Iako se u Bosni i Hercegovini svake godine rađa sve manje djece, broj kućanstava u kojima se čuje dječji smijeh još je uvijek značajno veći od prosjeka Europske unije. Prema posljednjim podacima Eurostata, od 202 milijuna kućanstava u Europskoj uniji, u njih manje od četvrtine žive djeca (23,6 posto).

Još je poraznija činjenica da i ona kućanstva Europske unije koja imaju djecu do 17 godina uglavnom imaju tek jedno. Isti podaci pokazuju kako je tijekom prošle godine među kućanstvima s djecom u Europskoj uniji njih 49,8 posto imalo samo jedno dijete, 37,6 posto ih je imalo dvoje djece, a 12,6 posto troje ili više djece. Kada je riječ o broju djece po kućanstvu, postoje znatne razlike po državama. Najveći broj kućanstava s djecom bio je u Slovačkoj (35,6 posto), Irskoj (31 posto) i na Cipru (28,6 posto), a najmanji u Finskoj (18 posto), Litvi (19,6 posto) i Njemačkoj (20,1 posto). Kućanstva s jednim djetetom dominirala su u svim zemljama EU-a, osim u Nizozemskoj, gdje je udio kućanstava s dvoje djece bio veći. Najveći broj kućanstava s troje djece zabilježen je u Irskoj (20,6 posto djece), Švedskoj (18,1 posto) i Finskoj (17,4 posto). S druge strane, samohrani roditelji u cijeloj Europskoj uniji čine 12,7 posto kućanstava.

Najveći broj njih je u baltičkim državama: Estoniji (36,7 posto), Litvi (29,5 posto) i Latviji (24,9 posto) te Danskoj (23,2 posto). Najmanji broj kućanstava s jednim roditeljem je u Slovačkoj, Grčkoj i Sloveniji (manje od 5 posto). Kada je riječ o Hrvatskoj, od 1,45 milijuna kućanstava, u njih 378 tisuća živjela su djeca do 17 godina. Među nešto više od petine kućanstava s djecom, 12 posto ih ima jedno dijete, 10 posto dvoje, dok samo 3,8 posto kućanstava ima troje i više djece. Raniji podaci vezani uz Bosnu i Hercegovinu pokazuju kako ova zemlja u usporedbi s Europskom unijom još uvijek ima znatno manji udio kućanstava koja se sastoje od jednočlanih ili dvočlanih obitelji – 42,8 posto, kao i znatno viši udio kućanstava koja se sastoje od više članova obitelji (tročlana i četveročlana kućanstva i kućanstava koja se sastoje od pet i više članova). Također, u Bosni i Hercegovini je nešto više od 27 posto kućanstava bez djece, riječ je o bračnim i izvanbračnim zajednicama. Kako se navodi u dokumentu “Analiza stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini”, koji je izradila grupacija SeConS uz podršku UNPFA-e, a čiji se podaci temelje uglavnom na rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH, broj bračnih zajednica bez djece je 26,3 posto, a izvanbračnih 0,9 posto. Nešto veći postotak bračnih zajednica bez djece je u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH.

Broj kućanstava

Kako se navodi u spomenutom dokumentu, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata prosječna veličina kućanstava u BiH pala je s 5,2 na 3,1 člana. Najmanja prosječna veličina kućanstva registrirana je popisom stanovništva 2013. godine u Republici Srpskoj (2,85 članova), nešto je veća u Federaciji BiH (3,09 članova) i najveća u Distriktu Brčko (3,11 članova). Zanimljivo je spomenuti da je, prema istim podacima, prosječna veličina kućanstava u urbanim područjima manja od prosječne veličine kućanstava koja žive u drugim područjima – 2,82 u odnosu na 3,24. Budući da se u zemljama Europske unije smanjuje broj kućanstava s djecom, očekivano raste broj samačkih kućanstava.

U razdoblju od 2015. do prošle godine njihov broj se povećao za 16,9 posto, dok se ukupni broj kućanstava povećao za 5,8 posto. Najveći porast (19,8 posto) ovih kućanstava zabilježen je u dobi od 64 godine. I udio parova bez djece u gotovo jednom desetljeću rastao je iznad pet posto, a udio parova s djecom smanjio se za 4,4 posto.