Inozemni ulagači i podaci
Prema prvim službenim podacima Centralne banke BiH, izravna strana ulaganja u BiH u 2023. godini iznosila su 1,895 milijardi KM ili 969 milijuna eura i bila su veća za 24,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos izravnih stranih ulaganja u 2023. drugu je godinu uzastopno bio najveći od 2007. ili u prethodnih 16 godina. Podaci za 2024. godinu još se prikupljaju i obrađuju, ali, prema prvim dostupnim godišnjim podacima Centralne banke BiH u okviru platne bilance, inozemna ulaganja nastavila su s rastom i u toj godini. Neto financijska pasiva (ili neto stvorene financijske obveze) u 2024. iznosila je 2,036 milijardi KM i veća je 8,8 posto u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa su reinvestirane zarade od 1,251 milijardu maraka i čine 61,5 posto od ukupnog ISU. Drugi dostupan izvor o izravnim stranim ulaganjima odnosi se na podatke CB BiH za siječanj – rujan 2024. u okviru tokova ISU. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova ISU, s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdolje siječanj – rujan 2024. izravna strana ulaganja iznosila su 1,477 milijardi KM ili 755,4 milijuna eura. Iz FIPA-e napominju i to da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2024. bila su manja za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i veća za 32,5 posto u odnosu na prosječan iznos istog razdoblja za ranijih pet godina. Promatrano po državama, dominiraju Hrvatska i Njemačka s ulaganjima iznad 200 milijuna maraka. U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252,5 milijuna KM), Njemačka (240,2) i Slovenija (193,4 milijuna KM). Značajna povećanja kapitala, odnosno iznad 100 milijuna KM, registrirale su i Austrija (178,8 milijuna KM), Velika Britanija (135,6), Srbija (110,8) i Nizozemska (105,5 milijuna KM). U prvih devet mjeseci 2024. zemlje EU-a investirale su 73,5 posto iznosa ISU za navedeno razdoblje u Bosni i Hercegovini ili 1,086 milijardi maraka. Djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše ISU u BiH za prvih devet mjeseci 2024. su: financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (388,7 milijuna KM), trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (218,9), proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (139,5) i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (132,6 milijuna KM).
Više u obnovljive izvore
Primjetan je trend sve većeg ulaganja u obnovljive izvore energije, iako u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti. Iz FIPA-e su za Fenu potvrdili kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, i to upravo u obnovljive izvore energije. Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju tijekom više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u idućoj godini. Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d. o. o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Sarajevske županije, koja je puštena u probni rad ove godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe. U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata nastavljaju se i u ovoj godini. Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je osnovala tvrtku ASTA Bosnia d. o. o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi; zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevnog materijala u okviru kompanije Temax BH d. o. o. Orašje pokrenula i proizvodnju u Distriktu Brčko i osnovala kompaniju Temax Tech d. o. o. Distrikt Brčko te slovensku kompaniju Iskra Tela L d. o. o., koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.