Nakon Žepča, i pojedincima u Fojnici zasmetao advent, radikali poslali poruke

Radikalu Huseinu Meši s prebivalištem u Fojnici zasmetalo je ukrašavanje trga u središtu Fojnice u povodu adventa te se na Facebook profilu, koji je javan, osvrnuo na blagdansko uređenje Fojnice

Trend iskazivanja vjerske i nacionalne mržnje koji je u BiH počeo s obilježavanjem adventa ili došašća, vremena u kojem se katolici pripremaju za svoj najradosniji blagdan Božić, nije zaobišao ni Fojnicu. Radikalu Huseinu Meši s prebivalištem u Fojnici zasmetalo je ukrašavanje trga u središtu Fojnice u povodu adventa te se na Facebook profilu, koji je javan, osvrnuo na blagdansko uređenje Fojnice. U tekstu koji je naslovio “Ko je to nama ugrožen” Meši je najprije zasmetalo što su adventske svijeće postavljene na trgu na kojem je, tvrdi, trebao biti spomenik “šehidima”. Blagdansko uređenje trga, po njemu, dio je nastojanja hrvatske manjine da ovlada Fojnicom koju u ratu, tvrdi, nije uspjela upisati u “katastar HZ HB”. Obilježavanje adventa za radikala Mešu poganski je običaj kojim u Fojnici konkretno Hrvati, koji su u manjini, sve do siječnja iduće godine teroriziraju bošnjačku većinu. Uz otvoreno iskazivanje vjerske mržnje, u kojem Meša negira jedno od temeljnih načela kršćanske vjere, da je Isus Krist sam Bog, on otvoreno iskazuje i nacionalnu mržnju uz potpuno iskrivljavanje događaja iz protekloga rata. Tako tvrdi, uz ostalo, da je “teror manjine nad većinom” u Fojnici počeo povratkom hrvatskih vijećnika koji su, da se to jasno zaključiti iz njegove objave, u Fojnici nepoželjni, kao i advent i njihovo obilježavanje na trgu preko puta Općine na kojem, sudeći po istupu islamskog radikala, hrvatskim i katoličkim obilježjima nije mjesto.

__________________________________________________

Facebook objava Huseina Meše:

__________________________________________________

Podsjećamo, fojničke Hrvate u proteklom ratu, unatoč njihovim očekivanjima i nastojanjima da do sukoba između HVO-a i Armije BiH ne dođe, nije zaštitio ni Sporazum o Fojnici kao zaštićenoj sanitetskoj zoni, sklopljen uz posredovanje i potpis najviših međunarodnih predstavnika u BiH u to vrijeme. Samo dan nakon njegova potpisivanja Armija BiH početkom srpnja 1993. godine protjeruje gotovo sve Hrvate iz Fojnice. Ostaju tek rijetki, među kojima i svećenici i časne sestre u drevnom Franjevačkom samostanu. Ljubav prema svojoj domovini BiH životima plaćaju gvardijan i vikar samostana fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, koji su ubijeni 13. studenoga 1993. Ubojica Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH iz Visokog, i njegovi pomagači osuđeni su i više puta od bošnjačkog političkog vrha pomilovani. Nalogodavci su ostali nekažnjeni, kao i brojni drugi zločini nad fojničkim Hrvatima. Nekažnjeni zločini i u Fojnici su se pokazali kao plodno tlo za razvijanje radikalizma, mržnje i netrpeljivosti. Zasad je u pitanju pojedinačan izljev mržnje koji radi većine Fojničana koji grade suživot bez nacionalnih tenzija i sukoba treba osuditi i sankcionirati. Na potezu je općinska vlast, ponajprije hrvatski vijećnici koji se nisu niotkud vratili, već su, kao i svi drugi, birani na demokratskim izborima. Narod čije interese zastupaju od njih očekuje da se na lokalnoj razini izbore i za njihova prava obilježavanja blagdana koja uživaju i svi drugi Fojničani, bez međusobnih uvreda i s uvažavanjem svih različitosti koje nisu prijetnja, već bogatstvo Fojnice, kao i BiH.