Pored ulja koje je stalno skuplje, za oko dvije marke je povećana i cijena bijelog mesa. Od oko osam maraka, koliko je kilogram pilećeg filea iznosio početkom godine, sada ta cijena negdje dostiže i deset KM.

Cijene osnovnih životnih namirnica nezaustavljivo rastu, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Od početka godine do sada najviše je povećana cijena ulja i to dvostruko. Rasle su i cijene kruha, goriva, a sada je poskupjela i cijena piletine. Međutim, pored poskupljenja, izražena je i nestašica ovog proizvoda, što upućeni pravdaju povećanjem cijena žitarica na svjetskom tržištu, ali i velikim brojem turističkih posjeta, javlja N1.

KUBAT AUTOMOBILE

Sve tanji novčanici u kombinaciji s visokim cijenama odavno su promijenili odnos mesa na trpezi, jer umjesto glavnog jela, sve češće služi kao začin. Potraga za namirnicama često se svodi na uspoređivanje cijena od trgovine do trgovine i traženje akcija, kažu građani.

Pored ulja koje je stalno skuplje, za oko dvije marke je povećana i cijena bijelog mesa. Od oko osam maraka, koliko je kilogram pilećeg filea iznosio početkom godine, sada ta cijena negdje dostiže i deset KM. Nove udare na džepove građana ekonomisti povezuju s drastičnim povećanjem cijena hrane na svjetskom tržištu.

“Kukuruz i pšenica na burzi su drastično skočili, plus mikroelementi koji idu u sastav hrane za piliće i na sve to energenti. I tu nema šanse da se ide ispod te cijene”, kazala je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Domaći peradari kažu kako godinama rade na granici rentabilnosti. Povećanje cijena objašnjavaju skupljom hranom za piliće koja je veća za 60 posto od početka godine, a na konačnu cijenu piletine cijena hrane utje če sa više od 75 posto.

“Za rezultat imamo veliki broj farmi u BiH potpuno zatvorenih, koji ne rade. Jedan podatk koji sam dobio prije dva ili tri dana da je u Tuzlanskoj županiji 42 posto farmera zatvoreno jer ne mogu pronaći ekonomsku opravdanost”, kazao je predsjednik Koordinacije Udruženja peradara u BiH Edin Jabandžić.

S druge strane sve je manje pilećeg bijelog mesa u hladnjacima tržnih centara. Iako zvuči pomalo neozbiljno da su nam turisti, a posebno naši građani iz dijaspore, pojeli i odnijeli sve pileće proizvode, upućeni kažu kako to itekako ima smisla.

“Imali smo situaciju da je strašan rast potrošnje bio, najprije, u ugostiteljskim objektima, hotelskim objektima, gdje su ogromne količine pilećeg mesa potrošene i zato je, zapravo, došlo do nestašice”, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore  Ahmet Egrlić.

Rast cijena žitarica, kukuruza, energenata logičnim slijedom za sobom povlači poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica. Jedini način da se to kontrolira jeste da BiH stvori zalihe i na taj način spriječi poskupljenje, na što se, do sada nije moglo računati.

“Pa, prije je čak moguće da ljudi krenu s laganom korekcijom cijena, da ne bude nagli udar, iako je svejedno jer plaće neće rasti, osim, čini mi se u bankarstvu. Samo podjećam da sva ona rasterećenja, opterećenja na rad i parafiskalni nameti, da država nikad ništa na tom polju nije uradila”, istaknula je Cenić.

Problem nestašice bit će normaliziran s odlaskom turista, ali ono na što se trebamo pripremiti jeste, tko zna koji u nizu, val poskupljenja.

 

Izvor