Novo izvješće Europske komisije o napretku BiH na prilično izravan i brutalan način govori o neradu domaćih tijela, institucija i političkih predstavnika. Ako vlasti hitno ne započnu provedbu reformi, postoji sve veći rizik gubitka još 373 mil. eura
Novo izvješće Europske komisije o napretku BiH na prilično izravan i brutalan način govori o neradu domaćih tijela, institucija i političkih predstavnika na svim razinama jer u najvećem broju područja napretka nije bilo, dok je tek u manjem broju područja zabilježen ograničen ili određen napredak.
Pa iako bi takvo izvješće trebalo pokrenuti na promjene i ubrzanje ispunjavanje uvjeta, barem onih nužnih za dobivanje sredstava iz Plana rasta ili pak za otvaranje pregovora s EU. U javnosti do sada uglavnom čujemo pokušaje izgovora i svaljivanja krivnje za nerad na kompliciranu ustavnu strukturu i specifičnosti zemlje. Kreatori takvih izjava uglavnom zaboravljaju kako napredak nije postignut ni u onim segmentima koji ne traže preispitivanje ustavne pozicije svake od razine vlasti, poput sporazuma o instrumentu i zajmovima – ključnim preduvjetima za povlačenje sredstava iz Plana rasta, ali i seta reformi, čiji bi cilj trebao biti borba protiv korupcije, jačanje neovisnosti medija, uspostava funkcionalne tržišne ekonomije, sposobnosti nošenja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar EU-a, piše Večernji list BiH.
I dok domaći dogovor očito pada na ispitu, za to vrijeme BiH nastavlja nazadovati. Iako su vlasti u načelu nastavile javno iskazivati svoju predanost strateškom cilju integracije u EU, izvještajno razdoblje obilježilo je sve veće udaljavanje Bosne i Hercegovine od puta prema EU. U kontekstu Plana rasta Bosna i Hercegovina još treba potpisati i ratificirati sporazume o instrumentu i zajmovima, imenovati koordinatora za Instrument za reforme i rast, uspostaviti strukturu za praćenje i izvještavanje te žurno pristupiti provedbi reformi na koje se obvezala. To nije u stanju, uskoro će punih godinu dana. Unatoč zakonodavnim aktivnostima u oba doma Parlamenta koje se odnose na novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, oba zakona još uvijek treba usvojiti u skladu s europskim standardima. Oni su, uz imenovanje glavnog pregovarača, podsjećamo, preduvjet otvaranja pregovora.
