Dvije pandemijske godine i rat u Ukrajini odrazili su se na ekonomske prilike i u BiH, koja se, sudeći prema pokazateljima vanjskotrgovinske razmjene, oporavlja od pandemije. Tako je u BiH u prvih 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, obujam vanjskotrgovinske razmjene iznosio 43,6 milijardi KM i za 10,6 milijardi veći je u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Inicijative i partneri
– U usporedbi s pandemijskim godinama 2020. i 2021. bh. izvoz porastao je za nešto više od deset milijardi KM. Porast izvoza, kao i uvoza, posljedica je rasta cijena repromaterijala. Obujam razmjene, kao i izvoza, ostali su isti, a nisu se značajnije mijenjala ni tržišta na koja smo izvozili, a to su Hrvatska, Srbija, Austrija, Njemačka, Italija. Najveću vanjskotrgovinsku razmjenu i dalje imamo s Republikom Hrvatskom, s kojom smo dosegnuli obujam razmjene od pet milijardi KM. Naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i dalje je Europska unija, u koju izvozimo 72 posto roba, što potvrđuje da su naši proizvodi i dalje visokih standarda i kvalitete koje zahtijeva tržište EU-a – kaže dopredsjednik VTK-a BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković. Napominje i da bh. proizvodnja, koliko god kvantitativno ne izvozi možda u zadovoljavajućoj mjeri, ispunjava vrhunske standarde tražene kvalitete te da sve više proizvodi gotove proizvode, uz zadovoljenje sofisticiranih zahtjeva, što stvara novu dodatnu vrijednost te povećava obujam razmjene. I u prošloj godini BiH je najviše uvozila naftu i naftne prerađevine, a izvozila električnu energiju. Aluminij se u prošloj godini našao na drugom mjestu uvozne i izvozne ljestvice proizvoda. Kao izravna posljedica rata, i BiH je u prošloj godini zahvatila energetska kriza, koja je ulaganja u obnovljive izvore energije stavila na vrh popisa prioriteta u izgradnju održivog energetskog sustava. – Ono što nam je potrebno je energetski dijalog s proizvođačima i onima kojima izvozimo energiju jer nije dovoljno samo proizvoditi energiju, s naglaskom na energiju sunca, vjetra i vode. Dijalog je važan i zbog trgovine karbonom te plaćanja poreza na karbonizaciju. U tom je kontekstu važno da BiH uđe u europski sustav trgovine karbonom, imajući u vidu da je porez na karbonizaciju u doba energetske krize s 20 eura porastao na 100 eura po toni. Taj nas rast dovodi do toga da uskoro možda nećemo biti u prilici izvoziti naše robe, posebice metal, aluminij, gnojivo. Moramo biti svjesni da je prljavoj energiji došao kraj. Zelena energija je skuplja za taj neplaćeni porez u BiH. Kada naš čelik, primjerice, dođe na granicu EU, na njega se plaća porez za karbonizaciju koji ide u proračun EU-a. Ako bi se taj porez plaćao u BiH, on bi ostao u proračunu BiH i potom bi se ulagao u dodatne obnovljive izvore energije te bi cijena struje za građane bila niža – objasnio nam je potpredsjednik VTK-a BiH.
Prema Vukovićevim riječima, VTK BiH je i u prošloj godini bio aktivna u predlaganju mjera koje će olakšati poslovanje i potaknuti izvoz. – Jedan od načina kako poticajima održati konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu bilo je uvođenje privremenih carinskih suspenzija, odnosno privremenog ukidanja carinskih stopa na određene proizvode, ponajprije repromaterijale koji se uvoze u BiH kako bi bili ugrađeni u finalni proizvod, koji bismo potom izvozili. Tako je donesena odluka o 63 tarifna broja – od metala, tekstila i drugih prerađivački proizvoda koji se uvoze bez carine. Povećanje broja zaposlenih, zadržavanje konkurentnosti i sprječavanja poremećaja na tržištu te ulaganja u nove tehnologije najvažniji su učinci ovakve mjere te će se VTK zalagati da se carinske suspenzije uvedu na dulje razdoblje, od dvije i više godina. Tako ih ne bismo morali obnavljati svake godine, a gospodarstvenici bi imali sigurnost potrebnu za dugoročna ulaganja i planiranja, a što je u vremenu i postojeće energetske krize, kao i krize oslabljenih lanaca opskrbe postalo veliki izazov – kaže Vuković. U protekle četiri godine VTK BiH podnio je 65 različitih inicijativa tijelima vlasti, dvije trećine su usvojene, a 20 ih se ticalo prijevoza, koji je žila kucavica bh. gospodarstva, pogotovo nakon poskupljenja energenata. – Slijedom toga nastojimo olakšati prijevoz različitim olakšicama kako bismo ga pojeftinili, a proizvodi u BiH bili po povoljnijim cijenama dostupni građanima – ističe dopredsjednik VTK-a BiH. U ovoj instituciji, koja je servis gospodarstvenicima, osobito izvoznicima, ponosni su, kažu, na brojne međunarodne sporazume koje su sklopili u prošloj godini. Među ostalim, i s Gospodarskom komorom Italije kao važnima partnerom na području jugoistočne Europe, ali i sjeverne Afrike. Za sve navedeno itekako je nužan otvoren i iskren dijalog gospodarstva i politike, ne samo socijalni dijalog nego i dijalog strateškog pristupa gospodarskom razvitku BiH.
Mogućnosti za gospodarstvo
Kandidacijski status koji je BiH dobila krajem godine, smatra jedan od čelnika VTK-a BiH, otvara nam nove perspektive i mogućnosti, ali s njima najprije moramo biti upoznati. – EU nam donosi novu perspektivu, kvalitetniji život, otvara nam nova tržišta. Problem je ako mi tu perspektivu ne vidimo, ne razumijemo i ostanemo pasivni, a kako bismo je vidjeli, sliku članstva u EU moramo približiti svakom čovjeku, od gospodarstvenika do običnih ljudi. Ako to ne uradimo pravodobno, kako bi svi shvatili podjednako prednosti postanka dijelom europske obitelji, postoji opasnost od dodatnih migracija i odlaska ljudi jer, nažalost, svatko misli da je drugdje bolje. Zato je važno voditi brigu o mladima, o startup kompanijama, smanjiti opterećenja koja imamo, dati priliku novim kompanijama da se razvijaju, a to možemo samo zajedničkim radom i sinergijom sa svim institucijama vlasti – smatra dopredsjednik VTK-a dr. sc. Vjekoslav Vuković. Uz spomenute mjere, u VTK-u su aktivno radili na pripremama za što lakši ulazak Hrvatske u Schengen. ETIAS, novi sustav za odobrenje putnika koji ne trebaju vizu u EU, na koji se može prijaviti do studenoga, također je dio rješenja koje će i bh. gospodarstvenicima olakšati prelazak granice s Hrvatskom. – Za Schengen smo se pripremali te zasad većih zastoja nema, uz iznimku prilikom blagdana. Budući da je granica s Hrvatskom ujedno i sigurnosna granica s EU, očekuju se dodatne provjere koje zahtijevaju staloženost. Uz to, važno se prijaviti na sustav ETIAS i iskoristiti razdoblje prilagodbe koje nam je ostavljeno, a posebno se to odnosi na vozače koji stalno prelaze granicu – objašnjava Vuković. Kad je u pitanju razmjena s Hrvatskom, na nju nije utjecalo uvođenje eura jer cijene repromaterijala nisu rasle, kao ni one veleprodajne, te neće utjecati na obujam vanjskotrgovinske razmjene s našim najznačajnijim partnerom, a to je Republika Hrvatska. Borba za nova tržišta i razvijanje postojećih, uz predlaganje mjera za što povoljniju poslovnu klimu, ostaju prioriteti rada VTK-a BiH i u 2023., uz odgovor na sve izazove koji BiH čekaju na europskom putu.
