Prije 22 godine Bosnu i Hercegovinu potresla je priča o Oleni Popik, 21-godišnjoj Ukrajinki koja je preminula u Mostaru 3. studenoga 2004. godine. Njezina smrt otvorila je brojna pitanja o organiziranoj prostituciji, trgovini ljudima i djelovanju kriminalnih skupina diljem zemlje.

Prema tadašnjim policijskim saznanjima i medijskim izvješćima, dio njezina tragičnog životnog puta vodio je i kroz Kiseljak.
Slučaj Olene Popik ponovno je privukao pozornost javnosti nakon što je portal Fokus.ba, povodom 22. obljetnice njezine smrti, objavio arhivske tekstove iz prosinca 2004. godine. Riječ je o novinarskim istraživanjima koja su svojedobno izazvala veliku pozornost u Bosni i Hercegovini, ali i susjednim državama.
Priča o mladoj Ukrajinki godinama se povezivala s tvrdnjama da je tijekom boravka na Balkanu HIV-om zarazila čak 5.000 osoba.
Međutim, za takav broj nikada nisu predstavljeni vjerodostojni epidemiološki dokazi, zbog čega ga treba promatrati isključivo kao neprovjerenu tvrdnju iz tadašnjih medijskih napisa.
Iza senzacionalističkih naslova nalazila se znatno složenija i tragičnija priča o mladoj ženi koja je, prema tadašnjim policijskim informacijama, bila izložena iskorištavanju i mogućoj trgovini ljudima.
Od Ukrajine preko Slovenije i Srbije do Bosne i Hercegovine
Olena Popik rođena je 1983. godine u Ukrajini. Prema podacima koje su tada prikupile policijske službe, njezin put prema Balkanu započeo je 2002. godine, kada je legalno boravila u Sloveniji.
U svibnju te godine stigla je u Celje, gdje je radila u jednom noćnom klubu. Nakon isteka slovenske vize vratila se u Ukrajinu, gdje je živjela s majkom i maloljetnim sinom.
Već sljedeće godine ponovno je napustila domovinu. Preko Mađarske stigla je u Srbiju, gdje je određeno vrijeme boravila u Novom Sadu i Beogradu.
Tadašnji mediji pisali su da je bila prisutna na privatnim zabavama i u noćnim klubovima, a među njezinim navodnim klijentima spominjale su se i osobe iz poslovnog i političkog života.
Prema informacijama koje je tada objavljivala Slobodna Bosna, njezin konačni cilj bila je Bosna i Hercegovina.
Dolazak u BiH i boravak u središnjoj Bosni
Tijekom 2003. godine Olena je, prema tadašnjim policijskim informacijama, boravila u Sarajevu, gdje se spominje njezina povezanost s noćnim barom Florida.
Početkom 2004. godine njezin se put nastavio prema Tuzli, a potom prema Zenici i središnjoj Bosni.
U svibnju 2004. godine boravila je u ugostiteljskom objektu King u naselju Kaonik, na ulazu u Lašvansku dolinu.
Dana 2. lipnja policija je u tom objektu provela akciju tijekom koje je zatekla Olenu i još dvije strane državljanke. Sve tri privedene su radi provjere okolnosti njihova boravka i rada.
Olena je tada, prema medijskim izvješćima, izjavila da nije žrtva trgovine ljudima. Nadležni MUP Zeničko-dobojske županije izrekao joj je mjeru protjerivanja s područja te županije, uz mogućnost žalbe.
Nakon toga njezino kretanje ponovno je postalo predmet policijskih provjera i kasnijih novinarskih istraživanja.

Kiseljak se spominje kao jedna od postaja njezina tragičnog puta
Za javnost u Kiseljaku posebno je zanimljiv dio arhivskih izvješća u kojem se navodi da je Olena Popik, nakon boravka u Kaoniku, navodno premještena najprije u Travnik, a zatim u Kiseljak.
Prema tekstu Slobodne Bosne iz studenoga 2004. godine, istražitelji su raspolagali informacijama da je mlada Ukrajinka nakon odlaska iz središnje Bosne završila pod nadzorom osoba povezanih s organiziranjem prostitucije u Hercegovini.
U jednom dijelu tadašnjeg izvješća navodi se kako je Olenu u Kiseljaku od zasad nepoznate osobe navodno preuzeo Igor Salčin iz Mostara, nakon čega je završila kod Dženana Golića, također iz Mostara.
Drugi arhivski tekst navodi da je, nakon Kaonika, najprije premještena u Travnik, a potom u Kiseljak, odakle je njezin put nastavljen prema Mostaru.
Ovi navodi pokazuju da se Kiseljak spominjao u tadašnjoj rekonstrukciji njezina kretanja kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, važno je naglasiti da se radi o informacijama iz novinarskih izvješća i policijskih saznanja iz 2004. godine. Iz dostupnih tekstova nije moguće utvrditi koliko je dugo boravila u Kiseljaku, na kojoj lokaciji niti pod kakvim točno okolnostima.
Nema ni vjerodostojnih podataka na temelju kojih bi se moglo zaključivati o eventualnom prijenosu HIV-a na području Kiseljaka.
Policijska operacija i istraga trgovine ljudima
Nakon boravka u središnjoj Bosni Olena se tijekom ljeta 2004. godine pojavila u Mostaru.
Prema tadašnjim izvješćima, njezin dolazak povezuje se s razdobljem neposredno prije svečanog otvaranja obnovljenog Starog mosta.
Policija je istraživala skupinu osoba za koje se sumnjalo da su sudjelovale u organiziranju prostitucije i trgovini ženama.
U arhivskim tekstovima spominju se Dženan Golić i Edin Kreso iz Mostara te Milan Galić iz okolice Posušja, koji su u okviru tadašnje istrage bili pritvoreni zbog sumnji povezanih s iskorištavanjem Olene Popik.
Prema navodima iz 2004. godine, istražitelji su sumnjali da je Olena tijekom boravka u Mostaru bila pod stalnim nadzorom te da joj je bilo ograničeno slobodno kretanje.
Posebno zabrinjavajući bili su navodi da joj je oduzeta putna isprava i da nije mogla samostalno odlučivati o svojem odlasku.
U istragu su bile uključene policijske strukture iz više dijelova Bosne i Hercegovine, a provjeravale su se i moguće veze osumnjičenih s organiziranim skupinama koje su djelovale izvan granica države.
Tadašnji mediji izvještavali su i o širenju istrage na druge osobe povezane s noćnim klubovima i organiziranjem prostitucije u Hercegovini.
Valja naglasiti da su navedena imena i okolnosti preuzeti iz arhivskih izvješća o tadašnjoj istrazi te sami po sebi ne predstavljaju dokaz nečije kaznene odgovornosti.
Od skupih noćnih klubova do potpunog iskorištavanja
Jedan od detalja koji je posebno privukao pozornost javnosti odnosio se na novčane iznose koji su se spominjali u vezi s iskorištavanjem mlade Ukrajinke.
Prema tadašnjim novinarskim istraživanjima, u početnom razdoblju njezina boravka na Balkanu spominjali su se iznosi od nekoliko stotina konvertibilnih maraka.
Kasnije su se u policijskim informacijama pojavljivali navodi o njezinu premještanju između različitih osoba i ugostiteljskih objekata, pri čemu su se spominjali iznosi od 450 do 500 KM.
Pred kraj života, kada je njezino zdravstveno stanje bilo izrazito teško, mediji su navodili da su osobe koje su je iskorištavale naplaćivale znatno manje iznose.
Takvi navodi, umjesto kao zanimljivost o cijenama, danas prije svega svjedoče o mogućim razmjerima iskorištavanja žene koja se nalazila u iznimno ranjivom položaju.
Smrt u Mostaru i povratak u Ukrajinu
Olena Popik preminula je 3. studenoga 2004. godine na Odjelu za plućne bolesti i tuberkulozu u Mostaru, u dobi od samo 21 godine.
Prema tadašnjim medijskim informacijama, bolovala je od više ozbiljnih bolesti, uključujući AIDS i tuberkulozu.
Njezina smrt izazvala je snažne reakcije javnosti i dodatno potaknula policijske istrage.
Posmrtni ostaci mlade Ukrajinke prevezeni su iz Mostara u Sarajevo, odakle su zrakoplovom transportirani u Ukrajinu, gdje je pokopana.
Istraga o okolnostima njezina boravka i iskorištavanja u Bosni i Hercegovini nastavila se i nakon njezine smrti.
Tvrdnje o 5.000 zaraženih nikada nisu vjerodostojno potvrđene
Slučaj Olene Popik posebno je ostao zapamćen po tvrdnjama da je HIV-om zarazila više tisuća osoba.
Takve su tvrdnje bile prisutne u pojedinim medijskim izvješćima iz studenoga i prosinca 2004. godine, a kasnije su se ponovno pojavljivale u javnosti.
Međutim, ne postoje predočeni pouzdani medicinski ili epidemiološki dokazi koji bi potvrdili da je Olena Popik HIV prenijela na 5.000 osoba.
Važno je razlikovati HIV, virus koji napada imunološki sustav, od AIDS-a, uznapredovalog stadija HIV infekcije.
Suvremena medicina omogućava uspješno liječenje HIV-a, a osobe koje uz terapiju održavaju nedetektabilnu količinu virusa ne prenose ga spolnim putem.
Zbog toga se tvrdnje iz arhivskih tekstova ne mogu nekritički predstavljati kao potvrđene činjenice.
Priča koja i nakon 22 godine otvara brojna pitanja
Tragična sudbina Olene Popik i danas podsjeća na razdoblje u kojem su trgovina ljudima, organizirana prostitucija i iskorištavanje stranih državljanki predstavljali ozbiljan sigurnosni i društveni problem u Bosni i Hercegovini.
Posebno je potresna činjenica da je riječ o mladoj ženi koja je iza sebe ostavila maloljetno dijete, a čiji je život završio daleko od rodne Ukrajine.
Za Kiseljak je ovaj slučaj zanimljiv i zbog arhivskih navoda prema kojima je grad bio jedna od postaja na njezinu putu prema Hercegovini.
Iako mnoge pojedinosti iz tadašnjih istraga nisu razjašnjene u dostupnim izvješćima, slučaj Olene Popik ostao je jedno od zapaženijih upozorenja na posljedice trgovine ljudima i iskorištavanja žena.
Dvadeset i dvije godine poslije, njezina priča zaslužuje biti ispričana prije svega kao priča o ljudskoj tragediji, a ne samo kroz senzacionalističke tvrdnje koje su pratile njezinu smrt.
Izvor: Fokus.ba
