Postizborni politički procesi, koje karakterizira niz sastanaka posvećenih uspostavi vlasti na različitim razinama, ulaze u novu fazu u kojoj se već sada mogu nazrijeti obrisi izgleda budućih struktura vlasti, a koje bi, zahvaljujući inzistiranju hrvatske strane u pregovorima, trebale biti okupljene oko programskih načela i uz jasno precizirane rokove te zadatke djelovanja.
U ovom trenutku dvije se stvari kristaliziraju – mogućnost koalicije HDZ-a – HNS-a sa strankama “osmorke”, kao i očekivani dogovor sa SNSD-om oko sudjelovanja u državnoj vlasti, piše Večernji list.
Pregovori
U kontekstu bošnjačkih partnera jasno je kako su procesi pregovora HDZ-a i “osmorke” u jednoj zreloj fazi, međutim, definitivan zaključak se još uvijek ne može izvesti, a razlog je i činjenica da se i dalje ne zna rasplet u Klubu Bošnjaka u federalnom Domu naroda, a o kojemu ovise i politička snaga i kapacitet, kako “osmorke” tako i SDA.
Ono što je moguće je i situacija u kojoj neće postojati istovjetna vlast po vertikali, odnosno može se dogoditi da će jedan blok bošnjačkih stranaka biti u vlasti s Hrvatima u određenoj županiji, a drugi na višim razinama, no, s obzirom na kapacitet stranaka iz hrvatskog korpusa, jedina konstanta i nezaobilazni čimbenik u uspostavi vlasti je HDZ – HNS.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je kako se čini da stvari idu u smjeru toga da će se formirati koalicija “osmorke” i HDZ-a i da nakon uspostave vlasti mora biti izmijenjen Izborni zakon kako bi Hrvati birali člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
U razgovoru za RTV Herceg Bosne Čović je komentirao aktualnu političku situaciju, a na pitanje jesu li HDZ i “osmorka” novi koalicijski partneri, kazao je kako će vidjeti, ali da se čini da ide u tom smjeru.
– Uspjeli smo napraviti snažan iskorak u smislu tih načela, programskog, zajedničkog djelovanja na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini – naveo je Čović.
Ključno je, naglasio je, da oni koji predvode izvršnu vlast naprave kvalitetne programe na osnovi načela i da se zna što se radi u idućem razdoblju, a obveza je mnogo, počevši od euroatlantskih integracija, reformi, među ostalim, i Izbornog zakona, pa do pravne države i ekonomskih te socijalnih reformi.
Smatra da imaju dovoljno kapaciteta s ovim partnerima formirati izvršnu vlast do Božića tamo gdje se može u županijama zajedno, a svakako na razini Federacije BiH i Vijeća ministara. Poručio je kako se mora stvoriti ambijent da Hrvati imaju pravo birati svog člana Predsjedništva BiH.
– Ostavit ćemo neko razdoblje od tri do šest mjeseci da se uspostavi vlast i da ta procedura ide bez bilo kakvih dogovaranja s međunarodnim predstavnicima. Da se razumijemo, bez nekih konferencija, okupljanja, to mora ova vlast biti svjesna da mora uraditi. To moramo kao dio reformi koje su nam nužne za kandidacijski status i uraditi – kazao je Čović.
Vijeće ministara
Kada je riječ o državnoj razini vlasti, već danas o toj temi razgovaraju predsjednici HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik. Ova dva politička subjekta činit će okosnicu hrvatskog i srpskog dijela budućeg Vijeća ministara, međutim, još je uvijek nepoznato tko će od bošnjačkih stranaka u državnu vlast.
Takvo što uvelike ovisi o popunjavanju državnog Doma naroda, odnosno Kluba Bošnjaka u tomu Domu. Iako je za potvrdu imenovanja Vijeća ministara potreban samo Zastupnički dom, svaki idući proces, a pod tim se misli na usvajanje bilo kojega zakona ili odluke, traži i većinu u Domu naroda, što posljedično upućuje na situaciju u kojoj državni Dom naroda predstavlja ključnu kariku i mozaik buduće većine na državnoj razini.
