Istodobno se produbljuje jaz prema visokoobrazovanima. Radnici sa strukovnim obrazovanjem na početku karijere u prosjeku zarađuju 4571 franak (oko 4890 eura), a do kraja radnog vijeka dođu do 6289 franaka (oko 6730 eura). Oni s fakultetskom diplomom počinju sa 6189 franaka (oko 6620 eura) i dosežu 10.438 franaka (oko 11.170 eura)

Švicarci kreću u borbu za veće plaće radnika sa strukovnim obrazovanjem. Pierre-Yves Maillard predsjednik Švicarskog saveza sindikata (SGB), za Blick je najavio novu narodnu inicijativu kojom bi svatko sa završenim naukovanjem morao zarađivati najmanje 5000 franaka (oko 5350 eura) mjesečno. “Strukovno obrazovanje mora se ponovno isplatiti, a plaće moraju biti dovoljne za život. Ali to je sve rjeđe tako”, rekao je Maillard. Upozorio je da su plaće radnika sa završenim naukovanjem zbog inflacije posljednjih godina realno pale. “Ovo se ne može nastaviti. Sada je potrebna ofenziva plaća”, poručio je.

Sindikat se zato ne želi ograničiti samo na godišnje pregovore o plaćama. Ako kongres SGB-a krajem tjedna da zeleno svjetlo, izradit će se prijedlog inicijative, a prikupljanje potpisa moglo bi početi iduće godine. Maillard smatra da se problem predugo odgađa. “Poslodavci promiču strukovno obrazovanje kao idealan put, ali štede na plaćama”, kaže.

Sindikalna analiza pokazuje da 28 posto radnika sa završenim naukovanjem zarađuje manje od 5000 franaka (oko 5350 eura) mjesečno, i to za puno radno vrijeme od 40 sati tjedno i uz 13 plaća godišnje. Njih 15 posto ne dobiva ni 4500 franaka (oko 4800 eura). Najteže je ženama, svaka treća zarađuje manje od 5000 franaka, a gotovo svaka peta ispod 4500.

“Takve plaće nisu dovoljne za uzdržavanje obitelji u Švicarskoj. Mnogi ljudi žive na rubu egzistencije”, upozorava Maillard. Niske plaće najraširenije su u zanimanjima u kojima radi mnogo žena, poput trgovine, frizeraja, uslužnih djelatnosti i vrtića. No, ni automehaničari ni vozači, zanimanja u kojima prevladavaju muškarci, ne prolaze mnogo bolje.

Maillarda posebno frustrira to što plaće godinama stoje na mjestu. Realni medijan plaća kvalificiranih radnika danas je čak 2,1 posto niži nego 2016. godine. “Ne može biti ispravno da netko sa strukovnim obrazovanjem iz godine u godinu gubi kupovnu moć. Moramo zaustaviti to siromaštvo”, naglašava.

Istodobno se produbljuje jaz prema visokoobrazovanima. Radnici sa strukovnim obrazovanjem na početku karijere u prosjeku zarađuju 4571 franak (oko 4890 eura), a do kraja radnog vijeka dođu do 6289 franaka (oko 6730 eura). Oni s fakultetskom diplomom počinju sa 6189 franaka (oko 6620 eura) i dosežu 10.438 franaka (oko 11.170 eura). “Razlika između kvalificiranih radnika i visokoobrazovanih i dalje raste. Iskustvo se kod strukovnjaka ne cijeni dovoljno”, kaže Maillard. Minimalna plaća, dodaje, pomogla bi da se cijela ljestvica podigne i za radnike s dugim stažem.

Uvjeren je da će prijedlog naići na podršku javnosti. “Kriza kupovne moći se pogoršala. Tvrtke ostvaruju profit, ali radnici to ne vide u svojim novčanicima. To se mora promijeniti”, poručio je. Reprezentativno istraživanje agencije Feldlabor, koje je naručio sindikat, daje mu za pravo. Prijedlog podržava 66 posto ispitanika, a protiv je njih 25 posto. Potpora prelazi stranačke granice: za je 81 posto lijevih i zelenih birača, 71 posto birača centra i 62 posto birača desne Švicarske narodne stranke. Čak i među liberalima više je pristaša nego protivnika, 49 prema 36 posto.

Sindikat se bori i za mlade koji su tek na naukovanju. Peticiju za osam tjedana godišnjeg odmora za naučnike potpisalo je 176.000 ljudi, a SGB sada razmatra hoće li i taj zahtjev pretočiti u narodnu inicijativu. “Zahtjevi prema naučnicima dramatično su porasli. Treba im više odmora kako bi se bolje oporavili i učinkovitije pripremili za ispite”, objašnjava Maillard.