State Department također upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, kao i pritiscima kojima su izloženi.
Američki State Department objavio je Izvješće o ljudskim pravima u 2023. godini, te u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu naglasio nekoliko zabrinjavajućih stvari, posebno u Republici Srpskoj s naglaskom na “razornu i zapaljivu retoriku predsjednika Milorada Dodika, koja je doprinijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji”.
Dokument je podijeljen u sedam poglavlja koji se odnose na poštivanje osnovnih ljudskih prava u raznim segmentima društva, te uključuje izvješća o ozbiljnim problemima s neovisnošću pravosuđa, ograničenjem slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu, kao i važno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća kandidata manjine, korupciju u vlasti itd.
U prvom poglavlju koje se odnosi na poštivanje integriteta pojedinca, ističe se kako nekažnjavanje ratnih zločina počinjenih tijekom 1992.-1995. i dalje predstavlja “ozbiljan problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene”, prenosi BHRT.
– Tužiteljstvo BiH tijekom godine do listopada nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija – navodi se u izvješću američkog State Departmenta.
Kada je u pitanju stanje pravosuđa, ističe se kako su političke stranke i osobe povezane s organiziranim kriminalom ponekad utjecale na pravosuđe u politički osjetljivim predmetima, posebno onima povezanima s korupcijom, a prema neovisnim medijskim izvorima, vlasti ponekad nisu provodile sudske odluke, posebno odluke Ustavnog suda.
U poglavlju koje se odnosi na poštivanje građanskih sloboda, odnosno slobodu izražavanja, izvješće upozorava na usvajanje izmjene i dopune Kaznenog zakona RS u kolovozu prošle godine, kojima se ponovno inkriminira kleveta.
State Department također upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, kao i pritiscima kojima su izloženi.
– Zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisci i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća povećali su se tijekom godine prema Udruženju BH novinari, udruženju koje je također primijetilo da je manje slučajeva riješeno u korist novinara koji su tvrdili da su im povrijeđena prava. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) usvojilo je preporuku da sva tužiteljstva imenuju nekoga tko će omogućiti komunikaciju tužitelja s drugim pravosudnim tijelima i novinarskim udrugama. Učinilo je to šest županija u Federaciji, uključujući Sarajevo – navodi se u dokumentu.
Poglavlje koje se tiče slobode izražavanje ističe neprocesuiranje negiranja genocida, koje je kažnjivo zakonom.
– Tijekom godine do 17. listopada nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za poricanje genocida, veličanje ratnih zločina ili poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida od strane izabranih predstavnika i medijskih izvora postalo je sve prisutnije, što je Centar označio kao zabrinjavajući trend. U ožujku je državni tužitelj BiH otvorio predmet protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog negiranja genocida – naglašava se.
Kada su u pitanju javni servisi, uključujući BHRT i RTV FBIH, Izvješće navodi kako oba emitera nastavljaju s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili neovisnu uređivačku politiku, te da ostaju izložene političkom utjecaju.
– Neprovođenje državnog Zakona o javnom emitiranju i naplata pretplate držalo je državnu javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu činili. Vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom – naglašava se, i dodaje kako je više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo pravnim i financijskim mjerama, kao i političkim pritiscima utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje, pa su zbog toga neki mediji prakticirali autocenzuru.
U dijelu Izvješća koji govori o sloboda mirnog okupljanja i udruživanja navodi se da je zakonima osigurana sloboda mirnog okupljanja i udruživanja, ali je vlada ograničila te slobode.
Dodaje se kako je nasilje nad LGBTQI+ osobama i dalje rašireno, uz odgođeno i neadekvatno procesuiranje zločina počinjenih nad njima. LGBTQI+ aktivisti i novinari suočeni su s fizičkim napadima, a predsjednik RS-a Milorad Dodik dao je zapaljive izjave protiv zajednice. Institut za medicinu u RS-u zabranio je davanje krvi LGBTQI+ osobama.
LGBTQI+ osobe suočene su s problemima slobode okupljanja u RS-u, a vlasti nisu dopustile Povorku ponosa u Banja Luci. Međutim, Povorka ponosa BiH u Sarajevu protekla je bez incidenata.
U Izvješću se spominje i slučaj ‘Respiratori’, u kojem je bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić osuđen na zatvorsku kaznu.
– Državno tužiteljstvo ove zemlje donijelo je dvije osuđujuće presude za korupcijsku shemu povezanu s pandemijom COVID-19 u Federaciji. 2020. bivši premijer Fadil Novalić, bivša ministrica financija Jelka Milićević i bivši direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi su za korupciju nakon što su nabavili neupotrebljive respiratore iz Kine u vrijednosti od šest milijuna dolara. Nakon presude, Novalić je u travnju osuđen na četiri, a Solak na šest godina zatvora. Miličević je oslobođena svih optužbi – navodi se.
