Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predložio je novi model obračuna minimalnih plaća prema kojem bi radnici s osnovnom školom imali minimalnu plaću od 1.500 KM, dok bi za one s visokom stručnom spremom ona iznosila 1.900 KM. Međutim, prijedlog nije prihvatljiv ni Vladi Federacije BiH ni poslodavcima, a dogovor o povećanju plaća još nije postignut, piše BHRT.

Minimalna plaća trebala bi biti usklađena do početka nove godine, no zbog odlaska aktualne Vlade i neizvjesnosti oko formiranja nove upitno je hoće li taj rok biti ispoštovan. Dok radnici veće plaće traže i prosvjedima na ulicama, iz Sindikata poručuju da postoji model koji bi omogućio redovito usklađivanje primanja, uzimajući u obzir rast prosječne plaće i stupanj obrazovanja zaposlenih.

Sindikat predlaže različite iznose prema obrazovanju

Savez samostalnih sindikata BiH predlaže da se minimalna plaća ubuduće određuje prema stručnoj spremi radnika, odnosno da se iznosi razlikuju ovisno o stupnju obrazovanja. Uz to, redovito usklađivanje plaća trebalo bi vezati uz rast prosječne plaće.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović upozorio je da bi izostanak dogovora mogao dovesti do organiziranja novih prosvjeda pred institucijama Federacije BiH i predstavnicima poslodavaca.

„Vidjet ćemo što će se dogoditi s ovom Vladom i što će se dogoditi s novom Vladom. Ako budemo imali problem, sigurno ćemo organizirati prosvjede pred Vladom Federacije BiH i Udruženjem poslodavaca”, poručio je Kurtović.

Posljednji sastanak Ekonomsko-socijalnog vijeća nije donio konkretne rezultate. Sindikat upozorava na nesrazmjer između ponuđenog povećanja plaća i rasta troškova života. Dok Vlada predlaže rast plaća od 3,5 posto, potrošačka košarica skuplja je za devet posto.

Dodatno upozoravaju da je samo 4,46 posto poslodavaca radnicima isplatilo neoporezivi dio pomoći od 300 KM, iako su u Federaciji BiH za pet posto smanjeni doprinosi koji idu na teret poslodavca.

Vlada ne prihvaća sindikalni prijedlog

S druge strane, iz Vlade Federacije BiH ne prihvaćaju predložene iznose od 1.500 i 1.900 KM. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević smatra da bi se pitanje minimalne plaće trebalo riješiti njezinim usklađivanjem, a ne uvođenjem iznosa koje predlaže Sindikat.

„Vjerujem da će to ipak završiti u domeni usklađivanja plaće, a ne 1.500 odnosno 1.900, kako su skale bile predviđene”, rekao je Hasičević.

Pitanje povećanja plaća povezano je i s potrebom nastavka reforme poreznog sustava, na što upozoravaju ekonomisti koji sudjeluju u radu zakonodavne vlasti. Ekonomist i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić ističe kako je potrebno smanjiti zbirnu stopu doprinosa s 36 na 31 posto te u središte pozornosti staviti prosječnu, a ne minimalnu plaću.

Prema njegovoj procjeni, konkretnije rješavanje ovog pitanja moglo bi se očekivati tek sljedeće godine, kada se otvori prostor za nastavak porezne reforme i promjene na tržištu rada.

„Realnije je očekivati da će se taj problem rješavati tek sljedeće godine, odnosno kada se otvori pitanje spuštanja zbirne stope doprinosa, reforme tržišta rada i aktivacije i implementacije modela online fiskalizacije”, rekao je Čavalić.

Ekonomisti upozoravaju na pad industrijske proizvodnje

Dok Sindikat traži veća primanja za radnike, ekonomisti upozoravaju da se prilikom određivanja minimalne plaće mora voditi računa i o mogućnostima poslodavaca. Profesor ekonomskih znanosti Željko Rička smatra da je zbog visoke inflacije i pada industrijske proizvodnje posebno teško pronaći rješenje koje bi istodobno poboljšalo standard zaposlenih i očuvalo gospodarsku aktivnost.

„Cijene rastu i mi na to ne možemo utjecati jer netko u drugim zemljama kreira politiku koja se odražava na naše resurse, a s druge strane, sami smo krivi što imamo pad industrijske proizvodnje. Industrija pada, a mi očekujemo bolja primanja – to jedno s drugim ne ide”, upozorio je Rička.

Sličan je i stav profesora ekonomskih znanosti Edina Glogića, koji smatra da nije prihvatljivo da radnici rade za niska primanja, ali ni da povećanje troškova rada dovede do urušavanja gospodarstva. Ističe kako gospodarska aktivnost mora ostati temelj funkcioniranja države te da je reforma nužna kako bi se pronašlo održivo rješenje.

„Nije rješenje, s jedne strane, da radnici rade za niska primanja, ali s druge strane, nije ni rješenje da se gospodarstvo uruši jer je ono generator funkcioniranja jedne države. Ako nemamo gospodarskih aktivnosti na razini kako bi trebale biti, onda ćemo svi dugoročno biti u problemu, što znači da je u svakom slučaju reforma na prvom mjestu”, rekao je Glogić.

Nova poskupljenja mogla bi umanjiti učinak povećanja plaća

Dok se traži model povećanja plaća koji bi bio prihvatljiv radnicima, poslodavcima i Vladi, aktualna vlast najavljuje i povećanje cijena struje i plina. Očekuje se da bi se nova poskupljenja mogla odraziti na cijene osnovnih životnih namirnica.

Zbog toga ekonomisti upozoravaju na mogućnost da rast troškova života umanji učinak budućeg povećanja plaća. Drugim riječima, čak i ako do povećanja primanja dođe, inflacija bi mogla „pojesti” njegov dio, neovisno o tome koliki će iznos na kraju biti dogovoren.