Sindikalci napominju da, ako bi se dopustilo rad manjim trgovcima, uvjet mora biti fiskalizacija prometa i dopušteno kartično plaćanje u takvim prodajnim objektima. Dogovoreno je da će se i na idućim sastancima govoriti o ovoj temi dok se ne pronađe najbolje rješenje.
Pronalazak najboljeg rješenja
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao je prošlog tjedna u Neumu da su neka izuzeća od zabrane rada nedjeljom opravdana, a neka ne, te da se trenutačno radi na pronalasku najboljeg rješenja. Najviše je u fokusu bio jučer odbačeni tzv. hrvatski model, koji predviđa zabranu rada nedjeljom uz mogućnost da trgovci izaberu najviše 16 nedjelja godišnje kada mogu raditi. Ovakvo rješenje omogućuje određeni stupanj fleksibilnosti, posebno za trgovine u turističkim mjestima, a istodobno osigurava slobodan dan za većinu zaposlenih.
Razmatra se i slovenski model, koji dopušta rad nedjeljom u manjim trgovinama, ali samo ako ga obavljaju osobe izvan stalnog radnog odnosa – primjerice, vlasnici ili članovi njihovih obitelji. Ovaj model štiti zaposlene od pritiska, ali zahtijeva strogu inspekcijsku kontrolu i jasno definirane kriterije te se ocjenjuje kao socijalno osjetljiv, ali regulatorno izazovan. Kao dodatne opcije analiziraju se i francuski te poljski model.
U Francuskoj mnoge prodavaonice i ugostiteljski objekti ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme nedjeljom, s većim slobodama u turističkim regijama. Poljska je pak usvojila restriktivniji pristup – zabranu trgovine nedjeljom s iznimkom određenih djelatnosti poput kioska, cvjećarnica i kafića. Međutim, u toj zemlji već se razmatra ublažavanje ovog režima i uvođenje dviju radnih nedjelja mjesečno, uz dodatna prava za zaposlene – dvostruku plaću i dodatni slobodan dan.