Naime, 4. korak na putu prema članstvu pretpostavlja da je potrebno ispuniti uvjete kako bi, uz suglasnost svih država članica, bili otvoreni pristupni pregovori, a u kontekstu BiH ti su uvjeti sadržani u Mišljenju Europske komisije koja je definirala 14 ključnih prioriteta.

Metodologija pregovora

Među tim prioritetima je i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, odnosno u slučaju aktualne političke situacije, i presudu “Ljubić”, a koja govori o legitimnom političkom predstavljanju. Koliko će proći od vremena dobivanja statusa kandidata do otvaranja pregovora, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan odgovor, uostalom, on uglavnom ovisi o provedbi preuzetih zadaća. Upravo zbog toga dodatno raste značaj sporazuma koji su nedavno potpisali HDZ BiH i stranke “osmorke”, a u kojima je ključa pozornost usmjerena na proces europskih integracija.

U kontekstu primjera iz okruženja Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine. Nakon što je službeno dobila status države kandidatkinje, idući važan korak u pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji bio je otvaranje pristupnih pregovora koji su formalno počeli 3. listopada 2005. godine.

Kada je riječ o samim pregovorima, revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, donijela je nekoliko novina u ovaj proces, a najvažnija pretpostavlja uvođenje tematskih klastera, što u praksi znači omogućavanje temeljitije političke rasprave po tematskim područjima i identificiranje mogućnosti za rano usklađivanje i integraciju u politike Europske unije.

Ključna uloga predviđena je za klaster temeljnih pitanja (vladavina prava, ekonomski kriteriji i reforma javne uprave), gdje je potrebno ostvariti dovoljan napredak prije otvaranja drugih klastera.

Predviđa se da se pregovori u dijelu temeljnih pitanja prvi otvaraju i posljednji zatvaraju te da napredak po temeljnim pitanjima određuje ukupnu dinamiku pregovora. Ako je ostvaren zadovoljavajući napredak po reformskim prioritetima, to bi trebalo dovesti do bliže integracije s Europskom unijom kroz ubrzanu integraciju i povećana ulaganja te financiranje.

Inače, u revidiranoj metodologiji postoji šest tematskih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje. Svako poglavlje obrađuje se pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje.

Inače, treba podsjetiti i na činjenicu da se revidirana metodologija temelji na istim, dobro utvrđenim kriterijima za pristupanje EU. Kriteriji su definirani još 1993. godine na Europskom vijeću u Kopenhagenu. Istodobno, u slučaju zapadnog Balkana, dodatni uvjeti za članstvo utvrđeni su u dokumentu “Proces stabilizacije i pridruživanja” i najvećim dijelom odnose se na regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.

Što čeka Bosnu i Hercegovinu za dva tjedna, pitanje je koje će u danima koji slijede sve više dobivati na značaju u medijskom, ali i političkom prostoru. Povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Olivér Várhelyi u intervjuu za BHRT nedavno je jasno poručio kako Bosna i Hercegovina više nema vremena za gubljenje i još uvijek se radi na tome da zaista i dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji na sjednici Europskog vijeća u prosincu.

Ubrzanje puta

– Nadam se da će zemlje članice EU-a prihvatiti taj prijedlog, ali i da ćemo čuti pozitivne vijesti iz Bosne i Hercegovine o urađenom poslu i ispunjenim uvjetima – dodao je Várhelyi. Upravo je pitanje ispunjavanja uvjeta jedno od ključnih kada je riječ o definiranju odnosa političkih stranaka nakon listopadskih izbora, a u nedavno potpisanom sporazumu HDZ-a BiH i “osmorke” pitanje europskih integracija u središtu je pozornosti.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Sarajevu je održao radni sastanak s povjerenikom Várhelyijem, i to uoči potpisivanja dokumenta naziva “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. – 2026. godine” u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U njemu je jasno naglašeno poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidacijskog statusa, ubrzanje procesa integracija prema punopravnom članstvu, kao i suradnja sa svim institucijama Europske unije u korist europskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne provedbe europskih standarda. U kontekstu političkih standarda navedeno je kako će se žurno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Europskog suda za ljudska prava.