Njemačka postaje sve kompliciranija za život i izuzev ekonomskih tema koje su nezaobilazne. Odgoj djece u tamošnjem društvu postaje sve ozbiljnija stvar

Bliže nam se blagdani Svi sveti i Dušni dan, trenuci kada se prisjećamo svojih najmilijih koji više nisu s nama. Ovi blagdani, koji se tradicionalno obilježavaju 1. i 2. studenoga, posebni su trenuci u godini kada posjećujemo groblja, donosimo cvijeće, palimo svijeće i odajemo počast našim voljenima.

Prilike, ali i nedostaci
Ove godine mnogi ljudi, pogotovo oni koji su otišli u inozemstvo, planiraju povratak kući, barem i nakratko, kako bi proveli ove važne dane s obitelji. Posljednjih godina primjećuje se zanimljiv trend – povratak obitelji iz inozemstva, posebno iz Njemačke, u svoje domovine poput BiH i Hrvatske. Iako se nekada Njemačka smatrala obećanom zemljom, mnogi danas donose odluku da se vrate. Razlozi za povratak su različiti. Neki se vraćaju zbog nostalgije, drugi ističu visoke troškove života kao jedan od glavnih čimbenika. Međutim, povratak nije uvijek jednostavan ni masovan. I dalje mnogi vide Njemačku kao zemlju koja nudi bolje prilike za rad i ekonomski napredak. No, unatoč tome, životno zadovoljstvo igra veliku ulogu u odluci o povratku.

Sociolozi ističu da su oni koji su otišli u Njemačku s planom kratkotrajnog boravka često skloni povratku nakon što postignu financijsku sigurnost. Također, mnogi ističu da je povratak često povezan sa željom za bliskošću s obitelji, posebice u situacijama kada se domaći uvjeti života poboljšaju. Jedan od zanimljivih razloga koji se sve češće navodi je taj što roditelji ne žele da im se djeca odgajaju u njemačkom društvu koje, prema njihovim tvrdnjama, sve manje priznaje ulogu roditelja u odgoju i dovodi u pitanje tradicionalne vrijednosti, uključujući poimanje spola. – Sve je više roditelja koji ne žele da im se djeca odgajaju u društvu koje se udaljava od tradicionalnih vrijednosti. Mnogi se osjećaju ugroženo zbog liberalnih stavova o rodnim identitetima i normama koje se često doživljavaju kao nametanje novih pravila, što izaziva nesigurnost i gubitak autoriteta roditelja – navode obitelji koje su se vratile. Također, prisutnost migranata i izbjeglica s Bliskog istoka i Ukrajine dodatno komplicira situaciju. Zabrinutost raste zbog dijela migranata koji ne žele raditi, a time stvaraju pritisak na socijalni sustav Njemačke. – Postoji sve veća zabrinutost zbog migranata koji odbijaju radne prilike, što povećava troškove za socijalnu skrb. Njemačka vlada godišnje troši milijune na socijalne programe, uključujući smještaj, zdravstvenu zaštitu i druge oblike pomoći, što rezultira velikim gubicima za državni proračun – ističu stručnjaci. U tom kontekstu sve se više poziva na reforme koje bi osigurale ravnotežu između humanitarnog prihvata i ekonomskog doprinosa migranata. Ove godine, zbog specifičnih okolnosti, mnogi su odlučili vratiti se za blagdane, čak i ako to znači veće troškove putovanja.