Fra Anđela Zvizdovića povijest pamti najprije po događaju koji se dogodio na Milodražu u ovoj župi. Ahdnama koju mu je uručio sultan kao jamstvo ispovijedanja vjere često je bila izigrana te se pokazalo da je ona mrtvo slovo na papiru – kazao je fra Emanuel Radić
Nakon Busovače, knjiga “Biografije franjevaca fojničkog samostanskog područja (XV. – 2022.)”, kojem, osim Fojnice, pripadaju i područja župa Brestovsko, Busovača, Bugojno te Uskoplje, autora fra Janka Ljubosa i arhivistice Sandre Biletić, tiskana u nakladi Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, predstavljena je i u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka.
Promociju je pratila i izložba portreta preminulih franjevaca, vizualni podsjetnik na fratre koji su svojih pastoralnim djelovanjem ostavili snažan pečat u svojoj redovničkog zajednici, ali i u katoličkom puku župa u kojima su bili na službi.
Među 241 životopisom franjevaca fojničkog samostanskog područja, koji su obrađeni na 580 stranica knjige, i životopis je fra Anđela Zvizdovića. Promotori knjige fra Emanuel Radić koji je u svome obraćanju podsjetio na povijest dolaska franjevaca u BiH koja počinje u 13. stoljeću dolaskom na područje Srebrenice, po kojoj Franjevačka provincija Bosne Srebrene nosi ime, a potom i fra Mirko Majdandžić, župnik u Brestovskom, posebno su se osvrnuli na događaj iz svibnja 1463. godine koji se odigrao na polju Milodraž koje pripada župi Brestovsko. U pitanju je susret fra Anđela Zvizdovića sa sultanom Mehmedom el Fatihom koji je rezultirao predajom ahdname.
– Fra Anđela Zvizdovića povijest pamti najprije po događaju koji se dogodio na Milodražu u ovoj župi u kojoj predstavljamo knjigu s biografijama franjevaca fojničkog samostanskog područja sa samostanon u Fojnici koji je, uz samostane u Kreševu i Kraljevoj Sutjesci, među najzaslužnijima za očuvanje identiteta katolika u BiH. Ahdnama koju mu je uručio sultan kao jamstvo ispovijedanja vjere često je bila izigrana te se pokazalo da je ona mrtvo slovo na papiru – kazao je fra Emanuel Radić.
Fra Mirko Majdanžić osvrnuo se na pokušaje da se ahdnama predstavi kao preteća povelja o ljudskim pravima.
– S ljudskim pravima se rađamo, njih nam daje Bog ili Allah kako hoćete, a ne neki vladar koji ahdnamom jamči slobodu ispovijedanja vjere franjevcima pod uvjetom da budu pokorni, ali ne i vjernicima. Ono što zaslužuje divljenje je sam potez fra Anđela Zvizdovića koji sam i bez ičije zaštite, osim samoga Boga, izlazi pred velikog sultana. Danas bi u BiH svi bili sultani, a fra Anđeo nitko i to je problem – kazao je, uz ostalo, fra Mirko Majdanžić.
Uz prisjećanje na susret franjevca i sultana na Milodražu, na promociji knjige s biografijama franjevaca fojničkog samostanskog područja u šest stoljeća njihova djelovanja, poimenice su spomenuti neki od najpoznatijih franjevaca rodom iz župe Brestovsko, poput fra Tomislava Trogrlića Šituma i fra Marka Štekića. Prepričavale su i mnoge zgode koje su zapisali franjevci, a iznesen je i podatak što je to bilo od ključne važnosti da bi njihov broj godinama bio daleko najveći u Fojnici iz koje je u razdoblju koje obrađuje knjiga bilo daleko najviše, 180 franjevaca. Iz Uskoplja ih je 24, iz Busovače 16, iz Bugojna 12 te iz Brestovskog 9.
– Škola je glavni razlog zbog kojeg je u Fojnici bilo najviše franjevaca. Oni su se okupljali tamo gdje je bila škola – pojasnio je fra Janko Ljubos jedan od autora knjige “Biografije franjevaca fojničkog samostanskog područja (XV.-2022.)“ . Na ispisinamim
stranicama knjige autorima je posebno zahvalio fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
– Ovu knjigu vidim kao oblik zahvalnosti franjevcima koji su činili dobro. Jer, franjevci su dobri ljudi. A da nikad ne stare dokazuje i jedan od autora fra Janko Ljubos time što je vlastitu ideji o knjizi sam ostvario – kazao je fra Zdravko Dadić, provincijal.
Uz životopise 241 franjevca, autori fra Janko Ljubos i Sandra Biletić prikupili su i brojne zanimljive podatke o povijesti BiH i Katoličke crkve na ovim prostorima, čiji su vjerni čuvari upravo franjevci. Među njima su i promjene koje su utjecale na brojnost franjevaca u pojedinima sredinama. Tako danas iz Fojnice imamo samo jednog živućeg franjevca i svećenika, iz Bugojna pet, iz Brestovskog šest, iz Uskoplja 12 i iz Busovače 19. Promociju knjige u Brestovskom nastupom su upotpunili fra Mirko i njegovi tamburaši te ženski vokalni sastav Corona iz Sarajeva pod vodstvom Tijane Vignjević.
