Izborima 6. listopada, na kojima građani biraju načelnike i gradonačelnike te gradska i općinska vijeća, pristupa se kao nacionalnom pitanju najvišeg ranga te se cjelokupno političko i javno djelovanje podređuje njima

Pred službeni početak predizborne kampanje, od 6. rujna sve je više naznaka da ulazimo u najosjetljiviji dio godine. Iako lokalni izbori u većini demokratskih zemalja ne izazivaju veliku pozornost niti utječu na svakodnevno funkcioniranje institucija vlasti na višim razinama, u BiH to nije slučaj, piše Večernji list BiH.

Utjecaj lokalnih izbora na državu

Izborima 6. listopada, na kojima građani biraju načelnike i gradonačelnike te gradska i općinska vijeća, pristupa se kao nacionalnom pitanju najvišeg ranga te se cjelokupno političko i javno djelovanje podređuje njima. Osim što im može osigurati vladavinu u općinama i gradovima, među kojima su i oni s iznimno bogatim proračunom, lokalni izbori pokazat će i kakva je popularnost stranaka na sredini mandata, odnosno dvije godine pred opće izbore. U tom smislu će rezultati lokalnih izbora možda utjecati i na politike koje će se na entitetskoj i državnoj razini provoditi u iduće dvije godine. Posebno se to odnosi na bošnjačku političku scenu, gdje SDA i njegov trabant DF s jedne i “trojka” s druge strane nastoje dokazati da je upravo njihova politika ona prava u interesu bošnjačkoga naroda, a time i države jer oni ta dva interesa iz nekog razloga poistovjećuju i svojataju. To je jedan od razloga zbog kojeg bi ova predizborna kampanja mogla biti vrlo žestoka, a drugi je borba za kontrolu nad velikim gradskim središtima. Pobjednici izbora će se promatrati kroz broj osvojenih načelničkih i gradonačelničkih pozicija, ali i kroz dominaciju u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini i Trebinju u Republici Srpskoj i Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zenici, Bihaću u Federaciji BiH. Dakako, posebno će se gledati rezultati u Distriktu Brčko, iako je tamo zbog načina uspostave vlasti uvijek neka vrsta koncentracijske vlade. Zadrži li vlast u većini spomenutih gradova u RS-u, Milorad Dodik i njegov SNSD moći će se proglasiti pobjednicima čak i ako ne uspiju osvojiti Banju Luku. Srpskoj oporbi, pak, treba jedan dobar rezultat na lokalnoj razini kako bi se konačno stabilizirala i zaustavila osipanje biračkog tijela. Fokus kampanje u RS-u zato će biti na nacionalnim i pitanjima koja se tiču većih gradova.

Velike kazne

Svoju kampanju stranke “trojke” će sigurno fokusirati na sarajevske općine, gdje je cilj zadržati vlast. To neće biti nimalo lako jer su međusobni odnosi narušeni i pitanje je koliko će sve članice koalicije istinski raditi za kandidate, osobito u Novom Sarajevu i Centru. Jedino gdje “trojka” mirno ide na izbore su Tuzla i sarajevski Stari Grad. U tim lokalnim zajednicama neupitna je pobjeda SDP-ovih kandidata. Sve drugo je pod znakom pitanja, tim više što je SDA uložio golemu energiju da vrati vlast u Sarajevu, ali i Zenici te Bihaću. Hrvati su, naravno, fokusirani na Mostar i druge nacionalno mješovite sredine, a kuriozitet ovih izbora je da su oni već “odlučeni” u 12 gradova i općina s obzirom na to da je u njima registriran tek po jedan kandidat. Tako HDZ BiH već može upisati šest, a SDA i SNSD po tri pobjede na predstojećim izborima. Nažalost, zbog kampanje će svi drugi procesi vjerojatno biti zaustavljeni. Tako će parlamenti zasjedati samo kada je baš nužno, a i aktivnosti izvršne vlasti bit će reducirani. Novost je uvođenje nove tehnologije u izborni proces te nešto oštriji pristup prema strankama vezano uz vođenje kampanje. Ranije je Izbornim zakonom BiH bilo predviđeno da je kažnjivo svako plaćeno oglašavanje, međutim, nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH to je promijenjeno i političkim strankama i kandidatima zabranjeno je preuranjeno upoznavanje birača i javnosti s programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore. Kazne predviđene za preuranjenu kampanju za političke stranke kreću se od 3000 do 30.000 KM, dok se za kandidate kreću od 3000 do 15.000 KM. Čini se da to nekima nije dovoljno jer brojne su kazne već izrečene.