Studija na više od 99 milijuna ljudi iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske također je potvrdila koliko su poznate komplikacije cjepiva rijetke, a istraživači su potvrdili da dobrobiti cjepiva protiv covida-19 još uvijek “uvelike nadmašuju rizike”, javlja Guardian.
Kako je istraživanje provedeno?
Istraživači koji rade kao dio Globalne mreže podataka o cjepivima (Global Vaccine Data Network) upotrijebili su anonimizirane elektroničke zdravstvene podatke kako bi usporedili stope 13 bolesti mozga, krvi i srca kod ljudi nakon što su primili cjepivo Pfizer, Moderna ili AstraZeneca sa stopom koja bi se očekivala od tih stanja u stanovništva prije pandemije.
Studija je s visokom razinom točnosti potvrdila poznate veze između cjepiva mRNA (Pfizer i Moderna) i rijetkih nuspojava miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala tanke opne koja prekriva srce). Također je potvrdila Guillain-Barréov sindrom, prilikom kojem imunološki sustav napada živce, i trombozu cerebralnog venskog sinusa (vrsta krvnog ugruška u mozgu) kao rijetke nuspojave povezane s cjepivom AstraZeneca.
Otkrivena nova rijetka nuspojava
Ali nova rijetka nuspojava, akutni diseminirani encefalomijelitis, upala i oteklina u mozgu i leđnoj moždini, također je identificirana u analizi podataka kao povezana s cjepivom AstraZeneca. Nalazi su objavljeni danas u međunarodnom časopisu Vaccine.
Profesor Jim Buttery, jedan od voditelja Globalne mreže podataka o cjepivima, rekao je da je otkriće potaknulo istraživače da neovisno potvrde nuspojavu dovršetkom druge studije, ovaj put analizirajući zaseban skup podataka od 6.8 milijuna Australaca koji su primili cjepivo AstraZeneca.
Istraživanje jedne nuspojave otkrilo drugu
Ne samo da je australska studija potvrdila akutni diseminirani encefalomijelitis kao rijetku nuspojavu, već im je velika količina podataka specifičnih za AstraZenecu također omogućila otkrivanje druge nove rijetke nuspojave, poznate kao transverzalni mijelitis ili upala leđne moždine.
Australska studija, koja je također objavljena danas u časopisu Vaccine, pokazala je da su podaci prevedeni na iznimno mali rizik od akutnog diseminiranog encefalomijelitisa od 0.78 slučajeva na svakih milijun doza i 1.82 slučaja na milijun doza za transverzalni mijelitis.
Buttery, koji je također viši istraživački analitičar na institutu Murdoch Children’s Research u Australiji, rekao je da “za rijetke nuspojave ne saznajemo sve dok se cjepivo ne primijeni na milijunima ljudi”.
“Niti jedno kliničko ispitivanje ne može imati dovoljno podataka da odgovori na ta pitanja i stoga ta pitanja saznajemo tek nakon što je cjepivo predstavljeno”, rekao je.
Rizik od miokarditisa i dalje puno veći kod infekcije covidom
Buttery je rekao da je rizik od miokarditisa još veći kod prirodne infekcije covidom nego nakon cijepljenja. Oba stanja su ozbiljna, ali se pacijenti obično oporave od njih, rekao je.
Profesorica Julie Leask, stručnjakinja za cjepiva sa Sveučilišta u Sydneyju, rekla je da je važno promatrati ove rezultate realno te da infekcija covidom povećava rizik od nekih od ovih rijetkih stanja “mnogo više nego cjepivo”.
Rekla je da su studije također potvrdile da “njihovi stručnjaci za cjepiva obraćaju pozornost na to kada cjepiva dovedu do ozbiljnih nuspojava i da na to djeluju”. “Povjerenje u sustav koji će otkriti probleme i riješiti ih vrlo je važan dio snažnog programa cijepljenja”, rekla je Lesak.
