Sve članice EU-a moraju se dogovoriti o pristupanju svake nove zemlje, kao i o tempu pregovora i uvjetima pod kojima pristupa

Prošloga tjedna Europska komisija predložila je Europskom vijeću donošenje odluke o dodjeli kandidacijskog status Ukrajini zbog ruske agresije s kojom je suočena, kao i Moldaviji, dok se Gruzija našla u sličnoj poziciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina jer se od nje traži ispunjavanje uvjeta kako bi zaslužila takvu poziciju, piše Večernji list BiH.

Tako je Europska komisija potvrdila kako politički kriteriji mogu biti važniji od reformi zbog kojih se godinama zapadni Balkan nalazi na čekanju, a posebice Bosna i Hercegovina koja je imala sličnu sudbinu kao i Ukrajina. O preporuci će sada raspravljati čelnici 27 zemalja članica EU-a na samitu ovoga tjedna u Bruxellesu.

Milanovićev uvjet

Sve članice EU-a moraju se naime dogovoriti o pristupanju svake nove zemlje, kao i o tempu pregovora i uvjetima pod kojima pristupa. Dodjela kandidacijskog statusa početak je dugog procesa u kojem Komisija uspostavlja “pretpristupnu strategiju”, program potpore za provedbu potrebnih reformi za integraciju, uz financijsku pomoć. Otvaranje pregovora opet moraju odobriti dvadesetsedmorica. Na takvu odluku Europske komisije reagirao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je, začudo, nakon svakodnevnih medijskih čerečenja u BiH, portretiran kao političar koji ipak skrbi za BiH. Svejedno, izostale su pohvale. Milanović je ponovno izjavom dignuo ljestvicu i hrvatskoj Vladi.

– Postane li Ukrajina kandidat za EU, hrvatska Vlada mora kategorički uvjetovati da istoga dana to postane i Bosna i Hercegovina. Ako Ukrajina može dobiti status kandidata u stanju u kojem se trenutačno nalazi i iz kojega želim da što prije izađe, čitava po mogućnosti, onda nulta točka hrvatske vanjske politike, nacionalne politike, sigurnosne politike, treba biti da status kandidata dobije i Bosna i Hercegovina. BiH je u sigurnosnom i svakom drugom smislu u boljem stanju od Ukrajine i nema ni jednog razloga, ni ekonomskog ni sigurnosnog ni ljudskog, da BiH ne dobije taj status ako ga dobije Ukrajina. Očekujem da Vlada i njezini predstavnici, kad će se već govoriti o davanju statusa kandidata Ukrajini, kategorički uvjetuju da ga dobije i BiH. Ukrajina kandidat?! U redu. BiH kandidat istog dana! – istaknuo je Milanović.

Odgovor Vijeća EU-a vrlo će se brzo čuti. Politolog i doktorand Ivan Pepić sa Sveučilišta u Ženevi smatra kako je prema zapadnom Balkanu nepravedna poruka Europske komisije.

– Doduše, to ne znači da će te tri države preko noći postati članice EU-a, pa se taj potez Europske komisije više može promatrati kao još jedan izraz solidarnosti koji bi učvrstio političku i ubrzao projektnu suradnju. Zapadni Balkan stalna je meta uvjeta Europske unije, pogotovo BiH, u kojoj Visoki predstavnik još djeluje unatoč negativnim mišljenjima europskih institucija, uključujući mišljenje Venecijanske komisije o ovlastima visokog predstavnika – smatra Pepić. Navodi kako EU treba napraviti ozbiljnu analizu i nametnuti se kao snažniji igrač na zapadnom Balkanu.

– Europska unija trebala bi napraviti sveobuhvatnu reviziju svoje politike i ciljeva prema zapadnom Balkanu jer su neki postavljeni uvjeti i mehanizmi zastarjeli i korijene vuku iz prastarog samita u Solunu 2003. godine. Što se tiče Bosne i Hercegovine, jedan od dodatnih uvjeta bila je provedba presude Europskoga suda za ljudska prava Sejdić i Finci, a sad je to izborna reforma općenito.

Izborna reforma

Kako ne postoji konsenzus oko tog pitanja, potrebna je pomoć EU-a koja, umjesto da izvrši politički pritisak na one koji bojkotiraju izbornu reformu, kažnjava jednako sve građane BiH. Ako se stvari ne promijene, moguće je da će Europska unija još dugo ostati sa zalijepljenim epitetom političkog patuljka na zapadnom Balkanu, pogotovo u BiH, gdje je sve agresivnija politička prisutnost neeuropskih država – smatra Pepić.