Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine raspisalo je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. studenog 2025. godine, koji će koštati 6.490.000 KM.

Izvjestitelj SIP-a je na početku sjednice predložio 23. studenog za datum održavanja prijevremenih izbora.

Zatim je otvorena rasprava članova SIP-a, prilikom čega se prvi javio Željko Bakalar, koji je kazao da podržava održavanje prijevremenih izbora, kao i datum, za koji smatra da je u okviru zakonskog roka.

Međutim, on vjeruje da se time što će izbori biti raspisani samo za kandidate iz reda srpskog naroda vrši diskriminacija Hrvata i Bošnjaka, koji na regularnim izborima, teorijski imaju šansu da budu predsjednici RS-a.

No, drugi član Jovan Kalaba se osvrnuo na istu situaciju koju su imali kada je umro predsjednik RS-a Milan Jelić, navodeći kaki su i tada raspisali izbore samo za kandidate iz reda srpskog naroda. Nakon toga su pojedini Hrvati i Bošnjaci podnijeli žalbe, navodeći kako su diskriminisani, ali su sudovi te žalbe odbili zbog toga što potpredsjednicima iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nije ni istekao mandat.

Stoga, Kalaba vjeruje kako bi i sada potencijalne žalbe bile odbijene na isti način, a da bi uvrštavanje Bošnjaka i Hrvata kao potencijalne kandidate samo izazvalo konfuziju među biračima.

Član CSIP-a Vlado Rogić saglasan je sa Kalabom, navodeći da bi uvrštavanje svih konstitutivnih naroda u izbore omogućilo Hrvatima i Bošnjacima duplu predizbornu kampanju, a da ne bi napravilo suštinsku razliku u rezultatima izbora.

Ahmed Šantić je dodao kako već postoje izabrani hrvatski i bošnjački potpredsjednici te da bi uvrštavanje Hrvata i Bošnjaka kao kandidata teorijski moglo dovesti do situacije da i predsjednik i potpredsjednik budu iz istog konstitutivnog naroda, što je suprotno ustavu.

Vanja Prutina Bjelica je, obraćajući se na sjednici, kratko pojasnila da je suglasna s kolegama koje smatraju da pravo na kandidaturu trebaju imati samo Srbi s obzirom na to da je samo Srbinu i oduzet mandat. Međutim, slaže se s Bakalarom da u ovakvoj situaciji kod izbora samo predsjednika, a ne i potpredsjednika, postoji pravna praznina. Pojašnjava da se kod pravnih praznina treba fokusirati na to šta je cilj, a to je popuniti upražnjeno mjesto.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić se pak slaže s Bakalarom da bi omogućavanje kandidature samo Srbima ograničili pravo na slobodne izbore.

Podsjetila je da je bila članica SIP-a i u vrijeme pravnih dilema koje su imali kada je umro Milan Jelić te da te dileme postoje i danas. Tada je ona smatrala da se kandidatura mora osigurati svim nacionalnostima, te ističe da ne može sada promijeniti mišljenje, s obzirom na to da se ništa u zakonima nije promijenilo od tada do danas.

Na kraju su glasali za raspisivanje izbora prilikom čega je četvero bilo za, dvoje protiv, a jedno nije bilo tu.

Zatim su usvojili Odluku o zaključivanju Centralnog biračkog popisa za izbor predsjednika RS-a, kao i Uputu o procedurama za provođenje prijevremenih izbora.