Autor: Prof. dr. Hadžib Salkić
Nedavna odluka Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji izmjene Zakona o policiji i unutarnjim poslovima, čime se omogućava formiranje rezervnog sastava policije, predstavlja još jedan u nizu sustavnih koraka entiteta RS ka faktičkoj uspostavi paralelnih institucija mimo državnog okvira Bosne i Hercegovine. Ova mjera se ne može posmatrati izolirano, već se mora staviti u širi kontekst prethodnih političkih i institucionalnih poteza koje je RS realizovala s ciljem sustavnog razgrađivanja državnih nadležnosti.
Jedan od najopasnijih i najranijih primjera takve prakse bio je izdvajanje iz sistema CIPS-a, kada je Ministarstvo unutarnjih poslova RS faktički preuzelo nadležnosti u vezi s osobnim dokumentima, mimo zakonskog okvira IDDEEA-e (Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH). Taj čin je označio svojevrsnu institucionalnu secesiju u oblasti upravljanja podatcima i izravan udar na jedinstveni identifikacijski sustav BiH.
Slijedili su i drugi koraci, poput odbijanja sudjelovanja u državnim sigurnosnim strategijama, uspostavljanja paralelnih registara, sabotaže u zajedničkim institucijama, te opstrukcija u primjeni odluka Ustavnog suda BiH. Današnje formiranje rezervnog sastava policije tako ne predstavlja nikakav “odgovor na prirodne nepogode”, kako to pokušava predstaviti vlast u RS-u, već jasno bezbjednosno-političko sredstvo kojim se dodatno osnažuje kontrola nad teritorijom i narodom, uz zaobilaženje centralnih državnih struktura.
Zabrinjavajuće je što se ovi potezi provode sistematski, uz potporu entitetskih institucija i uz otvoreno ignoriranje međunarodnih preporuka, kao što se dogodilo i 2019. kada je ista ideja bila povučena upravo zbog reakcije međunarodne zajednice. Danas se, međutim, sličan scenarij provodi po hitnom postupku, što jasno ukazuje na brzinu i odlučnost RS-a da završi proces faktičke autonomizacije unutar države.
U ovom kontekstu, formiranje rezervnog sastava policije treba posmatrati kao politički i bezbjednosni izazov za cijelu BiH, naročito imajući u vidu regionalnu i unutarnju nestabilnost. Stvaranje “parapolicijskih” snaga u entitetu koji već demonstrira ambicije za teritorijalno i institucionalno izdvajanje, mora biti dočekano sa ozbiljnom reakcijom državnih i međunarodnih institucija.
Šta Federacija BiH mora uraditi:
1. Institucionalno jedinstvo i aktivacija Parlamenta FBiH: Potrebno je da institucije FBiH ne ostanu nijeme. Reagovanje mora biti institucionalno, jedinstveno i precizno.
2. Sigurnosna procjena i konsolidacija MUP-ova: Hitno izvršiti procjenu sigurnosne situacije na entitetskim linijama i ojačati suradnju unutar Federalnog MUP-a.
3. Međunarodna diplomatska ofanziva: Kroz Predsjedništvo BiH i MVP, Federacija mora hitno upoznati međunarodne partnere s implikacijama ove odluke po sigurnost i suverenitet BiH.
4. Podrška zajedničkim institucijama: Jačanje podrške SIPA-i, OSA-i, Sudu BiH i Tužilaštvu BiH kako bi mogli pravovremeno reagovati na institucionalna derogiranja.
5. Javni diskurs i medijska edukacija: Informirati građane o opasnostima formiranja entitetskih snaga koje nisu pod kontrolom države.
Rezervni sastav policije RS nije administrativna, već duboko politička i strateška odluka, usmjerena ka jačanju entitetske autonomije i slabljenu državnog suvereniteta. Ako se ovom procesu ne pruži pravovremen i odlučan odgovor, BiH bi se mogla suočiti s još dubljom institucionalnom paralizom i sigurnosnom nestabilnošću.
