Posljednji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine otkrivaju kako su se građani BiH u godinu dana zadužili za 1,59 milijardi maraka, a taj broj jasno otkriva nastavak uzlaznog trenda posezanja za bankarskim kreditima kao jedinog načina saniranja tekućih financijskih obveza, ali i planiranja nekih dugoročnih investicija, bilo da je riječ o kupnji nekretnina, bilo da se radi o nabavi novih automobila.

Stope rasta

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u siječnju 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno 3 milijarde KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih poduzeća za 921,2 milijuna KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 milijuna KM (24,3%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 110,6 milijuna KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 milijuna KM (20,3%), donosi portal Večernjeg lista BiH. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju siječnja 2026. godine iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 milijuna KM (0,2%). Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 54 milijuna KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 milijuna KM (2,7%) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 21,4 milijuna KM (2,8%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnoj razini registrirano je kod privatnih poduzeća za 27,4 milijuna KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 milijuna KM (4,9%).

Uvidom u korisnike kredita na prvom su mjestu građani koji su na kraju siječnja ove godine bili zaduženi u iznosu od 14 milijardi i 508,8 milijuna konvertibilnih maraka, dok struktura kredita jasno otkriva kako najveći iznos ide na potrošačke nenamjenske kredite, i to čak 10 milijardi i 237 milijuna maraka. Ovako visok udio potrošačkih kredita upućuje na zaključak kako građani BiH za brojne tekuće financijske obveze rješenje traže upravo kroz kreditna zaduženja, a što je zapravo logična posljedica djelovanja nekoliko uzajamnih ekonomskih čimbenika, počevši od niskog životnog standarda pa do neusklađenosti visine osobnih primanjima s dinamikom rasta mjesečnih troškova života. Životni standard, mjeren realnim rashodima po stanovniku, posljednjih je 15 godina na 40 posto prosjeka EU-a, a kada se tomu dodaju i stalni inflacijski pritisci, čija je dinamika jednostavno izvan domašaja rasta razine osobnih primanja, dolazimo u situaciju da kraj mjeseca za mnoge građane znači i prazne novčanike.

S druge strane, uvidom u strukturu kredita vidljivo je kako, unatoč kriznim vremenima, raste kreditno zaduženje za kupnju ili gradnju novih stambenih objekata. Dokaz je podatak da su po toj osnovi građani BiH na kraju siječnja ove godine bili zaduženi u iznosu od 2 milijarde i 358,9 milijuna maraka, a slijedi iznos kredita od milijardu i 369,2 milijuna maraka, čija je namjena kupnja postojećih stambenih jedinica.

Štednja

Rast iznosa kredita, s druge strane, prati i rast štednje građana u bankama. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju siječnja 2026. godine iznosili su 37,31 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 8,2 milijuna KM. Smanjenje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 101,5 milijuna KM i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 35,5 milijuna KM, dok su u istom razdoblju depoziti povećani kod sektora stanovništva za 70,5 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 38,8 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 19,6 milijuna KM. U strukturi depozita stanovništva najveći dio odnosi se na transakcijske račune (50,5%), koji su u odnosu na prethodni mjesec veći za 0,4%, depoziti po viđenju (20,1% ukupnih depozita stanovništva) veći su za 0,9%, dok su oročeni depoziti (29,4% ukupnih depozita stanovništva) manji za 0,1%. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u siječnju 2026. godine iznosila je 10,1%, što je u apsolutnom iznosu 3,44 milijarde KM.Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 2,11 milijardi KM, u čijoj su strukturi transakcijski računi porasli za 17,5%, depoziti po viđenju za 6,4% i oročeni depoziti za 7%.