Novo istraživanje je pokazalo da se na dnu oceana nalaze ogromne rezerve šećera za koje do sada nismo znali.

Naime, znanstvenici su otkrili da livade morske trave na dnu oceana mogu pohraniti ogromne količine “slatkoga”. Radi se o šećeru u formi saharoze, a morska trava ga, izgleda, ispušta u oceansko dno, odnosno u područje rizosfere – biološki najaktivniji sloj tla koji se nalazi uz korijen i pod njegovim je izravnim utjecajem. To znači da su koncentracije šećera na morskom dnu oko 80 puta veće nego što se očekivalo.

Dovoljno za 32 milijarde limenki Coca-Cole

“Morska trava diljem svijeta vjerojatno pokriva oko 1.3 milijuna tona saharoze”, rekli su znanstvenici. Drugim riječima, to je dovoljno za proizvodnju oko 32 milijarde limenki Coca-Cole, tako da bi se moglo reći da se radi o “planinama šećera”.

“Morska trava proizvodi šećer fotosintezom”, kazala je morska mikrobiologinja Nicole Dubilier s Instituta Max Planck u Njemačkoj.

“U prosječnim uvjetima osvjetljenja ove biljke koriste većinu šećera koji proizvode za vlastiti metabolizam i rast. Ali u uvjetima jakog osvjetljenja, na primjer u podne ili tijekom ljeta, biljke proizvode više šećera nego što mogu iskoristiti ili uskladištiti. Zatim otpuštaju višak saharoze u svoju rizosferu”, dodala je.

Štite šećer od mikroorganizama

Ono što iznenađuje je to da okolni mikroorganizmi ne navaljuju previše na taj šećer, mada bi on za njih bio prava gozba. Izgleda da morska trava, kako bi zaštitila rezerve saharoze, ispušta fenolne spojeve, piše Science Alert.

Ovi kemijski spojevi, koji se nalaze u crnom vinu, kavi i voću, kao i na mnogim drugim mjestima u prirodi, imaju antimikrobna svojstva koja inhibiraju, odnosno usporavaju metabolizam većine mikroorganizama.

Znanstvenici su odlučili testirati tu hipotezu te su mikroorganizmima “ponudili na tanjuru” izolirane fenole.

“Dali smo izolirane fenole iz morske trave mikroorganizmima u rizosferi i vidjeli da oni onda konzumiraju mnogo manje saharoze”, rekla je morska mikrobiologinja Maggie Sogin s Instituta Max Planck.

Jedini izuzetak je bila mala skupina mikroba koja se gostila saharozom unatoč fenolima. Znanstvenici pretpostavljaju da oni vjerojatno morskoj travi nude nešto zauzvrat, poput hranjivih tvari koje su joj potrebne za rast.

Plavi ugljik

Morska trava je jedan od najvažnijih “skladištara” plavog ugljika (ugljik zarobljen u svjetskim oceanima i obalnim ekosustavima). Naime, područje na kojem se ona nalazi može usisati dvostruko više ugljika od šume iste veličine na kopnu, i to 35 puta brže.

“Rezultati ove studije doprinose boljem razumijevanju jednog od najkritičnijih obalnih staništa na našem planetu i pokazuju koliko je važno očuvati ove ekosustave plavog ugljika”, rekla je Sogin.

Istraživanje naziva Sugars dominate the seagrass rhizosphere objavljeno je u časopisu Nature Ecology & Evolution.