Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) objavio podatke o udjelu izdvajanja za naoružanje u BDP-u po zemljama
Ako je suditi po trendovima koji su trenutačno aktualni, svijet se ubrzano naoružava. Zemlje ulažu ogroman novac, primarno u nove tehnologije koje su se pokazale presudnima u modernim uvjetima ratovanja, kao što su dronovi i bespilotne letjelice. Ratovi poput onog između Azerbajdžana i Armenije 2020., kao i agresija Rusije na Ukrajinu, koja je počela 2022. i još uvijek nesmiljenom žestinom traje, pokazali su kako je ova nova tehnologija preokrenula situaciju na ratištu i nužno izmijenila doktrinu ratovanja kakvu smo poznavali do ova dva spomenuta sukoba. To, kao i značajno izmijenjena geopolitička situacija u svijetu, uzrok je ubrzanog naoružavanja mnogih država koje odobravaju značajna sredstva iz svojih proračuna koja ulažu u napredne oružane sustave, a sudeći prema podacima koji su dostupni, tu se baš ne štedi. Za sve se može “stegnuti remen”, ali kad je u pitanju obrana, daje se posljednji novac iz proračuna. U prilog tome govore podaci Instituta za istraživanje mira u Stockholmu SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute), neovisnog izvora o globalnoj sigurnosti, koji upućuju na to da su svjetski vojni izdaci porasli na 2718 milijardi dolara u 2024. godini, što u konačnici znači kako su se izdaci povećavali svake godine tijekom cijelog desetljeća, a porasli su za čak 37 posto između 2015. i 2024. godine. Povećanje od rekordnih 9,4 posto u 2024. godini bilo je najveći međugodišnji porast, barem od 1988. godine.
Nabave u Srbiji
Susjedna Srbija u proteklih je pet godina imala najveće vojne izdatke na području zapadnog Balkana, pri čemu je nabavljala velike količine naoružanja i vojne opreme kako sa Zapada tako i s Istoka, objavio je u ponedjeljak Radio Slobodna Europa (RFE) pozivajući se upravo na podatke Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).
Ovdje svakako valja napomenuti i to kako Srbija za svoju vojsku izdvaja 2,60% BDP-a. Na drugom mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija s 2,1 posto, a slijede Albanija (2%), Crna Gora (1,8%), Kosovo (1,5%) te BiH s 0,7 posto, navodi SIPRI. Tu, dakako, valja napomenuti kako su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija članice NATO-a, dok Kosovo i Bosna i Hercegovina teže članstvu, a Srbija – iako službeno vojno neutralna – dijelom je NATO-ova vojnog programa “Partnerstvo za mir”. Srbija, kao zemlja koja u regiji izdvaja najveći postotak svoga BDP-a za naoružanje, u svojim nabavama vješto balansira između Zapada s jedne strane te Rusije i Kine s druge. Samo tijekom 2024. Srbija je izdvojila 2,2 milijarde dolara za vojsku, gotovo pet puta više od Albanije, članice NATO-a. Posljednja vojna vježba održana je 20. rujna u Beogradu pod nazivom “Snaga jedinstva”, u kojoj je sudjelovalo oko 10.000 pripadnika Vojske Srbije, a prikazan je sav arsenal nabava koje je Srbija do sada realizirala, dok su neke nove najavljene. Tu se mogla vidjeti i najnovija nabava iz Izraela, prema nekim izvorima vrijedna čak 1,64 milijarde američkih dolara. Tako smo na paradi mogli vidjeti izraelske raketne sustave dometa 300 km PULS, bespilotne letjelice Hermes 900, a nabavljeni su i besposadni sustavi tvrtke Elbit – Skystriker i Skylark. Također, na paradi su prodefilirali i ruski tenkovi T-72B1 MS, helikopteri MI-35M, PZO sustav Pantsir i zrakoplovi MiG-29 SD nabavljeni iz Rusije, helikopteri MI-35P kupljeni od Cipra, BTR-80A nabavljeni iz Mađarske, kineski protuzračni sustavi FK-3 i HQ-17AE, francuski PVO sustavi Mistral i američka vozila Hummer na koja su instalirani ruski protutenkovski projektili Kornet EM… Uz sve viđeno, obavljen je i prelet dvaju francuskih dvosjeda zrakoplova Dassault Rafale, kakvih bi se 12 novih letjelica uskoro trebali naći u naoružanju RV i PVO Srbije. Drugim riječima, mogli smo svjedočiti šarenoj lepezi srbijanskih nabava iz svih mogućih izvora i sa svih strana svijeta. Prema navodima RFE, dok Srbija balansira između Rusije, Kine i Zapada, njezini susjedi pretežito se oslanjaju na kooperaciju s državama članicama NATO-a. Aleksandar Vučić često spominje “prijetnje iz susjedstva” kako bi opravdao silne nabave naoružanja.
BiH prema članstvu u NATO-u
Kao što smo već rekli, BiH izdvaja 0,7% BDP-a, što je najmanji iznos u regiji, a uključena je u NATO-ov Akcijski plan za članstvo (MAP), što je korak k punopravnom članstvu, ali bez jamstva da će biti primljena. Također, važno je napomenuti kako će, prema godišnjem planu, OS BiH tijekom 2025. godine sudjelovati u ukupno 17 redovitih godišnjih međunarodnih vojnih vježbi. BiH, prema raspoloživim podacima, mnogo više izvozi nego što uvozi oružja, a glavni kupci su zapadne države i zemlje Bliskog istoka. Najveći pojedinačni trošak u državnom proračunu BiH odnosi se na Ministarstvo obrane, čiji godišnji proračun u posljednjih pet godina iznosi prosječno 143 milijuna eura. Oko dvije trećine tog iznosa odlazi na plaće zaposlenih. Kako navodi RSE, prema posljednjem javnom izvješću vojnog povjerenika iz 2021. godine, ispravno je bilo tek 11 posto teretnih i 50 posto putničkih vozila. U funkciji je bilo oko 50 oklopnih transportera i šest starijih američkih tenkova M60. Prosječna starost ovih vozila je oko 40 godina. Od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021., tri su ispravna, a jedan je oštećen tijekom obuke. Zrakoplovstvo raspolaže i s desetak američkih helikoptera starih 30 godina, dok su ruski transportni helikopteri MI-8 otpisani zbog nemogućnosti servisiranja. Veći dio opreme za OS BiH dolazi u obliku raznih donacije – najviše iz SAD-a, Velike Britanije, Turske, ali i Kine, koja je prije četiri godine donirala kamione. Prostora za nabave ima mnogo, a posebice će to biti aktualno ako zemlja jednog dana pristupi NATO-u kao punopravna članica. Tada je za očekivati da se popravi stanje, barem što se tiče obučenosti kadra i nabave vojne opreme.
