Ožujak 2025. godine zabilježio je najtoplije temperature ikada u Europi, prema podacima koje je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus. Temperatura u ožujku ove godine bila je značajno viša nego u prethodnim godinama, a kontinentalne padaline dostigle su ekstremne visine, što je dodatno ukazalo na to da se Europa zagrijava brže nego bilo koji drugi dio svijeta.

Svjetska temperatura također je dostigla drugi najtopliji ožujak ikada zabilježen, čime je nastavljen trend rekordnih temperatura koji traje od srpnja 2023. godine. Od tog trenutka, gotovo svaki mjesec je bio topliji za najmanje 1,5 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, kada je ljudska aktivnost počela izazivati značajno sagorijevanje fosilnih goriva poput uglja, nafte i plina, piše Sky News.

Ožujak ove godine bio je 1,6 stupnja Celzija topliji u odnosu na predindustrijsko vreme, produžujući klimatsku anomaliju koja je toliko ekstremna da znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti objasnili njen uzrok. “Faktori koji nas drže 1,6 stupnja iznad predindustrijskih vrijednosti zaista zaslužuju posebnu pažnju”, izjavila je Friederike Otto sa Grantham instituta za klimatske promjene i okoliš na Imperial College London, naglašavajući da je ljudska aktivnost ključni uzrok ovih promena.

 

 

01:00

00:00

Znanstvenici upozoravaju da čak i najmanji porast globalnih temperatura dovodi do povećanja učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja, poput toplinskih valova, jakih padalina i suša. Klimatske promjene nisu samo rezultat viših temperatura, već i posljedica dodatne topline koja je zarobljena u atmosferi i oceanima stakleničkim plinovima kao što su ugljični dioksid i metan.

Topliji oceani dovode do povećanog isparavanja i većeg nivoa vlage u atmosferi, što uzrokuje snažnije poplave, ali i utječe na globalne obrasce padalina. Ožujak 2025. godine u Europi bio je 0,26 stupnjeva Celzija topliji od prethodnog rekorda postavljenog 2014. godine. Istovremeno, ovaj mjesec obilježen je i kontrastnim ekstremnim količinama padalina širom kontinenta. Neki dijelovi Europe doživjeli su najsušniji ožujak u povijesti, dok su drugi imali najvlažniji ožujak u posljednjih pola stoljeća.

Spori, ali stalni porast globalne temperature postavio je 2023. i 2024. godinu kao najtoplije godine u povijesti. Prošle godine, globalna temperatura je prvi put premašila 1,5 stupnja Celzija, što je granica zagrijavanja koju je većina zemalja postavila u okviru Pariskog klimatskog sporazuma. Iako ovo nije trajno kršenje tog cilja, znanstvenici upozoravaju da održavanje temperature ispod ovog praga postaje sve više nedostižno.