Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva hrvatska i bosanskohercegovačka nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog. I Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva hrvatska i bosanskohercegovačka nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog. I pored svega što je Napredak značio i činio, komunistički režim ga 1949. godine ukida, dok je Napretkova pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u RH.
No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se. 29. rujna 1990.godine u Sarajevu je održana obnoviteljska skupština HKD Napredak i Napredak ponovno djeluje na korist, kako hrvatskog naroda, tako i svih dobrih ljudi. Od 1990. Godine do danas HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. To je uistinu fascinantan podatak, jer malo je organizacija koje se može pohvaliti takvim podacima. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Uz ostalo, Kalendar, Godišnjak, rad HKD Napredak u javnosti je posebno valoriziran kroz projekt stipendiranja darovitih studenata. Napredak je i ove godine raspisao Natječaj za stipendije, a povod je to za razgovor s Josipom Križanovićem, dopredsjednikom HKD Napredak.
Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis
HMS: Koliko se ove godine dodjeljujete stipendija, u kojim kategorijama i tko se sve može prijaviti na Napretkov natječaj? Je li još uvijek statusno kako je to nekada bilo biti Napretkov stipendist.
KRIŽANOVIĆ: Još od prošle godine na prijedlog Povjerenstva za stipendiranje i mlade, Središnja uprava HKD Napredak zauzela je stav kako je godišnje u proračunu potrebno minimalno predvidjeti 100.000 KM za stipendije. Kada smo donijeli tu Odluku još uvijek nismo ušli u ovo „korona vrijeme“, ali unatoč svemu što se događalo nakon toga, uspjeli smo Odluku realizirati i podijeliti stipendije u vrlo teškim trenucima. I ove godine unatoč svim ekonomskim problemima koje je ovaj period uslijed korone nosio sa sobom, ponovno je Središnja uprava zadržala u planu isti iznos, tako da očekujemo kako ćemo ga i realizirati što naravno ovisi i o prijavama koje pristižu ovih dana. Mi činimo kao Društvo sve da svaki naš stipendist bude sutra ponosan što je bio dio društva odabranih kroz povijest, da je imao napretkovu stipendiju ili potporu.
Kao što se moglo pronaći u medijima ove godine smo raspisali Natječaj u sljedećim kategorijama:
1. Stipendije za studente viših godina studija koji nisu apsolventi, koji nisu ponavljali godinu, te koji nemaju navršenih 27 godina života. Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.
2. Stipendije za poslijediplomske studije. Stipendija iznosi 3.000,00 KM za godinu dana.
3. Stipendije za studente prve godine studija, koji prvi puta upisuju prvu godinu, a koji imaju manje od navršenih 20 godina života. Stipendija iznosi 1.000,00 KM za godinu dana.
4. Stipendije iz Podfonda Irene Kozarić za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili studentima koji se nalaze u posebno teškoj socijalnoj situaciji. Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.
Povjerenstvo za stipendije i mlade će na kraju predložiti Odluku na nekoj od sljedećih sjednica Središnje uprave i naravno i obavijestiti javnost. Nadam se kako će nam epidemiološki uvjeti ove godine dozvoliti i da na svečani način s našim stipendistima obilježimo dodjeljivanje stipendija našim članovima.
HMS: Kao dopredsjednika Društva, na čelu se Povjerenstva za gospodarstvo. Koje točno aktivnosti provodi Povjerenstvo za gospodarstvo HKD Napredak i kakvi su rezultati polučeni u protekle dvije godine?
KRIŽANOVIĆ: Povjerenstvo za gospodarstvo, koje kao dopredsjednik za gospodarstvo i vodim, operativne je i savjetodavne naravi te se bavi aktivnostima upravljanjem naše imovine. Pod tim se podrazumijeva financijska, i materijalna, i nematerijalna imovina kojom HKD Napredak raspolaže. I Povjerenstvo i Središnja uprava našli su se u protekloj godini u jednom sasvim novom financijskom izazovu koji je prije svega izazvan uslijed ekonomskih posljedica uzrokovanih pojavom COVID-a 19. Pokušavamo održati balans između svega onoga što se događa na tržištu i financijskih potreba koje ovo društvo ima na godišnjoj razini. Unatoč svemu mislim kako smo uspjeli u nekoliko bitnih poteza održati dugoročnu financijsku stabilnost Društva. Ono što nam predstoji su daljnje aktivnosti oko povrata naše imovine i izrada jednog unutarnjeg „okvira“ za upravljanje imovinom u narednim desetljećima i upravo smo o tome razgovarali sa strukom proteklih nekoliko mjeseci.
HMS: Činjenica je kako su četiri temeljna nacionalna kulturna društva u BiH, HKD Napredak, SPD Prosvjeta, BZK Preporod i La Benevolencija imali značajnu imovinu u vrijeme kada su im komunisti zabranili rad 1949. godine. Iako je prošlo 26 godina od završetka rata taj proces nije okončan. Ima li pomaka na tom planu, barem što se tiče povrata imovine koja je oduzeta Napretku i kako ste zadovoljni suradnjom s vlastima od općinske i županijske do federalne i državne razine?
KRIŽANOVIĆ: To su zaista krupna i izazovna pitanja i za naše Društvo, ali i za Državu koja nastoji graditi svoj put prema Europskoj Uniji. S naše strane mi pokušavamo unatoč nedostatku Zakona o restituciji doći u posjed naše imovine koja nam je nasilno oduzeta i koja je ogromna. Samo jedan mali dio smo uspjeli na taj način zaštiti i vratiti no tu je veliki posao pred nama koji bez jasne orijentacije države Bosne i Hercegovine da se imovina na određeni način vrati stvarnom vlasniku neće biti jednostavan. Mislim kako ćemo još malo pričekati s nekim „velikim koracima“ kada je u pitanju povrat imovine oduzet u komunizmu. Kod općinskih razina vlasti radi se o situacijama koje ovise od Općine do Općine. Pa tako aktivno privodimo proces povrata imovine u nekim Općinama, u nekima je to već završeno, a negdje nismo ni krenuli ili smo izgradili vlastitu imovinu. Ovdje ne treba zaboraviti kako smo mi našu imovinu imali i u drugim državama poput Hrvatske i Srbije i kako su naše aktivnosti još u prošlim mandatima bile usmjerene ka povratu imovine i očuvanju iste.
HMS: Unatoč pandemiji koronavirusa primijeti se aktivnost podružnica Napretka, primjerice Mostara, Busovače, Viteza, Tuzle… Kakvi su projektni planovi vašega Društva za ovu 2021. godinu?
KRIŽANOVIĆ: Naše Podružnice su naša snaga i zapravo su one temelj Društva. Dosta je tu aktivnih podružnica pored ovih koje ste nabrojili, a koje su možda medijski najprisutnije. Mislim kako se u proteklih godinu dana dosta radilo na oživljavanju Podružnica, ali i pokušaju da uredimo naše unutarnje odnose na sustavan način. Zakonska regulativa nam naime od svake Podružnice zahtjeva da naprave registraciju samostalne pravne osobe, a pored toga tu su i naše Podružnice odnosno Udruge u drugim državama poput R. Hrvatske, Austrije, Njemačke, Kanade i jedan nedostatak sustava je uzrokovao u tom dijelu i određene probleme. No, Povjerenstvo za Podružnice je u zadnjih godinu dana predložilo nekoliko rješenja kako bi na što bolji način funkcionirali s Podružnicama. Treba naglasiti kako smo kao Središnja uprava HKD Napredak podržali projekte Podružnica kroz formu Natječaja u iznosu od 120.000 KM, napravili anketni upitnik s prikupljanjem svih podataka vezano za naše Podružnice, obišli unatoč koroni veliki dio njih, pokrenuli nekoliko zamrlih Podružnica, organizirali kod nekih napokon izborne Skupštine. Zaista je velika energija utrošena kako bi taj naš unutarnji odnos digli na jednu novu razinu i sustavno gradili komunikaciju prema Podružnicama.
Ove godine je tako u planu nekoliko manifestacija koje nose karakter manifestacije od značaja za Društvo poput „Napretkovih dana“ u Tuzli , „Napretkov tjedan kulture“ u Mostaru, izložbe Breška u Tuzli, „Jukićevih dana“ u Banja Luci, „Posavsko kolo“, „Srce središnje Bosne“ u Busovači, „Uskopljske jesni „ u Uskoplju, „Šopovi dani“ u Jajcu, „Božićni koncert“ u Splitu, „Književna nagrada Marko Martinović Car“ u Vitezu i mnoštvo drugih. Teško je to zaista pobrojiti i ovo korona vrijeme je pokazalo kako smo daleko najaktivnije i najuspješnije Društvo u Regiji i kako je vrlo teško uopće ispratiti sve ono što Napretkove podružnice rade i zbog toga ih i smatramo „kralježnicom“ Društva.
HMS: Na sjednici Središnje uprave Napretka u Tuzli predstavili ste nove i redizajnirane članske iskaznice Napretka. Koliko Napredak danas ima aktivnih članova u BiH i u inozemstvu?
KRIŽANOVIĆ: Da. Radi se o jednom rekao bih velikom iskoraku. Prije njega smo na Skupštini u Zenici usvojili knjigu grafičkih standarda HKD Napredak, redizajnirali smo našu web stranicu i zapravo postavili temelje našeg vizualnog identiteta. U sklopu toga je napravljen i potpuno novi suvremeni dizajn naše članske iskaznice, a onda je naše Povjerenstvo za Podružnice napravilo veliki posao te u suradnji sa Stručnom službom prikupilo podatke o članstvu u našim Podružnicama kako bismo raspolagali točnim podacima koliko imamo članova. Ta članska iskaznica će biti temelj za sve naše buduće aktivnosti oko podjele stipendija pa na dalje. U prvom navratu napravili smo 3500 članskih iskaznica za Podružnice koje su dostavile podatke o svome članstvu. Proces je to koji će još trajati i pretpostavka je kako ćemo u ovoj godini imati središnju evidenciju od skoro 7000 članova što je zaista velika stvar za Društvo. Osobno smatram kako su naši članovi i naše Podružnice najveći „kapital“ društva i kako je potrebno u kontinuitetu raditi na ovakvim i sličnim sustavnim projektima./HMS/
