Energija koju ulažu premijer Plenković i tim te predsjednik Zoran Milanović rezultira daleko većim razumijevanjem posebnosti BiH kod ključnih partnera u međunarodnoj zajednici
Iako je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u posljednji trenutak otkazao posjet BiH zbog sigurnosnih razloga, njegove dosadašnje poruke, ali i one jučerašnje upućene u Zagrebu, odnosno izaslanika u Novoj Biloj, bile su u funkciji poziva za zajedništvo, a sadašnje pozicije Pantovčaka i Markova trga sjajno se nadopunjuju i praktično je to prvi put nakon 20 godina da se razumije, inzistira i snažno radi na očuvanju sunarodnjaka u BiH, piše Večernji list BiH. Nije Milanović do kraja razjasnio zašto nije došao u središnju Bosnu, ali je uputio jasnu poruku kako Hrvatska treba još snažnije inzistirati na zaštiti sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini.
Klika iz Sarajeva
“Ja ne mogu biti prijatelj sa svakim, ako s nekim, a to je unitaristička klika iz Sarajeva, koja se predstavlja za domoljube, treba biti u sukobu, ja ću s njima biti u sukobu. BiH bez Hrvata ne postoji. Najmanji su, ali oni su jezičac na vagi za opstanak države. Ako me nakon svega toga šačica unitarističkih bukača, moralnih kamatara ne voli, onda super”, rekao je Milanović. Smatra i da hrvatskom narodu u BiH pomažu njegove izjave jer bi inače bili izloženi stihiji. Izaslanik u središnjoj Bosni, hrvatski veleposlanik Ivan Sabolić, istaknuo je zapravo ključnu nit ovoga odnosa, a to je zajedništvo. “Hrvati su povijesni i autohtoni narod u Bosni i Hercegovini i baštine najstariju povijest ovih prostora. Jedinstvo koje danas vidimo na političkom planu poticaj su svima nama da se nastavimo boriti za jednakopravnost Hrvata kao ustavotvornog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Sabolić. Hrvatski premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana prigodom boravka u Sarajevu i Mostaru, ali i u intervjuu za Večernjak iskazao zadovoljstvo zajedništvom Hrvata u BiH te najavio kako će se još snažnije angažirati kako bi se popravio njihov položaj. Prije svega na međunarodnome planu. “Mi smo došli s najboljim namjerama i želimo da se riješi jedna anomalija koja postoji od 2006. godine i muči Hrvate u BiH. Kad bi se malo džentlmenski pristupilo, mislim da imamo sve mogućnosti da BiH dobro funkcionira, a da RH bude akter koji će podržavati BiH”, poručio je Plenković. On je istaknuo kako je i osobno u razgovorima s kolegama na vrhu EU-a upozorio na potrebu očuvanja Hrvata kao jednakopravnog naroda. U međusobnom nadmetanju hrvatski premijer i predsjednik počesto si međusobno podižu ljestvicu u pogledu snažnije zaštite pozicije sunarodnjaka u BiH. Tako je bilo i oko donošenja zaključaka s nedavno okončanog zasjedanja Vijeća Europske unije.
Dodatni iskorak
Čak i ako se ne radi o smišljenoj podjeli uloga, ono što je učinio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman na Vijeću EU-a, ali i kritike predsjednika predstavljaju zapravo pokušaj da se napravi što je moguće bolji rezultat koji bi zadovoljio očekivanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. A to je jamčenje da će se očuvati temelji daytonske formule – konstitutivnost naroda u praksi kroz legitimno političko predstavljanje. To u suštini znači da se prestane s praksom preglasavanja Hrvata na izborima kao što je to bio slučaj s izborom Željka Komšića glasovima Bošnjaka.
