Tko najviše želi u EU: Građani BiH su na visokom drugom mjestu, naši susjedi zadnji

Kada govorimo o Europskoj uniji, onda možemo reći kako je primarno riječ o ekonomskoj i političkoj uniji. Ona je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država članica, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je počeo još 1951. godine prošlog stoljeća između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Društveno i gospodarski

Formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji još i kao Ugovor iz Maastrichta) i jedina je organizacija ove vrste na svijetu, zbog čega ju je ponekad teško precizno definirati. EU konstantno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje, piše Večernji list BiH.

Trenutačno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici te kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici. Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4,233.255,30 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika. Prva država u povijesti koja je 31. siječnja 2020. izašla iz EU-a je Ujedinjeno Kraljevstvo, čija je vlada 29. ožujka 2017., nakon provedenog referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od EU. Time je EU, koja se od svog osnutka isključivo širila na druge zemlje, prvi put u povijesti ostala bez jedne države članice. Unatoč tome, punopravno članstvo u EU težnja je većine europskih zemlja, posebice onih nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Najprije se u EU od svih bivših jugoslovenskih republika, sada kao neovisna zemlja pogleda uprta u Zapad, učlanila Slovenija. Kao punopravna članica primljena je 1. siječnja, a u schengensku zonu ušla je 21. prosinca iste godine.

Nakon nje u europsku obitelj unije primljena je Hrvatska 1. srpnja 2013., a članicom Schengena postaje 10 godina poslije, 1. siječnja 2023. Ostatak nekadašnje državne zajednice – Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo i Makedonija ili su u statusu kandidata za ulazak u EU ili imaju želju, ali još nemaju status kandidata kao što je to slučaj s Kosovom. Na karti koja je nedavno objavljenja pokazuje se tko najviše želi članstvo u EU od država nastalih raspadom Jugoslavije državljani Kosova prednjače s čak 90 posto. Na visokom 2. mjestu su građani BiH koji to žele kao i državljani Crne Gore s uvjerljivih 83 posto. Najmanji postotak onih koji žele članstvo u EU su građani Srbije s rekordno minimalnih 35 posto potpore stanovništva. Uzrok tome djelomično treba tražiti u neskrivenom euroskepticizmu koji ima veliki broj građana Srbije, tradicionalno oslonjenih na Rusiju kao saveznika te u posljednje vrijeme i na Kinu. Iako su otvorili neka poglavlja, dug je put pred Srbijom, a iz EU-a im najviše prigovaraju neusklađenost vanjske politike s EU, primarno kad je riječ o ratu u Rusiji i sankcijama te normalizacija odnosa s Kosovom koje Srbija još nije priznala.

Turski scenarij i BiH

Među nacijama koje u velikom postotku žele članstvo u EU su Ukrajina (87%), na koju je Rusija 2022. izvršila agresiju koja i danas traje, te Gruzija (83%), koja je također pretrpjela sukob s Rusijom 2008..

Stoga i ne čudi tolika potpora populacije ove dvije bivše sovjetske republike, kao i ogromna želja za članstvom u NATO-u. Potpora u Turskoj malo je veća od polovične, tek 56 posto građana ove zemlje želi njezino članstvo u EU. Pristupanje Turske Europskoj uniji (tada Europskoj zajednici) proces je koji je službeno počeo 14. travnja 1987.. Zemlja je potpisala s EU-om 1995. tzv. Carinski ugovor (engleski: European Union – Turkey Customs Union). Službeno joj je priznat status kandidata za članstvo u EU 12. prosinca 1999. na summitu Vijeća Europe u Helsinkiju. Pregovori su službeno počeli 3. listopada 2005. s hrvatskim pristupnim pregovorima. Međutim, od 2018. ovi pregovori su zaustavljeni zbog nazadovanja Turske u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. I pred BiH je izazovno razdoblje s obzirom na konstantnu političku krizu koja se aktualizira iz dana u dan te sve teže gospodarske situacije. Samim time članstvo u EU je tako sve dalje i dalje te prijeti turskim scenarijem ako brzo nešto ne pomakne s kritične točke.