Kako povećati broj cijepljenih, kako i da li pomagati uopće i dalje poduzetnicima pogođenima virusom, ali i na koji se način nositi s novim migrantskim valom iz Afganistana koji je, čini se, pred vratima, teme su koje će sasvim sigurno obilježiti političku jesen pred nama. Jasno je to i nakon jučerašnje sjednice Vlade, prve nakon kraće ljetne stanke na kojoj je premijer Andrej Plenković već u uvodnom govoru upozorio na činjenicu da je broj novozaraženih od COVID-19 veći, ali i izrazio nezadovoljstvo činjenicom da smo tek na 50 posto cijepljenih iako se očekivalo da ćemo na tom postotku biti do 1. srpnja.

– Nadamo se da će se nakon ljetne stanke ipak veći broj ljudi odlučiti za cijepljenje. Proteklih mjeseci 80% umrlih od korone nije bilo cijepljeno. Ljudi koji su preminuli, bili su većinom teško bolesni s brojnim komorbiditetima – kazao je premijer.

Zadnji vlak za cijepljenje

Još više o, kako je sam kazao, epidemiji necijepljenih koju imamo govorio je ministar zdravstva Vili Beroš koji je istaknuo kako epidemija bez sumnje pogađa necijepljene. I to potkrijepio brojkama.

– Trenutačno je u splitskoj bolnici 53 hospitaliziranih, na Zaraznoj u Zagrebu 33, u Vinogradskoj bolnici 10 ljudi je na respiratoru, 9 ih je bez ikakvih komorbiditeta, ali nisu cijepljeni. Od troje umrlih u posljednja 24 sata nitko nije cijepljen. Od 3697 zaraženih čak njih 85,71 nije bilo cijepljeno. Od 221 hospitaliziranog njih 87,51 nije bilo cijepljeno – nabrajao je Beroš i kazao kako sve zadnje brojke upućuju na uzlazni val četvrtog vala.

– Vjerujem da će ovaj val biti nešto lakši, ali moj zadatak je biti spreman na sve scenarije – kazao je Beroš koji je na pitanje koliko će dugo cijepljenje u Hrvatskoj biti fleksibilno rekao kako će sve ovisiti o ponašanju virusa. Govoreći o početku školske godine, ministar je pak poručio da je vrijeme da se ulovi zadnji vlak za cijepljenje, da se osigura mirna jesen.

– Ministarstvo obrazovanja započelo je razgovore s epidemiološkom strukom kako bi se dogovorili sve oko škole – kazao je Beroš. Govorio je i o trećoj dozi cjepiva te potvrdio kako čeka informacije od HZJZ-a.

– Možda je bolje postići procijepljenost u cijelom svijetu pa tek onda da se ide u treću dozu. Amerika ide prema trećoj dozi, to ima smisla po meni. Teoretski možemo razmišljati o busteriranju kod ljudi slabijeg imuniteta ili izloženih skupina, ali u ovom trenutku o tome ne razmišljamo – kazao je Beroš.

O epidemiološkoj situaciji ovisit će i hoće li država i dalje nastaviti s COVID potporama za očuvanje radnih mjesta. Kako je kazao ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, reagirat će se ovisno o epidemiološkoj situaciji koju će tada pratiti i epidemiološke mjere, a tada bi se, kazao je, reagiralo i ekonomskim mjerama.

– Zadnja godina i pol pokazala je da smo u svakom trenutku, nogometnim rječnikom rečeno, bili na lopti i u konačnici asistirali našem gospodarstvu, što pokazuju rezultati u 2021. godini, ali i činjenica da smo, prema podacima HZMO-a, ovo ljeto dočekali s većim brojem zaposlenih nego u 2019. godini – kazao je Ćorić koji je jučer istaknuo i kako u Vladi očekuju da će se ostvariti projekcije gospodarskog rasta većeg od pet posto u 2021. godini, a s obzirom na turističku sezonu i rezultate iz srpnja i prvog dijela kolovoza.

Afganistan neuspio projekt

Što s migrantskim valom iz Afganistana, svakako je još jedna tema o kojoj će se idućih tjedana detaljno analizirati. Premijer Plenković kazao je jučer kako Hrvatska nastavlja s “našom otvorenošću da nastavimo s pomoći Afganistancima koji su bili povezani s Europskom unijom”.

– Prva faza vraćanja hrvatskih državljana prošla je uspješno, druga faza, odnos s Afganistanom bit će druga tema, a treća je da se izbjegne novi izbjeglički val koji bi destabilizirao države članice EU. Očito je da projekti izgradnje države u Afganistanu nije uspio – kazao je premijer jučer na Vladi.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jučer je, pak, kazao kako je zaključak na razini šefova diplomacija i ministara unutarnjih poslova taj da se za situaciju treba pripremiti brzo te da je politika Europe sve više zaštita vanjskih granica EU, dodao je. To u prijevodu znači da će se dodatno učvrstiti granica s BiH. – Razgovarali smo i postignuto je razumijevanje da se ne smije ponoviti situacija iz 2015. kad je veliki izbjeglički val došao na granice europskih zemalja jer to nije rješenje – rekao je Božinović.

 

 

Izvor