Christian Schmidt dostavio je Generalnom tajniku Ujedinjenih naroda 66. izvješće OHR-a o implementaciji Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik u sažetku izvješća navodi kako je vladajuća koalicija u bh. entietu Republika Srpska nastavila da “podriva državu” i njene institucije, te ističe da je domaće vlasništvo nad reformskim procesom “ključni faktor” za napredak zemlje ka članstvu EU, no da obaveze da se izvrše ustavne reforme kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci za sada nisu dale rezultate.
Ovo je Schmidtovo sedmo redovito izvješće Generalnom tajniku otkako je 1. kolovoza 2021. godine preuzeo dužnost Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. Travnja 2024. do 15. listopada 2024. godine.
“Politička situacija tijekom izvještajnog razdoblja dala je mješovitu sliku. Eksterno, EU je nastavila da pruža zamah za ubrzanu europsku integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neispunjavanja svih zahtjeva Plana rasta. Interno, razdoblje je bilo obilježeno pripremama za nedavne lokalne izbore održane 6. listopada 2024. godine, ali i kontinuiranim pokušajima podrivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir“, navodi on, te dodaje da je izvještajno razdoblje završeno tužnim događajem uslijed vanredne situacije u zemlji uzrokovane poplavama i klizištima koja su rezultirala gubitkom života i štetom na imovini u pet središnjih općina.
Izbori i Schmidtove izmjene zakona
Schmidt navodi kako su lokalni izbori u BiH provedeni u “mirnoj atmosferi bez većih incidenata“. Ističe kako su građani i predstavničke nevladine organizacije u zemlji pokazali “snažno odobravanje” primjene novih tehnologija za jačanje integriteta izbora, koje su po prvi put implementirane nakon što je on uveo izmjene Izbornbog zakona 26. ožujka ove godine.
Također navodi da je njegovom odlugom uvedena zabrana osobama osuđenim za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti da budu kandidati ili obnašaju bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost.
“Istovremeno, nove odredbe koje zabranjuju korištenje govora mržnje u izborne svrhe donijele su pozitivne rezultate među političkim subjektima, uz evidentno smanjenje broja takvih slučajeva. Poboljšanje integriteta izbora svakako je jedan od ključnih elemenata napora za obnovu povjerenja građana u izbore i razvoj demokratske tradicije u zemlji. Ipak, uporno niska razina sudjelovanja žena u političkom životu ostao je nepromijenjen na nedavnim lokalnim izborima“, naveo je Schmidt.
Europske integracije i neuspjeh “politike etniciteta”
Schmidt navodi kako je, u pogledu reformi i evropskih integracija, izvještajno razdoblje “svjedočio neuspjehu politike etniciteta, što je kulminiralo neuspjehom usvajanja Nacrta agende reformi sukladno sa svih 113 zahtjeva Plana rasta“.
“Kao posljedica toga, Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja u regiji koja je isključena iz Plana rasta Europske unije, a odgovornost leži na domaćim političkim akterima. U međuvremenu, izražena posvećenost vlade europskoj integraciji ostaje nepromijenjena“, naveo je.
Istakao je da će “domaće vlasništvo nad reformskim procesom na kraju biti ključni faktor za napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu ka europskim integracijama“, no da obaveze da se izvrše ustavne reforme kako bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci za sada nisu dale rezultate.
Nedostatak inicijative za implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava
Schmidt ističe kako političke stranke i vlasti u Bosni i Hercegovini “nisu preuzele nikakvu inicijativu” u vezi implementacije gore navedenih presuda, “pokazujući malo interesa za djelovanje, uprkos ponovljenim pozivima međunarodne zajednice i mene kao Visokog predstavnika da implementiraju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i povezanim slučajevima, što zahtijeva izmjenu ustava Bosne i Hercegovine kako bi se eliminisala diskriminacija“.
“Visoki predstavnik je, između ostalog, odgovoran za održiv razvoj demokracije u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, u narednom vremenu ću pozvati sve relevantne strane da pokrenu inicijativu za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava“, naveo je on.
“Podrivanje države” i povijesni revizionizam
Schmidt je podcrtao da “vladajuća koalicija u bh. entietu RS nastavlja podrivati državu Bosnu i Hercegovinu, potkopavati autoritet njenih središnjih institucija i slabiti njihov učinak“.
Međutim, on navodi kako su, uprkos nastavku donošenja neustavnog Izbornog zakona RS-a, sve političke stranke u Republici Srpskoj odlučile sudjelovati na nedavnim lokalnim izborima koje je organiziralo Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine.
Dana 23. svibnja 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli proglašava “Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici iz 1995. godine” i u kojoj se osuđuje bilo kakvo negiranje tog historijskog događaja i bilo kakve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid koje su presudili međunarodni sudovi.
Schmidt navodi da je usvajanje Rezolucije naišlo na “agresivnu kampanju povijesti revizionizma, ponavljanja negiranja genocida u Srebrenici i veličanja ratnih zločinaca” od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Neposredno prije glasovanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Rezoluciji o Srebrenici, Vlada RS usvojila je takozvani nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju” od Federacije Bosne i Hercegovine, dokument za koji Schmidt naglašava da “zanemaruje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.
Nakon usvajanja UN rezolucije o Srebrenici, 8. lipnja 2024. godine u Beogradu je održan prvi Sve-srpski sabor “Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska” s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.
Schmidt ističe da je u međuvremenu Narodna skupština RS nastavila rad u pravcu “stvaranja paralelnog pravnog okvira“, te da su tokom izvještajnog perioda nastavljeni izazovi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj prema institucijama na državnom nivou, posebno prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i prema instituciji i mandatu Visokog predstavnika.
“To uključuje prijetnje i zapaljivu retoriku, ali i akcije koje imaju za cilj podrivanje mog kredibiliteta kao Visokog predstavnika, čime se narušava mogućnost implementacije mog mandata. Takve akcije su direktno kršenje Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji zahtijeva punu saradnju strana Sporazuma sa Visokim predstavnikom“, naveo je Schmidt.
Nasilje prema povratnicima
Prema Schmidtovom izvještaju, raniji trendovi nasilja povezanog s povratnicima su se nastavili tokom izvještajnog razdoblha, uz nekoliko slučajeva nasilja i zastrašivanja povratnika.
“Takvi slučajevi nastavljaju stvarati napetost i opterećivati međunacionalne odnose, otežavajući napore ka poboljšanju odnosa i pomirenju. Nasilje vezano za povratak, zajedno sa širim kontekstom povremenih slučajeva općeg međunacionalnog nasilja, generira dodatna ograničenja za pozitivne procese“, naveo je.
Schmidt ističe kako su se međunacionalne tenzije i, općenito, razina zabrinutosti primjetno povećali tokom travnja i svibnja u vremenu javne rasprave i kampanje u vezi sa usvajanjem UN Rezolucije o Srebrenici, kada su zabilježena izvješća o povećanoj anksioznosti među lokalnim stanovništvom.
“Kao Visoki predstavnik, nastavljam pozivati sve relevantne strane da pokažu veću toleranciju i povećaju svoj angažman na međunacionalnom dijalogu ka pomirenju“, dodao je.
Ne ispunjavaju se uvjeti za zatvaranje OHR-a
Schmidt navodi da nije postignut značajan napredak u implementaciji Agende 5+2 tijekom izvještajnog razdoblja.
“Nije bilo zakonodavnog rada na državnoj razini u vezi sa rješavanjem visoko spornog pitanja državne imovine. Određeni koraci koje su preuzele entitetske vlasti su prvo suspendirani, a zatim poništeni od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“, navodi on.
Pozdravio je nastavak “pozitivnog trenda” u Brčko distriktu, no istakao da razinu napretka nije ubrzan.
Istakao je također da Fiskalno vijeće BiH nije održalo nijednu sjednicu tijekom izvještajnog razdoblja i nije usvojilo Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u Bosni i Hercegovini za period 2025-2027, “što ometa pripremu državnog proračuna za 2025. godinu“.
Pregovori o novom Zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskog vijeću i novom Zakonu o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio grupe reformi u vezi vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Europske komisije, nastavljeni su tokom izvještajnog razdiblja “bez konačnih rezultata”, navodi Schmidt.
BiH na raskrižju
Schmidt smatra da postoji “obilje dokaza da se, ako se koordinirano upravlja njima, Opći okvirni sporazum za mir i europska integracija komplementarni i međusobno se osnažuju“.
“Perspektiva europske integracije Bosne i Hercegovine do sada je bila moguća zahvaljujući sigurnim temeljima koje pruža Opći okvirni sporazum za mir, ali proces europske integracije je taj koji će zadržati zemlju na putu ka trajnom miru i prosperitetu“, navodi on.
“Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrižju da iskoristi ili propusti priliku koja se pojavljuje u vidu kandidature za članstvo u EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati Opći okvirni sporazum za mir, koji ostavlja nedvosmislene odredbe o suverenitetu, teritorijalnom integritetu i administrativnoj strukturi zemlje“, ističe Schmidt.
