Dana, 1. veljače, bit će obilježena jedna od najvažnijih bitki za opstanak Hrvata Središnje Bosne. Riječ je o bitki za Zavrtaljku odnosno odavanju počasti poginulim hrvatskim braniteljima na ovoj koti, prenosi Kiseljak.info
U subotu, 1. veljače 2025. godine (subota), program obilježavanja 31. obljetnice počet će tradicionalnim pješačenjem do samog mjesta stradanja na Zavrtaljci. Mjesto okupljanja je Pobrđe, Orahovo u 10:00 sati, te se nastavlja pješačenje do mjesta stradanja na Zavrtaljci.
Na mjestu stradanja će biti služena sveta misa za poginule branitelje s početkom u 11:00 sati. Misu će predvoditi župnik iz Brestovskog fra. Mirko Majdandžić.
Na dan obljetnice 29. siječnja 2025. godine u 10:45 sati na središnjem spomen obilježju na Brestovskom bit će položeni vijenci za sve poginule na ovom području, dok će u 11 sati biti služena sveta misa u župnoj crkvi.
Zavrtaljka je kota na planini Zahor koja dominira nad Brestovskom i Bilalovcem, selima smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači. S druge, fojničke strane ispod Zavrtaljke se nalaze sela Oglavak, Pločari i Smajlovići koji teritorijalno pripadaju općini Fojnica.
Bitci za Zavrtaljku prethodio je zločin nad hrvatskim stanovništvom Pobrđa – Medovaca i drugih sela koja gravitiraju Brestovsku i Bilalovcu.
U zauzimanju Zavrtaljke tzv. Armija BiH počinila je ratni zločin nad hrvatskim stanovništvom u selu Medovci. Bitke za Zavrtaljku dogodila se 29. siječnja 1994. godine.
Tog je dana hrvatskim braniteljima, uspkos snježnom nevremenu uspjelo zauzeti inače nepristupačnu kotu na planini Zahor koja dominira Brestovskom i Bilalovcem, selima pretežno nastanjenim hrvatskim stanovništvom, smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači.
Poseban doprinos u oslobađanju Zavrtaljke dali su pripadnici Postrojbi posebnih namjena čijom zaslugom je postrojbama HVO-a bez ikakvih topničkih priprema uspjelo zauzeti ovu strateški važnu kotu.
Ipak, kada je HVO krenuo u oslobađanje Zavrtaljke tog siječnja 1994., crte nisu čuvali ni lokalni Bošnjaci, nego iskusne brigade iz Zenice sastavljene od Krajišnika, koji danas važe za nekakve posebno hrabre vojnike.
Zavrtaljka u geografskom smislu nije istaknuto niti važno brdo. Prekriveno je šumom i ne ističe se ničim posebno. U vojnom smislu, Zavrtaljka je važna zbog specifičnog položaja kojim dominira čitavom dolinom Brestovska i Bilalovca, nadgledajući i strateški važnu cestu Fojnica –Kiseljak sve do fojničkog raskrižja.
Tzv. Armija RBiH imala je plan osvojiti sav prostor do fojničkog raskrižja, čime bi i obrana Kiseljaka bila besmislena. Jedina kota koja je tzv. Armiji RBiH omogućavala pregled terena koji namjeravaju uzeti bila je Zavrtaljka.
Za HVO Zavrtaljka je bila nezaobilazna u svim planovima da se probije put do Busovače i tako spoje operativne zone Vitez i Kiseljak.
Samo brdo izrazito je strmo i nepristupačno, netipično za središnju Bosnu.
Ranim jutrom te 1994., jedinice HVO-a, među kojima su najteži dio posla odradile Interventna jedinica s Brestovskog i kiseljačke Maturice, otpočela je napad na neprijateljske položaje. Bez artiljerijske pripreme, tek pješadijskim djelovanjem, HVO se brzo popeo do prvih crta i probio ih. Na vrhu Zavrtaljke pronađeni su dobro utvrđeni objekti koje danas opisuju kao “pravi mali grad od balvana”, što govori o važnosti Zavrtaljke za drugu stranu.
Točan broj poginulih pripadnika tzv. Armije RBiH se ne može točno utvrditi, iako vojnici koji obilježavaju obljetnice bitke smatraju da bi se broj mogao penjati i do 50 na cijeloj fronti dugačkoj desetak kilometara.
Pravi izazovi pobjede uslijedili su sutra dan, kada je protivnik krenuo u protunapad. Neutvrđenih crta i bez pouzdanih puteva opskrbe, HVO Kiseljak je bio u nezgodnoj poziciji.
Ipak, nekoliko protunapada je odbijeno i HVO se uspio utvrditi na Zavrtaljci dajući pečat najvećoj ofenzivnoj pobjedi u Lepeničkoj dolini.
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba na području općine Kiseljak bilo je mnogo mrtvih. Gorjele su hrvatske kuće, stambene i gospodarske zgrade. Od Hrvata su “očišćena” sljedeća sela: Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Oglavak, Bilalovac, Bukovica, Toplica, Mokrine i Gojakovac. Unatoč brojnim i žetokim napadima mnogoljudnije i bolje naoružane Armije BiH, kiseljački HVO je uspio obraniti veći dio općine Kiseljak.
Kiseljak.info
