Zastupnički dom Federalnog parlamenta, nakon rasprave o svim točkama dnevnog reda 21. redovite sjednice, glasao je noćas te prihvatio većinom glasova Prijedlog zakona kojim je propisano administrativno davanje gradskog statusa općini Kiseljak, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, koji kao posebno kazneno djelo tretira teško ubojstvo ženske osobe.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na svojoj večerašnjoj sjednici usvojio je Prijedlog Zakona o gradu Kiseljaku sa 61 glasom Za.
Kako bi Zakon stupio na snagu potrebno je da i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na svojoj sjednici podrži ovaj Prijedlog Zakona o gradu Kiseljaku!
Zastupnici SDA, problematizirali su prijedlog zbog činjenice da Travnik kao sjedište SBŽ nema status grada, a Kiseljak će ga dobiti.
Srednjobosanska županija je nakon Novog Travnika dobila još jedan grad, a u pitanju je Kiseljak. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH završena je rasprava o Prijedlogu zakona o gradu Kiseljaku, a o ovom zakonskom rješenju zastupnici su se izjasniti po završetku rasprave o svim točkama dnevnog reda.
Kad je u pitanju Prijedlog zakona o gradu Kiseljaku i raspravi koja je uslijedila nakon što je federalni ministar pravde Vedran Škobić obrazložio zbog čeka Kiseljak treba dobiti status grada s naglaskom na bogatu povijest i ubrzan razvoj, ovaj zakon je dobio potreban broj glasova zastupnika (61 glas ZA), kako onih iz vladajućih stranaka tako i oporbenih. Vrlo zanimljivu raspravu o ovom zakonu započeo je zastupnik Damir Nikšić koji je izjavio kako će predložiti da Kiseljak, ukoliko dobije status grada promijeni ime u Kigrad. Sasvim očekivano, zastupnici SDA kao i prilikom proglašenja, problematizirali su prijedlog zbog činjenice da Travnik kao sjedište SBŽ nema status grada, a Kiseljak će ga dobiti. Replicirao im je Siniša Đukić, zastupnik SDP-a i predsjednik OO SDP-a Travnik s tvrdnjom da je upravo SDA odustala od inicijative da Travnik postane grad.
Rasprava je potom krenula u smjeru propitivanja zakona kojima općine mijenjaju status i postaju gradovi, a po kojem su 22 općine u F BiH dosad dobile status grada. Čulo se promišljanje i da gradovi ne dobivaju više novaca iz europskih fondova u odnosu na općine te da je u nekim zemljama članica Europske unije na snazi trend po kojem se gradovi pretvaraju u ruralne sredine upravo kako bi povukli više sredstava iz eu fondova. Ipak, potpora Prijedlogu zakona o gradu Kiseljaku nije izostala što su potvrdili i zastupnici HNS-a BiH koji podržavaju svaki prijedlog koji je sukladan Ustavu FBiH te kojeg je inicirala lokalna zajednica. Raspravu o Zakonu o gradu Kiseljaku završio je zastupnik DF-a Amir Ibrović.
„Budući da su Komšići pa tako i predsjednik naše stranke iz Kiseljaka mi ćemo za ovaj zakon dići obje ruke“, kazao je u šaljivom tonu Ibrović aludirajući na činjenicu da član Predsjedništva BiH Željko Komšić korijene vuče iz Kiseljaka. O tomu da je na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran glasovima Bošnjaka Ibrović nije govorio. Dobije li Prijedlog zakona o gradu Kiseljaku potporu u Zastupničkom domu, da bi stupio na snagu treba ga potvrditi i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Prihvaćen je većinom glasova i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, koji kao posebno kazneno djelo tretira teško ubojstvo ženske osobe.
– Ovaj prijedlog rezultat je kampanje “Nećemo umirati u tišini”, koju je u proteklih 11 mjeseci vodila organizacija Glas žene Bihać – navela je ta asocijacija čije su predstavnice prisustvovale sjednici.
Zastupnica Alma Kratina, također jedna od aktivnih zagovornica zakona ove vrste, kazala je prije glasanja da će njegovo eventualno prihvaćanje značiti veliki dan u zaštiti žena i djece od nasilja.
Ovim potezom zakonodavac jasno poručuje da nasilje nad ženama više neće biti tretirano kao „obično“ krivično djelo, već posebno teško kršenje zakona koje zaslužuje strožije sankcije, ocijenjeno je.
Prema odobrenim izmjenama, za rodno motivirano ubojstvo žene predviđene su kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Kazna će biti dodatno otežana u slučajevima kada je žrtva prethodno zlostavljana, bila u ovisnom odnosu prema počinitelju ili je djelo počinjeno u kontekstu seksualnog nasilja i rodne neravnopravnosti.
U težim slučajevima – poput kaznenih djela protiv ustavnog poretka, trgovine ljudima, seksualnih delikata i nasilja u obitelji – zatvorska kazna do godinu dana više se neće moći zamijeniti novčanom. Time se dodatno pooštrava pristup kažnjavanju ovih kaznenih djela.
Osim izmjena kazndnog zakonodavstva, kolokvijalno nazvanim zakonom o femicidu, Zastupnički dom je na sjednici prihvatio noćas većinom glasova i dva zakone sasvim drugačije materije, čiji predlagač je Federalna vlada. Ovi akti oobreni su po hitnom postupku.
Prvi je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima čija suština je po riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, usklađivanje s odlukom Vijeća ministara BiH odnosno s pooštravanjem kontrole kvaliteta tečnih naftnih goriva. Usklađene su i prekršajne odredbe s odlukom Vijeća ministara, a na osnovu odgovarajuće europske direktive o smanjenju sadržaja sumpora u tečnim gorivima.
Drugi prihvaćeni akt je Prijedlog zakona o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH te je kao razlog za njegovo donošenje predlagač naveo, između ostalog, potrebu inoviranja propisa u ovoj oblasti budući da je sadašnji zakon star već 18 godina.
Većinu glasova je dobio i Nacrt zakona o plinu u FBiH, a prema obrazloženju predlagača, Federalne vlade, njime su istaknuti i osnovni ciljevi ostvarivanja energetske politike u sektoru prirodnog plina, među kojima su osiguranje sigurne opskrbe kupaca prirodnim plinom po definiranim standardima kvaliteta i pristupačnim cijenama. To su i osiguranje sigurnog, pouzdanog i efikasnog rada, održavanja i razvoja sustava za distribuciju te pružanje propisanog kvaliteta usluga distribucije prirodnog plina, kao i efikasna regulacija djelatnosti u ovom sektoru, zaštita prava i interesa korisnika sustava uključujući pravo pristupa mreži, sigurnost i kvalitet opskrbe, dostupnost te razvoj konkurentnog tržišta prirodnog plina. Tu su i usklađivanje razvoja ovog sektora s energetskom i ekonomskom politikom Federacije te racionalno i ekonomično korištenje prirodnog plina i zaštita okoliša, kao i usklađivanje s propisima Europske unije radi uspostavljanja pravnog i institucionalnog okvira u skladu s pravnim nasljeđem EU, navela je Vlada.
Osim navedenih akata, većinom glasova je na ovoj sjednici odobreno formiranje Odbora za istragu i praćenje sanacije posljedica katastrofalnih poplava i klizišta u FBiH iz listopada prošle godine.
Nije odobren i predloženi zaključak parlamentarnog Odbora za ekonomsku i financijsku politiku da Uredbom Vlade o pomoći samostalnim gospodarstvenicima i obrtnicima budu obuhvaćene i privatne predškolske ustanove radi očuvanja postojećih radnih mjesta.
Zastupnici su većinom glasova odobrili program rada Doma za 2025. godinu te su upoznati s progrmom ovogodišnjeg rada Federalne vlade.
Ubrzo nakon tih odluka, završena je ova dugotrajna sjednica Doma, koja je počela jutros nešto iza deset sati a okončana 20 minuta prije ponoći.
Datum naredne bit će poznat
Kiseljak.info
