Lideri i stručnjaci na petoj AmCham BiH konferenciji “Cyber Sigurnost: Strateška odgovornost lidera za sigurnu budućnost”
U uvodnom obraćanju, direktor AmCham BiH Nedim Hamzić naglasio je da cyber sigurnost više nije isključivo tehničko pitanje, već strateška tema koja direktno utiče na poslovni kontinuitet i povjerenje klijenata. „Ovakva okupljanja omogućavaju razmjenu iskustava i zajedničke odgovore na prijetnje koje ne poznaju granice. Naš cilj je podići svijest i pomoći kompanijama da budu otpornije, jer u vremenu ubrzanih digitalnih promjena cyber sigurnost postaje jednako važna kao finansijska stabilnost i tržišna konkurentnost“, istakao je Hamzić.
Jedna od ključnih tema konferencije bila je strateška dimenzija cyber otpornosti, što je istakao Amir Sarić, Territory Business Manager kompanije Cisco Systems i predsjednik ICT komiteta AmCham BiH. „Lideri danas nisu samo tehnički stručnjaci, već stratezi koji razumiju rizike i prepoznaju sigurnost kao dio poslovne odluke. Cyber otpornost mora biti ugrađena u same temelje upravljanja kompanijom, jednako važna kao rast, profit i reputacija“, poručio je Sarić.
Konferenciju je otvorio keynote govor Srđana Babića, Chief of Information Security iz Cyber Gatea, koji je govorio o globalnim trendovima i prijetnjama koje oblikuju novu sigurnosnu agendu. Pažnju učesnika privuklo je izlaganje Marka Gulana, CEO-a Astera Advisory, o transformaciji uloge CISO-a i potrebi da članovi uprava razviju cyber-aware kulturu.
Tri održana panela donijela su raznovrsne perspektive: o odgovornosti lidera i donošenju odluka u digitalnoj odbrani, o balansu između regulative i tržišne realnosti, te o upravljanju kibernetičkim rizicima u kritičnoj infrastrukturi. Panel diskusije moderirali su Belma Ohranović (Raiffeisen Bank BiH), Senad Džananović (ZIRA) i Emir Arslanagić (Qualys), koji su istakli važnost saradnje privatnog i javnog sektora u jačanju otpornosti.
Posebno interesovanje izazvala je prezentacija rezultata ankete AmCham BiH o stanju cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Fokus je bio na postupcima i izazovima prijave cyber napada, a u diskusiji su učestvovali predstavnici MUP-a RS, Federalnog MUP-a. Moderatorica Lejla Tulić Ivojević iz Artco Group istakla je važnost jasnih procedura i povjerenja između institucija i poslovne zajednice, kao ključnih uslova za efikasno prijavljivanje i prevenciju cyber incidenata.
Uz stručna predavanja o personaliziranim napadima, Zero Trust modelima, otpornosti na cyber prijetnje i inovativnim rješenjima za kritičnu infrastrukturu, konferencija je ponudila i pogled unaprijed, prema izgradnji sigurnijeg digitalnog okruženja koje se temelji na povjerenju i saysaradnji.
Na završetku konferencije kompanija LANACO je premijerno predstavila program Local Chapter, razvijen u partnerstvu s Cyber Readiness Institutom iz Njujorka, kreiran s ciljem jačanja cyber otpornosti srednjih i velikih kompanija u Bosni i Hercegovini.
Održavanje konferencije omogućila je podrška brojnih partnera i sponzora: BH Telecom, Artco Group, Core, HT Eronet, M:tel, Mibo Komunikacije, Telemach, UniCredit Bank, Cisco, Exclusive Networks, HTEC, Kodeks, Lanaco, SYS Company, Unija Smart IT.
Peta AmCham BiH Cyber konferencija još jednom je potvrdila da Bosna i Hercegovina raspolaže znanjem i ekspertizom potrebnim za jačanje cyber otpornosti, ali i da se samo zajedničkim pristupom cijele organizacije može odgovoriti na rastuće izazove digitalnog doba.
Njemačka tvrtka otpušta radnike, seli u BiH i Mađarsku
„Program, koji je rezultirao preseljenjem alternatora u BiH i e-kompresora u Mađarsku, usvojen je, ali nije konačno usklađen s radničkim vijećem“, upozorio je predsjednik radničkog vijeća Sebastjan Klančič.
Otpuštanja koja su u njemačkoj tvrtki Mahle u Šempetru pri Gorici najavljivana gotovo godinu dana sada će se ostvariti. Nakon završetka kolektivnog odmora u kolovozu, prvih 65 radnika bit će otpušteno. Radnici, koji su u neizvjesnosti već gotovo godinu dana, ne žele komentirati situaciju. Ali činjenica je da ih je sada 65 previše.
” U rujnu 22, u ožujku opet oko 22, u lipnju 26. Najveći šok čeka nas sljedećeg rujna , kada bi se trebali preseliti alternatori. To je još 240 ljudi. To će biti dosad najveći šok“, rekao je Dejan Sirk, predsjednik sindikalne konferencije Skei u Mahleu.
„Program, koji je rezultirao preseljenjem alternatora u BiH i e-kompresora u Mađarsku, usvojen je, ali nije konačno usklađen s radničkim vijećem“, upozorio je predsjednik radničkog vijeća Sebastjan
Zavod za zapošljavanje je, međutim, već primio popis. Dobili su program otpuštanja radnika, ali ne i popis po imenu, objavila je direktorica regionalnog zavoda za zapošljavanje Nova Gorica Vesna Petric Uran.
„U prvoj fazi to su profili uglavnom od petog do sedmog stupnja obrazovanja. Ali mislim da ne bi trebalo biti straha od dugotrajne nezaposlenosti za te ljude“, dodala je, prenosi Indikator.
Brigita Habjan Štolfa, direktorica regionalne Gospodarske komore za sjevernu Primorsku, naglašava da gospodarstvo percipira veliku potrebu za osobljem, neovisno o industriji i neovisno o profilu. „Tijekom redovitih kontakata s HR stručnjacima u našoj regiji, oni zapravo prijavljuju probleme s zapošljavanjem osoblja. Dakle, u Gospodarskoj komori procjenjujemo da neće biti većih negativnih utjecaja“, zaključila je.
Međutim, u ovoj godini previranjima samo u Mahleu, više od 200 radnika već je dalo otkaz. Ukupan broj onih koji će morati otići do sljedećeg ljeta je 350.
U travnju prošle godine je otvoren proizvodni pogon kompanije Mahle Electric Drives Bosnia u Aleksandrovcu kod Laktaša, a vrijednost investicije bila je oko 20 milijuna eura.
Ulaganje u zdravstveni turizam: Obnova banje Kiseljak donosi novi regionalni centar
Kompanija Robot, jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini sa 40 aktivnih objekata, najavila je ulazak u potpuno novu razvojnu fazu.
Nakon decenija uspješnog poslovanja u maloprodaji, Robot već neko vrijeme vrši radove na obnovi i modernizaciji čuvene banje Kiseljak, s ciljem da je vrati na mapu najvažnijih destinacija zdravstvenog turizma u regiji.
Prema planu, projekt će se realizirati u naredne tri godine, paralelno s otvaranjem pet novih prodajnih objekata.
Protekla godina iskorištena je za pripremu terena, uklanjanje starih objekata i dobivanje svih potrebnih suglasnosti za korištenje ljekovitih mineralnih voda.
U suradnji s Općinom Kiseljak, osigurana je površina od 30.000 kvadratnih metara na kojoj će niknuti suvremeni zdravstveno-rekreacijski kompleks, a sve je to vidljivo i prilikom današnje posjete gradilištu.
Tradicionalna banja Kiseljak, koja ima više od 150 godina povijesti i od davnina je poznata po izvorima ljekovite mineralne vode, dobit će novi izgled i sadržaje prilagođene suvremenim potrebama turista i pacijenata.
Kako nam je rečeno, prva faza projekta već je započela i obuhvata izgradnju hotela sa 200 ležajeva, restorana kapaciteta 400 mjesta, fitness i spa centra s unutarnjim i vanjskim sadržajima, lječilišta baziranog na mineralnoj vodi te moderne poliklinike opremljene najnovijom dijagnostičkom opremom. Završetak ove faze očekuje se u naredne dvije godine.
U drugoj fazi predviđena je izgradnja dodatnih kapaciteta za postoperativni oporavak i specijalizirano liječenje, čime bi kompleks banje Kiseljak trebao postati jedna od najmodernijih i najpristupačnijih destinacija zdravstvenog turizma u regiji.
Trump zaprijetio Europi zbog poreza na Google, Apple i Amazon
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je zemljama koje imaju digitalne poreze “naknadnim dodatnim carinama” na njihovu robu ako ne ukinu te propise.
Izvori su ranije rekli da Trumpova administracija razmatra uvođenje sankcija dužnosnicima Europske unije ili država članica odgovornima za provedbu Zakona o digitalnim uslugama koji je Unija usvojila.
Europske mjere oporezivanja digitalnih usluga
Mnoge zemlje, posebno u Europi, uvele su poreze na prihod od prodaje pružateljima digitalnih usluga, uključujući Google tvrtke Alphabet, Facebook tvrtke Meta, Apple i Amazon.
To pitanje već dugo iritira američke administracije.
Trumpova upozorenja na društvenim mrežama
“Ovom ISTINOM obavještavam sve zemlje s digitalnim porezima, zakonodavstvom, pravilima ili propisima da ću, ukoliko se ti diskriminirajući postupci ne ukinu, ja, kao predsjednik Sjedinjenih Država, nametnuti značajne dodatne carine na izvoz tih zemalja u SAD i uvesti ograničenja izvoza naše visoko zaštićene tehnologije i čipova”, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama.
U objavi je Trump ustvrdio da su takvi propisi “osmišljeni da naštete ili diskriminiraju američku tehnologiju” te da idu na ruku tvrtkama američkog tehnološkog rivala Kine.
Prethodne trgovinske prijetnje
Trump je također prethodno prijetio uvođenjem carina zemljama poput Kanade i Francuske zbog razmimoilaženja vezanih uz poreze na digitalne usluge.
Trump je u veljači naredio svom glavnom trgovinskom dužnosniku da obnovi istragu vezanu uz uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje naplaćuju poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama.
Digitalni trag: Edukacijsko-ktiminalistički film
Digitalni trag je edukacijsko-kriminalistički kratki film koji razotkriva opasnosti cyber prijetnji i ucjena putem interneta. Radnja prati Daniju, srednjoškolku koja postaje žrtva anonimnih poruka. Isprva uplašena i nesigurna, ona odlučuje sa roditeljima potražiti pomoć policije. Kroz istragu se otkriva da svaka poruka, čak i obrisana, ostavlja digitalni trag.
Policija, inspektor, forenzičar i tužitelj zajednički prate te tragove, dok konačnu presudu donosi sudija.
Film kroz realistične scene prikazuje kako stručnjaci koriste digitalne dokaze – IP adrese, logove i forenzičke analize – kako bi došli do počinitelja. Najveći šok za Daniju i njenu obitelj nastaje kada se otkrije da iza prijetnji stoji nepoznata osoba iz njenog školskog okruženja, koja je željela da je ponizi i iskoristi njen strah.
Poruka filma je jasna: anonimnost na internetu je iluzija. Svaka ucjena, prijetnja ili lažna poruka može uništiti život i završiti pred sudom.
Cilj filma je podizanje svijesti mladih i roditelja o cyber sigurnosti i odgovornosti za digitalne postupke.
Kroz emotivne, napete i forenzički precizne scene, Digitalni trag donosi snažnu društvenu poruku – „Digitalni tragovi nikad ne nestaju.“
Očekuje se kako će snimanje bit završeno do kraja rujna.
Kiseljak.info
Kiseljak postaje velika shopping zona: Uz Lidl se gradi i retail park
Izgradnja retail parkova posljednjih godina je postala trend u BiH
Kompanija MT Projekt iz Širokog Brijega krenula je u izgradnju velikog shopping centra tipa retail park u Kiseljaku.
Riječ je o Retail parku “Point” koji se gradi u centru Kiseljaka. Radovi su počeli u lipnju, a trebali bi biti završeni do kraja godine, piše BiznisInfo.ba. Parcela na kojoj se gradi nalazi se odmah pored lokacije na kojoj Lidl gradi svoj maloprodajni objekt.
S obzirom da su u neposrednoj blizini nedavno već izgrađeni tržni centri drugih kompanija, čini se da će Kiseljak uskoro postati velika shopping zona.
Inače, vlasnik tvrtke MT Projekt je Marijan Ljubić.
Izgradnja retail parkova posljednjih godina je postala trend u BiH. Tu prednjači tvrtka City Mall iz Bijeljine koja ima ovakve shopping centre u Brčkom, Zvorniku i Doboju, a trenutno gradi jedan u Istočnom Sarajevu.
Penny Plus ima West Gate na Mostarskom raskrižju kod Sarajeva, a poznat je i Bišće Park u Bihaću iza kojeg stoji tvrtka Leburić Komerc iz Prnjavora. Stariji od svih je Centrum u Gradišci.
Retail parkovi su posebna vrsta shopping centara u kojima je naglasak na prodaji, dok su drugi sadržaji poput ugostiteljskih, zabavnih itd. svedeni na minimum.
U Travniku početkom listopada prvi sajam obrtništva Središnje Bosne – OBRT EXPO SBK 2025
Travnik će od 2. do 4. listopada 2025. godine biti domaćin prvog sajma obrtništva Središnje Bosne – OBRT EXPO SBK 2025, koji organizira Obrtnička komora Kantona Središnja Bosna. Sajam će se održati u PSKC Pirota, Travnik, a očekuje se sudjelovanje velikog broja izlagača, poduzetnika i posjetitelja iz cijele regije.
Ciljevi sajma
Organizatori ističu da je glavni cilj sajma promocija domaćih zanata, razmjena iskustava među obrtnicima te stvaranje novih poslovnih prilika kroz međusobno umrežavanje. OBRT EXPO SBK nije zamišljen samo kao klasični sajam, već i kao prostor za rast i povezivanje svih koji djeluju u obrtničkom sektoru.
Besplatno sudjelovanje i bogat program
Sudjelovanje na sajmu je u potpunosti besplatno, a za izlagače su osigurani ručak, promotivni materijali i tehnička potpora. Tijekom tri dana posjetitelje očekuje raznolik sadržaj – više od 50 izlagača, brojne panele, radionice, konferencije i druge prateće aktivnosti.
Organizatori naglašavaju kako je broj mjesta ograničen te pozivaju sve zainteresirane da se prijave na vrijeme putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici: oksbk.ba/expo2025.
Prostor za nove prilike
OBRT EXPO SBK 2025 pruža priliku svim obrtnicima i poduzetnicima da besplatno predstave svoj rad, steknu nove kontakte i prošire mrežu poslovnih partnera. Sajam je osmišljen kao zajednička platforma koja doprinosi jačanju lokalnog gospodarstva i promociji tradicijskih, ali i modernih obrtničkih djelatnosti.
Kiseljak.info
U tijeku gradnja Lidl trgovine u Kiseljaku
Njemački trgovački lanac Lidl započeo je ovih dana izgradnju svoje prve trgovine u Kiseljaku. Na lokaciji u središtu grada već je postavljena građevinska ploča, a radove izvodi tvrtka BOSSIL d.o.o., a nadzor vrši MDC d.o.o. Rok za izvođenje radova je 4. 6. 2026. godine.
Trgovina će donijeti novi standard kupovine te otvoriti nova radna mjesta, što se smatra značajnim iskorakom za Kiseljak i okolne općine.
Retail centar „POINT“ preko puta
U neposrednoj blizini, točnije preko puta gradilišta, već je podignuta betonska konstrukcija prvog retail centra u Kiseljaku – „POINT“. Time ovo područje postaje novo trgovačko središte općine.
Završni radovi na distribucijskom centru
Istodobno, u poslovnoj zoni Azapovići u Lepenici privode se kraju radovi na Lidlovom distribucijskom centru vrijednom više od 100 milijuna eura. Riječ je o najvećoj Lidl investiciji u BiH koja će zaposliti stotine ljudi i služiti kao logističko središte za cijelu zemlju. Na spomenutoj poslovnoj zoni se intenzivno grade poslovni objekti domaćih i stranih investitora.
Kiseljak se tako potvrđuje kao jedno od ključnih mjesta Lidlovog širenja u BiH, s kombinacijom maloprodajnih i logističkih ulaganja koja će značajno utjecati na lokalni gospodarski razvoj.
Kiseljak.info
U tijeku izgradnja pristupne ceste prema Poslovnoj zoni Azapovići
Općina Kiseljak, uz potporu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, realizira važan infrastrukturni projekt – izgradnju pristupne ceste prema Poslovnoj zoni Azapovići.
Radove izvodi renomirano poduzeće Strabag d.o.o. Sarajevo, a ukupna vrijednost projekta iznosi 531.180,00 KM s PDV-om.
Poslovna zona Azapovići već danas predstavlja jedno od najznačajnijih područja gospodarskog razvoja na prostoru općine Kiseljak i šire. U zoni su već izgrađeni i u funkciji ozbiljni objekti velikih investitora, među kojima posebno treba izdvojiti distribucijski centar Lidla za Bosnu i Hercegovinu.
Izgradnja kvalitetne prometne infrastrukture osigurava bolje povezivanje poslovne zone s magistralnim i lokalnim cestama, što će doprinijeti daljnjem privlačenju investicija, stvaranju novih radnih mjesta i općem gospodarskom napretku.
Kako navode iz Općine Kiseljak, ovaj projekt samo je jedan u nizu ulaganja u razvoj lokalne infrastrukture s ciljem jačanja poduzetništva i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja.
„Poboljšanjem prometne povezanosti želimo otvoriti vrata novim investitorima, ali i olakšati svakodnevno poslovanje poduzeća koja su već u Azapovićima“, istaknuli su iz Općinske uprave.
Radovi na asfaltiranju i završnim zahvatima odvijaju se prema planu, a završetak projekta očekuje se u u ugovornom roku id 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Kiseljak.info
Koristite iPhone? Uskoro biste Appleovim telefonom mogli upravljati na potpuno drukčiji način
Poznati analitičar Mark Gurman otkrio je što se radi u Appleu iza zatvorenih vrata.
Iako su iz Applea ranije najavili veliku nadogradnju svoje glasovne asistentice Siri za ovo proljeće, taj su update ipak odgodili za sljedeću godinu. Njihov je potez pokazao koliko Apple zaostaje za konkurencijom kada je u pitanju umjetna inteligencija, a poznati analitičar John Gruber ranije je komentirao kako je to znak da je u jabuci nešto trulo. Naglasio je tada kako strahuje da bi u Appleu kulturu izvrsnosti i odgovornosti mogla zamijeniti kultura izlika i prosječnosti.
Iako se nalaze u situaciji u kojoj nikako ne žele biti (kasne s razvojem tehnologije budućnosti), ova tvrtka ima najveće stručnjake i znanje koji su garancija da bi se stvari u budućnosti mogle promijeniti. A prema analitičaru Marku Gurmanu, koji ima odlične veze unutar tvrtke, upravo to možemo očekivati sa Siri i umjetnom inteligencijom.
Prema njegovim informacijama, kompanija trenutačno testira nadograđenu verziju Sirija s aplikacijama trećih strana poput Ubera, Facebooka, WhatsAppa, YouTubea i drugih, kao i s nekim videoigrama. Jednom kada nadograđena Siri bude dostupna, korisnici će je moći iskoristiti za brojne opcije – tako će se korištenjem samo glasovnih naredbi moći pronaći neka fotografija na iPhoneu, urediti je i poslati. Među inim, Siri će se moći koristiti i za pisanje komentara na Instagramu, pretraživanje online trgovina, a na njima će se čak moći dodavati artikli u košaricu. Također, s novom Siri moći će se prijaviti na različite servise, bez da prstom dodirnete ekran, prenosi Zimo.
Siri će upravljati aplikacijama slično kao i korisnici
Ukratko, Siri bi mogla upravljati vašim aplikacijama na isti način kao i vi – s preciznošću i unutar njihovih sučelja, objasnio je Gurman. Dakle, čini se kako budućnost nosi radikalnu promjenu u kojoj više s iPhoneom ne bi mogli upravljati samo dodirom, već bi brojnim opcijama mogli upravljati i glasom.
Prema ovom analitičaru, Apple namjerava uvesti određena ograničenja oko aplikacija unutar kojih bi se Siri mogla koristiti. Ta ograničenja namjeravaju uvesti za bankarske aplikacije, kao i aplikacije povezane sa zdravljem kako bi spriječili nekakve velike greške kakve su im se povremeno pojavile tijekom testiranja.
Pored spomenutih aplikacija trećih strana, Apple novu Siri testira i unutar svojih aplikacija, a kako je nedavno komentirao izvršni direktor tvrtke Tim Cook, do sada su ostvarili dobar napredak sa svojom glasovnom asistenticom. Tada je rekao kako njeno predstavljanje možemo očekivati tijekom sljedeće godine, no konkretnije detalje (hoće li to biti početkom, sredinom ili možda tek krajem 2026.) nije dao. Prema Gurmanu, Appleov plan je da se, na području SAD-a, nadograđena Siri pojavi tijekom proljeća 2026.
Kada jednom i postane dostupna, ne treba očekivati da će se pojaviti na svim tržištima u isto vrijeme te će postupno i s vremenom postati dostupna korisnicima izvan američkog tržišta.
Sarajevo zamijenila Orašjem i hrabro krenula u uzgoj purića, danas joj je tržište cijela BiH
Mladi bračni par Redžepović, doktori veterine Armin i Naida, primjer je uspješne poduzetničke priče. Iako im je 2014. poplava sve odnijela, ponovno su pokrenuli farmu koja je danas jedna od najmodernijih u BiH
U vremenu kada mladi ljudi sve češće napuštaju rodni kraj u potrazi za boljim životom, priča obitelji veterinarskoga para iz Posavine, Armina i Naide Redžepović, nudi drukčiji pogled na uspjeh. Naime, ova mlada, vrijedna i stručna obitelj odlučila je ostati u Arminovu Orašju.
Naida je to rado prihvatila pa je Sarajevo zamijenila posavskom ravnicom i svoju budućnost vezala upravo uz ono što najviše vole – životinje i rad na terenu. Njihova farma slovi kao jedna od najmodernijih u Bosni i Hercegovini, opremljena prema svim standardima, s naglaskom na zdrav uzgoj, brigu za životinje i održivu proizvodnju, a uza sve to, dokaz je kako tradicija može dobiti suvremeno lice kada se ulože znanje, trud i vizija.
Isplatilo se riskirati
Naida i Armin u stalnom su pokretu, puni entuzijazma i energije. Uvijek su puni novih planova,koji nisu ni apstraktni ni odvojeni od stvarnosti – uvijek su čvrsto vezani uz posao, teren. Kažu, sreća je u tome da rade ono što vole, uz ljude koje poznaju i kraj koji vole i u kojemu se najbolje osjećaju. Posebno hrabru i poduzetničku notu u njihovoj priči nosi Naida. Kao doktorica veterinarske medicine odlučila je pokrenuti uzgoj purića.
Riječ je o dosta rijetkoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini jer je osjetljiva i rizična grana stočarstva pa se rijetko upuštaju u takvu priču. Iako su svi govorili kako je to prezahtjevno, ona nije odustajala. Farma je počela rasti, ali njezine planove nakratko je zaustavila velika poplava. No, Naida se nije obeshrabrila. S istom odlučnošću ponovno je krenula ispočetka. I – uspjela.
– Prvi specijalizirani objekt za uzgoj purića napravili smo 2006. godine, ali je stradao u poplavi 2014. te smo napravili novi. Ovaj drugi objekt koštao je više od 200.000 KM, s tim da smo u tome razdoblju dobili jedan dio sredstava od UNDP-ja, gdje su nam pomogli u financiranju farme. Na našoj su farmi sada visoki standardi. S obzirom na visoke temperature, posebno se mora voditi računa o gustoći naseljenosti na samoj farmi, a vrši se i stalna prevencija bolesti. Ulazak u farmu ne dopuštamo drugim ljudima i ako se ulazi, obvezno se moraju raditi dezinfekcija obuće i oblačiti posebna odjeća. U naš objekt ne može se ulaziti iz nekog drugog objekta zbog prijenosa bolesti – objašnjava dr. Naida Redžepović.
Farma danas radi, posao se razvija, a kupaca ne nedostaje. Ipak, izazovi postoje. Kaže kako poticaja nema, što znatno otežava rad. Ali kada postoji volja, znanje i ljubav prema poslu, sve se može.
– Naš je koncept baziran na tome da radimo uzgoj do mjesec dana, odnosno od 30 do 35 dana. Nakon toga se vrši isporuka purana u veterinarske ljekarne i poljoprivredne ljekarne na cijelome području BiH – kaže Naida, dodajući kako je proizvodnja purića znatno skuplja u odnosu na piliće, ali su i koristi ovoga mesa u prehrani također veće.
Važna namirnica
Redžepovići ističu kako je meso kvalitetnije, s mnogo više proteina i manje masti i kolesterola te se nadaju kako će i građani postati svjesniji važnosti ove namirnice u prehrani. Ova mlada obitelj primjer je kako se i u Posavini može uspjeti, uz rad, znanje i ustrajnost. Naidina i Arminova svakodnevica možda nije lagana, ali je ispunjena ljudima, životinjama, terenom te planovima koje najviše vezuju uz svoju najveću radost – kćerkicu Enu.
Direktor kompanije iz Novog Travnika povećao plaće radnicima za 38%: Najveći rast od rata
Besim Belegić, direktor kompanije BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika, priopćio je kako je poduzeće u prvoj polovini 2025. godine ostvarila najbolji poslovni rezultat od rata, a radnici su nagrađeni značajnim povećanjem plaća.
Kako je naveo na svom Facebook profilu, zahvaljujući primjeni novog Zakona o doprinosima, plaće u BNT-TMiH povećane su za 38% u odnosu na prosinac 2024. godine. Ovo povećanje, ističe Belegić, znači da će prosječna plaća u poduzeću po prvi put premašiti federalni prosjek, što predstavlja veliki iskorak za radnike u središnjoj Bosni.
Također, usljed povećanja minimalne i prosječne plaće u FBiH, povećane su i naknade za topli obrok, što dodatno doprinosi poboljšanju životnog standarda zaposlenih.
Belegić naglašava kako poduzeće ne poseže za praznim retorikama, već konkretnim djelima pokazuje brigu za radnike. Ponosno je istakao kako kompanija sada ima gotovo 500 zaposlenih, te da su zajedničkim radom postigli najveći prihod u prvih šest mjeseci poslovanja od rata.
Audi priznao: Moramo se vratiti na pravi put
Audi je trenutačno u lošoj formi, a to potvrđuju i prodajni rezultati.
Prodaja se prošle godine doslovno urušila padom od 11,8 posto na ukupno 1,67 milijuna vozila. Ni prva polovica ove godine ne izgleda puno bolje. Do kraja lipnja isporuke su smanjene za 5,9 posto te su iznosile ukupno 783.000 vozila.
U Audiju se pak nadaju kako bi novi modeli lansirani u posljednje vrijeme mogli preokrenuti situaciju i privući nove kupce, posebno od glavnih konkurenata, BMW-a i Mercedesa. Modeli poput Q3, Q5, A5 i A6 spremni su uhvatiti se u koštac s konkurencijom, ali tu ipak nešto nedostaje.
Izvršni direktor Audija Gernot Döllner otvoreno priznaje da je pred njima još puno posla. U razgovoru za njemački časopis Bild, šef iz Ingolstadta je poručio: “Ne želim okolišati – moramo se odmah vratiti na pravi put.”
Nakon dugog razdoblja bez novih modela, vjeruje da je najgore prošlo: “Mislim da upravo prolazimo kroz najnižu točku.”
Najavljen novi TT
U istom intervjuu, Döllner je najavio početak nove ere za Audi. Ove jeseni svjetlo dana ugledat će konceptni automobil koji bi trebao biti novi “graditelj identiteta”, osmišljen kako bi izazvao učinak sličan legendarnom TT-u. Unutar kompanije, tajni model poznat je kao “TT Moment 2.0”, a Döllner vjeruje da bi mogao imati sličan emocionalni i tržišni utjecaj kao originalni TT krajem 1990-ih i početkom 2010-ih: “Imam osjećaj u trbuhu da smo na pragu novog TT trenutka.”
No, neće se raditi o četvrtoj generaciji TT-a, niti o povratku modela R8. Döllner ga opisuje kao nešto “između”. Sportski automobil će u početku biti prikazan kao koncept, a proizvodna verzija planirana je unutar dvije godine. Igrat će na emocije, čime će Audi prihvatiti dio kritika Audijevih poklonika.
Bit će potpuno električni, ali to ne znači da Audi odustaje od motora s unutarnjim izgaranjem. Tvrtka je već odgodila svoju tranziciju na isključivo električna vozila s 2032. godine na nekoliko godina kasnije.
Očekuje se da će koncept biti službeno predstavljen u rujnu na sajmu IAA Mobility u Münchenu. Bit će to simbol “novog Audija” – s potpuno novim dizajnerskim jezikom, tehnologijom nove generacije i naprednijim hardverom kakav se dosad nije koristio u njihovim vozilima.
Priznanje grešaka i pad kvalitete
Döllner nije prvi visoko pozicionirani dužnosnik Audija koji priznaje da su učinjene greške. Ranije ove godine, u intervjuu za Motor1 Germany, Oscar da Silva Martins, voditelj komunikacija za proizvode i tehnologiju, izjavio je:
“U prošlosti smo sigurno bili bolji kad je riječ o kvaliteti, ali vratit ćemo se tamo.”
Bild navodi i izjavu jednog člana uprave Volkswagen Grupe, koji je Audi nazvao “našim kriznim slučajem” te dodao kako su trenutačni proizvodi “samo u redu – prosječni”.
Neizvjesna budućnost modela A8
Iako mnogi očekuju nasljednika aktualnog A8, novi koncept vjerojatno neće preuzeti tu ulogu. Mnogi su se nadali da će koncept Grandsphere iz 2021. evoluirati u novu generaciju A8, no čini se da to ipak neće biti slučaj.
Novi AUDI bez četiri prstena
Podsjetimo i kako sada postoji kineska verzija marke Audi, nazvana AUDI (bez četiri prstena), koja će proizvoditi isključivo električne modele. Prvi takav automobil, E5 Sportback, bit će dostupan isključivo na kineskom tržištu, a slijedit će ga još električnih modela bez tradicionalnog Audi loga.
Dominiraju Hrvatska i Njemačka s ulaganjima u BiH iznad 200 milijuna KM
Inozemni ulagači i podaci
Prema prvim službenim podacima Centralne banke BiH, izravna strana ulaganja u BiH u 2023. godini iznosila su 1,895 milijardi KM ili 969 milijuna eura i bila su veća za 24,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos izravnih stranih ulaganja u 2023. drugu je godinu uzastopno bio najveći od 2007. ili u prethodnih 16 godina. Podaci za 2024. godinu još se prikupljaju i obrađuju, ali, prema prvim dostupnim godišnjim podacima Centralne banke BiH u okviru platne bilance, inozemna ulaganja nastavila su s rastom i u toj godini. Neto financijska pasiva (ili neto stvorene financijske obveze) u 2024. iznosila je 2,036 milijardi KM i veća je 8,8 posto u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa su reinvestirane zarade od 1,251 milijardu maraka i čine 61,5 posto od ukupnog ISU. Drugi dostupan izvor o izravnim stranim ulaganjima odnosi se na podatke CB BiH za siječanj – rujan 2024. u okviru tokova ISU. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova ISU, s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdolje siječanj – rujan 2024. izravna strana ulaganja iznosila su 1,477 milijardi KM ili 755,4 milijuna eura. Iz FIPA-e napominju i to da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2024. bila su manja za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i veća za 32,5 posto u odnosu na prosječan iznos istog razdoblja za ranijih pet godina. Promatrano po državama, dominiraju Hrvatska i Njemačka s ulaganjima iznad 200 milijuna maraka. U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252,5 milijuna KM), Njemačka (240,2) i Slovenija (193,4 milijuna KM). Značajna povećanja kapitala, odnosno iznad 100 milijuna KM, registrirale su i Austrija (178,8 milijuna KM), Velika Britanija (135,6), Srbija (110,8) i Nizozemska (105,5 milijuna KM). U prvih devet mjeseci 2024. zemlje EU-a investirale su 73,5 posto iznosa ISU za navedeno razdoblje u Bosni i Hercegovini ili 1,086 milijardi maraka. Djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše ISU u BiH za prvih devet mjeseci 2024. su: financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (388,7 milijuna KM), trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (218,9), proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (139,5) i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (132,6 milijuna KM).
Više u obnovljive izvore
Primjetan je trend sve većeg ulaganja u obnovljive izvore energije, iako u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti. Iz FIPA-e su za Fenu potvrdili kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, i to upravo u obnovljive izvore energije. Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju tijekom više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u idućoj godini. Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d. o. o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Sarajevske županije, koja je puštena u probni rad ove godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe. U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata nastavljaju se i u ovoj godini. Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je osnovala tvrtku ASTA Bosnia d. o. o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi; zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevnog materijala u okviru kompanije Temax BH d. o. o. Orašje pokrenula i proizvodnju u Distriktu Brčko i osnovala kompaniju Temax Tech d. o. o. Distrikt Brčko te slovensku kompaniju Iskra Tela L d. o. o., koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.
Fiksna telefonija u BiH i dalje u padu
Broj fiksnih telefonskih linija u BiH i dalje je u padu, dok broj korisnika mobilne mreže raste. Ukupno je u prvom tromjesečju ove godine bilo 438.055 telefonskih linija dominantnih operatora, što predstavlja pad od 6,9% u odnosu na prvo tromjesečje 2024. Novi operatori imali su ukupno 139.041 pretplatnika, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, ukupan odlazni promet fiksne telefonske mreže bilježi pad od 9,5 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH. U prvom tromjesečju 2025. bilo je 3,677.077 korisnika mobilne mreže, što je povećanje za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Penetracija mobilne telefonije iznosi 107,45 posto. Ukupan broj internetskih priključaka putem fiksne mreže u prvom tromjesečju 2025. godine iznosio je 930.140 i bilježi rast od 1,9% u odnosu na prvo tromjesečje 2024. Stopa penetracije korisnika interneta je 118,46%.
Austrijanci kupili Kovačevićev i Drmačev softver za e-etikete. Evo što kažu osnivači
Austrijska platforma Glasswise preuzela je hrvatski Craft Technology E-etikete. Osnivači domaće platforme koja je iznjedrila ovaj softver otkrivaju nam detalje akvizicije, planove za budućnost te na kakvom rješenju sada rade.
Glasswise.eu, austrijska platforma za digitalno označavanje vina, preuzela je domaće softversko rješenje Craft Technology eLabel, alat koji vinarijama značajno olakšava usklađivanje s EU propisima o označavanju vina.
Riječ je o tehnologiji razvijenoj kao odgovor na uredbu EU 2021/2117, koja propisuje da svaka boca vina mora sadržavati i niz informacija o proizvodu, uključujući alergene, energetsku vrijednost, sastojke i nutritivne podatke, ukupno oko 130 stavki. Te informacije trebaju biti dostupne na web poveznici, idealno integrirane u QR kod na etiketi, i to na svih 24 jezika Europske unije.
Craft Technology eLabel omogućuje izradu mobilno prilagođenih digitalnih stranica proizvoda koje su dostupne QR kodom, čime se uklanja potreba za prenatrpanim fizičkim etiketama. Potrošačima se pritom pružaju ažurirane informacije o vinu na jeziku koji razumiju, što je iznimno vrijedno s obzirom na to da vinari često nemaju ni tehničko znanje ni resurse da se sami nose s pravnim i digitalnim aspektima ove regulative.
Ekskluzivno o akviziciji ove nišne tehnologije i podbrenda te budućnosti Craft Technology platforme, ispričali su za Netokraciju Ivan Kovačević i Kiseljačanin Dario Drmač iz Wine&morea.
Vino s Pelješca na vratima kupca u New Yorku
U Craft Technologyju nastavljaju s ispunjavanjem svoje temeljne zamisli – građenjem holističkog B2B rješenja koje vinarima, maslinarima, craft pivarima i ostalim proizvođačima craft proizvoda omogućava da riješe problem logistike i isporuke do krajnjeg kupca putem više kanala. Krenuli su, naravno, s vinom, pojašnjava Ivan:
Globalno tržište vinskog turizma brzo raste – sa 46,5 milijardi dolara u 2023., očekuje se rast na 160,7 milijardi dolara do 2033., uz godišnji rast od 13,2%. Najtraženija usluga su kušanja vina i vođene ture, s udjelom od 57,1% tržišta (26,5 milijardi dolara u 2023.), što pokazuje veliki interes za personalizirana vinska iskustva.
Upravo tu i nastaje najveći problem, tumači naš sugovornik. Kada Amerikanac dođe u vinariju na Pelješcu, on neće kupiti vino jer mu je transport u SAD logistički problem. U tom trenutku je najspremniji za kupnju “tekućeg magnetića”. Upravo to je trenutak u kojem glavnu ulogu preuzima platforma, ističe Ivan:
Mi rješavamo problem pakiranja, slanja, carina, deklaracija, svega što je potrebno da vino dođe na kućnu adresu kupca, a to, vjerujte, nije jednostavan proces.
To rješava ogroman problem vinaru jer je on uložio svoje vrijeme i trud da gostu priušti vrhunsko iskustvo, a bez Craft Technologyja to ne može kapitalizirati kroz prodaju vina u vinariji.
Nova verzija aplikacije
Craft Technology kao rješenje povezuje POS uređaj, naš vlastiti softver i logističku uslugu te rješava kompletan lanac – od kućnog praga vinara do krajnje adrese u SAD-u, EU, UK-u ili Švicarskoj, ističe Ivan.
Nakon godina testiranja, prošle godine su krenuli s komercijalnim lansiranjem u Hrvatskoj, a sada imaju i drugih planova koje je za kraj Ivan podijelio s nama:
Softver i logističke procese smo dorađivali u hodu, a uskoro planiramo lansirati i novu verziju aplikacije koja će funkcionirati kao marketplace – povezujući vinare i distributere s jedne strane te krajnje kupce s druge.
Lucid Air s jednim punjenjem prešao 1200 km i postavio svjetski rekord
Lucid Air Grand Touring upisao se u Guinnessovu knjigu rekorda, prešavši nevjerojatnih 1205 kilometara s jednim punjenjem baterije. Za volanom je bio londonski poduzetnik Umit Sabanci, koji je na putu od St. Moritza u Švicarskoj do Münchena u Njemačkoj srušio dosadašnji rekord za čak 160 kilometara. Iz Lucida poručuju kako je ruta uključivala kombinaciju alpskih cesta, autocesta i lokalnih prometnica.
Ovaj podvig samo je dodatna potvrda statusa koji Air Grand Touring već uživa. Još 2022. godine, na testu časopisa Car and Driver, ovaj je model proglašen električnim vozilom s najvećim realnim dosegom na autocesti, kada je pri brzini od 120 km/h prešao 660 kilometara.
Nizbrdica kao ključni saveznik
Iako je rezultat bez sumnje impresivan, važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora. Prije svega, tu je značajna razlika u nadmorskoj visini. St. Moritz, smješten na južnim obroncima Alpa, nalazi se na oko 1830 metara, dok je München gotovo 1300 metara niže. Vožnja nizbrdo značajno pomaže električnim automobilima.
Koliko točno? To su još 2021. dokazali novinari časopisa Car and Driver kada su se u Porsche Taycanu spustili s vrha Pikes Peaka. Zaključak je bio jasan: gravitacija je ogroman saveznik regenerativnog kočenja, sustava koji vraća energiju u bateriju.
U tijeku su prijave za izlagače na OBRT EXPO SB 2025 – Sudjelovanje besplatno za sve obrtnike
Pripreme za OBRT EXPO SB 2025, prvi sajam obrtništva Srednje Bosne, ulaze u aktivnu fazu, a prijave za izlagače su u tijeku. Sajam će se održati od 2. do 4.10.2025. godine u prostoru PSKC Pirota u Travniku.
Sajam je zamišljen kao centralno mjesto okupljanja obrtnika, malih poduzetnika, partnera i stručne javnosti, s ciljem promocije domaćih zanata, razmjene iskustava i umrežavanja. Prijave su dostupne isključivo putem online forme dostupne na https://oksbk.co.ba/expo2025, a sudjelovanje za sve izlagače je besplatno. Osigurana su dodatne pogodnosti poput ručka, promotivnih materijala i tehničke podrške tokom pripreme i održavanja sajma.
„Naš cilj je da obrtnicima pružimo platformu na kojoj mogu predstaviti svoj rad bez dodatnih troškova, ali i da široj javnosti pokažemo koliko obrtništvo doprinosi lokalnoj zajednici,“ izjavili su iz Obrtničke komore SBK/KSB.
Očekuje se sudjelovanje preko 50 izlagača iz različitih sektora, a program sajma uključivat će i konferencijske sadržaje, panel diskusije, te mnoge druge aktivnosti, kako bi se dodatno popularizirala obrtnička zanimanja među mladima.
„Pozivamo sve obrtnike, bez obzira na djelatnost i veličinu, da se prijave i iskoriste ovu priliku za promociju, razmjenu znanja i stvaranje novih poslovnih prilika. OBRT EXPO SBK nije samo sajam, već zajednički prostor za rast i povezivanje,“ poručuju organizatori.
Zbog ograničenog broja mjesta, svi zainteresirani se pozivaju da na vrijeme podnesu prijavu.
Dodatne informacije o sajmu dostupne su na službenoj web stranici, a za sve upite i dodatne informacije kontaktirajte na +387 (0)30 871 622 / +387 (0)63 809 849 ili putem e mail adrese: obrtexposb@gmail.com
Umjetna inteligencija realnost i u BiH. Tržišta, ali i projekti već se prilagođavaju za buduće poslove
Svijet ide u smjeru razvoja. U BiH, umjesto hrabrosti, i dalje prevladava strah, i to nepotreban
Prve informacije govorile su da će zbog umjetne inteligencije ljudi masovno dobivati otkaze, da će se, primjerice, 55 posto ljudi u BiH prekvalificirati, da će AI umjesto ljudi obavljati brojne projekte… Međutim, činjenice su zasad drukčije, pa makar uskoro sve bilo onako kako se strahovito predviđalo. Naime, broj radnih mjesta zahvaljujući umjetnoj inteligenciji raste.
Nedavno istraživanje PwC-a pod nazivom “The Fearless Future: 2025. – Global AI Jobs Barometer” donosi optimistične uvide u utjecaj umjetne inteligencije (AI) na tržište rada. Analizom gotovo milijardu oglasa za posao sa šest kontinenata PwC je otkrio da AI ne samo da ne smanjuje broj radnih mjesta već ih i povećava, uz značajan rast plaća i produktivnosti. Industrije najviše izložene AI-ju zabilježile su rast broja radnih mjesta od 38 posto od 2019. do 2024. godine, dok su industrije manje izložene AI-ju zabilježile rast od 65 posto. Radnici s AI vještinama ostvaruju prosječno 56 posto veću plaću u odnosu na kolege bez tih vještina, što je dvostruko više nego prethodne godine.
Industrije s najvećim izlaganjem AI-ju zabilježile su trostruko veći rast prihoda po zaposleniku (27 posto) u odnosu na industrije s najmanjim izlaganjem (9 posto). U industrijama s većim izlaganjem AI-ju potražnja za novim vještinama raste 66 posto brže nego prošle godine. Prema tom istraživanju, koje potpisuje tvrtka PricewaterhouseCoopers, AI može učiniti radnike vrjednijima, čak i u poslovima koji se smatraju lako automatiziranim. Umjesto straha od gubitka radnih mjesta, organizacije bi trebale vidjeti AI kao alat za obogaćivanje poslova, povećanje produktivnosti i stvaranje novih prilika za zapošljavanje. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom učenju i prilagodbi radne snage novim tehnologijama, navedeno je u istraživanju.
Direktor IBM-ova razvojnog laboratorija u Njemačkoj, svjetski stručnjak za baze podataka i umjetnu inteligenciju, Namik Hrle poručio je za Fenu da umjetnu inteligenciju moramo prihvatiti i prilagoditi joj se u našim uvjetima. – To zapravo znači pronaći primjere (u poslu, u gospodarstvu) u kojima umjetna inteligencija može izvršiti transformaciju i doprinijeti učinkovitosti. To ne mogu napraviti IT stručnjaci sami, glavnu ulogu trebaju preuzeti stručnjaci iz određene oblasti na koju se to odnosi, da razmišljaju o tome kako im može pomoći alat koji eventualno može optimizirati njihov posao. Što više učiti, što više prihvatiti znanja iz te oblasti, što više eksperimentirati i ljudi će biti inspirirani za korištenje umjetne inteligencije – poručio je svjetski stručnjak bh. korijena.
Tvrtka IBM postoji više od stoljeća i jasno je da je prošla sve revolucije te bila i ostala tehnološki lider ili jedan od njih, stoga njegove riječi bude optimizam. Rutinski poslovi koji su prije oduzimali previše vremena danas su automatizirani zahvaljujući AI-ju, što je izvrsno jer će se čovjek moći posvetiti nekom drugom poslu koji je prijeko potreban jer vidimo danas da posao ne smije stati. Hrle ističe da bismo svi trebali koristiti dostupne alate. Spektar korištenja AI-ja je širok, pomaže čak i u pronalasku lijekova za neke bolesti koje su neizlječive. U budućnosti IT-a čeka nas eksplozivan razvoj umjetne inteligencije, a to će dovesti do novih rješenja. Proteklih dana išlo se do te mjere da se samo u Americi predviđao nestanak do 30 posto radnih mjesta u idućih pet godina jer se pojavila umjetna inteligencija, no stručnjaci umiruju javnost, a među njima je i glavni dužnosnik Bijele kuće za umjetnu inteligenciju David Sacks, koji je one koji tvrde da će AI sve poslove zatvoriti nazvao “kultom katastrofičara”. – Iskreno, ne mislim da će umjetna inteligencija dovesti do velikog vala nezaposlenosti. Mislim da je, zapravo, vrlo teško u potpunosti zamijeniti ljudski posao. Lakše je zamijeniti dijelove tog posla – rekao je Sacks.
Korist gospodarstvu
Istaknuo je da se podcjenjuje gospodarski potencijal AI-ja i precjenjuju mogućnosti gubitka radnih mjesta. – Vidim mogućnost da AI poveća našu stopu rasta na 4 ili 5 posto. Mislim da već vidimo početak “AI buma”. Vrlo sam optimističan i vjerujem da će to biti snažan poticaj našem gospodarstvu. Bit će potrebno određeno prekvalificiranje za učenike i radnike i ne želim to umanjivati. Dakle, izazova će biti, ali mislim da nas čeka jako svijetla budućnost – kazao je. Da se vratimo na lokalnu razinu, u BiH AI nije napravio ništa loše dosad. Naprotiv, unaprijedio je mnoge stvari. BiH je lani dobila i prvi AI institut, a Adnan Mehremić, AI inženjer u tvrtki Bloomteq, koja je pokrenula institut, kazao je da je i pojava interneta prije 30 godina bila svojevrsna era umjetne inteligencije. Koristili smo, primjerice Google, a sada ćemo u idućih 30 godina koristiti AI. – Ovo je posljednji vlak za BiH da se ukrcamo i budemo možda lideri na tržištu u nekoj oblasti. Imamo resurse, imamo dobre inženjere, kapacitete za sve to, a pojava AI-ja nije ništa novo – kazao je uz ostalo. Stoga, umjesto straha, potrebna nam je hrabrost za pravilno korištenje AI-ja i povećanje svoje produktivnosti.
Mobilni telefoni razotkrili iransku komandu: Digitalna meta u realnom vremenu
Piše: prof. dr. Hadžib Salkić
Izraelske obavještajne službe navodno su izvršile napad na vrh iranske vojske koristeći podatke prikupljene putem mobilnih telefona. Ovaj slučaj pokazuje kako digitalna nepažnja može imati fatalne posljedice – čak i za najviše vojne strukture.
Prema dostupnim informacijama, korišteno je više sofisticiranih metoda:
• IMSI catcheri – Lažne bazne stanice koje hvataju signal mobilnog uređaja i identifikuju korisnika.
• Triangulacija baznih stanica – Određivanje točne lokacije pomoću više signala s mobilnih tornjeva.
• Metapodaci iz aplikacija – Aplikacije poput WhatsAppa i vremenskih servisa u pozadini šalju lokaciju.
• Satelitska i AI analiza – Uparivanje digitalnih tragova s realnim snimcima iz orbite.
• Presretanje komunikacije (SIGINT) – Analiza glasovne i podatkovne razmjene.
Nakon potvrde lokacije, izveden je precizan napad (vjerojatno dronovima), kojim su pogođeni ključni članovi iranske komande.
Ovaj slučaj postavlja novo pravilo u vojnim i sigurnosnim protokolima: mobilni telefon u džepu može biti i meta u zraku. Digitalna higijena više nije opcija – to je temeljni uvjet preživljavanja u suvremenom ratovanju.
Adriatic Metals prodao rudnike u Varešu kanadskoj kompaniji Dundee za 1,25 milijardi dolara
“Upravno vijeće kompanije Adriatic Metals Plc (Adriatic) sa zadovoljstvom objavljuje da je postignut dogovor s kompanijom Dundee Precious Metals Inc. (DPM) o uslovima preuzimanja cjelokupnog izdanog i budućeg izdanja redovitog dioničkog kapitala Adriatica, koje će biti realizirano kroz britanski model spajanja”, priopćili su.
Laura Tyler, izvršna direktorica Adriatica, izjavila je da projekat Vareš ovom transakcijom ostaje na stabilnom putu da postane proizvođač plemenitih metala sa, kako kaže, “niskim operativnim troškovima, dugim vijekom eksploatacije, bogatim ležištem i snažnim istraživačkim potencijalom”.
David Rae, izvršni direktor Dundee Precious Metals (DPM-a), istakao je da dodavanje projekta Vareš portfoliju DPM-a stvara vrhunsku rudarsku kompaniju s vodećim potencijalom rasta, visokokvalitetnim razvojnim i istraživačkim projektima, te snažnim temeljem za ostvarivanje natprosječnih prinosa.
“Vareš se logično uklapa u naš portfelj – omogućava rast proizvodnje u kratkom roku, produžava životni vijek rudnika, nudi izuzetno perspektivnu koncesionu površinu i diversifikuje tokove gotovine. Dobro smo pozicionirani da iskoristimo naše iskustvo u podzemnoj eksploataciji i snažnu financijsku osnovu kako bismo dodatno optimizirali ovu operaciju i realizovali puni potencijal vrijednosti Vareša, na temelju naših analiza”, rekao je.
Kako je priopćeno iz kompanija, očekuje se da će transakcija rezultirati povećanjem obima poslovanja i tržišne likvidnosti, većim tržišnim značajem, boljom financijskom fleksibilnošću i nižim troškovima kapitala.
“Veća tržišna kapitalizacija mogla bi privući širu bazu investitora i veću analitičku pokrivenost, što bi potencijalno moglo rezultirati rastom vrijednosti DPM dionica nakon zaključenja transakcije”, naveli su.
Zaključenje ugovora se očekuje u drugoj polovini 2025. godine, a iz DPM-a su kazali da su posebno zainteresovani za daljnji razvoj ležišta Rupice.
Ovo je najtužnija zračna luka u Europi: Do kraja kolovoza poletjet će samo 35 zrakoplova
Zamišljate li zračnu luku s besplatnim parkingom, izvrsnom povezanošću autocestama i… gotovo potpunom prazninom? Dobrodošli u Kassel-Calden, vjerojatno najtužniju zračnu luku u Europi.
Dok Frankfurt, München i Berlin tijekom ljeta jedva “nose” turistički val, u sjevernom Hessenu vlada tišina koja boli: do kraja kolovoza s ovog aerodroma poletjet će svega 35 zrakoplova. Ne dnevno – nego ukupno, piše Fenix magazin.
“Prestižni projekt” koji tone u crvenim brojkama
Investicija od 340 milijuna eura (većinom iz javnog proračuna), 11 godina rada i rezultat: Prosječno 227 putnika dnevno u 2023., tri male aviokompanije i četiri destinacije (Palma de Mallorca, Bolzano, Sylt i Usedom).
Izgradnja ove zračne luke koštala je 280 milijuna eura. Imala je 60 milijuna eura gubitaka od otvorenja 2013 i 5 milijuna eura minusa samo ove godine.
Zašto nitko ne leti iz Kassela?
Prvotni planovi govorili su o 700.000 putnika godišnje, ali realnost je brutalno drugačija. Čak ni besplatni parking (1400 mjesta!) i blizina četiri autoceste nisu privukle zračne prijevoznike.
“Ovo je klasični primjer političkog megalomanskog projekta koji nema ekonomskog smisla,” komentira gospodarski analitičar Klaus Weber za BILD.
“Ali sada ga nitko ne smije zatvoriti, jer bi to značilo priznati ogromnu pogrešku, dodao je.
Zaposlenih: 2.387. Putnika: malo
Jedina svijetla točka? Radna mjesta. Na aerodromu i u okolnim firmama radi preko 2.300 ljudi, što lokalne političare navodi na tvrdnju da je ipak “isplativo”.
No, dok Frankfurt prima 590 letova dnevno, Kassel-Calden više liči na skup muzej prometne infrastrukture. Toliko je prazan da je prošle jeseni čak i ekološki prosvjed “Letzte Generation” prošao nezapažen – jednostavno nije bilo nikoga tko bi ga vidio.
Hoće li ikada biti isplativ?
Planovi iz 2013. obećavali su crne brojke do 2020. godine. Umjesto toga, grad Kassel, pokrajina i savez svake godine doplaćuju milijune samo da bi piste ostale otvorene.
Možda je najbolji komentar dao jedan od rijetkih putnika koji je nedavno koristio aerodrom:
“Brzo se obavlja check-in, parking je besplatan, nema gužvi… ali nekako mi je žao što sam jedini u čekaonici.”
Jedno je sigurno: dok god političari drže Kassel-Calden na životu, porezni obveznici će plaćati račun – za jedan od najvećih bijelih slonova njemačke infrastrukture.
Prodaja Golfa u drastičnom padu, VW razmišlja o skraćivanju radnog tjedna
Volkswagen Golf je nekoć bio nositelj prodaje giganta iz Wolfsburga
Prvi Golf s proizvodne trake sišao je 1974. godine, a od tada ih je proizvedeno više od 37 milijuna. To je daleko najpopularniji automobil u povijesti tvrtke, znatno nadmašivši Bubu (21,5 milijuna) i Polo (20 milijuna). No, sudeći po aktualnim rezultatima, tržišni vrhunac Golfa daleko je iza nas.
Reuters je dobio uvid u interni dokument i izvještava da je 2015. godine proizvedeno više od milijun Golfova (hatchback i karavan) na globalnoj razini, dok je prošle godine proizvedeno tek nešto više od 300.000 primjeraka. Za 2025. projicira se daljnji pad – proizvodnja od samo 250.000 vozila. U samo deset godina proizvodnja se smanjila za čak 75%. Predsjednica radničkog vijeća Daniela Cavallo izjavila je za agenciju da će situacija biti još gora: “Trend je nezaustavljiv pad. Golf mora otići u Meksiko.”
Zašto Golf sve teže prolazi na tržištu?
Postoji nekoliko čimbenika koji su presudili Golfu. Rani softverski problemi s modelom osme generacije vjerojatno su utjecali na potražnju. Brzo su stigle i informacije o padu kvalitete unutrašnjosti u usporedbi s izvrsnim prethodnikom, modelom sedme generacije. Nije pomoglo ni uklanjanje većine fizičkih kontrola.
Kupcima se nisu svidjeli ni klizni dodirni elementi ispod ekrana, a kapacitivne tipke na skupljim verzijama prije redizajna mogle su dodatno odbiti neke kupce.
No ne treba zaboraviti da živimo u eri SUV i crossover vozila. T-Roc je zapravo crossover verzija Golfa, a gotovo je jednako popularan kao i hatchback verzija u Europi. Prema podacima Dataforcea, prošle je godine u Europi prodano 216.549 Golfova – samo 13.000 više nego T-Rocova. Spomenimo i T-Roc Cabriolet, koji sasvim solidno kotira na tržištu modela bez krova.
Skraćeni radni tjedan?
Volkswagen planira premjestiti proizvodnju benzinskog Golfa iz Wolfsburga u Pueblu u Meksiku, počevši od 2027. Kad se to dogodi, Cavallo ne isključuje mogućnost uvođenja četverodnevnog radnog tjedna u njemačkom pogonu, gdje se trenutačno proizvode Tiguan i već zastarjeli Touran.
Golf bi se trebao vratiti u Wolfsburg s devetom generacijom – potpuno električnim modelom na posebnoj platformi – do kraja desetljeća. Tamo će se proizvoditi i električni T-Roc.
U međuvremenu, štednja je u punom jeku. VW planira do kraja desetljeća u Njemačkoj ukinuti 35.000 radnih mjesta. Reuters izvještava da je više od 20.000 radnika već ugovorno pristalo na odlazak u sljedećih pet godina. Do 2030. tvrtka planira smanjiti godišnju proizvodnju u Njemačkoj za 700.000 vozila, a velik dio tog smanjenja dolazit će upravo zbog premještanja proizvodnje Golfa u Meksiko.
Xiaomi predstavio električni SUV. Doseg mu je 835 km, ubrzava do 100 za tri sekunde
Povodom 15. obljetnice osnutka, Xiaomi je predstavio svoj prvi električni SUV – YU7, koji dolazi nakon uspjeha s limuzinom SU7, čijih je preko 258.000 primjeraka već isporučeno.
To je novi korak u automobilskom širenju ovog kineskog tehnološkog giganta.
Iako će cijena biti službeno objavljena u srpnju 2025., izvršni direktor Lei Jun već je odbacio nagađanja o početnoj cijeni od 199.000 juana (oko 27.600 dolara).
Dimenzije, dizajn i udobnost
YU7 je srednje-veliki do veliki električni SUV, razvijen na platformi Modena, a dimenzije su mu:
- Duljina: 4999 mm
- Širina: 1996 mm
- Visina: 1608 mm
- Međuosovinski razmak: 3000 mm
- Masa: između 2140 i 2460 kg, ovisno o verziji
Dostupan je u devet boja karoserije, uključujući smaragdno zelenu inspiriranu kolumbijskim draguljima, narančastu i metalik titan.
Vanjski detalji uključuju električne kvake koje se uvlače, UWB podršku za otključavanje putem pametnog telefona i ambijentalnu rasvjetu.
Unutrašnjost donosi potpuno kožom presvučenu kabinu, s Nappa kožnim “zero gravity” sjedalima sprijeda (nagib do 123° i 10 točaka masaže), dok straga putnici imaju 135° električni nagib i vlastiti 6.68-inčni touchscreen za upravljanje klimom, glazbom i navigacijom.
Tehnologija i multimedija
Nadzorna ploča ima “HyperVision” ekran širine 1.1 metar, koji se sastoji od tri Mini LED zaslona visoke gustoće piksela (108 PPD). Sustav prikazuje sve – od vožnje i medija do slika iz mrtvog kuta.
U središtu vozila nalazi se četverostruki kontroler (4-in-1) koji objedinjuje infotainment, asistenciju u vožnji, kontrolu vozila i komunikaciju. Pokreće ga Snapdragon 8 Gen 3 čip (4nm) koji omogućuje paljenje za 1.35 sekundi i over-the-air nadogradnje za 15 minuta.
Pogon i performanse
YU7 dolazi u tri izvedbe:
YU7 RWD (stražnji pogon):
- 235 kW motor, 528 Nm
- 0–100 km/h za 5.88 s, maksimalna brzina 240 km/h
YU7 Pro AWD (pogon na sve kotače):
- 365 kW ukupne snage, 690 Nm
- 0–100 km/h za 4.27 s, maksimalna brzina 240 km/h
YU7 Max AWD:
- 508 kW ukupne snage, 866 Nm
- 0–100 km/h za 3.23 s, maksimalna brzina 253 km/h
Svi modeli koriste Xiaomi platformu od 800V s karbidom silicija i V6s Plus elektromotore, uz 5.2C brzinu punjenja, što omogućuje do 620 km dosega u samo 15 minuta punjenja.
Baterije i doseg (CLTC)
- RWD: 96.3 kWh LFP baterija, doseg 835 km
- Pro AWD: 96.3 kWh LFP baterija, doseg 770 km
- Max AWD: 101.7 kWh NCM baterija, doseg 760 km
Sigurnost i autonomna vožnja
Karoserija je izrađena kao “oklopna kavez-struktura” sa:
- 2200 MPa čeličnim integriranim kavezom protiv prevrtanja
- 20-u-1 aluminijskim prednjim okvirom
- čelik-aluminijskom hibridnom šasijom
- ojačanim A i B stupovima
- baterijom s oklopljenom školjkom otporna na metke
Do sada je obavljeno više od 50 pasivnih sigurnosnih testova.
Svi modeli standardno dolaze s:
- Lidarom
- 4D mmWave radarom
- antireflektirajućim ALD kamerama
- Nvidia Drive AGX Thor platformom (700 TOPS)
YU7 koristi Xiaomijev vlastiti sustav za asistiranu vožnju, koji je ključni dio njegove dugoročne strategije u automobilskoj industriji.
Odgoda zbog nesreće
YU7 je prvotno trebao biti predstavljen na Shanghai Auto Showu u travnju, no premijera je odgođena nakon smrtonosne nesreće u kojoj je sudjelovalo jedno od autonomnih testnih vozila Xiaomija. Nakon toga je uslijedila interna revizija sigurnosnih protokola i javne komunikacije.
Zatvorske kazne za bivše šefove Volkswagena zbog afere s dizel motorima
Nekoliko bivših menadžera Volkswagena osuđeno je u ponedjeljak pred Pokrajinskim sudom u Braunschweigu na višegodišnje zatvorske kazne zbog umiješanosti u skandal oko manipuliranja rezultatima ispušnih vrijednosti motora na dizel.
Bivši voditelj odjela razvoja dizel motora Jens Hadler osuđen je na četiri i pol godina zatvora, što je i najviša kazna.
Hanno Jelden, bivši direktor odjela za pogone je osuđen na dvije i pol godine a Heinz-Jakob Neußer, bivši direktor cjelokupnog odjela za razvoj VW-a kao i još jedan neimenovani menadžer, osuđeni su na uvjetnu zatvorsku kaznu od godine i deset mjeseci.
Njemački div kupio uspješnu tvrtku iz BiH čiji se proizvodi prodaju širom Europe
Imaco Systemtechnik se bavi proizvodnjom strojeva i sklopova za strojarsku industriju. Firma je počela s radom 2006. godine, s dva radnika u iznajmljenom prostoru a danas se njihovi pogoni prostiru na više od 10.000 kvadratnih metara.
Poznata njemačka tvrtka Schneider Holding GmbH iz Fronhausena kupila je veliku bh. firmu IMACO Systemtechnik sa sjedištem u Usori kod Tešnja, saznaje BiznisInfo.ba.
Njemački div je tvrtku kupio od njenih osnivača, a to su uspješni poduzetnici Tade Čondić i Ivan Čondić-Begov.
Imaco Systemtechnik je u prošloj godini imao prihode od 38,8 milijkuna KM i dobit veću od 10 milijuna KM, a njoj je zaposleno skoro 200 radnika, što govori da je riječ o velikoj i značajnoj firmi, piše BiznisInfo.ba.
Imaco Systemtechnik se bavi proizvodnjom strojeva i sklopova za strojarsku industriju. Firma je počela s radom 2006. godine, s dva radnika u iznajmljenom prostoru a danas se njihovi pogoni prostiru na više od 10.000 kvadratnih metara. Počeli su kao posrednici u trgovini strojarskim dijelovima, a danas iz njihovih hala izlaze gotovi proizvodi koji se prodaju širom Europe.
Direktorica ove tvrtke Karolina Pranjić ranije je za BiznisInfo.ba kazala da proizvode strojeve i strojarske sklopove po narudžbi.
“Pored toga što proizvodimo i montiramo strojeve, radimo i pojedinačne dijelove za montažu. Radimo kabliranje, proizvodnju kablovskih setova, eleektroormara, različitih skopova koji služe kao sastavni dio strojeva… Radimo glodanje, tokarenje, obradu lima, farbanje, plastifikaciju… Dakle sve one pojedinačne elemente koji nam trebaju da bismo dobili cijeli proizvod kao stroj ili strojarski sklop”, kazala je u jednom ranijem intervjuu za BiznisInfo.ba Pranjić.
S druge strane, osnovna djelatnost društva Schneider Holding je proizvodnja specijalnih strojeva za posebne namjene. Proizvodnja obuhvaća sve, od faze projektiranja do izrade kompletnih proizvoda. Najveće prihode ostvaruju u Njemačkoj ali rade i u drugim europskim državama.
Austrija okuplja kompanije za razvoj BiH i okruženja
Više od 120 predstavnika austrijskih i regionalnih kompanija okupilo se u Sarajevu na događaju “Austria Connect Jugoistočna Europa” koji umrežava austrijske kompanije, njihove podružnice i predstavništva te lokalne partnere. Veleposlanik Austrije u Bosni i Hercegovini Georg Diwald izjavio je za Fenu da je riječ o najvećem događaju koji organizira njihova gospodarska komora u regiji zapadnog Balkana.
– Znamo da ovdje posluje više od 3000 austrijskih kompanija koje zapošljavaju više od 100.000 radnika i cilj događaja je da ih okupimo, kao i one koje tek planiraju otvoriti predstavništva u regiji – naveo je veleposlanik Diwald.
Naglasio je da će im Veleposlanstvo Austrije u BiH pružiti svu moguću podršku. Konferencija je okupila partnere austrijskih kompanija od Slovenije, preko Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova do Albanije.
Volkswagen u tvornici električnih modela slavi veliki uspjeh
Tvornica u Zwickauu upravo slavi impresivan pothvat, s proizvodne linije izašao je milijunti električni automobil. Nakon samo pet i pol godina proizvodnje električnih vozila, Volkswagen se hvali ostvarenim u elektrificiranoj ofenzivi. Jubilarni model, ID.3 GTX Performance u metalik crvenoj boji, uskoro će pronaći dom kod sretnog kupca iz Bavarske.
Sjajna prodaja VW Grupe
“Ovo je dan za ponos, ali i trenutak za gledanje naprijed”, ističe Danny Auerswald, predsjednik Uprave Volkswagen Sachsen. “Unatoč svim izazovima, naš tim uvijek je isporučivao najvišu kvalitetu. Sada istražujemo uzbudljive mogućnosti u području kružne ekonomije koje će osigurati budućnost tvornice.”
Zwickau je prva Volkswagenova tvornica koja je prošla potpunu transformaciju, od klasičnih motora do 100 % električne proizvodnje. Od povijesnog 4. studenoga 2019., kada je započela proizvodnja revolucionarnog ID.3, tvornica je pokrenula proizvodnju šest različitih električnih modela za tri brenda Grupe.
Impresivna je činjenica da gotovo svaki drugi električni Volkswagen na europskim cestama dolazi upravo iz Zwickaua. S tržišnim udjelom od 26 % u prvom tromjesečju 2025., Volkswagen Grupa čvrsto drži poziciju lidera u segmentu električnih vozila u Europi.
Bogata povijest proizvodnog pogona
Tvornica s bogatom poviješću, koja datira još od 1904. i legendarnog Augusta Horcha, sada je usmjerena prema električnoj budućnosti, a vrijedna investicija od 1,2 milijarde eura u njezinu transformaciju očito već pokazuje rezultate.
Audi predstavio dva A6 plug-in hibridna modela
Audi je predstavio dvije nove plug-in hibridne opcije u ponudi modela A6, a to su A6 Avant e-hybrid quattro i A6 Sedan e-hybrid quattro.
Ovi modeli kombinuju efikasnost i performanse te nude mogućnosti električne vožnje uz tradicionalni motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Dostupni u Sedan i Avant karoserijskoj izvedbi, ove modele odlikuje nekoliko karakteristika dizajna među kojima su dugo međuosovinsko rastojanje, produžena hauba i široki trag kotača..
Najveća promjena je zapravo baterija s 45 posto većim kapacitetom, koji iznosi 25,9 kWh. Ova baterija sada omogućava 100 kilometara električnog dosega. Za punjenje pomoću punjača snage 11 kW potrebno je 2,5 sati.
Obje verzije pokreće 2,0-litarski TFSI motor uparen s elektromotorom, jedna razvija 299 KS i 450 Nm obrtnog momenta, a druga 367 KS i 500 Nm obrtnog momenta. “Slabiji” model od 0 do 100 km/h ubrzava za 6 sekundi, dok snažniji do “stotke” stiže za 5,3 sekunde.
Hibridni sustav ima dva mode, “EV” za potpuno električni pogon te “Hybrid” za optimiziranu efikasnost, koji omogućava automatsko prilagođavanje ovisno o uvjetima vožnje.
Poboljšani sistem rekuperacije omogućava prilagođavanje povrata energije putem lopatica na upravljaču. Svi modovi uključuju sistem upravljanja na sva četiri kotača, čime se poboljšavaju agilnost i stabilnost, dok snažnije verzije s 367 KS dolaze s detaljima poput 19-inčnih felgi i crvenih kočionih kliješta.
Udobnost je unaprijeđena trozonskim sustavom klimatizacije, dok je akustika poboljšana za 30 posto. U Njemačkoj Sedan košta najmanje 65.800 eura, dok je za Avant potrebno izdvojiti bar 68.300 eura. Cijena verzija koje raspolažu sa 367 KS iznose 75.050 i 77.550 eura. Narudžbe Audi prima od 8. maja, a isporuke se očekuju od ljeta.
Ovi A6 hibridi čvrsto pozicioniraju Audi na tržištu premium hibrida kombinujući efikasnost, snagu i luksuz.
Kina pokrenula prvu nuklearku na torij. Što to znači za svijet?
Ova tehnologija, koja koristi torij umjesto uobičajenog urana, obećava sigurniju, čišću i dugoročno održiviju proizvodnju energije. Za Kinu, koja se suočava s izazovima smanjenja emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o ugljenu, ovaj korak predstavlja strateški iskorak.
No, značaj ovog postignuća nadilazi kineske granice jer otvara vrata globalnoj tranziciji prema novim, sigurnijim izvorima nuklearne energije. Naime, danas je već svima jasno da nuklearna energija treba biti važan saveznik u zaustavljanju klimatskih promjena te da nuklearke treba graditi, a ne zatvarati, osim ako to nije nužno.
Što je torijski reaktor i zašto je važan?
Torijski reaktori kao gorivo koriste torij-232, element koji je obilan u prirodi, a slabo je radioaktivan. Za razliku od urana, nije fisibilan sam po sebi, ali se u reaktoru može pretvoriti u uran-233, koji je sposoban za fisiju. Ova konverzija omogućuje stabilnu i kontroliranu proizvodnju energije.
Kineski reaktor TMSR-LF1 koristi tehnologiju rastaljenih soli, u kojoj se torij miješa s litijevim fluoridom i koristi istovremeno kao gorivo i kao rashladno sredstvo, što omogućuje rad na višim temperaturama i nižim tlakovima u usporedbi s tradicionalnim vodom hlađenim reaktorima. Ova tehnologija smanjuje rizik od taljenja jezgre i omogućuje pasivnu sigurnost jer se u slučaju pregrijavanja reaktor automatski hladi bez potrebe za vanjskim izvorima energije.
Zamjena goriva tijekom rada
Prema medijskim napisima, kineski znanstvenici uspjeli su ponovno napuniti reaktor gorivom i to dok je bio u pogonu, što je značajan tehnički uspjeh.
Hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. sc. Zdenko Šimić kaže da mogućnost izmjene goriva tijekom rada povećava raspoloživost elektrane.
“Većina reaktora mora se obustaviti za izmjenu goriva. Ipak, više reaktora u komercijalnom pogonu ima ovu mogućnost, npr. teškovodni CANDU u Kanadi i lakovodni AGR (VB) i RBMK u Rusiji”, dodaje Šimić.
Prednosti torija nad uranom
Pobornici torija ističu da on ima nekoliko ključnih prednosti u odnosu na uranij.
On je tri do četiri puta obilniji u Zemljinoj kori od urana, što ga čini pristupačnijim resursom.
Reaktori na torij proizvode manje dugotrajnoga radioaktivnog otpada, a proizvedeni otpad ima kraće vrijeme poluraspada, što olakšava njegovo zbrinjavanje.
Iako se iz torija može proizvesti uran-233, koji je fisibilan, prisutnost izotopa urana-232, koji emitira snažno gama zračenje, otežava rukovanje i korištenje u oružane svrhe.
Šimić kaže da bi korištenje torija za proizvodnju energije značilo stotinu puta veći potencijal u odnosu na uran.
“To je zato što se iz prirodnog urana iskoristi samo mali postotak energije, do 5% u naprednim reaktorima s recikliranjem. Torij bi se mogao iskoristiti otprilike desetak puta više, ovisno o reaktoru. No, potencijal urana se isto tako može značajno povećati s oplodnim reaktorima kao alternativa oplodnji torija”, tumači.
Tehnički izazovi i ograničenja
Uz navedene prednosti torijski reaktori imaju i određene nedostatke. Rastaljene soli su korozivne pa je potrebno razviti materijale koji mogu izdržati dugotrajnu izloženost visokim temperaturama i kemijskim reakcijama.
Tijekom rada reaktora nastaju nusprodukti koji mogu apsorbirati neutrone i utjecati na učinkovitost reakcije, što zahtijeva sofisticirane sustave za njihovo uklanjanje. Budući da je tehnologija relativno nova, postoji ograničeno iskustvo u dugotrajnom radu i održavanju takvih reaktora.
Šimić kaže da visoka radioaktivnost urana 233 predstavlja problem u radu reaktora kod obrade fisijskih produkata i goriva: “Ipak, najveći nedostatak je manjak iskustva jer se tehnologija još razvija i to može značajno utjecati na pouzdanost u radu te na cijenu pogona”.
Kineski strateški pristup
Kina je prepoznala potencijal torija još 2011. godine kada je započela s razvojem programa torijskih reaktora. Investicija u TMSR-LF1 dio je šire kineske strategije smanjivanja ovisnosti o ugljenu i postizanja cilja ugljične neutralnosti do 2060. godine.
Kina je također nedavno objavila otkriće velikih nalazišta torija u rudarskom kompleksu Bayan Obo, koje bi moglo zadovoljiti energetske potrebe zemlje za idućih 20.000 do 60.000 godina. Ova otkrića i tehnološki napredak pozicioniraju Kinu kao lidera u razvoju alternativnih nuklearnih tehnologija, s potencijalom da utječu na globalne energetske strategije.
Prema izvješću časopisa Popular Mechanics, kineski znanstvenici koristili su deklasificirane dokumente iz američkog Oak Ridge National Laboratoryja u kojem je tijekom 1960-ih godina razvijen eksperimentalni torijski reaktor, kako bi unaprijedili vlastitu tehnologiju.
Globalni značaj nove nuklearke
Pokretanje prvog operativnog torijskog reaktora ima globalne implikacije. Prije svega, torij pruža alternativu uranu, što može smanjiti geopolitičke tenzije oko opskrbe nuklearnim gorivom. Manje količine radioaktivnog otpada i kraće vrijeme njegova poluraspada olakšavaju zbrinjavanje i smanjuju dugoročne rizike.
Uspjeh kineskog projekta može potaknuti druge zemlje na istraživanje i razvoj torijskih tehnologija, čime bi se ubrzala globalna tranzicija prema održivim izvorima energije.
Iako tehnologija još nije spremna za masovnu primjenu, njezin razvoj pokazuje smjer kojim bi globalna energetika mogla krenuti. U svijetu koji traži rješenja za klimatske promjene i energetsku sigurnost, torij nudi obećavajuću alternativu koja zaslužuje daljnju pozornost i ulaganja.
Unatoč tim izazovima, razvoj torijskih reaktora predstavlja značajan korak prema sigurnijoj i održivijoj nuklearnoj energiji.
Trebaju nam i nuklearne na uran i na torij
Šimić smatra da torij nije ključan za veće kratkoročno korištenje nuklearne energije.
“Torij će biti važan ako se nuklearna energija bude sve više koristila prema kraju stoljeća i nadalje radi zaustavljanja klimatskih promjena. Kako god, važno je da barem netko ozbiljno radi na razvoju novih reaktora, uključujući i torijske”, poručuje Šimić.
iPhone kakav još nismo vidjeli: Procurili prvi detalji o preklopnom modelu
Godinama kruže glasine, a sada izgleda da se čekanje isplatilo – Apple navodno uskoro predstavlja prvi preklopni iPhone. Prema posljednjim informacijama, rade na čak dva preklopna uređaja: iPhoneu s unutarnjim zaslonom od oko 8 inča i gigantskom iPadu od 20 inča. No, prvi koji će ugledati svjetlo dana bit će upravo – preklopni iPhone.
Dizajn koji oduzima dah
Appleov preklopni iPhone navodno će biti izrađen u popularnom book-style dizajnu, slično kao Galaxy Z Fold 6 i Pixel 9 Pro Fold. Dok je preklopljen, uređaj će izgledati kao klasični iPhone, ali kad ga otvorite, dočekat će vas veliki zaslon kao kod tableta.
Kako prenosi 9to5Mac, prema poznatom analitičaru Ming-Chi Kuou, unutarnji zaslon trebao bi imati impresivnih 7.8 inča, a vanjski 5.5 inča. I ono najvažnije – navodno neće biti vidljivog pregiba na sredini.
Premium izrada, ali s malim kompromisima
Kako bi zadržao tanak i elegantan profil, Apple će navodno napraviti određene žrtve. Face ID neće stati u ovako tanko kućište, pa će se korisnici ponovno družiti s Touch ID-jem, ovaj put smještenim na bočnom gumbu.
Debljina uređaja? Samo 4.5 mm kada je otvoren i 9 mm kada je sklopljen – očekuje se da će biti tanji čak i od iPada Pro. Za vrhunsku izdržljivost koristi se kombinacija titanove legure i nehrđajućeg čelika na preklopnom mehanizmu, dok će kućište biti izrađeno od čistog titana.
Može li Apple spasiti tržište preklopnih telefona?
Iako je potražnja za preklopnim telefonima između 2019. i 2023. rasla gotovo 40% godišnje, tržište sada usporava. Analitičari predviđaju pad prodaje već od 2025. godine. No, mnogi vjeruju da bi Apple mogao preokrenuti stvari – zahvaljujući svojoj inovativnosti i velikoj bazi vjernih korisnika koji se teško odriču iPhonea.
Ako su vam oči zasvjetlucale na spomen preklopnog iPhonea, pripremite se na ozbiljnu investiciju. Prema glasinama, početna cijena kretat će se između 2100 i 2300 dolara. Time će biti skuplji od većine Android preklopnih modela, no Apple cilja na premium tržište – i cijena će to odražavati.
Kad stiže?
Ako sve prođe prema planu, Apple bi svoj preklopni iPhone trebao predstaviti u drugoj polovici 2026., zajedno s iPhoneom 18. S obzirom na to da je projekt već dobio kodni naziv V68, čini se da smo sve bliže trenutku kada ćemo ga i držati u rukama.
FOTO Renault najavio Boreal
Novi Renaultov model na tržište bi mogao stići za nekoliko mjeseci.
Iako zvuči moćno, ime Boreal vjerojatno ne donosi veliku novost. Bar ne za nas jer se radi o preradi modela kojeg već poznajemo. Pretpostavlja se kako je u pitanju Dacia Bigster pod Renaultovom značkom, a taj će model postati nositelj marke u Latinskoj Americi, ali i na oko 70 svjetskih tržišta.
Zbog toga ga već sada opisuju kao prekretnicu u Renaultovom “International Game Plan 2027“. Kompanija ga vidi kao simbol svog “novog globalnog identiteta“ i pomaka ka višoj klasi.
Iako dizajn i tehnički detalji još nisu službeno otkriveni, Renault otkriva ponešto o imenu: “Boreal“ dolazi od latinskog izraza za “sjeverni vjetar“, a asocira i na božanstvo vjetra iz grčke mitologije – Boreja. Uz sve to, priziva slike Aurora Borealis, a sve to treba prenijeti snagu, eleganciju i određeni osjećaj prestiža.
I dok marketinški tim gura priču o inspirativnom SUV-u koji otvara „nove horizonte“, industrijski insajderi naslućuju da je Boreal doista prepakirani Bigster – robusni SUV-a s genima Dustera koji umjesto na prestiž igra na kartu pristupačne cijene.
Sličnu stvar Renault je već napravio s modelom Kardian, koji je praktično bio Dacia Sandero s Renault znakom. Ako se i Boreal pokaže kao Bigster ispod haube, možemo pak očekivati SUV srednje veličine, s minimalističkim interijerom i solidnom tehnologijom. Digitalni kokpit i benzinci s hibridnom potporom bi trebali ostati kao jedine opcije.
A pokaže li se to točnim Renault bi mogao ponuditi prostrani i robusni SUV doista pristupačne cijene. I pritom bi budući vlasnik po pristupačnoj cijeni dobio određenu dozu stila kojima danas poklonici „lažnih terenaca“ toliko streme.
BiH prva u Europi po broju novih biznisa, zadnja po uvjetima za poduzetništvo
Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Europi po broju novih biznisa u odnosu na broj stanovnika, a na posljednjem mjestu po uvjetima u kojima se poduzetništvo odvija, istaknuto je na stručno-konzultativnoj konferenciji na temu „Kako podržati rast malih i srednjih poduzeća“ održanoj u Mostaru.
Vođa GEM (Global Economic Monitor) tima u BiH Vjekoslav Domljan tom je prilikom rekao kako se, nažalost, i nakon 30 godina mora pričati o istim stvarima jer pomaka nema.
– Svake godine u drugom mjesec Globalni monitor poduzetništva objavljuje svoje rezultate, a prema njima možemo reći da je u broju novih biznisa (18-64), u ukupnom broju ljudi, BiH prva, ne samo u zemljama slične veličine, nego prva u Europi. Imamo najpoduzetnije stanovništvo. S druge strane, kada se gleda ocjena uvjeta kada je u pitanju poduzetništvo, mi smo zadnji na svijetu od 56 zemalja – izjavio je profesor Domljan.
BiH ima indeks 3,4 i nalazi se na posljednjem mjestu, dok su najbolje mjesto na svijetu za biznis Ujedinjeni Arapski Emirati s indeksom 7,1.
– Ambijent je potpuno nepovoljan za poduzetništvo, stoga je potrebno puno toga uraditi. Rani poduzetnici se ne pretvaraju u „uhodan biznis“ jer za tri i pol godine nisu stali na svoje noge i po tome smo ispod prosjeka svoje grupe komparatora. Trebamo dosta raditi na financijskoj podršci biznisima, na konzultantskoj i mentorskoj podršci, a posebno ženama poduzetnicima – nabrojao je Domljan.
Za Bosnu i Hercegovinu velik problem predstavljaju demografske prilike.
– Ništa gore ne može zadesiti jednu zemlju nego pad stanovništva. Nije problem što je broj umrlih veći od broja rođenih, to se događa u više od stotinu zemalja svijeta. Nama je „dopunski problem“ jako velika migracija. Problem je što odlaze radnici i odvode svoje obitelji, tako da je u zadnjih 10 godina otišlo pola milijuna ljudi. Izgubili smo i kupce, stradamo i sa strane proizvodnje i sa strane potrošnje – upozorava Domljan te dodaje kako je jedino rješenje povećati produktivnost, konkurentnost i izvoz.
Izvršna direktorica LINK Poduzetničkog centra Alisa Gekić istaknula je kako, ipak, nije sve tako crno i da BiH ima neke pozitivne pokazatelje.
– Ono što je pozitivno je to što rezultati svjetskog izvještaja o stanju poduzetništva pokazuju da se vidi nekakav napredak. I dalje postoji potreba za unaprjeđenjem uvjeta poslovanja. Što se tiče zakonske regulative, neophodno je i dalje raditi na harmonizaciji zakonskih propisa u BiH, harmonizaciji između i unutar entiteta te harmonizaciji u skladu s praksom EU – zaključila je Gekić.
Događaj je implementiran u okviru projekta „Poboljšanje rasta malih i srednjih poduzeća“, koji financira Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, u okviru programa MATRA.
GEM u svojim analizama ima 13 uvjeta, a BiH ima zadovoljavajuće stanje u samo dva, dok samo tri zemlje zadovoljavaju svih 13 uvjeta.
Nišićeva Vlada uvodi fiskalne kase za sve: “Svi koji mjesečno imaju prihod od 460 KM morat će imati kasu”
Vlada Federacije BiH pripremila je prijedlog novog Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim bi se uvela online fiskalizacija kao dio šire fiskalne reforme. Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su usvojili Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH kojim je planirano nekoliko značajnih novina. Poznato je ko je zakonom obveznik fiskalizacije, a ko oslobođen, a sada smo analizirali koje temeljite promjene donosi zakon, posebno za one koji bilježe i najmanje ekonomske aktivnosti
Naime, ovim zakonom propisuje se obaveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriji FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koja nisu registrirani poduzetnici ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM. To praktično znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi prelaze zadati prag od 5.000 KM godišnje.
Iz Vlade FBiH navode da je cilj predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije i povećanje porezne discipline korištenjem modernih tehnologija za evidenciju svake transakcije u realnom vremenu. Zakon ukida niz izuzeća koja su postojala u dosadašnjem sistemu fiskalizacije – tako više ne bi bili pošteđeni ni samostalni poljoprivrednici na pijaci, ni zanatlije starih tradicijskih zanata koji prodaju ručne radove, koji su ranije bili izuzeti – piše Akta.
Posebno je značajno novo pravilo za fizička lica. Prema nacrtu, svako fizičko lice koje obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, dobara ili usluga) bez obaveze registracije firme, morat će izdavati fiskalne račune ako mu je ukupan prihod od tih transakcija u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.
Ovo obuhvata širok spektar građana, od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih trgovaca (npr. prodaja polovnih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrirali biznis. Prag od 5.000 KM relativno je nizak – stručnjaci upozoravaju da je u današnje vrijeme taj iznos lako dostižan, te predlažu razmatranje višeg praga (npr. 12.000 KM godišnje) kako sitni pružaoci usluga ne bi bili preopterećeni fiskalnim obavezama
Ipak, prema trenutnom prijedlogu, svaka osoba koja prelazi 5.000 KM prihoda od tih neformalnih djelatnosti morala bi u fiskalni sistem. U nastavku analiziramo kakve bi ekonomske i administrativne posljedice to imalo za male pružaoce usluga, te koje nove obaveze (digitalni potpis, uređaji, softver) donosi ovaj zakon.
Uvođenje obaveze fiskalizacije za prethodno neformalne ili male djelatnosti neminovno nosi i dodatne troškove i administrativne procedure za te subjekte. Neki od primjera i potencijalnih posljedica su:
· Iznajmljivači stanova ili soba: Osoba koja privatno iznajmljuje stan sada bi morala izdati fiskalni račun za svaku uplatu kirije. To znači nabavku fiskalnog sistema i evidentiranje svakog mjesečnog zakupa kroz sistem Porezne uprave. Za mnoge “male stanodavce” koji rentaju jednu nekretninu (čiji godišnji prihod lako prelazi 5.000 KM) ovo je značajna promjena – morali bi voditi poslovne evidencije poput firme i snositi troškove opreme i softvera za fiskalizaciju. Moguće posljedice su da će neki povećati cijene najma kako bi pokrili nove troškove ili će se suočiti s kaznama ako ne ispune obavezu.
· Povremeni prodavači lične imovine (auta, opreme i sl.): Građani koji povremeno prodaju vlastite stvari (npr. polovno vozilo, vrijedniju opremu) i pri tome ostvare veći prihod od definiranog praga formalno bi se također smatrali „obveznicima fiskalizacije“. U praksi, to bi značilo da čak i jednokratne prodaje koje premaše 5.000 KM zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa. Takvi prodavači morali bi prethodno pribaviti fiskalni uređaj ili pristup odgovarajućem softveru da bi uopće mogli generirati račun za tu transakciju, što može biti neisplativo ako se radi o rijetkim prodajama. Administrativno opterećenje za jednokratnu prodaju postaje značajno – potencijalno destimulirajući građane da legalno prijave takve transakcije.
· Mali obrtnici i zanatlije: Za registrovane obrtnike (samostalne poduzetnike) fiskalizacija nije nova obaveza – većina ih i sada izdaje račune ako su u sistemu PDV-a. Međutim, novim zakonom se ukidaju neka izuzeća i pooštravaju obaveze i za najmanje. Posebno su pogođeni tradicionalni zanati (stari i umjetnički obrti, npr. kujundžije, abadžije, korpari i sl.) koji su dosad bili izuzeti od fiskalizacije prilikom prodaje na pijacama ili sajmovima- Sada bi i oni morali imati fiskalnu kasu ili aplikaciju.
Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi nametanje ove obaveze mnogima bilo pogubno: stari zanati su “nisko profitabilni, jedva opstaju, i ako im uvedete fiskalnu kasu – to je ključ u bravu”, kaže Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, obrazlažući zahtjev da se takvi obrti izuzmu.
Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, ističe da su to uglavnom samozaposleni pojedinci sa skromnim prometom i paušalnim porezom, te im je fiskalna kasa “opterećenje u svakom pogledu, i tehničkom i finansijskom.
U širem smislu, ekonomske posljedice za male subjekte ogledat će se u povećanju njihovih troškova poslovanja (nabavka opreme, digitalni certifikat, eventualne naknade za održavanje) te u potrebi da se pridržavaju strogih pravila izdavanja računa. Neki bi se mogli odlučiti da formalizuju svoj rad (registruju djelatnost) kako bi lakše ispunili uslove, dok bi drugi mogli pokušati izbjeći prelazak praga od 5.000 KM kako ne bi pali pod obavezu fiskalizacije.
Administrativno, fizička lica koja do sada nisu imala doticaja s poreznim sistemom na ovaj način morala bi naučiti proceduru fiskalizacije, voditi računa o svakoj naplati i čuvati kopije ili elektronske zapise računa. Nepoštivanje novih propisa nosi rizik značajnih kazni – predviđene su novčane sankcije od minimalno 100 KM pa do čak 30.000 KM za teže prekršaje, Tačnije za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za obaveznike fiskalizacije – fizička lica od 5.000 KM.
To je dodatni razlog za brigu malim pružaocima usluga, koji do sada možda nisu ni znali šta je fiskalni račun, a sada se suočavaju s potencijalno visokim kaznama ako nešto pogrešno urade.
OBAVEZA POSJEDOVANJA DIGITALNOG POTPISA
Dodatno, centralni tehnološki zahtjev online fiskalizacije je korištenje kvalifikovanog digitalnog potpisa prilikom izdavanja računa. Svaki obveznik fiskalizacije morat će, prema nacrtu zakona, posjedovati certifikat za elektronski potpis izdat od ovlaštenog certifikacijskog tijela u skladu sa zakonom o elektronskom potpisu.
U praksi, to znači da će npr. fizičko lice koje izdaje fiskalne račune morati imati svoj digitalni certifikat (digitalni identitet) kojim će elektronski potpisivati svaki račun prije slanja Poreznoj upravi. Digitalni potpis garantuje autentičnost podataka i povezuje račun sa konkretnim obveznikom fiskalizacije
Osim digitalnog potpisa, novi sistem fiskalizacije nameće i druge tehničke i administrativne korake koje svaki obveznik mora ispuniti i nameće dodatne troškove fiskalizacije.
Zbog navedenoga, postoji bojazan da će dio najmanjih subjekata radije prestati s radom ili otići u potpunu sivu zonu, nego ulaziti u sistem koji im nameće fiksne troškove koje ne mogu pokriti malim obimom poslovanja.
REAKCIJE STRUČNJAKA I INTERESNIH GRUPA
Predložene izmjene fiskalizacije izazvale su žive reakcije stručne javnosti, privrednih komora i udruženja.
Posebno se ističe nelogičnost da prijedlog zakona u važećoj verziji obuhvata i one najsitnije zanatlije, dok istovremeno izuzima kladionice pod određenim uslovima.
Naime, nacrt zakona predviđa da djelatnost igara na sreću (kladionice) bude izuzeta od fiskalizacije ako je sistem tih priređivača direktno povezan online s Poreznom upravom.
Obrtnici smatraju da je to dvostruki standard: “Oslobodili su kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili”, kritikovao je ovaj pristup zastupnik Mirza Batalović. On je i ranije ukazivao da stari i tradicionalni zanati ne trebaju biti fiskalizirani i shodno tome predložio sam Zaključak kojim se traži njihovo izuzeće.
Zahvalio bih se ministru gospodinu Mijatoviću koji je prihvatio ovakvu sugestiju upućenu kroz Zaključak i potvrdio da će ista biti uvrštena u prijedlog Zakona.
Ministarstvo financija FBiH je na sjednici parlamenta obećalo razmotriti taj amandman, što ulijeva nadu da će barem najugroženije kategorije obrtnika biti pošteđene.
BiH dobiva neograničeni satelitski internet koji će pokriti svaki pedalj države
Nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.
Na vrhu ste neke izolirane planine te želite obaviti videopoziv sa svojim prijateljima, poznanicima, poslovnim subjektima, i to u visokoj rezoluciji i bez latencije signala – takvo što, prema svemu sudeći, moglo bi postati stvarnost s obzirom na to da bi u Bosni i Hercegovini uskoro mogla zaživjeti svemirska tehnologija satelitskog interneta.
Iako je prije nekoliko mjeseci bilo objavljeno kako bi Bosna i Hercegovina mogla biti jedina zemlja u Europi bez regulirane usluge Starlink satelitskog sustava, čini se kako se to promijenilo te bi BiH uskoro mogla ući i prestižno društvo zemalja koje su na reguliran način u potpunosti pokrivene signalom satelitske veze, što u praksi znači dostupnost brzog interneta na svakom dijelu države, neovisno o geografskim preprekama koje utječu na kvalitetu signala, piše Večernji list BiH.
Obostrani interes
Starlink je spreman za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine kao provider satelitskog interneta, potvrđeno je na sastanku ministra prometa i veza Edina Forte s Rebeccom Hunter, direktoricom Starlinka za ulazak na nova tržišta, i Prakulom Kapoorom, menadžerom ove kompanije. Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje Starlinkovih usluga, odnosno njegova satelitskog interneta u Bosni i Hercegovini. Također, nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.
Sastanak je održan u Washingtonu u okviru Proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem ministar Forto sudjeluje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci.
Koje bi bile mogućnosti za građane i poslovnu zajednicu uvođenjem ovakve tehnologije, vidljivo je na primjerima nekih drugih država. Satelitski internet u osnovi je pouzdano rješenje koje dobiva na značaju u izoliranim područjima, a posebno u kontekstu rada digitalnih nomada, turističkih kampova ili pak OPG-ova koji su isuviše udaljeni za dolazak optičke ili kabelske mreže. U susjednoj Hrvatskoj mjesečna pretplata i korisnička podrška dostupni su izravno preko Starlinka, cijena uređaja je 349 eura, a moguće ga je kupiti u jednom domaćem telekom operatoru bez čekanja i troškova dostave. Mjesečna pretplata za privatne korisnike iznosi 50 eura, dok oni poslovni na izbor imaju više tarifa.
Starlink je prva i najveća svjetska satelitska konstelacija koja koristi nisku Zemljinu orbitu za isporuku širokopojasnog interneta koji podržava streaming, online igranje, videopozive i više, ističu iz ove tvrtke te dodaju kako korištenjem naprednih satelita i korisničkog hardvera u kombinaciji s dubokim iskustvom s operacijama svemirskih letjelica i operacija u orbiti Starlink korisnicima diljem svijeta pruža brzi internet s malom latencijom. U smislu tehnoloških rješenja objašnjavaju i koliko je važnost satelita u niskoj orbiti. Naime, većina satelitskih internetskih usluga dolazi od pojedinačnih geostacionarnih satelita koji kruže oko planeta na 35.786 km. Kao rezultat toga vrijeme prijenosa podataka između korisnika i satelita, poznato i kao latencija, je visoko, što čini gotovo nemogućim podržavanje streamanja, igranja na mreži, videopoziva ili drugih aktivnosti visoke brzine prijenosa podataka, objasnili su iz Starlinka.
Udaljenost od Zemlje
Starlink je konstelacija od tisuća satelita koji kruže oko planeta mnogo bliže Zemlji, na oko 550 km, i pokrivaju cijeli planet. Budući da su Starlink sateliti u niskoj orbiti, latencija je znatno manja – oko 25 ms naspram 600+ ms, navodi se u opisu tehnologije na službenim stranicama.
(VIDEO) Vratio se iz Njemačke i pokrenuo uspješan biznis, proizvodi vatrogasna vozila za zemlje diljem Europe
Dok velik broj građana Bosne i Hercegovine posljednjih godina odlazi živjeti u inozemstvo, postoje i drukčiji primjeri. Suad Bešlić odlučio se vratiti iz Njemačke u domovinu te je u Živinicama osnovao tvrtku za proizvodnju vatrogasnih vozila s kojom danas bilježi poslovne uspjehe.
Kada je odbio posao u Njemačkoj, nije mogao ni zamisliti da će vlastitim rukama izgraditi jednu od najperspektivnijih domaćih proizvodnji specijaliziranih vozila. Danas, zajedno sa svojim zaposlenicima, proizvodi vatrogasna vozila za zemlje diljem Europe, prenosi BHRT.
Zbog sve većeg broja narudžbi, Bešlić planira proširiti kapacitete proizvodnje, a među njegovim radnicima nalaze se i oni koji su se vratili iz inozemstva i odlučili ostati u BiH. Od razdoblja pandemije tvrtka proizvodi potpuno domaći brend, a njihova vozila koriste vatrogasne postrojbe u 19 općina, gradova i poduzeća.
”Ove godine imamo još deset vozila u narudžbi. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovore s gradom Bijeljinom, zatim tri vozila za Brčko te jedno za Travnik” ističe Bešlić.
Prošle godine proizvedeno je i vozilo za Crnu Goru, a dogovorena je i isporuka za Ujedinjene Arapske Emirate. Dva moderna vozila koriste i tuzlanski vatrogasci.
”Vozila su odmah stavljena u funkciju. Imali smo niz intervencija i pokazala su se izvrsnima”, rekao je Jasmin Habul, zamjenik zapovjednika Profesionalne vatrogasne postrojbe Tuzla.
Proizvodnja je prvotno započela u suradnji s njemačkim kooperantima, ali Bešlić je odbio pozive da se vrati u Njemačku i nastavio djelovati u BiH. Danas zapošljava 27 radnika, a taj broj će, kako navodi, uskoro biti znatno veći.
Posebno je zanimljiv trend povratka radnika iz inozemstva.
”Imam dvojicu radnika koji su se nakon 17 godina vratili iz Hannovera. Prošlog mjeseca nam se priključio i radnik iz Tuzle, koji je radio u Austriji u konkurentskoj firmi. Ovdje mu je obitelj i ne želi više živjeti u inozemstvu. Najljepše je kod kuće, u Bosni i Hercegovini”, govori Bešlić.
Dodaje kako u travnju očekuje dolazak strojarskog inženjera iz Memmingena, koji se vraća nakon 24 godine.
Pored povratnika, šansu su dobili i mladi ljudi koji ne planiraju odlazak iz zemlje.
”Imao sam puno ponuda, ali zasad nisam zainteresiran. Lijepo mi je ovdje i planiram ostati”, kaže Fehim Mehić, zaposlen kao komercijalist i vozač.
”Posao je dobar, nije težak. Radimo u normalnim uvjetima”, dodaje zaposlenik Elvis Ajšić.
Bešlićev povratak donio je nadu mnogima, a vatrogasna vozila koja nosi oznaku „Made in BiH“ danas voze ulicama brojnih europskih gradova. Unatoč nedostatku institucionalne podrške, ovaj poduzetnički uspjeh temelji se isključivo na njegovoj upornosti i radu predanih zaposlenika.
“IZNENAĐENJE SA SAJMA U VITEZU – Alati koji su nas oduševili!”
Ferro-Pack Vitez organizira 5. Proljetni kućni sajam 11. i 12. travnja 2025. godine, s radnim vremenom od 8:00 do 19:00 sati. Sajam se održava na adresi Poslovni centar 96-2, Vitez. Tim Dolina Lašve posjetio je i snimio video reportažu.
Što vas očekuje na ovom sajmu:
- Popusti do 20% na razne proizvode, uključujući električne i motorne kosilice, trimere, električne i akumulatorske alate, odjeću za rad i slobodno vrijeme, panelne ograde i drugo.
- Prezentacije renomiranih brendova poput Makite, Boscha, Karchera, Milwaukeea, AL-KO-a, SATA-a, UNIOR-a i drugih.
- Besplatan roštilj i pivo za sve posjetitelje, uz mogućnost edukacije sa stručnim osobljem.
- Posebna pogodnost za kupce motornih kosilica: besplatno sipanje goriva i puštanje u rad.
- I još mnogo toga…
Za više informacija posjetite sajam i FerroPack Vitez.
Očekuje se totalni potop burzi. Drastičan pad u Aziji, pao i bitcoin.
Danas se očekuje dramatičan pad na svim svjetskim burzama zbog Trumpovih carina.
- Terminski indeksi najavljuju veliku rasprodaju i pad dionica diljem svijeta
- Azijske burze otvorile u velikom minusu. Analitičar za BBC: Ovo je pokolj
- Javio se Trump, kaže da nije namjerno izazvao pad i da “ponekad morate uzeti lijek”, referirajući se na carine koje je uveo gotovo cijelom svijetu
- Ovaj tjedan očekuje se odgovor EU-a na Trumpove carine
- I bitcoin je u padu
- Hedge fond menadžer s Wall Streeta i Trumpov pristaša: Krećemo se prema ekonomskoj nuklearnoj zimi, nismo glasali za ovo
Burzovni indeksi diljem Azije bilježe oštar pad zbog posljedica Trumpovih carina. Najteže su pogođena tržišta Hong Konga i Tajvana, a ni ostale burze nisu pošteđene:
- Hang Seng (Hong Kong): -10.6%
- Taiwan Taiex: -9.7%
- STI (Singapur): -7.5%
- Nikkei 225 (Japan): -6.5%
- Shanghai Composite (Kina): -6.4%
- Kospi (Južna Koreja): -5.2%
- Nifty 50 (Indija): -4.0%
- Sensex (Indija): -3.7%
- ASX 200 (Australija): -3.8%
Terminski ugovori na Dow Jones u minusu su 2.4%, što upućuje na još jedan težak dan na Wall Streetu kad se tržište otvori u 15:30 po hrvatskom vremenu. Neka su tržišta, poput Hong Konga, Kine i Tajvana, bila zatvorena u petak zbog praznika i danas su se tek naknadno uskladila s padovima na globalnim burzama.
Australski ministar financija Jim Chalmers poručio je da se očekuju “podnošljivi učinci” američkih carina na australsko gospodarstvo, iako neće proći bez posljedica.
“Još uvijek očekujemo da će BDP pretrpjeti udarac i da će doći do utjecaja na cijene”, rekao je na današnjoj konferenciji za medije, pa dodao: “Ipak, naše ministarstvo financija ne očekuje da će gospodarstvo krenuti unatrag. Naprotiv, prognoziramo daljnje ubrzanje rasta.”
Na australskom tržištu dionica izbrisane su milijarde dolara vrijednosti u samo nekoliko minuta od otvaranja jutros, a australski dolar pao je na najnižu razinu u odnosu na američki dolar od pandemije. Prema Trumpovim planovima, australska roba koja ulazi u SAD sada se carini po stopi od 10%, dok brojne druge zemlje – uključujući EU, Kinu i azijske izvoznike – podliježu još višim stopama.
Hercegovka postala potpredsjednicom SpaceX
Majla Čusto, podrijetlom iz Hercegovine, imenovana je potpredsjednicom kompanije SpaceX, jedne od najinovativnijih svemirskih kompanija na svijetu koju predvodi Elon Musk. SpaceX je globalni pionir u privatnoj svemirskoj industriji, poznat po razvoju višekratnih raketa i viziji kolonizacije Marsa u suradnji s NASA-om.
Majlina priča potvrđuje da snovi doista ne poznaju granice. Odrasla s hercegovačkim korijenima, školovala se na prestižnom Harvard Universityju, gdje je već tada pokazivala duboku strast prema svemiru i inovacijama. Njena predanost, znanje i upornost dovele su je do pozicije jedne od liderica najuzbudljivijeg svemirskog programa današnjice.
“Majla je inspiracija za sve mlade ljude iz Bosne i Hercegovine, posebno djevojka da hrabro sanjaju, studiraju na vrhunskim svjetskim sveučilištima i mijenjaju svijet svojim idejama”, poručio je dr. Edhem Čustović koji je na društvenim mrežama podijelio vijest o njenom uspjehu.
Padaju rekordi: Lani uvezeno gotovo 90.000 auta, plaćeni 1,1 mlrd. KM
Unatoč snažnim inflacijskim kretanjima koja urušavaju životni standard velikoga broja žitelja BiH, podaci o uvozu automobila u Bosnu i Hercegovinu otkrivaju neku drugu sliku.
Večernji list je iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH dobio detaljne podatke o kretanju broja uvezenih automobila od 2010. do kraja 2024. godine, uz dodatak za prva dva mjeseca ove godine, a zaključak koji se neminovno nameće je da iz godine u godinu građani BiH kupuju sve veći broj vozila.
Kretanja tijekom godina
Tako smo proteklu godinu završili s uvezenih 89.207 vozila, a za što je plaćeno milijardu i 121,8 milijuna maraka. Od ovoga broja vozila veliku većinu čine rabljena, odnosno 80.311, dok su ostatak nova vozila. Usporedbom s 2010. godinom vidljivo je koliko je u razdoblju od 14 godina porastao broj uvezenih automobila, što upućuje na niz zaključaka. Jedan od njih je svakako i mogućnost da brojne negativnosti na globalnoj, ali i lokalnoj razini u smislu gospodarskih kretanja nisu u znatnijoj mjeri utjecale na tržište automobila u Bosni i Hercegovini, koje očito ima snažnu potrošačku bazu. Naime, 2010. godine u BiH je uvezeno 33.297 automobila, za što je plaćeno nešto više od 397 milijuna maraka. Zanimljivost je pak što je navedene godine udio novih vozila u ukupnom broju uvezenih bio znatno veći (10.173 naprema 23.124 rabljena vozila).
Od 2010. godine može se jasno pratiti rast broja uvezenih automobila, no on završava s krajem 2014. godine te u iduće dvije imamo smanjenje broja. Od 2017. ponovno je uočljiv porast broja uvezenih automobila, i to sve do 2020. godine koju je obilježio početak pandemije, uz zatvaranje granica i slične mjere koje su svakako utjecale i na pitanje uvoza. Međutim, od 2021. godine počinje oporavak uvoznog tržišta, a rekord je, kao što smo vidjeli, oboren na kraju protekle, 2024. godine. U ovoj su pak očekivanja kako će doći do daljnjeg rasta, a na to upućuje podatak kako je u siječnju ove uvezeno više automobila u odnosu na siječanj protekle godine.
Kada govorimo o najskupljim uvezenim primjercima u prošloj godini, iz podataka je vidljivo kako je na prvom mjestu Porsche 911 GT3 RS, čija je vrijednost 597.414 maraka. Slijede još dva modela istoga proizvođača (911 S/T te ponovno 911 GT3 RS), dok je na četvrtom mjestu Ferrari F169 Roma, a u stopu ga prati Mercedes AMG G63. Na šestom mjestu je ponovno Porsche, i to model 911 Turbo S, slijedi Lamborghini 636 URUS te Mercedes AMG G63. Deveto mjesto drži Porsche 911 Turbo S, dok je na desetom Mercedes S580 4MATIC Sedan Long.
U smislu električnih vozila koja su sve zastupljenija na domaćim prometnicama, čini se kako su protekle dvije godine donijele veliku promjenu u broju uvezenih (lani 230, a preklani 240 primjeraka), a što je ogroman skok u odnosu na 2022. godinu, kada je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 69 električnih vozila. Kod hibridnih je automobila ova promjena još izraženija pa je tako tijekom 2024. godine uvezeno 2408 ovakvih automobila, a godinu prije 1512. Usporedbe radi, u 2018. godini broj uvezenih automobila s hibridnim pogonom bio je svega 55.
Ako bi se ovakav trend nastavio, za očekivati je kako će u godini koja je pred nama biti oboreni i rekordi koji se tiču uvoza hibridnih vozila, a moguće i onih s potpuno električnim pogonom.
Podrška države
Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijelo je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih, hibridnih i CNG automobila do 31. prosinca 2025. godine u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. Donošenjem odluke do konca 2025. godine produljuje se ukidanje carine na uvoz električnih automobila u BiH, a novina je da su bescarinskim uvozom obuhvaćeni CNG automobili koji koriste prirodni plin, dok će se dalje primjenjivati smanjene carinske stope za uvoz hibridnih vozila od 5%.
Cijena zlata najviša ikada
Na azijskim su burzama cijene dionica danas oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata dosegnula je rekordne razine. Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 2.2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.5 i 2.1 posto. U Australiji su, pak, blago porasle.
Kao i jučer, pod najvećim je pritiskom automobilski sektor, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD-u. Zbog toga su jučer, drugi dan zaredom, pali i burzovni indeksi na Wall Streetu.
Strah od eskalacije carinskog rata
Ulagači su nervozni i zbog toga što će ovih dana Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trumpova promjenjiva trgovinska politika izazvala je nesigurnost na svjetskim burzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima i jačanja inflacije, što bi negativno utjecalo na rast gospodarstava.
Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina.
Dolar stagnira, cijene nafte blago pale
A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.32 boda, kao i jučer u ovo doba.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 150,15 na 150,85 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.24 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.27 posto, na 69,75 dolara.
Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, porasla je jutros daljnjih 0.6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine.
Potpisan Ugovor o izgradnji sekundarne plinske mreže – realizacija plinofikacije na području općine Kiseljak
Svi pripremni radovi, odnosno pripremne radnje za plinofikaciju općine Kiseljak su završene, potpisivanjem ugovora s izvođačem radova i početkom realizacije prve faze Kiseljak je među prvim općinama u ŽSB koja je pristupila realizaciji, te se očekuje kako će do konac godine na plinovod biti priključeni prvi korisnici. Potpisnici Ugovora su skupina ponuditelja koju zastupa poduzeće FAGAS d.o.o. Sarajevo i Općina Kiseljak. Predmet Ugovora je izvođenje radova na izgradnji sekundarne plinske mreže MRS Brnjaci-RRS Azapovići-RRS Kiseljak, ugovorna vrijednost radova iznosi 2.450.000,00 KM.
Prva faza je distribucijski cjevovod koja ide do Lepenice prema središtu grada, vrijednost navedenih radova financirat će se dijelom kreditnim zaduženjem Vlade ŽSB, sredstvima Proračuna Općine i ići ćemo određenim dijelom kreditnim zaduženjem Općine Kiseljak, kako bi do konca godine završili projekat plinofikacije, i krenuli sa sekundarnom mrežom, što znači svi oni koji žele plin imat će mogućnost iskazati interes kako bi mogli planirati sredstva za tu namjenu, kazao je načelnik Mladen Mišurić Ramljak.
Općina Kiseljak prije 15 godina stekla je uvjete za plinofikaciju, no obzirom da posao nije završen, potpisan je Ugovor s novim izvođačem.
Budući da plinska stanica na Branjcima egzistira dugi niz godina, imali smo priliku priključiti se na plinovod, no međutim tadašnji koncesionar nije ispunio potrebne uvjete iz ugovora o koncesiji, stoga smo svih ovih proteklih godina intenzivno radili na raskidanju ugovora kako bi omogućili novog koncesionara koji će moći obavljati posao, a to je naše JP ”Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Kiseljak, istaknuo je načelnik u svom obraćanju.
Potpisnici Ugovora naredni tjedan uvode se u posao a završetak radova očekuje se za 6 mjeseci.
Plin je siguran, učinkovit i prihvatljiv energent, a na zadovoljstvo svih nas ovaj projekat će donijeti dobro za našu lokalnu zajednicu, prvi korisnici bit će Javna ustanova Dom zdravlja Kiseljak, Općina, škole, i naravno svi oni koji iskažu interes, naglasio je načelnik.
Osnovna djelatnost poduzeće FAGAS d.o.o. Sarajevo je projektiranje, proizvodnja opreme za mjerenje i regulaciju plina, kao i njena ugradnja prema zahtjevu kupca. FAGAS izvozi na tržišta Sjeverne Amerike, Skandinavije, Njemačke, kao i na tržišta Bliskog i Srednjeg istoka, imamo ozbiljna iskustva u plinofikaciji, te nam je zadovoljstvo biti dio projekta za općinu Kiseljak, i nadamo se uspješnoj suradnji, kazao je zamjenik direktora Semir Hodžić.
Kiseljak.info
Kiseljačanka Kristina Buzuk–Dobitnica prestižne nagrade BUSINESS OSCAR AWARDS 2025
Poduzetnica iz Kiseljaka Kristina Buzuk dobitnica je prestižne nagrade BUSINESS OSCAR AWARDS 2025, koja se dodjeljuje u cilju promocije uspješnih pojedinaca koji svojim radom doprinose razvoju poduzetništva, ekonomije i društva.
Kristina Buzuk i Karolina Baban, osnivačice tvrtke Kris & Karo Dome d.o.o. Kiseljak
Kristina je krenula sa samostalnim radom u šminkanju i kozmetičkim tretmanima za dame, a nakon dvije godine postala je edukator za nokte. Također, 2019. godine otvorila je salon vjenčanica “Kristina”. Kristina i njena rodica Karolina su 2024. godine došle na ideju ozbiljnog projekta luksuznog smještaja u kupolama uz iznajmljivanje quadova, buggy-a i motora zbog kojeg su i osnivale tvrtku Kris & Karo Dome d.o.o. Kiseljak. Najveća potpora su joj tri sina i obitelj. Kristina svojim poslovnim primjerima želi biti potpora svim ženama kako mogu uspjeti u životu da ostvare sve što zamisle.
Kristina je u svom obračanju u Beogradu naglasila kako su joj sinovi i rodica Karolina iz Amerike najveća potpora. Također je najavila kako će početkom ljeta krenuti s radom luksuzni smještaj u kupolama i pozvala je sve zainteresirane da ih posjete.
Dodjela nagrade održala se 25. ožujka 2025. godine u Hotelu Hyatt Regency, gdje su se okupili vodeći poduzetnici i javni djelatnici iz regije. Ova nagrada ne samo da potvrđuje njezin dosadašnji uspjeh, već i naglašava njezinu ulogu u unapređenju poslovnog turističkog sektora.
Ideja manifestacije je promocija poduzetništva, uspješnog poslovanja i djelovanja u nekomercijalnim sektorima u cilju pospješivanja sveukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja u društvu.
Projekt luksuznog odmora u prirodi
Kris & Karo Dome nije samo destinacija, već doživljaj – savršena kombinacija prirodne ljepote, vrhunskog komfora i nezaboravnih avantura. Smješteni uz predivnu vinariju Pejčinović u srcu Kiseljaka, njihovi elegantni smještajni kapaciteti omogućuju da se prepustite odmoru, povežete s prirodom i uživate u ekskluzivnim vinskim iskustvima. Bilo da tražite relaksaciju ili uzbuđenje, ovdje ćete pronaći sve što vam treba.
Na nebu iznad BiH uočena neobična pojava, evo o čemu je riječ
Na nebu iznad BiH sinoć su brojni građani uočili neobičnu pojavu
Svijetleća spirala pojavila se na nebu, a mnogi su je građani BiH fotografirali i na društvenim mrežama pitali o čemu se radi.
Riječ je o tzv. Space X spirali, što je naziv za neobičan fenomen na nebu koji izgleda kao svijetleći spiralni oblik, a nastaje kao posljedica lansiranja raketa tvrtke SpaceX, najčešće Falcona 9.
Falcon 9 je lansiran prije nekoliko sati s Floride. Ova pojava nije povezana s vanzemaljcima ili nadnaravnim događajima, već ima znanstveno objašnjenje vezano uz fiziku raketnog pogona i atmosferu.
Kada raketa Falcon 9 ispusti višak goriva u gornjim slojevima atmosfere nakon završetka misije (obično tijekom deorbitacije drugog stupnja), to gorivo se zamrzne u sitne kristale leda zbog niskih temperatura na toj visini.
Ako je u tom trenutku osvijetljeno Suncem, a promatrači na Zemlji su u tami, ti kristali reflektiraju svjetlost i stvaraju vidljivi oblak koji često poprima spiralni oblik zbog rotacije rakete tijekom ispusta goriva. Ovaj efekt može biti posebno upečatljiv ako se dogodi tijekom prikaza polarne svjetlosti jer se spirala ističe na pozadini šarenih svjetlosnih traka.
Fenomen je rijedak, ali postaje sve češći kako SpaceX povećava broj lansiranja. Primijećen je na različitim mjestima, poput Aljaske, Havaja, Novog Zelanda i Europe, ovisno o putanji rakete.
Na primjer, poznati slučajevi uključuju spiralu iznad Aljaske u travnju 2023. nakon lansiranja iz Kalifornije ili onu iznad Norveške u ožujku 2024. nakon misije Transporter-10.
FMRPO: JAVNI NATJEČAJ ZA GRANT SREDSTVA U 2025. GODINI
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje Javni natječaj za odabir korisnika grant sredstava kapitalnih i tekućih transfera za 2025. godinu. Predmet javnog natječaja je prikupljanje prijava za odabir korisnika grant sredstava kapitalnih i tekućih transfera.
Svu neophodnu dokumentaciju navedenu u Smjernicama za podnosioce projektnih prijava potrebno je dostaviti putem online platforme https://javnipozivi.fmrpo.gov.ba
PROJEKAT BR. 1: Izgradnja poduzetničkih zona
PROJEKAT BR. 2: Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture
PROJEKAT BR. 3: Poticaj za organizovanje sajmova privrede
PROJEKAT BR. 4: Jačanje konkurentnosti MSP
PROJEKAT BR. 5: Razvoj start-up ekosistema
PROJEKAT BR. 6: Podrška MSP u IT sektoru
PROJEKAT BR. 7: Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti
PROJEKAT BR. 8: Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede
Prijavu na Javni natječaj podnositelj projektne prijave obavlja elektroničkim putem uz obavezno „učitavanje“ (upload) obavezne dokumentacije navedene u Smjernicama. Po pristupanju „e-prijavi“, podnositelj prijave najprije mora izvršiti registraciju. Registracija predstavlja identifikaciju podnositelja projektne prijave, sa osnovnim kontakt podacima. Sva dalja komunikacija sa podnositeljem prijave bit će vršena isključivo putem e-mail adrese koja se navede tokom registracije, te je podnosilac prijave dužan osigurati redovit uvid i provjeru pristigle e-pošte, a sve sa ciljem uspješnog provođenja obrade njegove projektne prijave i realizacije eventualno dodijeljenog Ugovora.
Odobrena isplata financijske pomoći: Isplate za 4301 radnika u FBiH
Ovom odlukom počinje provođenje uredbe o mjerama financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu, a koju je Vlada Federacije BiH donijela proteklog mjeseca.
Vlada FBiH donijela je odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za siječanj 2025. godine.
Ovom odlukom obuhvatit će se 4301 radnik u Federaciji BiH, a sredstva za realizaciju odluke iznose 744.200 KM i osigurana su u financijskom planu Federalnog zavoda za zapošljavanje za ovu godinu. Lista korisnika ove financijske pomoći bit će dostupna na web-stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje i Vlade FBiH. Transfer sredstava financijske pomoći na transakcijske račune korisnika izvršit će Federalni zavod za zapošljavanje putem Union banke d. d. Sarajevo.
Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava Federacije BiH i Union banka d. d. Sarajevo, svatko u okviru svoje nadležnosti i obveza u skladu s uredbom. Ovom odlukom počinje provođenje uredbe o mjerama financijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH u cilju održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu, a koju je Vlada Federacije BiH donijela proteklog mjeseca.
Podsjetimo, uredba je donesena kako bi se, nakon povećanja najniže neto plaće za 2025. godinu u Federaciji BiH, nadišli potencijalni problemi za poslodavce i obrtnike. Vlada je osigurala i program refundiranja putem Federalnog zavoda za zapošljavanje, a sredstva se po ovoj uredbi dodjeljuju u svrhu refundacije već isplaćenog dijela plaće u cilju održavanja postojećih radnih mjesta.
Švicarska ulaže u BiH oko 120 milijuna KM
Program suradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvaliteta javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor
Vlada Švicarske planira da u BiH do 2028. godine uloži oko 120 milijuna KM za razvojni program suradnje.
Od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 milijuna KM za razvojni program suradnje, priopćeno je iz Veleposlanstva Švicarske u BiH.
Kako se navodi, financiranje će, također, utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora.
Program suradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvaliteta javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor.
Ovaj program u četvrtak će predstaviti veleposlanik Švicarske u BiH Gabrijel Derigeti, zamjenik glavnog direktora Švicarske agencije za razvoj i suradnju Didje Šaso i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.
Sve više zemalja proizvodi oružje, trend slijedi i BiH, grade se četiri nove tvornice
Izmijenjene geopolitičke okolnosti koje su posljedica i nestabilnosti na istoku Europe i ruske agresije uvjetuju donošenje odluka u kojima se Europska unija, ali i Stari Kontinent u cjelini, namjerava ozbiljnije naoružavati, svjesna kako neizvjesnost koju donose i nove prilike preko Atlantika generira potrebu da Europa u svoje ruke preuzme izgradnju sigurnosne arhitekture. Pixsell je u svojoj infografici donio podatke o deset europskih kompanija koje su ostvarile najveće prihode od prodaje oružja, a uvidom u nju vidljivo je kako se na popisu nalaze tri europska konzorcija, četiri francuske tvrtke te po jedna talijanska, njemačka i švedska.
Planovi
A gdje je u toj priči Bosna i Hercegovina, država skromnih obrambenih mogućnosti, no isto tako zemlja s tradicionalno snažnom vojnom industrijom koja, vidljivo je, iz godine u godinu obara rekordne kada je riječ o poslovanju, a napose izvozu oružja, vojne opreme i streljiva? Posebno to vrijedi za Federaciju BiH, u kojoj je smješten i najveći broj proizvodnih kapaciteta, a prema svemu sudeći, u tom će se entitetu uskoro graditi još najmanje tri ili četiri tvornice namjenske industrije. Očito je kako u ovakvim okolnostima Federacija BiH kroz namjensku industriju traži način i dodatnog pozicioniranja na europskim tržištima jer je jasno kako ova grana industrije zapošljava sve veći broj ljudi, a novi ugovori i poslovi mogli bi se promatrati i kroz prizmu namjere Europe da osnaži vlastite obrambene kapacitete. Nedavno je izaslanstvo Vlade Federacije BiH tijekom posjeta Unsko-sanskoj županiji bilo i u Cazinu, a tom prilikom govorilo se upravo o gradnji nove tvornice namjenske industrije.
Na području Unsko-sanske županije već je nekoliko puta boravila ekipa iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, koja je obišla ponuđene lokacije za projekt instaliranja kapaciteta namjenske industrije, te utvrdila da Cazin najviše odgovara i kapacitetom i lokacijom. – U skladu s posvećenošću federalne Vlade da napravimo ravnomjeran razvoj kompletne Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo jednog njezina dijela, opredijelili smo se za dolazak ovdje. Radi izgradnje pogona namjenske industrije planiramo još dvije do tri lokacije na području Federacije, a moguće i još jednu na području USŽ-a. U svakom slučaju, Cazin ispunjava sve uvjete i tu ćemo početi s prvim projektom – kazao je premijer Nermin Nikšić.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić nakon obilaska lokacije Poslovnog centra u Cazinu kazao je novinarima da je osnovni cilj posjeta daljnji razvoj namjenske industrije u FBiH.
– Moram reći da je u proteklih godinu i pol do dvije namjenska industrija značajno razvijena, udvostručila je kapacitete, prihod i dobit. Nama to nije krajnji cilj, već je cilj dalje razvijati namjensku industriju, ali tako da se jednako razvija kompletna Federacija BiH – objasnio je dodavši kako su uradili određene analize te su već blizu donošenja konačne poslovne odluke da idu u otvaranje tvornice namjenske industrije na području Cazina.
Izvozne brojke
A kada govorimo o brojkama, Večernji list je nedavno objavio, analizirajući podatke Uprave za neizravno oporezivanje, kako je iz BiH protekle godine izvezeno gotovo 7 milijuna kilograma oružja i opreme u vrijednosti od 348,6 milijuna maraka, a kada govorimo o pojedinim kategorijama, u količini prvo mjesto drži vojno streljivo s iznosom od 6,7 milijuna kilograma, od čega su tvrtke u BiH zaradile 307,6 milijuna maraka. Na drugom mjestu s količinom od 196.397 kilograma je vojno oružje, za koje su naplaćena 28,3 milijuna maraka, a slijede dijelovi i pribor s izvezenom količinom od 96.238 kilograma i ostvarenom zaradom od 12,3 milijuna maraka.
Vojna industrija u BiH cvjeta
Vojna industrija u Bosni i Hercegovini cvjeta zbog nestabilne geopolitičke situacije diljem svijeta, a tvrtke iz te zemlje koje proizvode streljivo od početka godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate, proistječe iz podataka koje prikupljaju vladine agencije.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO), koja je u toj zemlji ekvivalent carinskoj upravi, objavila je kako je tijekom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91.2 milijuna konvertibilnih maraka (46.6 milijuna eura). Iako ta brojka sama po sebi ne djeluje impresivno, važno je to što je riječ o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine, odnosno o razlici od 50 milijuna KM (26 milijuna eura).
Rast izvoza vojne opreme:
- u prva dva mjeseca 2025. – 91.2 milijuna KM (46.6 milijuna eura)
- u prva dva mjeseca 2024. – 50 milijuna KM (26 milijuna eura).
Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer ta zemlja ne proizvodi složene i skupe sustave naoružanja, nego uglavnom streljivo koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije. Prema podacima UNO-a, tijekom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojno streljivo i dijelovi.
Gdje najviše izvozimo?
Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju, podaci su UNO-a.
Jedna od tih tvrtki je i Tehnički remont iz Bratunca (TRB) u istočnoj Bosni iz kojega se izvozi uglavnom na Bliski istok, ali i Italiju, Rumunjsku i južni dio Afrike.
Većinski vlasnik te tvrtke Slavenko Ristić rekao je kako podaci o rastu izvoza ne čude jer geopolitička zbivanja i kriza u svijetu potiču strahove od novih sukoba. “To sve daje priliku i šansu našoj namjenskoj industriji da nađe mjesto na svjetskom tržištu, kao industrija koja ne nudi politiku, već nudi proizvode”, kazao je Ristić.
Njegova je procjena kako je prednost BiH to što je jedina država koja na tržištu Balkana “ne nudi svoju politiku, nego dobre proizvode po konkurentnoj cijeni”. “Naša industrija na taj način raste i mi ćemo svakako ulagati u proširenje kapaciteta, odnosno iskoristiti priliku da zadržimo mir u našoj državi, a da osiguramo mogućnost drugim državama da se obrane”, rekao je Ristić.
Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka za Marx.ba: Ostvareni rast govori o snazi naših brendova
Sarajevski kiseljak, kompanija s tradicijom dužom od 130 godina, potrošačima nudi kvalitet, tradiciju i inovaciju, prilagođene različitim ukusima. Njegov vodeći brend, Sarajevski kiseljak, prepoznat je kao sinonim za vrhunsku gaziranu prirodnu mineralnu vodu. SARA, negazirana prirodna mineralna voda, u kratkom je roku stekla povjerenje potrošača i postala jedan od njihovih omiljenih izbora širom Bosne i Hercegovine.
Osim mineralnih voda, u ponudi Sarajevskog kiseljaka su i popularna bezalkoholna pića, uključujući Sky u tri okusa, Ski, Senzaciju i druge omiljene napitke. Također, Sarajevski kiseljak distribuira proizvode sestrinskih kompanija, Jamnice iz Hrvatske i Mg Mivele iz Srbije, donoseći na bh. tržište renomirane regionalne brendove kao što su Jana, Jamnica i Jana ledeni čajevi.
Kako kažu u kompaniji, Sarajevski kiseljak nastoji ponuditi najbolje domaće i regionalne proizvode, uvijek sukladno potrebama potrošača.
Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka, u ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorio je o poziciji ove ugledne kompanije na tržištu, izazovima, planovima, budućnosti…
Gdje se danas nalazi Sarajevski kiseljak na domaćem i međunarodnim tržištima?
– Sarajevski kiseljak je lider u proizvodnji mineralne vode u Bosni i Hercegovini i snažno prisutan na regionalnim tržištima. U 2024. godini izvezli smo gotovo 30 posto ukupne proizvodnje, a najveći rast bilježimo u Hrvatskoj, gdje su naši brendovi – Sarajevski kiseljak i Sky Cola – već dobro poznati i omiljeni među potrošačima. Naš cilj za ovu godinu je dodatno povećati te brojke.
Na domaćem tržištu zadržavamo vodeću poziciju s brendom Sarajevski kiseljak, dok Sky bilježi izvanredne rezultate. Posebno smo ponosni na negaziranu prirodnu mineralnu vodu SARA, koja značajno doprinosi našoj ekspanziji.
Prošlu godinu završili smo s rastom u svim kategorijama u odnosu na prethodni period. Posebno me raduje to što smo povećali prodaju za ekvivalent od 1.500 šlepera proizvoda – što znači da smo svakog dana plasirali četiri šlepera više u odnosu na prethodnu godinu. Mislim da ovi podaci sami za sebe govore o snazi naših brendova i povjerenju potrošača.
Koji su najveći izazovi na tržištu?
– Konkurencija u BiH je izuzetno jaka – više od 80 igrača se takmiči za svoje mjesto na tržištu. Najveći izazov je istaknuti se i zadržati lojalnost potrošača. Također, navike potrošača se mijenjaju, održivost postaje imperativ, a troškovi poslovanja rastu.
Ipak, naš ključ uspjeha ostaje nepromijenjen – vrhunski kvalitet. Potrošači to prepoznaju i cijene, što nam omogućava stabilnost u dinamičnom tržišnom okruženju.
Kako vidite stanje i trendove u industriji?
– Industrija se ubrzano razvija – fokus je sve više na zdravijim i prirodnijim proizvodima. Potražnja za prirodnim mineralnim vodama i negaziranim pićima stalno raste, dok ekološka ambalaža postaje neizbježna. Digitalizacija i nove tehnologije pomažu u efikasnijoj i održivijoj proizvodnji.
Sarajevski kiseljak je među liderima održivih rješenja na tržištu – jedini smo domaći proizvođač koji nudi prirodnu mineralnu vodu u ekološki prihvatljivoj, povratnoj staklenoj boci. Time smanjujemo ambalažni otpad i podržavamo cirkularnu ekonomiju. Ovaj format već čini značajan dio naše prodaje, a planiramo ga dodatno razvijati.
U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim regijama postoje specifičnosti koji definiraju publiku. Potrošači u BiH i dalje preferiraju slađe napitke, pa balansiramo između popularnih okusa i zdravijih alternativa. Ipak, prirodne mineralne vode ostaju srž našeg poslovanja i glavni adut na tržištu.
Što se tiče ekološke odgovornosti, od aprila 2024. oba naša pogona koriste isključivo zeleni oblik električne energije. Još od 2023. godine u pogonu i skladištu Kiseljak zamijenjena je sva rasvjeta energetski efikasnom LED tehnologijom, dok postupno prelazimo na električne viličare. Pri obnovi voznog parka biramo vozila s višim ekološkim standardima, čime dodatno smanjujemo emisije CO₂ i potvrđujemo našu posvećenost održivom poslovanju.
Kakav je potencijal za dalji rast i kakvi su planovi za budućnost?
– Industrija bezalkoholnih pića pruža brojne mogućnosti za inovacije, a mi nastavljamo ulagati u nove proizvode i tehnologije. Naša tvornica u Kreševu, gdje se puni voda SARA, igra važnu ulogu u našem budućem rastu. Istovremeno, neprestano razvijamo nove okuse za postojeće brendove, pažljivo prateći želje potrošača i trendove na tržištu.
Naš primarni cilj je dodatno učvrstiti poziciju na domaćem tržištu i snažnije se fokusirati na izvoz. Sigurni smo da, uz stručan tim i vrhunsku kvalitetu proizvoda, možemo ostvariti zacrtane ciljeve. Fokus nam je na naše ključne brendove, a posebno ćemo raditi na jačanju pozicije SARA vode kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu.
Koliko ulažete u zaposlenike i edukaciju?
– Naši zaposlenici su srce kompanije. Zato svake godine povećavamo ulaganja u njihova primanja i profesionalni razvoj. Samo u prošloj godini uložili smo 1,3 milijuna konvertibilnih maraka u poboljšanje radnih uvjeta zaposlenika.
Osim financijskih beneficija, Sarajevski kiseljak kontinuirano radi na unapređenju radnog okruženja i zadovoljstva svojih zaposlenika. Već pet godina zaredom smo među top tri poslodavca u BiH u sektoru prehrane. U 2023. godini zauzeli smo prvo mjesto u ovoj kategoriji, a prije nekoliko dana primili smo informaciju da smo za 2024. godinu zauzeli drugo mjesto.
Kada je riječ o edukaciji, kroz program Drive Beyond Excellence, koji provodi Fortenova grupa, naši menadžeri prolaze obuke prilagođene njihovom profesionalnom razvoju. Interna WOW! Akademija (Well of Wisdom) sa 32 trenera osigurava stalnu edukaciju u različitim oblastima.
Kombinacijom internih i eksternih edukacija omogućavamo zaposlenicima kontinuirani rast i razvoj. Vjerujem da uspješna kompanija prepoznaje ljude kao svoju najveću vrijednost. Naš cilj je stvoriti radno okruženje u kojem se zaposleni osjećaju cijenjeno, podržano i motivirano da ostvare svoj puni potencijal.
Kakav marketinški pristup preferirate i koliko je on važan danas?
– Za nas brend nije samo proizvod – on je dio zajednice, kulture i identiteta. Naš marketinški pristup temelji se na tradiciji i društvenoj odgovornosti, jer smatramo da je uloga savremenih kompanija mnogo šira od same prodaje. Danas potrošači žele prepoznati autentične vrijednosti iza brenda, a mi ih gradimo kroz kontinuiranu potporu mladim talentima u umjetnosti i sportu.
Kroz kampanju Prekulturna boca, Sarajevski kiseljak je postao platforma za mlade umjetnike, omogućavajući im da izraze svoju kreativnost i budu prepoznati. Na taj način podržavamo umjetničku scenu i istovremeno gradimo prepoznatljiv vizuelni identitet brenda.
S druge strane, SARA voda aktivno ulaže u sport, posebno podržavajući mlade talente poput Lane Pudar. Time ne samo da promovišemo zdrav način života, već pokazujemo da vjerujemo u mlade i njihovu budućnost.
Istovremeno, ne zaboravljamo ni naše tradicionalne potrošače. Kada nam kažu da Sarajevski kiseljak na stolu znači obiteljsko okupljanje – to je znak da smo napravili nešto veliko.
Ovakav pristup omogućava nam da budemo više od brenda – aktivan dio društva. Dugoročna lojalnost dolazi iz autentičnih vrijednosti i iskrene potpore zajednici.
Poziv za sudjelovanje na 26. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru od 8. 4.-12. 4. 2025. godine
U vremenu od 8. 4.-12. 4. 2025. godine održat će se 26. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru.
Međunarodni sajam gospodarstva okupit će, kao i prethodnih godina veliki broj izlagača, te biti popraćen mnoštvom poslovnih foruma, bogatim konferencijskim programom i b2b susretima, na kojima će privrednici imati priliku razmjeniti iskustva, proširiti krug poslovnih poznanstava, unaprijediti vlastito poslovanje kroz sklapanje poslovnih ugovora, kao i mnoštvo edukacija koje će im u sklopu programa Sajma biti na raspolaganju. Zemlja partner Sajma je Republika Italija.
U vezi s navedenim, pozivamo sva zainteresovana gospodarska društva i obrtnike s područja Kantona Središnja Bosna koji žele da szdjeluju na 26. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, da dostave prijavnicu na Obrazcu iz privitka sa svim traženim podatcima na e-poštu Ministarstva gospodarstva: min.priv@bih.net.ba
Od Kreševa do Bliskog istoka i Amerike, Svjetlan Stanić ekskluzivno za Forbes BiH o stvaranju poslovne imperije: “U biznisu uvijek gledam tri koraka unaprijed”
Kreševo, malo mjesto u Bosni i Hercegovini sa nešto više od pet hiljada stanovnika u cijeloj općini, na prvi pogled ne odaje dojam poslovnog središta. No, prođete li njegovim ulicama, proizvodni pogoni firmi svjedok su poduzetničkog duha ovog kraja, geografski pozicioniranog tako da su mu blizu i Sarajevo, Kiseljak, Konjic i Fojnica. Upravo iz ovog mjesta potječe jedna od najpoznatijih poslovnih grupacija u regiji – Stanić Grupa, u čijim pogonima su mnogi našli svoje zaposlenje. Prošle sedmice posjetili smo samo jednu tvornicu iz njihovog portfelja- tvornicu sokova Juicy, brenda koji je Stanić Grupa akvizirala od Agrokora 2013. godine.
Ključni preokret
„Otprilike 100 miliona litara bezalkoholinih pića proizvedemo danas u našim tvornicama u Kreševu i Jastrebarskom“, kaže Svjetlan Stanić, osnivač i vlasnik Stanić Grupe dok nas provodi kroz proizvodne pogone brenda.
Ništa od onoga što smo vidjeli u Kreševu, a samo je dio velikog poslovnog imperija koji pokriva segmente distribucije i proizvodnje bezalkoholnih i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i potrošačke elektronike, nije velikim postajalo slučajno.
Porodični biznis, započet u skromnim uslovima, prerastao je u poslovni konglomerat koji danas oblikuje ekonomsku sliku i BiH. Godine 1983., Svjetlanovi roditelji Luca i Anto Stanić započeli su mali porodični posao, koristeći povoljnije poslovne regulacije u bivšoj Jugoslaviji. Ključni preokret događa se 1993. godine, kada njihov sin Svjetlan Stanić osniva svoju prvu kompaniju, koja vremenom postaje vodeći distributer u regiji.
Prvi veliki iskorak dolazi 1995. godine kada Stanić Grupa postaje ekskluzivni distributer Heinekena i LG-a u Bosni i Hercegovini. U godinama koje slijede, kompanija širi svoj portfelj svjetski poznatim brendovima poput Philip Morrisa, Sonyja, Panasonica i Johnnie Walkera. Novi list okreće 2013. godine preuzimanjem brenda Juicy od Agrokora, što označava njen ulazak u proizvodnju. Ovim potezom, ona stečeno znanje distributera i posrednika između globalnih korporacija i lokalnog tržišta, počinje primjenjivati na vlastite proizvode. No, ovdje nije bio kraj investicijama i razvoju. Uslijedila je akvizicija Maraske, a potom i Bihaćke pivare.
Kupovina Bihaćke pivare
„Kada razmišljate o svom poslu, onda razmišljate kako da ga razvijete u svim segmentima i budete što kvalitetnije zastupljeni i što moćniji kad su u pitanju pregovori i bilo koje aktivnosti na tržištu“, kaže Svjetlan Stanić za Forbes BiH i dodaje: „Počeo sam kao distributer velikih svjetskih kompanija, u jednom momentu sam rekao: ‘OK, ovo je dobro, radimo fenomenalno posao, međutim, zašto ne bi pokušali u našem proizvodnom dijelu know-how koji imamo, koji dobijamo kroz naše svjetske kompanije, pretočiti u domaći proizvod i da od njega napravimo nešto interesantno prvenstveno na domaćem terenu, kao što je, recimo Balkan i da se lagano širimo.
Desio se Juicy koji je od 2014. dio našeg portfelja. U dogovoru s grupacijom Mepas, zaključili smo da se Maraska bolje uklapa u naš poslovni model, pa smo započeli proces njene kupovine koja je završena godinu nakon pandemije. Nakon toga se desila akvizicija Sole i Zale u Sloveniji, gdje je Heineken kao vlasnik imao plan da proda te brendove, a ja sam već proizvodio u Kreševu za njih licencno i onda smo napravili dogovor, dogovorili smo cijenu i Stanić Grupa je postala vlasnik brendova i kao takav vrlo bitan igrač na slovenskom tržištu. I kada to sve sagledate, znači, imate sokove, žesticu, a radite sa Heinekenom već 30 godina, onda se pojavila pivovara. Gospodin Ibrahimpašić i ja smo sjeli, razgovarali, uslijedio je moj razgovor sa Heinekenom, našli smo zajednički interes u tome svemu i desila se akvizicija pivovare“, kaže Stanić dodajući kako njegov ugovor sa Heinekenom traje 40 godina, da je iznimno dobar, te da je ovom akvizicijom dodatno ojačan.
„Očekujemo da ćemo proizvoditi jedan dio brendova za Heineken u BiH, da ojačamo i gospodarstvo u BiH, da dobijemo još jednog stabilnijeg igrača na terenu, Bihaćku pivovaru“, kaže Stanić.
Znanje je jako dobro i sigurno nešto što čovjek mora imati u poslu, ali ako imate nelojalnog, a dobrog manadžera to vam opet ništa ne znači. Može biti s vama godinu, dvije, dobije veću plaću, bolju ponudu i on ide svojim putem, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Na pitanje da li će zapošljavati nove ljude odgovara: “Definitivno, sve u zavisnosti od razvoja koji ćemo imati. U svakom slučaju, cilj je da Bihaćku pivovaru podignemo na jedan ozbiljan nivo i da kao takva bude punopravni član obitelji Stanić Grupe.“
Primarno cijenim lojalne uposlenike
Kao stopostotni vlasnik dvanaest kompanija unutar svoje Grupacije, te suvlasnik još tri – dvije u Srbiji i jedne u Njemačkoj – izgradio je poslovno carstvo koje danas ostvaruje višemilionski promet. Dok otvaramo poglavlje po poglavlje njegove bogate poslovne i životne priče ne mogu a da ga ne pitam, da li je uopće svjestan svoga bogatstva i kako ga percipira.
Kratko odgovara: „Ne, niti me to interesira kao takvo.“
Ali, ono što ga interisara i što ga je dovelo do ove tačke, jeste beskompromisna poslovna organizacija u kojoj ističe tim izuzetnih profesionalaca koji dijele istu poslovnu viziju kao i on, kao i operativni know-how koji je dolazio iz saradnje sa multinacionalnim korporacijama, a koji im je omogućio da naprave organizaciju koja se zove Kontrola i praćenje svih jedinica, ispostava, trogovina i svega što imaju u svom vlasništu.
„Apsolutno sve kompanije, ja kao vlasnik pratim relativno duboko“, kaže Stanić ističući kvalitetnu radnu snagu u svojim kompanijama, u kojima je danas zaposleno više od 1100 radnika.
„Imamo iznimno široku lepezu manadžera koji rade sa mnom, dijelom iz Splita, Zagreba, Kreševa, Sarajeva, imamo čovjeka iz Banjaluke koji je 20 godina u grupaciji, koji je sad postao član Uprave. Primarno cijenim ljude koji su sa mnom dugo i od kojih imam lojalnost. To su ljudi koji su odrasli sa mnom u kompaniji, koji znanje o kompaniji imaju u malom prstu i za koje možete vjerovati da će biti s vama, da možete razvijati strategiju poslovanja. U tom dijelu na bolje pozicije najviše unapređujem ljude iz grupacije. Znanje je jako dobro i ono je sigurno nešto što čovjek mora imati u poslu, ali ako imate nelojalnog, a dobrog manadžera to vam opet ništa ne znači. On može biti s vama godinu, dvije, dobije veću plaću, bolju ponudu i on ide svojim putem“, govori nam.
Tri brata
Osim Svjetlana u porodici Stanić su još dvojica braće, Zvjezdan i Goran, koji također uspješno razvijaju svoje biznise. Kratko su priča nam, poslovali zajedno.
„Prije rata, dok su roditelji bili aktivni u poslu, imali smo trgovinu koja se polako razvijala. Svi smo imali svoje uloge. Nakon toga, kada je strašni rat prestao, počeli smo trgovati zajedno. Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da treba imati svako svoje, već smo bili formirali porodice, svaki je imao svoje interesne sfere, pa smo sjeli, napravili finalni dogovor kako da idemo dalje, da sve bude kako treba. Mislim da smo to jako dobro riješili. Od ‘97. ili ‘98. jasno smo definisali kome šta pripada i onda je svako nastavio svojim putem. Stariji brat je ostao živjeti i poslovati u Hrvatskoj, ključni dio poslovanja mlađeg brata bilo je u BiH, sada se širi prema Dubrovniku u real estate biznisu, a ja sam cijelo vrijeme bio na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina“, govori Stanić.
Trebate imati malo sreće, ali bez jako puno truda i bez jako puno rada vi ni u čemu nećete biti uspješni, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Osim što mu je danas u Sloveniji core tržište, posao uspješno razvija i u Srbiji, Makedonija, Kosovo i Crna Gora su također, kaže, tržišta na koja je usmjeren fokus.
„Tržište Evropske unije pratimo, dobro radimo u Njemačkoj, Austriju smo malo zakočili, ali sada ćemo se reorganizirati. Amerika nam je iznimno interesantna, tu već imamo naslijeđe koje smo dobili od bivšeg vlasnika Maraske, koje sada dižemo na puno veći nivo. Od početka marta bi trebao početi naš čovjek živjeti i raditi u New Jerseyu, gdje su uredi našeg distributera, a koji bi pokrivao i Ameriku i Kanadu. Također u Dubaju imamo ured već deset godina, gdje imamo našu osobu koja je zadužena za Middle East. Danas smo mi HoReCa priča u Dubaiju gdje smo imali veliku promociju našeg Maraskina u Burj Al Arabu. Saudijska Arabija nam je jako dobro krenula, Middle East općenito“, ističe naš sagovornik.
Koliko je bilo teško ući na tržište Bliskog istoka
Ući na tržište Bliskog istoka bilo je izazovno, a da bi se neko tržište otvorilo za poslovanje, zaključujemo iz razgovora, nije dovoljno imati samo najkvalitetniji proizvod. Neophodni su i planiranje i strateški pristup.
„Najkvalitetniji proizvod je uvijek upitnik. Ljepota dolazi iz perspektive promatrača. Tako je i sa kvalitetom, ne možete reći da je Juicy najbolji ili najgori. Za mene je najbolji, za Rauch je njegov najbolji, za Fruktal njegov. Jednostavno, proizvodi su visoke kvalitete. Vrlo je bitno kako će neko tržište prihvatiti vaš proizvod. Ne možete otići grlom u jagode i reći ja ću sve prodat. To je jako teško. Znali smo da bi Dubai mogao biti interesantno tržište za nas, pa smo počeli raditi da to i ostvarimo, nalaziti svoje mjesto pod suncem i stvari su se polako izdefinirale. Nakon toga, direktor izvoza i ja smo otišli u Saudiju. Dobili smo kontakte, obavili razgovore, predstavili ponudu, dali za početak proizvode testno, da bi vidjeli kako će sve ići, kako će se proizvod pokazati na tržištu. Ima tržišta kojima sam se jako posvetio, napravio prvi korak, međutim nije bilo plodno tlo, i nismo se definirali kako treba. Saudijska Arabija, Dubai, tu imamo jako lijepu priču“, kaže Stanić.
Otprilike 100 miliona litara bezalkoholinih pića proizvedemo danas u našim tvornicama u Kreševu i Jastrebarskom, Svjetlan Stanić za Forbes BiH.
Ambicije i postignuti rezultati daleko su premašili okvire lokalnog tržišta. Danas grupacija sarađuje sa svim kontinentima – bilo kroz nabavku sirovina ili prodaju gotovih proizvoda.
Kada definira uspjeh, Stanić rad ističe kao njegov najvažniji temelj.
„Svaki uspjeh i trud se obično nagradi. Trebate imati malo sreće, ali bez jako puno truda i bez jako puno rada vi ni u čemu nećete biti uspješni. To je utopija, i nema te filozofije po kojoj se može reći ja neću raditi i bit ću uspješan. Nećete, ni u sportu, ni u bilo kojem poslu“, kaže Stanić i pojašnjava poslovne prilike devedesetih kada je počeo razvijati firmu.
Rat je otvorio puteve za trgovinu
„Mislim da je taj grozni rat koji se desio u biti otvorio puteve za trgovinu. Nakon perioda socijalizma, tržište se otvorilo, otvorila se rijeka novca koja je tekla i trebalo je vidjeti koliko ko može se snaći i kvalitetno poslovati. Konkurencija je bila iznimno velika, svi su pokušali raditi sve u tom momentu nakon rata, a ostali su samo oni koji su imali najbolju viziju i jasan plan. Odrastao sam u Švedskoj, gdje sam stekao poslovnu etiku koju sam nastojao primijeniti i u svom poslovanju u regionu. Smatram da je ključ mog uspjeha upravo iskrenost – uvijek govorim ono što jeste, a ne ono što bi neko želio da čuje. Sa svim svojim velikim dobavljačima sam bio uvijek otvoren i spreman na zajednički interes, bez obzira na izazove koji su se pojavljivali. Nikada nisam lagao niti kreirao lažne priče koje nisu korektne za bilo koga“, kaže Stanić.
Mnogo padova u biznisu nije imao, no, bilo je izazova, priznaje.
„Najveći pad mi se desio u momentu kada sam bio optužen za neke stvari u Hrvatskoj koje nisam počinio i to je poslije i dokazano. Uvijek sam u biznisu gledao da razmišljam tri koraka unaprijed. Svojim menadžerima govorim: ‘ovo je dolina gdje djelujemo, i vi morate znati što se u njoj dešava, a mene pustite da vidim šta se dešava iza brda, jer to nas čeka sutra’. Mogućnost pretpostavki i mogućnost razgovora sa drugima i izdvajanja onoga što je najbolje u biti je nešto što vas može činiti uspješnim. Na sreću, radio sam sa velikim grupacijama s kojima sam mogao razmijeniti mišljenja i vizije kako oni gledaju na to, i onda sam radio uvijek tailor made priču za samog sebe.
Kao što sam napravio tailor made priču za distribuciju, sa know-how koji imam od mojih principala, napravio sam tailor made za moje organizacije i uprave.
Kada govorimo o investicijama, postavlja se pitanje – s kakvim problemima se poduzetnici suočavaju i kakva su tržišta ovog regiona u ekonomskom smislu?
Kada bi BiH posmatrao kao kompaniju
„Pogledajte, mi smo Balkanci. Bez obzira na to da li moja tvornica Juicy ima sjedište u Hrvatskoj ili sada Sola posluje u Sloveniji – mi smo Balkanci i naši brendovi su prepoznati kao balkanski. Ja ne vidim nigdje bitan problem, vidim izazove koji su na dnevnoj bazi poslovnih aktivnosti koje rješavamo u roku 24 sata ili na sedmičnim sastancima“, kaže Stanić i pojašnjava: „Kada imate brendove koji su tržišni lideri u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, a težite daljoj ekspanziji, dobijate jasniju sliku mogućnosti i strategija. Zato nam je regionalno širenje bilo neophodno, ono donosi zajednički uspjeh. Mnogo je lakše plasirati slovenački ili npr. hrvatski proizvod u Srbiju kada nastupamo zajedno, nego pojedinačno.“
Vrlo je bitno kako će neko tržište prihvatiti vaš proizvod. Ne možete otići grlom u jagode i reći ja ću sve prodat. To je jako teško. Znali smo da bi Dubai mogao biti interesantno tržište za nas, pa smo počeli raditi da to i ostvarimo, nalaziti svoje mjesto pod suncem i stvari su se polako izdefinirale, Svjetlan Stanić za Forbes BiH
Upitan koje bi strateške odluke donio za njen uspješniji ekonomski razvoj, kada bi Bosnu i Hercegovinu posmatrao kao kompaniju, Stanić iznosi jasan stav da je ovo zemlja ogromnog potencijala, i da se bavi politikom vjerovatno bi neke stvari radio po svome.
„Nikada se nisam bavio politikom i nemam namjeru. Ali moje porijeklo je iz Kreševa, i naravno da sam vezan za ovu državu. Poslujem i u Hrvatskoj i u BiH, smatram da sam državljanin i Hrvatske i BiH i ne vidim tu neku veliku razliku, jer volim obje zemlje. U razgovorima s kolegama iz branše, s bankarima i drugim biznismenima, svi dolazimo do istog zaključka: Bosna ima strašan potencijal. Šteta je što se nalazimo u jednoj ovakvoj političko zavrzlami i da ovu državu kao takvu ne dižemo na puno veći nivo.“ kaže on.
U Kreševu ima i kuću, gdje uživa kaže, doći.
„Meni je ovo redovna destinacija, jer poslovno putujem na relaciji Zagreb, Sarajevo i Split. U Splitu mi je bila kuća poslije rata i dan-danas moja djeca, koja su odrasla tamo, smatraju da je to njihov dom. A to je u biti moj finansijski centar. U Zagrebu je ured za upravljanje proizvodnim djelom grupacije, bez obzira jesu li kompanije u Sloveniji BiH ili Hrvatskoj, dok u BiH imamo iznimno jaku distribuciju i djelujemo u tom dijelu“, kaže Stanić.
Kako pripremam djecu za preuzimanje posla
Stanić je otac troje djece koja će nastaviti njegovim stopama i dalje razvijati porodičnu kompaniju.
„Imam sreću. Često čujem kako djeca poduzetnika ne žele da nastave porodični posao. U mojoj kući nikad to nije bilo tema. Dvoje starije djece nikada u životu nisu spomenuli da bi išli raditi negdje drugo, nego je uvijek bila priča da će raditi u svojoj kompaniji“, kaže Stanić.
Njegova kćerka završila je, priča nam, prestižne svjetske fakultete od Londona do Madrida. Sada pohađa Executive MBA u Londonu, kao svoj drugi magisterij. Ambiciozno razvija svoju karijeru unutar grupacije, gdje je poziciju CMO-a, kao glavna direktorica marketinga, odlučila zamijeniti pozicijom direktorice marketinga u proizvodnim grupama porodične firme, kako bi razumjela svaki segment poslovanja prije nego što se vrati na svoju prethodnu funkciju.
Sin je završio magisterij na ZŠEM-u u Zagrebu i upravo je, kaže Stanić, krenuo s učenjem svih proizvodnih ciklusa, i trebalo bi da pokriva jedan dio poslovanja, uključujući i upravljanje proizvodnim pogonima u Grupaciji.
„Najmlađi sin ima devet godina i već govori: ‘Tata, kad ja dođem u firmu to će biti skroz drugačije’. Za posao sam svoju djecu pripremao kroz razgovore i obrazovanje. Izabrali smo najbolje škole, ne iz bahatosti, već zato što sam želio da imaju najbolje obrazovanje koje mogu prenijeti u poslovanje. Razgovaramo i danas mnogo, sada ih upoznajem sa novim nivoima u poslu. Imam 58 godina, planiram da budem aktivan do 65. A, onda ću biti član Nadzornog odbora ili predsjednik, kako to već ide. Kada preuzmu svoje pozocije, ja ću im biti tu kao podrška“, kaže Stanić.
Buduće akvizicije
Osvrćući se na intenzivnu poslovnu ekspanziju i buduće planove, Stanić kaže da su dosta toga akvizirali u proteklom periodu. Neke akvizicije su planski radili, neke su se desile spontano, te da bi 2025., trebala da bude godina integracije i stabilizacije svih brendova unutar Stanić Grupe.
Na pitanje da li postoji neka neostvarena želja kada je riječ o budućim akvizicijama, odgovara bez oklijevanja: „Ne, ništa konkretno. Ja smatram da sam već izuzetno uspješan čovjek i presretan što sam imao, neću reći mogućnost, jer sam je sam sebi dao, da sam tu gdje jesam. Da sada tražim ‘kruha preko pogače’, bilo bi nerealno. Uspjesi koje sam postigao prevazilaze sve što sam ikada mogao da zamislim. Prema tome, lažno bi bilo pričati priče da ja imam još neke želje. Ja sam već preko svojih, bilo kakvih dječačkih snova tu gdje jesam“, kaže Stanić.
Ako se pojavi neka prilika za investiciju, to je uvijek priča kaže, koja se može razmotriti.
„Naprimjer, sada pričamo o Americi, koja nam se pokazala jako interesantna, možda se desi priča da sad novi timovi, i moj sin koji bi trebao tamo više boraviti nego ja, pronađu nešto interesantno u smislu posla koji mi radimo, pa da kažem idemo probati. Znači, tu razmišljanja ima, ali nekih želja, da sada kažem nisam uspio, apsolutno ne, ja sam veoma sretan i toliko sam zadovoljan s uspjehom i zahvalan sam i dragom Bogu i roditeljima i svim svojim radnim kolegama da sam uopće imao šansu napraviti ovo što imam danas“, kaže Stanić na kraju razgovora.
Općina Kiseljak: Obavijest za trgovce o obvezi usklađivanja poslovanja sa Zakonom o unutarnjoj trgovini („Službene novine Federacije BiH“, broj: 87/24)
Obavještavaju se trgovci s područja općine Kiseljak kako je na snagu stupio novi zakon o trgovini, te da je člankom 131. novog Zakona o unutarnjoj trgovini u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 87/24) propisana obveza, postupak i način usklađivanja poslovanja sa odredbama naprijed navedenog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona.
Sukladno navedenim zakonskim odredbama, trgovci kojima je obavljanje djelatnosti odobreno prema ranijim propisima, obvezni su da Službi za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove, a najkasnije do 13. 5. 2025. godine, podnesu zahtjev za usklađivanjem poslovanja sa novim Zakonom o unutarnjoj trgovini.
Zahtjev za usklađivanje možete preuzeti u Općini Kiseljak, Službi za gospodarstvo, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove, sobi broj 26, kao i na web stranici Općine Kiseljak. Za sve dodatne informacije i upute o potrebnoj dokumentaciji zainteresirane osobe se mogu obratiti i na broj telefona 030 877 814.
OPĆINSKA SLUŽBA ZA GOSPODARSTO, URBANIZAM, ZAŠTITU OKOLIŠA I KOMUNALNE POSLOVE
Želite li vlastitu vikendicu? Onda je ovo vikend-naselje savršen izbor za Vas!
Naselje se nalazi nedaleko od glavnog grada Sarajeva, na samo 30 minuta vožnje. Prostire se na 57.000 m² i pruža privatnost, sigurnost i maksimalno uživanje. Uz pješačke staze prema Čubrenu i prirodnu izvorsku vodu unutar naselja, ovo je idealno mjesto za odmor.
Naselje obuhvaća:
• 40 vikendica različitih veličina i oblika,
• VIP garažu i prostrano parkiralište,
• Restoran,
• Veliko dječje igralište,
• 24/7 osiguranje i video-nadzor,
• Cjelogodišnje održavanje.
Nudimo:
• Prodaju vikendica,
• Iznajmljivanje,
• Investicijske mogućnosti (kupovina i iznajmljivanje u sklopu naših vikendica),
• Dugoročni najam na 10 ili 20 godina.Za sva pitanja i dodatne informacije, kontaktirajte nas putem e-pošte:
vikendice.info@gmail.com
https://www.instagram.com/vikendicekiseljak/
Iskoristite priliku za svoj idealan bijeg u prirodu!
Kiseljak.info
Spaček se vraća
NAKON uspješne reinkarnacije Renaultovih ikona, i Citroen se odlučio na isti recept – dolazi novi 2CV.
Upravo tako, Citroen će reinkarnirati svoj najpopularniji automobil svih vremena. Ne, ne mislimo na kultni DS, već na 2CV. Pritom ne računajte na modno osviješten model kakav je primjerice bio Pluriel, već automobil osjetno bliži (namjenom) izvorniku.
U ovom mileniju 2CV pet postaje radno vozilo, ali na električni pogon. Bit će to zanimljiv gradski automobilčić retro izgleda, ali i vrlo dostupan. Navodno bi cijenom mogao konkurirati najjeftinijima na tržištu poput Dacije Spring i nadolazećih kineskih mališana.
Projekt je tek u povojima, ali se nagađa kako će koristiti platformu nedavno lansiranog Citroena e-C3. Stellantis je ostao, izgleda, zatečen interesom retro modela iz Renaulta, novog 5EV, pa bi se razvoj mogao ubrzati taman za 80-godišnjicu modela. Prevedeno, 2028. godine reinkarnirani 2CV bi stigao na ceste.
Podsjetimo, od 1948. do 1990. godine proizvedeno je preko 3.8 milijuna primjeraka modela 2CV. I dok su ostale marke u proteklom razdoblju lansirale niz retro modela, maleni 2CV je ostao u sjeni. Šteta, jer upravo ovaj model ima jednu od najvjernijih i najbrojnijih sljedbi.
Trump odgodio zabranu TikToka. “Nisam odlučio hoću li ga prodati ili ugasiti”
Američki predsjednik Donald Trump jučer je potpisao izvršnu uredbu kojom se traži odgoda za 75 dana provedbe zabrane popularne kineske video aplikacije TikTok. Aplikacija je temeljem zakona morala prestati raditi 19. siječnja, te je dio nedjelje bila nedostupna Amerikancima.
Uredbom se glavnom državnom odvjetniku nalaže da ne provodi taj zakon kako bi se Trumpovoj administraciji “dala prilika da odredi odgovarajući tijek radnji u vezi s TikTokom”.
Novi američki predsjednik također je uputio Ministarstvo pravosuđa da pošalje pisma tvrtkama poput Applea, Alphabetovog Googlea i Oraclea koje rade s TikTokom “u kojima se navodi da nema kršenja propisa i da nema odgovornosti za bilo kakvo ponašanje koje se događa tijekom gore navedenog razdoblja.”
Na pitanje što je učinak uredbe o TikToku Trump je rekao: “Samo mi je dala pravo da ga prodam ili zatvorim”, dodavši da mora donijeti odluku.
Sud odlučio da se TikTok mora prodati ili zabraniti
Američki Vrhovni sud u petak je potvrdio zakon prema kojemu ByteDance, vlasnik TikToka, mora prodati popularnu aplikaciju koju koristi gotovo pola Amerikanaca ili će od 19. siječnja biti zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
ByteDance zasad odbija prodati svoj poslovni dragulj, iako se javilo nekoliko investitora.
TikTok je jedna od najpopularnijih društvenih mreža u SAD-u, a koristi ju oko 170 milijuna Amerikanaca, odnosno otprilike polovica ukupnog stanovništva, uključujući mnogo mladih.
Činjenica da je TikTok u kineskom vlasništvu godinama brine američke dužnosnike.
“Ozbiljna prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti”
SAD smatra da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja “ozbiljnu prijetnju” američkoj nacionalnoj sigurnosti, a da Kina nastoji prikupiti ogromne količine osjetljivih podataka o Amerikancima kako bi potajno manipulirala javnim mnijenjem i tvrdi da Kina prisiljava tvrtke poput ByteDancea da u tajnosti predaju podatke o korisnicima društvenih mreža te izvršavaju direktive kineske vlade.
Ogromna baza podataka TikToka, smatra SAD, predstavlja snažan alat koji bi kineska vlada mogla upotrijebiti za uznemiravanje, regrutiranje i špijunažu, te da bi Kina “mogla TikTok iskoristiti kao oružje kako bi naškodila SAD-u”.
Zakon o zabrani TikToka ne bude li prodan američkom korisniku prošle je godine izglasan u Kongresu glasovima obiju stranaka.
Najprodavaniji novi auto u Europi prelazi na struju
Potvrda je stigla iz samog vrha kompanije.
Sljedeća generacija malog kompakta, modela Dacia Sandero, koji je najprodavaniji automobil u Europi 2024., dobit će potpuno električnu varijantu krajem 2027., potvrdio je to izvršni direktor Dacie Denis Le Vot, doznaje Automotive News Europe.
Dacia trenutačno nudi samo jedan potpuno električni model, Spring, a tvrtka se nada da će je cjenovno pozicioniranje brenda i u električnoj ponudi učiniti jakim konkurentom u suočavanju s prijetećom kineskom ofenzivom na europskom tržištu.
Želi li Sandero zadržati status najprodavanijeg modela u Europi, morat će ponuditi više, ali i postati u domeni najjeftinijih automobila na tržištu. To vrijedi i u ponudi električnih automobila gdje kineski brendovi najozbiljnije prijete. Već se govori da je kombinacija iz Renaultovog izloga s 95 KS snažnim motorom i baterijom od 40 kWh za 300 km dosega najizglednija opcija.
U Renaultovoj postavi time Dacia preuzima ključnu ulogu u konkurenciji najpristupačnijih modela, i to podjednako u ponudi onih pokretanih fosilnim gorivima i električnom energijom. Titula Europskog automobila godine za Renault 5 je dodatni impuls koji će koristiti.
Sandero tako uskoro dobiva Hybrid 140 izvedbu koja će model učiniti poželjnijim i kod kupaca koji traže minimalnu potrošnju goriva uz sve blagodati automatskog mjenjača. Sasvim očekivana odluka s obzirom na to da model Jogger ima isti pogon u ponudi, a tehnološki je istovjetan Sanderu. Le Vot je prije nekoliko dana za britanski AutoExpress potvrdio hibridnu izvedbu, ali bez potvrde mogućih preinaka.
BH Telecom preuzima Telemach u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.
Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaće i bh. Gospodarstvo i poboljšati korisničku uslugu.
Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.
Financijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaće gospodarstvo, tako i tržišišnu poziciju domaćeg javnog poeduzeća.
Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.
Dragan Čigoja imenovan na čelo Lidla BiH, a ostaje i na čelu te kompanije u Srbiji
Nova uprava u Lidlu Bosne i Hercegovine je službeno imenovana, a sve je potvrđeno objavom u Registru poslovnih subjekata. Na čelo ove kompanije u BiH, odnosno predsjednika uprave dolazi prvi čovjek Lidla Srbija Dragan Čigoja.
Nakon što su promjene u upravljačkoj strukturi Lidla BiH obznanjene, četvrti put u zadnje tri godine, kontaktirali smo ovu kompaniju za više detalja.
Generalni direktor Lidla za BiH bit će Dragan Čigoja, aktuelni direktor Lidla Srbija. Osim Čigoje na pozicije izvršnih direktora imenovani su Dean Sunek, Kristijan Zajec, Marko Stagličić, i Novak Anđelić.
Čigoja je inače već dvije godine predsjednik uprave Lidla u Srbiji, a u BiH je naslijedio Toljana Papajorgjija
“Ovim putem potvrđujemo da će Dragan Čigoja, trenutni generalni direktor kompanije Lidl Srbija, biti odgovoran i za poslovanje Lidl Bosna i Hercegovina u budućnosti. Naš osnovni cilj jeste da djelujemo u najboljem interesu kompanije i zaposlenih prilikom donošenja svih naših odluka. Stoga ćemo sa velikom posvećenošću nastaviti da radimo na osiguravanju dugoročnog uspjeha Lidla u Srbiji i Lidla u Bosni i Hercegovini. Tržište Bosne i Hercegovine je važno tržište u smislu rasta za nas”, poručili su iz Lidla za Klix.ba.
Pored promjene menadžmenta Lidl BiH radi i restrukturiranje koje će značiti značajno reduciranje broja radnih mjesta u administraciji, što će u praksi značiti da će vrh administracije i menadžmenta biti preusmjeren na ljude iz Srbije, a sve u cilju šireg paketa promjena ukrupnjavanja menadžmenta koji je Lidl započeo u nizu zemalja u Europi.
Promjene menadžmenta, odnosno preuzimanje upravljanja Lidlom po principu susjednih zemalja je ideja koju grupacija Lidl pokreće u više zemalja, a prvenstveno u zemljama Baltika i Jugoistočne Europe. Tako će menadžment iz Litvanije, zemlje u kojoj Lidl ima najviše poslovnica, od 2025. preuzeti upravljanje Lidlom u Latviji i Estoniji.
Distribucijdki centar Lidla u Lepenici, općina Kiseljak u izgradnji (Foto: Čitatelj/Klix.ba)
Lidl je u BiH već uveliko krenuo u pripremu za otvaranje poslovnica, nekoliko objekata je izgrađeno, mnoge su i pripremi, a paralelno se u Lepenici, Poslovnoj zona Azapovići u općini Kiseljak gradi veliki distribucijski centar. Otvaranje prvih poslovnica u BiH bi trebalo biti krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Inače, dolazak ovog njemačkog trgovačkog lanca u BiH se dugo iščekuje i najavljuje pa ova najava u upravljačkim strukturama dolazi u specifičnom momentu za BiH.
Lidl u izgradnji u naselju Halilovići u Sarajevu (Foto: J. B./Klix.ba)
“Lidlovu ponudu u svim zemljama čine dobro poznati brendovi i popularni Lidl brendovi – naši vlastiti brendovi koji čine većinu našeg asortimana. U njih uvijek uključujemo lokalne vlastite brendove i lokalne proizvode. To će biti slučaj i u Bosni i Hercegovini. Fokusiramo se na dugoročna partnerstva i imamo želju da rastemo održivo, zajedno sa našim dobavljačima”, zaključili su iz Lidla za Klix.ba.
Znanstvenici razvijaju krumpir koji bi mogao izdržati toplinske valove
Američki znanstvenici razvijaju krumpir koji bi mogao izdržati toplinske valove kako bi pomogao rastu usjeva u budućnosti pogođenoj klimatskim promjenama.
Tim istraživača proveo je terenska ispitivanja na jednoj lokaciji u američkoj državi Illinois i primijetio da je prilagođena biljka uzgojila do 30 posto više krumpira pod toplinskim stresom.
To je učinjeno dodavanjem dva gena za modificiranje procesa koji se zove fotorespiracija kako bi se poboljšala učinkovitost, ostavljajući više energije za veći rast.
Autori rada, objavljenog u časopisu Global Change Biology, opisali su ovaj korak kao “obećavajući put za povećanje prinosa u uvjetima zagrijavanja planeta”.
Potrebna su terenska ispitivanja na više lokacija kako bi se potvrdili nalazi tima u različitim okruženjima.
Na projektu je radio tim pod vodstvom Katherine Meacham-Hensold, sastavljen od znanstvenika sa Sveučilišta Illinois (UIUC) u Sjedinjenim Državama i Sveučilišta Essex u Engleskoj.
Meacham-Hensold je rekla da je cilj projekta zadovoljiti potrebe za hranom u uvjetima globalnog zatopljenja. “Moramo proizvoditi usjeve koji mogu izdržati češće i intenzivnije toplinske valove ako želimo zadovoljiti potrebe stanovništva za hranom u regijama koje su u najvećem riziku od smanjenih prinosa zbog globalnog zatopljenja”, rekla je.
“Povećanje mase gomolja od 30 posto uočeno u našim ispitivanjima pokazuje poboljšanja procesa fotosinteze kako bi se omogućili usjevi spremni za klimatske promjene.”
Snažnija podrška obrtnicima: MKF LIDER i Obrtnička komora FBiH udružili snage
Mikrokreditna fondacija LIDER prepoznaje važnost malih obrtnika kao temelja lokalne ekonomije i razvoja zajednice. Svjesni izazova s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju, MKF LIDER kontinuirano traži načine da im pruži podršku i olakša put ka uspjehu.
Upravo iz tog razloga, potpisan je Sporazum o poslovnoj saradnji s Obrtničkom komorom Federacije BiH, s ciljem unapređenja poslovanja obrtnika i realizacije zajedničkih projekata.
Sporazum su potpisali Džavid Sejfović, direktor MKF LIDER i Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH.
„Mikrokreditna fondacija LIDER uvijek je bila posvećena pružanju podrške malim obrtnicima, koji su srž lokalne ekonomije. Ovim sporazumom želimo dodatno olakšati pristup finansijskim sredstvima i alatima koji im mogu pomoći da unaprijede i prošire svoje poslovanje. Naš cilj je stvoriti okruženje u kojem će obrtnici imati sigurnost, podršku i priliku za uspjeh”, kazao je Džavid Sejfović.
Potpisivanjem ovog sporazuma otvaraju se nove mogućnosti za članove Obrtničke komore, koji će sada imati pristup povoljnim kreditima za finansiranje i unapređenje svojih biznisa.
„Kao obrtnik, dobro znam koliko je važno imati partnera koji razumije vaše potrebe i koji može brzo odgovoriti na zahtjeve. Saradnja s LIDER-om omogućit će našim članovima upravo to – brzu obradu kredita, povoljne uslove finansiranja i pristup neophodnoj podršci za unapređenje poslovanja. Ovo je izuzetno značajan korak za obrtnike širom Federacije BiH, i vjerujem da ćemo zajednički ostvariti vidljive rezultate”, rekao je Željko Babić.
Osim toga, MKF LIDER će im pružiti i dodatne nefinansijske usluge, poput savjetovanja i edukacije, koje su ključne za održiv rast i razvoj obrta. Članovima Obrtničke komore FBiH bit će na raspolaganju i benefiti online platforme Pravi lider, koja nudi:
- Besplatnu promociju kroz izradu mini web stranica,
- Pristup korisnim edukacijama i savjetima za unapređenje poslovanja,
- Umrežavanje s drugim poduzetnicima i mogućnost zajedničke saradnje,
- Marketinšku podršku za veću vidljivost proizvoda i usluga.
“Pristupom platformi za male biznise ‘Pravi Lider’, članovi Obrtničke komore će dobiti konkretne resurse i podršku koja im je potrebna za uspješno poslovanje. Siguran sam da će im ova plaforma biti od koristi u svakodnevnom poslovanju”, dodao je Sejfović.
Ovaj sporazum još jednom potvrđuje da je MKF LIDER pouzdan partner malim obrtnicima, pružajući im konkretna rješenja i alate za uspješno poslovanje. Kroz zajednički rad s Obrtničkom komorom, MKF LIDER nastavlja graditi okruženje u kojem mali biznisi mogu rasti, jačati i doprinositi ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine.
Vlada ZDK posjetila rudnik Adriatic Metals u Varešu: Potrebni su nam ovakvi investitori
S generalnom direktoricom Laurom Tyler premijer i ministri su obišli jamske pogone na dubini oko 160 metara iz kojih se od marta ove godine vrši eksploatacija rude cinka, barita i olova.
Premijer Pivić je nakon posjete ponovio da Vlada Zeničko-dobojskog kantona podržava ovu veliku investiciju, najveću poslijeratnu u Bosni i Hercegovini, te da se od prvog dana stavila na raspolaganje kompaniji “Adriatic Metals” i učinila sve što je bilo u njenoj nadležnosti, sukladni važećim propisima, da dođe do početka proizvodnje.
Izrazio je zadovoljstvo što “Adriatic Metals” u Varešu primjenjuje najmodernije tehnologije u rudarstvu te da se prilikom posjete uvjerio da se posebno vodi računa o pitanjima zaštite na radu i sigurnosti zaposlenih.
“Rudnik Rupice je vratio nadu i život u Vareš, ali i postaje jedan od pokretača ekonomskog razvoja našeg kantona i države BiH. Potrebni su nam veliki investitori, kao što je ‘Adriatic Metals’ a Vlada Zeničko-dobojskog kantona i sve naše institucije će im biti istinski servis i potpora, kao što je to bilo i kod ove investicije”, rekao je Pivić.
Generalna direktorica “Adriatic Metals” Laura Tyler zahvalila se Vladi Zeničko-dobojskog kantona na podršci, rekavši kako rudnik izvršava sve preuzete obveze te se u najvećoj mjeri oslanja na domaće podizvođače i radnu snagu. Navela je kako rudnik trenutno zapošljava 520 radnika, od kojih je 73 posto iz Zeničko-dobojskog kantona.
Kompanija “Adriatic Metals” započela je investiciju 2013. godine, a u istražne radove i pokretanje proizvodnje investirala je preko 400 miliona KM. Eksploatacija rude planirana je narednih 25 godina, a godišnji kapacitet postrojenja za preradu rude je oko 800.000 tona.
Rudnik Rupice je sa Varešom odnedavno povezan novim putem dugim 25 kilometara u čiju je izgradnju kompanija “Adriatic Metals” investirala oko 18 milijuna KM.
Problemi s Fejsom, Instagramom i WhatsAppom trajali više od tri sata
Dio korisnika diljem svijeta i Bosne i Hercegovine prijavio je smetnje na WhatsAppu u srijedu navečer. Smetnje je zabilježila i stranica Down Detector.
Korisnici su se žalili da ne mogu slati poruke.
Mnogi su se požalili i na X-u da ne mogu koristiti aplikacije tvrtke Meta.
Naposljetku se oglasila i i Meta. “Svjesni smo da tehnički problem utječe na mogućnost nekih korisnika da pristupe našim aplikacijama. Radimo na tome da se stvari što prije vrate u normalu i ispričavamo se zbog neugodnosti”, napisali su na X-u.
Gotovo tri sata nakon pada mreža korisnici su prestali prijavljivati smetnje na WhatsaAppu, a ubrzo su počeli raditi Facebook i WhatsApp.
10 godina Udruženja poslovnih žena u BiH – “10 godina inspiracije i inovacija”
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, Lidija Bradara, nazočila je svečanom otvorenju događaja „10 godina inspiracije i inovacija“ – Dana poduzetništva žena, kojeg organizira Udruženje poslovnih žena u BiH. Događaj, koji se danas i sutra održava u Sarajevu, okupio je velik broj poduzetnica, liderica i poslovnih entuzijastica iz cijele zemlje.
U svom govoru, predsjednica Bradara istaknula je kako je Bosna i Hercegovina zemlja vrijednih i sposobnih ljudi te naglasila važnost ženskog poduzetništva u stvaranju pozitivnih društvenih i ekonomskih promjena. Pohvalila je brojne projekte koje Udruženje provodi diljem BiH, potičući žene na profesionalni razvoj i osnaživanje. Bradara je posebno istaknula kako ovakvi događaji omogućuju razmjenu iskustava i jačanje mreže podrške za žene u poduzetništvu.
Ovogodišnji Dani poduzetništva žena obuhvaćaju niz radionica, panela i prilika za umrežavanje, s ciljem osnaživanja žena u poslovnom svijetu. Na panelima i radionicama, sudionice imaju priliku saznati o najnovijim trendovima, razviti ključne vještine i dobiti inspiraciju za svoje buduće poslovne pothvate.
Ovaj događaj predstavlja ključnu prekretnicu za Udruženje poslovnih žena u BiH, koje već deset godina doprinosi stvaranju boljeg okruženja za žene u poduzetništvu, pružajući im platformu za rast i razvoj.
“Shopping groznica” zbog Temu u BiH: Zatrpani narudžbama, brza pošta angažira dodatni kadar
Iz brze pošte kažu da je rast zanimanja za Temu u BiH donio značajnu promjenu u obimu posla te je zabilježen rast od čak 20 posto u broju isporuka na mjesečnoj razini
Temu, globalna platforma za online kupovinu, izazvala je veliki interes među korisnicima u Bosni i Hercegovini. Na bh. tržištu je dostupna od rujna, zbog čega je mnoge građane zahvatila “shopping groznica“. Trenutno dostavu s Temua u BiH vrši samo jedna brza pošta, a kako saznaje Klix.ba u narednom periodu bi ugovor trebala potpisati još jedna.
Od trenutka kada su proizvodi sa Temu postali dostupni na lokalnom tržištu, X express je brza pošta kojoj je dano da vrši dostavu ovih paketa na teritoriji BiH. Iz X expressa kažu da je rast zanimanja za Temu u BiH donio značajnu promjenu u obimu posla te je zabilježen rast od čak 20 posto u broju isporuka na mjesečnoj razini.
“Ulazak na tržište u suradnji s Temu platformom bio je prirodan korak za nas, posebno jer nas je motiviralo veliko zanimanje kupaca i povjerenje koje su nam ukazali,“ rekao je generalni direktor X expressa Miodrag Jovanović.
Temu svim kupcima koji naruče robu preko 40 KM daje besplatnu dostavu, što nije slučaj s drugim on-line trgovinama. Temu ostavlja rok do mjesec dana za isporuku, a prema dosadašnjoj praksi pošiljke stižu u Bosnu i Hercegovinu najčešće za dva tjedna.
Otkriveno zašto je Temu tako jeftin, ali jedna stvar vam se nikako neće svidjeti
Svjetski popularna aplikacija Temu za online kupovinu jeftine robe koja najčešće stiže direktno iz Kine, stigla je nedavno i u našu zemlju i zaludila korisnike kao i svugdje drugo. Međutim, analitičari joj ne predviđaju dugoročan uspjeh, barem ne u BiH.Naime,
Temu je popularna zbog raznovrsnosti proizvoda koje nudi, što bi se reklo “od igle do lokomotive”, a cijene proizvoda su i do 2-3 puta jeftinije u odnosu na iste proizvode koje kupujemo u radnjama ili preko drugih online aplikacija. Zatim, za narudžbe preko Temu-a kupci ne plaćaju dostavu, što ovu aplikaciju čini dodatno privlačnijom.Zvuči previše dobro da bi bilo istinito, zar ne? Zato smo s razlogom stručnjacima postavili pitanje: Zašto je Temu tako jeftin, šta se krije iza toga?
Projekt kineske vlade
Temu je projekat kineske vlade, kaže za Raport Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača ‘Zvono’ Bijeljina.
Prognozira da njihovi proizvodi uskoro više neće biti tako jeftini.“Sve troškove (dostava) snosi kineska država, a po isteku mjesec/dva i njihovi proizvodi će poskupjeti, jer sve obaveze plaćaju oni i to je neodrživo”, navodi. Što se tiče neplaćanja carine, pojašnjava da se uglavnom radi o manjoj količini proizvoda što prema bh. zakonima ne potpada pod obavezu plaćanja carinjenja.
“Nijedan njihov proizvod ne prelazi neku veliku cijenu, sve su otprilike do 100 KM, i to je jedan od načina da se izbjegne plaćanje PDV-a i carina.”
Sumnje u Temu
S druge strane, dodaje, malo je sumnjiv dio oko vraćanja isporuke ukoliko se uoče neki nedostaci.
“Zakon u BiH predviđa da proizvod možete vratiti u roku od 15 dana pod uslovom da to stoji u ugovoru i da znate kome ga vraćate, da postoji adresa. Dok na Temu je navedeno da se proizvod može vratiti do 90 dana, ali ne zna se adresa na koju se vraća. Vraćanje novca i proizvoda je generalno problem koji nam najčešće prijavljuju potrošači.”
Također, navodi dalje, sve što piše na aplikaciji ne mora biti i istinito. Navodi da Udruženje provodi projekat e-trgovina kojim pokušavaju predložiti da se taj način registrovanja firmi prilagodi, to jest da bude evidentno i transparentno gdje je ta firma registrovana u BiH.
Pojašnjava da je praksa u zemljama EU da ukoliko želite prodati neki proizvod, možete se registrovati na neku od online platformi, ali morate imati sve podatke: mjesto, sjedište firme, i sve drugo što jedna firma treba da ima.
“Nažalost kod nas, iako u zakonu piše da se moraju imati, skoro 80% onih koji se bave prodajom nemaju te podatke.”
Ističe da već postoje upozorenja na Temu da je rizično kupovati s te aplikacije s obzirom da se podaci mogu zloupotrijebiti.
Čitajući komentare da se zaključiti da postoji određena doza nepovjerenja, ali s obzirom da su tek od septembra ove godine prisutni u BiH, vidjet ćemo koliko će biti efektivni jer još nemamo nikakvih žalbi niti znamo koliko je isporučeno robe na područje BiH, kako je to teklo, kakve su primjedbe potrošača, itd.”
Upitan kvalitet
Dalje, za problem Temu-a ističe i pitanje kvalitete robe.
Kao generalne rizike online kupovine navodi i to što putem društvenih mreža svi mogu prodavati ili preprodavati robu bez bilo kakve registracije, navođenja adrese,…
“Mi smo napravili analizu 100 profila/stranica na Facebooku koji nešto prodaju, a od tog broja samo se 20 njih moglo provjeriti, odnosno za koje se moglo znati iz koje opštine/grada; a od tih 20 samo je 11 imalo i adresu”, navodi.
Kaže da je lično po prijavi građana išao na određene adrese koje su bile navedene na stranici, a na koje građani nisu mogli vratiti proizvod, da bi se zatim ispostavilo da na tim adresama ne postoji niko niti ima bilo kakve firme.
Građani se pozivaju na oprez
Građanima preporučuje da budu oprezni.
“Daleko je otišla online trgovina, morate biti jako oprezni da vam ne bi zloupotrijebili podatke. Budite oprezni prilikom preuzimanja aplikacija, koje podatke ostavljate, od koga naručujete, kome mogu da se obrate, da li je ta firma/pojedinac na navedenoj adresi…”, savjetuje Vasilić.
Rezultati istraživanja kojeg su kao Udruženje proveli, pokazali su da je na osnovu 50-100 analiziranih online stranica bilo 5 miliona pregleda i uzimajući u obzir da je samo 10% posjetitelja nešto kupilo, došli su do zastrašujućeg podatka da mjesečni gubici iznose minimalno 500 hiljada KM!
“BiH toliko gubi u sivoj trgovini, a da je sve regulisano kako treba, prema nekim procjenama, nama ne bi trebali krediti sa strane”, kaže za Raport Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača u RS.
Novitet na bh. tržištu
Dalje dodaje da, s obzirom da je Temu poprilično novitet na bh. tržištu, ukoliko je sve ispravno i regularno, onda je to dobra stvar za naše građane.
“Neka onda i ova naša trgovina i preduzeća povedu malo računa o svom marketingu, a ne da misle da mogu da prave monopol i dogovore oko cijena. Imamo puno primjedbi oko funkcionisanja sistema, razgovaramo s ljudima i znamo šta se dešava na terenu”, zaključuje Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača ‘Zvono’ Bijeljina.
Ekonomski stručnjak Aleksa Milojević za Raport pojašnjava da je online trgovina ‘jedna racionalna prodaja bez velikih fiksnih i režijskih troškova što daje mogućnost da cijene budu niže’.
“To je ekonomija obima. Što je veći promet, troškovi pojedinca su manji i oni (Temu) su očito našli način da to prošire”, navodi stručnjak.
‘Temu je crno tržište’
Dalje kaže kako je BiH zemlja sa skupim proizvodima.
“U manjoj zemlji su uvijek proizvodi skuplji nego u razvijenoj zemlji i zbog toga smo u deficitu. Naše firme ne mogu da izdrže konkurenciju stranih firmi zbog čega mi tonemo u sve veći deficit”, navodi.
Što se tiče Temua i oslobađanja kupaca od plaćanja dostave i carine, stručnjak kaže da je to osobina multinacionalnih kompanija.
“Uvijek se izbjegavaju porezi, doprinosi i sve što bi trebalo da se plati državi što svakako pogoduje kupcima koji su zbog toga oslobođeni troškova dostave. Roba stiže, nije ni ocarinjena, ni uvedena u evidenciju za PDV. To je faktički crno tržište”, zaključuje ekonomski stručnjak Aleksa Milojević u razgovoru za Raport.
Federalni zavod za zapošljavanje pokreće anketiranje poslodavaca u sklopu istraživanja tržišta rada
Federalni zavod za zapošljavanje obavijestio je poslodavce sa sjedištem u Federaciji BiH da Zavod, u saradnji sa službama za zapošljavanje, pokreće aktivnosti anketiranja poslodavaca u sklopu istraživanja tržišta rada u Federaciji BiH 2024/2025.
Napominju da se istraživanje tržišta rada obavlja u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, te Programom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje. Anketiranje poslodavaca će provoditi predstavnici službi za zapošljavanje od 28. listopada do 31. prosinca 2024.
Federalni zavod za zapošljavanje i službe za zapošljavanje pozivaju poslodavce da se odazovu anketarima iz službi za zapošljavanje i sudjeluju u ovom istraživanju, kroz anonimnu anketu kojom je planirano da se obuhvati reprezentativni uzorak od oko 1.200 poslodavaca (malih, srednjih i velikih) iz Federacije BiH iz ključnih djelatnosti, a koji imaju pet i više zaposlenih.
Navode da se pitanja iz upitnika odnose uglavnom na sagledavanje potreba poslodavaca za radnom snagom, pregled najtraženijih zanimanja i eventualnih viškova radne snage, otežavajuće okolnosti u pronalasku radnika, mogućnosti poslodavaca da organiziraju obuku za nezaposlene osobe, kao i na zadovoljstvo uslugama javnih službi za zapošljavanje i drugo.
Dobiveni rezultati će poslužiti za sagledavanje stanja na tržištu rada u 2024. i predviđanje kretanja na tržištu rada u 2025., te unapređenje aktivnosti, projekata, usluga i suradnje javnih službi za zapošljavanje sa poslodavcima, kao i izradu javnih politika za tržište rada u Federaciji BiH zasnovanih na analizi postojećeg stanja i budućih trendova.
Istraživanje tržišta rada provode sve javne službe za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini prema usklađenoj metodologiji i u istom razdoblju. Takav pristup omogućava dobijanje uporedivih podataka koji će se kasnije analizirati na razini Bosne i Hercegovine, a u skladu sa najboljim praksama Europske unije.
Rezultati i preporuke iz istraživanja će biti prezentirani javnosti početkom 2025. kroz odgovarajuće izvještaje, najavljeno je iz FZZZ-a.
Kraj ekrana u vozilima, stižu hologrami
Mobis i Zeiss kažu da je ultratanak, proziran film, koji može prikazati holograme, zalijepljen na vjetrobransko staklo,
Može li vjetrobransko staklo postati nešto poput projekcijskog platna koje će zamijeniti ekrane u vozilima? Hyundaijev dobavljač dijelova i tehnički stručnjak Hyundai Mobis misli da može.
Podružnica korejskog konglomerata objavila je ovaj tjedan da se udružuje s njemačkim optičkim divom Zeissom kako bi razvili hologramski zaslon vjetrobranskog stakla. Dok trenutni head-up zasloni često prikazuju relativno jednostavne informacije poput brzine i navigacijskih uputa, sistem na kojem ove dvije firme rade uključivao bi izbornike, zabavu, audio kontrole, video zapise, pa čak i igre.
Na priloženoj fotografiji uopće nema ekrana infotainmenta u unutrašnjosti. Sada je sve na vjetrobranskom staklu. Mobis i Zeiss kažu da je ultratanak, proziran film, koji može prikazati holograme, zalijepljen na vjetrobransko staklo, a projektor je zaslužen za prikazivanje sadržaja. Dvije firme naglašavaju da zasloni neće smetati, već biti prozirni i dizajnirani da ne ometaju vozača. Ono što vozač može vidjeti razlikuje se od onoga što može vidjeti suvozač, tako da ovaj drugi može gledati filmove ili uživati u igricama. Mobis i Zeiss kažu da razvijaju sistem za ugradnju u nova vozila već od 2027. i da su demonstracije prototipa već u toku, prenosi Hak revija.
GLOW Summit u Sarajevu: Uspješan Prvi Korak
Prošli vikend Sarajevo je postalo centar stomatološkog znanja i inovacija zahvaljujući prvom GLOW Summitu, koji je organizirao Kiseljačanin dr. Dalibor Kraljević.
Ovaj izvanredan događaj okupio je vodeće svjetske stručnjake, a njihova prisutnost dodatno je naglasila značaj koji dr. Kraljević ima u stomatološkoj zajednici.
GLOW Summit je privukao renomirane stručnjake kao što su dr. Kleber Meireles (Brazil), dr. Eyup Celik (Turska), dr. David Morais (Portugal) koji su pohvalili organizaciju i kvalitetu seminara, te stvaranju nove platforme koja okuplja najbolje iz stomatologije.
Tokom trodnevnog događaja, sudionici su imali priliku slušati predavanja vrhunskih stručnjaka i sudjelovati u “hands-on” seminarima koji su omogućili praktično učenje. Ovaj summit nije samo pružio priliku za usavršavanje, već je otvorio vrata za umrežavanje među stručnjacima iz cijelog svijeta.
GLOW Summit uspio je postaviti Sarajevo na mapu globalne stomatološke zajednice, a stručnjaci poput dr. Meirelesa i dr. Celika istaknuli su važnost ovakvih događaja za razvoj stomatologije u regiji Balkana. Njihove pohvale organizaciji svjedoče o visokom kvalitetu GLOW Summita.
Ovaj događaj je dokazao da se visoki standardi u stomatološkoj praksi mogu postići i u ovom dijelu svijeta, a sudionici su se vratili s novim znanjem i inspiracijom. Dr. Dalibor Kraljević s Brnjaka postavio je temelje za buduće uspješne događaje u regiji, čime je GLOW Summit postao nezaobilazna destinacija za sve koji teže izvrsnosti u stomatologiji, prenosi brnjaci portal.
Njemački div seli proizvodnju u BiH
Njemačka kompanija Mahle najavila je ukidanje 340 radnih mjesta u svom pogonu u slovenskom Šempetru u sklopu “optimizacije organizacijske strukture” s ciljem veće učinkovitosti.
Također, planirano je preseljenje dijela proizvodnje, što će rezultirati gubitkom dodatnih 270 radnih mjesta. Dio proizvodnje alternatora bit će preseljen u Bosnu i Hercegovinu, dok će proizvodnja e-kompresora biti premještena u Mađarsku.
Mahle ove mjere pripisuje slaboj potražnji na europskom tržištu automobila, a najavljene su konzultacije s predstavnicima zaposlenika.
Kompanija je nedavno izgradila pogon u Aleksandrovcu kod Banje Luke, gdje planira do kraja godine zaposliti 800 radnika, a do početka 2026. godine broj zaposlenih trebao bi dosegnuti oko 1.000. Mahle je jedan od najvećih dobavljača sustava za automobilsku industriju, a dijelove koje proizvodi koristi svaki drugi automobil u svijetu.
Lopovi imaju novu metodu, budite na oprezu: Ako dobijete sumnjivu SMS poruku, nemojte kliknuti na poveznicu!
Mnogi građani dobili su SMS poruku dostavljača o paketu koji nisu ni naručili. Ako ju dobijete i vi, nemojte kliknuti na poveznicu u poruci.
Za prevarante odmora nema. SMS-s poruke s linkom u kojem trebate ostaviti svoj potpis i podatke sve češći je trend krađe identiteta.
“Prije par dana sam dobio poruku jednu, koja je isto takva, ne znam, promijenite adresu dostave i takve neke prevare”, navode čitatelji.
Iz Javne pošte čijim se logom prevaranti koriste šalju jasnu poruku.
“Ako se od vas traže podaci o kreditnoj kartici, tada ste sigurni da je to prevara. Prevaranti često vrše prevare preko olx profila na što nadležni upozoravaju.
Policija u prvih 9 mjeseci ove godine bilježi porast od gotovo 30 posto više prevara.
Najranjivije skupine itekako su na oprezu.
“Kada me netko nepoznati zove nema razgovora, odmah isključim. To su me djeca naučila”, kaže jedna čitateljica.
Njemačka ostaje zemlja automobila: Broj automobila raste brže od stanovništva
Budući da je istovremeno broj stanovnika sporije rastao, broj automobila je skočio na 580 na 1.000 stanovnika.
Broj automobila je u Njemačkoj ove godine rastao brže nego stanovništvo, pokazuju podaci o registracijama. Na početku godine bilo je rekordnih 49,1 milijun automobila, kako je izvijestio Savezni zavod za statistiku. To je 0,7 posto više nego 2023. Budući da je istovremeno broj stanovnika sporije rastao, broj automobila je skočio na 580 na 1.000 stanovnika.
To su dva automobila više nego prošle godine, a čak 37 preko brojke iz 2014. Rekord od 583 automobila na 1.000 građana zabilježen je 2022. Podaci pokazuju jasne regionalne razlike. Tako u gradskim državama Berlinu, Hamburgu i Bremenu ima relativno malo automobila na 1.000 stanovnika – 329, 426 i 435.
U tim oblastima mreže javnog prevoza su dobro razvijene i ne želi svatko imati auto. Berlin je također jedina pokrajina gdje je broj automobila na 1.000 stanovnika opao od 2014. Mnogo više ih je u prostranijim pokrajinama, prenosi Radiosarajevo.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković u Kiseljaku posjetio gospodarske subjekte koji su pogođeni prirodnom nesrećom
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković u Kiseljaku posjetio gospodarske subjekte koji su pogođeni prirodnom nesrećom
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković sastao se s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom kako bi razgovarali o gospodarskim subjektima na području Kiseljak, koji su pretrpjeli štetu, naglašavajući kako Komora stoji na raspolaganju za svaki vid pomoći.
Zajedno s nadležnima u BiH nastojimo što prije doći do kvalitetnih informacija i pružiti ih široj javnosti, a posebno i našem prometnom sektoru. Svjesni smo činjenice da nam je prometna komunikacija između Sarajeva i Mostara preko Jablanice zasad jedna od najugroženijih i da se na terenu radi intenzivno kako bi se te posljedice što prije otklonile i ta putna komunikacija uspostavila – dodao je Vuković.
Podsjetio je kako je Upravni odbor VTKBiH donio Odluku o uplati donacije, u ukupnoj vrijednosti od 250.000 KM, općinama Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo. Sredstva su namijenjena za sanaciju štete od poplava kao pomoć stanovništvu i gospodarskim subjektima tih općina.
Vuković je također obišao teren i gospodarstvenike kojima je načinjena materijalna šteta uslijed nastale prirodne nesreće.
CIPS-ove potvrde postaju prošlost, do obrta u BiH odsad za dan. Koje općine prednjače?
Općine i gradovi kroz sporazume dobivaju stalni pristup podacima iz evidencija koje tehnički vodi i održava IDDEEA, putem mrežnih servisa koji povezuje općinu sa središnjom evidencijom IDDEEA-e.
Otvoriti vlastiti obrt u roku od 24 sata, bez nepotrebnog čekanja na šalteru, odlazak u prošlost onog jednog papira koji uvijek nedostaje, odnosno tiskane CIPS-ove potvrde, priprema sudskog osoblja za integrirani online sustav namijenjen podršci poslovnoj zajednici – pred Federacijom BiH krupne su promjene u pogledu digitalizacije, od kojih će najveću korist imati svi koji namjeravaju realizirati svoje poslovne ideje, a što bi u konačnici otvorilo prostor i za snažnije privlačenje stranih investicija, piše Večernji list BiH.
Unatoč ograničenom broju zakonskih i ustavnih nadležnosti, upravo se u ovom procesu općine i gradovi u Federaciji BiH nameću kao ključni pokretači pozitivnih promjena, naravno, uz Agenciju za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Posušje, Konjic, Zvornik, Lukavac… – iz dana u dan sve je veći broj lokalnih samouprava u BiH koje ostvaruju produktivnu suradnju s Agencijom, i to u kontekstu korištenja njezinih mrežnih servisa, a što će zapravo u praksi značiti manje čekanje za dokumente, kao i poboljšanje ukupne razine javnih usluga prema žiteljima. Drugim riječima, nakon što se prođu svi tehnički detalji, u ovim, kao i svim drugim općinama koje u međuvremenu zaključe ugovore, omogućit će se da službenici imaju izravan uvid u prebivalište građana, što će značiti da se od žitelja više neće zahtijevati odlazak u MUP radi dobivanja tiskane CIPS-ove potvrde.
Riječ je o značajnom iskoraku koji će skratiti vrijeme potrebno za obavljanje procedure, i to ne samo kada govorimo o tematici poslovnih pothvata već i u kontekstu obavljanja svakodnevnih procedura. Općine i gradovi kroz navedene sporazume dobivaju stalni pristup podacima iz evidencija koje tehnički vodi i održava IDDEEA, putem mrežnih servisa koji povezuje općinu sa središnjom evidencijom IDDEEA-e. To znači da će općina izravno pristupati spomenutoj evidenciji koju IDDEEA održava, uz poštivanje svih zakonskih propisa, u cilju olakšavanja provođenja različitih administrativnih postupaka.
Ova suradnja omogućava bolju razmjenu podataka i pojednostavljenje administrativnih procedura, povećavajući dostupnost i transparentnost javnih usluga za građane. Inicijativa je usklađena s EU Digitalnom strategijom, osobito ciljem 6, koji se odnosi na razmjenu podataka i interoperabilnost, kao i s ostvarenjem UN-ovih ciljeva održivog razvoja, konkretno cilja 16 (Mir, pravda i snažne institucije) i cilja 17 (Partnerstvo za postizanje ciljeva).
Uz to, postoje i one lokalne zajednice koje su aktivno krenule i u realizaciju procesa kojima će omogućiti ekspresno pokretanje obrta. Ljubuški i Travnik lideri su na tom polju s obzirom na to da već nose laskavu titulu “digital tax free” gradova. Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić nedavno je za Večernji list komentirao tematiku digitalizacije u kontekstu Ljubuškog i Travnika, kazavši kako je riječ o nizu mjera koje su stavljene na raspolaganje lokalnim zajednicama, a one primjenom navedenih načela mogu omogućiti da se obrti registriraju u roku od 24 sata, i to online i uz minimalan broj dokumenata.
Ovaj koncept, koji je intelektualni rad profesora Hadžića, realiziran je kroz aktivnosti mladog IT stručnjaka. Idući segment digitalne revolucije je projekt integriranog online sustava koji provodi Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, a financira Švicarsko tajništvo za ekonomske poslove, dok je partner Federalno ministarstvo pravosuđe. Projekt podrazumijeva digitalnu registraciju tvrtki bez potrebe za odlazak na šaltere, a realizirat će se u okviru nadležnih registracijskih sudova u Federaciji BiH.
Digitalni ID novčanik u BiH sadržavat će bankovne podatke, vize, putovnice, služit će za potpise…
Što očekivati?
Iza projekta o kojem ovih dana bruji BiH nalazi se hrvatski tehnološki startup Identity Consortium. Ekipa Večernjeg lista kontaktirala je dr. sc. Andrijanu Kos Kavran, PR i marketing menadžericu tvrtke, koja nam je ispričala što je konkretno digitalni novčanik i što stanovnici BiH od njega mogu očekivati. – Digitalni ID novčanik je sigurno i praktično mjesto za pohranu identitetskih podataka neke osobe (npr. podataka iz osobne iskaznice, vozačke dozvole i sl.) koji služi za dokazivanje identiteta u online svijetu. Primjena digitalnih ID novčanika moguća je i offline, što znači da građani neće morati nositi različite iskaznice sa sobom. Osnovna karakteristika ID novčanika je da isključivo korisnik ima potpunu kontrolu nad podacima koje sprema u njega, odnosno daje privolu trećim stranama (tvrtkama, ustanovama) kada oni zatraže pristup bilo kojem osobnom podatku. Jedna od ključnih prednosti ID novčanika je visok stupanj sigurnosti koji pruža digitalni novčanik – podaci su zaštićeni snažnim autentikacijskim čimbenicima, kao što je, primjerice, biometrija lica. Time se smanjuje rizik od krađe identiteta i zloupotrebe podataka – ističe Andrijana. Također kaže kako građani BiH mogu očekivati da će svoj digitalni ID novčanik moći koristiti za udaljenu identifikaciju i autentikaciju (reidentifikaciju), što će omogućiti lakši pristup javnim uslugama i privatnim servisima. Osim toga, moći će i digitalno potpisivati dokumente vjerodostojnim elektroničkim potpisom. Prednosti je, kako stvari stoje, pregršt, a BiH je u ovom smjeru u kojem ide među najnaprednijima u svijetu. Jer i zemlje Europske unije tek sada ubrzano rade na svojim infrastrukturama da digitalni novčanici stupe na snagu. – Na globalnoj razini digitalni ID novčanik postaje sve češći jer države i tvrtke prepoznaju njegove prednosti kao iznimno učinkovito rješenje za digitalnu identifikaciju. Europska unija je donošenjem eIDAS 2.0 uredbe sredinom 2024. godine regulirala uvođenje digitalnih ID novčanika (tzv. EUDI Walleta) i odredila da svaka zemlja članica mora omogućiti svojim građanima njihovo korištenje kroz razdoblje od 2 godine. Tako da trenutačno sve zemlje EU-a ubrzano rade na svojim infrastrukturama – objašnjava nam stručnjakinja. Saznajemo i koja se zemlja posebno ističe u digitalnoj identifikaciji. – Zemlja poput Estonije, koja je predvodnik u digitalnoj identifikaciji u Europi, pokazuje da digitalni ID novčanici ne samo da ubrzavaju administrativne procese već i povećavaju sigurnost podataka. Osim toga, sve više privatnih tvrtki uvodi ove sustave kako bi pojednostavilo i ubrzalo korisničko iskustvo u bankarstvu i drugim industrijama – naglašava. Mnogi se pitaju što će sve moći biti pohranjeno u digitalnom novčaniku i hoće li on u određenoj mjeri zamijeniti klasične novčanike. Što se tiče samog sadržaja, digitalni novčanik mogao bi biti itekako zanimljiv.
Sigurna aplikacija
– Digitalni ID novčanik građana BiH će se u prvoj fazi koristiti kao autentikacijsko sredstvo prilikom udaljene identifikacije i elektroničkog potpisivanja, a nadležna Agencija (IDDEEA) će naknadno, u daljnjim fazama projekta i u suradnji s drugim tijelima, odlučiti što će sve građani moći stavljati u svoj ID novčanik. Inače se u ID novčanike može spremati osobna iskaznica, vozačka dozvola, diploma, zdravstvena iskaznica, bankovni podaci, putovnica, vize i ostali putnički dokumenti, certifikati za elektronički potpis i svi ostali kredencijali odnosno potvrde koje građanima izdaju razna tijela i tvrtke u razne svrhe – naglasila je dr. sc. Andrijana Kos Kavran za Večernji list. Uopćeno govoreći, digitalni novčanik je sigurna aplikacija prilagođena za rad na mobilnim uređajima, a najčešće se realizira kao nativna aplikacija za Android i IOS operativne sustave – objasnili su iz IDDEEA-e. Upravo je ta institucija priopćila da u ovoj fazi stanovnike neće koštati ništa jer je riječ o pilot-projektu.
Opasan virus zarazio milijune mobitela! Na udaru popularne aplikacije, evo što napraviti
Kaspersky savjetuje da nipošto ne preuzimate aplikacije iz neslužbenih izvora jer je rizik od preuzimanja virusa tim putem iznimno visok.
Privatna međunarodna kompanija za sigurnost na internetu Kaspersky upozorila je na opasan virus koji je napao čak 11 milijuna korisnika Androida. U pitanju je trojanac Necro, a u opasnosti su korisnici modificiranih verzija Spotifyja, WhatsAppa, Minecrafta i drugih popularnih aplikacija s Google Playa.
Riječ je o trojancu koji je Kaspersky otkrio još 2019., a ovaj virus u potpunosti je sposoban ukrasti osobne podatke. Međutim, nakon što se instalira, također može pokrenuti pristajanje na skupe pretplate, a da vlasnik Androida ništa ne posumnja, prenosi N1.
Istražujući popularni servis za glazbu Spotify, tim tvrtke Kaspersky primijetio je neobičnu modifikaciju aplikacije Spotify Plus. Korisnike se poziva da preuzmu novu verziju aplikacije, ali iz neslužbenog izvora, besplatno i to uz otključanu pretplatu koja nudi neograničeno slušanje. No, u pitanju je zapravo zlonamjerni softver. Ovaj tim je pronašao slične modifikacije i za aplikacije kao što su WhatsApp, Minecraft i druge.
Kako se zaštititi?
Kaspersky savjetuje da nipošto ne preuzimate aplikacije iz neslužbenih izvora jer je rizik od preuzimanja virusa tim putem iznimno visok.
Drugo, aplikacije na Google Playu i drugim službenim platformama također treba tretirati sa zdravom dozom skepse. Čak se i popularna aplikacija poput Wuta Camera, s 10 milijuna preuzimanja, pokazala nemoćnom pred ovim trojancem.
Kaspersky predlaže sljedeće konkretne korake:
– Zaštitite svoj uređaj kako vas trojanac ne bi iznenadio. To znači da preuzmete pouzdane alate za zaštitu i prepoznavanje zlonamjernih programa.
– Provjerite stranicu aplikacije u trgovini prije preuzimanja. Također, pregledajte i recenzzije, osobito one s niskim ocjenama jer one najčešće upozoravaju na moguće zamke. Pozitivne recenzije mogu biti lažne, a vioska ocjena također može biti napuhana.
– Ne tražite modificirane ili hakirane verzije aplikacija jer su one gotovo uvijek prepune svih vrsta trojanaca: od najbezazlenijih do mobilnih špijunskih programa poput CanesSpyja.
Trgovina Lidl uskoro stiže u Kiseljak
Kompanija Lidl Bosna i Hercegovina koja je započela izgradnju svog prvog logističko-distribucijskog centra u Lepenici, općina Kiseljak, a predstavlja najveću investiciju kompanije Lidl u BiH do sada, kupila je zemljište u središtu Kiseljaka za gradnju trgovine, doznaje Kiseljak.info.
Trgovina Lidl će biti izgrađena preko puta Retail parka na ulazu u Kiseljak, točnije na zapadnom kružnom toku u Zagrebačkoj ulici i uposlit će preko 30 djelatnika. Investicija kompanije Lidl BH će iznositi preko pet milijuna KM.
Već su vidljivi strojevi na pripremi zemljišta na navedenoj lokaciji na koj će biti smješten Retail park domaćeg investitora i poslovnica Lidl-a.
Ovo je prvi Retail park u Kiseljaku, simbolizira zapadni ulaz u grad, zapadnjački shopping sustav, ali i skup popularnih maloprodajnih lanaca.
Kiseljački Retail park je stvaranje mjesta za cijelu obitelj koji će se prostirati na preko 4.100 m2.
Ove investicije su stvarni pokazatelj raznolike i obećavajuće investicijske mogućnosti za gospodarske subjekte. Povoljan geografski položaj općine Kiseljak i stručna potpora čine idealnim izborom za investitore koji žele ostvariti rast i prosperitet.
Kiseljak.info
Koliko tvrtki je do sada isplatilo jednokratnu pomoć radnicima
Zaključno sa 20. rujnom, ovog mjeseca isplaćeno je 4.329.049,88 maraka. Pomoć su dobila 15.233 radnika. Isplatu su izvršila 353 poslodavca
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u srpnju ove godine usvojila je novu uredbu prema kojoj poslodavci mogu izvršiti isplatu pomoći radnicima u maksimalnom iznosu do 2.768 maraka do kraja godine.
Na ovaj potez Vlada se odlučila s ciljem ublažavanja trenutne ekonomske situacije koja sa sobom nosi rast cijena životnih namirnica.
Prema odluci Federalne vlade, poslodavac je dužan do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili njenog dijela, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvješće o isplati, piše Faktor.
Iz Porezne uprave FBiH dostavili su za Faktor podatke, po mjesecima, koliko poslodavaca je isplatilo ovu pomoć i u kojem iznosu. Iz PU nisu mogli dati podatke o tome koliko je privatnih, a koliko javnih tvrtki isplatilo jednokratnu pomoć.
Prema podacima PU, u srpnju su 1.032 poslodavca isplatila pomoć u iznosu od 7.584.280,09 maraka. Pomoć je isplaćena za 19.109 radnika.
U kolovozu je 1.817 poslodavaca isplatilo 20.924.888,47 maraka. Jednokratnu pomoć su dobila 48.842 radnika.
Zaključno sa 20. rujnom, ovog mjeseca isplaćeno je 4.329.049,88 maraka. Pomoć su dobila 15.233 radnika. Isplatu su izvršila 353 poslodavca.
– Napominjemo da izvješća o isplati pomoći poslodavaca stalno pristižu, te su stoga podaci podložni izmjenama sve dok se ne završi potpuni prijem i obrada pristiglih izvješća – kažu iz Porezne uprave FBiH.
Novi namet: Poskupljenje vozila u BiH
Gospodarstvenici iz FBiH su putem odvjetnika podnijeli kaznenu prijavu Federalnom tužiteljstvu protiv direktora Fonda za zaštitu okoliša FBiH i drugih osoba uključenih u izradu rješenja o naknadama za 2022. i 2023. godinu, kojim je određeno da su uvezena nova i ispravna rabljena vozila – otpad. Osobe su prijavljena zbog povrede Kaznenog zakona FBiH, članaka 241. Povreda ravnopravnosti u vršenju gospodarske djelatnosti, 383. Zloupraba položaja ili ovlašsti, 387. Nesavjestan rad u službi a u vezi sa člankom 31. Saučesništvo
Gospodarstvenik iz Kiseljaka, Ivica Kubat se ne slaže s Uredbom Vlade F BIH. Smatra kako je Uredba diskriminirajuća, naknadu za okoliš su dužna plaćati samo poduzeća, ali ne i fizičke osobe. Ovo je izravan udar na cca 500 poduzeća u F BiH koja zapošljavaju ukupno 1000 djelatnika. Smatra da se Uredbom izravno potiče siva ekonomija, da se uvoz vozila vrši na fizičke osobe kako bi se izbjeglo plaćanje naknade za okoliš.
Federalna ministrica okoliša i turizma, Nasiha Pozder potvrdila je da će osmog dana od objave u Službenim novinama Federacije BiH na snagu stupiti izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, što znači da će se na području Federacije BiH od sada kažnjavati svi oni koji nelegalno odlažu otpad na deponijama.
Ministrica Nasiha Pozder, na kraju priznaje kako su uvidjeli greške i određene nejasnoće u Uredbi, te kako se radi na izmjeni i dopuni Uredbe te objašnjenu pojedinih dijelova iste.
Fond je proizvoljno, arbitrarno i protivno pravnoj hermeneutici odredio naknade iako nema dokaza da uvezena vozila predstavljaju otpad, s obzirom kako su sva vozila tehnički ispravna, registrirana i u svakodnevnoj uporabi. Rješenja Fonda imaju ozbiljne posljedice na tržište vozila u FBiH, jer naknade za nova i rabljena vozila izravno povećavaju troškove uvoznika, koje će na kraju snositi krajnji potrošači, što je novi ekonomski udar na stanovništvo.
Uredba koju je Fond primijenio nije sukladno posebno članku 4. Zakona o upravljanju otpadom, jer pretpostavlja otpad i posjednika vozila, a što uvoznici zakonski, logički i gramatički – nisu. Umjesto da se Fond bavi stvarnim problemima zaštite okoliša, po njihovoj izmišljenoj i naopakoj logici svi proizvodi svih vrsta se odmah po proizvodnji smatraju otpadom.
Od Federalnog tužiteljstva je zatraženo da se odredi nadležno tužilaštvo za postupanje, da se izvrši uvid u navedene zakone, podzakonske akte i sporna rješenja, da se sasluša direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH i osobe koja su sudjelovale u izradi rješenja o plaćanju naknade i ako se utvrdi utemeljena sumnja u izvršenje kaznenog djela da se protiv prijavljenih podnese optužnica nadležnom sudu.
Kiseljak.info
U Mostaru se održava Konferencija MoBizz 2024
Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, gđa Ljiljana Lovrić, danas je u Mostaru otvorila Konferenciju MoBizz 2024. Konferenciju su organizirali tvrtka Realitet d.o.o. i poslovni portal Financa.ba, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Grada Mostara i Sveučilišta u Mostaru.
Konferencija okuplja stručnjake iz različitih sektora kako bi raspravljali o ključnim izazovima i prilikama na putu gospodarske integracije s Europskom unijom. Zamjenica Lovrić je u svom uvodnom izlaganju podsjetila da se Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, nalazi pred važnim obvezama, ali i prilikama za daljnji gospodarski razvoj. Prilagodba naših standarda europskim normama stvara nove mogućnosti za izvoz, investicije i smanjenje trgovinskog deficita, naglasila je.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH aktivno sudjeluje u stvaranju uvjeta za jačanje vanjske trgovine, energetske sigurnosti, inovacija i digitalizacije, s ciljem jačanja konkurentnosti naše ekonomije.
Suradnja između javnog i privatnog sektora ključna je za stvaranje inovativne, otporne i održive ekonomije. To se, održavanjem jedne ovakve konferencije, želi dodatno potaknuti kroz razmjenu ideja, iskustava i konkretnih prijedloga za unaprjeđenje gospodarske politike i privlačenje stranih investicija.
Ovo je novi VW Passat Pro, ima 220 KS i čak tri ekrana
I dok Volkswagenu ne cvjetaju ruže u Europi, na kineskom tržištu stvari funkcioniraju sasvim solidno.
Legendarni Passat u Europi je spao na isključivo karavansku izvedbu, dok u Kini ipak imaju privilegiju računati s limuzinom. Tako je limuzinski Passat upravo predstavljen na Chengdu Motor Showu, i to u produljenoj izvedbi s dodatnih 30 mm prostora između osovina.
Od tuda i dodatak Pro u imenu, koji ujedno upućuje na više premium osjećaja. Predviđene su dvije verzije, Pioneer i Starry Sky Edition, obje s obiljem luksuza. Tako su u kabini uz obilje komfora korisniku na raspolaganju čak tri zaslona, i to 10.3-inčni s mjernim instrumentima, 15-inčni infotainmenta i 11.6-inčni ispred suvozača.
Na komfor ne treba trošiti riječi. Dovoljno je imati na umu da ovaj Passat u duljinu mjeri pet metara. Tehnološka potpora je izuzetna, a u standardnoj ponudi je čak i head-up zaslon s AR tehnologijom te sustav autonomne vožnje razvijen u suradnji s tvrtkom DJI, poznatoj po proizvodnji dronova.
Passat Pro je u ponudi SAIC Volkswagena, ali nije jedini Passat na tržištu. Minimalno kraći Magotan je u ponudi FAW Volkswagena, a na tržištu se nalazi i klasičan Passat predstavljen 2019. godine.
Investitorima omogućili izdavanje elektroničkih građevinskih dozvola
Zainteresirani investitori u BiH odsad će i brže i lakše do građevinskih dozvola, piše Večernji list BiH. To će im omogućiti prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH koji je na redovitoj sjednici u četvrtak potvrdio Dom naroda Parlamenta Federacije BiH pod predsjedanjem Tomislava Martinovića. Dosadašnji zakon nije propisivao izdavanje e-dozvola, što je u značajnoj mjeri usporavalo i odbijalo investitore.
Smanjiti siromaštvo
Ovaj zakon, čiji je priređivač Federalno ministarstvo prostornog uređenja, uz ostalo, omogućava njihovo uvođenje, a na taj način jednostavnijim procedurama potiče investicije. Osim vremena potrebnog za dobivanje dozvola, usvojenim izmjenama zakona skraćeni su i rokovi za njihovo izdavanje. Dom naroda na istoj je sjednici usvojio i Zakon o zaštiti zraka kao jedan od preduvjeta za očuvanje kvalitete zrake, ali i osiguranje mehanizama prevencije onečišćenja i zaštite životne sredine i zdravlja ljudi. Donošenjem Zakona o zaštiti zraka BiH ispunjava i dio međunarodnih obveza koje su ujedno i uvjeti za članstvo u Europskoj uniji. Dom naroda prihvatio je i strategiju razvitka sustava socijalne i dječje zašite u Federaciji BiH za razdoblje 2024. – 2030. Cilj je dokumenta smanjiti siromaštvo, poboljšati proces inkluzije te ojačati institucije koje se bave socijalnom i dječjom zaštitom. Uz protivljenje izaslanika Ante Bilića, koji je pozvao da se nedonošenjem odluke zaštiti planina Vlašić, Dom naroda većinom glasova ipak je prihvatio prijedlog odluke o zaduženju po ugovoru o financiranju između BiH i Europske investicijske banke za realizaciju projekta vjetroelektrane Vlašić. U pitanju je kredit vrijedan 36 milijuna eura, za projekt ukupne vrijednosti od 72 milijuna eura. Projekt će na platou Vlašića realizirati Javno poduzeće Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo.
Novac za mostarsku petlju
Prihvaćanjem prijedloga odluke o prihvaćanju zaduženja po ugovoru o zajmu između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj Dom naroda omogućio je nastavak radova na izgradnji koridora Vc, dionice Mostar sjever – Mostar jug. Odlukom se BiH zadužuje za 220 milijuna eura od EBRD-a, a sredstva će se investirati u sjevernu i južnu mostarsku petlju, autocestu između petlji, kao i dvotračne ceste koje će povezati autocestu s magistralnom cestom M-17, kao i u sve potrebne radove i usluge za realiziranje ovog važnog projekta na koridoru Vc. Iako je dnevnim redom bilo predviđeno i razmatranje prijedloga zakona o izmjeni Zakona o unutarnjim poslovima Federacije BiH, kao i prijedloga zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH, ova dva zakona Vlada Federacije BiH povukla je s dnevnog reda. Dan prije isti su zakoni povučeni i sa sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Talijani u BiH grade veliku tvornicu u kojoj će zaposliti 300 radnika
Nove velike investicije u tijeku su u industrijskoj zoni u Aleksandovcu, u Laktašima. Јedna tvornica uspješno posluje u ovoj zoni već nekoliko godina, a do kraja godine industrijska zona dobi va još dva proizvoda pogona koji će zapošljavati nekoliko stotina radnika.
Nedavno je Slovenska tvrtka Mahle cijeli proizvodni pogon preselila u ovu industrijsku zonu. Nakon nje, na red je došla i talijanska kompanija PMP.
Plan je da građevinski radovi budu završeni do kraja godine kada bi ova tvrtka otvorila vrata za novih 300 radnika.
PMP već posluje u Gradišci gdje se bave strojarskom obradom varnih konstrukcija, a sada na površini od 19 tisuća metara kvadratnih u Aleksandrovcu proizvodnja dobiva novu djelatnost.
– Tu ćemo napraviti jednu livnicu, nakon izrade i oblikovanja ide strojarska obrada, a nakon toga montaža motora. Ova proizvodnja neće imati dodira s onom u Gradišci – rekao je Branislav Banjac, glavni direktor PMP Drive Systems Laktaši, izvijestio je RTRS.
Odmah pored ovog proizvodnog pogona na površini od 15.000 metara kvadratnih smješta se GMP tvornica tapaciranog namještaja. U ovoj kompaniji radi 180 radnika, a nakon završteka objekta, plan je da se broj zaposlenih poveća.
– Ono što je za nas jako važno jeste da ćemo do kraja godine na ovoj lokaciji osigurati svu svoju proizvodnju, uz dodatno zapošljavanje i proširenje kapaciteta – kaže Zoran Јoldžić, izvršni direktor GPM komapnije, prenosi Biznisinfo.
Laktaši su primjer grada koji brojim olakšicama privlači strane investitore.
– Što se tiče poslovne zone u Aleksandrovcu, otvorili smo sve moguće preduvjete svim poduzetnicima. Ni sami nismo bilo svjesni koliko će doći do ekspanzije razvoja gospodarstva – ističe gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.
U poslovnoj zoni u Aleksandrovcu do kraja godine uspješno će poslovati tri tvrtke. U planu je da pod krov Industrijske zone uskoro dođe i četvrta tvrtka.
Poznato je kada će Apple predstaviti novu generaciju iPhonea
Iako još nije službeno, poznato je kada će Apple predstaviti novu generaciju iPhonea. Prema Marku Gurmanu, analitičaru s jako dobrim poznavanjem situacije u Appleu, to bi trebalo biti 10. rujna, a osim u slučaju nekih velikih iznenađenja, manje-više znamo sve što donose obične i Pro verzije iPhonea 16.
Ono što ne treba očekivati od ovih telefona jest neka revolucija te dio tehnoloških novinara i blogera čak savjetuje da se preskoči ova generacija Appleovih telefona i sačeka 2025. kada bi Apple trebao predstaviti iPhone Slim, svoj najtanji telefon do sada, piše Zimo.hr.
Usprkos tome, kao i općenitom padu prodaje iPhonea, pogotovo na kineskom tržištu, u Appleu mogu biti sigurni da će potražnja za telefonima koje će predstaviti sljedeći mjesec biti velika. To se pogotovo odnosi na modele iz Pro serije koji su i inače među najprodavanijim telefonima na svijetu.
Na stranici 9to5Mac nabrojali su najveće novitete koje donose Pro verzije iPhonea 16.
Veći ekrani – dok će klasični modeli iPhonea zadržati aktualnu veličinu od 6,1, odnosno 6,7-inča, Apple će na novim modelima Pro telefona povećati tu dijagonalu. Model 16 Pro tako bi trebao imati ekran dijagonale 6,3 inča, dok će ekran Pro Maxa narasti na čak 6,9 inča.
Capture tipka – svi novi modeli iPhonea trebali bi dobiti još jednu fizičku tipku. Capture tipka nalazit će se s donje desne bočne strane telefone i bit će namijenjena fotografiranju, odnosno pritiskom na nju moći će se fotografirati i snimati, a dodirima prsta po toj tipki može se zumirati objekt snimanja.
Bolja ultraširoka kamera i 5X zum – Apple priprema poboljšanja i za kamere na svojim telefonima. Dok rezolucija ultraširoke kamere na aktualnom Pro modelu iznosi 12MP, u modelu 16 Pro onda bi trebala iznositi 48MP, jednako kao i glavna kamera. Također, u generaciji iPhone 16 Pro oba bi modela trebala imati telefoto kameru s 5X zumom. Na aktualnoj generaciji samo model Pro Max ima peterostruki zum, no sa sljedećom generacijom to bi se trebalo promijeniti.
Kvalitetnije fotografije u lošijim svjetlosnim uvjetima – poboljšanja neće dobiti samo ultraširoka i telefoto kamera, već i glavna kamera. Nova glavna kamera tako bi trebala imati i novi i kvalitetniji senzor koji će omogućiti i bolje snimke, pogotovo u uvjetima slabijeg osvjetljenja te bolje noćne fotografije.
Baterije većeg kapaciteta – osim što bi baterije modela 16 Pro i 16 Pro Max trebale imati veći kapacitet u odnosu na prethodnike, spominje se i poboljšanje termalnog dizajna koji će smanjiti pregrijavanje baterije.
Bolja povezanost – Pro modeli nadolazećeg iPhonea trebali bi podržavati WiFi 7 te će imati brži 5G modem tako da vlasnici ovih uređaja ne bi trebali imati problema s brzinom surfanja.
UPOZORENJE AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA BIH: Podaci objavljeni na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu uopće više nisu zaštićeni
Promjene se odnose na obradu i korištenje svih podataka korisnika (osobni podaci, fotografije, videozapisi, objave, komentari itd.) ove kompanije za razvoj za sada neodređene i neobjašnjene tehnologije umjetne inteligencije, a bez jasnog obavještenja svrhe i namjene razvoja takve tehnologije
Fotografije, statusi, kao i ostali podaci objavljeni na Facebooku, Instagramu, WhatsAppu državljana Bosne i Hercegovine više nisu zaštićeni te oni nemaju ista prava kao i građani drugih zemalja, piše Večernji list BiH.
Politika poslovanja komapnije
Kako je objavila Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, došlo je do promjena u politici poslovanja kompanija Meta Platforms, međutim, korisnike iz BiH nitko nije obavijestio o novim pravilima. Veliki problem predstavlja činjenica što korisnici iz BiH ostavljaju veliki broj podataka META platformi – od osobnih podataka do fotografija, videa, komentara, objava, statusa, informacija o pripadnost grupama…
– Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini poziva na oprez građane pri objavi osobnih podataka na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu. U prilog idu i skorije promjene koje je pokrenula kompanija Meta Platforms, Inc. (nekadašnji Facebook). Naime, kompanija Meta je 26. lipnja 2024. promijenila politiku privatnosti za svoje korisnike, a da pri tome nije obavijestila korisnike u Bosni i Hercegovini te još nekim zemljama u regiji koje nisu članice Europske unije.
Promjene se odnose na obradu i korištenje svih podataka korisnika (osobni podaci, fotografije, videozapisi, objave, komentari itd.) ove kompanije za razvoj za sada neodređene i neobjašnjene tehnologije umjetne inteligencije, a bez jasnog obavještenja svrhe i namjene razvoja takve tehnologije. Također, korisnicima iz Bosne i Hercegovine nije dana mogućnost odbijanja takve uporabe podataka. O vijestima korisnici iz Bosne i Hercegovine nisu upoznati, dok su državljani Europske unije prilikom logiranja na platforme dobili upozorenje da se politika mijenja, pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga umjetne inteligencije – naveli su u svom priopćenju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini.
Dodaju kako su mišljenja da je Meta bila u obvezi istu opciju ponuditi i korisnicima u Bosni i Hercegovini te drugim zemljama u regiji koje nisu članice Europske unije. Institucije nadležne za zaštitu osobnih podataka u okruženju suočavaju se s negativnom činjenicom da Meta nije imenovala predstavnike s kojima bi institucije surađivale. – Agencija se 29. srpnja 2024. obratila kompaniji Meta sa zahtjevom da se dostave podaci predstavnika s kojima bi mogli uspostaviti kontakt u povodu navedenog pitanja. Odgovor kompanije Meta nismo još dobili.
Očekujemo da će se u dogledno vrijeme predstavnici navedene kompanije obratiti kako bi se trajno riješio problem u vezi s informiranjem građana Bosne i Hercegovine vezano uz obradu podataka koju Meta provodi te se građanima osigurala identična prava na zaštitu osobnih podataka i privatnost kakva imaju građani Europske unije – zaključili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH. Isti problem nastao je i s korisnicima u SAD-u jer također nemaju predstavnika u agenciji.
Manje javnih podataka
Profesor na Elektrotehničkom fakultetu Saša Mrdović je za N1 komentirao kako META nije jedina te da je i kompanija X dobila upozorenje Europske unije da neovlašteno koristi podatke. Također je objasnio da, iako korisnici iz BiH nisu obaviješteni, na FB aplikaciji u podešavanjima mogu naći opciju koja im nudi mogućnost reći “ne želim da se moji podaci koriste za obučavanje vaših modela”.
– Nije ju lako pronaći, obeshrabruju vas kako biste odustali. Ali svi građani imaju mogućnost isključiti. Mislim da ostavljamo previše javnih podataka. Ne vidim toliko veliki problem u ovoj promjeni. Trebamo objavljivati manje privatnih podataka – zaključio je Mrdović.
Čudo od arhitekture: Ovako će izgledati novi najveći stadion na svijetu. Mogao bi ugostiti finale SP-a 2030.
Maroko, Španjolska i Portugal ugostit će Svjetsko prvenstvo 2030., a već sada se raspravlja o tome gdje će se održati finalna utakmica.
Predložena su tri stadiona kao moguća mjesta za finale turnira: Santiago Bernabéu u Madridu, Camp Nou u Barceloni i novi stadion u Casablanci. Iako je Bernabéu favorit, marokanska nogometna federacija snažno zagovara da se finale održi na njihovom novom stadionu, koji je trenutno u izgradnji.
To je više od kapaciteta Bernabéua i Camp Noua, čak i nakon planirane renovacije Camp Noua.
Jedna od najzanimljivijih karakteristika stadiona bit će njegovo okruženje – botanički vrtovi koji će ga okruživati i stvarati mirnu oazu unutar urbanog područja Casablance.
Također, posebnost stadiona je prepoznatljiv aluminijski rešetkasti krov u obliku šatora, inspiriran tradicionalnim marokanskim festivalom ‘Moussem’, gdje se ljudi okupljaju na otvorenom i ispod šatora.
Za dizajn stadiona zaslužna je međunarodno priznata tvrtka Populous, uz suradnju francuskih arhitekata iz studija Oualalou + Choi.
Lidl uveo veliku promjenu na policama
Tradicionalne papirnate oznake, koje su desetljećima bile nezaobilazni dio polica u trgovinama, sada su postale prošlost.
U svim trgovinama Lidla u Hrvatskoj one su sada zamijenjene modernim elektronskim cjenovnim oznakama.
Elektronske cjenovne oznake omogućuju bržu i precizniju obradu i izmjenu cijena, pa i novu razinu interakcije s kupcima.
Ove oznake nisu zamijenile samo cijene, već i ostale slikovne informacije za kupce, što je još jedan korak prema većoj digitalizaciji u našim trgovinama, rekli su iz Lidla, prenosi Tportal.
Tvrtka obitelji Bošnjaković Fibraworld iz Gradačca preuzima hrvatsko brodogradilište
Fibraworld je obiteljska tvrtka koja proizvodi preko 400 različitih proizvoda i profila od fiberglasa. Jedna je od pet takvih u Europi i jedina je tvornica profila od fiberglasa u jugoistočnoj Europi. U Bosni I Hercegovini, u Gradačcu, proizvodi od 2013. godine
Nakon što je 2005. godine Nijaz Hastor, vlasnik jedne od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija Prevent grupe, preuzeo poznatog proizvođača jedrilica Salonu, odnosno tvrtku AD brodovi iz Solina, još jedan poduzetnik iz BiH je potpisao ugovor te preuzima malo hrvatsko brodogradilište.
Naime, tvrtka obitelji Bošnjaković Fibraworld iz Gradačca potpisala je ugovor o preuzimanju malog brodogradilišta Remia plast iz Zagreba. Radi se o brodogradilištu koje je manje brodove proizvodilo u pogonu u Svetoj Nedelji, a od 2015. godine Remia plast ima novi proizvodni pogon u poslovnoj zoni Jasenovac, piše Jutarnji list.
Ondje je prije skoro deset godina investirano oko 1,3 milijuna eura u izgradnju tada najsuvremenije hale za laminiranje, s najvišim standardima zaštite okoliša, zaštite na radu i energetske učinkovitosti. Pogon je opremljen solarnom elektranom, tako da je energetski neovisan.
Gradnja i opremanje su sufinancirani sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kreditom Hrvatske banke za obnovu te iz vlastitih sredstava. U planu je bila proizvodnja 70 plovila godišnje dužine pet do 12 metara, a ciljalo se na norveško tržište. Remia plast je 1994. godine osnovao Mirzet Rešić.
Od tada je proizveo preko tisuću plovila od stakloplastike različitih dimenzija, pod brendom Nautika. Između ostalog je u jasenovačkom pogonu ove tvrtke izgrađen električni brod za Nacionalni park Mljet. Katamaran na električni pogon za prijevoz posjetitelja proizveden u pogonu tvrtke u Jasenovcu izgrađen je za poznatu inovativnu tvrtku iCat pod nadzorom Hrvatskog registra brodova.
Konstrukciju i sve elemente od kompozitnih materijala izgradio je Remia plast. Radi se autonomnom plovilu koje pokreću dva elektromotora Tema, što je hrvatski proizvod. Katamaran je izgrađen po najvišim ekološkim standardima uz nulte emisije stakleničkih plinova. Duljine 15 metara, može prevoziti 52 putnika, a pokreće ga električna energija. Baterije mu se danju pune iz fotonaponskih panela ugrađenih u nadstrešnicu broda uz mogućnost nadopunjavanja iz električne mreže. Plovilo ima autonomiju vožnje za sedam sati neprekidnog rada.
Tvrtka Remia plast je upala u poslovne probleme te je nad njom pokrenut i stečajni postupak. Tako da je ovo preuzimanje od strane proizvodne tvrtke Fibraworld donekle i spas za ovu tvrtku. Fibraworld je također obiteljska tvrtka, koja proizvodi preko 400 različitih proizvoda i profila od fiberglasa. Jedna je od pet takvih u Europi i jedina je tvornica profila od fiberglasa u jugoistočnoj Europi.
U Bosni I Hercegovini, u Gradačcu, proizvodi od 2013. godine, kada je, kako pišu bh. mediji, kompletna proizvodnja preseljena iz Italije, zbog boljih uvjeta poslovanja. Od 2016. godine Fibraworld počinje samostalno poslovati na tržištu BiH. Bh. mediji pišu da je vlasnik kompanije Alen Bošnjaković, rođeni Splićanin koji je odrastao u Novoj Kasabi u istočnoj Bosni, području za koje je ostao emotivno vezan.
Prije gotovo 30 godina, kao rezultat životnih okolnosti, s obitelji se preselio u Italiju, gdje je radio razne poslove i ostvario velike uspjehe. Osim tvrtke Fibraworld, piše portal Ljudski.ba, Bošnjaković je prije nekoliko godina u Novoj Kasabi otvorio tvrtku Metkom, koja uspješno posluje i bavi se proizvodnjom medicinskih kada.
U Metkomu je zaposleno 30 radnika. Fibraworld posjeduje tri pogona u Gradačcu, koji u potpunosti zadovoljavaju kapacitete proizvodnje. Tvrtka ima i jedan sektor za obradu metala, čime je uokviren proces proizvodnje profila od fiberglasa. Oko 99 posto proizvodnje izvozi u razne zemlje, a najznačajnije tržište je Italija.
ASBIS Servisni Centar – Vaša vrata u svijet vrhunske Apple podrške
Dobrodošli u ASBIS Servisni Centar, ovlašteni Apple servis u Bosni i Hercegovini!
Vaši omiljeni Apple uređaji zaslužuju vrhunsku brigu i pažnju, a mi smo ovdje da vam to pružimo.
Bilo da je u pitanju iPhone, iPad, MacBook ili bilo koji drugi Apple uređaj, naš stručni tim certificiranih tehničara garantira vrhunsku uslugu i originalne dijelove.
Zašto odabrati ASBIS Servisni Centar?
- Ovlašteni Apple servis – Jamčimo sigurnost, pouzdanost i kvalitetu svih popravki, uz upotrebu isključivo originalnih dijelova.
- Certificirani tehničari – Naš tim prolazi redovnu obuku i certifikaciju od strane Apple-a, što znači da su vaši uređaji u sigurnim rukama.
- Brza i efikasna usluga – Razumijemo koliko su vam vaši uređaji važni, zato se trudimo osigurati što brži povratak vašeg uređaja u funkciju.
- Garancija na sve popravke – Svaka usluga koju pružamo dolazi s garancijom, kako biste bili potpuno zaštićeni od nepredviđenih troškova..
Posjetite nas u Sarajevu, ili nas kontaktirajte putem +38733943901 ili emaila za sve informacije.
Vaš Apple uređaj zaslužuje najbolju brigu – povjerite ga ASBIS Servisnom Centru!
Stotine novih Teslinih automobila čekaju vlasnike na zaraslom polju
Stotine Teslinih automobila parkiranih na zaraslom polju kreiraju scenu iz postapokaliptičnih filmova, no ovo je zaista prizor iz SAD-a. Naizgled napuštena vozila parkirana su blizu Teslinog servisnog centra u Tampi na Floridi, a brojevi šasija govore da su praktično potpuno nova.
Iako polje nije prenatrpano kao “groblja” električnih automobila u Kini, ipak izgleda zapušteno s visokom travom koja “guta” automobile. Većinom je riječ o primjercima redizajniranog Tesla Modela 3 (2024), a tu su i primjerci starijeg modela te nekoliko primjeraka Modela Y.
Viralna fotografija se pojavila na Redditu, a osoba koja ju je snimila provjerila je brojeve šasija i tvrdi da su automobili proizvedeni u travnju i svibnju 2024. godine. Također, na automobilima su felge koje nisu dio standardnog paketa, dok su boje unutrašnjosti različite. Pored toga, poznato je da među njima nema Performance modela.
Jedan od korisnika je kontaktirao Teslin lokalni servisni centar te je saznao da su automobili na lokaciju transportirani zbog nedostatka mjesta u glavnim postrojenjima na Floridi i u Orlandu.
Također, jedan vlasnik je kazao da je snimak kamere u njegovom Modelu Y iz 2022. godine otkrio da je i ovaj automobil bio parkiran na sličnom polju prije nego ga je kupio.
Koliko dugo automobili ostaju na ovakvim lokacijama, nije poznato, no s razlogom postoji zabrinutost od štete koju može uzrokovati jako sunce na Floridi, kao i zbog glodara koji se mogu sakriti u visokoj travi.
Sudeći prema prizoru, moguće je da se Tesla suočava s istim izazovom kao i mnogi drugi proizvođači električnih automobila, a to je smanjenje potražnje.
Nakon rekordne isporuke od 484.956 automobila u četvrtom kvartalu 2023. godine, kompanija Tesla je u prvom kvartalu 2024. godine prodala 386.810 vozila, a u drugom 443.956. Međutim, eksperti očekuju pad prodaje u SAD-u, čime se stvara neizvjesnost za budućnost.
Prošle godine je Model Y bio najprodavaniji automobil na svijetu s 1.223.000 isporučenih primjeraka. Što se tiče blisko povezanog sedana Model 3, on je zauzeo 10. mjesto na listi najprodavanijih automobila s 508.000 prodanih primjeraka.
Zanimljivo, to su jedini električni automobili u top 10.
Stiže prvi bh. električni skuter, uskoro i gradnja tvornice
Namjera nam je da u suradnji sa strateškim partnerima otvorimo tvornicu i krenemo u serijsku proizvodnju upravo u Bosni i Hercegovini – istaknuo je suvlasnik i generalni direktor kompanije CORE doo, Jens Ceribašić
Sljedeći tjedan u Sarajevu će biti predstavljen prototip prvog bh. električnog skutera iza kojeg stoji kompanija CORE. Kao spoj urbanog stila življenja i vrhunske tehnologije, ovo prevozno sredstvo predstavlja budućnost na ulicama gradova širom svijeta.
CORE inženjeri, kako tvrde iz kompanije, stoje iza desetina rješenja u auto industriji za premium brandove kao što su Rolls Royce, Maserati, Porsche, BMW, MINI, Bentley, Mercedes-Benz, a sada su razvili koncept električnog skutera čiji su svi dijelovi proizvedeni u Bosni i Hercegovini, piše Biznisinfo.
– Sarajevo je još od Emerika Bluma imalo inovatore i ljude s vizijom, kada je riječ o tehnologiji. Mi smo našim inženjerima kroz suradnje s premium brandovima omogućili iskustvo svjetske razine i tako doprinijeli da bh. pamet kreira rješenje za cijeli svijet. Posebno nam je bilo važno da prvi prototip proizvedemo u suradnji s bh. kompanijama, da pokažemo da ovdje imamo i znanje i tehnologiju koja može parirati svjetskim inovacijama. Namjera nam je da u suradnji sa strateškim partnerima otvorimo tvornicu i krenemo u serijsku proizvodnju upravo u Bosni i Hercegovini – istaknuo je suvlasnik i generalni direktor kompanije CORE doo, Jens Ceribašić, koji je i glavna osoba koja stoji iza koncepta e-scooter by CORE.
Električni skuter predstavlja pravo pametno rješenje za urbano okruženje zahvaljujući samo nekim od tehničkih osobina kao što je otključavanje i paljenje pomoću koda, povezivanje s mobilnim telefonom ili tabletom vozača ili s internetom, tehnologija ekrana osjetljivog na dodir.
U ovisnosti od postavki skuter će se moći kretati maksimalnom brzinom do 110km/h, a domet će mu biti do 100 kilometara.
Punjenje će biti moguće kući/na poslu pomoću obične utičnice na izmjeničnu struju od 110V-220V, kao i na javnim stanicama za punjenje. Pažnju će posebno privući njegov moderan i elegantan dizajn upotpunjen LED svjetlima.
– Na svjetskom tržištu možete se samo nametnuti inovacijom i drugačijim pristupom. To je bila naša vodilja prilikom koncipiranja vozila koje će biti originalno i pristupačno onima koji žele spojiti svoj urbani životni stil s vrhunskom tehnologijom, dizajnom i ekološkim rješenjima – ističe Ceribašić.
CORE od 2011. sa uredima u Sarajevu, Minhenu, a odnedavno i u Dubaiju uspješno djeluje u oblasti razvoja i konstrukcije automobila, što podrazumijeva njihov interijer i eksterijer i to od samog koncepta pa do serije. Također, kompanija bilježi uspjeh i u uslugama iz oblasti softvera i informatike.
Električni skuter bit će predstavljen 20. kolovoza, 2024. na Festivalskom trgu, a događaj će uveličati i Nina Badrić.
Kiseljak: Tvrtka “Bojo-Metal” je primjer kvalitetnog i zdravog poslovnog okruženja
Prema sustavu kojeg su osmislili radnici, napredak, a time i rast plaće ovise isključivo o zaposlenima
Uz pristojna primanja, zdravo poslovno okruženje s jasno definiranim i poštenim pravilima napredovanja poslovno su okruženje koje priželjkuje svaki radnik. Upravo takvo okruženje svojim zaposlenicima, a njih je više od 70, nastoji i po priznanju samih radnika i poslovnih partnera, i uspijeva osigurati tvrtka „Bojo- Metal” d.o.o. Kiseljak. Naime, sami zaposlenici osmislili su sustav koji svakome od njih daje jednaku priliku za napredak i povećanje plaće.
Amel Kićo, strojarski inženjer iz Kaknja u ovom kiseljačkom poduzeću radi skoro deset godina, te je zajedno s „Bojo- Metalom” prešao put od radionice za obradu metala do respektabilnog izvoznika u oblasti autoindustrije. „U ovom poduzeću radim od 2015. godine, došao sam preko prijatelja koji je ovdje radio. lako mi je radno mjesto udaljeno oko 35 km, ono što imam ovdje, a to su vrlo dobra primanja i mogućnost napredovanja u kvalitetnom okruženju i uz najsuvremeniju opremu, nisam pronašao nigdje drugo. Nakon što sam prošao sve faze proizvodnje, od operatera do programera radnih strojeva, mogu reći da sam zadovoljan poslom”, kaže nam Kakanjac Kićo. Ni njegov mlađi kolega po godinama života i staža Valentino Đepić ne krije zadovoljstvo uvjetima rada, posebno jasnim sustavom napredovanja istaknutim na oglasnoj ploči s četiri platna razreda. „U Bojo- Metalu radim od lipnja 2017. godine. Po struci sam elektroinstalater i poput mnogih koji ovdje rade nisam iz struke koja se tražila. Ali mi zbog toga nije uskraćena mogućnost napredovanja. I ja sam prošao put od početnika operatera preko kv radnika, tehnologa do programera te sam danas jedan od voditelja proizvodnje zajedno s Kićom i drugim kolegama koje su pokazale volju učiti i napredovati u poslu. Svi smo dobili jednake prilike, na nama je koliko ćemo ih iskoristiti i sebi tako i povećati primanja”, kaže mladi Kiseljačanin Valentino Đepić.
Foto: Amel i Valentino
Na jednake prilike u „Bojo- Metalu” mogu računati i žene kojih je skoro četvrtina među zaposlenima. Prije deset mjeseci suprugu koji radi u ovom poduzeću pridružila se i Kiseljačanka Ermina Turčinović. Sa završenom srednjom trgovačkom školom počela je kao operater u proizvodnji, a već je uz marljiv rad i učenje postala kontrolor proizvodnje. Prema sustavu platnih razreda kojeg su osmislile njezine kolege, već se izborila i za veću plaću, A taj je sustav jasan, u svakom od četiri platna razreda navedene su vještine i znanja koja radnik mora usvojiti da bi obavljao jednu vrstu posla te što treba naučiti ukoliko želi raditi za veću plaću, nakon što im stečeno znanje verificiraju kolege iz proizvodnje, iz posebno formirane komisije.
Foto: Ermina Turičinović
„Meni je ovakav sustav olakšao, sve je na radnicima i njihovoj želji za učenjem, a ne na rukovodstvu. Imaju dobro razrađen i jasan sustav, kad zadovolje uvjete i nauče što se od njih traži, dobivaju veću plaću. Nekim od mojih partnera sustav platnih razreda kojeg su izradili moji zaposlenici se jako svidio pa će ga i sami preuzeti i primjenjivati. Uz ovakav način vrednovanja imamo zadovoljne radnike, a uz takve radnike i produktivnost je veća. Jednostavno, imamo sustav u kojom su nezadovoljni samo oni koji nisu željeli napredovati i učiti”, kaže Danijel Bojo te naglašava kako će svojim zaposlenicima nastojati osigurati još bolje uvjete rada. „Nama su svi koji traže priliku jednaki, bez obzira i na obrazovanje. Ono što se cijeni je znanje, volja i želja za učenjem. Onima koji je pokažu omogućimo odgovarajuću obuku, a uz nove vještine i znanja ide i povećanje primanja koja su zaista pristojna. Za majstora na CNC mašinama plaće je 2000 KM, sa toplim obrokom uz sve zakonske obveze. Prekovremeni rad plaćamo 30% više. Tržište Europske unije na koje izvozimo traži od nas nove proizvode i proširenje proizvodnje”, kaže nam vlasnik „Bojo- Metala” Danijel Bojo kojeg smo za posjeta ovom poduzeću zatekli u razgovoru s partnerima iz Belgije.
Pored dobrih primanja i mogućnosti napredovanja, zaposleni u „Bojo- Metalu” ističu još jedan važan detalj. Greške u vrlo preciznom proizvodnom procesu koje su neminovne tretiraju se kao prilika za naučiti kako ih ubuduće izbjeći. Nije zanemariv ni rad na najsuvremenijim strojevima, a uskoro bi dio proizvodnje trebao postati i robot njemačkog proizvođača Hermle gdje čekamo proizvođača da pusti u rad. Još je to jedan iskorak kojeg će u proizvodnji napraviti kiseljačka tvrtka „Bojo- Metal” d.o.o pokazujući da je spoj zadovoljnih radnika i moderne tehnologije najbolji način za ostvarenje poslovnog uspjeha koji im je trasirao put ka tržištu Europske unije. Cestama europskih zemalja odavno voze automobili i kamioni s dijelovima izrađenim u proizvodnim pogonima „Bojo- Metala” iz Kiseljaka.
Tino Kostić iz BiH ostvario veliki uspjeh u jednoj od najboljih svjetskih tehničkih institucija
Doktor Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melbournu u Australiji, gdje radi na renomiranom La Trobe sveučilištu, putem društvenih mreža promovira priče o Bosancima i Hercegovcima koji nižu uspjehe širom svijeta.
Ovog puta, otkrio je za Radio Sarajevo kako je još jedan mladi stručnjak iz naše zemlje napravio veliki korak u svijetu znanosti, dobio je postdoktorsku istraživačku poziciju u jednoj od najboljih svjetskih tehničkih institucija.
Dr. Čustović piše: “Tino Kostić – Još jedan bosanskohercegovački mladi ekspert u jednoj od najboljih svjetskih tehničkih institucija.
Sarajlija Tino Kostić dobio je postdoktorsku seniorsku istraživačku poziciju na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.
Tino je diplomirao građevinarstvo na Sveučilištu u Sarajevu, magistrirao na Tehničkom sveučilištu u Grazu (Hidraulički inženjering i geotehnika). Doktorirao je prošle godine na Sveučilištu u Kasselu u oblasti Hidrotehnike.
Tehničko sveučilište u Münchenu je rangirano među 30 u svijetu, te je broj jedan u Njemačkoj.
Ljubuški uvodi besplatno otvaranje obrta u roku 24 sata, potrebna samo tri dokumenta
Ljubuški se pridružuje ekskluzivnom klubu Digital Tax-Free gradova u Bosni i Hercegovini, postajući drugi grad u zemlji, nakon Travnika, koji će uživati ovaj status. Brojne su prednosti koje ovaj koncept donosi građanima, te je jedan od ključnih iskoraka prema modernizaciji poslovnog okruženja i javne uprave u Bosni i Hercegovini.
„Kao što je bio slučaj u Travniku, implementacija DTC modela u Ljubuškom omogućit će fizičkim osobama da s minimalnom administracijom, uz samo tri dokumenta, online registriraju svoj obrt, a sve to u roku od 24 sata. Ova jednostavnost i brzina, uz dodatnu pogodnost da se taksa za osnivanje obrta ne naplaćuje, čine DTC model posebno atraktivnim za poduzetnike“, kaže za Forbes BiH Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti i makroekonomski analitičar koji je na ovom projektu bio konzultant kako bi se svi koncepti DTCa uspješno implementirali.
U Travniku je, napominje on, ovaj koncept već dao pozitivne rezultate, privlačeći nove investitore i olakšavajući poslovanje domaćim subjektima. Sada, Ljubuški slijedi isti put, što je jasan pokazatelj da gradovi i općine u Bosni i Hercegovini prepoznaju potrebu za modernizacijom i prilagođavanjem suvremenim trendovima.
„Uspjeh ovakvih projekata neraskidivo je vezan za suradnju između lokalnih vlasti i stručnjaka iz oblasti IT-a. U slučaju Ljubuškog, mladi IT stručnjak Jasmin Muslimović odigrao je ključnu ulogu u tehničkoj pripremi i realizaciji projekta, omogućavajući lokalnoj administraciji da se prilagodi potrebama digitalnog doba. Ovakva suradnja ne samo da unapređuje usluge koje javna uprava pruža, već i direktno doprinosi privlačenju investicija i podizanju kvaliteta života građana“, govori Hadžić.
Na pitanje koje su naredne općine ili gradovi koji bi mogli slijediti primjer Travnika i Ljubuškog, Hadžić ističe:
Travnik se priprema za “Digitalnu oazu”
Općine koje su već pokazale interes za modernizaciju svojih usluga, poput Tešnja i Mostara, mogle bi biti sljedeće koje će usvojiti DTC koncept. Također, manje sredine poput Goražda, Cazina ili Čapljine, koje žele privući nove investitore i olakšati poslovanje postojećim subjektima, također bi mogle biti odlični kandidati za ovaj model. Ključno je da lokalne vlasti budu otvorene za promjene i spremne na suradnju sa stručnjacima kako bi se ovakvi projekti uspješno implementirali.“
To što je Travnik prvi grad u BiH koji je ušao u voz digitalizacije ne iznenađuje, budući da ovaj grad u BIH ne „miruje“ kada je riječ o osuvremenjavanju svojih usluga kao i praćenju svjetskih trendova. Dok Ljubuški implementira DTF model, Travnik se priprema za još jedan veliki iskorak – projekt Digitalna Oaza Travnik koji će biti realiziran u studenom 2024. godine. Koncept digitalizacije će podići na potpuno novi nivo i omogućiti građanima pristup javnim uslugama kroz aplikaciju putem koje će građani moći digitalno plaćati račune javnih poduzeća, parking, registrirati pravna lica i obrte, pratiti zagađenje zraka i vode u realnom vremenu, te dobiti potrebne dokumente iz nadležnosti općine direktno na kućnu adresu.
„Posebno je značajno to što će ovaj projekt olakšati pristup uslugama građanima u dijaspori. Oni više neće morati dolaziti u zemlju ili čekati u redovima kako bi dobili potrebne dokumente, već će ih moći naručiti online i primiti na svoju stranu adresu. Ova inovacija je od presudnog značaja za unapređenje odnosa između lokalne zajednice i građana u dijaspori, omogućavajući im da budu aktivni dio društva čak i kada su fizički udaljeni“, pojašnjava Hadžić dodajući kako digitalizacija javne uprave kroz projekte kao što su Digital Tax-Free i Digitalna Oaza Travnik pokazuje da Bosna i Hercegovina ima kapacitet i viziju da postane lider u regionu kada je riječ o modernizaciji javnih usluga i poslovnog okruženja.
„Sada je trenutak da i druge lokalne zajednice prepoznaju ove mogućnosti i krenu putem digitalne transformacije“, zaključuje on na kraju.
Vlasnik tvrtke u Njemačkoj državi će platiti gotovo 30% poreza na dobit, a u BiH tek 10%
Porezni obveznik je gospodarsko društvo i druga pravna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, zbog određenih propisa koji su još uvijek na snazi Bosna i Hercegovina jedna je od poželjnijih zemalja za investitore, piše Večernji list BiH. Naime, stopa poreza na dobit u Bosni i Hercegovini iznosi 10 posto, dok je u gotovo svim europskim zemljama značajno veća. Navedeno znači da na ostvarenu dobit tvrtka registrirana u BiH plaća porez u iznosu od 10 posto na svim razinama, što ovu zemlju čini iznimno konkurentnom Europi, gdje je prosječna stopa poreza na dobit 30 posto.
Kako se u BiH obračunava dobit
Prema podacima Pixsellove grafike, nižu stopu poreza na dobit od Bosne i Hercegovine na cijelom Starom Kontinentu ima samo Mađarska, i to devet posto. Prema podacima iznesenima u navedenoj grafici, u Hrvatskoj vlasnici tvrtki plaćaju 18 posto poreza na dobit, a u Srbiji 15 posto. U Sloveniji se porez na dobit obračunava u visini od 22 posto, a u Italiji čak 24 posto. Prema spomenutim podacima, najneisplativije je imati tvrtku u Njemačkoj.
Naime, u ovoj zemlji vlasnik tvrtke koja posluje s dobiti državi je obvezan platiti čak 29,9 posto poreza na dobit. Razlog je to zašto dio poslodavaca svoje poslovne pogone prebacuje u Poljsku, gdje im je stopa poreza na dobit značajno niža te iznosi 19 posto.
U Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i Belgiji ova stopa iznosi 25 posto. U Češkoj i Slovačkoj poslodavci plaćaju isti postotak poreza na dobit, a on iznosi 21 posto. Inače, dobit se u Bosni i Hercegovini obračunava početkom godine (za svaku prethodnu godinu) oduzimanjem troškova od prihoda na osnovi popunjene porezne prijave koju je vlasnik tvrtke s potpisom certificiranog računovođe obvezan predati do 30. ožujka tekuće godine. Porezna osnovica uključuje profit, prihode i kapitalnu dobit u skladu s računovodstvenim propisima.
Porezni obveznik je gospodarsko društvo i druga pravna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti. Dakle, porez plaćaju i rezidenti i nerezidenti ako je dobit stečena na teritoriju Bosne i Hercegovine. Zakoni o porezu na dobit FBiH i RS-a definiraju rezidenta kao pravnu osobu čije je sjedište (registracija) upisano u sudski registar u Federaciji ili RS-u, kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji BiH ili RS-u. Nerezident je pravna osoba koja je osnovana i čije je sjedište ili kojem je stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorija BiH, a djelatnost u BiH obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno.
Pravilno popunite prijavu
Nerezidentu – pravnoj osobi oporezuje se dobit koja je ostvarena obavljanjem djelatnosti preko poslovne jedinice koja je registrirana na teritoriju BiH ili koja se po drugoj osnovi smatra poslovnom jedinicom u skladu sa zakonom. Treba naglasiti i da se dobit prenesena iz inozemstva ne oporezuje ako prethodno podliježe oporezivanju u inozemstvu. – Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit je kalendarska godina. Međutim, ono može biti i kraće od kalendarske godine u slučaju: prestanka poslovanja prije isteka kalendarske godine, početka poslovanja tijekom godine te statusnih promjena i slično. Obveznik je dužan pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i to: za porezno razdoblje koje završava 31. prosinca predmetne ili tekuće godine prijava poreza na dobit s poreznom bilancom i drugim prilozima podnosi se nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 30 dana po isteku roka koji je propisan za podnošenje godišnjih financijskih izvješća – tj. do 30. ožujka tekuće za prethodnu godinu; za porezno razdoblje koje završava tijekom kalendarske godine (prestanak poslovanja, statusne promjene i dr.) prijava poreza na dobit s poreznom bilancom i drugim prilozima podnosi se nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 90 dana od posljednjeg dana takvog poreznog razdoblja -navodi se na stručnom portalu Anwalt BiH.
Mogućnosti aplikacije Google Photos za AI uređivanje slika dostupne svima
Googleova aplikacija za fotografije jedna je od onih koje će značajnije zahvatiti promjena vezana uz generativnu umjetnu inteligenciju. Prve četiri funkcije puštene su u globalni opticaj ovih dana.
Aplikacija za pohranu, organizaciju i uređivanje slika Google Photos jedna je od onih za koje je Google na ovogodišnjoj konferenciji I/O najavio da će dobiti osvježenje potpomognuto generativnom umjetnom inteligencijom. Koji mjesec nakon te najave, servis dobiva prve četiri mogućnosti uređivanja fotografija uz GenAI: Magic Editor, Magic Eraser, Photo Unblur i Portrait Light.
GenAI dostupan svima
Sve one dostupne su svim korisnicima u cijelom svijetu, pa čak i onima koji servis koriste bez pretplate. Dosad dostupni samo na Google Pixelima serije 8 i odabranim ostalim uređajima, novi alati prošireni su na sve korisnike iOS i Android aplikacije (minimalno za Android 8.0 i iOS 15).
Ti “magični” alati koriste snagu difuzijskih AI modela kako bi olakšali česte radnje prilikom uređivanja fotografija, kao što su pametno uklanjanje neželjenih objekata sa slika, izoštravanje mutnih fotografija ili pak dodavanje svjetlosnih efekata koji nisu “uhvaćeni” prilikom fotografiranja.
AI alati dolaze i uz klizač kojim korisnik može kontrolirati “snagu”, odnosno intenzitet kojim će se određeni efekt primijeniti na njegovu fotografiju, pa će tako svatko imati veći stupanj kontrole nad uređivanjem fotografija, negoli u slučaju da cijeli posao prepusti umjetnoj inteligenciji.
Izvor: bug.hr
Vlada Federacije BiH izdvojila 1.000.000 KM za subvencije za električne automobile
Vlada Federacije BiH je danas na prijedlog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela odluke o usvajanju dva programa utroška sredstava tekućih transfera i drugih tekućih rashoda iz proračuna za 2024. godinu, namijenjenih ovom ministarstvu za subvencioniranje kupovine električnih automobila, u ukupnom iznosu od 1.000.000 KM.
Sukladno programima, 500.000 KM namijenjeno je privatnim poduzećima i poduzetnicima za poticaje pri kupovini električnih automobila, te isti iznos i za subvencije pojedincima (fizičkim osobama).
Visina iznosa koji se dodjeljuje kao poticaj privatnim poduzećima i poduzetnicima, kao i pojedincima je 10.000 KM za električna vozila, te 7.000 KM za hibridna električna “plug-in“ vozila. Sredstva privatnim poduzećima i poduzetnicima moći će se dodijeliti za kupovinu najviše dva, a pojedincima jednog vozila.
Obrazloženo je da je cilj subvencija neposredno poticanje kupovine i uporabe električnih vozila, u okviru sprovođenja mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha i unapređenja kvaliteta životne sredine, a Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je jedan od nosilaca provedbe mjere smanjenja negativnog uticaja sektora transporta na okoliš, definirane u ciljevima Strategije razvoja FBiH 2021-2027. godina.
Sufinanciranjem kupovine električnih i hibridnih automobila Vlada Federacije BiH izravno utiče na poboljšanje kvaliteta zraka, kao i smanjenje izvora zagađenja zraka, odnosno emisija gasova sa efektom staklene bašte u cestovnom prometu.
Grant sredstva Ministarstva dodjeljivat će se sukladno danas usvojenim programima i raspisanim javnim pozivima.
Namjena ova dva programa je dodjela subvencija za kupovinu novih automobila, registriranih u FBiH u vremenu od 1.1. do 30.11.2024. godine, koji imaju isključivo električni pogon i automobila koja uz motor sa unutarnjim sagorijevanjem, pokreće i električni pogon (“plug-in“ hibridni automobili). Obrazloženo je da se pod novim automobilom smatra putničko vozilo koje nije bilo u uporabi i nikada, nigdje nije bilo registrirano, odnosno vozilo kojem prva registracija nakon proizvodnje nije izvršena prije 1. 1. 2024. godine. Također, vozila za koja se dodjeljuje subvencija su ona koja imaju najviše devet mjesta za sjedenje, uključujući i sjedište vozača (putnička vozila kategorije M1). Tehnički uvjeti za prihvatljiva vozila su električna vozila sa emisijom CO2 0 g/km, te hibridna “plug-in“ vozila sa emisijom CO2 manjom od 50 g/km.
U obrazloženju ova dva programa navedeno je da je BiH potpisnica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan, te da je u strategijama i direktivama EU naglašena potreba za dekarbonizacijom transportnog sektora i smanjenjem emisija iz trasporta, posebno u urbanim područjima.
Za realizaciju današnjih odluka Vlade Federacije BiH zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te financija, svatko u okviru svoje nadležnosti.
Tko je Akira? Izvukli su 42 milijuna dolara od 250 žrtava
Ime Akira označava i hakersku skupinu koja se bavi napadima ucjenjivačkim zloćudnim programima, ali se istim imenom naziva i varijanta tog ransomwarea, koju je moguće od njih i unajmiti kao uslugu. Operacije Akire u pravilu su povezane ucjenama, gdje se prijeti objavom podataka izvučenih iz IT sustava žrtve prije enkripcije ili se jednostavno traži uplata za slanje dekripcijskih ključeva. Ti iznosi, pak, nisu maleni – obično se zahtijeva plaćanje između 200 tisuća i 4 milijuna dolara. Koliki je zahtjev postavljen pred splitsku zračnu luku ne znamo, ali je već objavljeno da on neće biti ispunjen. Bug, Index
Ovo su najveći bh. uvoznici i izvoznici od početka godine
U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obujam razmjene od 10,9 mlrd. KM, koja je manja za 2,75% odnosno 308,7 mil. KM u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 mlrd. KM što je manje za 560 mil. KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 mlrd. KM i veći je za 252 milijuna u odnosu na prethodnu godinu.
Poslovni portal Akta.ba donosi TOP 10 najvećih bh. izvoznika i uvoznika za prvih šest mjeseci 2024. godine.
Izvor: UNO BiH
Na prvom mjestu najvećih uvoznika za razliku od prethodne godine se našla kompanija Holdina. Ova kompanija se u 2023. našla na drugom mjestu kada su u pitanju najveći uvoznici.
Drugo mjesto je zauzela kompanija Global ispat koksna industrija (GIKIL) d.o.o.
Izvor: UNO BiH
Na listi TOP 10 najvećih bh. uvoznika za razliku od prethodne godine se našla i kompanija Bingo zauzevši deseto mjesto. Kada je riječ o najvećim izvoznicima za prvih šest mjeseci ove godine, i tu su se dogodile određene izmjene u odnosu na prethodnu godinu.
Na prvom mjestu se našla kompanija Alumina d.o.o., dok iza nje dalje slijedi kompanija TT KABELI d.o.o. Široki Brijeg. Kompanija ArcelorMittal koja je prošlu godinu završila kao najveći izvoznik ovaj put se našla na šestom mjestu.
(www.jabuka.tv | Foto: Pixabay)
Fortenova grupa dovršila transformaciju vlasničke strukture uklonivši sankcionirane dioničare
Fortenova grupa d.d., najveći poslodavac u regiji s više od 45.000 zaposlenih, koja obuhvaća poznate kompanije jugoistočne Europe kao što su Konzum, Mercator, Zvijezda, Dijamant, Jamnica i PIK Vrbovec, objavila je da je nizozemska kompanija koja se nalazi na vrhu njezine strukture holdinga, Fortenova Group TopCo B.V., uspješno obavila transformaciju vlasničke strukture. Transformacija je postignuta zaključenjem ranije započetog procesa prodaje društva Fortenova Group MidCo B.V. (koje je vlasnik Fortenova grupe d.d. i svih operativnih društava Fortenova grupe) društvu Iter BidCo B.V., koje se sastoji od nesankcioniranih dioničara društva TopCo.
Slijedom toga, Fortenova grupa d.d. od danas više nema niti jednog sankcioniranog, ruskog ili bjeloruskog dioničara u vlasničkoj strukturi. Po dovršenju koje je uslijedilo nakon postupka upisa u kojem su sve nesankcionirane osobe i osobe koje nisu iz Rusije ili Bjelorusije imale pravo steći udio u društvu Iter BidCo B.V., pod istim uvjetima kao Open Pass, Open Pass je postao većinski dioničar s udjelom od 93,78 posto u društvu Iter BidCo B.V. Više od 80 manjinskih dioničara odlučilo je sudjelovati u novoj vlasničkoj strukturi te oni zajednički drže udio od 6,22 posto.
Budući da je Open Pass sada premašio relevantni prag od 85 posto, u načelu je dužan dati obvezujuću ponudu za sve depozitarne potvrde koje nisu u njegovu vlasništvu, po cijeni koja je jednaka cijeni upisa za Iter BidCo B.V. Time se manjinskim dioničarima koji su inicijalno odlučili ostati uz Fortenova grupu d.d. pod novom vlasničkom strukturom pruža prilika da prodaju svoj udio ako tako odluče.
Detalji transakcije
Cilj je ove transakcije, koja je pokrenuta u novembru 2023., spriječiti daljnje poteškoće u financiranju i operativnom poslovanju te izbjeći znatno povećane troškove financiranja i usklađenosti poslovanja koji su posljedica prisutnosti sankcioniranih dioničara u Fortenova grupi (https://fortenova.hr/vijesti/fortenova-grupa-uskoro-bez-sankcioniranih-dionicara-u-suvlasnistvu/). Sporazum između društava Fortenova Group TopCo i Open Pass, najvećeg nesankcioniranog imatelja depozitarnih potvrda Fortenova grupe u zakladi Fortenova STAK, uključivao je prodaju i prijenos 100 posto udjela društva TopCo u kapitalu društva MidCo za ukupnu naknadu koja može iznositi do 660 milijuna eura.
Od te je ukupne naknade iznos od 500 milijuna eura bio bezuvjetan te je podmiren po zaključenju transakcije. Preostalih 160 milijuna eura uvjetovano je time da Fortenova grupa ostvari određene financijske ciljeve, prvenstveno održivo refinanciranje tijekom 2024. pod poboljšanim uvjetima, te postigne specifične ciljeve omjera neto duga prema EBITDA-i. Osim toga, postoje odredbe za potencijalne dodatne isplate sadašnjim dioničarima ako u sljedeće tri godine dođe do značajne prodaje ili uvrštenja imovine društva na burzu.
Podsjetimo da je u septembru 2023. godine Fortenova grupa potpisala ugovor o izdanju obveznica u iznosu od 1,2 milijarde eura, čime je dug društva s pravom prvenstva kratkoročno refinanciran do kraja novembra 2024. godine, a sadašnji vjerovnici – fondovi pod vodstvom HPS Investment Partnersa sa sjedištem u SAD-u – i dalje imaju zalog nad kapitalom i svom značajnom imovinom Grupe prenesene na nove vlasnike.
Pojedinosti plaćanja
Na dan 9. jula 2024., nakon što su svi mjerodavni odgodni uvjeti i odobrenja zadovoljeni ili izuzeti od primjene, kvalificirani dioničari Fortenova grupe koji su odlučili prenijeti svoje udjele u novu vlasničku strukturu u cijelosti su podmirili ukupnu kupoprodajnu cijenu, a udjeli u društvu Fortenova Group MidCo B.V. preneseni su na Iter BidCo B.V. Ukupna kupoprodajna cijena od 500 milijuna eura uključuje 86 milijuna eura za potpunu isplatu takozvanog ‘graničnog duga’ dobavljačima bivšeg Agrokora, čime se osigurava da su financijska potraživanja dobavljača bivšeg Agrokora sada u cijelosti podmirena. Pored toga, 33,5 milijuna eura ostaje u društvu Fortenova Group TopCo radi financiranja potencijalnih obveza i operativnih troškova do likvidacije, koja se očekuje za tri do četiri godine. Ta sredstva, koja bi inače uglavnom bila raspoloživa za raspodjelu dioničarima, između ostaloga se zadržavaju radi pokrića troškova koji proizlaze iz brojnih parničnih postupaka koje su pokrenuli sankcionirani imatelj depozitarnih potvrda društva TopCo, SBK Art i navodni vlasnik, kao i savjetnik, ove kompanije te iz činjenice da Sberbank odbija obaviti potrebne formalnosti kako bi se provelo odavno dogovoreno odricanje od prava pod zapisom o zajmu koji je Sberbanci izdao TopCo. Veći dio tog zadržanog iznosa od 33,5 milijuna eura postao bi dostupan za raspodjelu ako SBK Art i Sberbank pravovremeno poduzmu odgovarajuće korake.
Od 500 milijuna eura primljenih po zaključenju, ukupni primitci od prodaje u iznosu od 380,5 milijuna eura raspodijelit će se dioničarima, pri čemu iznos od 154,9 milijuna eura predstavlja prijenos kapitala na novu vlasničku strukturu, a 225,5 milijun eura raspodijelit će se u novcu onim dioničarima koji neće ostati u novoj vlasničkoj strukturi. Od toga će se najveći dio u iznosu od 165 milijuna eura, koji se sastoji od 159 milijuna eura koji idu društvu SBK Art i 6 milijuna eura za depozitarne potvrde Sberbanka pohranjene na escrow računu, držati za Sberbank i njegovo povezano društvo na posebnom escrow računu, kojem će oni dobiti pristup kada to dopusti sankcijska regulativa Europske unije, SAD-a i UK-a.
Fokus na budućnost
Ovom prilikom Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, rekao je: „Fortenova grupa izražava zahvalnost svim stakeholderima koji su pokazali strpljenje i podršku tijekom ove složene transkacije. Njezino zaključenje obilježava novo poglavlje za Grupu, koje obećava stabilniju i uspješniju budućnost. S uklanjanjem sankcioniranih dioničara Fortenova grupa će svoje napore sada usmjeriti na refinanciranje duga u iznosu od 1,2 milijarde eura i poboljšanje operativne efikasnosti. Grupa je spremna unaprijediti svoje svakodnevno poslovanje, oslobođena tereta kompleksnosti povezanih s prethodnim sankcioniranim dioničarima.“