Europska unija traži od zemalja zapadnog Balkana da počnu surađivati s Uredom europskog javnog tužitelja, i to je jedan od zaključaka summita koji je EU održala sa zemljama regije u Tirani.

Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prije dvije godine pisale da je EU inzistirala da uvjet za odobravanje projekata iz Investicijskog fonda za zapadni Balkan bude upravo suradnja s europskim tužiteljem.

Podsjećanja radi, osim reformiranog sustava javnih nabava, što je učinjeno usvajanjem novog zakona prije tri mjeseca, i zakona iz oblasti pravosuđa, uvjet za povlačenje novca je prihvaćanje nadležnosti europskih tužitelja u vođenju istraga u BiH.

“Naši partneri sa zapadnog Balkana su strane u međunarodnim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći i stoga bi trebali prihvatiti europskog javnog tužitelja kao ovlašteni autoritet zemalja članica kako bi se sporazumi mogli implementirati”, navedeno je u priopćenju Europske komisije iz prosinca 2020. Objašnjeno je da su poslovnim ljudima potrebni pravna sigurnost, odsustvo korupcije i efikasna administracija kako bi ekonomska prava svih bila zaštićena.

“Stranim investitorima treba sigurnost da će njihove investicije biti zaštićene. Ključno je uskladiti pravila s europskim pravilima javnih nabavki, kao i pojačati transparentnost, posebno kad se radi o razumom financijskom menadžmentu javnih investicija, uključujući i one sadržane u ovom planu”, naglasili su.

I u priopćenju sa summita iz Tirane ponovo se podvlači pitanje suradnje s europskim javnim tužiteljem.

“EU ohrabruje partnere zapadnog Balkana da uspostave i održavaju kooperativne odnose s Uredom javnog tužitelja u oblasti uzajamne pravne pomoći u kaznenim predmetima. Pozdravljamo radne aranžmane koji su već ustanovljeni između Ureda i nekih partnera zapadnog Balkana i ohrabrujemo druge partnere na sličnu suradnju što je prije moguće”, navodi se u deklaraciji koju su prihvatile sve zemlje iz naše regije.

Osim ovog, u deklaraciji se posebno poglavlje odnosi na oblast vladavine prava, a naročito onih reformi koje su povezane s neovisnosti i funkcioniranjem pravosuđa, te borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Razlog što EU inzistira na pravosudnim reformama nije samo usklađivanje s pravnom stečevinom i implementacija projekata EU u regiji, već i problem ilegalnih migracija. Kao što je ranije pisano, pojedine zemlje članice EU su zaprijetile da bi mogle razmotriti vraćanje viza onim zemljama koje ne ispunjavaju svoje obaveze kad je u pitanju humani tretman migranata i njihovo zbrinjavanje, a ne da im se pomaže da se prebacuju u zemlje EU.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani i ekspert za europske integracije zapadnog Balkana, kaže za “Nezavisne” da su, osim borbe protiv korupcije i jačanja pravne države, važna tri aspekta tiranskog samita.

Po njemu, to su regionalno tržište, odnosno njegova integracija, ohrabrivanje Europskog vijeća da dodijeli kandidaturu BiH i pomaganje regionu u vezi s energetskom krizom.

“Posebno je naglašena potreba međusobne solidarnosti i suradnje između EU i zapadnog Balkana, pogotovo u svrhu rješavanja posljedica energetske krize kroz energetsku zajednicu i zajedničkim kupovanjem struje, i u svrhu strukturnih reformi tržišta, poput digitalizacije, infrastrukturnih investicija i zelene transformacije”, rekao je on.

Inače, podsjećamo da su sve zemlje, osim BiH, u sklopu Berlinskog procesa potpisale deklaraciju o energetici, koja otvara put za investiranje milijarde eura u regiju kad je u pitanju energetika. BiH ovu deklaraciju nije tada potpisala, a institucije u BiH nam još nisu odgovorile da li je do toga došlo u međuvremenu.

U Vijeću ministara BiH su nam rekli da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali do zaključenja ovog broja novinari Nezavisnih novina nisu dobili odgovor.