Koliko vrijede mladi ljudi u Federaciji BiH? Je li to broj stipendija koje se dijele svake godine ili ipak iznos koji kantoni odvoje za sport, kulturu, stambeno pitanje mladih?

Mladi u Bosni i Hercegovini čine gotovo četvrtinu populacije – energični, kreativni i puni potencijala, ali da li se ta činjenica zaista vidi u budžetima? Ako znamo da su mladi među najpogođenijima nezaposlenošću, da im je pristup kvalitetnim obrazovnim, kulturnim i sportskim programima ograničen, pitanje ulaganja u njih postaje više od ekonomske statistike.

Zakon o mladima Federacije BiH jasno propisuje obavezu vlasti da planiraju i finansiraju programe za mlade. Ipak, u praksi sredstva često nisu dovoljno vidljiva, gdje se u većini slučajeva ona ne prepoznaju kao posebna budžetska kategorija, a složene administrativne procedure dodatno otežavaju pristup omladinskim organizacijama, naročito manjim.

Upravo zato nastala je Analiza proračunskih izdvajanja u mlade u FBiH –  kako bi pružila pregled ulaganja u mlade u Federaciji BiH i svim kantonima u razdoblju 2022-2024. godine. Cilj je bio pokazati gdje sredstva postoje, gdje nedostaju i na koji način se raspoređuju, sa naglaskom na Transfer za mlade kao jedinu eksplicitnu proračunsku liniju. Dakle, službeno, institucije redovno objavljuju javne pozive i na taj način ispunjavaju zakonsku obavezu. Ipak, u praksi se događa da ti pozivi budu kratkog trajanja, sa zahtjevnim prijavnim obrascima, što može predstavljati izazov za manje omladinske organizacije koje raspolažu skromnim resursima. U takvim okolnostima, oni koji imaju više kapaciteta lakše se snađu i iskoriste priliku, dok ostali često ostanu u nezavidnom položaju.

Sada dolazimo do paradoksa: godišnje izdvajanje za mlade na nivou Federacije u prosjeku iznosi oko 2 milijua KM. Na prvu djeluje solidno, ali kad se uporedi s ukupnim proračunom i činjenicom da mladi čine skoro četvrtinu populacije, ispostavi se da nam pripada manje od 0,1% ukupnih rashoda budžeta. Matematički gledano, dok se dijeli „velika torta“, mladi dobiju mrvicu sa viljuške, dok se od iste te mrvice očekuje da riješimo zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje, kulturu, mentalno zdravlje i aktivno učešće u društvu. Upravo zato Vijeće mladih FBiH zagovara povećanje Transfera za mlade: potrebe su objektivno porasle, dok se iznos Transfera godinama nije značajnije uvećavao pa je njegova stvarna vrijednost ironična u odnosu na realne potrebe.

Još jasnija slika otvara se na kantonalnom nivou: 71% organizacija navodi da je upoznato s javnim pozivima, ali 42,1% nikada nije apliciralo, gdje za razloge navode to da informacije često stignu prekasno ili uopće ne dođu do njih (20,6%), da je potrebna dokumentacija nerijetko previše složena (23,5%) te da kriteriji bodovanja nisu dovoljno transparentni (5,9%). Trećina (34,2%) organizacija smatra da sredstva nisu usmjerena prema stvarnim potrebama mladih, dok 52,6% vjeruje da se u raspodjeli ponavljaju uvijek iste organizacije. Sve to ostavlja prostor za sumnju da li se mladi zaista nalaze među strateškim prioritetima, te kakvu budućnost uopće oblikujemo ako mlade ostavljamo po strani? U takvom okruženju nameće se potreba za pojednostavljenjem procedura za čim Vijeće mladih FBiH trenutno i zagovara: jednostavniji način apliciranja sa dužim rokovima uz manji obim dokumentacije – mjere koje otvaraju pristup sredstvima kako manjim i novonastalim organizacijama, tako i dugogodišnjim aplikantima na Transfer.

Transfer za mlade svakako se može izdvojiti kao jedna od pozitivnijih stavki – više od polovine organizacija koje su aplicirale dobile su sredstva i ocjenjuju da ovaj program ima smisla i donosi konkretne rezultate. Ipak, značajan broj onih koji se nisu prijavili navodi da uopće nisu bili informisani da je poziv otvoren. Na taj način se otvara pitanje dostupnosti informacija, jer od čega vrijedi predviđeni proračun ako ne dopire do onih kojima je namijenjen?

Analiza je dostupna online putem LINKA ili na web stranici Vijeća mladih Federacije BiH: www.vijecemladih.ba

Tekst je kreiran u okviru kampanje „Transparentno budžetiranje za mlade u FBiH“ koju provodi Vijeće mladih Federacije BiH. Ova kampanja je dio projekta PRAGG koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih KULT.