Najvažnija industrija u kolapsu: Zašto je izvoz ove grane pao za 42 milijuna KM?

U prvoj polovini ove godine ukupna vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH iznosila je 811,3 milijuna KM, što predstavlja pad od 42,3 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje lani. Stručnjaci ističu da se takav trend može očekivati i u idućem razdoblju te da je ova grana gospodarstva doživjela sunovrat.

– S druge strane, uvoz proizvoda iz ovog sektora u istom razdoblju iznosio je 1,16 milijardi KM, što je povećanje od 6,2 milijuna KM u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je uvoz iznosio 1,15 milijardi KM – podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1,97 milijardi KM. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je razmjena iznosila 2 milijarde KM, to predstavlja pad od 36,1 milijun KM.

– Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosila je 69,81 posto, što i dalje upućuje na negativan trgovinski saldo, ali i na prisutnost domaće proizvodnje na izvoznim tržištima. Međutim, pad izvoza signalizira ozbiljne probleme, među kojima su povećana konkurencija, nepovoljni tržišni uvjeti te interni čimbenici koji utječu na pad proizvodnje i izvoza – kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Radovan Pazurević, vlasnik kompanije Sanino iz Dervente, u razgovoru za Nezavisne novine istaknuo je da se trend pada fizičkog obujma proizvodnje, ali i narudžbi, nastavlja te da je ova grana gospodarstva u velikim problemima. – Nažalost, nije došlo ni do minimalne stabilizacije kada je riječ o novim ugovorima. Ulazimo u iznimno neizvjesno razdoblje. Posla je jako malo, a vrlo je teško pronaći partnera – kazao je Pazurević.

Igor Gavran, ekonomist, ističe da je ovako značajan pad vrijednosti izvoza jako negativan, a nažalost, kako kaže, svjedoci smo zatvaranja nekih pogona te ističe da se može očekivati i daljnji pad. – S druge strane, povećanje uvoza nije u izravnoj vezi jer struktura našeg izvoza i uvoza u ovom sektoru jako su različite. Mi uglavnom po niskim cijenama izvozimo proizvode prestižnih svjetskih brendova, koji se onda negdje drugdje prodaju po ogromnim cijenama, a uvozimo robu širokog asortimana i svih kategorija. Rast vrijednosti uvoza ne mora značiti i rast količinskog uvoza u istom postotku jer cijene rastu, ali ipak je negativan te bi bilo puno bolje da domaće kapacitete koristimo i za opskrbljivanje domaćeg tržišta finalnim proizvodima s domaćim brendovima. Ovaj je sektor već dulje u teškoj poziciji zbog pritiska da cijene budu što niže, a troškovi im rastu, posebno energije i plaća – kazao je Gavran.

Dodao je kako BiH ima jako važnu ulogu u ovom sektoru na svjetskom tržištu, a posebno u Europi, ali smo, kako ističe, nažalost, eksploatirani kao jeftin, a kvalitetan proizvođač, dok profit ubire netko izvan BiH – zaključio je Gavran.