Sud je zaključio da pritužbe Kovačevića vezane za izbore u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda BiH, s obzirom na neizravnu prirodu tih izbora, ne spadaju u narušavanje prava predviđenih članom 3 Protokola 1 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio je apelaciju Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, protiv Bosne i Hercegovine. Kovačević je tvrdio da mu je, zbog toga što ne pripada niti jednom od tri konstitutivna naroda, te zbog izbornog sustava temeljenog na entitetima, bilo onemogućeno birati predstavnike u državnoj vlasti.

Objavu je nakon današnje odluke Velikog vijeća ESLJP-a pročitao sudac Mattias Guyomar, koji je naglasio da je ovakva objava bila nužna kako bi se očuvala integritet suda, s obzirom na veliki interes u BiH i regiji koji je ovaj slučaj izazvao.

Kako nam je potvrdila zastupnica Bosne i Hercegovine pri ESLJP-u, Monika Mijić, Veliko vijeće suda, koje se sastoji od 17 sudaca, donijelo je presudu s 16 glasova za i jednim protiv. Sud je zaključio da pritužbe Kovačevića vezane za izbore u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda BiH, s obzirom na neizravnu prirodu tih izbora, ne spadaju u narušavanje prava predviđenih članom 3 Protokola 1 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Također, Veliko vijeće je, s 16 glasova za i jednim protiv, zaključilo da je Kovačević zlopotrijebio pravo podnošenja žalbe Europskom sudu. S 12 glasova za i 5 protiv, sud je utvrdio da Kovačević nema status žrtve pred ovim sudom.

Ova odluka predstavlja potpuni preokret u odnosu na presudu malog vijeća ESLJP-a iz 2023. godine, kada je Sud utvrdio da je Kovačević bio diskriminiran jer nije imao mogućnost birati članove Predsjedništva i Doma naroda iz drugoga entiteta, te da su konstitutivni narodi privilegirani u odnosu na druge građane.

Tijekom rasprave pred Velikim vijećem, utvrđeno je kako se Kovačević nacionalno izjašnjavao kao Hrvat, ali je apelaciju podnio kao Bosanac.

Ovaj slučaj jedno je od mnogih koji se odnose na prijepore vezane uz izborno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini. ESLJP je, osim ovog, razmatrao i nekoliko drugih presuda vezanih uz poznati slučaj Sejdić-Finci, u kojima je utvrđena diskriminacija predstavnika manjina u kandidiranju na najvažnije pozicije u državi.