Ekonomija i gospodarstvo Bosne i Hercegovine već trpe zabrinjavajuće posljedice utjecaja pandemije virusa COVID-19. Oporavak firmi, kao i cjelokupne ekonomije Bosne i Hercegovine, uveliko će ovisiti o oporavku firmii u zemljama Europske unije, odnosno tržišta koje je glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i nosi 72% ukupnog izvoza naše zemlje. O tome koliki su gubici, da li su poduzete odgovarajuće mjere za spas gospodarstva i kako dalje razgovarali smo s predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem.
Koliku štetu je pandemija virusa nanijela gospodarstvu u BiH?
“Bosanskohercegovačka ekonomija je već u ožujku suočena s padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regiji ali i zemalja EU prema regiji. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu, ukupan opseg razmjene Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-srpanj 2020. godine je smanjen za 16,46% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz je manji za 15,09%, a uvoz za 17,28% u odnosu na prošlu godinu. Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene daju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana pandemijom COVID-19, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera kao što su Njemačka (-7,2%), Hrvatska (-6,6%), Srbija (-17,4%), Austrija (-11,2%), Italija (-31,8%) i drugi”.
Da li je država reagirala na pravi način i da li su usvojene mjere ublažile negativne učinke?
“Naši gospodarstvenici su ti koji trebaju ocijeniti mjere koje je država poduzela s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, kao i to da li je adekvatno reagirala na aktualnu situaciju. Komora je napravila seriju analiza, anketirala tvrtke i obišla neke od njih. Kada smo napravili presjek stanja vidjeli smo da mjere moraju biti bolje, odnosno, da su u njihovo kreiranje morali biti uključeni stručnjaci. Desilo se to da se zaobišla struka i politika je vodila borbu protiv pandemije pa imamo situaciju da iste mjere važe i za jedan frizerski salon i za tvrtku koja realizira milijunski posao. Nismo smjeli dopustiti da se strateške smjernice prave u devetom mjesecu, sa šest mjeseci zakašnjenja kada su vlasti završile s izolacijama, starim i novim.
Prve mjere su one koje se donose da se spasi ekonomija i mi smo morali u startu djelovati. Istina, iako smo s nekim mjerama kasnili, postoji određen broj mjera koje su dobro urađene. Moram reći da smo ponosni na ono što je Komora uradila, posebno u onim prvim danima kada je došlo do zatvaranja granica i usporenog kretanja robe. Analizirajući stanje na terenu i potrebe tvrtki, Komora je prema institucijama vlasti uputila preko 40 inicijativa, a njih više od 30 je usvojeno.
Koliko će biti potrebno BiH da se oporavi od tih posljedica?
“Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni na to da će sve ovo trajati, ali moramo biti spremni i da poduzimamo mjere za smanjenje posljedica, koje je već sada vrlo teško zaustaviti. Bosna i Hercegovina, kao izvozno orijentirana i uvozno zavisna zemlja, nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, zbog čega je i teško prognozirati opravak tržišta BiH bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni. Međutim, cijenimo da šansa za domaće gospodarstvo zaista postoji ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, što bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike.“
Koje mjere bi trebalo provesti u idućem razdoblju da bi se koliko-toliko ojačalo gospodarstvo?
“Prije svega, neophodna je politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koje su usvojene imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti”.
Nadležne institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima naći posao, dodaje Vuković.
“Olakšati pristup kreditima te osigurati potporu tvrtkama da obnove svoje poslovanje. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju PDV-a, trošarina i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će opseg doprinosa za MIO i zdravstvo. Proračuni će morati preuzeti veći dio isplata mirovina od planiranih u 2020. godini. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pozornost treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru. U narednom razdoblju bit će neophodno sinkronizirati proizvodnju s potrebama tržišta, prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja. Stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje na pravi način, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za tvrtke u razdoblju pred nama”.
Izvor: Poslovne novine