Izetbegović tvrdi da su prijedlozi s vremenom išli sve više u smjeru zahtjeva koje su postavljali Andrej Plenković i Dragan Čović te da je u jednom trenutku odlučio zaustaviti takve razgovore
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović gostujući u emisiji “Stav” govorio je o svojoj kandidaturi za Predsjedništvo BiH, pregovorima s Draganom Čovićem o izbornim rješenjima, odnosima sa SAD-om, o OHR-u i Miloradu Dodiku.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je u emisiji “Stav” da odluku o njegovoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH nije donio sam, nego ju je prepustio stranačkim strukturama.
Naveo je da je predlagao i druge osobe koje bi mogle biti kandidati, među kojima je spomenuo Denisa Zvizdića, ali da se rasprava unutar stranke na kraju ponovno usmjerila prema njemu.
Izetbegović smatra da su jedan od razloga njegovo iskustvo i rezultati iz vremena mandata u Predsjedništvu BiH. Govorio je o odnosima s NATO-om, europskom putu, prilagodbi SSP-a, koordinacijskom mehanizmu, pitanju državljanstava te međunarodnim kontaktima koje je imao.
Ja sam čovjek koji zaista radi i od koga izađe rezultat, da nešto ostane iza nas.
O pregovorima s Čovićem
Govoreći o odnosu dijela međunarodnih predstavnika prema SDA nakon prethodnih izbora, Izetbegović je ustvrdio da nije bila riječ o stavu cijele međunarodne zajednice, nego posebno tadašnjeg američkog veleposlanika Murphyja.
Kazao je da mu je bilo jasno stavljeno do znanja kako će biti potrebno napraviti određene ustupke radi stabiliziranja odnosa s Hrvatima, ali je, prema njegovim riječima, bio spreman razgovarati o takvom rješenju samo ako bi i Bošnjaci dobili odgovore na pitanja koja ih frustriraju.
Izetbegović tvrdi da su prijedlozi s vremenom išli sve više u smjeru zahtjeva koje su postavljali Andrej Plenković i Dragan Čović te da je u jednom trenutku odlučio zaustaviti takve razgovore.
Ne može jedan glas hrvatski vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih glasova. Ja to ne mogu prihvatiti, naglasio je Izetbegović.
Govorio je i o jednom od modela koji se razmatrao tijekom pregovora, tvrdeći da bi prema njemu SDA, unatoč izbornoj pobjedi, u svakom kantonu dobila “nula glasova“, dok bi HDZ prošao.
Prema njegovim riječima, ni takav prijedlog Čović nije prihvatio.
Čak i takav model je bio ponuđen i Čović ga nije prihvatio, bilo mu malo. Tražio je još dodatne garancije.
Izetbegović je potom doveo u pitanje što je, prema njegovu mišljenju, Čoviću bio primarni politički cilj.
Tako da se čovjek u jednom momentu upita je li Draganu Čoviću bitnije da zadrži ovaj mehanizam da su Hrvati svi ugroženi i da ih sve okupi s tim argumentima ili mu je zaista cilj da riješi pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
Govoreći o drugim političarima koji su sudjelovali u razgovorima, Izetbegović je spomenuo Konakovića i Radončića, ali nije želio detaljnije govoriti o njihovim stavovima. Naveo je da je glavni pritisak tijekom pregovora bio usmjeren prema njemu i SDA.
Obrat u odnosima SAD-a i SDA
Izetbegović tvrdi da je u posljednje vrijeme došlo do promjene odnosa američke diplomacije prema SDA, koju je opisao kao “obrat za 180 stupnjeva“.
Kazao je da su se susreti s američkim predstavnicima ponovno intenzivirali te iznio svoje viđenje prema kojem su dobili instrukcije da smire odnose sa svim važnim političkim akterima na Balkanu.
Govoreći o aktualnoj vlasti, iznio je niz kritika na račun Trojke, tvrdeći da nema jasnog lidera i da je neefikasna.
Kritizirao je i kadrovska imenovanja te kao primjer naveo prugu u Jablanici koja je, prema njegovim riječima, 40 dana čekala rješavanje problema.
Jednostavno s njima hajra nema. S Trojkom se ne može naprijed, rekao je Izetbegović.
Protiv gašenja OHR-a
Izetbegović se usprotivio mogućem gašenju Ureda visokog predstavnika, tvrdeći da ustroj proizašao iz Daytonskoga mirovnoga sporazuma omogućuje političke blokade zbog kojih je potreban autoritet koji može intervenirati.
Prema njegovoj procjeni, uklanjanje takvog mehanizma moglo bi u roku od nekoliko mjeseci dovesti do ozbiljne političke blokade u Bosni i Hercegovini.
Treba nam visoki predstavnik s punim ovlastima, s punim autoritetom i sa zamjenikom, ne samo zamjenik.
Govoreći o ranijim visokim predstavnicima, ocijenio je da njihova mogućnost djelovanja u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj političkoj potpori koju imaju.
O Dodiku i opoziciji u RS-u
Komentirajući politički položaj Milorada Dodika, Izetbegović je rekao da će njegova buduća snaga ovisiti o međunarodnim uporištima na koja se oslanja, ali ponajviše o biračima u RS-u.
Za opoziciju u tom entitetu kazao je da je smatra “manjim zlom od Dodika“, dok je Dodika opisao kao političara koji se tijekom godina, prema njegovu mišljenju, pretvorio u rigidnog nacionalista.
Kao odgovor na političke izazove naveo je jačanje države i gospodarstva, bržu izgradnju infrastrukture te manje sukoba unutar, kako ga je nazvao, probosanskog bloka.
Promjene traži isključivo na izborima
Predsjednik SDA naglasio je da političke promjene trebaju doći kroz izbore te odbacio mogućnost drugih načina rušenja vlasti.
Treba izaći na izbore i olovkom promijeniti stvarnosnu sliku u Bosni i Hercegovini. Nikakvim drugim sredstvima. Olovkom!
Na pitanje o mogućoj budućoj suradnji SDA s drugim strankama koje se deklariraju kao probosanske, kazao je da je SDA otvorena za suradnju sa svima koji interes Bosne i Hercegovine stavljaju na prvo mjesto.
U završnoj poruci građanima pozvao ih je da ne gube nadu, da čuvaju mir, jačaju institucije te na izborima odgovorno biraju.
Važno je da ostanemo jedinstveni, da čuvamo mir, da jačamo naše institucije i da na predstojećim izborima mudro i odgovorno izaberemo one koji imaju i snagu i iskustvo i znanje da vode ovu zemlju naprijed.
