Bitka za nasljednika pape Franje vjerojatno će biti vrlo ispolitizirana, posebno s obzirom na nedavni sukob pape s katoličkim američkim potpredsjednikom JD Vanceom. Zabrinut da se “ovoga puta neće izvući”, papa povlači poteze koji će osigurati zaštitu njegova papinskog nasljeđa.
Papa Franjo (88) je početkom mjeseca primljen na poseban odjel u bolnici Gemelli u Rimu s respiratornom infekcijom. Od tada je otkazao niz javnih pojavljivanja. Posljednja je to u nizu papinih zdravstvenih kriza, a u djetinjstvu mu je odstranjen i dio pluća.
Papa Franjo ozbiljno je zabrinut za svoje zdravlje nakon posljednje u nizu hospitalizacije zbog teškog bronhitisa i žuri se zavezati “labave krajeve” uoči bitke za svoga nasljednika, piše Politico.
Prema dvojici upućenih, Franjo je patio od jakih bolova i privatno je izrazio uvjerenost da ovaj put neće izdržati. U nedjelju su liječnici u Gemelliju uznemirili Papu zabranivši mu da održi svoju redovnu jutarnju propovijed, koju je rijetko propuštao, čak i kad je bio u bolnici, rekli su jedan od upućenih ljudi i treća osoba.
Kako mu se zdravlje pogoršalo, papa je krenuo dovršavati ključne inicijative i imenovao osobe koje simpatizira na ključne položaje, nakon progresivno obojenog papinstva obilježenog gorkim ideološkim podjelama.
Otkako je postao papa 2013., Franjo ima za cilj učiniti Crkvu inkluzivnijom, otvarajući ključne uloge ženama i LGBT+ osobama. Iako je to izazvalo bijesne reakcije mnogih konzervativaca, liberali se žale da su reforme bile nedovoljne. U međuvremenu, papini napori da stane na kraj neobuzdanom zlostavljanju djece od strane svećenika polučili su različite rezultate.
Papinsko nasljeđe bit će političko
Nekoliko dana prije nego što je hospitaliziran, produljio je mandat talijanskom kardinalu Giovanniju Battisti Re kao dekanu Kardinalskog zbora. Pozicija je to koja ima ulogu nadgledati neke pripreme za potencijalnu konklavu, tajno okupljanje koje određuje izbor novog pape. Potez, kojim je kontroverzno izbjegnuto zakazano glasovanje o sljedećem dekanu od strane najviših kardinala, imao je za cilj osigurati da se proces odvija u skladu s Franjinim željama, tvrde izvori Politica.
Re, dugogodišnji operater u Vatikanu, prestar je da bi i sam sudjelovao u konklavi. Ipak, on će biti ključna figura u raspravama iza zatvorenih vrata koje se često vode prije konklave. To što ga je Francis izabrao za dekana umjesto mlađeg kandidata sugerira da je želio zadržati prijateljsko lice u ulozi koja će braniti njegovu ostavštinu, rekao je jedan od ljudi.
“Priprema konklave važnija je jer se tamo odvija lobiranje”, rekao je izvor.
Također, jedna od zadaća Rea bit će održavanje pogrebnih obreda kada papa umre.
Prije nego što mu se zdravlje pogoršalo, Franjo je prolazio kroz politički osjetljivo vrijeme. Ranije ovog mjeseca dao je izvanredan ukor potpredsjedniku Sjedinjenih Država JD Vanceu koji je opisao Ordo Amoris, teološki koncept koji se odnosi na ljubav, a kojim je Vance opravdavao migrantsku politiku predsjednika Donalda Trumpa. Papin otpor izazvao je bijes Bijele kuće, povećavajući izglede za visoko politiziranu bitku za nasljeđe ako Franjo umre.
“Oni su već utjecali na europsku politiku, ne bi imali problema utjecati na konklavu. Možda traže nekoga tko se manje sukobljava”, rekao je jedan pomni promatrač vatikanske politike, misleći na Trumpovu administraciju.
Papa je u subotu također ubrzao svoj reformistički potez bez presedana da imenuje časnu sestru, sestru Raffaellu Petrini, za sljedeću i prvu ženu guvernericu Vatikana, najavljujući da će Petrini mandat započeti 1. ožujka.
Čak i ako papa preživi posljednju u nizu svojih bolesti, promatrači vide ovo kao vjerojatnu prekretnicu jer Frajo prebacuje fokus s napredovanja reforme na njezino zaključavanje.
“Možda neće umrijeti sada, ali naravno da na kraju hoće. Svi umiremo – a on je 88-godišnjak s problemima s plućima”, rekao je jedan vatikanski dužnosnik.
