Krunu uspješnog petogodišnjeg upravljanja Agencijom za nadzor osiguranja u FBiH za ravnatelja Dinka Musulina predstavlja odluka Europske komisije da za vozila iz BiH više neće biti potrebno posjedovanje zelenoga kartona. U razgovoru za Večernji list objašnjava i što donose izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
Što odluka Europske komisije konkretno znači za građane BiH?
Aktivacija ovoga sporazuma pokazatelj je zrelosti i afirmacije sudionika na tržištu osiguranja u BiH, dakle osiguravatelja, ali i cijelog sektora osiguranja, od neovisnog tijela izvan BiH. To nam kao regulatorno-nadzornom tijelu u FBiH čini posebno zadovoljstvo jer pokazuje da je prepoznata spremnost, potencijal i odgovornost društava za osiguranje iz BiH za preuzimanje i izvršavanje svojih obveza, u čemu je veliku ulogu imala i naša agencija. Budući da je sektor osiguranja BiH u cjelini ispunio sve uvjete predviđene smjernicom 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. 9. 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti u ekonomskom prostoru EU-a, građani BiH zasluženo su ostvarili pogodnost koju već otprije imaju građani EU-a. Konkretno, to znači da na granicama EU-a građanima iz BiH više neće tražiti postojanje dokaza o osiguranju (zeleni karton) jer samo postojanje registracijske oznake pretpostavit će postojanje valjanog osiguranja.
Pandemija COVID-19 utjecala je na cijeli poslovni svijet, kako se odrazila na sektor osiguranja u FBiH?
Pandemija je utjecala na cijeli svijet i, naravno, imala refleksije na onaj poslovni. S tim u vezi i mala ekonomija BiH, suočena s mnogim izazovima, itekako je pogođena situacijom koju je u 2020. prouzročila ova pandemija. Premija osiguranja kontribuira BDP-u BiH s manje od 2% i sektor osiguranja itekako je izložen različitim utjecajima. Svjedočili smo refleksijama mjera koje su donesene u zaštiti građana BiH i sva društva za osiguranje prilagodila su svoje poslovanje u cilju zaštite klijenata, zaposlenika i odgovornog ponašanja u ovim izazovnim vremenima. Prema procjeni MMF-a, pad BDP-a u 2020. kao posljedica pandemije COVID-a iznosit će 5%. Sve se, naravno, značajno reflektiralo na tržište osiguranja te je dolazilo do prolongiranja i otkazivanja obnova ugovora o osiguranju, izostanka obnova ugovora u tome razdoblju, reprograma naplate potraživanja po ugovorima, što je prouzročilo i pad obujma ukupne premije osiguranja u tome razdoblju, kao i pad broja zaključenih ugovora.
Kako su se u tome razdoblju ponašale osiguravateljske tvrtke?
Bez obzira na pad tržišta osiguranja, koji je veći u životnom osiguranju negoli u neživotnom, u kojemu najveći udio zauzimaju obvezna osiguranja, bitno je napomenuti da u ovoj industriji nije bilo otpuštanja radnika, redovito su izvršavane sve obveze prema državi, a, što je najbitnije, redovito i uredno su izvršavane sve obveze prema oštećenima i osiguranicima, što i jest svrha osiguranja uz, naravno, napomenu, koja je možda i nepotrebna, da ova industrija nije bila korisnik sredstava iz zakona koji se kolokvijalno zovu “koronazakoni”. Također, bili smo svjedoci da su se određena društva vrlo aktivno uključila i u pomoć bolnicama uplatom značajnih sredstava na ime pomoći za nabavu potrebnog medicinskog materijala.
Nedavno je donesen i novi zakon iz oblasti obveznog osiguranja u prometu. Kakve je donio promjene u odnosu na oštećene ili društva za osiguranje?
Novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, koji je stupio na snagu 27. 8. 2020. godine, na sustavan i sveobuhvatan način uređuje obvezna osiguranja u prometu u FBiH i predstavlja početnu fazu u novome razdoblju u razvoju obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, koji društvima za osiguranje u FBiH nameće nove obveze i nova pravila ponašanja na tržištu. Podsjećam da oblast obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u FBiH nije doživjela izmjene još od 2005., a praksa primjene ranijeg zakonskog rješenja pokazivala je nužnost za inovacijama u cilju prilagodbe zakonodavnog okvira europskom pravu i standardima temeljem obveze BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) s EU-om da uskladi ovu oblast sa zakonodavstvom i pravnim stečevinama EU-a.
Predugo se nisu mijenjale ove zakonske odredbe?!
Novi zakon, koji je u parlamentarnoj proceduri bio od 2012., donosi velike izmjene, posebno u dijelu koji se tiče obrade naknade štete, i značajno smanjuje vrijeme obrade štete, a sve u skladu s rokovima iz smjernica EU-a i u sve u korist oštećenih osoba i što bržeg dobivanja odštete, a bez nepotrebnog odugovlačenja samog postupka. Bitno je napomenuti da su ovim zakonom, što ga čini originalnim zakonskim rješenjem u cijeloj regiji, maksimalno transparentno određeni iznosi naknada na ime nematerijalne štete te će svi oštećeni moći vrlo lako provjeriti je li dostavljena ponuda društva od osiguranja utemeljena na zakonu. Također, smatram nužnim napomenuti da je, ako to vrednujemo iznosima naknade štete, položaj oštećenog puno povoljniji u FBiH nego u RS-u, što je posljedica da je ova oblast uređena entitetskim propisima, i pojedinim zemljama u okružju, čak i onima koje su već u članstvu EU-a.
Na što konkretno mislite?
Prije svega, tu je dvostruko povećavanje osiguranih svota na koje se ugovara obvezno osiguranje u slučaju štete na osobama, tj. povećanje s 1,000.000 KM na 2,000.000 KM, povećanje svote osiguranja za štete na stvarima, kao i potpuno novi pristup i normativno uređenje prava na naknadu nematerijalne štete, čime se postiže dodatna razina zaštite prava oštećenih. Ovo konkretno znači da će svako društvo za osiguranje morati računati da će na isti broj štetnih događaja imati potencijalnu dvostruko veću obvezu naknade štete. Zasigurno će ova odredba u zakonu dodatno usložniti, ali i uozbiljiti, poslovanje svakog društva za osiguranje. Čitateljima će svakako biti zanimljivo znati i da stupanjem na snagu novoga zakona nije predviđen tzv. respiro ili početni rok, koji je ranijim propisima u ovoj oblasti u FBiH trajao 30 dana. Stoga svima napomena da istekom trajanja police više niste osigurani i preuzimate rizik da upravljate neosiguranim vozilom i činite prekršaj, ali i da preuzimate na sebe obvezu naknade štete u slučaju ako je skrivite.
U ovome sektoru stalno se govori o liberaliziranju tržišta, ali nikako da se dogodi?!
Pa, ovaj zakon predviđa postupnu, faznu liberalizaciju i slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti, što je svakako u skladu s načelima funkcioniranja slobodnog tržišta, kao i zahtjevima smjernica EU-a. Uvođenjem sustava slobodnog određivanja cijena osiguranja od autoodgovornosti u budućnosti, domaće tržište osiguranja trebalo bi postati konkurentnije, što je dodatna pogodnost za osiguranike, ali naravno da jasno treba razlikovati liberalizaciju od anarhije i nikako se ne treba dopustiti tzv. grčki slučaj, odnosno da dođe do propasti velikog broja društava za osiguranje i stotina tisuća oštećenih koji su ostali bez odštete zbog uvođenja liberalizacije bez bilo kakve kontrole i adekvatne pripreme. Stoga, u ovom segmentu treba pratiti što se događa na susjednim tržištima i razmotriti i analizirati činjenice da su sve zemlje u okružju (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) uvođenje liberalizacije vezale ili vezuju uz čin formalnog pristupa države u EU.
Novim zakonom povećavaju se obveze osiguravatelja. Hoće li to poskupiti autoosiguranje?
Pitanje je zaista na mjestu. Mi smo kao Agencija dobili takve prijedloge od strukovnih udruga i ista su bila potkrijepljena zaista vrlo razumnim obrazloženjima i stručnim elaboracijama. Određivanje cijene obveznog osiguranja složen je postupak u kojemu moraju sudjelovati stručnjaci različitih profila. Međutim, naša Agencija je, prije svega, nakon zaista opsežne analize svih parametara koji utječu na visinu premije, te kroz i aktuarske izračune, došla do zaključka da ćemo, bez obzira na sve, inzistirati da se cijena autoosiguranja ne povećava iako se značajno povećavaju obveze društava zbog naknada šteta.
Kako će to onda osiguravatelji postići?
Svrha postojanja obveznog osiguranja jest zaštita interesa oštećenih osoba, tako da i cijena premije mora biti takva da može odgovoriti ovoj svrsi i mora biti balans između cijene premije i obveze po naknadi štete. Uostalom, to ovaj zakon i decidno određuje u svom tekstu gdje kaže da, ako premija bude išla gore, povećavaju se naknade za štetu, a isto je i u slučaju da premija pada, onda padaju i naknade za štetu. Društva za osiguranje morat će, da bi odgovorila svojoj ulozi, značajno unaprijediti svoje poslovanje, poslovne procese te zasigurno treba znati da svi moraju zaboraviti na nelegalne povrate prilikom zaključenja polica jer je to i sam zakonodavac u svom obrazloženju zakona prepoznao kao jednu od najvećih negativnosti na tržištu osiguranja i dao zakonske ovlasti Agenciji, kao regulatoru, da poduzima zaista rigorozne mjere, sve do oduzimanja odobrenja za rad u razdoblju od 30 do 180 dana. Agencija će se u svrhu zaštite interesa oštećenih maksimalno koristiti svim zakonskim ovlastima i sigurno je da nakon usvajanja podzakonskih akata od Stručnog vijeća Agencije i objave u Službenim novinama FBiH u oblasti obveznog osiguranja ništa neće biti isto kao prije.
Kako vidite daljnji razvoj i perspektivu sektora osiguranja u BiH, očekuju li se neke nove akvizicije na tržištu?
Tržište osiguranja u Federaciji BiH relativno je malo s velikim brojem društava za osiguranje i sigurno će vrijeme koje je pred nama i zakonski rokovi koji se približavaju, vezani za kapitalne cenzuse koje društva moraju ispuniti, dovesti do okrupnjavanja na tržištu, odnosno do smanjenja broja društava za osiguranje.
Vaš mandat na čelu ove Agencije istječe početkom sljedeće godine. Imate li se namjeru kandidirati ponovno i kako ste zadovoljni postignutim u proteklom mandatu?
Moj mandat istječe u veljači 2021. godine kada ispunjavam uvjete za mirovinu i sigurno nakon ovoga vremena više neću biti na ovoj dužnosti, a ne mogu ne istaknuti veliku potporu koju sam imao u resornoj ministrici Jelki Milićević, koja je svaku našu odluku koja je vodila k uređenju tržišta zdušno podržavala u okviru svojih nadležnosti.
Što se tiče ocjene mog, odnosno našeg, rada, bolje da ga ocjenjuju drugi, ali ne mogu ne iskazati i dozu ponosa na sve ono što smo zajedno s društvima za osiguranje učinili na uređenju ovog tržišta. I sama činjenica da su za vrijeme ovog mandata doneseni najvažniji zakoni iz ove oblasti nakon 15 godina čekanja dovoljno govori o našem radu. Također sam siguran da je Agencija s ljudima koji tamo rade stručna, osposobljena i spremna suočiti se sa svim problemima i izazovima koje nosi vrijeme koje je ispred nas, posebno u provedbi svih onih zadataka koji nas čekaju do ulaska u Europsku uniju, kojoj toliko svi težimo i nadamo joj se.
Autor: Zoran Krešić
Večernji list