj je smješten i najveći broj proizvodnih kapaciteta, a prema svemu sudeći, u tom će se entitetu uskoro graditi još najmanje tri ili četiri tvornice namjenske industrije. Očito je kako u ovakvim okolnostima Federacija BiH kroz namjensku industriju traži način i dodatnog pozicioniranja na europskim tržištima jer je jasno kako ova grana industrije zapošljava sve veći broj ljudi, a novi ugovori i poslovi mogli bi se promatrati i kroz prizmu namjere Europe da osnaži vlastite obrambene kapacitete. Nedavno je izaslanstvo Vlade Federacije BiH tijekom posjeta Unsko-sanskoj županiji bilo i u Cazinu, a tom prilikom govorilo se upravo o gradnji nove tvornice namjenske industrije.
Na području Unsko-sanske županije već je nekoliko puta boravila ekipa iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, koja je obišla ponuđene lokacije za projekt instaliranja kapaciteta namjenske industrije, te utvrdila da Cazin najviše odgovara i kapacitetom i lokacijom. – U skladu s posvećenošću federalne Vlade da napravimo ravnomjeran razvoj kompletne Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo jednog njezina dijela, opredijelili smo se za dolazak ovdje. Radi izgradnje pogona namjenske industrije planiramo još dvije do tri lokacije na području Federacije, a moguće i još jednu na području USŽ-a. U svakom slučaju, Cazin ispunjava sve uvjete i tu ćemo početi s prvim projektom – kazao je premijer Nermin Nikšić.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić nakon obilaska lokacije Poslovnog centra u Cazinu kazao je novinarima da je osnovni cilj posjeta daljnji razvoj namjenske industrije u FBiH.
– Moram reći da je u proteklih godinu i pol do dvije namjenska industrija značajno razvijena, udvostručila je kapacitete, prihod i dobit. Nama to nije krajnji cilj, već je cilj dalje razvijati namjensku industriju, ali tako da se jednako razvija kompletna Federacija BiH – objasnio je dodavši kako su uradili određene analize te su već blizu donošenja konačne poslovne odluke da idu u otvaranje tvornice namjenske industrije na području Cazina.
Izvozne brojke
A kada govorimo o brojkama, Večernji list je nedavno objavio, analizirajući podatke Uprave za neizravno oporezivanje, kako je iz BiH protekle godine izvezeno gotovo 7 milijuna kilograma oružja i opreme u vrijednosti od 348,6 milijuna maraka, a kada govorimo o pojedinim kategorijama, u količini prvo mjesto drži vojno streljivo s iznosom od 6,7 milijuna kilograma, od čega su tvrtke u BiH zaradile 307,6 milijuna maraka. Na drugom mjestu s količinom od 196.397 kilograma je vojno oružje, za koje su naplaćena 28,3 milijuna maraka, a slijede dijelovi i pribor s izvezenom količinom od 96.238 kilograma i ostvarenom zaradom od 12,3 milijuna maraka.
Vojna industrija u BiH cvjeta
Vojna industrija u Bosni i Hercegovini cvjeta zbog nestabilne geopolitičke situacije diljem svijeta, a tvrtke iz te zemlje koje proizvode streljivo od početka godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate, proistječe iz podataka koje prikupljaju vladine agencije.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO), koja je u toj zemlji ekvivalent carinskoj upravi, objavila je kako je tijekom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91.2 milijuna konvertibilnih maraka (46.6 milijuna eura). Iako ta brojka sama po sebi ne djeluje impresivno, važno je to što je riječ o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine, odnosno o razlici od 50 milijuna KM (26 milijuna eura).
Rast izvoza vojne opreme:
- u prva dva mjeseca 2025. – 91.2 milijuna KM (46.6 milijuna eura)
- u prva dva mjeseca 2024. – 50 milijuna KM (26 milijuna eura).
Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer ta zemlja ne proizvodi složene i skupe sustave naoružanja, nego uglavnom streljivo koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije. Prema podacima UNO-a, tijekom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojno streljivo i dijelovi.
Gdje najviše izvozimo?
Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju, podaci su UNO-a.
Jedna od tih tvrtki je i Tehnički remont iz Bratunca (TRB) u istočnoj Bosni iz kojega se izvozi uglavnom na Bliski istok, ali i Italiju, Rumunjsku i južni dio Afrike.
Većinski vlasnik te tvrtke Slavenko Ristić rekao je kako podaci o rastu izvoza ne čude jer geopolitička zbivanja i kriza u svijetu potiču strahove od novih sukoba. “To sve daje priliku i šansu našoj namjenskoj industriji da nađe mjesto na svjetskom tržištu, kao industrija koja ne nudi politiku, već nudi proizvode”, kazao je Ristić.
Njegova je procjena kako je prednost BiH to što je jedina država koja na tržištu Balkana “ne nudi svoju politiku, nego dobre proizvode po konkurentnoj cijeni”. “Naša industrija na taj način raste i mi ćemo svakako ulagati u proširenje kapaciteta, odnosno iskoristiti priliku da zadržimo mir u našoj državi, a da osiguramo mogućnost drugim državama da se obrane”, rekao je Ristić.
Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka za Marx.ba: Ostvareni rast govori o snazi naših brendova
Sarajevski kiseljak, kompanija s tradicijom dužom od 130 godina, potrošačima nudi kvalitet, tradiciju i inovaciju, prilagođene različitim ukusima. Njegov vodeći brend, Sarajevski kiseljak, prepoznat je kao sinonim za vrhunsku gaziranu prirodnu mineralnu vodu. SARA, negazirana prirodna mineralna voda, u kratkom je roku stekla povjerenje potrošača i postala jedan od njihovih omiljenih izbora širom Bosne i Hercegovine.
Osim mineralnih voda, u ponudi Sarajevskog kiseljaka su i popularna bezalkoholna pića, uključujući Sky u tri okusa, Ski, Senzaciju i druge omiljene napitke. Također, Sarajevski kiseljak distribuira proizvode sestrinskih kompanija, Jamnice iz Hrvatske i Mg Mivele iz Srbije, donoseći na bh. tržište renomirane regionalne brendove kao što su Jana, Jamnica i Jana ledeni čajevi.
Kako kažu u kompaniji, Sarajevski kiseljak nastoji ponuditi najbolje domaće i regionalne proizvode, uvijek sukladno potrebama potrošača.
Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka, u ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorio je o poziciji ove ugledne kompanije na tržištu, izazovima, planovima, budućnosti…
Gdje se danas nalazi Sarajevski kiseljak na domaćem i međunarodnim tržištima?
– Sarajevski kiseljak je lider u proizvodnji mineralne vode u Bosni i Hercegovini i snažno prisutan na regionalnim tržištima. U 2024. godini izvezli smo gotovo 30 posto ukupne proizvodnje, a najveći rast bilježimo u Hrvatskoj, gdje su naši brendovi – Sarajevski kiseljak i Sky Cola – već dobro poznati i omiljeni među potrošačima. Naš cilj za ovu godinu je dodatno povećati te brojke.
Na domaćem tržištu zadržavamo vodeću poziciju s brendom Sarajevski kiseljak, dok Sky bilježi izvanredne rezultate. Posebno smo ponosni na negaziranu prirodnu mineralnu vodu SARA, koja značajno doprinosi našoj ekspanziji.
Prošlu godinu završili smo s rastom u svim kategorijama u odnosu na prethodni period. Posebno me raduje to što smo povećali prodaju za ekvivalent od 1.500 šlepera proizvoda – što znači da smo svakog dana plasirali četiri šlepera više u odnosu na prethodnu godinu. Mislim da ovi podaci sami za sebe govore o snazi naših brendova i povjerenju potrošača.
Koji su najveći izazovi na tržištu?
– Konkurencija u BiH je izuzetno jaka – više od 80 igrača se takmiči za svoje mjesto na tržištu. Najveći izazov je istaknuti se i zadržati lojalnost potrošača. Također, navike potrošača se mijenjaju, održivost postaje imperativ, a troškovi poslovanja rastu.
Ipak, naš ključ uspjeha ostaje nepromijenjen – vrhunski kvalitet. Potrošači to prepoznaju i cijene, što nam omogućava stabilnost u dinamičnom tržišnom okruženju.
Kako vidite stanje i trendove u industriji?
– Industrija se ubrzano razvija – fokus je sve više na zdravijim i prirodnijim proizvodima. Potražnja za prirodnim mineralnim vodama i negaziranim pićima stalno raste, dok ekološka ambalaža postaje neizbježna. Digitalizacija i nove tehnologije pomažu u efikasnijoj i održivijoj proizvodnji.
Sarajevski kiseljak je među liderima održivih rješenja na tržištu – jedini smo domaći proizvođač koji nudi prirodnu mineralnu vodu u ekološki prihvatljivoj, povratnoj staklenoj boci. Time smanjujemo ambalažni otpad i podržavamo cirkularnu ekonomiju. Ovaj format već čini značajan dio naše prodaje, a planiramo ga dodatno razvijati.
U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim regijama postoje specifičnosti koji definiraju publiku. Potrošači u BiH i dalje preferiraju slađe napitke, pa balansiramo između popularnih okusa i zdravijih alternativa. Ipak, prirodne mineralne vode ostaju srž našeg poslovanja i glavni adut na tržištu.
Što se tiče ekološke odgovornosti, od aprila 2024. oba naša pogona koriste isključivo zeleni oblik električne energije. Još od 2023. godine u pogonu i skladištu Kiseljak zamijenjena je sva rasvjeta energetski efikasnom LED tehnologijom, dok postupno prelazimo na električne viličare. Pri obnovi voznog parka biramo vozila s višim ekološkim standardima, čime dodatno smanjujemo emisije CO₂ i potvrđujemo našu posvećenost održivom poslovanju.
Kakav je potencijal za dalji rast i kakvi su planovi za budućnost?
– Industrija bezalkoholnih pića pruža brojne mogućnosti za inovacije, a mi nastavljamo ulagati u nove proizvode i tehnologije. Naša tvornica u Kreševu, gdje se puni voda SARA, igra važnu ulogu u našem budućem rastu. Istovremeno, neprestano razvijamo nove okuse za postojeće brendove, pažljivo prateći želje potrošača i trendove na tržištu.
Naš primarni cilj je dodatno učvrstiti poziciju na domaćem tržištu i snažnije se fokusirati na izvoz. Sigurni smo da, uz stručan tim i vrhunsku kvalitetu proizvoda, možemo ostvariti zacrtane ciljeve. Fokus nam je na naše ključne brendove, a posebno ćemo raditi na jačanju pozicije SARA vode kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu.
Koliko ulažete u zaposlenike i edukaciju?
– Naši zaposlenici su srce kompanije. Zato svake godine povećavamo ulaganja u njihova primanja i profesionalni razvoj. Samo u prošloj godini uložili smo 1,3 milijuna konvertibilnih maraka u poboljšanje radnih uvjeta zaposlenika.
Osim financijskih beneficija, Sarajevski kiseljak kontinuirano radi na unapređenju radnog okruženja i zadovoljstva svojih zaposlenika. Već pet godina zaredom smo među top tri poslodavca u BiH u sektoru prehrane. U 2023. godini zauzeli smo prvo mjesto u ovoj kategoriji, a prije nekoliko dana primili smo informaciju da smo za 2024. godinu zauzeli drugo mjesto.
Kada je riječ o edukaciji, kroz program Drive Beyond Excellence, koji provodi Fortenova grupa, naši menadžeri prolaze obuke prilagođene njihovom profesionalnom razvoju. Interna WOW! Akademija (Well of Wisdom) sa 32 trenera osigurava stalnu edukaciju u različitim oblastima.
Kombinacijom internih i eksternih edukacija omogućavamo zaposlenicima kontinuirani rast i razvoj. Vjerujem da uspješna kompanija prepoznaje ljude kao svoju najveću vrijednost. Naš cilj je stvoriti radno okruženje u kojem se zaposleni osjećaju cijenjeno, podržano i motivirano da ostvare svoj puni potencijal.
Kakav marketinški pristup preferirate i koliko je on važan danas?
– Za nas brend nije samo proizvod – on je dio zajednice, kulture i identiteta. Naš marketinški pristup temelji se na tradiciji i društvenoj odgovornosti, jer smatramo da je uloga savremenih kompanija mnogo šira od same prodaje. Danas potrošači žele prepoznati autentične vrijednosti iza brenda, a mi ih gradimo kroz kontinuiranu potporu mladim talentima u umjetnosti i sportu.
Kroz kampanju Prekulturna boca, Sarajevski kiseljak je postao platforma za mlade umjetnike, omogućavajući im da izraze svoju kreativnost i budu prepoznati. Na taj način podržavamo umjetničku scenu i istovremeno gradimo prepoznatljiv vizuelni identitet brenda.
S druge strane, SARA voda aktivno ulaže u sport, posebno podržavajući mlade talente poput Lane Pudar. Time ne samo da promovišemo zdrav način života, već pokazujemo da vjerujemo u mlade i njihovu budućnost.
Istovremeno, ne zaboravljamo ni naše tradicionalne potrošače. Kada nam kažu da Sarajevski kiseljak na stolu znači obiteljsko okupljanje – to je znak da smo napravili nešto veliko.
Ovakav pristup omogućava nam da budemo više od brenda – aktivan dio društva. Dugoročna lojalnost dolazi iz autentičnih vrijednosti i iskrene potpore zajednici.
Poziv za sudjelovanje na 26. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru od 8. 4.-12. 4. 2025. godine
U vremenu od 8. 4.-12. 4. 2025. godine održat će se 26. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru.
Međunarodni sajam gospodarstva okupit će, kao i prethodnih godina veliki broj izlagača, te biti popraćen mnoštvom poslovnih foruma, bogatim konferencijskim programom i b2b susretima, na kojima će privrednici imati priliku razmjeniti iskustva, proširiti krug poslovnih poznanstava, unaprijediti vlastito poslovanje kroz sklapanje poslovnih ugovora, kao i mnoštvo edukacija koje će im u sklopu programa Sajma biti na raspolaganju. Zemlja partner Sajma je Republika Italija.
U vezi s navedenim, pozivamo sva zainteresovana gospodarska društva i obrtnike s područja Kantona Središnja Bosna koji žele da szdjeluju na 26. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, da dostave prijavnicu na Obrazcu iz privitka sa svim traženim podatcima na e-poštu Ministarstva gospodarstva: min.priv@bih.net.ba
CENTAR ZA KLIMU I ODRŽIVOST NA CEPS-U
Visoka škola “CEPS – Centar za poslovne studije” iz Kiseljaka je kroz projekat 1Future – jOiNEd For sUsTainability – bUilding climate REsilient communities in WB and EU pokrenula Centar znanja za klimu i održivost. Centar je planiran da postane ključna platforma za organizaciju radionica, konferencija, istraživačkih aktivnosti i akademskih diskusija.
Dakle, ciljevi Centra su:
- Olakšati interdisciplinarne istraživačke projekte: Poticati suradnju između istraživača, fakulteta i studenata iz različitih disciplina kako bi se nosili s kompleksnim izazovima održivosti i klimatskih promjena.
- Uspostaviti partnerstva i mreže: Stvaranje partnerstava s lokalnim i međunarodnim institucijama, organizacijama i stručnjacima radi promicanja interdisciplinarne suradnje, dijeljenja znanja i izgradnje kapaciteta.
- Obrazovni programi: Ponuditi programe obuke, kurseve i radionice o metodologijama istraživanja održivosti, klimatskim znanostima, obnovljivoj energiji, održivom razvoju, održivoj mobilnosti i drugim relevantnim temama.
- Razvoj kulture održivosti: Integracija načela održivosti u kurikulum i radu visoke škole, potičući posvećenost održivosti i brigu o okolišu na cijeloj instituciji.
Projektne aktivnosti dodatno su osnažile saradnju između akademske zajednice, javnog sektora i privrede, čime CEPS doprinosi razvoju otpornijih i održivijih lokalnih zajednica. Poseban iskorak napravljen je kroz usvajanje Akcionog plana za klimatske promjene, unapređenje postojećih kurikuluma u skladu sa principima održivog razvoja, te razvoj i implementaciju novih obrazovnih sadržaja.
Kiseljak.info
Od Kreševa do Bliskog istoka i Amerike, Svjetlan Stanić ekskluzivno za Forbes BiH o stvaranju poslovne imperije: “U biznisu uvijek gledam tri koraka unaprijed”
Kreševo, malo mjesto u Bosni i Hercegovini sa nešto više od pet hiljada stanovnika u cijeloj općini, na prvi pogled ne odaje dojam poslovnog središta. No, prođete li njegovim ulicama, proizvodni pogoni firmi svjedok su poduzetničkog duha ovog kraja, geografski pozicioniranog tako da su mu blizu i Sarajevo, Kiseljak, Konjic i Fojnica. Upravo iz ovog mjesta potječe jedna od najpoznatijih poslovnih grupacija u regiji – Stanić Grupa, u čijim pogonima su mnogi našli svoje zaposlenje. Prošle sedmice posjetili smo samo jednu tvornicu iz njihovog portfelja- tvornicu sokova Juicy, brenda koji je Stanić Grupa akvizirala od Agrokora 2013. godine.
Ključni preokret
„Otprilike 100 miliona litara bezalkoholinih pića proizvedemo danas u našim tvornicama u Kreševu i Jastrebarskom“, kaže Svjetlan Stanić, osnivač i vlasnik Stanić Grupe dok nas provodi kroz proizvodne pogone brenda.
Ništa od onoga što smo vidjeli u Kreševu, a samo je dio velikog poslovnog imperija koji pokriva segmente distribucije i proizvodnje bezalkoholnih i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i potrošačke elektronike, nije velikim postajalo slučajno.
Porodični biznis, započet u skromnim uslovima, prerastao je u poslovni konglomerat koji danas oblikuje ekonomsku sliku i BiH. Godine 1983., Svjetlanovi roditelji Luca i Anto Stanić započeli su mali porodični posao, koristeći povoljnije poslovne regulacije u bivšoj Jugoslaviji. Ključni preokret događa se 1993. godine, kada njihov sin Svjetlan Stanić osniva svoju prvu kompaniju, koja vremenom postaje vodeći distributer u regiji.
Prvi veliki iskorak dolazi 1995. godine kada Stanić Grupa postaje ekskluzivni distributer Heinekena i LG-a u Bosni i Hercegovini. U godinama koje slijede, kompanija širi svoj portfelj svjetski poznatim brendovima poput Philip Morrisa, Sonyja, Panasonica i Johnnie Walkera. Novi list okreće 2013. godine preuzimanjem brenda Juicy od Agrokora, što označava njen ulazak u proizvodnju. Ovim potezom, ona stečeno znanje distributera i posrednika između globalnih korporacija i lokalnog tržišta, počinje primjenjivati na vlastite proizvode. No, ovdje nije bio kraj investicijama i razvoju. Uslijedila je akvizicija Maraske, a potom i Bihaćke pivare.
Kupovina Bihaćke pivare
„Kada razmišljate o svom poslu, onda razmišljate kako da ga razvijete u svim segmentima i budete što kvalitetnije zastupljeni i što moćniji kad su u pitanju pregovori i bilo koje aktivnosti na tržištu“, kaže Svjetlan Stanić za Forbes BiH i dodaje: „Počeo sam kao distributer velikih svjetskih kompanija, u jednom momentu sam rekao: ‘OK, ovo je dobro, radimo fenomenalno posao, međutim, zašto ne bi pokušali u našem proizvodnom dijelu know-how koji imamo, koji dobijamo kroz naše svjetske kompanije, pretočiti u domaći proizvod i da od njega napravimo nešto interesantno prvenstveno na domaćem terenu, kao što je, recimo Balkan i da se lagano širimo.
Desio se Juicy koji je od 2014. dio našeg portfelja. U dogovoru s grupacijom Mepas, zaključili smo da se Maraska bolje uklapa u naš poslovni model, pa smo započeli proces njene kupovine koja je završena godinu nakon pandemije. Nakon toga se desila akvizicija Sole i Zale u Sloveniji, gdje je Heineken kao vlasnik imao plan da proda te brendove, a ja sam već proizvodio u Kreševu za njih licencno i onda smo napravili dogovor, dogovorili smo cijenu i Stanić Grupa je postala vlasnik brendova i kao takav vrlo bitan igrač na slovenskom tržištu. I kada to sve sagledate, znači, imate sokove, žesticu, a radite sa Heinekenom već 30 godina, onda se pojavila pivovara. Gospodin Ibrahimpašić i ja smo sjeli, razgovarali, uslijedio je moj razgovor sa Heinekenom, našli smo zajednički interes u tome svemu i desila se akvizicija pivovare“, kaže Stanić dodajući kako njegov ugovor sa Heinekenom traje 40 godina, da je iznimno dobar, te da je ovom akvizicijom dodatno ojačan.
„Očekujemo da ćemo proizvoditi jedan dio brendova za Heineken u BiH, da ojačamo i gospodarstvo u BiH, da dobijemo još jednog stabilnijeg igrača na terenu, Bihaćku pivovaru“, kaže Stanić.
Znanje je jako dobro i sigurno nešto što čovjek mora imati u poslu, ali ako imate nelojalnog, a dobrog manadžera to vam opet ništa ne znači. Može biti s vama godinu, dvije, dobije veću plaću, bolju ponudu i on ide svojim putem, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Na pitanje da li će zapošljavati nove ljude odgovara: “Definitivno, sve u zavisnosti od razvoja koji ćemo imati. U svakom slučaju, cilj je da Bihaćku pivovaru podignemo na jedan ozbiljan nivo i da kao takva bude punopravni član obitelji Stanić Grupe.“
Primarno cijenim lojalne uposlenike
Kao stopostotni vlasnik dvanaest kompanija unutar svoje Grupacije, te suvlasnik još tri – dvije u Srbiji i jedne u Njemačkoj – izgradio je poslovno carstvo koje danas ostvaruje višemilionski promet. Dok otvaramo poglavlje po poglavlje njegove bogate poslovne i životne priče ne mogu a da ga ne pitam, da li je uopće svjestan svoga bogatstva i kako ga percipira.
Kratko odgovara: „Ne, niti me to interesira kao takvo.“
Ali, ono što ga interisara i što ga je dovelo do ove tačke, jeste beskompromisna poslovna organizacija u kojoj ističe tim izuzetnih profesionalaca koji dijele istu poslovnu viziju kao i on, kao i operativni know-how koji je dolazio iz saradnje sa multinacionalnim korporacijama, a koji im je omogućio da naprave organizaciju koja se zove Kontrola i praćenje svih jedinica, ispostava, trogovina i svega što imaju u svom vlasništu.
„Apsolutno sve kompanije, ja kao vlasnik pratim relativno duboko“, kaže Stanić ističući kvalitetnu radnu snagu u svojim kompanijama, u kojima je danas zaposleno više od 1100 radnika.
„Imamo iznimno široku lepezu manadžera koji rade sa mnom, dijelom iz Splita, Zagreba, Kreševa, Sarajeva, imamo čovjeka iz Banjaluke koji je 20 godina u grupaciji, koji je sad postao član Uprave. Primarno cijenim ljude koji su sa mnom dugo i od kojih imam lojalnost. To su ljudi koji su odrasli sa mnom u kompaniji, koji znanje o kompaniji imaju u malom prstu i za koje možete vjerovati da će biti s vama, da možete razvijati strategiju poslovanja. U tom dijelu na bolje pozicije najviše unapređujem ljude iz grupacije. Znanje je jako dobro i ono je sigurno nešto što čovjek mora imati u poslu, ali ako imate nelojalnog, a dobrog manadžera to vam opet ništa ne znači. On može biti s vama godinu, dvije, dobije veću plaću, bolju ponudu i on ide svojim putem“, govori nam.
Tri brata
Osim Svjetlana u porodici Stanić su još dvojica braće, Zvjezdan i Goran, koji također uspješno razvijaju svoje biznise. Kratko su priča nam, poslovali zajedno.
„Prije rata, dok su roditelji bili aktivni u poslu, imali smo trgovinu koja se polako razvijala. Svi smo imali svoje uloge. Nakon toga, kada je strašni rat prestao, počeli smo trgovati zajedno. Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da treba imati svako svoje, već smo bili formirali porodice, svaki je imao svoje interesne sfere, pa smo sjeli, napravili finalni dogovor kako da idemo dalje, da sve bude kako treba. Mislim da smo to jako dobro riješili. Od ‘97. ili ‘98. jasno smo definisali kome šta pripada i onda je svako nastavio svojim putem. Stariji brat je ostao živjeti i poslovati u Hrvatskoj, ključni dio poslovanja mlađeg brata bilo je u BiH, sada se širi prema Dubrovniku u real estate biznisu, a ja sam cijelo vrijeme bio na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina“, govori Stanić.
Trebate imati malo sreće, ali bez jako puno truda i bez jako puno rada vi ni u čemu nećete biti uspješni, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Osim što mu je danas u Sloveniji core tržište, posao uspješno razvija i u Srbiji, Makedonija, Kosovo i Crna Gora su također, kaže, tržišta na koja je usmjeren fokus.
„Tržište Evropske unije pratimo, dobro radimo u Njemačkoj, Austriju smo malo zakočili, ali sada ćemo se reorganizirati. Amerika nam je iznimno interesantna, tu već imamo naslijeđe koje smo dobili od bivšeg vlasnika Maraske, koje sada dižemo na puno veći nivo. Od početka marta bi trebao početi naš čovjek živjeti i raditi u New Jerseyu, gdje su uredi našeg distributera, a koji bi pokrivao i Ameriku i Kanadu. Također u Dubaju imamo ured već deset godina, gdje imamo našu osobu koja je zadužena za Middle East. Danas smo mi HoReCa priča u Dubaiju gdje smo imali veliku promociju našeg Maraskina u Burj Al Arabu. Saudijska Arabija nam je jako dobro krenula, Middle East općenito“, ističe naš sagovornik.
Koliko je bilo teško ući na tržište Bliskog istoka
Ući na tržište Bliskog istoka bilo je izazovno, a da bi se neko tržište otvorilo za poslovanje, zaključujemo iz razgovora, nije dovoljno imati samo najkvalitetniji proizvod. Neophodni su i planiranje i strateški pristup.
„Najkvalitetniji proizvod je uvijek upitnik. Ljepota dolazi iz perspektive promatrača. Tako je i sa kvalitetom, ne možete reći da je Juicy najbolji ili najgori. Za mene je najbolji, za Rauch je njegov najbolji, za Fruktal njegov. Jednostavno, proizvodi su visoke kvalitete. Vrlo je bitno kako će neko tržište prihvatiti vaš proizvod. Ne možete otići grlom u jagode i reći ja ću sve prodat. To je jako teško. Znali smo da bi Dubai mogao biti interesantno tržište za nas, pa smo počeli raditi da to i ostvarimo, nalaziti svoje mjesto pod suncem i stvari su se polako izdefinirale. Nakon toga, direktor izvoza i ja smo otišli u Saudiju. Dobili smo kontakte, obavili razgovore, predstavili ponudu, dali za početak proizvode testno, da bi vidjeli kako će sve ići, kako će se proizvod pokazati na tržištu. Ima tržišta kojima sam se jako posvetio, napravio prvi korak, međutim nije bilo plodno tlo, i nismo se definirali kako treba. Saudijska Arabija, Dubai, tu imamo jako lijepu priču“, kaže Stanić.
Otprilike 100 miliona litara bezalkoholinih pića proizvedemo danas u našim tvornicama u Kreševu i Jastrebarskom, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Ambicije i postignuti rezultati daleko su premašili okvire lokalnog tržišta. Danas grupacija sarađuje sa svim kontinentima – bilo kroz nabavku sirovina ili prodaju gotovih proizvoda.
Kada definira uspjeh, Stanić rad ističe kao njegov najvažniji temelj.
„Svaki uspjeh i trud se obično nagradi. Trebate imati malo sreće, ali bez jako puno truda i bez jako puno rada vi ni u čemu nećete biti uspješni. To je utopija, i nema te filozofije po kojoj se može reći ja neću raditi i bit ću uspješan. Nećete, ni u sportu, ni u bilo kojem poslu“, kaže Stanić i pojašnjava poslovne prilike devedesetih kada je počeo razvijati firmu.
Rat je otvorio puteve za trgovinu
„Mislim da je taj grozni rat koji se desio u biti otvorio puteve za trgovinu. Nakon perioda socijalizma, tržište se otvorilo, otvorila se rijeka novca koja je tekla i trebalo je vidjeti koliko ko može se snaći i kvalitetno poslovati. Konkurencija je bila iznimno velika, svi su pokušali raditi sve u tom momentu nakon rata, a ostali su samo oni koji su imali najbolju viziju i jasan plan. Odrastao sam u Švedskoj, gdje sam stekao poslovnu etiku koju sam nastojao primijeniti i u svom poslovanju u regionu. Smatram da je ključ mog uspjeha upravo iskrenost – uvijek govorim ono što jeste, a ne ono što bi neko želio da čuje. Sa svim svojim velikim dobavljačima sam bio uvijek otvoren i spreman na zajednički interes, bez obzira na izazove koji su se pojavljivali. Nikada nisam lagao niti kreirao lažne priče koje nisu korektne za bilo koga“, kaže Stanić.
Mnogo padova u biznisu nije imao, no, bilo je izazova, priznaje.
„Najveći pad mi se desio u momentu kada sam bio optužen za neke stvari u Hrvatskoj koje nisam počinio i to je poslije i dokazano. Uvijek sam u biznisu gledao da razmišljam tri koraka unaprijed. Svojim menadžerima govorim: ‘ovo je dolina gdje djelujemo, i vi morate znati što se u njoj dešava, a mene pustite da vidim šta se dešava iza brda, jer to nas čeka sutra’. Mogućnost pretpostavki i mogućnost razgovora sa drugima i izdvajanja onoga što je najbolje u biti je nešto što vas može činiti uspješnim. Na sreću, radio sam sa velikim grupacijama s kojima sam mogao razmijeniti mišljenja i vizije kako oni gledaju na to, i onda sam radio uvijek tailor made priču za samog sebe.
Kao što sam napravio tailor made priču za distribuciju, sa know-how koji imam od mojih principala, napravio sam tailor made za moje organizacije i uprave.
Kada govorimo o investicijama, postavlja se pitanje – s kakvim problemima se poduzetnici suočavaju i kakva su tržišta ovog regiona u ekonomskom smislu?
Kada bi BiH posmatrao kao kompaniju
„Pogledajte, mi smo Balkanci. Bez obzira na to da li moja tvornica Juicy ima sjedište u Hrvatskoj ili sada Sola posluje u Sloveniji – mi smo Balkanci i naši brendovi su prepoznati kao balkanski. Ja ne vidim nigdje bitan problem, vidim izazove koji su na dnevnoj bazi poslovnih aktivnosti koje rješavamo u roku 24 sata ili na sedmičnim sastancima“, kaže Stanić i pojašnjava: „Kada imate brendove koji su tržišni lideri u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, a težite daljoj ekspanziji, dobijate jasniju sliku mogućnosti i strategija. Zato nam je regionalno širenje bilo neophodno, ono donosi zajednički uspjeh. Mnogo je lakše plasirati slovenački ili npr. hrvatski proizvod u Srbiju kada nastupamo zajedno, nego pojedinačno.“
Vrlo je bitno kako će neko tržište prihvatiti vaš proizvod. Ne možete otići grlom u jagode i reći ja ću sve prodat. To je jako teško. Znali smo da bi Dubai mogao biti interesantno tržište za nas, pa smo počeli raditi da to i ostvarimo, nalaziti svoje mjesto pod suncem i stvari su se polako izdefinirale, Svjetlan Stanić za Forbes BiH
Upitan koje bi strateške odluke donio za njen uspješniji ekonomski razvoj, kada bi Bosnu i Hercegovinu posmatrao kao kompaniju, Stanić iznosi jasan stav da je ovo zemlja ogromnog potencijala, i da se bavi politikom vjerovatno bi neke stvari radio po svome.
„Nikada se nisam bavio politikom i nemam namjeru. Ali moje porijeklo je iz Kreševa, i naravno da sam vezan za ovu državu. Poslujem i u Hrvatskoj i u BiH, smatram da sam državljanin i Hrvatske i BiH i ne vidim tu neku veliku razliku, jer volim obje zemlje. U razgovorima s kolegama iz branše, s bankarima i drugim biznismenima, svi dolazimo do istog zaključka: Bosna ima strašan potencijal. Šteta je što se nalazimo u jednoj ovakvoj političko zavrzlami i da ovu državu kao takvu ne dižemo na puno veći nivo.“ kaže on.
U Kreševu ima i kuću, gdje uživa kaže, doći.
„Meni je ovo redovna destinacija, jer poslovno putujem na relaciji Zagreb, Sarajevo i Split. U Splitu mi je bila kuća poslije rata i dan-danas moja djeca, koja su odrasla tamo, smatraju da je to njihov dom. A to je u biti moj finansijski centar. U Zagrebu je ured za upravljanje proizvodnim djelom grupacije, bez obzira jesu li kompanije u Sloveniji BiH ili Hrvatskoj, dok u BiH imamo iznimno jaku distribuciju i djelujemo u tom dijelu“, kaže Stanić.
Kako pripremam djecu za preuzimanje posla
Stanić je otac troje djece koja će nastaviti njegovim stopama i dalje razvijati porodičnu kompaniju.
„Imam sreću. Često čujem kako djeca poduzetnika ne žele da nastave porodični posao. U mojoj kući nikad to nije bilo tema. Dvoje starije djece nikada u životu nisu spomenuli da bi išli raditi negdje drugo, nego je uvijek bila priča da će raditi u svojoj kompaniji“, kaže Stanić.
Njegova kćerka završila je, priča nam, prestižne svjetske fakultete od Londona do Madrida. Sada pohađa Executive MBA u Londonu, kao svoj drugi magisterij. Ambiciozno razvija svoju karijeru unutar grupacije, gdje je poziciju CMO-a, kao glavna direktorica marketinga, odlučila zamijeniti pozicijom direktorice marketinga u proizvodnim grupama porodične firme, kako bi razumjela svaki segment poslovanja prije nego što se vrati na svoju prethodnu funkciju.
Sin je završio magisterij na ZŠEM-u u Zagrebu i upravo je, kaže Stanić, krenuo s učenjem svih proizvodnih ciklusa, i trebalo bi da pokriva jedan dio poslovanja, uključujući i upravljanje proizvodnim pogonima u Grupaciji.
„Najmlađi sin ima devet godina i već govori: ‘Tata, kad ja dođem u firmu to će biti skroz drugačije’. Za posao sam svoju djecu pripremao kroz razgovore i obrazovanje. Izabrali smo najbolje škole, ne iz bahatosti, već zato što sam želio da imaju najbolje obrazovanje koje mogu prenijeti u poslovanje. Razgovaramo i danas mnogo, sada ih upoznajem sa novim nivoima u poslu. Imam 58 godina, planiram da budem aktivan do 65. A, onda ću biti član Nadzornog odbora ili predsjednik, kako to već ide. Kada preuzmu svoje pozocije, ja ću im biti tu kao podrška“, kaže Stanić.
Buduće akvizicije
Osvrćući se na intenzivnu poslovnu ekspanziju i buduće planove, Stanić kaže da su dosta toga akvizirali u proteklom periodu. Neke akvizicije su planski radili, neke su se desile spontano, te da bi 2025., trebala da bude godina integracije i stabilizacije svih brendova unutar Stanić Grupe.
Na pitanje da li postoji neka neostvarena želja kada je riječ o budućim akvizicijama, odgovara bez oklijevanja: „Ne, ništa konkretno. Ja smatram da sam već izuzetno uspješan čovjek i presretan što sam imao, neću reći mogućnost, jer sam je sam sebi dao, da sam tu gdje jesam. Da sada tražim ‘kruha preko pogače’, bilo bi nerealno. Uspjesi koje sam postigao prevazilaze sve što sam ikada mogao da zamislim. Prema tome, lažno bi bilo pričati priče da ja imam još neke želje. Ja sam već preko svojih, bilo kakvih dječačkih snova tu gdje jesam“, kaže Stanić.
Ako se pojavi neka prilika za investiciju, to je uvijek priča kaže, koja se može razmotriti.
„Naprimjer, sada pričamo o Americi, koja nam se pokazala jako interesantna, možda se desi priča da sad novi timovi, i moj sin koji bi trebao tamo više boraviti nego ja, pronađu nešto interesantno u smislu posla koji mi radimo, pa da kažem idemo probati. Znači, tu razmišljanja ima, ali nekih želja, da sada kažem nisam uspio, apsolutno ne, ja sam veoma sretan i toliko sam zadovoljan s uspjehom i zahvalan sam i dragom Bogu i roditeljima i svim svojim radnim kolegama da sam uopće imao šansu napraviti ovo što imam danas“, kaže Stanić na kraju razgovora.
Općina Kiseljak: Obavijest za trgovce o obvezi usklađivanja poslovanja sa Zakonom o unutarnjoj trgovini („Službene novine Federacije BiH“, broj: 87/24)
Obavještavaju se trgovci s područja općine Kiseljak kako je na snagu stupio novi zakon o trgovini, te da je člankom 131. novog Zakona o unutarnjoj trgovini u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 87/24) propisana obveza, postupak i način usklađivanja poslovanja sa odredbama naprijed navedenog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona.
Sukladno navedenim zakonskim odredbama, trgovci kojima je obavljanje djelatnosti odobreno prema ranijim propisima, obvezni su da Službi za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove, a najkasnije do 13. 5. 2025. godine, podnesu zahtjev za usklađivanjem poslovanja sa novim Zakonom o unutarnjoj trgovini.
Zahtjev za usklađivanje možete preuzeti u Općini Kiseljak, Službi za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove, sobi broj 26, kao i na web stranici Općine Kiseljak. Za sve dodatne informacije i upute o potrebnoj dokumentaciji zainteresirane osobe se mogu obratiti i na broj telefona 030 877 814.
OPĆINSKA SLUŽBA ZA GOSPODARSTO, URBANIZAM, ZAŠTITU OKOLIŠA I KOMUNALNE POSLOVE
Želite li vlastitu vikendicu? Onda je ovo vikend-naselje savršen izbor za Vas!
Naselje se nalazi nedaleko od glavnog grada Sarajeva, na samo 30 minuta vožnje. Prostire se na 57.000 m² i pruža privatnost, sigurnost i maksimalno uživanje. Uz pješačke staze prema Čubrenu i prirodnu izvorsku vodu unutar naselja, ovo je idealno mjesto za odmor.
Naselje obuhvaća:
• 40 vikendica različitih veličina i oblika,
• VIP garažu i prostrano parkiralište,
• Restoran,
• Veliko dječje igralište,
• 24/7 osiguranje i video-nadzor,
• Cjelogodišnje održavanje.
Nudimo:
• Prodaju vikendica,
• Iznajmljivanje,
• Investicijske mogućnosti (kupovina i iznajmljivanje u sklopu naših vikendica),
• Dugoročni najam na 10 ili 20 godina.Za sva pitanja i dodatne informacije, kontaktirajte nas putem e-pošte:
vikendice.info@gmail.com
https://www.instagram.com/vikendicekiseljak/
Iskoristite priliku za svoj idealan bijeg u prirodu!
Kiseljak.info
Spaček se vraća
NAKON uspješne reinkarnacije Renaultovih ikona, i Citroen se odlučio na isti recept – dolazi novi 2CV.
Upravo tako, Citroen će reinkarnirati svoj najpopularniji automobil svih vremena. Ne, ne mislimo na kultni DS, već na 2CV. Pritom ne računajte na modno osviješten model kakav je primjerice bio Pluriel, već automobil osjetno bliži (namjenom) izvorniku.
U ovom mileniju 2CV pet postaje radno vozilo, ali na električni pogon. Bit će to zanimljiv gradski automobilčić retro izgleda, ali i vrlo dostupan. Navodno bi cijenom mogao konkurirati najjeftinijima na tržištu poput Dacije Spring i nadolazećih kineskih mališana.
Projekt je tek u povojima, ali se nagađa kako će koristiti platformu nedavno lansiranog Citroena e-C3. Stellantis je ostao, izgleda, zatečen interesom retro modela iz Renaulta, novog 5EV, pa bi se razvoj mogao ubrzati taman za 80-godišnjicu modela. Prevedeno, 2028. godine reinkarnirani 2CV bi stigao na ceste.
Podsjetimo, od 1948. do 1990. godine proizvedeno je preko 3.8 milijuna primjeraka modela 2CV. I dok su ostale marke u proteklom razdoblju lansirale niz retro modela, maleni 2CV je ostao u sjeni. Šteta, jer upravo ovaj model ima jednu od najvjernijih i najbrojnijih sljedbi.
Trump odgodio zabranu TikToka. “Nisam odlučio hoću li ga prodati ili ugasiti”
Američki predsjednik Donald Trump jučer je potpisao izvršnu uredbu kojom se traži odgoda za 75 dana provedbe zabrane popularne kineske video aplikacije TikTok. Aplikacija je temeljem zakona morala prestati raditi 19. siječnja, te je dio nedjelje bila nedostupna Amerikancima.
Uredbom se glavnom državnom odvjetniku nalaže da ne provodi taj zakon kako bi se Trumpovoj administraciji “dala prilika da odredi odgovarajući tijek radnji u vezi s TikTokom”.
Novi američki predsjednik također je uputio Ministarstvo pravosuđa da pošalje pisma tvrtkama poput Applea, Alphabetovog Googlea i Oraclea koje rade s TikTokom “u kojima se navodi da nema kršenja propisa i da nema odgovornosti za bilo kakvo ponašanje koje se događa tijekom gore navedenog razdoblja.”
Na pitanje što je učinak uredbe o TikToku Trump je rekao: “Samo mi je dala pravo da ga prodam ili zatvorim”, dodavši da mora donijeti odluku.
Sud odlučio da se TikTok mora prodati ili zabraniti
Američki Vrhovni sud u petak je potvrdio zakon prema kojemu ByteDance, vlasnik TikToka, mora prodati popularnu aplikaciju koju koristi gotovo pola Amerikanaca ili će od 19. siječnja biti zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
ByteDance zasad odbija prodati svoj poslovni dragulj, iako se javilo nekoliko investitora.
TikTok je jedna od najpopularnijih društvenih mreža u SAD-u, a koristi ju oko 170 milijuna Amerikanaca, odnosno otprilike polovica ukupnog stanovništva, uključujući mnogo mladih.
Činjenica da je TikTok u kineskom vlasništvu godinama brine američke dužnosnike.
“Ozbiljna prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti”
SAD smatra da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja “ozbiljnu prijetnju” američkoj nacionalnoj sigurnosti, a da Kina nastoji prikupiti ogromne količine osjetljivih podataka o Amerikancima kako bi potajno manipulirala javnim mnijenjem i tvrdi da Kina prisiljava tvrtke poput ByteDancea da u tajnosti predaju podatke o korisnicima društvenih mreža te izvršavaju direktive kineske vlade.
Ogromna baza podataka TikToka, smatra SAD, predstavlja snažan alat koji bi kineska vlada mogla upotrijebiti za uznemiravanje, regrutiranje i špijunažu, te da bi Kina “mogla TikTok iskoristiti kao oružje kako bi naškodila SAD-u”.
Zakon o zabrani TikToka ne bude li prodan američkom korisniku prošle je godine izglasan u Kongresu glasovima obiju stranaka.
Najprodavaniji novi auto u Europi prelazi na struju
Potvrda je stigla iz samog vrha kompanije.
Sljedeća generacija malog kompakta, modela Dacia Sandero, koji je najprodavaniji automobil u Europi 2024., dobit će potpuno električnu varijantu krajem 2027., potvrdio je to izvršni direktor Dacie Denis Le Vot, doznaje Automotive News Europe.
Dacia trenutačno nudi samo jedan potpuno električni model, Spring, a tvrtka se nada da će je cjenovno pozicioniranje brenda i u električnoj ponudi učiniti jakim konkurentom u suočavanju s prijetećom kineskom ofenzivom na europskom tržištu.
Želi li Sandero zadržati status najprodavanijeg modela u Europi, morat će ponuditi više, ali i postati u domeni najjeftinijih automobila na tržištu. To vrijedi i u ponudi električnih automobila gdje kineski brendovi najozbiljnije prijete. Već se govori da je kombinacija iz Renaultovog izloga s 95 KS snažnim motorom i baterijom od 40 kWh za 300 km dosega najizglednija opcija.
U Renaultovoj postavi time Dacia preuzima ključnu ulogu u konkurenciji najpristupačnijih modela, i to podjednako u ponudi onih pokretanih fosilnim gorivima i električnom energijom. Titula Europskog automobila godine za Renault 5 je dodatni impuls koji će koristiti.
Sandero tako uskoro dobiva Hybrid 140 izvedbu koja će model učiniti poželjnijim i kod kupaca koji traže minimalnu potrošnju goriva uz sve blagodati automatskog mjenjača. Sasvim očekivana odluka s obzirom na to da model Jogger ima isti pogon u ponudi, a tehnološki je istovjetan Sanderu. Le Vot je prije nekoliko dana za britanski AutoExpress potvrdio hibridnu izvedbu, ali bez potvrde mogućih preinaka.
BH Telecom preuzima Telemach u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.
Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaće i bh. Gospodarstvo i poboljšati korisničku uslugu.
Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.
Financijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaće gospodarstvo, tako i tržišišnu poziciju domaćeg javnog poeduzeća.
Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.
Dragan Čigoja imenovan na čelo Lidla BiH, a ostaje i na čelu te kompanije u Srbiji
Nova uprava u Lidlu Bosne i Hercegovine je službeno imenovana, a sve je potvrđeno objavom u Registru poslovnih subjekata. Na čelo ove kompanije u BiH, odnosno predsjednika uprave dolazi prvi čovjek Lidla Srbija Dragan Čigoja.
Nakon što su promjene u upravljačkoj strukturi Lidla BiH obznanjene, četvrti put u zadnje tri godine, kontaktirali smo ovu kompaniju za više detalja.
Generalni direktor Lidla za BiH bit će Dragan Čigoja, aktuelni direktor Lidla Srbija. Osim Čigoje na pozicije izvršnih direktora imenovani su Dean Sunek, Kristijan Zajec, Marko Stagličić, i Novak Anđelić.
Čigoja je inače već dvije godine predsjednik uprave Lidla u Srbiji, a u BiH je naslijedio Toljana Papajorgjija
“Ovim putem potvrđujemo da će Dragan Čigoja, trenutni generalni direktor kompanije Lidl Srbija, biti odgovoran i za poslovanje Lidl Bosna i Hercegovina u budućnosti. Naš osnovni cilj jeste da djelujemo u najboljem interesu kompanije i zaposlenih prilikom donošenja svih naših odluka. Stoga ćemo sa velikom posvećenošću nastaviti da radimo na osiguravanju dugoročnog uspjeha Lidla u Srbiji i Lidla u Bosni i Hercegovini. Tržište Bosne i Hercegovine je važno tržište u smislu rasta za nas”, poručili su iz Lidla za Klix.ba.
Pored promjene menadžmenta Lidl BiH radi i restrukturiranje koje će značiti značajno reduciranje broja radnih mjesta u administraciji, što će u praksi značiti da će vrh administracije i menadžmenta biti preusmjeren na ljude iz Srbije, a sve u cilju šireg paketa promjena ukrupnjavanja menadžmenta koji je Lidl započeo u nizu zemalja u Europi.
Promjene menadžmenta, odnosno preuzimanje upravljanja Lidlom po principu susjednih zemalja je ideja koju grupacija Lidl pokreće u više zemalja, a prvenstveno u zemljama Baltika i Jugoistočne Europe. Tako će menadžment iz Litvanije, zemlje u kojoj Lidl ima najviše poslovnica, od 2025. preuzeti upravljanje Lidlom u Latviji i Estoniji.
Distribucijdki centar Lidla u Lepenici, općina Kiseljak u izgradnji (Foto: Čitatelj/Klix.ba)
Lidl je u BiH već uveliko krenuo u pripremu za otvaranje poslovnica, nekoliko objekata je izgrađeno, mnoge su i pripremi, a paralelno se u Lepenici, Poslovnoj zona Azapovići u općini Kiseljak gradi veliki distribucijski centar. Otvaranje prvih poslovnica u BiH bi trebalo biti krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Inače, dolazak ovog njemačkog trgovačkog lanca u BiH se dugo iščekuje i najavljuje pa ova najava u upravljačkim strukturama dolazi u specifičnom momentu za BiH.
Lidl u izgradnji u naselju Halilovići u Sarajevu (Foto: J. B./Klix.ba)
“Lidlovu ponudu u svim zemljama čine dobro poznati brendovi i popularni Lidl brendovi – naši vlastiti brendovi koji čine većinu našeg asortimana. U njih uvijek uključujemo lokalne vlastite brendove i lokalne proizvode. To će biti slučaj i u Bosni i Hercegovini. Fokusiramo se na dugoročna partnerstva i imamo želju da rastemo održivo, zajedno sa našim dobavljačima”, zaključili su iz Lidla za Klix.ba.