Vlada Republike Srpske trebala bi održati sjednicu kako bi dala svoj konačan stav oko Plana rasta, nakon čega bi teoretski Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, doslovno u posljednjoj minuti, ispunilo uvjete kako BiH ne bi ostala bez još jednog iznosa od 100 milijuna eura. Prema dostupnim informacijama, najprije su dužnosnici SNSD-a tvrdili da će dignuti ruku za dokument onoga trenutka kada iz zemlje ode povjerenica za proširenje i susjedstvo Marta Kos. Unatoč njezinu odlasku, na sjednici potkraj tjedna ponovno nisu glasovali. Dapače, bojkotirali su je. Onda je uslijedila nova najava kako o svemu treba odlučiti entitetska Vlada, što je neizravno potvrdio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je ustvrdio da bez vidljive Republike Srpske neće biti odluka ni na razini Bosne i Hercegovine. Umjereni optimizam još uvijek dijeli i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, koja je rekla da još nije ništa izgubljeno.
Posljednji rok
– Reformska agenda naći će se na sjednici prije srijede. Nadam se da će ovo sve rezultirati pozitivnim ishodom – rekla je Krišto. A rok istječe sutra. Plan rasta EU za zapadni Balkan nudi BiH priliku da se upusti u proces modernizacije, koristeći sredstva koja su od vitalne važnosti za infrastrukturne i ekonomske projekte. Ovaj plan uključuje čak 6 milijardi eura koje bi trebalo usmjeriti prema regionalnim reformama i poboljšanju zakonodavnih okvira, s ciljem ubrzavanja integracija zapadnog Balkana u EU. Međutim, unatoč očitoj koristi za zemlju, politički lideri, osobito iz Republike Srpske, suočavaju se s ozbiljnim izazovima u procesu donošenja ključnih odluka. Iako Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, izražava umjereni optimizam, situacija i dalje ostaje neizvjesna. Iako je u javnosti izjavila kako se nada da će Reformska agenda biti usvojena na sjednici prije srijede, politička stvarnost u zemlji ne daje mnogo razloga za optimizam. Pozitivan ishod pregovora o reformama bio bi značajan politički iskorak za BiH, osobito uoči izbora sljedeće godine, ali političke stranke na čelu s SNSD-om i strankama iz Federacije i dalje nisu uspjele postignuti dugoročni dogovor. Krišto se oslanja na međunarodnu podršku jer bi dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen mogao dodatno ojačati pritisak na političke lidere da postignu dogovor. Ipak, bez konkretnih poteza i kompromisa na domaćoj političkoj sceni teško je očekivati da će BiH brzo ispuniti uvjete za početak pristupnih pregovora. Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), nije prošloga tjedna skrivao zabrinutost zbog kašnjenja u usvajanju ključnih zakona koji su nužni za provedbu potrebnih reformi. U njegovim izjavama osjeća se jasna politička volja da se premoste razlike među političkim strankama i dođe do dogovora koji će omogućiti BiH da nastavi svoj put prema EU. Čović je naglasio kako uspješan ishod pregovora o reformama može biti politički iskorak za BiH, osobito uoči predstojećih izbora. – Ako uspijemo završiti ove reforme, BiH će moći pokazati Europi da smo na putu prema stabilnosti i integraciji – rekao je. Za Bosnu i Hercegovinu kašnjenje u provedbi reformi može imati ozbiljne posljedice.
Reforme na čekanju
EU je već smanjio sredstva za BiH u okviru Plana rasta zbog kašnjenja u provedbi ključnih mjera. U srpnju 2025. godine Bosna i Hercegovina je izgubila 10% svoje alokacije, odnosno 108,5 milijuna eura, zbog neispunjavanja uvjeta navrijeme. Daljnja kašnjenja mogla bi dovesti do dodatnog smanjenja financijskih sredstava, a u najgorem slučaju sredstva mogu biti potpuno povučena, što bi imalo dugoročne negativne posljedice na razvoj BiH. Provedba reformi je ključna za modernizaciju infrastrukture, jačanje vladavine prava, poboljšanje uvjeta za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta te za održiv razvoj zemlje. Osim toga, kašnjenje u provođenju zelenih i digitalnih reformi može dovesti do zaostajanja BiH u odnosu na druge zemlje regije koje napreduju u tim područjima. S obzirom na globalne izazove poput klimatskih promjena i digitalizacije, takav zaostatak može smanjiti konkurentnost zemlje na međunarodnom tržištu. EU i njegovi dužnosnici kontinuirano upozoravaju BiH na potrebu za ubrzanjem reformskih procesa. Europska komisija je ponovila svoje stajalište da je provedba reformi nužna kako bi BiH mogla iskoristiti prednosti Plana rasta.
